List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIVBroj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

U Podravkinom restoranu druπt-vene prehrane odræan je 8. lipnjaskup zaposlenika naπe tvrtke nakojemu su Ëlanovi Uprave pre-dvoeni predsjednikom DarkomMarincem odgovarali na brojnapitanja radnika, ponajviπe vezanaza nedavno donesene mjere πted-nje. Prije pitanja, Ëlan UpraveZdravko ©estak informirao je rad-nike o poslovanju Podravke uprvom ovogodiπnjem tromjeseË-ju te daljnjim razvojnim planovi-ma. U prvom kvartalu ove godinePodravka biljeæi daljnji pad maræiu nekim kljuËnim biznisima - Be-lupo i Danica. Rezultati prodajesu na razini proπlogodiπnjih, alisu bitno manji od planiranih, a tajtrend se nastavlja i u travnju i usvibnju. Istovremeno, biljeæi seznaËajan porast zaliha. Neto pro-fit u prvom tromjeseËju iznosi 27milijuna kuna, a operativni profitje 8 milijuna kuna manji od lanj-skoga. Bruto maræa je bolja odproπlogodiπnje, ali se biljeæi padprodaje u farmaceutici i dodaci-ma jelima. S druge strane, biljeæise znaËajan rast prodaje u mes-nom biznisu i Podravka jelima.Na hrvatskom træiπtu generalnose ostvaruju planovi, ali su prob-lemi na træiπtima srednje Europe,gdje se biljeæe padovi prodaje uodnosu na proπlu godinu, naroËi-to u »eπkoj. Dobar trend prodajePodravka biljeæi u Rusiji.©to se pak tiËe razvojnih plano-

va Podravke i njihovih utjecajana gospodarsko-socijalni poloæajradnika, Zdravko ©estak je istak-nuo kako je cilj Uprave ostvariti

rezultate poslovanja koje je prednjih stavio Nadzorni odbor.- Bez obzira na novonastale teπ-

koÊe, Uprava Podravke nema na-mjere krπiti odredbe Kolektivnogugovora te Êemo i dalje biti soci-jalno odgovorni. Inzistirat Êemona individualizaciji odgovorno-

sti, poËeli smo pritiskati prvi redmenadæmenta i taj Êe pritisak idalje rasti. Planirane investicijenastavljamo i dalje, a πto se tiËebroja zaposlenih, pokuπat Êemoih odræati na πto veÊoj razini.Meutim, socijalna osvjeπtenostznaËi balansiranje izmeu efikas-

U Podravkinom restoranu druπtvene prehrane odræan je 8. lipnja skup radnika

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Rezultati poslovanja u prvomtromjeseËju su na razini proπlogodiπnjih,ali manji od planiranih

nosti poslovanja i izraæavanja bro-ja radnih mjesta. Sustav od 7.000sudbina nije lako voditi, puno jetu isprepletenih procesa, a miæelimo balansirati izmeu efikas-nosti i socijalne osvjeπtenosti zaovaj kraj i ove ljude. No, istovre-meno moramo ostvariti ciljeve

koje su pred nas naπi vlasnicipostavili. Imamo dovoljno zna-nja i hrabrosti da Podravku uËini-mo uspjeπnijom nego πto je sadau smislu rezultata - rekao je Zdrav-ko ©estak.

(Nastavak na 2. stranici)

RukometaπicePodravke Vegeteponovno vratilenaslov prvakinjaHrvatske uKoprivnicu7. str.

ZajedniËki projektiPodravke i USAID-a zaunapreenje proizvodnjepovrÊa za preradu u naπimtvornicama4. str.

2 Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Zabiljeæio: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

U okviru meunarodnog sajma “Medicina i tehnika”u Zagrebu odræan jeokrugli stol pod nazivom “Zdravstveni i turistiËki aspekt proizvodnjekvalitetnih prehrambenih proizvoda” na kojem je sudjelovala i Podravka.Svrha odræavanja okruglog stola bila je upoznavanje javnosti s proizvo-

dima koji imaju karakter bioloπki visoko vrijedne hrane te potaknutiraspravu o njihovoj potrebitosti, proizvodnji i plasmanu.Podravka, jedan od lidera u proizvodnji kvalitetnih prehrambenih

proizvoda, sudionicima ovoga skupa predstavila je πiroku paletu svojihdijetetskih i light proizvoda (djeËja hrana; juhe, Fant umaci i Talianetta sinulinom; zamrznuta gotova jela te asortiman piÊa), dok su Davorka Gajariiz Razvoj proizvoda i Zrinka DemπiÊ iz Marketinga odræale predavanje natemu “Proizvodi osobite prehrambene vrijednosti”. Z. D.

Na meunarodnom sajmu “Medicina i tehnika”predstavljeni proizvodi osobite prehrambene vrijednosti

Podravka predstavila πirokupaletu svojih dijetetskih ilight proizvoda

Nakon prezentacije rezultata po-slovanja i razvojnih planova, na sku-pu radnika krenula su gotovo dvo-satna pitanja i komentari radnika.Meu ostalim, na pitanje koliko ko-πta ureenje recepcije poslovnesedmerokatnice, reËeno je: 15 mili-juna kuna. O neophodnosti angaæi-ranja konzultantskih kuÊa, reËeno jeda svaka kompanija na svijetu kadase æeli transformirati uzima vanjskupomoÊ i da to nije tako nigdje usvijetu ne bi postojalo konzultant-stvo. Sve kompanije u svijetu koristesavjetnike kada procijene da im onimogu ili bræe, ili jednostavnije, ililakπe dati rezultate. To je radila ovakompanija niz godina, radi i sada iradit Êe joπ niz godina ako se æelimijenjati i postati uspjeπna.

BuduÊnost nematiËnogposlovanja, otpremnine...O buduÊnosti nematiËnog poslo-

vanja i programu otpremnina, ËlanUprave Zdravko ©estak je rekao:- ©to se tiËe otpremnina, nema

nikakvih planova niti se rade ikakvipopisi ljudi. ©to se pak tiËe isplataotpremnina, sve ono πto smo dosada radili u stimulativnim otprem-ninama nastojali smo iÊi iznad za-konskih propisa, kako bismo bilisocijalno odgovorni i takvi Êemo idalje nastojati biti.O outsorcingu razgovaramo kao jed-

nom od modela za poveÊanje efikas-nosti nematiËnog poslovanja, razgo-varamo o otpremninama, razgovara-mo o radnicima, o smanjenoj radnojsposobnosti, razgovaramo o imovini,razgovaramo o puno toga. U mjera-ma πtednje smo napisali da Êemo po-kuπati napraviti prijedloge konkret-no za cjeline - tiskarnicu, catering iËuvarsku sluæbu. Za sada oko togasvega nema niti jedne provedbeneodluke i naravno da se niti jednaodluka ne moæe sprovesti niti biimala smisla bez poπtovanja zakon-skih i kompanijskih dokumenata.- Zbog Ëega Podravka u zadnjih 25,

30 godina nije razvila niti jedan stra-

teπki proizvod, osim Vegete?, bilo jejedno od pitanja, a odgovorio je ËlanUprave Saπa Romac:- Vegeta se nekoj firmi dogodi ili se

ne dogodi, a razviti takav proizvodima sreÊu mali broj kompanija. To jetimski rad puno ljudi i mora proÊidosta vremena te se uloæiti dostanovaca u takvo neπto. Nema garan-tiranog uspjeha niti jedinstvene for-mule. Ja bih bio najsretniji Ëovjek nasvijetu kada bih vam sada ovdjemogao reÊi: ja Êu izmisliti novu Ve-getu. To bi s moje strane bilo jakoneodgovorno i nepromiπljeno. No,otkad sam na Ëelu marketinga poku-πavam izgraditi sustav koji Êe ovojfirmi osigurati proizvode atraktivnepotroπaËu kojima svi skupa moramobiti okrenuti jer taj potroπaË namaosigurava buduÊnost. Ovaj marke-ting Êe pokuπati osigurati dovoljnoatraktivne proizvode da ih potroπaËiubuduÊe kupuju.

Zapoπljavanje, plaÊe,koeficijenti...VeÊ tradicionalno na radniËkom

skupu bilo je rijeËi o radu u cjelinamaPekara i Mlin. Od zapoπljavanja se-zonske radne snage uoËi æetve, uvje-ta rada, koeficijenata itd. U svakomsluËaju, pokuπat Êe se maksimalnoiskoristiti unutraπnje rezerve tvrtkevezano za radnu snagu, a ako toneÊe biti moguÊe, onda Êe se zapo-sliti sezonci. Generalno govoreÊi okoeficijentima u Podravki, reËeno jeda nitko ne smije biti zakinut za svojrad te Êe Uprava razmotriti svakipojedinaËni sluËaj. Za sada je oko280 zahtjeva, a proπle godine je uskla-eno 300-njak. ”Nereda u koeficijen-tima, isplatama prekovremenog radai ostalih prava radnika ne smije biti”- rekao je Ëlan Uprave Dragan Hab-dija. Takoer, govorilo se o isplata-ma dnevnica za vozaËe kamionaStudenca te unutarnjeg i vanjskogtransporta, o njihovim obavezamapropisanim ugovorom o radu, gdjeje reËeno da sve πto je po zakonutako treba biti i odraeno. Tema jebila i tarifni sustav pa je pitano kolikoje koπtala nova organizacija Podravke,tarifni i izvantarifni dio? »lan UpraveZdravko ©estak je rekao:

- Paralelno s promjenom organiza-cije koja je napravljena proπle godinepoveÊani su koeficijenti za nekolikostotina ljudi. Godiπnji efekt toga po-veÊanja je plus 682.000 kuna tarifno,a izvantarifno je poveÊanje 846.000kuna na godiπnjoj razini. Dakle, ukup-no 1,5 milijuna kuna.

Mjere πtednje i kontroletroπkova...Podravci su mirni i radni ljudi i

generalni stav radnika naπe tvrtke jeda je ovih 26 toËaka mjera πtednje ikontrole troπkova u Podravki - pre-rigorozno. Istovremeno, dok se rad-nike zakida, diæu se naknade Ëlano-vima Nadzornog odbora. Uz to, naskupu su radnici Podravke apeliralina predstavnike sindikata da napo-kon shvate πto radnici od njih oËeku-ju i neka se zapitaju koja je njihovauloga, jer pomalo im dolazi i mandatu pitanje. Zbog svega toga, koja jebuduÊnost Podravke i πto radnici odnje mogu oËekivati kako bi moglimirno i savjesno raditi na svojimradnim mjestima? O tome jepredsjednik Uprave Darko Marinacrekao:- Prvo o naknadama Ëlanovima

Nadzornog odbora. Mi zaboravlja-mo da Podravka ima svoje vlasnikei oni Êe odluËiti hoÊe ili neÊe pove-Êavati naknade. Naæalost, samo 4,5posto je vlasniπtvo zaposlenih Po-dravkaπa i nadam se da Êe to ubu-duÊe biti viπe. ©to se tiËe mjeraπtednje, ja ne znam gdje su ti ljudikoji su istjerani na ulicu, a neÊe ihniti biti. Sve mjere koje Êe se provo-diti, provodit Êe se na onaj naËinkoje je Podravka godinama radila,u kulturi i na naËin Podravke, alinas morate pustiti da πtedimo. Viimate pravo na svoj Kolektivni ugo-vor, na svoje plaÊe, na promjenutarife, na sve ove legitimne zahtje-ve. Postoji niz drugih mjesta nakojima moæemo postiÊi bolje efektenego πto ih postiæemo danas. Toradimo jer je uæasna konkurencijana træiπtima na kojima jesmo i ako

Zabiljeæeno na redovitom skupu radnika u Podravki

Mjere πtednje treba provesti da bi Podravka bila uspjeπnija,a prava radnika zaπtiÊena su Kolektivnim ugovoromi Podravkinom kulturom

nismo svaki dan efikasniji nego πtosmo bili, bojim se da neÊemo bitidovoljno dobri, a to onda moæeimati posljedice za sve one o koji-ma ste govorili - i za one koji sustvarali Podravku i za vaπu djecu zakoju hoÊete da sutra rade uPodravki, πto je dobro za Podravku.Zbog toga, nemojte mjere shvaÊatikao prijetnju otkazom jer toga ne-ma i to vam ja garantiram. Ali neÊeniti Podravka biti ista. Moramo su-tra biti bolji nego danas jer nas neÊebiti. Onoga dana kada neÊemo bitidobri kao Uprava, onda nas neÊebiti. U svakom sluËaju provest Êe-mo sve mjere koje su Podravkipotrebne da bi bila uspjeπnija, aprava radnika zaπtiÊena su Podrav-kinom kulturom i Kolektivnim ugo-vorom. Plan ove Uprave je godiπnjirast Podravke za 10 posto te svakegodine izgradnja jedne tvornice.

Odgovornost menadæera,nova sluæbena vozila,radniËko dioniËarstvo...Pitanja i razni komentari nastav-

ljali su se i dalje, pa je bilo govo-ra, izmeu ostaloga, o veÊoj odgo-vornosti menadæera, nabavci no-vih sluæbenih vozila koja su, pre-ma rijeËima Ëlanova Uprave, jefti-nija nego prijaπnja, odgovorni-jem zbrinjavanju radnika sa sma-njenom radnom sposobnoπÊu, ËijiÊe model Ljudski potencijali usko-ro predstaviti, o poveÊanju neo-porezive osnovice regresa, o dalj-njem provoenju projekta izgradnjetvornice DjeËje hrane na Danici, oradniËkom dioniËarstvu koje je joπuvijek aktualno itd.OpÊi dojam s ovoga skupa je

daljnja nevjerica radnika za svojubuduÊnost, a s druge strane po-kuπaj da Podravka danas i sutrabude svakim danom sve efikasni-ja i bolja, jer konkurencija nadomaÊem i inozemnom træiπtu jesve veÊa. U svakom sluËaju, πtoÊe donijeti 26 toËaka mjera πted-nje i kontrole troπkova vrlo brzoÊemo vidjeti, jer brzo Êe doÊi krajlipnja kada Êemo znati kakvi supolugodiπnji poslovni rezultati.

3

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

naπa posla

Prema ugovoru AutoZubaka i Podravke o upravljanju voznim parkom, nasastanku direktora Podravkine Nabave Branka Vuljaka i direktora centraAutoZubaka u Sesvetskom Kraljevcu Dimitrija TrboviÊa dogovorena je iprecizirana posebna ponuda vozila marke Volkswagen, ©koda i Seat zaPodravkine zaposlenike. Posebna ponuda ukljuËuje poseban popust od 5 %,a isto tako i - zahvaljujuÊi suradnji s Privrednom bankom Zagreb - povoljnijeuvjete financiranja od komercijalnih, uz minimalnu papirologiju. Uz to,najbræih 50 kupaca Êe biti osloboeno plaÊanja naknade za obradu kreditnogzahtjeva, kao i joπ neke pogodnosti. O svemu detaljnije moæete proËitati naPodravkinim intranet stranicama. Tiskane ponude i CD s informacijama moÊiÊete podignuti na recepciji, ili se moæete obratiti direktno na brojeve telefonau AutoZubaku, koje objavljujemo dolje u broπuri.

Nova imenovanjaUprava Podravke je na svojoj posljednjoj sjednici donijela odluku o

novim imenovanjima. Tako je za direktora poduzeÊa PodravkaInternational u Maarskoj imenovan Dalibor ©ijak, koji Êe na tommjestu zamijeniti Evu Major Varga, dok je na mjesto direktora SektoraUpravljanje uslugama imenovan Vladimir BuniÊ.

Uz prisustvovanje predstavnika vla-sti i proizvodnih poduzeÊa u pre-hrambenoj industriji Kraπ Zagreb usrijedu 1. lipnja odræan je skup Po-slovnog vodstva Hrvatske na temu”Efikasnost: Ëistija proizvodnja - stra-tegija dvostrukog dobitka”. Podtemaskupa bila je ”Znanjem i inovacijamado konkurentnosti gospodarstva”.Podravka d.d. kao Ëlanica svjet-

skog savjeta za odræivi razvoj(WBSCD - World Business Councilfor Sustainable Development) i Hr-vatskog savjeta za odræivi razvoj (HR-PSOR) dala je svoj doprinos upripremi skupa u Kraπu, kao i aktiv-nim sudjelovanjem u radu skupa sdva izlaganja.Æeljko –urina iznio je osnove

politike Podravke d.d. vezano uztemu skupa, dok je Daniel Fiπteriznio primjere iz prakse Podravked.d. koji se odnose na Podravkinenapore u doprinosu ostvarivanja Ëi-stije proizvodnje.ZajedniËka opredjeljenja svih 170

multinacionalnih kompanija koje suosnovale svjetski savjet za odræivirazvoj odnose se na podruËje odræi-vog ekonomskog razvoja, odræivezaπtite okoliπa i odræivog druπtvenograzvoja. Kao πto je poznato, Podravkad.d. u svojem poslovanju maksimal-no nastoji poπtivati spomenuta tripostulata koje je prihvatila ulazeÊi uËlanstvo spomenutog svjetskog Sa-vjeta.Skup u Kraπu prihvatio je zajedniË-

ku izjavu kojom su se sudionici ob-vezali da Êe se pridræavati postojeÊihi podupirati donoπenje buduÊih pro-pisa o zaπtiti okoliπa, pratiti i primje-njivati primjere najbolje proizvoa-Ëke prakse u cjelovitom sustavu upra-vljanja okoliπem, primjenjivati su-

vremene i Ëiste tehnologije, maksi-malno racionalizirati sve oblike po-troπnje energije, poveÊati odræivuupotrebu obnovljivih izvora, te sprofesionalnom i moralnom osjetlji-voπÊu odgovorno Ëuvati okoliπ zabuduÊe naraπtaje.

Podravka domaÊin5. skupa 2006. godineValja napomenuti da su dosadaπnji

skupovi Poslovnog vodstva Hrvatske

- gospodarstva za okoliπ odræani uINI, HEP-u, Luri i sada u Kra©u.Organizacija 5. po redu skupa iduÊegodine povjerena je Podravki kaotvrtki koja zaista Ëini mnogo naporau praksi oËuvanja i zaπtite okoliπa.Povod za odræavanje skupa o kojemje rijeË jest 5. lipanj, datum koji jeprihvaÊen kao Svjetski dan okoliπa(World Environment Day).

Æeljko –urina

U ime Podravke skupu se obratio Æeljko –urina

U Kraπu odræan 4. skup Poslovnog vodstva Hrvatske - gospodarstvo za okoliπ

Odgovorno Ëuvati okoliπza buduÊe naraπtaje

Podravkaπima popustu AutoZubaku

Misija MMF-a, svjetskog financijskog“policajca”, priËekala je da budu okon-Ëani lokalni izbori da bi se pojavila uZagrebu. Cilj je desetodnevne posjetebio da se na licu mjesta ustanovi kakoVlada provodi mjere smanjivanja pro-raËunskog deficita i vanjskoga dugakoji je dogovoren tijekom ranijeg po-sjeta. Dakako, o tome Êe ovisiti isklapanje novog stand-by aranæma-na, koji je, pak, preduvjet povoljnijegkreditnog rejtinga Hrvatske, a samimtim i signal stranim investitorima zadaljnja ulaganja.»ini se da Dimitrij Demekas, koji je

opet predvodio misiju, nije bio previ-πe zadovoljan tempom Vladinih refor-mi. Ustanovljeno je, naime, da seproraËun ne puni predvienom dina-mikom, a da ni potroπnja nije srezanau planirane okvire. MMF-ovi su struË-njaci uvjereni da Vlada neÊe moÊisvesti dræavni deficit u ranije planira-nih 3,7 posto. U tom je kontekstudobra vijest da Demekas za sklapanje

stand-by aranæmana ipak ne inzistirana toj razini deficita, iako se iz njego-ve izjave zakljuËuje da je MMF-u ne-prihvatljivo i neko veÊe odstupanje.Za bræe bi punjene blagajne, kaæe,bila potrebna reforma poreznog su-stava, kakvu su Ëinile i druge tranzicij-ske dræave, i to u smislu smanjivanja iujednaËavanja poreza i doprinosa, ali iodustajanje od nulte stope PDV-a napojedine proizvode i usluge. UkratkoreËeno, Demekas traæi da se Vlada uiduÊa tri tjedna jasno oËituje o predlo-æenim mjerama πtednje, koje bi doistamogle imati pozitivnog efekta na bræesmanjivanje deficita.KljuËni je problem, meutim, u to-

me πto su sve te mjere politiËki isocijalno priliËno nepopularne, pa bimogle imati izravne posljedice narejting Vlade u najπiroj javnosti. Prviset mjera tiËe se smanjivanja subven-cija pojedinim gospodarskim grana-ma, kako bi se to svelo na razinuEuropske unije. Ponajviπe se to odno-

si na sadaπnje pozamaπne subvencijebrodogradnji i æeljezarama, koje poje-dini struËnjaci smatraju “vreÊama bezdna” hrvatskog gospodarstva. Nedav-no je, primjera radi, objavljen podatakda gubitak na svakom brodu napra-vljenom u hrvatskim brodogradiliπti-ma donosi 10-postotni gubitak, nozatvaranje brodogradiliπta odnijelo bina tisuÊe radnih mjesta. Traæi se inastavak restrukturiranja HÆ-a, jer tojavno poduzeÊe ostvaruje prevelikegubitke.Drugi set predloæenih mjera od stra-

ne MMF-a odnosi se na daljnju priva-tizaciju INA-e, T-HT-a i Croatia osigu-ranja, ali i ËiπÊenje portfelja Hrvatskogfonda za privatizaciju, gdje se joπnalazi na stotine tvrtki u kojima dræa-va ima svoje udjele. To je, Ëini se, ijedini naËin da dræava ove godineostvari planiranih Ëetiri milijarde ku-na od privatizacije.TreÊi se set moæe smatrati svojevr-

snim “udarom” na umirovljenike, bu-

duÊi da MMF traæi da se odmah promi-jeni formula za usklaivanje mirovina.Demekas dræi da je postojeÊi model, pokojem se mirovine usklauju s pora-stom plaÊa, neodræiv i da je napuπtensvuda u svijetu. Predlaæe se da tousklaivanje bude prema postotku ra-sta æivotnih troπkova, jer bi se takouπtedjelo nekoliko proraËunskih mili-jardi kuna. MMF-ovci, doduπe, podræa-vaju ideju da se isplati dug umirovljeni-cima, kako to pitanje ne bi optereÊivaloproraËun u narednim godina. No, i tuima jedna “kvaka”. Posebni fond koji bivodio brigu o izdvojenim dionicamamorao bi staviti embargo od baremgodinu-dvije na trgovanje tim dionica-ma, kako ne bi nastali poremeÊaji naburzama. Umirovljenici, a pogotovonjihova stranka, teπko bi prihvatili objerestriktivne odluke, pa se i tu nameÊedilema hoÊe li HSU u parlamentu podr-æati te zakonske prijedloge.Posljednje od mjera koje su za gra-

anstvo iznimno vaæne tiËe se traæe-

nja reformi u sustavu zdravstva, kakobi izdvajanje za tu djelatnost u prora-Ëunu sa sadaπnjih 7,2 posto, koji sezbog dugova penje i do devet posto,bilo svedeno na prihvatljivijih 6,5 po-sto. Posljedice bi bile te, kako je to veÊobznanjeno u dnevnome tisku, da bipo usvajanju novoga koncepta paci-jenti za svaki recept plaÊali 10 kuna,isto toliko i za dan proveden na bol-niËkom lijeËenju, dok bi se za uputni-ce specijalistima ili za pojedine pretra-ge plaÊalo po 15 kuna. Pet ili 10 kunaplaÊalo bi se i za svaki sanitetskiprijevoz. Istodobno bi se sadaπnjasituacija u kojoj je oko tri milijunahrvatskih graana po raznim osnova-ma osloboeno participacije, πto jeblizu 70 posto populacije, svelo naprihvatljivijih 50-ak posto.Izvjesno je da Êe se Vlada suoËiti s

velikim iskuπenjima da bi zadovoljilaMMF-ove zahtjeve, a da istodobnone izgubi potporu nemalog dijelahrvatskih graana.

MMF-ovo stezanje omËe oko mirovina i zdravstva

4 Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Podravkin periskop

Pripremio: Vlado MarkotaStrateπki razvoj

U Tescu procjenjuju da svaki mjesecpotroπaËi u njihovim objektima poje-du oko 1,5 tona proizvoda, koje suuzeli s polica, a pojeli su ih prijedolaska na blagajnu! Procjene se ba-ziraju samo na broju praznih odbaËe-nih ambalaæa pronaenih u prostorutrgovine. U Tescu su to usporedili sazobanjem bobica s grozdova. Proizla-zi, da bi u sluËaju da svaki potroπaËkoji ue u njihovu trgovinu uzmesamo jednu bobicu groæa - mjeseËnobi se tako pozobalo jednotjedno snab-dijevanje groæem.VeÊina jelaca posjeÊuje svoje omilje-

ne trgovine vikendom. Ulovljeni nadjelu pokuπavaju se opravdati izjava-ma da su bili gladni ili da su samo htjeliiskuπati neπto prije kupovanja. Jedanpolicijski inspektor tvrdi da je to kraa,i da zapravo nema razlike ako jepotroπaË stavio Ëokoladicu u dæep ili uusta. Meutim, prema zakonu, konzu-miranje robe vrijedne ispod odreenegranice (u Poljskoj je to 250 zlota ilioko 60 EUR) je minorni prekrπaj, kojipodlijeæe sucu za prekrπaje. Trgovinemoraju same odluËiti hoÊe li u takvimsluËajevima pozvati policiju ili ne.Poljaci vole zabranjeno voÊe, pa je

tako pojava konzumiranja proizvodas polica za vrijeme kupovine u trgovi-nama u Poljskoj dosta Ëesta pojava. Utrgovinama lanca Tesco uhvaÊeni po-tajni jelci se obiËno opominju i pozi-vaju da plate ono πto su pojeli. Utrgovinama lanca Auchan samo “oko-rjeli jelci” se prijavljuju policiji. Prijenekoliko mjeseci lanac Real je uveokaznu od 50 zlota (oko 12 EUR) ijednomjeseËnu zabranu ulaska u nji-hove objekte kao kaznu za uhvaÊe-nog jelca. Meutim, Ured za zaπtitukonkurencije i potroπaËa je ustanovioda je takvo πto nelegalno… Glasno-govornik lanaca Leader Price Polska iGéant Polska kaæe da su oni neumo-ljivi i da u sluËaju da potroπaË, ulov-ljen u potajnom konzumiranju nepla-Êenih proizvoda, odbija platiti ono πtoje pojeo, obavezno zovu policiju. Akoje potreban dokaz, uvijek se mogupredoËiti snimke koje je naËinila ka-mera za nadzor objekta.U Italiji potajni jelci posebno vole

voÊe i slatkiπe. VeÊina trgovaËkih lana-ca se s time nosi tako da πalje svojeljude iz osiguranja u “kritiËne zone”,davπi im da pri tome nose uzorkeproizvoda koji su namijenjeni za ras-prodaje, poput Ëokolada koje su prikraju isteka roka trajanja. One se iona-ko ne bi prodale, a djelatnik sigurnostiÊe tako biti najuËinkovitiji meu poli-cama, ako svojim prisustvom ne plaπii ne rastjeruje potroπaËe, buduÊi da nenosi nikakvu uniformu.Kakvi smo mi Hrvati po ovom pita-

nju - znam, ali nemam nikakvu stati-stiËku potvrdu za to. Po priËanju po-znanika koji rade za trgovaËke lance,pogotovo strane, iako ni domaÊi nisuna to imuni, znam da se dosta robepokrade i pojede u naπim trgovinama,jer to zaposlenici moraju sami nado-knaditi od svojih plaÊa. Pa kakav bi topoduzetnik i gazda bio kad bi onsnosio taj rizik?! Tko æeli posao, atakvih je kod nas jako puno, nekasnosi rizik! Ako neÊeπ ti, hoÊe drugatri - to je moto naπih poslodavaca.

Ukradenetreπnje sunajslae, dokte ne uhvate…Strateπko opredjeljenje Podravke kao

najveÊeg hrvatskog preraivaËa povr-Êa je razvijati sirovinsku osnovu πtobliæe preraivaËkim kapacitetima iz viπerazloga. Prvi je svakako kvaliteta, jerπto je manji vremenski period od berbedo prerade kvaliteta je neusporedivobolja. Nadalje, transportni troπkovi (kaoznaËajna stavka u cijeni sirovine) niæisu πto je proizvodnja povrÊa za preraduorganizirana bliæe preradi. Nadzor nadproizvodnjom i kontrola primjene teh-nologije u proizvodnji povrÊa namije-njenog preradi znatno je lakπi i jeftinijiako je proizvodnja bliæe preradi, a iorganizacija dinamike prijema znatnouËinkovitija. Takoer podrπke lokalnihzajednica proizvoaËima povrÊa za pre-radu na podruËjima gdje se nalazePodravkine tvornice za preradu povrÊadodatni su poticaj za razvoj ove proiz-vodnje. Implementacijom svih tih pred-nosti proizvodnje povrÊa za preraduπto bliæe preradbenim kapacitetima zna-Ëajnije se poveÊava konkurentnost pro-

izvodnje povrÊa, a time i preraevinaod povrÊa.Upravo poveÊanje konkurentnosti do-

maÊe proizvodnje povrÊa namijenjenepreradi u Podravkinim tvornicama ciljje projekata koje zajedniËki veÊ drugugodinu provode Podravka i USAID(Agencija za meunarodni razvoj Vla-de Sjedinjenih AmeriËkih Dræava).Temeljem proπlogodiπnjih uspjeπno

provedenih projekata ove su godinezapoËeta dva nova, jedan u Istarskojæupaniji namijenjen unapreenju teh-nologije proizvodnje rajËice za prera-du, a drugi u Varaædinskoj æupaniji Ëijije cilj poveÊanje konkurentnosti u pro-izvodnji paprike i krastavaca namije-njenih preradi u tvornici ”Kalnik” uVaraædinu.Za potrebe dvadesetak proizvoaËa

rajËice namijenjene preradi u Podravki-noj tvornici ”PovrÊe” u Umagu u sklopuprovedbe projekta financijskom po-moÊi USAID-a nabavljeno je preko 250kilometara cijevi za navodnjavanje ka-panjem koje je postavljeno na Ëetrdese-tak hektara i zasigurno Êe pridonijetipoveÊanju proizvodnje i kvalitete rajËi-ce. Uz to proizvoaËi su preko nedav-no osnovane udruge «Pomidorfl, koju

Ëini dvadesetak najveÊih proizvoaËarajËice za preradu, nabavili tri novesadilice za rajËicu te pumpe neopho-dne za navodnjavanje.

Implementacijom ovog projekta oËe-kuje se poveÊanje proizvodnje rajËicenamijenjene preradi za 25% Ëime biovogodiπnja sezona prerade rajËice mo-gla biti jedna od najuspjeπnijih kako pokoliËini preraene rajËice, tako i pokvaliteti.

U svrhu proπirenja kapaciteta proi-zvodnje presadnica paprike u Varaæ-dinskoj æupaniji kod organizatora pro-izvodnje obiteljskog gospodarstva Jo-sipa Baisa, jednog od znaËajnijih do-bavljaËa povrÊa za potrebe prerade utvornici Kalnik, financijskom pomoÊiUSAID-a podignut je novi suvremeniplastenik povrπine 700 m2 s opremomza zagrijavanje, zalijevanje i provjetra-vanje Ëime se kapacitet proizvodnjepresadnica paprike poveÊao za oko 1milijun πto je osnova za proπirenjeproizvodnje paprike na lokalnom po-druËju za otprilike 25 hektara. Istovre-meno nabavljen je stroj za pikiranjepresadnica paprike πto omoguÊuje ra-cionalniju proizvodnju presadnica prijesvega s aspekta smanjenih troπkovagrijanja i boljeg koriπtenja proizvodnogprostora. Iz sredstava projekta nabav-ljena je suvremena sadilica za sadnjupresadnica paprike, freza za kvalitetnu

pripremu tla, polagaËica folije s cijevi-ma za navodnjavanje i traktor.Implementacijom ovog projekta zna-

Ëajnije je osuvremenjena proizvodnjapovrÊa namijenjena preradi u nepo-srednoj blizini tvornice Ëime Êe sepoveÊati koliËina i stabilnost opskrbetvornice kvalitetnom sirovinom, a troπ-kovi proizvodnje povrÊa Êe se smanjitiπto Êe poveÊati njenu konkurentnost.Izravne koristi od provedbe ovogodiπ-

njih projekata imat Êe gotovo stotinjakobiteljskih gospodarstava koja povrÊeorganizirano proizvode za potrebe pre-rade u Podravkinim tvornicama u Uma-gu i Varaædinu, kao i sama Podravka.Ovogodiπnji projekti, uz prisustvo

predstavnika USAID-a, struËnjaka izPodravke i brojnih proizvoaËa povr-Êa, predstavljeni su proπlog tjedna uUmagu i Varaædinu.

ZajedniËki projekti Podravke i USAID-a

Predstavljeni projekti unapreenja proizvodnje povrÊaza preraduPiπe: dr. Zdravko Matotanvoditelj Razvoja poljoprivrede

Vegetini medaljoni pripremljeni na”rukometni” naËin zasigurno Êe zain-trigirati ne samo gurmane i sportskezanesenjake, nego i sve one koje zani-ma πto se to zanimljivo kuha u Podrav-kinoj kuhinji. A to zanimljivo pokazalesu rukometaπice i vodstvo RK PodravkaVegeta gostujuÊi na Gastro showu”KuhaËom protiv mina” 7. lipnja urestoranu ObrtniËkog doma u Zagre-bu. KuhaËe su u svoje ruke uzelipredsjednik kluba i potpredsjednikhrvatske Vlade Damir PolanËec i igra-Ëica Boæica PalËiÊ, a uz Podravkinogpromotora Ivana CuriÊa pomagao imje i Draæen Turina ©ajeta (na slici), doksu im punu podrπku i savjete davaliBarbara StanËin i Renata Hodak, tedirektor kluba Marijan DomoviÊ. Spuno πarma i neposrednosti oni su

pokazali da nisu okrenuti samo svojimkarijerama nego i da imaju puno razu-mijevanja za ljude koji joπ uvijek æiveu minskom okruæenju. Rukometaπicesu se predstavile kao kompletne liËno-sti koje uspjeπno spajaju sport i obitelj-ski æivot, a Damir PolanËec je sud-jelovanjem u ovom humanitarnom pro-jektu, unatoË brojnim obvezama uVladi, dokazao da joπ uvijek ima velikopodravkaπko srce. Napravili su sjajnuatmosferu u kojoj su pored ostalihuæivali i poznati - Zdenka KovaËiËek,Siniπa Cmrk, Draæen PineviÊ i akadem-ski slikar Mario Tomas koji je pokloniosvoju sliku za aukciju, a koja je zavrπilau rukama Ëlana Uprave Podravke SaπeRomca. Podravka se, dakle, i ovomprilikom iskazala kao druπtveno odgo-vorna kompanija. J. L.

Damir PolanËec i rukometaπice Podravke kuhali protiv mina

Predstavljanju projekta unapreenja tehnologije proizvodnje paprike zapreradu prisustvovao je velik broj Podravkinih kooperanata i novinara

Donacijom suvremenog plastenikakapacitet proizvodnje presadnicaza potrebe Podravkinih koopera-nata poveÊan je za oko 1 milijun

Projektom unapreenja proizvodnjerajËice za preradu nabavljene su tri

suvremene sadilice za rajËicu

Donacijom 250 km cijevi USAID jeomoguÊio navodnjavanje rajËice

kapanjem na 40 hektara

U sklopu Dana Podravke na Pre-hrambeno-biotehnoloπkom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu studentima jepredstavljena Grupa Podravka i Za-klada “prof. Zlata Bartl”. PromocijaPodravke i Zaklade studentima i dru-gim zainteresiranim posjetiteljima jebila interaktivnog karaktera, putemkorporativnog info-πtanda i detaljne

prezentacije kompanijskih i zakladnihaktivnosti.Ovom prigodom su studenti Pre-

hrambeno-biotehnoloπkog fakultetaimali prilike saznati njima interesant-ne informacije o Podravki i svim aktu-alnostima vezanim uz njezino poslo-vanje, ali i o moguÊnostima zapoπlja-vanja u kompaniji, nakon πto uspjeπ-

no zavrπe fakultet. Takoer su moglidoznati sve detalje o radu i buduÊimplanovima Zaklade, kao i detalje okriterijima za ostvarivanje prava nadodjelu stipendija i potpora. Posebnoje istaknuto da je osnovna svrha Za-klade ”prof. Zlata Bartl” promicanje ipoticanje stvaralaËkog i inovativnogznanstveno-istraæivaËkog rada meu

visokoobrazovanim mladim ljudimaputem dodjele stipendija i potporaredovitim studentima dodiplomskih iposlijediplomskih studija.

Tijekom predstavljanja na Prehram-beno-biotehnoloπkom fakultetu u Za-grebu najveÊi je broj tamoπnjih stude-nata iskazao interes za Podravku kaopotencijalnog poslodavca u buduÊno-sti, kao i za novi natjeËaj Zaklade”prof. Zlata Bartl”, koji bi trebao bitiobjavljen u jesen ove godine.

Matija Hlebar

Dan Podravke na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu

5Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Moj hobi: Suzana »aËiÊ iz Sektora za razvoj proizvoda

Piπe: Slavko PetriÊ

Hotel Albamaris** nalazi se u blizi-ni najljepπe plaæe u Biogradu. Budu-Êi da je plaæa Soline pjeπËana, pogo-dna je za obitelji s malom djecom.Hotel je udaljen od centra oko 800m, a svega 150 m od hotela se nalazitenis centar. Kapacitet je svega 36soba i 1 apartman, tako da se osjeÊaprava domaÊa atmosfera, gdje gostinisu samo brojevi. Sve sobe imajutuπ/WC, sat/TV, mini bar ili hladnjakuz nadoplatu. Sobe s balkonom suvelike, tako da se po potrebi mogustaviti 2 pomoÊna leæaja πto je prak-tiËno za obitelji s manjom djecom.Hotel Biograd* je smjeπten u blizini

magistrale, te je udaljen od πljunËa-ne plaæe Boπana 550 m, a do centragrada ima oko 1200 m.Hotel se sastoji od 3 paviljona

(dvokrevetne i trokrevetne sobe) i 6bungalova - apartmana. Sve sobeimaju tuπ/WC, sat/TV te djelomiËnohladnjak bez nadoplate. Uz hotel senalazi viπenamjensko igraliπte.Ovi hoteli su u potpunosti u privat-

nom vlasniπtvu.Kako je Biograd smjeπten u blizini

nacionalnih parkova (Slapovi Krke,Kornati, Paklenica i parka prirodeVransko jezero), te povijesnih gra-dova Zadra i ©ibenika sigurni smoda gostima na naπem podruËju nemoæe biti dosadno.Za djelatnike Podravke odobrava-

Djevojci Suzani SlukiÊ rukomet je bioigra, hobi, zanimanje - “doruËak, ruËaki veËera “ kako to sportaπi obiËavajureÊi. OdliËna rukometaπica Podravkebila je Ëlanica omladinskog sastava kojije 1980. stavio o vrat kolajne prvakinjaHrvatske (Samobor) i Jugoslavije (Mit-rovica) u “turbo” juniorskom timu sPajskom, sestrama BrusaË, MijajloviÊ,Medenjak, kadetska i omladinska re-publiËka reprezentativka i rukometaπi-ca koja je plijenila paænju svojom hitri-nom, ljepotom igranja. Odlazi izPodravke u varaædinsku Koku, gdje

sreÊe Podravkaπicu Tatjanu Poljak apotom i Æeljku ©imeg pa je Koprivni-Ëankama varaædinska “peËalba” bilapuno ugodnija. Suzanina ozljeda kolje-na odvojila ju je od aktivnog igranjarukometa, ali sport je nastavljen sasuenjem i rekreativnim igranjem uveteranskom sastavu rukometaπicaPodravke. Suzana i Æeljka poloæile susudaËki rukometni ispit i postale poznatidvojac sutkinja, a s veterankama Suza-na je doæivjela u deset godina mnoπtvolijepih trenutaka.

- Rukomet mi je umnogome oznaËioæivot. To je igra u kojoj smo svi uæivali,kako u klubu tako i s veterankama;osvojile smo i nekoliko umaπkih vete-ranskih turnira, a i suenje Êe mi ostatiu lijepoj uspomeni. Za mnoge Æeljka ija smo bile neobiËne, ali nikakvih pro-blema kod suenja nismo imale. »ak

nam je bilo lakπe suditi muπkarcima.Imala sam osjeÊaj da nas oni viπe uva-æavaju. Kod ulaska u suenje pomoglisu nam i sponzori s opremom (Palma),a jedino smo si ”fuËke” same kupile -kaæe nam Suzana »aËiÊ koja je zavrπilasrednju πkolu prehrambenog smjera isada veÊ 20 godina radi u Podravki.Trenutno u izvanrednom Timu za ra-zvoj slastica koji Ëine tri tehniËarke i istitoliki broj tehnologinja. Krasi ih sklad-nost, marnost, poletnost i struËnost.

Isto to mogli bi reÊi i za Suzanu za iposlije radnog vremena. I dalje pratirukomet, ali psihiËko smirenje nalazi u“sitnicama” kao πto su πivanje, ruËni radsvih vrsta, graevinski, modelarski za-hvati.

- Krenula sam sa πivanjem prvo kodsvoje mame, a onda je slijedio teËajkod poznatog koprivniËkog “πnajde-

ra” Tonija. ©ivanje me jako privlaËilopa sam znala raditi i laganije izvedbeπoseva, hlaËa, a zanimale su me i raznepreinake na odjevnim predmetima.Radila sam to i rodbini, prijateljima, ai danas to Ëinim. Mijenjanje patentnihzatvaraËa, skraÊivanje suknji, hlaËa.Uvijek ima zainteresiranih - kaæe Suza-na koja se “igra” s ruËnim radovima nanaËin πto joj padne na pamet, ali jojipak posebno leæi aranæiranje. NaroËi-to za uskrsnih i novogodiπnjih blagda-na kada izrauje ikebane, vjenËiÊe,advente... sebi, tetama, rodbini i znan-cima. Nije joj problem posegnuti i zagraevinskim poslovima pa napraviticvjetnjak na posebni naËin, sazidatineπto, popraviti, dotjerati. Sve to smat-ra duhovnim “pustolovinama” koje jojznaËe odmor prijeko potreban u da-naπnjem ritmu æivljenja.

Od rukometa do rukotvorina

Predstavljamo naπe partnere: Hotel Albamaris i Hotel Biograd, Biograd

Podravkaπima 15 posto popusta!

VeÊina koprivniËkih osnovnoπko-laca, uËenika treÊih razreda, prviput je posjetila Osijek proteklogautorka i to u organizaciji Podravke.Gotovo 200 uËenika s nastavnici-ma obiπlo je najprije kultuno-povi-jesne znamenitosti grada na Dravi.- Zavrπetak πkolske godine nije

mogao bolje zavrπiti. Sretni smoπto nas se Podravka sjetila i nagra-dila nas izletom u Osijek - moglo seËuti od nastavnika Osnovne πkole”BraÊa RadiÊ”.Radost i oduπevljenje nisu krili

uËenici koji su kazali kako im seOsijek svia, no Drava je ipaknajljepπa u Podravini!KoprivniËki uËenici bili su i u

Hrvatskom narodnom kazaliπtu ukojem je za njih odigrana predsta-va «Pleπimo kroz povijestfl. InaËe,suradnja Podravke i osjeËkog HNK

Razglednicu Koprivnice na Ëijoj pozadini je uz logotip Podravke ili Vegetebio otisnut tekst ”Pozdrav s Markovog sajma, vidimo se na ’Podravskimmotivima’ u Koprivnici od 1. do 3. srpnja” zatraæilo je viπe od dvije tisuÊeposjetitelja Markovog sajma odræanog proπlog vikenda u Zagrebu. Mnogeod njih posebno je privukla Ëinjenica da je tekst na razglednici πtampanispred njihovih oËiju, na starom tiskarskom stroju kakvi se danas moguvidjeti joπ samo u muzejima. Zadivila ih je i vjeπtina Podravkinog grafiËaraDragutina VujËeca koji je s «rashodovanimfl strojem iz KoprivniËke tiskar-nice bio dio vrlo æivopisnog tima okupljenog pod palicom TuristiËkezajednice grada Koprivnice predstavljajuÊi stare podravske zanate i obrte.Bili su tu joπ i uæar, pletaËi koπnica i «cekerafl, lonËar, ispiraË zlata, kovaËi joπ mnogi drugi vrijedni majstori Ëije su svakodnevne aktivnosti na Trgubana JelaËiÊa doista privlaËile veliku paænju ZagrepËana i turista. Svojemjesto meu njima naπao je i slikar naive Mijo JakoviÊ, Ëlan Podravkinelikovne sekcije, koji je slikajuÊi pred posjetiteljima Markovog sajma takoerposlao pozivnicu za dolazak na Podravske motive koji Êe se u Koprivniciodræati prvog vikenda u srpnju, a kojima Êe svoj znaËajni obol dati iPodravka. J. L.

(1949 - 2005)Teπka i neizljeËiva bolest u kratkom vremenu opet je, naæalost, odnijela

pobjedu i otrgnula iz naπe sredine Dragana PaviËiÊa. Radio je u Podravki od1982. kao skladiπni radnik u Poslovnici prodaje piÊa u Lipiku. Bio je dobar,poπten i vrijedan radnik, a bio je i branitelj u Domovinskom ratu.

Vedrim duhom i poπtenjem stekao je prijatelje meu suborcima i suradnicimana poslu pa Êe im njegov nasmijan lik i vedar duh ostati u trajnom sjeÊanju.

Dragan PaviËiÊ

In memoriam

Stari zanati i obrti Podravine oduπevili posjetiteljeMarkovog sajma u Zagrebu

UpuÊena pozivnica zaPodravske motive

Dragutin VujËec iz KoprivniËke tiskarnice tiskao je u Zagreburazglednice - pozivnice za ”Podravske motive” na (pra)starom

tiskarskom stroju

Podravka vodila koprivniËke osnovnoπkolceu Osijek

KoprivniËki uËenici autobusima odlaze u Osijek

ove je godine unaprijeena spon-zorskim ugovorom prema kojemkoprivniËka prehrambena kompa-

nija pomaæe radu jedne od najsta-rijih kazaliπnih kuÊa u Hrvatskoj.

D. J.

mo 15 % popusta na naπe sluæbenecijene!

Centralna prodaja: tel/fax.: 023/384-114, tel.: 023/384-404

e-mail:albamaris@hi.htnet.hr

motel-biograd1@zd.htnet.hr

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin i Slavko PetriÊFotograf:Nikola WolfTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.Koprivnica

Naklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Jelovnik13. 6. ponedjeljak: - Fino varivo, hrenovke, voÊe

14. 6. utorak: - Pohana svinjetina, krumpir na seljaËki, salata

15. 6. srijeda: - Junetina u saftu, tjestenina, salata

16. 6. Ëetvrtak: - Varivo kupus u rajËici, kobasica, kolaË

17. 6. petak: - Præeni osliÊ, slani krumpir, salata

Obavijesti

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vas

VeÊina od nas se sa strahom i gae-njem odnosi prema insektima ljeti. Natræiπtu postoji velik broj kemijskih sred-stava koja, u obliku sprejeva, krema ilosiona, mogu puno pomoÊi u borbiprotiv tih neugodnih, dosadnih i opa-snih stvorenja. Razumljivo, kad se na-ete u podruËju gdje tih insekata imapuno preporuËljivo je nositi duge ru-kave i duge hlaËe.Ako ste dobili ubod, bilo komarca,

pËele ili mrava, dobro je oprati mjestouboda s vodom i sapunom, kako bi seodstranile bakterije i bilo kakvi tragoviotrova. Bilo koja krema za olakπanjebola moæe biti od pomoÊi. Lijekovipoput ibuprofena (Belupov preparat)ili acetilsalicilne kiseline su korisni akoje bol stvarno jaka. Jedna tableta nekogantihistaminika moæe ublaæiti svrbeæ.Kortikosteroidne masti smanjuju otokna mjestu uboda.

KrpeljiS buenjem prirode u travnju, svib-

nju i lipnju u sve veÊem broju javljajuse i krpelji, koji su u tim mjesecimanajaktivniji. Krpelj moæe biti zaraæenvirusom koji moæe uzrokovati upalumozga (krpeljni meningoencefalitis),nakon πto takav krpelj ugrize Ëovjeka.Zato se cijepljenje protiv meningoen-cefalitisa posebno preporuËuje πum-skim radnicima, planinarima, izletnici-ma i drugim ljudima koji ËeπÊe boraveu prirodi. Krpelji mogu prenijeti i bak-teriju od koje se dobiva bolest Lyme

borelioza (Lajmska bolest). Znak da jeubod krpelja izazvao boreliozu je crve-nilo koje se πiri oko mjesta uboda. Kadse crvenilo uoËi, treba odmah otiËilijeËniku. Nakon povratka iz prirodetreba se pregledati po cijelom tijelu iistuπirati. Ako se uoËi krpelj, treba gaπto prije odstraniti.

MraviLjeti, leæeÊi negdje na zemlji, travi, u

πumarku, na plaæama, vrlo lako sedoe u kontakt s mravima. Oni grizu ibodu. Posebno su neugodni mali crve-ni mravi. Naravno, treba se odmahobratiti lijeËniku ako osjetite prvesimptome alergiËne reakcije: urtike nakoæi, oteæano disanje, oticanje u ædri-jelu.

PËele, oseUbod pËela ili osa moæe biti vrlo

neugodno iskustvo. Na izletima moguzagorËati æivot. BuduÊi da vole naπuhranu, dobar je trik staviti na jedantanjur otpatke od hrane i u Ëaπu nekogslatkog piÊa i sve to staviti na jednomjesto podalje od stola.Ako se na mjestu uboda pojavila

znaËajna oteklina, bolnost (posebnoako je ubod ili æalac blizu nosa, oka iliædrijela), uputno je potraæiti lijeËnika.Ako se na koæi pojave urtike ili disanjeili gutanje postane oteæano - sve simp-tomi opasnog alergijskog napada -pozovite hitnu pomoÊ.Ako ubodeni nije alergiËan i ako joπ

nisu nastupili znakovi πoka, izvaditeæalac iz tijela πto prije. Ubodeni ud nepokretati. Preosjetljive osobe morajuizbjegavati okolnosti u kojima ËeπÊe

dolaze u dodir s kukcima. Poznato jeda pËele ubadaju za vrijeme jako toplihdana ili odmah nakon kiπe.

KomarciKomarci su insekti broj jedan za

prijenos bolesti u svijetu. InaËe, i onimogu svojim ubodom unijeti u tijelotvari koje uzrokuju alergijske reakcije,a drugi kukci (npr. pËele, ose, strπljani)unose u tijelo tvari koje pospjeπujualergijsku reakciju, primjerice hista-min. Nakon komarËeva uboda pojav-ljuju se na mjestu uboda crvenilo isvrbeæ, a nakon uboda ose, pËele istrπljana, na mjestu uboda se poslije 20do 30 minuta pojavljuje oteklina, izra-zita bol i upalno crvenilo, a mogu serazviti i opÊi poremaÊaji. U najteæihoblika uboda komaraca, ako se razvijuznakovi πoka, a lijeËniËka pomoÊ nijebrza, mogu nastati grËevi, pa Ëak ismrt. To isto vrijedi i za pËele, ose istrπljane. U sluËaju poviπene tempera-ture, poËetka koËenja vrata, povraÊa-nja i dezorijentacije, lijeËnik Êe posum-njati na virusnu upalu mozga (encefa-litis). U lijeËenju blaæih oblika ubodamogu se primijeniti oblozi 2 % otopi-ne borne kiseline te kortikosteroidnemasti.Premda su posljedice napada i uboda

insekata priliËno rijetko ozbiljne i opa-sne, ipak i ovog ljeta oni zahtijevajupuni respekt. Sa stajaliπta prve pomoÊineobiËno su vaæni ubodi pËela, osa,strπljana, bumbara, obada, pauka iπkorpiona. Najbolje su metode protivuboda uniπtavanje insekata i izbjega-vanje dodira s njima.

Ljeto donosi i ËeπÊe ubode insekata

U organizaciji Likovne udruge Mota-cilla alba - Jeπkovo, na obali preko-dravskog jezera Jeπkovo odræana je od2. do 4. lipnja 4. likovna kolonija podnazivom ”Priroda - Ëovjek - prijatelj-stvo”. Ove godine, na ovoj tradicional-noj koloniji (na slici) okupio se dosada najveÊi broj likovnih i kiparskihumjetnika, njih 158 iz Hrvatske, Bosnei Hercegovine, Slovenije, Maarske,Ëak je jedna umjetnica doπla iz Austra-lije, a od toga je bilo i 47 akademaca.Naravno, bilo je tu i dvadesetak slikaraiz Likovne sekcije ”Podravka 72”. Ko-loniju je sveËano otvorio doajenhrvatske naivne umjetnosti Martin Meh-kek u povodu 50. godiπnjice njegovograda.Idejni zaËetnik i viπegodiπnji doma-

Êin kolonije Dragutin Ciglar - Lao i oveje godine dao sve od sebe. Za brojne

Prodaja smrznute ribe

Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da organizira prodajusmrznute ribe dobavljaËa ribarnice More - Koprivnica, uz moguÊnost plaÊanjana tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije proizvoda:

A) Lignja - patagonica (neËiπÊena), pakiranje 3 kg - 27,00 kn/kg, tj. 81,00 kn/pakiranjeB) OsliÊ bez glave, pakiranje 3 kg - 21,50 kn/kg, tj. 64,50 kn/pakiranjeC) Fileti osliÊa, pakiranje 3 kg - 28,50 kn/kg 85,50 kn /pakiranjeD) Panirani fileti osliÊa, kocka, pakiranje 3 kg - 32,50 kn/kg; 97,50 kn /

pakiranjeE) ©karpina bez glave, pakiranje 3 kg - 27,80 kn/kg; 83,40 kn/pakiranjeF) Skuπa, pakiranje 3 kg -13,90 kn/kg; 41,70 kn/pakiranjeG) Papalina, pakiranje 6 kg - 8,50 kn/kg; 51,00 kn/pakiranjeH) Morski pas, odresci, pakiranje 3 kg - 30,50 kn/kg; 91,50 kn/pakiranjeI) Zubatac, pakiranje 3 kg - 25,60 kn/kg; 76,80 kn/pakiranjeJ) Plodovi mora, pakiranje 2 kg - 45,50 kn/kg; 91,00 kn/pakiranjeK) Losos odrezak, pakiranje 3 kg - 49,50 kn/kg; 148,50 kn/pakiranjeL) Hobotnica, pakiranje 2 kg - 62,50 kn/kg; 125,00 kn/pakiranjeM) Panirana lignja-kolutiÊi, pakiranje 3 kg - 32,80 kn/kg; 98,40 kn/pakiranjeN) Panirano meso raka, pakiranje 3 kg - 40,50 kn/kg; 121,50 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 16. 6. na tel. 651-781 i 651-954 ili e-mail: marijan.slukiÊ@podravka.hr

U Zagrebu je 1. lipnja, pred prepunomdvoranom Knjiænice i Ëitaonice Bogda-na OgrizoviÊa, uruËena nagrada za naj-ljepπu neobjavljenu ljubavnu pjesmu“Zvonimir Golob” Udruge branitelja,invalida i udovica Domovinskog rataPodravke. Nagradu, koja se sastoji odprigodne plakete i skulpture (D. Kuha-roviÊa) primio je poznati hrvatski knji-æevnik Zlatko TomiËiÊ, a u ime prosud-benog suda uruËio mu je Mladen Pavko-viÊ (na slici). TomiËiÊ je dobio nagraduza pjesmu “SviraË na πimπirovoj svirali”.Meutim, zbog iznimno velikog odazi-va (pristiglo je oko 2450 pjesama od 884autora) Ëlanovi prosudbenog suda, ukojem su joπ bili i knjiæevnici Marija

PeakiÊ - Mikuljan i Josip Palada, odluËioje dodijeliti joπ pet priznanja: TomislavuKovaËeviÊu (Crikvenica), Ivici Jembrihu(»akovec), Toniti PopoviÊ (Split), Slaa-ni Cvrk Brlek (Dugo Selo) i DragutinuHorkiÊu (Bregana).U povodu dodjele ove nagrade, koju

Podravkina udruga organizira veÊ treÊugodinu na obljetnicu smrti ZvonimiraGoloba, inaËe roenog u Koprivnici,odræan je i prigodni program u kojem supored Ëlanova æirija sudjelovali i: glumi-ca Suzana NikoliÊ, prof. Vlasta Markaso-viÊ i Bemian duet. ©ansonijer Ivan IvicaPercl priredio je recital skladbi na stiho-ve Zvonimira Goloba, dok je glumac iz©ibenika ©ime Bubica uz pratnju Tonija

EteroviÊa takoer izveo jednu Golobo-vu pjesmu koja Êe se uskoro naÊi i nanjegovu prvom CD-u.NatjeËaj je pripomoglo i Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske, a dosad suovu nagradu primili Enes KiπeviÊ i Æelj-ko KrznariÊ. Do kraja godine bit Êeobjavljen i zbornik najuspjeπnih radova.

UruËena nagrada za najljepπu ljubavnupjesmu ”Zvonimir Golob”

Na jezeru Jeπkovo odræana je 4. likovna kolonija pod nazivom ”Priroda -Ëovjek - prijateljstvo”

Jedinstveno druæenje umjetnika u prirodi

Intenzivni ljetni teËajevi stranih jezika

©kola za strane jezike Arcobalena organizira intenzivne ljetne teËajeve -engleski, njemaËki, πpanjolskiCijena 1200 kn.Novo: pripreme za meunarodno priznate ispite Cambridge (FCE, CAE, CPE,

BEC)- poslovni engleski- konverzacijski engleski- engleski za predπkolski uzrastUpisi traju od 6. do 23. lipnja 2005. svakog utorka i Ëetvrtka od 19 do 20 sati

u πkoli ”Podravsko sunce” u Koprivnici (HercegovaËka ulica). Nastava poËinje27. lipnja.Sve detaljnije informacije moæete dobiti svaki dan na tel. 048-671-973;048-623-106 ili na mob. 091-517-0255 (Martina ©ifkorn - Labazan, prof.)

umjetnike i goste organiziran je bogatkulturno-umjetniËki i gastronomskiprogram.Prema rjeËima organizatora, brojni

radovi izraeni na 4. jeπkovskoj likov-noj koloniji bit Êe donirani u huma-nitarne svrhe, ponajvi-πe DjeËjem domu ”Svi-tanje” Ëiji su πtiÊenicitakoer bili gosti kolo-nije, potom PodruËnojπkoli NovaËka i Muzejurijeke Drave u Goli.No zabiljeæili smo i

malo razoËaranje orga-nizatora:- Æalosno je da se na

koloniju nisu odazvalipredstavnici grada Kop-rivnice, gdje je zapravonaπa Likovna udruga

Motacilla alba - Jeπkovo i osnovana,dok su doπli Ëelnici nekih drugihgradova Ëiji umjetnici nastupaju nanaπoj koloniji. Ipak je ovo jedinstvenumjetniËki dogaaj za naπ kraj.

B. F.

Juæna porta - samo za ulaz na posaoi izlaz s posla

Na temelju mjera za kontrolu i smanjenje troπkova u grupi Podravka donijetaje odluka da se od 15. lipnja 2005. zatvori juæna Podravkina porta, u Ulici AnteStarËeviÊa, pod sljedeÊim uvjetima:1. porta Êe raditi svaki radni dan od 6,30 do 15,30, a tada Êe sluæiti samo za

ulaz radnika na posao i izlaz s posla. NeÊe sluæiti za izlaz/ulaz u tijeku radnogvremena, osim za ovlaπtene radnike prema odobrenom popisu.2. u dane vikenda, blagdana i neradnih dana porta neÊe biti u funkciji te Êe

ulaz biti zakljuËan

7Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Sport

Najmlai predsjednik najmlaeg Pod-ravkinog prvoligaπa iz generacije je po-znatih koprivniËkih majstora celuloidneloptice predvoenih Pleπeom, braÊomDiniÊ, VondraËek, ©trkaljem, a na pred-sjedniËku stolicu sjeo je nakon JadrankaVlahinje. Damir ©tefan se prihvatio poslada klub iz drugoligaπkog druπtva vrati unajelitniji rang i u tome je uspio. Nakongodine dana u drugoj ligi osvojeno jeprvo mjesto i Koprivnica opet ima stol-noteniskog prvoligaπa.

- Plasman u Prvu ligu ostvaren jegotovo iz niËega. Konsolidirali smo upra-vu, napravili neke rezove i osvjeæenja suse pokazala ispravnima. Uveli smo prin-cip da u klupskoj upravi djeluju Podrav-kaπi, πto Êe i dalje biti naπ izbor. Uspje-πno smo rijeπili igraËka i trenerska pita-nja, s tim da nam je glavna odrednicarazvoj kvalitetnih stolnotenisaËa na ko-privniËkom podruËju. Sve smo to mogliostvariti uz podrπku Podravke kao glav-nog sponzora, a i grada. PovratkomDanijela LonËara rijeπili smo najveÊi brojstvari. Trener je prvog sastava, vjeæba sasvim uzrastima u klubu, a i najjaËi je naπigraË u prvoj Ëetvorki (LonËar, MariniÊ,

KovaËeviÊ, JuraπiÊ). Proπao je sve igra-Ëke kategorije u klubu, iskustvom seobogatio igrajuÊi u Francuskoj, a i velikije sportski entuzijast i takav rad prenosina mlade. Velika je stvar kada djeca uËeod takvog trenera - kaæe nam ©tefan,kojemu kao Ëelnom Ëovjeku predstojidobro “sukanje rukava” u Prvoj ligi.

NajveÊi izazov bit Êe kako namirititroπkove natjecanja koje podrazumijevagotovo profesionalne odnose, a πtoPodravka ne moæe pokriti. Sa 40 tisuÊakuna (primjerice, dubrovaËki prvoligaπraspolaæe sa 350) moæe se tek odigratiprvenstvo, a o moæebitnim pojaËanjimane govori se ni πapatom.

- Naπ cilj u ovakvom klupskom ustrojuje opstati u prvoligaπkom druπtvu s timda objektivno oËekujemo dodatnupomoÊ sponzora za viπi stupanj natjeca-nja kako bismo mogli funkcionirati. Osimtoga, oËekujemo i rjeπenje statusa naπegigraËa MariniÊa zaposlenog u Podravki-nom Studencu u Osijeku. Ne znaËi to dasu vrata naπeg kluba zatvorena bilo komigraËu, ali æeljet Êemo onog koji neÊeovdje samo igrati nego Êe razvijati naπeigraËe, a mi podlogu za to imamo. U

klubu vjeæba 40 mladih stolnotenisaËaod kojih neki veÊ postiæu lijepe rezultatena dræavnom planu. Istina je da nam sezbog toga πto smo postali prvoligaπipuno igraËa - nudi. No, nama je u ovomtrenutku potreban samo treÊi jaki igraË,a mi ga nemamo. Sanjin KovaËeviÊ je sa16 godina joπ premlad za to. Naπa real-nost su Ëetiri igraËa koje imamo u prvojpostavi i mladost koja ih stiæe. Taj kon-tinuitet smo uspjeli postiÊi i ako nasPodravka podræi u naπim nastojanjimauskoro bismo mogli imati i stabilnog irespektabilnog prvoligaπa - kaæe ©tefan.

Slavko PetriÊ

Ono πto smo najavljivali u proπlombroju nakon prve utakmice finalaPrve hrvatske rukometne lige, kadasu Podravkaπice na gostovanju u Vi-rovitici pobijedile TVIN Trgocentarsa Ëetiri pogotka razlike - obistinilose. Rukometaπice Podravke Vegetevratile su pobjedniËki prvenstvenipokal u Koprivnicu - u drugoj uta-kmici finala pobijedile su Viroviti-Ëanke sa 12 pogodaka razlike i tomfinalnom utakmicom pokazale ovo-godiπnju dominaciju u hrvatskom pr-venstvu.Podravkaπice su dobro uπle u uta-

kmicu i veÊ u 3. minuti vode 3:0, aliVirovitiËanke se ne predaju i uskoro

izjednaËuju. No, koprivniËki strategJosip ©ojat zna kako motivirati svojerukometaπice i ubrzo Podravkaπicepreuzimaju vodstvo koje nisu ispu-πtale do kraja utakmice. I u drugojutakmici najefikasnija u domaÊim re-dovima bila je Marina Naukovich sapostignutih 8 pogodaka. Pogodakmanje od Marine postigla je mladaKristina FraniÊ i joπ jednom pokazalasav raskoπ i rukometni talent kojiposjeduje. I u ovoj utakmici svoj dansu imala Podravkina krila - LjerkaVresk i Renata Hodak, svaka sa po 4pogotka, a isto toliko postigla jeneumorna Miranda Tatari.Nakon zavrπetka utakmice uslijedi-

lo je veliko slavlje struËnog vodstva irukometaπica Podravke Vegete sasvojim vjernim navijaËima. Pokale -

prijelazni i u trajno vlasniπtvo te zlat-ne medalje Podravkaπicama je uruËiopredsjednik Hrvatskog rukometnogsaveza Æeljko Kavran. To je dvanae-sti naslov prvakinja, Ëiju je viπegodi-πnju dominaciju proπle godine preki-nula zagrebaËka Lokomotiva, koja jeove godine meu prvima ËestitalaPodravkaπicama osvojeni naslov hr-vatskih prvakinja. Ovim naslovomPodravka Vegeta je izborila i pravonastupa u kvalifikacijama za Liguprvakinja ove jeseni.

U drugoj finalnoj utakmici protivTVIN Trgocentra naslov prvakinjaHrvatske osvojile su: StanËin, Galki-na, Vresk 4, HrgoviÊ 1, GolubiÊ 1,PalËiÊ 2, Hodak 4, ZebiÊ 2, Sirovec,PopoviÊ 3, BlaæekoviÊ, FraniÊ 7, Nau-kovich 8 i Tatari 4.

KuglaËice Podravke Æeljka Orehovec i Marija Zver, u sastavu hrvatskereprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Novom Sadu, osvojile su ekipnubronËanu medalju. U polufinalnom dvoboju protiv NjemaËke Æeljka Oreho-vec odigrala je sjajno i postavila je novi svjetski rekord sruπivπi 635 Ëunjeva.No, to nije sve. Tandem Biserka Perman - Luka UkaloviÊ u mix parovimaosvojio je bronËanu medalju. U disciplini “sprint” (10 pune + 10 ËiπÊenje kupsistemom) Stanko »ota osvojio je broncu, dok je anonimna Manda Kopeckiiz ZapreπiÊa, najugodnije iznenaenje prvenstva, napravila senzaciju i osvojilazlato.Æeljka je opet bila prva dama i ovog Svjetskog prvenstva. U πest dana odigrala

je Ëetiri utakmice, na svakoj je bila najbolja - ni jedan rezultat ispod 605Ëunjeva. Takvim podvigom ne mogu se pohvaliti ni muπki reprezentativci, kojiu πali kaæu da je πteta πto Æeljka nema brkove. Za razliku od Æeljke, Marija Zver,uvjerljivo najbolja kuglaËica hrvatskog prvenstva, na ovakvim kuglanama(ploËe) ne postiæe rezultate u skladu s njezinom domaÊom reputacijom.Skroman doËek naπih sjajnih reprezentativki “odigrao” se u ponoÊ sa subotena nedjelju u ”Podravskoj kleti” uz pjesmu i tamburaπe.Osmina finala: Hrvatska - Italija 6:2 15:9 (3288:3093)Od Talijanki se nije ni strepjelo, iako u sastavu uglavnom imaju njemaËka

prezimena. Bilo je to tek zagrijavanje i lako preskoËena prepreka prije sudarasa Slovenijom.Orehovec - Dorfmann 3:1 (605:506), Zver - Rimer 2:2 (515:519), BuniÊ -

Prande 4:0 (524:480), Graber - Goller 2:2 (545:536), MaletiÊ + Kopecki -Ainhauser 0:4 (538:568), Perman + Gajdek - Gamper 4:0 (561:484).»etvrtfinale: Hrvatska - Slovenija 6:2 14,5:9,5 (3409:3319)Bila je to kljuËna utakmica starih, dobro poznatih suparnica, jer pobjeda je

vodila u zavrπnicu, u borbu za medalje. Slovenke su odigrale vrlo ujednaËeno,dok su naπe tri igraËice postigle visoke rezultate i to je bilo odluËujuÊe. Bioje to pravi uzvrat Slovenkama za Podravkin polufinalni poraz na osjeËkomFinal fouru.Orehovec - SaviÊ 3,5:0,5 (616:539), Gajdek - Potokar 2:2 (561:545), BuniÊ -

PavloviÊ 2:2 (544:558), Kopecki - Sajko 3:1 (594:556), Graber + Zver - Kardinar1:3 (245+257:557), Perman - Petak + Strelec 3:1 (592:430+134).Polufinale: Hrvatska - NjemaËka 2:6 9:15 (3430:3506)Iako je to bio najbolji rezultat hrvatske vrste, Njemice su bile joπ bolje i

postigle novi ekipni svjetski rekord. U finalu nisu ni pribliæno odigrale takodobro, pa su zlato i titulu svjetskih prvakinja prepustile Rumunjkama. NaπaÆeljka bila je sjajna, sa 635 Ëunjeva sruπila je rekord, koji je dan prije postavilaRumunjka Daniela Munteanu (628).Orehovec - Kicker 3:1 (635:595), BuniÊ - Muller 0:4 (532:601), Gajdek -

Kastner 0:4 (531:603), Kopecki - Schneider 2:2 (559:570), Perman - Walter 2:2(582:601), Graber - Beckert 2:2 (591:536).Za 3. mjesto: Hrvatska - SlovaËka 4:4 13,5:10,5 (3351:3306)SlovaËka je neoËekivano pruæila sjajan otpor naπim kuglaËicama, kojima su

bila dovoljna dva odliËna rezultata (Orehovec 615, Perman 600) da na petposljednjih svjetskih prvenstava osvoje i Ëetvrtu ekipnu broncu. Rezultatom4:4 Hrvatska je osvojila 3. mjesto zbog boljeg odnosa setova (13,5:10,5).Orehovec - Valigureva 4:0 (615:539), Kopecki - Vancova 2:2 (565:580),

Gajdek + LioviÊ - Cizekova 2:2 (135+378:553), BuniÊ - Pivkova 1:3 (525:543),Graber - Demikatova 1,5:2,5 (533:547), Perman - Kucharova 3:1 (600:544).

Æeljko ©emper

Natjecateljska ekipa seniorki ©RK Podravka nastupit Êe od 17. do 19. lipnjana KUP-u Hrvatske u sportskom ribolovu u Osijeku.Ekipa kadeta nastupit Êe od 23. do 26. lipnja na sletu kadeta u Pakracu.Nakon ovih, za klub veoma znaËajnih natjecanja, organizirat Êemo tradicio-

nalno natjecanje RSI radnika Podravke u sportskom ribolovu, koje Êe seodræati 2. srpnja (subota) na jezeru ©oderica. Natjecanje Êe se odræati popravilima H©RS-a (Na natjecanju je zabranjena upotreba fuja i verdera).Ekipa se sastoji od 4 natjecatelja. Kotizacija po natjecatelju iznosi 30 kuna.

Svi ostali Ëlanovi (logistika i navijaËi) plaÊaju takoer kotizaciju od 30 kuna.U kotizaciju ulazi: kava, doruËak, ruËak i medalje za prve 3 ekipe.Prijave i uplata do 28. 6. 2005. kod Darka RakiÊa, tel. 1356 (Odræavanje) ili

mob. 098/658 - 467.

Prva hrvatska rukometna liga - finale, 2. utakmica

Naslov dræavnih prvakinjaponovno je u Koprivnici!Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

PODRAVKA VEGETA - TVIN TRGOCENTAR 36:24 (17:13)

PobjedniËki pokal ponovno je u rukama Podravkaπica

Razgovor s Damirom ©tefanom, predsjednikom Stolnoteniskog kluba Podravka

STK Podravka je opet u prvoj ligi, a sad jeæelja da se tamo i o(p)stane

Damir ©tefan

Svjetsko prvenstvo u kuglanju u Novom Sadu od28. 5. do 4. 6. 2005.

Æeljka Orehovec opetsvjetska rekorderka!

Sportski ribolovni klub Podravka

RSI Podravke u ribolovu

Prijavnica za RSI Podravke u ribolovu 2005.

Naziv ekipe:

Voa ekipe i broj tel.

8 Broj 1753 Petak 10. lipnja 2005.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

NA ©ILJKU

Priprema: Vojo ©iljak

Danas vam serviram dvije ”djeËje” pri-Ëe. Mogle bi biti istinite. A i pouËne. Ijedno struËno objaπnjenje!

38.Zazvonio telefon, a mali Jurica po-

dignuo sluπalicu pa πapËuÊi kaæe:- Dobar dan! Ovdje Jurica!- A ovdje je stric Janko. Daj mi tatu!- Ne mogu, nije tu - odgovori Jurica

πapatom.- A zaπto πapÊeπ? - upita stric Janko.- Zato, jer je tata s mamom u spava-

Êoj sobi.- Dobro zvat Êu malo kasnije -

odgovori stric Janko, i nazove po-novno za 30-ak minuta.

No, i taj put se javio mali Jurica,isto πapatom kao i prvi put.

- Daj mi tatu, Jurice!- Ne mogu, on je sada u kupaonici.- Pa daj mi onda mamu!

- Ne mogu, i ona je zajedno s njim u kupaonici - reËe Jurica πapatom.- Dobro onda, zvat Êu ih kasnije - zakljuËi stric Janko.Jedan sat nakon toga evo njega opet, no i taj puta uzalud, jer tata i mama

su baπ u to vrijeme bili na tavanu.Nazvao je stric Janko i Ëetvrti put, pa onda i peti, ali uvijek u krivo

vrijeme, jer su baπ tada tata i mama bili u kuhinji, pa opet u spavaÊoj sobi,pa opet u kupaonici!

Iznerviran neuspjeπnim nazivanjem stric Janko se kod πestog telefon-skog poziva prodere:

- Pa dobro kog avola opet rade u kupaonici?!Mali Jurica mu odgovori, joπ uvijek πapatom:- Traæe mene!

39.Mali Dado utrËao je gotovo bez daha u kuÊu, pa kaæe mami:- Znaπ, mamice, ja sam ti sad bil u parku, i onda sam vidio tatin auto kako

prolazi pokraj parka. A s tatom u autu bila je i teta Martina, znaπ ona streÊega kata. I onda su ti oni, znaπ, tam pokraj parka, u πumici, oni su tiparkirali auto, a ja sam ti onda iπel do auta, da se pozdravim s tatom.

- I jesi se pozdravil?- Ma nisam. Znaπ, kad sam doπel do auta, onda sam videl kak je tata skinul

teti Martini suknju! I onda joj je joπ skinul i gaÊe. I onda, znaπ…- Dado, molim te! Nemoj mi viπe niπta reÊi! Kaj je bilo dalje ispriËat Êeπ

naveËer kad tata bude doma.Za veËerom Dado je nestrpljivo Ëekao, a onda, na mamin nagovor, poËeo

priËati πto je on to vidio dok se igrao u parku. Sve po redu, no, sada i skrajem koji mama ranije nije æeljela Ëuti.

- I, kad je tata skinuo teti Martini suknju, pa onda i gaÊice, onda su onipoËeli delati ono, ne znam kak se to zove, znaπ ono kaj mislim, mama. Onokaj ste neki dan, kad je tata bil na sluæbenom putu, delali ti i sused Joæa.

40.Tatice, reci mi πto je to impotencija!- Dijete drago, to ti je kao da s kuhanim πpagetima hoÊeπ igrati pikado!

Evo sugestije za zanimljiv ruËak!ZaËinjene odreske ispecite na na-glo, a zatim ih joπ i propirjajte saromatiËnim lovorom.

Sastojci za 4 osobe:1 kg ramsteka1 ælica Vegete1⁄2 æliËice pimenta1⁄2 æliËice mljevenog papra4 ælice maslinova uljalist lovora

Postupak:Meso junetine odvojite od kosti i

nareæite na odreske debljine oko1,5 cm.Vegetu, piment i papar izmijeπajte

u manjoj zdjelici, a zatim ovommjeπavinom natrljajte odreske.Ostavite ih marinirati oko sat vre-

mena, a zatim ih popecite na masli-novom ulju sa svake strane oko 5minuta.Dodajte list lovora i nastavite pirja-

Fini odresci

ti, podlijevajuÊi s malo vode, 20minuta.Posluæivanje:Odreske posluæite s prilogom od

povrÊa.Vrijeme pripreme: 45 minuta

Ljetovanje na Jadranu: Mirjana Hle-bar, Razvoj snacka, mlinarskih i pekar-skih proizvoda

Skuter: Tanja MartinËiÊ, TvornicadjeËje hrane i kremnih namaza

Cooler aparat: Snjeæana PantiÊ, Tvor-nica Vegete

Veliki suncobran Studena: Vjeko-slav Strahija, Tvornica djeËje hrane,Ivanka JergoviÊ, Ljudski potencijali iMarina JedvajiÊ, KoprivniËka tiskarnica

Polo majica Studena + kapa Stude-na+cooler bag: Dubravko BariÊ, Be-lupo; Marija StarËeviÊ, Nabava; MirjanaMatek, Skladiπte Lipik; Davor Krapi-nec, Odræavanje; Ivica GroπiÊ, Tvorni-ca juha; Nevenka ÆagaË, Kontrola kva-litete i razvoj tehnologije; Sanja Zagor-πÊak, Kontrola kvalitete i razvoj tehno-logije

Cooler bag Studena + kapa Stude-na: Bernarda BesediÊ, Belupo; AndrijaKrËek, Pivnica; Melita Vrabelj, Belupokontroling; Zdravka Petek, Planiranjeproizvodnje; Renata Rajn, Poslovni nad-zor; Vlatka VargantoliÊ, Belupo ko-zmetika; Ivica GroπiÊ, Tvornica juha;Ruæica Zorko, Zaπtita i opÊi poslovi;Rosana KotroπiÊ, Belupo; Ljubica Mli-nar, Kontrola kvalitete i razvoj; AnicaLedinski, Razvoj proizvoda; Ankica Ne-medan, Tvornica koktel peciva

Polo majica Studena + Ëaπe Stude-na: Kristina ©vabenic, Træiπte RH; Ivan»isar, Træiπte JI Europe; Joπko Radano-viÊ, Razvoj proizvoda; Vesna Groben-ski, Tvornica juha; Josip KovaË, Belupo;Ratko Petak, Belupo; Mario ©Ëetar, Ra-zvoj proizvoda; Marija MaletiÊ, Belupo;Ivan Maerek, Danica; Jasminka Obra-noviÊ, Belupo; Mario VrankoveËki, Da-nica; Jadranka Orejaπ, Tvornica djeËjahrana; Dragica RoksandiÊ, Danica

»aπe Studena + karte za belot Stu-denac (2): Zdenka RadiÊ, Marketing;Nadica Grobenski, Marketing; BaricaDragosavljeviÊ, Riznica; Ruæica Ozmec,Razvoj snacka mlinarskih i pekarskihproizvoda; Nataπa Krsnik, Prodaja RH;Stjepan Kriæan, Sluæba ËiπÊenja i opÊeusluge; Zlata Mikac, Catering; KristijanKruπelj, Zaπtita; Milanka JoviÊ, Marke-ting; Lidija MarjanËiÊ, Tvornica juha;Kruno Botko, Zaπtita; Sonja RajkovaËa,Catering; Branka KoπutiÊ, Kontrola kva-litete; Branko ©kvorc, Zaπtita i nadzor

Kapa Studena + Ëaπe Studena:Viπnja Virovec, »iπÊenje i opÊe uslu-ge; Mario VrankoveËki, Nabava; Kre-πimir Matiπin, Odræavanje; ZdenkoPop, Zaπtita Lipik; Snjeæana ErπetiÊ,Operativni kontroling; Mirjana JaniÊ,Ljudski potencijali; Mirjana Pianec,Mlin i pekara; Silvija TakaË, Uredpredsjednika i Ëlanova uprave; Ne-venka KasumoviÊ, Prodaja RH; Æelj-

ka PeiÊ, Ured predsjednika i Ëlanovauprave; Darko RakiÊ, Odræavanje; Bo-æidar Petika, Logistika; Zoran Smok-roviÊ, Tvornica djeËje hrane; SnjeæanaCiganek, Catering; Valentina JakupiÊ,Tvornica juha; Ksenija PunËikar, Ra-Ëunovodstvo; Damir Valent, Odræa-vanje; Alenka Busija, Belupo; Neven-ka PaËandi, Tvornica djeËje hrane;Jasminka BeπeniÊ, Kontrola kvalitete;Miroslav FilipiÊ, Belupo; Sanja Kova-ËiÊ, Sektor razvoja i kakvoÊe

Kapa Studena + karte za belot Stu-denac (2): Anto Krajina, Zaπtita; An-dreja Cmrk, Belupo; Ivan GaπpariÊ, Lo-gistika; Dragica SoËev, Tvornica djeË-je hrane; Vesna Habota, Marketing;Dubravka KrËmar, Kontroling; MirjanaPaveπiÊ, Tvornica juha; Miljenko Franjo,Prodaja RH; Antonija Podravec, Belu-po; Mirjana LopariÊ, Tvornica juha;Nevenka KvakariÊ, Razvoj proizvoda;Branko MaltariÊ, Danica; DubravkaIvanËek, Tvornica koktel peciva; NadaKrËek, Riznica; Marija SimoviÊ, Pripre-ma izvoza; Julijana Artner, RaËunovod-stvo; Josip PiskaË, Tvornica juha; Go-ran »isar, Riznica; Zrinka RoksandiÊ,Marketing; Nada Njerek, Belupo; Zden-ka HreniÊ, Træiπte RH; Andreja EvaËiÊ,Tvornica voÊa; Ankica ©varc, Træiπtecentralne Europe; Dragica RoksandiÊ,Danica; Marija Jagec, Zaπtita; LjiljanaHalusek, Kontroling.

Od 22. travnja do 31. svibnja trajalaje interna nagradna igra za Podravka-πe pod nazivom ”Studena nagrauje”.Naime, Podravkin sektor PiÊa pokre-nuo je veliku nacionalnu nagradnuigru u kojoj nisu mogli sudjelovatiPodravkaπi te je stoga organiziranainterna nagradna igra, buduÊi da suPodravkaπi i veliki potroπaËi proizvodaStudenca. I nagrade su atraktivne -ljetovanje na Jadranu za dvije osobe uπibenskom hotelu Ivan, skuter, cooleraparat, suncobrani, polo majice, ka-pe, cooler bagovi, Ëaπe i karte za belotStudena.Pod nadzorom komisije u sastavu

Marijan Lisjak, Tomislav HegeduπiÊ iKarmen KovaËiÊ te uz voenje Ja-dranke Lakuπ u Podravkinom restora-nu druπtvene prehrane izvuËeni su 6.lipnja dobitnici nagrada. Nagrade suizvlaËili prisutni radnici Podravke kojisu se tada zatekli na gablecu. Prvunagradu - ljetovanje na Jadranu zadvije osobe - dobila je Mirjana Hlebar,

a skuter Tanja MartinËiÊ. Dobitniceprvih dviju nagrada kontaktirat Êe izSektora PiÊa, dok Êe svi ostali nagra-eni svoje nagrade moÊi preuzeti u

Podravkinom reklamnom skladiπtu od15. lipnja, a ukoliko ih neÊe moÊipreuzeti, nagrade Êe im biti poslanena kuÊnu adresu. B. F.

U Podravkinom restoranu druπtvene prehrane izvuËeni su 6. lipnja dobitnicinagrada u nagradnoj igri za Podravkaπe - ”Studena nagrauje”

Mirjana Hlebar osvojila ljetovanje na Jadranu,a Tanja MartinËiÊ skuter

Dobitnici nagrada: