Energija iz 10 biomase je buduÊnost - · PDF file »asopis za popularizaciju...

Click here to load reader

  • date post

    28-Jan-2019
  • Category

    Documents

  • view

    224
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of Energija iz 10 biomase je buduÊnost - · PDF file »asopis za popularizaciju...

asopis za popularizaciju umarstva

Godina X.,Zagreb,studeni2006.

ISSN 1330-6480

broj

119

Energijaizbiomase jebudunost 5

Godinakoja se neepamtiti popoarima 10

Kakogospodaritis privatnimumama 12

U gradustotinu tornjeva 26

Mjesenik flHrvatske ume Izdava: flHrvatske ume d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Devi-Buzov, Antun Z. Lonari, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleei Ivica Tomi

Ureivaki odbor:predsjednik Branko Metri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hr

Urednitvo se ne mora uvijekslagati s miljenjima autora teksta.

Priprema i tisak: AKD, Zagreb, Savska c. 31

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treina stranice (1/3) 1200 kn;etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicunije mogue dijeliti).U ovu cijenu nije uraunat PDVkoji plaa oglaiva.

Naslovna stranica:Drutvo ljubitelja eiraeljko GubijanZadnja stranica:Magla svuda oko nas...Branko Metri

1

STUDENI

Tko totamo izvozi

Nije nam obiaj u asopisu baviti se tuim temama i problemima (toga i sami imamo!). Ipak, s obzirom na to da su umarstvo i drvna industrija sudbinski vezani i da im se interesi isprepleu, o emu je bilo rijei na jo jednom Poslovnom klubu u sklopu posljednje Ambiente (10.listopada), evo nekoliko povrh svega indikativnih podataka koji su se uli na skupu.

Kada se, dakle, do kosti ogole odnosi, nesporazumi, pa i optube (u stilu: sirovina je skupa; ne rasporeuje se, pazite, ne kae se ne prodaje se, pravedno; tko zapravo finalizira robu, itd.) ostaju dva pitanja - cijene i koliine hrasta lunjaka.

Neemo previe o cijenama jer one su, poznato je, najveim dijelom odreene viegodinjim ugovorima s velikim drvopreraivaima, a tek neznatan dio robe ide na licitacije. Dakako da je onomu tko kupuje uvijek preskupo, a onaj koji prodaje eli vie! To je upravo zakon trita koje, treba podvui, u ovom sektoru jo uvijek ne postoji. Na svoj nain to je pojasnio i ministar obankovi rekavi, kada su se iz redova nekih drvopreraivaa (TVIN) ule ocjene o dobroj suradnji s Hrvatskim umama, da je to zasluga (i) Vlade RH jer Hrvatske ume provode njezinu politiku kojoj najvaniji cilj nije ostvarivanje velike dobiti i profi ta Hrvatskih uma, nego pozitivno poslovanje i uredno opsluivanje drvopreraivaa.

Da s opskrbom sirovinama nema prevelikih problema potvruju i dru-gi preraivai, no ima ih u podruju raspodjele i dalje, plasmana hrasta lunjaka. Za najvrjednijom vrstom drva hrvatskih uma iznimno je ve-lika potranja i strogo ograniene koliine. Problem nastaje kada i ono to kupe drvopreraivai najveim dijelom ne finaliziraju nego ra-zliitim (tajnim, znanim i neznanim) kanalima kao rezana, iznimno skupa graa zavri u izvozu! Pa se ople-menjena, ili kao namjetaj, vraa na hrvatsko trite! Reeno je da se zna to se dogaa s najvrjednijim sortimentima i piljenom graom, no da se to ne moe rijeiti preko noi. A dogaa se sljedee - hrastova graa je hit, iznesen je podatak da je do kraja kolovoza izvezeno oko 70 tisua kubika piljene grae, a da bi do kraja godine ta brojka mogla dosei i 100 tisua! Osnovane su i komisije pri Ministarstvu koje ispituju stanje. Tko, to, kada, kako. I utvrdile su da, pazite sad, za 90 posto tvrtki koje izvoze nisu ni uli!

Za pretpostaviti je da e se i to saznati i jednom razrijeiti. No dobro je znati da to ne rade Hrvatske ume, koje se tu i tamo, dodue sve manje, zna optuiti da samo sijeku i izvoze trupce... (m)

2. - 3.2. - 3. EUROPSKO UMARSTVO Trite drva na vrhuncu4.4. OBNOVA UMA Skupljene rekordne koliine ira, za to je osigurano vie od 20 milijuna kuna5. - 8.5. - 8. BIOENERGIJA Energija iz biomase je budunost7.7. Izloba opreme8. - 10.8. - 10. ZATITA UMA Utjecaj ugljikovodika na umski ekosustav naftno-plinskog polja utica10. - 11.10. - 11. POARI 2006. Godina koja se nee pamtiti po poarima!11.11. Mjere zatite uma u sljedeem razdoblju12. - 13.12. - 13. PRIVATNE UME Kako gospodarenje u privatnim umama podii na viu razinu14. - 16.14. - 16. MED / UMSKI PROIZVOD Pele osiguravaju opstanak mnogih umskih vrsta16.16. KOPAKI RIT Je li cestovni koridor C5 sretno rjeenje za Kopaki rit?18. - 19.18. - 19. HRVATSKI KRAJEVI Spoj povijesti i sadanjosti u crikvenikom zaleu20. - 22.20. - 22. UDESNA PRIRODA Slapovi hrvatskih rijeka i jezera pravi su izlog ljepote!23.23. ZATIENE BILJNE VRSTE Obina kockavica24. - 26.24. - 26. MALA ENCIKLOPEDIJA UMARSTVA Hudike i lemprika (Viburnum)26. - 28.26. - 28. EUROPSKE METROPOLE U gradu stotinu tornjeva29.29. LJEKOVITO BILJE Lijei oi i upale, simbol nebeske sree30. - 31.30. - 31. HRVATSKI KRAJEVI Rijeka koja spaja ljude s obje strane granice32. - 33.32. - 33. LOVSTVO Ohrabrujua jesen u baranjskom lovitu34.34. RIBOLOV Nosara35.35. DOGAAJI Spojena zelena turistika transverzala36.36. SPORT Sportska druenja su potreb(n)a37.37. KULTURA Razvoj oblika i kvalitete tamburice38.38. ZDRAVI IVOT Kako si sam pomoi?39.39. ZDRAVA HRANA Divlja rua (ipak) PODRIJETLO HRVATSKIH NAZIVA MJESECI - Studeni40.40. TURISTIKA RAZGLEDNICA Kamanik - zatieni krajolik

Broj 119 studeni 2006. HRVATSKE UMEHRVATSKE UME

u ovom broju

Broj 119 studeni 2006.Broj 119 studeni 2006. HRVATSKE UMEHRVATSKE UME2

Trite Trite Trite drva na vrhuncu7. KONFERENCIJA EUROPSKIH DRAVNIH UMARSKIH ORGANIZACIJA, BRAOV, RUJAN 2006.

Srednjoeuropsko trite drva biljei golemi porast potaknut ponajvie potranjom za drvom za energetsku uporabu, pa se cijena tih sortimenata ponegdje i udvostruila,a potranja uvelike premauje raspoloivu ponudu. To je posljedica velikog stratekog zaokreta prema izvorima obnovljive energije, a moe se oekivati da e potranja za energetskim drvom i dalje rasti. To se ne odnosi na one tranzicijske zemlje u kojima drava jo uvijek bitno utjee na cijene. O tome je, meu ostalim, bilo rijei na Konferenciji europskih dravnih umarskih organizacija u Rumunjskoj

europsko umarstvoeuropsko umarstvo

3Broj 119 studeni 2006. HRVATSKE UMEHRVATSKE UME

drva na vrhuncuTrite drvadrva na vrhuncu na vrhuncu

Pie: Ratko MatoeviFoto: R. Matoevi

U Braovu, u Rumunj skoj, od 26. do 29. rujna odrana je sedma po redu Konferencija eu-

ropskih dravnih umarskih orga-nizacija, koja je okupila pedesetak sudionika.

Na tradicionalnom sastan-ku razmijenile su se novosti i iskustva steena u prethod-noj godini. Sudionici su rasprav-ljali o temama koje zaokupljaju dravna umarska poduzea, najnovijim trendovima i stalnim izazovima kojima treba odgo-voriti vodei rauna o svim funkci-jama i odgovornostima dravnog umarstva. Osim komercijalne funkcije, dravna umarstva moraju i te kako voditi rauna i o drugim imbenicima, koji nisu toliko presudni za ume u privat-nom vlasnitvu. Redovito, one umarske organizacije koje su pravodobno odgovorile na izmi-jenjene okolnosti i restrukturirale se, na ovakvim skupovima iznose svoje prologodinje uspjehe i zavidne stope rasta.

Stjee se dojam da je u ovoj fazi dosegnuta maksimalna granica sjeivog etata i orga-nizacijske uinkovitosti te da su daljnje stope rasta mogue samo investiranjem u druge poslove. Tako je npr. Coillte, irsko dravno umarsko poduzee, investiralo u kupnju tvornice medijapan ploa kapaciteta 383 000 m3, pa uz postojeu investiciju u proiz-vodnju OSB ploa, njihov portfelj u drvnoj industriji djeluje impo-zantno. BF, austrijsko dravno umarsko poduzee, takoer je ostvarilo dobar rezultat (dobit 23 mil. eura) tako da je od svoga restrukturiranja 1997. do danas pridonijelo dravnom proraunu vie od 180 mil. eura. Kod njih je trend smanjenja etata, ali se odlini rezultati postiu za-hvaljujui izvanrednom stanju na tritu drva, osobito u srednjoj Europi. Golemi rast trita bio je potaknut velikom potranjom za drvom za energetsku uporabu, pa se cijena tih sortimenata ponegdje i udvostruila, a po-tranja premauje raspoloivu

ponudu. To je posljedica velikog stratekog zaokreta prema iz-vorima obnovljive energije, a moe se oekivati da e po-tranja za energetskim drvom i dalje rasti.

Srednjoeuropsko trite oblovine bilo je potaknuto i velikim novoinstaliranim kapa-citetima u Bavarskoj, vicarskoj i ekoj pa je zabiljeen prosjeni porast cijena trupaca od 20 posto, a zamijeen je i oporavak trita bukovine. Trite hrastovine je ludovalo, no te smo infor-macije i sami svjesni u naem svakodnevnom radu. Kako je istaknuto u jednom izlaganju, kao prilina suprotnost ovakvom bujnom tritu situacija je na tritima balkanskih zemalja, gdje se ovaj porast vrlo malo os-jetio. To pogotovo vrijedi za one zemlje gdje postoji visok stupanj dravnog utjecaja na razvoj slo-bodnog trita.

Od takve povoljne situ-acije na tritu srednje Europe profitiralo je i novo europsko umarsko poduzee, Bavarske dravne ume. Njihovo osnivanje, prole godine, bilo je najznaajni-ji dogaaj u dravnom umarstvu Europe. Gospodarei na povrini od 805 000 ha, uz godinju sjeu od 5,4 mil. m3, Bavarske dravne ume u prvoj su godini postoja-nja prihodovale 270 mil. eura, uz stopu profi tabilnosti od 10 posto od prodaje. Poduzee zapoljava 2900 radnika i osnovano je kako bi se optimalno iskoristio vrijedni bavarski umski resurs, na osnovi 250-godinje tradicije. Dosadanji sustav bavarskoga dravnog umarstva poivao je na velikoj umarskoj upravi, lociranoj pri ministarstvu, u kojoj funkcije nisu bile optimizirane i gdje je profitabilna strana umarstva esto bila zanemariva-na na raun socijalnih funkcija uma. Na elu ovog poduzea je Rudolf Freidhager, Austrijanac koji je ve steka