q broj 74 - SDLSN

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

godina XXIII. prosinac 2019. bbrroojj 7744IISSSSNN 11333311 11 11337799

MUP

Potpisan sporazum ododatcima

Potpisan Dodatak II

Kolektivnom ugovoru za

dræavnesluæbenike i

namjeπtenike

Sabor SDLSN-a: nova predsjednica - Iva ©uπkoviÊ

SSrreettaann BBooææiiÊÊ ii uussppjjeeππnnaa 22002200.. ggooddiinnaa!!

(SDLSN, 17. prosinca 2019.) Kadje poËetkom 20. stoljeÊa lijeËnikDuncan MacDougall nakon nizaeksperimenata s umiruÊim pacijenti-ma uoËio razliku od prosjeËnog 21-og grama teæine nakon smrti i prip-isao ih „teæini“ ljudske duπe koja utrenutku smrti napuπta ljudsko tijelo,nitko nije mogao ni zamisliti da Êese morati Ëekati viπe od stoljeÊakako bi se nakon duπe izmjerilo ljud-sko dostojanstvo i diskriminacija.

No, ove 2019. godine i to jepostignuÊe postalo moguÊe i desilose upravo ovdje, u ljudima sve manjenapuÊenoj Hrvatskoj, domoviniponosnih ljudi i razumne vlasti kojaje, nakon nekih mjesec dana nev-jerice i nagovaranja, ipak prihvatilaËinjenicu da se ljudsko dostojanstvomjeri koeficijentom, a ne dodacima i

time verificirala mjerne jedinice zadruπtvene fenomene dostojanstva idiskriminacije.

Da je koeficijent (sloæenosti poslo-va) mjerna jedinica za dostojanstvopostalo je jasno kad je sporazumomizmeu obrazovnih sindikata i Vladeprestao bunt nastavnika i profesora ipoËela πkola, a da je dodatak (naplaÊu) mjerna jedinica za diskrimi-naciju dokazala je reakcija nenas-tavnog osoblja koje je pogoenoodnosno diskriminirano dodacima,umjesto da mu je koeficijentima dos-tojanstvo izlijeËeno.

Vlada je, kako bi zaπtitila dosto-janstvo nastavnog osoblja zanemari-la Ëak i vaæeÊe odredbe Zakona oplaÊama u javnim sluæbama i uËiteljes V©S Ëije je dostojanstvo naruπenoneodgovarajuÊim koeficijentom,

razvrstala u skupinu radnih mjestaza koje je potrebna VSS i takopokazala da se zakona ne trebadræati kao „pijan plota” i da, kada jedostojanstvo u pitanju, ne postojezakonske prepreke kako bi se onoponovno uspostavilo i ljudi opetpoËeli osjeÊati dostojanstveno.

Uostalom, ako je Ustavomureeno da se sa svakim uhiÊenikomi osuenikom mora postupatiËovjeËno i poπtivati njegovo dosto-janstvo, kako onda neki tamo zakono plaÊama moæe biti preprekom dase poπtuje dostojanstvo onih koji uËenaπu djecu.

Meutim, Vlada tek treba dokazatida joj je jednako stalo do dostojanst-va i drugih koji se osjeÊaju poniæenoi diskriminirano, a da Ëak ni dodatkena plaÊu nisu dobili.

To se odnosi na zaposlene upravosudnim tijelima koji nisu obuh-vaÊeni prvom fazom poveÊanjakoeficijenata ili dræavni sluæbenicikoji za raspored na radno mjesto zakoje je potrebna VSS prvo morajuzavrπiti fakultet, za razliku od svojihkolega u obrazovanju, kojima je i sV©S osigurana dostojanstvena i,treba li reÊi, veÊa plaÊa od struËnogili upravnog savjetnika s VSS u mini-starstvu.

Godina velikihotkriÊa

PPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

2019. - godina u kojoj su otkrivene mjerne jedinice za dostojanstvo i diskriminaciju

Vlada je, kako bi zaπtitila dostojanstvo nastavnog osoblja zanemarila Ëak i vaæeÊe odredbeZakona o plaÊama u javnim sluæbama i uËitelje sV©S Ëije je dostojanstvo naruπeno neodgovarajuÊimkoeficijentom, razvrstala u skupinu radnih mjestaza koje je potrebna VSS i tako pokazala da sezakona ne treba dræati kao „pijan plota”

Uvodnik

Za nakladnika:Iva ©uπkoviÊ, predsjednica SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: [email protected]Ëki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

22

33

MUP

(JUTARNJI LIST, 18. prosinca2019.) Predstavnici reprezenta-tivnih sindikata u MUP rekli su usrijedu nakon potpisivanja spora-zuma o visini dodatka na plaÊuza policajce sa srednjom struË-

nom spremom da su sve napravili natihi naËin te da neÊe biti potrebe zaπtrajkom.

Sporazum o visini dodatka i dina-mici isplate dodatka u osnovnoj pla-Êi za policijske sluæbenike potpisalisu u sjediπtu MUP-a ministar DavorBoæinoviÊ i Ëelnici Sindikata policijeHrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ, Nezavis-nog sindikata djelatnika MUP-aZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr te Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika RH IIvvaa ©©uuππkkoovviiÊÊ.

“Uspjeli smo napraviti kao reprezen-tativni sindikati, u dogovoru s vladomi ministrom, da sve izae na bolje, da-kle, neÊe biti potrebe za πtrajkom i os-talim stvarima”, rekao je JagiÊ, dodav-πi da su to napravili na tihi naËin bezda graani ili bilo tko drugi zbog togaima problema.

Zahvalio je ministru πto je “shvatio”da je njihov posao najpotplaÊeniji i daim treba podignuti plaÊu. SljedeÊi ko-rak je, kaæe JagiÊ, da se plaÊe poveÊa-ju svim sluæbenicima u MUP-u.

LonËar smatra da je napravljen po-mak, a njihov je cilj da policajac moraimati prosjeËnu plaÊu u gospodarstvuod oko 6470 kuna neto.

©uπkoviÊ je zakljuËila da se time ot-vara nova stranica za pregovore zadruge dræavne sluæbenike i namjeπte-nike koji su takoer potplaÊeni.

BoæinoviÊ: Uz opremanje policije poboljπavamo njihovmaterijalni status

Sporazum je nastao kontinuiranimradom izmeu ministarstva i sindika-ta, rekao je ministar unutarnjih poslo-va DDaavvoorr BBooææiinnoovviiÊÊ, napomenuvπi da

su uz opremanje hrvatske policije nas-tavili poboljπavati njihov materijalnistatus, odnosno plaÊe.

Podsjetio je da su od lipnja 2017.u viπe navrata u okviru proraËunaiznalazili rjeπenja kako bi policajci-ma sa srednjom spremom podiglikoeficijente, rijeπili kriminalistiËkupoliciju, vratili dodatak sluæbenici-ma viπe i visoke spreme i u ovommandatu prvi put poËeli isplaÊivatiotpremnine.

Ustvrdio je da se mora uËiniti viπeza poboljπanje materijalnog poloæajapolicajaca koji su godinama u odno-su na druge javne i dræavne sluæbeni-ke bili manje plaÊeni iako rade jedanod najteæih poslova, od osiguranjaturistiËke sezone do zaπtite dræavnegranice.

Sporazumom MUP-a i sindikata ut-vren je dodatak u osnovnoj plaÊipolicajaca na radnim mjestima za ko-ja je propisana iskljuËivo srednjastruËna sprema po modelu 3+1+2posto.

Dodatak u osnovnoj plaÊi od 1.prosinca ove godine iznosit Êe takotri posto, s isplatom u sijeËnju iduÊegodine. Od 1. lipnja iduÊe godineuveÊat Êe se za dodatnih jedan postos isplatom u srpnju, a od 1. sijeËnja2021. za dodatnih dva posto, s ispla-tom u veljaËi.

Na tim radnim mjestima rasporee-no je 14,081 policajac na koji se odno-si dodatak na plaÊu Ëija Êe ukupna vis-ina od 1. sijeËnja 2021. godine iznosi-ti 6,11 posto.

�

DDOOGGOOVVOORR SS VVLLAADDOOMM

POTPISAN SPORAZUM S POLICIJSKIMSINDIKATIMA: ‘Nakon poveÊanja plaÊanema potrebe za πtrajkom’

JAGI∆: Uspjeli smo napraviti kao reprezenta-

tivni sindikati, u dogovoru s vladom i minis-

trom, da sve izae na bolje, dakle, neÊe biti

potrebe za πtrajkom i ostalim stvarima

44

(mup.hr, 18. prosinca2019.) Nakon πto je

Vlada Republike Hrvatske, na danaπ-njoj sjednici, donijela ZakljuËak kojimse prihvaÊa Prijedlog sporazuma o visi-ni dodatka i dinamici isplate dodatkau osnovnoj plaÊi za policijske sluæbeni-ke, potpredsjednik Vlade i ministarunutarnjih poslova dr. sc. DDaavvoorr BBooææii--nnoovviiÊÊ potpisao je, s predstavnicima re-prezentativnih sindikata, Sporazum ovisini dodatka i dinamici isplate dodat-ka u osnovnoj plaÊi za policijske sluæ-benike.

U ime Sindikata, Sporazum su potpi-sali predsjednik Sindikata policije Hr-vatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ, predsjednikNezavisnog sindikata djelatnika MUP-aZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr te predsjednica Sindi-kata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH IIvvaa ©©uuππkkoovviiÊÊ.

Sporazumom se utvruje visina do-datka i dinamika isplate dodatka zapolicijske sluæbenike tako πto Êe se do-

datak u osnovnoj plaÊi policijskih sluæ-benika rasporeenih na radna mjestaza koja je kao uvjet rasporeda propisa-na iskljuËivo srednja struËna sprema is-plaÊivati po modelu 3+1+2%.

ToËnije, dodatak u osnovnoj plaÊi od1. prosinca ove godine iznosi 3% sa is-platom u sijeËnju 2020.godine, od 1.lipnja 2020. godine uveÊat Êe se za do-datnih 1% sa isplatom u srpnju 2020.godine, a od 1. sijeËnja 2021. godineuveÊat Êe se za dodatnih 2% sa ispla-tom u veljaËi 2021. godine, πto znaËida Êe ukupna visina dodatka od 1. si-jeËnja 2021. godine iznositi 6,11 %.

Stanje na dan 10. prosinca 2019.godine, na radnim mjestima za koje jekao uvjet rada propisana srednjastruËna sprema rasporeeno je14.081 policijskih sluæbenika i policij-skih sluæbenica, na koje se odnosi spo-menuto uveÊanje.

Predsjednik Nezavisnog sindikatadjelatnika MUP-a Zdravko LonËar is-

taknuo je kako je svaki pomak dobro-doπao te da su zadovoljni postignu-tim, a predsjednik Sindikata policijeHrvatske Dubravko JagiÊ zahvalio seministru BoæinoviÊu na intenzivnomzalaganju za postizanjem zajedniËkogdogovora.

„Smatram da je ovo poveÊanje zasrednju struËnu spremu iznimno vaænojer su oni uvijek podcijenjeni, a obavlja-ju vrlo vaæne poslove. Ovim Sporazu-mom otvaramo novu stranicu u mo-guÊnosti za pregovore za druge dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike πto je ta-koer veliki uspjeh“, zakljuËila je pred-sjednica Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RH Iva ©uπ-koviÊ.

Ministar BoæinoviÊ izrazio je zado-voljstvo potpisanim Sporazumom, kojije nastao kao rezultat kontinuiranograda izmeu vodstva Ministarstva unu-tarnjih poslova i predstavnika repre-zentativnih sindikata.

„Osobito mi je drago πto, u ovommandatu, osim πto ulaæemo u oprema-nje hrvatske policije, nastavili smo ikontinuitet poboljπanja njihovog mate-rijalnog statusa. Od lipnja 2017. godi-ne, u okviru proraËunskih sredstavaMinistarstva unutarnjih poslova, radilismo na tome kako bi policijskim sluæ-benicima srednje struËne spreme podi-gli koeficijente na 0,8 i 0,85, zatimsmo rijeπili veÊi dio sluæbenika krimina-listiËke policije, vratili smo dodataksluæbenicima viπe i visoke struËne spre-me koji im je bio oduzet. Po prvi putapoËeli smo isplaÊivati otpremnine poli-cijskim sluæbenicima koji odlaze u mi-rovinu, iznaπli smo sredstva i za isplatebeneficiranog radnog staæa, ali i za do-datke policijskim sluæbenicima koji æiveviπe od 100 kilometara od mjesta nakojem rade. Sve smo to uËinili kako biuistinu poboljπali materijalni status po-licijskih sluæbenika koji rade jedan odnajodgovornijih poslova“, istaknuo jeministar BoæinoviÊ.

Ministar BoæinoviÊ i predstavnici reprezen-tativnih sindikata potpisali Sporazum o visini dodatka i dinamici isplate dodatka uosnovnoj plaÊi za policijske sluæbenike

U Ministarstvu unutarnjih poslova danas je

potpisan Sporazum kojim Êe se svim policijskim

sluæbenicima, osim boljih uvjeta rada i

opremljenosti, osigurati i bolje plaÊe

MUP

55

(HINA, GLAS ISTRE, 5. prosinca 2019.) IIvvaa ©©uuππkkoovviiÊÊnova je predsjednica Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Hrvatske, a izabrana je u Ëetvr-tak na sedmom saboru sindikata.

©uπkoviÊ je dugogodiπnja Ëlanica sindikata, a izabranaje na saboru koji se odræao u Staroj gradskoj vijeÊnici uZagrebu.

“©uπkoviÊ je izabrana izmeu pet kandidata zapredsjednika, od kojih je u drugom krugu, sa 74 na-prama 60 glasova, pobijedila Siniπu Kuhara, glavnogtajnika sindikata, te nakon IIvviiccee IIhhaassaa i BBoorriissaa PPlleeππee,postala treÊa predsjednica od njegova osnivanja”,

stoji u priopÊenju sindikata.Navodi se kako se dosadaπnji predsjednik Boris Pleπa,

po isteku mandata, nije kandidirao. Na saboru je pod-nio Ëetverogodiπnje izvjeπÊe, te je zahvalio na dugogo-

diπnjoj suradnji Ëlanovima sin-dikata.

Na saboru su takoer izabraniËlanovi Nadzornog odbora i Statu-tarne komisije, a potvreno je i no-vo Glavno povjereniπtvo sindi-kata, kao najviπe tijelo izmeudva sabora.

Saboru su nazoËili mi-nistar rada i miro-vinskog sustava JJoo--ssiipp AAllaaddrroovviiÊÊ, tezamjenica grado-naËelnika GradaZagreba OOlliivveerraaMMaajjiiÊÊ.

(SDLSN, 5. prosinca 2019.) Na VII. saboru Sin-dikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-

nika Republike Hrvatske, koji je odræan u starogradskoj vi-

jeÊnici u Zagrebu, za novu predsjednicu Sindikata izabra-na je IIvvaa ©©uuππkkoovviiÊÊ, bacc. oec., dugogodiπnja Ëlanica sindi-kata.

©uπkoviÊ je izabrana izmeu pet kandidata za predsjed-nika, od kojih je u drugom krugu sa 74 naprama 60 gla-sova pobijedila SSiinniiππuu KKuuhhaarraa, glavnog tajnika Sindikatate nakon IIvviiccee IIhhaassaa i BBoorriissaa PPlleeππee postala treÊa predsjed-nica Sindikata od njegova osnivanja.

Boris Pleπa, koji se po isteku treÊeg mandata nije kandi-dirao, na Saboru je podnio Ëetverogodiπnje izvjeπÊe i za-hvalio se na dugogodiπnjoj suradnji Ëlanovima Sindikata.

Saboru je nazoËio i ministar rada i mirovinskoga susta-va JJoossiipp AAllaaddrroovviiÊÊ, zamjenica gradonaËelnika Grada Za-greba OOlliivveerraa MMaajjiiÊÊ i brojni drugi gosti.

Osim predsjednika Sindikata izabrani su i Ëlanovi Nad-zornog odbora u sastavu: IIggoorr BBaabbiiÊÊ,, NNeevveennkkaa BBeellaakk,, TToo--mmiissllaavv TTuuππeekk,, IIvvaannaa VVaarrkkoonnjjii i TTaattjjaannaa ÆÆuuggaajj i Statutarnekomisije koju Ëine SSuuzzaannaa ZZeemmlljjaakk,, MMaarriinnaa SSllookkaann,, JJaassnnaa»»iiËËeekk VVoorrii,, JJoossiipp VVuuËËkkoovviiÊÊ i EEvvaa BBaarrbbiirr te je potvreno no-vo Glavno povjereniπtvo Sindikata, kao najviπe tijelo izme-u dva sabora.

ZZAAGGRREEBB

Iva ©uπkoviÊ nova predsjednicaSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika

Iva ©uπkoviÊ nova predsjednica Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH

VII sabor sdlsn

SDLDN RH

66

PPooππttoovvaannee ii ppooππttoovvaannii!! Sve Vas srdaËno pozdravljam!

Prije 15 g kada sam kao studentica doπla u ovaj sindikatnisam ni sanjala da bi se mogla naÊi u ovoj ulozi..

Mislila sam da sam tu tek privremeno. Jer sam ubrzo do-bila ponudu za posao u struci…

SjeÊam se.. doπla sam do predsjednika Ihasa i rekla da od-lazim ReËe mi „maËko idi tamo i reci da neÊeπ“ saæivjet Êeπse ti s ovim

…rekoh pa tko se joπ u dvadesetima saæivi sa Sindikatom. …kaæe :ne treba Ëovjek ni biti star da bi razumio i poma-

gao drugima.Izgleda da je imao pravo. Saæivjela sam se s ovim sindika-

tom, naπim Ëlanovima, ljudima u kolektivu…s vama koji stemi dopustili da budem dio ove priËe i da danas stojim ovdjepred vama. Hvala vam na tome.

Zato, imam dobre vijesti za vas… pruæa nam se velika mo-guÊnost, a to je.. da se ukljuËimo u stvaranje bboolljjee.. jjaaËËee,ssttaabbiillnniijjee oorrggaanniizzaacciijjee, na drugaËiji naËin.

OOrrggaanniizzaacciijjee u koju Êe ljudi imati povjerenja. Sigurno se pitate kako krenuti s promjenom? Jednostavno. Iskrenim odnosom, transformativnim vod-

stvom i integritetom. Svako se druπtvo mijenja tim istim ele-mentima

Zasigurno æelite sudjelovati u kreiranju politika za pobolj-πanje uËinkovitosti.. razgovarati o aktualnim dogaanjima uvaπoj sluæbi, bez da prvobitno nastane ogroman problem.

Zato Êemo u prvi plan staviti naπe Odbore djelatnosti æu-panijske povjerenike a sustavno ukljuËivati i sve vas.

Jer vi ste najvaæniji faktor putem kojeg Êemo doprijeti doproblematike iz struke i prevenirati nastajanje velikih pro-blema.

Zalagat Êemo se za bolje uvjete rada. Za bolje plaÊe i dru-πtveni poloæaj Ëlanova kako bi bezbriæno skrbili o svojoj dje-ci - za njihov bolji æivotni standard.

Jer πto znaËi dosadaπnje poveÊanje osnovice? ZnaËi…daje dovoljan je rast za sve, kako bi oni s vveeÊÊiimm kkooeeffiicciijjeennttiimmaa,,nnaa vveeÊÊiimm ppoozziicciijjaammaa i ss bboolljjiimm ppllaaÊÊaammaa imali joπ i viπe,

A nas se naziva Uhljebima.. e to neÊemo dopustitiNaπa misija je zaπtita prava radnika, a kako bismo unapri-

jedili radne odnose u sustavu dræavnih i javnih sluæbi svojeaktivnosti moramo temeljiti na analizi ssttvvaarrnnoogg stanja.

U tom procesu najvaænija je informacija s terena. Stoga uukklljjuuËËiimmoo ssee svi! SjeÊa li se netko zadnjeg provede-

nog istraæivanja i anketiranja Ëlanstva? Ono nam je potreb-no kako bi dobili jasnije podatke o struËnoj osposobljenos-ti Ëlanova, dobnoj strukturi zaposlenih, plaÊama, zapoπlja-vanju nove radne snage, interesima mladih za sindikat i nizdrugih kklljjuuËËnniihh za obavljanje daljnjih aktivnosti.

Europska unija stavlja u aktualnim programima velik na-glasak na socijalne inovacije, socijalno eksperimentiranje ipodmirenje socijalnih potreba. Do juËer mnogi od nas nisu

znali kolike nam se financijske moguÊnosti nude kroz EUfondove.

ZZaattoo…… kod naπih daljnjih poslovnih aktivnosti, polaziπnuosnovu pronalazim upravo u Europskim strukturnim fondo-vima.

Joπ od 2014. provodi se program socijalni dijalog faza 1.2. i 3... Aktualna je zavrπna faza 3, i mi pod hitno moramoshvatiti vaænost i dobrobit sudjelovanja u Europskim projek-tima.

Potrebno je uloæiti malo, a kroz njih nam se pruæa niz mo-guÊnosti daljnjeg napredovanja. Osmiπljenim programom iplanom financiranja dobivena sredstva uloæit Êemo u orga-nizaciju seminara, radionica, treninga, sve oblike edukacijai osposobljavanja Ëlanova i sindikalnih povjerenika.

Svrha toga je bolja komunikacija s poslodavcem, sudjelo-vanje u kolektivnim pregovorima, definiranju plaÊe, uvjetarada, struËne izobrazbe, zdravlja i sigurnosti i drugo.

Upravo to su najvaænija pitanja kojima se ovaj sindikat tre-

Govor novoizabrane preVII sabor sdlsn

77

dsjednice Ive ©uπkoviÊ

ba baviti, osim poboljπanjem i zaπtitom materijalnih pravakroz Kolektivne Ugovore.

Od sada Êemo biti vrjedniji i prisutniji u svim podruËjima.Biti dostupniji SVIMA. U srediπnjici i na terenu kako? NavestÊu samo neke primjere.

Kao jedini sindikat koji ima pravnu sluæbu, mogli bismododatno iskoristiti odlazak pravnica na sudske rasprave na-kon kojih bi se neko vrijeme, u dogovoru sa sindikalnimpovjerenikom na tom podruËju, zadræale i bile dostupne zaupite naπih Ëlanova.

Korisnici smo prostora u Puli, Splitu i Rijeci. PPaa zzaaππttoo iihh nneebbiissmmoo stavili funkciju povjerenika i Ëlanova i na taj naËin bi-li joπ dostupniji na terenu.

Razmotrili moguÊnost najma prostora na podruËju Slavo-nije i Baranje, u tu svrhu, u cilju proπirenja sindikalne mreæe

Nastavno, sredstva Europskog strukturnog investicijskogfonda iskoristila bih za ureenje naπeg odmaraliπta u Omiπ-lju koje godinama nije u funkciji naπih Ëlanova.

BuduÊi da je Sindikat upisan kao vlasnik vile, a ona pripa-da svim Ëlanovima sindikata, ne smijemo ju prodati ali ovimkanalima moæemo doÊi do sredstava za obnovu.

Pravo koriπtenja prvenstveno bismo ustupili Ëlanovima ko-ji imaju djecu s posebnim potrebama.. socijalno ugroæenimËlanovima i Ëlanovima s 3 i viπe djece.

Napokon, kada bismo sve ove aktivnosti (informiranost,edukacije, treninge, seminare, obnovu odmaraliπta) sufi-nancirali iz EU fondova, prihod od Ëlanarina usmjerili bismona neke druge aktivnosti.

Zaloæila bih se za izmjenu Pravilnika o fondu solidarnostiodreivanjem pprraavveeddnniijjiihh kriterija dodjeljivanja sredstava.

…. za nagraivanje ssvvaakkoogg sindikalnog povjerenika kojisvojim produktivnim radom doprinose ostvarivanju rezulta-ta. Gdje podrazumijevam i okrupnjavanje Ëlanstva. Jer zna-te koliko nas je nekad bilo.

Razmotrila bih moguÊnost povoljnijeg kreditiranja kroznaπu ©tedno kreditnu uniju, kako naπi Ëlanovi ne bi odlaziliu druge sindikate koji nude beskamatne pozajmice.

Æelim ukazati i na vaænost promocije sindikata. Prvi i najvaæniji faktor u tome su upravo naπi zadovoljni

Ëlanovi. Kako bismo pribliæili ulogu sindikata onima koji tojoπ nisu, mladima i svim graanima… trebamo razviti pro-mociju kroz druπtvene mreæe, digitalni marketing, mobilnuaplikaciju.…tiskati letke, broπure, publikacije i druge promo-tivne materijale. Marketing danas predstavlja sastavni diosvakog poduzeÊa i ako Êemo koristiti EU fondove sve ovonam neÊe predstavljati dodatni troπak. Ne samo sto neÊepredstavljati troπak nego sve planirano trebamo realizirati iopravdati.

NNee uummiiππlljjaamm si ja da sam najmudrija ili najpametnija… sa-mo smatram da sam dobra spuæva koja Êe upiti sve dobreideje na koje naiem.

ZZaabboorraavviittee pprrooππlloosstt…razmislite…okrenite se buduÊnosti ipostanite otvoreni za ideje.

Najvaæniji cilj je… oformiti ssnnaaææaann ttiimm koji Êe uËinkovitijomprovedbom i praÊenjem na terenu, odigrati svoju ulogu unovom naËinu rada. ZajedniËkim djelovanjem utvrdimo pri-oritete, definirajmo ciljeve kontinuirano planirajmo kako bis-mo ih i ostvarili.

Æelim da se svi osjeÊamo dobro u ovom sindikatu i s po-nosom istiËemo da smo njegovi Ëlanovi. Da dokaæemo svi-ma onima koji sumnjaju u poπten rad dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika, i nazivaju nas pogrdnim imeni-ma, koliko zaista vrijedimo.

I Uspjet Êemo, dokazat Êu vam!Zbog svega πto sam navela, kao i priËe s poËetka moga

govora, kako sam ostala u sindikatu, stala sam pred vas snamjerom da budem prva meu jednakima kako bih vaszastupala u nadolazeÊem vrlo izazovnom periodu.

Vjerujem da prepoznajete novu energiju i nove ideje zadobrobit svih nas. Hvala vam na tome.

88

Kolektivni pregovori

(HINA, 29. studenoga 2019.) Mi-nistar rada JJoossiipp AAllaaddrroovviiÊÊ izjavioje u Ëetvrtak nakon potpisivanjadodatka kolektivnom ugovoru sasindikatima dræavnih sluæbi da sukonstruktivnim i kvalitetnim dogo-

vorom omoguÊili rast plaÊa i materijal-nih prava, poput boæiÊnice i regresa, zasljedeÊu godinu.

“Smatram da smo na ovaj naËin kon-struktivnim i kvalitetnim dogovoromomoguÊili rast plaÊa i jednokratnih mate-rijalnih prava za sljedeÊu godinu. U kon-tekstu socijalnog dijaloga i dalje Êemonastaviti razgovarati o svim problemimakoji se dogaaju i izazovima koji su prednama”, rekao je AladroviÊ nakon potpisi-vanja dodatka u Ministarstvu rada.

Kao πto je bilo najavljeno proπlogtjedna, dogovoreno je poveÊanje plaÊatri puta po dva posto u 2020. godini,poveÊanje prava na boæiÊnicu i regres s1250 na 1500 kuna i dara za djecu s500 na 600 kuna, a otpremnina pri od-lasku u mirovinu viπe se neÊe vezati uztri proraËunske osnovice, veÊ za dvijeosnovice za obraËun plaÊe.

“Zahvaljujem se predstavnicima sindi-kata i cijelom Ëlanstvu πto su prihvatiliovaj dogovor i πto su shvatili kolike suæelje i moguÊnosti Vlade da zadovoljimaterijalne potrebe zaposlenika u dræ-avnoj sluæbi”, poruËio je AladroviÊ.

Predsjednik Nezavisnog sindikata dje-latnika MUP-a ZZddrraavvkkoo LLoonnËËaarr istaknuo jekako se sjeÊa vremena kada ljudi u MUP-u nisu imali gotovo nikakva prava, no nis potpisanim nisu do kraja zadovoljni.

“Zaπto smo potpisali ovo danas? Dobrose gradi Ëitav æivot. Gradimo kontinuiranoi pomalo. Uvijek bi htjeli viπe i mi sami, aline ide to tako u æivotu”, rekao je LonËar.

Nastavak pregovora o toplomobroku i zdravstvenim pregledima

»elnik Sindikata dræavnih sluæbenika inamjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa rekao je kakosu razgovarali i o drugim pitanjima po-

put toplog obroka i zdravstvenih pre-gleda, o Ëemu Êe nastaviti pregovoresljedeÊe godine.

“Obuhvatili smo samo ono πto smo uovom trenutku smatrali da je bitno zanaπe Ëlanstvo i sve zaposlene u dræav-noj sluæbi. S druge strane, otvorili smomoguÊnost da pregovaramo o ostalim

materijalnim i nematerijalnim pitanjimavezano za kolektivni ugovor”, rekao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvat-ske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ kazao je da su rela-tivno zadovoljni sporazumom, ali joπostaje ispregovarati poveÊanje na 1,0koeficijenta za policijske sluæbenike,koji su najpotplaÊeniji.

Sindikati dræavnih sluæbi i Vladapotpisali dodatak kolektivnom ugovoru

(N1, 21. studenoga 2019.) U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava uËetvrtak se nastavljaju pregovori izmeu Vlade i sindikata javnih i dræav-nih sluæbi o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU),

odnosno o osnovici za plaÊe i materijalnim pravima, poput boæiÊnice i regresa.Prvi na redu bili su dræavni sluæbenici i dogovor je - postignut.“NaËelni dogovor je postignut. Definirali smo iznos osnovice, dinamiku osnovi-

ce… Sindikati su imali preference da to bude neπto viπe, ali pregovori su se odvi-jali sa shvaÊanjem situacije i sa æeljom za dogovorom. Zadovoljan sam postignu-tim dogovorom. IduÊi tjedan Êemo ga potpisat”, kazao je nakon sastanka s dræ-avnim sluæbenicima ministar rada JJoossiipp AAllaaddrroovviiÊÊ.

“Napravili smo kompromis. PoveÊanje materijalnih prava za policijske sluæbe idræavne sluæbe”, kazao je DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ nakon sastanka.

DDooggoovvoorriillii ssee ssiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh

99

BBoorriiss PPlleeππaa, Ëelnik sindikata dræavnih sluæbenika govorio je o konkretnom dogo-voru koji su postigli.

“©to se tiËe dinamike isplate, odnosno poveÊanja osnovice, dogovoreno je da tobude 1.1., 1.6. i 1.10. 2020. kako bi kompletan iznos poveÊanja bio isplaÊen tije-kom 2020.”, rekao je Pleπa.

“Tu je napravljen pomak prema zahtjevu sindikata. Vladin prijedlog je bio 1.7., a mi smopredlagali 1.6. pa smo se tu naπli. ©to se tiËe boæiÊnice i regresa, dogovorili smo se da onibudu po 1.500 kuna, dakle i boæiÊnica i regres. Takoer, dogovorili smo da se otpremni-na ne veæe uz proraËunsku osnovicu od 3.300 kuna kao πto je to bilo dugi niz godina, veÊda se za obraËuna za odlazak u mirovinu raËuna osnovica za obraËun plaÊe, πto Êe znaËi-ti relativno znaËajno poveÊanje za odlazak u redovnu mirovinu. Ako to proe naπa sindi-kalna tijela i Vlada potvrdi, onda vjerujemo da Êe to biti usvojeno”, pojasnio je Pleπa.

sslluuææbbii ii VVllaaddaa:: PPoossttiiggllii ssmmoo nnaaËËeellnnii ddooggoovvoorr!!

1100

PPlleeππaa:: DDoobbrroo jjee ddaa sseerraaddii aannaalliizzaa kkooeeffiicciijjeennaattaa

(N1, 6. studenoga 2019.) U Ministarstvu rada i mi-rovinskog sustava nastavljeni su pregovori o kolek-tivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπte-

nike. Predsjednik Sindikata dræavnih sluæbenika i namjeπteni-ka BBoorriiss PPlleeππaa kazao je uoËi pregovora kako su zadnji putrazgovarali iskljuËivo o visini osnovice, a danas Êe biti rijeËi oostalim jednokratnim pravima iz kolektivnog ugovora.

Nada se zavrπetku pregovora do kraja tjedna, jer je prora-Ëun krenuo u saborsku proceduru.

Novi krug razgovoranastavlja se u ponedje-ljak.

“Ja mislim da je dobroda se napravi analiza ko-eficijenata u kompletu,to je funkcionalna anali-za radnih mjesta. To jenajbolji naËin da se sva-ko radno mjesto dodat-no izanalizira”, rekao jePleπa nakon sastanka.

“Mi ove godine malo drugaËnije pristupamo pregovorimanego ranije mislim da su naπi zahtjevi fiskalno opravdanimpolitiËki Ëitaj hdz ne da…ali fiskalno su opravdani, ako nisuneka nam netko kaæe zaπto nisu”, dodao je VViilliimm RRiibbiiÊÊ, pred-sjednik Matice hrvatskih sindikata.

SSiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa oocciijjeenniillii pprreeggoovvoorree oo oossnnoovviicciikkaaoo ddoobbaarr ppooËËeettaakk

(HRT, 28. listopada 2019.) Nakon sastanka predsjednikSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaBBoorriiss PPlleeππaa rekao je kako su oni danas potpisali Proto-kol o temama pregovora - jednokratna materijalna pra-va, o svim drugim pravima se moæe pregovarati.

- Niti o jednom drugom materijalnom pravu osim os-novice danas nismo razgovarali, kaæe. Najavio je da prijedlogkoji su dobili ide na sindikalna tijela.

- Nismo traæili ni viπe ni manje. Kada dobijemo kompletnusliku osim osnovice i sve ovo drugo i kada zavrπimo prego-vore idemo na sindikalna tijela, poruËio je.

Predsjednik Sindikata policije DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ rekao je da je6,12 posto dobar poËetak.

- To je startna pozicija, protokol je potpisan gdje Êe se pre-govarati i o drugim materijalnim pravima policijskih sluæbeni-ka, a tada poËinjemo pregovore s resornim ministrima o po-

veÊanju koeficijenta policijskim sluæbenicima na 1,0. Dobarje poËetak i nastavljamo sljedeÊu srijedu, rekao je.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a ZZddrraavv--kkoo LLoonnËËaarr izjavio je da Êe sada rijeπiti osnovicu i razgovaratio jednokratnim materijalnim pravima. I on se sloæio da je po-trebna pravednija raspodjela sredstava za plaÊe.

PPlleeππaa:: VVllaaddiinnaa ppoonnuuddaaoodd 66,,1122 ppoossttoo ddoobbrraa jjee ssttaarrttnnaa oossnnoovvaa zzaapprreeggoovvoorree

(N1, 20. listopada 2019.) Gost Dnevnika u 18 bioje predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa.

Premijer AAnnddrreejj PPlleennkkoovviiÊÊ proπli tjedan za saborskom go-vornicom najavio je poveÊanje plaÊa dræavnih i javnih sluæbe-nika za 6,12 posto. Na tu ponudu sindikati javnih sluæbi od-govorili su zahtjevom za poveÊanje plaÊa od 18,3 posto. Bo-risa Pleπu pitali smo kako Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbe-nika i namjeπtenika gleda na ponudu premijera.

“Podsjetit Êu vas da smo mi obavili rundu razgovora s Vla-dom i onda je premijer u Saboru izaπao s tim prijedlogompoveÊanje osnovice za 6,12 posto. Svako poveÊanje je prih-vatljivo nakon godina krize. OËekujemo otvaranje sljedeÊerunde pregovora, na kojima Êe se razgovarati ne samo o os-novici, nego i o drugim materijalnim pravima koja su reguli-rana kolektivnim ugovorom - boæiÊnica, regres, topli obrok,zdravstveni pregledi.”

Kazao je da ne bi licitirao sa zahtjevima.“PriËekajmo. Ovo je dobra startna osnove i kroz pregovo-

re Êemo vidjeti πto se joπ moæe, ako se moæe, dogovoriti.Ukoliko ne, idemo na sindikalna tijela koja Êe imati zadnju ri-jeË.”

Sindikati javnih sluæbi, osim poveÊanja plaÊe od 18 posto,traæe i veÊe koeficijente, kao i 13. plaÊu. Pleπa kaæe da su tamaterijalna prava dio zahtjeva i sindikata dræavnih sluæbeika.

“Sve to imamo i mi u svom kolektivnom ugovoru i sva tapitanja Êe se otvarati u pregovorima”, kazao je.

HoÊe li dræavni sluæbenici u πtrajk?“©trajk se uvijek stigne organizirati u sluËaju da proces ko-

lektivnih pregovora ne uspije. Ako se dvije strane ne dogo-vore, otvara se proces mirenja i onda se u procesu mirenjaili dogovara ili ne dogovara. Ako do dogovora ne doe, ot-varaju se moguÊnosti zaπtrajk.”

Na pitanje ima li razu-mijevanja za πtrajk uËite-lja i nastavnika, Pleπa jekazao:

“Ono πto se nudi krozporeznu reformu zaposle-nici u javnom sektoru per-cipiraju da je tome tako.


1111

Meutim, mi imamo potpisane sporazume koji na neki naËinodreuju kad Êe se plaÊe poveÊavati i pod kojim uvjetima.Primjerice, 2014. godine ruπeni su koeficijenti za tri postokompletnom javnom sektoru, i u dræavnim i javnim sluæba-ma. Mi smo u pregovorima htjeli podiÊi koeficijente za tih triposto da bismo doπli na nulu. No Vlada je tad rekla - neÊe-mo s tim, idemo s osnovicom. Otprilike je to jednaka masanovca, ali bi bilo vaænije da su se digli koeficijenti.

Sad imate situaciju da se ministrica obrazovanja jako zala-æe za svoj sektor, πto je za pozdraviti. Meutim, u Ministar-stvu obrazovanja rade i dræavni sluæbenici, ali ja nisam Ëuoniti jednu rijeË o korekciji plaÊa za dræavne sluæbenike koji ra-de u Ministarstvu obrazovanja.”

Zaπto je tako teπko uvesti red u sustav plaÊa?“Najviπe vremena treba da se sve to analizira. Koeficijenti

su se korigirali na razne naËine, kroz sistem - tko je politiËkijaËi, taj je uspio bolje rijeπiti stvari u svom resoru. Onda sesistem dovede u pitanje i onda eskalira u situaciju koju ima-mo u cijelom javnom sektoru.”

Upitan smatra li da Êe se koeficijenti posloæiti u mandatuove Vlade, odgovara:

“Treba cijeniti namjeru Vlade da to napravi. HoÊe li stiÊi dokraja mandata, teπko je spekulirati. SljedeÊe godine Hrvatskapredsjeda Europskim vijeÊem, bit Êe puno posla na kojem Êebiti angaæirani i dræavni sluæbenici koji Êe sve to pratiti. Alipokretanje procesa, to je veÊ velika stvar.”

RRAASSTT PPLLAA∆∆AA

SSDDLLSSNN OO PPOOVVEE∆∆AANNJJUUOOSSNNOOVVIICCEE NNAA PPLLAA∆∆EE::‘‘PPooddrrææaavvaammoo ttuu nnaajjaavvuu,,aallii ppoonnuudduu VVllaaddee ssmmooooËËeekkiivvaallii jjooππ ttiijjeekkoomm pprreeggoovvoorraa’’

(JUTARNJI LIST, 17. listopada 2019.) Sindikat dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske podræaoje u Ëetvrtak najavu poveÊanja osnovice za plaÊe u dræ-avnim i javnim sluæbama, premda je ponudu Vlade oËe-kivao tijekom pregovora, a ne za vrijeme obraÊanjapremijera AAnnddrreejjaa PPlleennkkoovviiÊÊaa Hrvatskom saboru.

PoveÊanje osnovice je dobar instrument horizontal-nog rasta plaÊa, ocjenjuje sindikat u priopÊenju, ali usposta-va pravednih odnosa izmeu plaÊa u dræavnim i javnim sluæ-bama moguÊa je samo ako se sagleda cijeli platni sustav.

Sindikat stoga najavljeno preispitivanje sustava koeficijena-ta ne smatra dovoljnim buduÊi da na plaÊe u javnoj upravipored osnovice i koeficijenata utjeËu i razliËiti dodaci.

Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaÊe u razliËitimsustavima i sluæbama na vidjelo izlazi πarenilo rjeπenja kojimase, premda je do njih doπlo u najboljoj namjeri, odræavaju ne-jednakosti u sustavu plaÊa, koje se ne mogu razrijeπiti ni ko-rekcijom koeficijenata.

Tako, primjerice,uËitelj u sustavuobrazovanja s koe-ficijentom 1,325 idodatkom od13,725 posto zapoveÊanje obujma isloæenosti poslaima plaÊu od6.120,96 kuna ne-to, dok njegov ko-lega po struËnojspremi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na radnommjestu struËnog savjetnika s koeficijentom 1,232 i bez doda-taka na plaÊu ima plaÊu od 5.200,76 kuna neto.

U dræavnom tijelu u kojem zaposlenici imaju dodatke naplaÊu zbog naravi posla i odgovornosti poput Ministarstvaobrane, struËni savjetnik s koeficijentom 1,232 ima plaÊu od5.613,23 kune neto.

Ova usporedba raena je na temelju 5 godina staæa i pri-rezom za grad Zagreb, no ona se mijenja kada dræavni sluæ-benici navrπe 20 godina staæa, nakon Ëega im pripada doda-tak od 4 posto po kolektivnom ugovoru, odnosno 8 postonakon 30 godina i 10 posto nakon 35 godina staæa, koji suu javnim sluæbama zamijenjeni drugim dodacima ili pretoËe-ni u koeficijente.

Ako se tome doda Ëinjenica da dodatke na posebne uvje-te rada u dræavnoj sluæbi jednostrano utvruje Vlada ured-bom, dok se u javnim sluæbama takvi dodaci ureuju kolek-tivnim ugovorima, jasno je da se okvir za ureenje plaÊa ujavnoj upravi ne moæe svesti samo na relaciju osnovica - ko-eficijenti, poruËuje sindikat.

SSDDLLSSNN:: PPoovveeÊÊaannjjee oossnnoovviiccee ddoobbaarr iinnssttrruummeenntt hhoorriizzoonnttaallnnooggrraassttaa ppllaaÊÊaa,, aallii zzaa uussppoossttaavvuu pprraavveeddnniihhooddnnoossaa nnuuæænnoo pprreeiissppiittaattiicciijjeellii ppllaattnnii ssuussttaavv

(SDLSN, 17. listopada 2019.) Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika RH podræava po-

veÊanje osnovice za izraËun plaÊe u dræavnim i javnim sluæ-bama, koja predstavlja dobar instrument horizontalnog ras-ta plaÊa, premda je ponudu Vlade oËekivao tijekom prego-vora, a ne za vrijeme obraÊanja predsjednika AAnnddrreejjaa PPlleenn--kkoovviiÊÊaa Hrvatskom saboru.

No, neovisno o poveÊanju osnovice koje bi se na kraju tre-balo ugovoriti na relaciji pregovaraËkih odbora sindikata iVlade, uspostava pravednih odnosa izmeu plaÊa u dræav-nim i javnim sluæbama moguÊa je samo ukoliko se sagleda

SDLDN RH

1122


cijeli platni sustav te stoga najavljeno preispitivanje sustavakoeficijenata Sindikat ne smatra dovoljnim buduÊi da naplaÊe u javnoj upravi pored osnovice i koeficijenata utjeËu irazliËiti dodaci.

Usporedbom koeficijenata i dodataka na plaÊe u razliËi-tim sustavima i sluæbama na vidjelo izlazi πarenilo rjeπenjakojima se, premda je do njih doπlo u najboljoj namjeri, per-petuiraju nejednakosti u sustavu plaÊa, koje se ne mogurazrijeπiti ni korekcijom koeficijenata.

Tako, npr., uËitelj u sustavu obrazovanja s koeficijentom1,325 i dodatkom od 13,725% za poveÊanje obujma i slo-æenosti posla ima plaÊu od 6.120,96 kuna neto, dok njegovkolega po struËnoj spremi u Ministarstvu znanosti i obrazo-vanja na radnom mjestu struËnog savjetnika s koeficijentom1,232 i bez dodataka na plaÊu ima plaÊu od 5.200,76 kunaneto.

U dræavnom tijelu u kojem zaposlenici imaju dodatke naplaÊu zbog naravi posla i odgovornosti - Ministarstvu obra-ne, struËni savjetnik s koeficijentom 1,232 ima plaÊu od5.613,23 kune neto.

Ova usporedba raena je na temelju 5 godina staæa i pri-rezom za grad Zagreb, no ona se mijenja kada dræavni sluæ-benici navrπe 20 godina staæa, nakon Ëega im pripada do-datak od 4% po kolektivnom ugovoru, odnosno 8% nakon30 i 10% nakon 35 godina staæa, koji su u javnim sluæbamazamijenjeni drugim dodacima ili pretoËeni u koeficijente od-nosno iπËezli.

Ukoliko se tome pridoda Ëinjenica da dodatke na poseb-ne uvjete rada u dræavnoj sluæbi jednostrano utvruje Vladai to uredbom, dok se u javnim sluæbama takvi dodaci ure-uju kolektivnim ugovorima i to na naËin da se cijele djelat-nosti definiraju kao podruËja s posebnim uvjetima rada, jas-no je da se okvir za ureenje plaÊa u javnoj upravi ne moæesvesti samo na relaciju osnovica - koeficijenti. (S. Kuhar)

UU mmrreeææii PPrrvvoogg:: OO nnaajjaavv--lljjeennoomm ppoovveeÊÊaannjjuu ppllaaÊÊaa

(HRT, 17. listopada 2019.) Najavljeno poveÊanje plaÊaod 6,12 posto dræavnim i javnim sluæbenicima bila jetema emisije U mreæi Prvog Hrvatskog radija.

©to znaËi povlaËenje paketa o izmjeni Zakona o ra-du iz hitne saborske procedure? Je li Vlada popustilapred zahtjevima poslodavaca? HoÊe li se postiÊi na-

godba sa sindikatima u πtrajku? Na ta su pitanja odgovara-li ministar rada i mirovinskog sustava JJoossiipp AAllaaddrroovviiÊÊ, zamje-nik glavnog direktora HUP-a BBeerrnnaarrdd JJaakkeelliiÊÊ i predsjednikSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika BBoorriissPPlleeππaa.

Ministar AladroviÊ rekao je da Vlada zagovara horizon-talni pristup poveÊanju plaÊa za javne i dræavne sluæbeni-ke. To je, kako je dodao, bilo poveÊanje u nekoliko navra-ta, πto kumulativno iznosi 11,5 posto. IstiËe kako su se uposljednje vrijeme pojavili odreeni zahtjevi za korekcijukoeficijenata, iako su temeljni i granski kolektivni ugovorizakljuËeni.

AladroviÊ: Vladi je stalo do javnih i dræavnihsluæbenika

- Prijedlog je da se plaÊe korigiraju tri puta po dva postou sljedeÊoj godini. U kontekstu vremena u kojem æivimo i ukontekstu makroekonomskog rasta koji imamo, mislim dasvi dionici mogu biti zadovoljni ovakvim porastom plaÊa, re-kao je te dodao kako ova Vlada jasno pokazuje da joj je sta-lo do javnih i dræavnih sluæbenika.

Pleπa: UobiËajeno da socijalni partneri pregovaraju

Pleπa je istaknuo kako je ovo πto je premijer rekao izazva-lo iznenaenje zato πto je uobiËajeno da socijalni partneripregovaraju o takovaænoj temi.

- Mi u pregovaraË-kom procesu ne prego-varamo samo o osnovi-ci, veÊ i o nekim dru-gim materijalnim i ne-materijalnim pravima,kao πto su boæiÊnica,topli obrok, rekao je.Naglasio je kako je po-veÊanje od 6 posto do-bra vijest o kojoj Êe razgovarati i preko sindikalnih tijela od-luËiti o tome.

- Ovim potezom Vlada je pokazala kako razumije i onesindikate koji su u πtrajku i kako shvaÊa njihove zahtjeve.Ovim poveÊanjem ne diskriminiramo ostale skupine, nagla-sio je AladroviÊ te dodao kako Vlada pokazuje da je sprem-na poveÊati plaÊe i nagraditi. Istaknuo je da je premijer vrlojasno rekao kako Êe sustav koeficijenata biti temeljito anali-ziran i to Êe raditi neovisni struËnjaci.

JakeliÊ: Postoje i najave poveÊanja troπkovaposlovanja

JakeliÊ je rekao kako HUP dugi niz godina zagovara ozbilj-ne reforme, ali one do danas nisu vidljive. S druge strane,kako kaæe, postoje najave poveÊanja troπkova poslovanja.

- Kroz najavljenu poreznu reformu mi Êemo negdje dobiti,a negdje izgubiti. VeÊ sada imamo rezignaciju i nezadovolj-stvo jedinica lokalnih samouprava, koje Êe ostati bez dijelaporeza na dohodak kroz nove pakete mjera za mlade. Po-rezne izmjene Êe utjecati na lokalne proraËune i veÊ sada sediæu cijene komunalnih naknada i svih lokalnih prihoda kojiutjeËu na poslovanje tvrtki na tim podruËjima, istaknuo je Ja-keliÊ te naglasio kako se s time u vezi napravilo vrlo malo.

- ©to se tiËe parafiskalnih nameta, u jednom trenutku sepoËelo raditi na tome, ali sada na tome postoji zastoj, re-kao je.

1133

Pregovori

- Sve ono πto ima implikacije troπkova u Hrvatskoj, s timebismo se trebali napokon poËeti baviti, kazao je JakeliÊ tenaglasio kako je socijalni dijalog veoma vaæan i da trebasjesti za stol i argumentirano razgovarati zato πto je to jedi-ni naËin da se rijeπe problemi.

- Sve ovo πto danas imamo je nedostatak komunikacijesvih triju socijalnih partnera, zakljuËio je.

Pleπa se sloæio s JakeliÊem o potrebi razgovora izmeu so-cijalnih partnera. Na pitanje hoÊe li ove Vladine odluke do-vesti do neslaganja izmeu sindikata i je li ovo pokuπaj Vla-de da stvori nejedinstvo meu sindikatima, Pleπa je rekaokako je “percepcija da su sindikati homogena cjelina, kriva,zato πto su sindikati primarno interesne skupine te se pone-kad Ëini da su ti interesi suprotstavljeni”.

- Svaki sindikat treba πtititi interese svojih Ëlanova, a zajed-niËki pokuπati djelovati ondje gdje se pokaæe zajedniËki in-teres, istaknuo je Pleπa.

AladroviÊ je naglasio da je Vlada jasno izrazila svoja staja-liπta i da, πto se tiËe prijetnji nekih koalicijskih partnera daÊe izaÊi iz koalicije, HDZ je taj koji se ne treba bojati izborai u to su Ëvrsto uvjereni.

OOttvvoorreennoo:: II ssiinnddiikkaattii ii ppoolliittiiËËaarrii ssllaaææuu ssee ddaa kkooeeffiicciijjeennttee ttrreebbaa mmiijjeennjjaattii

(HRT, 16. listopada 2019.) Vlada najavila:poveÊanje osnovice plaÊe javnim i dræav-

nim sluæbenicima za 6,12%, svim radnicima poveÊanje neo-porezivog dijela plaÊe s 3.800 na 4000 kuna, rast Êe i mini-malna plaÊa.

Sindikati u πkolstvu ipak ne odustaju od πtrajka. PoruËuju:Vlada obmanjuje javnost, ovo ne rjeπava problem. ZaπtoVladina ponuda nije prihvatljiva uËiteljima i nastavnicima?©to kaæu ostali radnici u javnim i dræavnim sluæbama? KakoÊe na rast minimalne plaÊe reagirati poslodavci?

Na ova pitanja u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i vodi-teljice ZZrriinnkkee GGrraannccaarriiÊÊ odgovarali su TToommiissllaavv ∆∆oorriiÊÊ, bivπiministar rada i mirovinskog sustava i aktualni ministar zaπ-tite okoliπa i energetike, SSaabbiinnaa GGllaassoovvaacc, saborska zastup-nica i potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a, MMiilloorraadd BBaa--ttiinniiÊÊ,, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a, KKrreeππiimmiirr SSeevveerr,predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, DDaavvoorr MMaajjeettiiÊÊ,glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i BBoorriiss

PPlleeππaa, predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH.

∆oriÊ: Pitanje koeficijenata treba rijeπiti do-brom sustavnom analizom

Apsolutno odbacujem tezu da je rijeË o predizborom tri-ku, rekao je Tomislav ∆oriÊ. Te dodaje kako je ovo poveÊa-nje samo kontinuitet njihovog rada.

- Vlada je svjesna Ëinjenice da su koeficijenti, ali ne samou podruËju visokog obrazovanja, nego i πire u Hrvatskoj, ti-jekom godina postavljeni tako da izazivaju odreene frus-tracije i da su u pojedinim segmentima nepravedni. Upravoje zbog toga potrebno uËiniti jednu sveobuhvatnu analizu ipredloæiti novi sustav koeficijenata, istaknuo je ∆oriÊ.

Sever: Ovo niti je dijalog niti socijalno partnerstvo

Kreπimir Sever istaknuo je da treba podijeliti dvije stvari,jedno je, rekao je, osnovica oko koje se pokrenulo pregovo-re, a drugo je razlozi za πtrajk koje su naveli sindikati kojidjeluju u osnovnim i srednjim πkolama i sada se na to nado-vezuje i sindikat iz visokog obrazovanja.

- »ini mi se nekorektno prema sindikatima koji u ovomtrenutku tek pokuπavaju pregovarati o samom poveÊanjuosnovice da predsjednik Vlade izae van s gotovim izno-som, gotovim poveÊanjem. »injenica je da ako su pregovo-ri tek pokrenuti, nije bilo nikakvog razloga slavodobitno iza-Êi van i reÊi, evo mi ova Vlada, ova vlast vama to dajemo,jer s druge strane, ako se i gleda zbroj, to je 2, pa 2, pa 2,to je sljedeÊe godine prosjeËno poveÊanje 3,5%, malo viπeu toj godini, kaæe Sever.

Sever se zapitao i kako bi reagirali sudovi da se sindikatipokrenu tuæbu jer im se ograniËava sloboda kolektivnogpregovaranja, te dodaje moæda je i vrijeme da se tuæba pok-rene jer Vlada sebi uzima pravo, ova ili neke ranije Vlade,da one odrede kako izgledaju koeficijenti.

Pleπa: Korektnije bi bilo da smo o tome razgo-varali na pregovaraËkom odboru

Osnovica neÊe biti jedina tema pregovora, rekao je Ple-πa, te dodao kako ostaje joπ puno tema o kojima trebarazgovarati kao πto su boæiÊnica, regres, topli obrok, ali idruga prava koja nisu materijalna poput zdravstvenih pre-gleda.

- Ovako smo mi dovedeni u situaciju da na sljedeÊe, ato Êe biti druga runda pregovaraËko odbora da razgova-ramo o neËemu πto veÊ sada znamo. Sama Ëinjenica da

1144

Êe se osnovica poveÊati daje nadu da moæe doÊi do dogo-vora, dakle mi moramo iÊi i na naπa tijela koja moraju ve-rificirati sve te prijedloge, pa Êemo vidjeti kako Êe se tijekpregovora odvijati vezano za ova druga materijalna prava,rekao je Pleπa.

BatiniÊ: ja sam djelomiËno zadovoljan- Zadovoljan sam poveÊanjem plaÊe uËiteljima, nastavnici-

ma od 6%, meutim, naËin to je ono o Ëemu mislim da tre-ba joπ u narednom razdoblju govoriti.

Je li ova odluka dogovorena s koalicijskim partnerom, Bati-niÊ odgovara kako to nije bilo na stolu, ali je produkt razgo-vora koje vode veÊ od petog mjeseca.

- KljuËno je ono πto je premijer potvrdio, da Êe se razgova-rati nakon analize. Shvatio sam to kao reviziju koeficijenatau javnom sektoru. Smatram da je nuæno i potrebno ako subile nepravde da se isprave. Meutim, jednako tako smatrajednom inicijalnom injekcijom kada radite valorizaciju poslo-va, tu dolazi u pitanje i sistematizacija, ustroj i mislim da bito mogao biti okidaË za optimizaciju kompletne javne upra-ve, kaæe BatiniÊ.

Ostaju li u koaliciji?- Ovo πto je premijer najavio oËekujemo da bude u prora-

Ëunu i tada nemamo razloga ne podræati proraËun.BatiniÊ istiËe kako je obrazovanje jedini resor koji je proveo

suπtinske reforme i kako bi bio puno zadovoljniji da su ih pro-veli i ostali resori.

Glasovac: »injenica je da su ljudi u obrazovnomsustavu najpotplaÊeniji kada je rijeË o koefici-jentima

- Vlada je tri tjedna vodila sa sindikatima bitku za oko 120milijuna kuna razlike izmeu onoga πto su traæili sindikati ionoga πto je bila spremna ponuditi Vlada. Sada je preko no-Êi de facto naπla 2 milijarde kuna. Ne 120 milijuna, nego 2milijarde kuna, znaËi ovdje se radilo o nekakvom oËito kapri-cu. Potpuno razumijem njihovo nezadovoljstvo i da se osjeÊa-ju pomalo izigranim, kaæe Glasovac.

Nemam niπta protiv poveÊanja plaÊa, dodaje Glasovac, alipremijer izlazi s lijepom vijeπÊu koja daje naslutiti da je ko-notirana okolnostima u kojima se nalaze. To je πtrajk u os-novnim i srednjim πkolama, potpuno neslaganje i nestabil-nost Vlade meu koalicijskim partnerima, koji to viπe ni neskrivaju nego se meusobno danima optuæuju i treÊe glaso-vanje o povjerenju ministru KujundæiÊu gdje se na neki na-Ëin testira veÊina.

MajetiÊ: Mi smo nezadovoljni iz dva razloga- Prvo kao πto smo Ëuli ministar MariÊa to je milijardu i

600 milijuna kuna veÊa rashodovna strana proraËuna a sdruge strane ono πto nam i dalje nedostaje su znaËajne itemeljne reforme, a i ovdje govorimo o toj jednoj reformikoja Êe se moæda provesti oko koeficijenata. Mi se mijenja-mo, ne kaæemo da se niπta ne radi, ali se mijenjamo pres-poro. Ako gledate gdje je Hrvatska u gospodarstvu i eko-nomiji u naπem bliæem okruæenje, a da ne govorimo o za-padu ili sjeveru Europe, mi smo daleko iza svih tih zemaljai naπe gospodarstvo i dalje zaostaje, rekao je MajetiÊ.

PPlleennkkoovviiÊÊ nnaajjaavviioo ppoovveeÊÊaannjjee ppllaaÊÊaa oodd 66,,1122%% ddrrææaavvnniimm ii jjaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa

(HRT/SDLSN, 16. listopada 2019.) Uokviru podnoπenja godiπnjeg izvjeπ-

Êa o radu Vlade u Hrvatskom saboru premijer AAnnddrreejj PPlleennkkoovviiÊÊnajavio je i poveÊanje plaÊa dræavnim i javnim sluæbenicima.

- Ponudit Êemo poveÊanje plaÊa u iduÊoj godini od 6,12%svim dræavnim i javnim sluæbenicima, u tri vala poveÊanja po2%. Da bismo to mogli osigurati, odgaamo smanjenje sto-pe PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1.sijeËnja. Da bi sve to ostvarili predloæit Êemo odgaanje sto-pe PDV-a, jer moramo naÊi sredstva za to. Svjesni smo da subrojni koeficijenti nepravedni i da su se nekonzistentno mije-njali. Æelimo rijeπiti to pitanje. Angaæirat Êemo struËnjake, ko-ji Êe nam pomoÊi realno utvrditi sloæenost poslova, rekao jepremijer.

SDLDN RH


TTeekksstt pprroottookkoollaa oo pprreeggoovvoorriimmaauusskkllaaeenn nnaa ssaassttaannkkuu VVllaaddee iissiinnddiikkaattaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii

(HRT, 3. listopada 2019.) PregovaraËki odboriVlade i sindikata dræavnih sluæbi za pregovore o

sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za dræavnesluæbenike i namjeπtenike odræali su prvi sastanak nakojem su uskladili tekst protokola o pregovorima inajavili iduÊi sastanak za sredinu listopada.

Na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskoga sus-tava su u ime Vlade sudjelovali: potpredsjednik Vlade iministar financija ZZddrraavvkkoo MMaarriiÊÊ, ministar rada imirovinskoga sustava Josip AladroviÊ, ministar upraveIvan Malenica, pomoÊnik ministra unutarnjih poslovaAAnnttee DDeelliippeettaarr, glavni tajnik Ministarstva obrane PPeettaarrBBaarraaÊÊ i glavna tajnica Ministarstva pravosua DDaanniieellaaPPeettrriiËËeevviiÊÊ GGoolloojjuuhh, priopÊilo je resorno ministarstvo.

U ime sindikalnih srediπnjica na sastanku su sudjelo-vali: predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika RH BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikatapolicije Hrvatske DDuubbrraavvkkoo JJaaggiiÊÊ, glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH SSiinniiππaaKKuuhhaarr, glavni tajnik Nezavisnog sindikata djelatnikaMinistarstava unutarnjih poslova MMaarriioo AAkkmmaaËËiiÊÊ iglavni tajnik Sindikata policije Hrvatske EEddiinn SSaarraajjlliiÊÊ.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaHrvatske od Vlade traæi povrat koeficijenata sloæenostiposlova u dræavnoj sluæbi na razinu iz veljaËe 2013. teda osnovicom za izraËun plaÊe omoguÊi najmanjuplaÊu u dræavnoj sluæbi od 3750 kuna bruto, priopÊili suiz sindikata poËetkom tjedna.

Promjenu traæe uoËi poËetka pregovora o dodatkuKolektivnom ugovoru za dræavne sluæbenike inamjeπtenike.

SDLDN RH

1155

(JUTARNJI LIST, 1. listopada 2019.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske od Vladetraæi povrat koeficijenata sloæenosti poslova u dræavnojsluæbi na razinu iz veljaËe 2013. godine te da osnovi-com za izraËun plaÊe omoguÊi najmanju plaÊu udræavnoj sluæbi od 3750 kuna bruto, priopÊili su uutorak iz sindikata. Sindikat podsjeÊa da je VladaZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa njihove koeficijente smanjila za tri

posto opravdavπi to potrebom da se u uvjetima gospodarskei financijske krize smanjenjem troπkova rada oËuva πto veÊibroj radnih mjesta u dræavnim sluæbama.

“BuduÊi da Hrvatska zadnjih godina biljeæi gospodarskirast logiËno se nameÊe pitanje ukidanja te mjere fiskalneπtednje, kako se posezanja u plaÊe zaposlenih u dræavnojsluæbi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje”,poruËuje sindikat.

Takoer, s obzirom da je 2013. najniæa plaÊa sluæbenikabila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna viπe odiznosa tadaπnje minimalne plaÊe, sindikat smatra da trebaodgovarajuÊim poveÊanjem osnovice osigurati da se najman-ja plaÊa u dræavnoj sluæbi dovede barem na razinu minimalne

plaÊe od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijeme gospo-darskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.

Stoga, sindikat od Vlade traæi da se osnovica za izraËunplaÊe u dræavnoj sluæbi utvrdi u visini koja pomnoæena snajniæim koeficijentom sloæenosti poslova osigurava mini-malnu plaÊu od 3750 kuna bruto.

Promjenu traæe uoËi poËetka pregovora o dodatkuKolektivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike.

PPOOVVRRAATT NNAA RRAAZZIINNUU IIZZ 22001133..

SSDDLLSSNN TTRRAAÆÆII OODD VVLLAADDEE ‘‘TTrreebbaa oommoogguuÊÊiittii nnaajj--mmaannjjuu ppllaaÊÊuu uu ddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii oodd 33775500 kkuunnaa bbrruuttoo’’

1166

SSiinnddiikkaatt:: OOmmoogguuÊÊiittii nnaajjmmaannjjuu ppllaaÊÊuu uu ddrrææaavvnnoojjsslluuææbbii oodd 33775500 kkuunnaa

(NACIONAL, 1. listopada 2019.) Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske od Vlade traæipovrat koeficijenata sloæenosti poslova u dræavnoj sluæbina razinu iz veljaËe 2013. godine te da osnovicom za iz-raËun plaÊe omoguÊi najmanju plaÊu u dræavnoj sluæbiod 3750 kuna bruto, priopÊili su u utorak iz sindikata.

Sindikat podsjeÊa da je Vlada ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa nji-hove koeficijente smanjila za tri posto opravdavπi to potre-bom da se u uvjetima gospodarske i financijske krize sma-njenjem troπkova rada oËuva πto veÊi broj radnih mjesta udræavnim sluæbama.

“BuduÊi da Hrvatska zadnjih godina biljeæi gospodarski rastlogiËno se nameÊe pitanje ukidanja te mjere fiskalne πtednje,kako se posezanja u plaÊe zaposlenih u dræavnoj sluæbi u vri-jeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje”, poruËuje sindikat.

Takoer, s obzirom da je 2013. najniæa plaÊa sluæbenikabila 3167,48 kuna bruto, odnosno 353,48 kuna viπe od iz-nosa tadaπnje minimalne plaÊe, sindikat smatra da trebaodgovarajuÊim poveÊanjem osnovice osigurati da se najma-nja plaÊa u dræavnoj sluæbi dovede barem na razinu mini-malne plaÊe od 3750 kuna bruto, jer je danas, u vrijemegospodarskog rasta, za oko 300 kuna manja od minimalne.

Stoga, sindikat od Vlade traæi da se osnovica za izraËunplaÊe u dræavnoj sluæbi utvrdi u visini koja pomnoæena s naj-niæim koeficijentom sloæenosti poslova osigurava minimalnuplaÊu od 3750 kuna bruto.

Promjenu traæe uoËi poËetka pregovora o dodatku Kolek-tivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike.

SSDDLLSSNN:: VVrraattiittii kkooeeffiicciijjeenntteennaa rraazziinnuu iizz 22001133.. ggooddiinnee iioossnnoovviiccoomm zzaa iizzrraaËËuunn ppllaaÊÊee oommoogguuÊÊiittii nnaajjmmaannjjuuppllaaÊÊuu uu ddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii oodd 33..775500 kkuunnaa bbrruuttoo(1. listopada 2019.) UoËi poËetka pregovora o dodatku Kolek-tivnom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvat-ske od Vlade Republike Hrvatske traæi povrat koeficijenata slo-æenosti poslova u dræavnoj sluæbi na razinu iz veljaËe 2013. go-dine, kada ih je Vlada ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa smanjila za 3%.

Vlada je smanjenje opravdala potrebom „da se u uvjeti-ma gospodarske i financijske krize, te njenog negativnogutjecaja na fiskalnu odræivost dræavnog proraËuna i na za-poslenost, smanjenjem troπkova rada oËuva πto veÊi brojradnih mjesta u dræavnim sluæbama“.

BuduÊi da Hrvatska posljednjih godina biljeæi gospodarski

rast logiËno se nameÊe pitanje ukidanja ove mjere fiskalneπtednje, kako se posezanja u plaÊe zaposlenih u dræavnojsluæbi u vrijeme krize ne bi pretvorila u trajno stanje.

Smanjenje koeficijenata 2013. godine opravdavano jegospodarskom krizom

Takoer, buduÊi da je u veljaËi 2013. godine najniæi koefici-jent namjeπtenika 0,62 pomnoæen s osnovicom za izraËun pla-Êe osiguravao plaÊu od 3.167,48 kuna bruto, odnosno 353,48kuna viπe od iznosa tadaπnje minimalne plaÊe od 2.814,00 ku-ne bruto, potrebno je odgovarajuÊim poveÊanjem osnovice osi-gurati da se najmanja plaÊa u dræavnoj sluæbi dovede barem narazinu minimalne plaÊe od 3.750,00 kuna bruto.

Naime, vaæeÊi koeficijent namjeπtenika 0,601, pomnoæens od 1. rujna aktualnom osnovicom od 5.695,87 kuna bru-to, osigurava plaÊu od 3.423,22 kune bruto, odnosno326,78 kuna manju od minimalne plaÊe.

To znaËi da je namjeπtenik u dræavnoj sluæbi prije i poslijesmanjenja koeficijenata 2013. godine imao veÊu plaÊu odminimalne za oko 350 odnosno 250 kuna, dok danas, u vri-jeme gospodarskog rasta, ima za oko 300 kuna manju pla-Êu od minimalne u Republici Hrvatskoj.

Sindikat stoga od Vlade traæi da se osnovica za izraËunplaÊe u dræavnoj sluæbi utvrdi u visini koja pomnoæena s naj-niæim koeficijentom sloæenosti poslova osigurava minimalnuplaÊu od 3.750,00 kuna bruto. (S. Kuhar)

MMIINNIISSTTAARR RRAADDAA

AAllaaddrroovviiÊÊ:: VVllaaddaa jjee zzaa hhoorriizzoonnttaallnnoo ppoovveeÊÊaannjjeeppllaaÊÊaa ssvviimmaaMinistar rada i mirovinskog sustava JosipAladroviÊ izjavio je u Ëetvrtak kako se Vladazalaæe za horizontalno poveÊanje plaÊaodnosno horizontalnu korekciju za sve, a nesamo za neke odabrane skupine

(Tportal.hr, 5. rujna 2019.) “Ono πto cijelo vrijeme komu-niciramo je horizontalno poveÊanje plaÊa odnosno hori-zontalna korekcija. Istaknuo bih da je doπlo do nekolikohorizontalnih korekcija, da su plaÊe u zadnje dvije godinepodignute svima 11,5 posto kumulativno i oËekujemo na

toj razini da Êemo kroz daljnji rast plaÊa i pozitivna kretanja ugospodarstvu korigiratiih za sve, a ne samo zaneke odabrane skupine”,komentirao je AAllaaddrroovviiÊÊsindikalne zahtjeve zapoveÊanje plaÊa uoËisjednice Vlade.

O zahtjevima uËiteljai nastavnika za poveÊa-nje plaÊa kazao je da Êedanas vidjeti koji su nji-


1177

hovi zahtjevi i ima li uopÊe po tom pitanju potrebe za raz-govorom buduÊi da su proπle godine sklopljeni granski ko-lektivni ugovori i da zahtjevi nisu vezani za kolektivno pre-govaranje.

“UËitelji traæe poveÊanje kroz koeficijente, proπle godinesu sklopljeni granski kolektivni ugovori po tom pitanju i sadaÊemo vidjeti koje Êe zahtjeve iznijeti i da li po tom pitanjuuopÊe ima potrebe za razgovorom, πto Êemo uËiniti, koji suzahtjevi i koliko su teπki ti zahtjevi”, rekao je AladroviÊ.

Osvrnuo se i na zahtjeve zdravstvenih radnika za veÊimplaÊama ustvrdivπi kako su tu stvari vrlo jasne buduÊi da nji-hov granski kolektivni ugovor istiËe 31. listopada.

“Iz konteksta Ministarstva rada ovdje su stvari vrlo jasne,granski kolektivni ugovor za djelatnike zdravstva istiËe s 31. 10.i tu Êemo raditi maksimalno na tome da doemo do rjeπenja.Osobno mislim da smo blizu rjeπenja”, kazao je i dodao da onoπto je ranije parafirano koπta oko 395 milijuna kuna.

SSiinnddiikkaatt:: PPoolliittiikkaa ppllaaÊÊaa ttrreebbaallaa bbii bbiittii dduuggoorrooËËnnaa,,kkoonnzziisstteennttnnaaZaposlenicima usporedivih kategorija u dræav-noj upravi, javnim sluæbama i lokalnoj, odnos-no regionalnoj samoupravi, te pojedinih sluæ-bi i dræavnih tijela, plaÊe Êe i dalje biti razliËite

(24sata, 27. kolovoza 2019.) Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika upozorio je u uto-rak da poveÊanje osnovice neÊe izjednaËiti plaÊe

kod zaposlenika usporedivih kategorija u javnim i dræavnimsluæbama, pa je jedino rjeπenje dogovor Vlade i socijalnihpartnera o dugoroËnoj i konzistentnoj politici plaÊa.

Iz sindikata su priopÊili kako Êe najavljeno poveÊanje os-novice za plaÊe za 2 posto zadræati status quo na razini vi-πoj za 2 posto, dok Êe poveÊanje plaÊa po resorima i djelat-nostima samo produbiti postojeÊe razlike u plaÊama javnihi dræavnih sluæbenika. Zaposlenicima usporedivih kategorija udræavnoj upravi, javnim sluæbama i lokalnoj, odnosno regio-nalnoj samoupravi, te pojedinih sluæbi i dræavnih tijela, plaÊeÊe i dalje biti razliËite. “Na primjeru najniæih plaÊa, onih na-mjeπtenika koji obavljaju pomoÊno-tehniËke poslove, vidi serazliËito vrednovanje plaÊa radnika koji obavljaju jednake ilibitno sliËne poslove”, napominje sindikat. Tako Êe namjeπte-nik u dræavnom tijelu bez radnog staæa i s koeficijentom0,601 od 1. rujna i rasta osnovice za 2 posto imati plaÊu od2738,58 kuna neto, πto je za 261,42 kune manje od minimal-ne plaÊe od 3000 kuna.

Istovremeno, namjeπteniku u Uredu za opÊe poslove Hr-vatskog sabora i Vlade, takoer bez radnog staæa i s koefi-cijentom 0,727, za mjesec rujan isplatit Êe se plaÊa u izno-su od 3313,72 kune neto, πto je za 313,73 kune ili 11 pos-to viπe od minimalne plaÊe. Namjeπtenici u MORH-u, Ëije suplaÊe uveÊane za 10 posto zbog posebnih uvjeta rada, teæ-ine i naravi poslova i odgovornosti, imat Êe 3012,44 kune.

1188


“Sezona lova” na veÊe plaÊeS druge strane, namjeπtenik u osnovnoj πkoli, takoer s ko-

eficijentom 0,601 i bez radnog staæa, primit Êe plaÊu za ru-jan od 3114,45 kuna (114,45 kuna viπe od minimalne plaÊe),zahvaljujuÊi dodatku od 13,725 posto po sporazumu o do-dacima na plaÊu iz 2006. Neπto manju plaÊu imat Êe i na-mjeπtenik u socijalnoj skrbi i zdravstvu, temeljem dodatakaod 10 i 11 posto na uvjete rada.

“Za ilustraciju, u Zagrebu Êe namjeπtenik bez staæa s koefici-jentom 1,10, ali i drugaËijom osnovicom, dobiti plaÊu u iznosuod 4226,04 kune, odnosno plaÊu koja je za 1226,04 kune ve-Êa od minimalne plaÊe od 3000 kuna”, stoji u priopÊenju.

U situaciji kada sindikati legitimno dokazuju zaπto baπ sluæ-bama koje oni zastupaju treba poveÊati plaÊe, a Vlada “dije-li packe sindikalcima u svojim redovima” i predlaæe rjeπenjaza male plaÊe koja niπta neÊe rijeπiti, u javnoj se upravi otva-ra “sezona lova” na veÊe plaÊe. Stoga je, istiËe se u priopÊe-nju, jedino odræivo rjeπenje za plaÊe u javnoj upravi dogovorVlade i socijalnih partnera o politici plaÊa.

PlaÊe usporedivih kategorija zaposlenika trebale bi se izjed-naËiti u najveÊoj moguÊoj mjeri, tako da jednima rastu spori-je, a drugima bræe, πto je jedino moguÊe u uvjetima gospo-darskog rasta, naglaπava sindikat.

JJEESSEENN SSTTIIÆÆEE,, ©©TTRRAAJJKKOOVVII PPRRIIJJEETTEE

SSiinnddiikkaattii uuppoozzoorraavvaajjuu:: ‘‘UU jjaavvnnoojj uupprraavvii ssee oottvvaarraa ‘‘sseezzoonnaa lloovvaa’’ nnaa vveeÊÊee ppllaaÊÊee’’Jedino odræivo rjeπenje za plaÊe u javnoj upra-vi jest dogovor Vlade i socijalnih partnera opolitici plaÊa

(RTL.HR, 27. kolovoza 2019.) Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika upozorio je u utorak dapoveÊanje osnovice neÊe izjednaËiti plaÊe kod zaposle-nika usporedivih kategorija u javnim i dræavnim sluæba-ma pa je jedino rjeπenje dogovor Vlade i socijalnih part-

nera o dugoroËnoj i konzistentnoj politici plaÊa.Iz sindikata su priopÊili kako Êe najavljeno poveÊanje osnovice

za plaÊe za dva posto zadræati status quo na razini viπoj za dvaposto, dok Êe poveÊanje plaÊa po resorima i djelatnostima samoprodubiti postojeÊe razlike u plaÊama javnih i dræavnih sluæbeni-ka. Zaposlenicima usporedivih kategorija u dræavnoj upravi, jav-nim sluæbama i lokalnoj, odnosno regionalnoj samoupravi, tepojedinih sluæbi i dræavnih tijela, plaÊe Êe i dalje biti razliËite.

“Na primjeru najniæih plaÊa, onih namjeπtenika koji obavlja-ju pomoÊno-tehniËke poslove, vidi se razliËito vrednovanjeplaÊa radnika koji obavljaju jednake ili bitno sliËne poslove”,napominje sindikat.

Tako Êe namjeπtenik u dræavnom tijelu bez radnog staæa is koeficijentom 0,601 od 1. rujna i rasta osnovice za dva pos-to imati plaÊu od 2738,58 kuna neto, πto je za 261,42 kune

manje od minimalne plaÊe od 3000 kuna. Istovremeno, na-mjeπteniku u Uredu za opÊe poslove Hrvatskog sabora i Vla-de, takoer bez radnog staæa i s koeficijentom 0,727, za mje-sec rujan isplatit Êe se plaÊa u iznosu od 3313,72 kune neto,πto je za 313,73 kune ili 11 posto viπe od minimalne plaÊe.

Namjeπtenici u MORH-u, Ëije su plaÊe uveÊane za 10 postozbog posebnih uvjeta rada, teæine i naravi poslova i odgovor-nosti, imat Êe 3012,44 kune. S druge strane, namjeπtenik uosnovnoj πkoli, takoer s koeficijentom 0,601 i bez radnogstaæa, primit Êe plaÊu za rujan od 3114,45 kuna (114,45 ku-na viπe od minimalne plaÊe), zahvaljujuÊi dodatku od 13,725posto po sporazumu o dodacima na plaÊu iz 2006.

Neπto manju plaÊu imat Êe i namjeπtenik u socijalnoj skrbi izdravstvu, temeljem dodataka od 10 i 11 posto na uvjete rada.

“Za ilustraciju, u Zagrebu Êe namjeπtenik bez staæa s koefi-cijentom 1,10, ali i drugaËijom osnovicom, dobiti plaÊu u iz-nosu od 4226,04 kune, odnosno plaÊu koja je za 1226,04 ku-ne veÊa od minimalne plaÊe od 3000 kuna”, stoji u priopÊe-nju. U situaciji kada sindikati legitimno dokazuju zaπto baπsluæbama koje oni zastupaju treba poveÊati plaÊe, a Vlada “di-jeli packe sindikalcima u svojim redovima” i predlaæe rjeπenjaza male plaÊe koja niπta neÊe rijeπiti, u javnoj se upravi otva-ra “sezona lova” na veÊe plaÊe. Stoga je, istiËe se u priopÊe-nju, jedino odræivo rjeπenje za plaÊe u javnoj upravi dogovorVlade i socijalnih partnera o politici plaÊa.

PlaÊe usporedivih kategorija zaposlenika trebale bi se izjed-naËiti u najveÊoj moguÊoj mjeri, tako da jednima rastu spori-je, a drugima bræe, πto je jedino moguÊe u uvjetima gospo-darskog rasta, naglaπava sindikat.

SSDDLLSSNN:: HHrrvvaattsskkoojj jjee ppoottrreebbnnaa dduuggoorrooËËnnaa ii kkoonnzziisstteennttnnaa ppoolliittiikkaa ppllaaÊÊaa uu jjaavvnnoojj uupprraavvii

(SDLSN, 27. kolovoza 2019.) Najave sindikalnihprosvjeda i moguÊih πtrajkova u zdravstvu i obrazo-

vanju zbog malih plaÊa, kao i odgovor Vlade kako se pitanjeplaÊa treba rjeπavati horizontalno - poveÊanjem osnovice zaizraËun plaÊe, predstavljaju legitimno, ali parcijalno i dugo-roËno neodræivo rjeπenje problematike plaÊa u javnoj upravi.

Naime, svaki parcijalni iskorak unutar pojedinih djelatnosti,javnih sluæbi ili tijela dræavne uprave za posljedicu ima auto-matsko traæenje poveÊanja plaÊa u onim dijelovima upravekoji nisu obuhvaÊeni poveÊanjem plaÊe.

Isto tako, horizontalno poveÊanje plaÊa podizanjem osno-vice u uvjetima nejednakosti koeficijenata i razliËitih dodata-ka na uvjete rada ni na koji naËin ne umanjuje razlike u pla-Êama koje postoje ne samo na razini „osovine“ dræavna upra-va, javne sluæbe i lokalna odnosno regionalna samouprava,veÊ i na razini pojedinih sluæbi odnosno dræavnih tijela.

Na primjeru najniæih plaÊa, onih namjeπtenika odnosnoosoba koje obavljaju tzv. pomoÊno-tehniËke poslove, plastiË-no se moæe vidjeti kako se plaÊe radnika koji u javnoj upraviobavljaju jednake ili bitno sliËne poslove razliËito vrednuju odsustava do sustava odnosno sluæbe ili dræavnog tijela.

SDLDN RH

1199

Tako Êe namjeπtenik u dræavnom tijelu bez radnog staæa is koeficijentom 0,601 od 1. rujna ove godine i rasta osnovi-ce od 2 posto imati plaÊu od 2.738,58 kuna neto, πto je ma-nje za 13,42 kune od minimalne plaÊe od 2.752 kune iz2018. godine, odnosno 261,42 kune manje od minimalneplaÊe u iznosu od 3.000 kuna za 2019. godinu.

Istovremeno, namjeπteniku u Uredu za opÊe poslove Hrvat-skog sabora i Vlade RH, takoer bez radnog staæa i s koefi-cijentom 0,727, za mjesec rujan isplatit Êe se plaÊa u iznosuod 3.313,72 kune neto, πto je za 313,73 kune ili 11 posto vi-πe od minimalne plaÊe od 3.000 kuna. Bolje Êe proÊi i na-mjeπtenici u MORH-u Ëije su plaÊe uveÊane za 10 posto zbogposebnih uvjeta rada, teæine i naravi poslova i odgovornostii iznose 3.012,44 kune.

S druge strane, namjeπtenik u osnovnoj πkoli, takoer s ko-eficijentom 0,601 i bez radnog staæa, za mjesec rujan primitÊe plaÊu od 3.114,45 kuna (114,45 kuna viπe od minimalneplaÊe), zahvaljujuÊi dodatku od 13,725 posto po Sporazumuo dodacima na plaÊu u obrazovanju i znanosti iz 2006. godi-ne. Neπto manju plaÊu imat Êe i namjeπtenik u socijalnoj skr-bi i zdravstvu, temeljem dodataka od 10 i 11 posto na uvje-te rada odnosno odgovornost.

Za ilustraciju, u Gradu Zagrebu Êe pak namjeπtenik bezstaæa s koeficijentom 1,10, ali i drugaËijom osnovicom dobi-ti plaÊu u iznosu od 4.226,04 kune, odnosno plaÊu koja je za1.226,04 kune veÊa od minimalne plaÊe od 3.000 kuna.

Horizontalno poveÊanje osnovice za izraËun plaÊe gore na-vedene razlike neÊe ublaæiti, veÊ Êe za posljedicu imati statusquo na 2 posto viπoj razini, dok Êe dodatno poveÊanje plaÊapo resorima i djelatnostima razlike samo produbiti.

Stoga je jedino dugoroËno odræivo rjeπenje za plaÊe u jav-noj upravi dogovor Vlade i socijalnih partnera o politici pla-Êa, koji bi omoguÊio diferencirani harmonizirani rast plaÊa nanaËin da se plaÊe usporedivih kategorija zaposlenika u do-glednoj buduÊnosti u najveÊoj moguÊoj mjeri izjednaËe takoda jednima sporije, a drugima bræe rastu u narednom raz-doblju, πto je jedino moguÊe u uvjetima gospodarskog rasta,za razliku od krize u kojoj se plaÊe izjednaËavaju na razini(naj)niæeg zajedniËkog nazivnika.

U situaciji u kojoj sindikati legitimno dokazuju zaπto baπ di-jelu uprave koji oni zastupaju treba poveÊati plaÊe, a Vladadijeli packe „sindikalcima“ u svojim redovima i sama predla-æe rjeπenja za male plaÊe koja niπta neÊe rijeπiti, u javnoj seupravi otvara „sezona lova“ na veÊe plaÊe, pri Ëemu svaki is-korak za sobom povlaËi reakciju dijela uprave koji nije obuh-vaÊen poveÊanjem plaÊe, pri Ëemu se zaposleni u javnojupravi umjesto na upravni servis koji bi trebali pruæati graa-nima i gospodarstvu fokusiraju na vlastitu nevolju i nezado-voljavajuÊi materijalni poloæaj. (S. Kuhar)

VVllaaddaa ddoonniijjeellaa ooddlluukkuu ooppookkrreettaannjjuu pprreeggoovvoorraa oo ddooddaattkkuu KKoolleekkttiivvnnoomm uuggoovvoorruu zzaa ddrrææaavvnnee sslluuææbbeenniikkee ii nnaammjjeeππtteenniikkee

(SDLSN, 10. svibnja 2019. ) Na danas odræanoj sjed-nici Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o

pokretanju postupka pregovora o sklapanju dodatka Kolektiv-nom ugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike i imenova-nju pregovaraËkog odbora Vlade Republike Hrvatske.

Na Ëelu pregovaraËkog odbora je ministar rada i mirovinskogsustava MMaarrkkoo PPaavviiÊÊ, a Ëlanovi su potpredsjednik vlade i minis-tar obrane VVllaaddiimmiirr KKrrssttiiËËeevviiÊÊ, ministar financija ZZddrraavvkkoo MMaarriiÊÊ,ministar uprave LLoovvrroo KKuuππËËeevviiÊÊ, ministar unutraπnjih poslovaDDaavvoorr BBooææiinnoovviiÊÊ i ministar pravosua DDrraaææeenn BBooππnnjjaakkoovviiÊÊ.

U obrazloæenju odluke navodi se kako su Vlada RepublikeHrvatske i reprezentativni sindikati dræavnih sluæbi sklopili 9.studenoga 2017. godine Kolektivni ugovor za dræavne sluæ-benike i namjeπtenike. Sindikat policije Hrvatske, Nezavisnisindikat djelatnika ministarstva unutarnjih poslova i Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika dostavili su Vla-di Republike Hrvatske, dopisom od 27. oæujka 2019. godine,zahtjev za pokretanje postupka pregovora o visini regresa,dara za djecu i godiπnje nagrade za boæiÊne blagdane.

U Ëlanku 44. stavak 2. Kolektivnoga ugovora stranke suugovorile da Êe o visini regresa za svaku sljedeÊu kalendarskugodinu pregovarati prije donoπenja smjernica ekonomske fis-kalne ponude za naredno razdoblje te Êe isto ugovoriti dodat-kom Kolektivnog ugovoru. U Ëlanku 57. stavak 2. Kolektivno-ga ugovora stranke su ugovorile da Êe o visini dara za djecuza svaku sljedeÊu kalendarsku godinu pregovarati prije dono-πenja smjernica ekonomske fiskalne ponude za naredno raz-doblje te Êe isto ugovoriti dodatkom Kolektivnog ugovoru.

U Ëlanku 58. stavak 2. Kolektivnoga ugovora stranke suugovorile da Êe o visini godiπnje nagrade za boæiÊne blagda-ne za svaku sljedeÊu kalendarsku godinu pregovarati prije do-noπenja smjernica ekonomske fiskalne ponude za narednorazdoblje te Êe isto ugovoriti dodatkom Kolektivnog ugovoru.

Slijedom navedenoga, neophodno je pokrenuti postupakpregovora o sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru pa se,u tom cilju, predlaæe imenovanje pregovaraËkoga odboraVlade Republike Hrvatske.

SDLDN RH

2200

NNoovvii ttrrooππaakk zzaa ggrraaaannee??

NNaakknnaaddaa zzaattooppllii oobbrrookknnaakkoonn 2255ggooddiinnee nneeppooddlliijjeeææeeppoorreezzuu.. NNoo,,hhooÊÊeettee llii ggaaddoobbiittii??

AUTOR: Tanja Rudeæ(JUTARNJI LIST, 31. kolovoza2019.) Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenikaHrvatske predloæio je ovog tjednaponovno uvoenje dodatka zaprehranu za dræavne sluæbenike inamjeπtenike u iznosu od 5000

kuna godiπnje. U sindikatu navode kakosu novim izmjenama Pravilnika oporezu na dohodak, kojim je u neo-porezive naknade uvrπtena i novËanapauπalna naknada za podmirivanjetroπkova prehrane radnika do 5000kuna godiπnje, stvoreni preduvjeti zaponovno uvoenje dodatka zaprehranu, odnosno stalnog dodatka ukolektivnom ugovoru za dræavne

sluæbenike i namjeπtenike, koji seprestao isplaÊivati jednostranomodlukom koalicijske Vlade Ivice RaËana2003. godine.

Sindikat smatra da bi ponovnimuvoenjem toga prava, koje je bilougovoreno kolektivnim ugovorima iz1996., 1998. i 2000., Vlada u znatnojmjeri poboljπala materijalni poloæajdræavnih sluæbenika i namjeπtenika,naroËito onih Ëije se plaÊe kreÊu urasponu niæem od iznosa minimalneplaÊe (3000 kuna) i neznatno veÊem od4000 kuna. Stoga predlaæe da se ukolektivni ugovor ugradi odredba dasluæbenik i namjeπtenik ima pravo napauπalnu naknadu za podmirenjetroπkova prehrane od 5000 kunagodiπnje, koja bi se isplaÊivala u jed-nakim mjeseËnim iznosima.

Radi pojaπnjenja treba kazati kako jeHDZ-ova vlada 1994. ukinula neo-porezivi topli obrok i uvela plaÊanjeporeza i doprinosa na naknadu za topliobrok i tvrtkama ukinula porezneolakπice za taj izdatak. Tako se iduÊihgodina topli obrok zadræao samo udræavnim i javnim sluæbama ipoduzeÊima s kolektivnim ugovorima, ito kao oporezivi dodatak na plaÊu, no svremenom su tvrtke prestale isplaÊivatinaknadu za topli obrok, a i Vlada IviceRaËana je ukinula to materijalno pravoza zaposlene u dræavnoj upravi.

Prema podacima sindikata, joπ 2002.je taj dodatak u iznosu od 360 do 700kuna bruto primalo oko 800 tisuÊa

zaposlenih u velikim tvrtkama, javnomsektoru i dræavnoj upravi. Tada se proc-jenjivalo da bi se dræava ukidanjemporeza na naknadu za topli obrokodrekla oko milijardu kuna prihoda odtog poreza. Meutim, danas rijetkokoja tvrtka plaÊa radnicima naknadu zatopli obrok, pa je samim tim i prihod odporeza od te naknade priliËno malen.

Stoga ministar financija ZdravkoMariÊ ne mora strahovati da Êe izgubitistotine milijuna kuna ukidanjem porezana dodatak za topli obrok, veÊ mu je tonaËin da posrednim putem poveÊamaterijalna prava radnika. Nove neo-porezive naknade u okviru poreza nadohodak, od kojih Êe dio stupiti nasnagu od poËetka 2020., a neke veÊove godine, odnose se na to da Êetroπak smjeπtaja i prehrane za sve rad-nike iznositi, na temelju vjerodostojnedokumentacije i troπak prehrane do12.000 kuna ili novËana naknada zasmjeπtaj i prehranu do 5000 kuna.Dakle, ili 12 tisuÊa kuna za troπak iprehranu uz vjerodostojnu doku-mentaciju ili pet tisuÊa kuna u oblikunovËane naknade - ne mogu se koristitiobje vrste naknade. Tako su ZdravkoMariÊ i premijer Andrej PlenkoviÊ nakon25 godina, odnosno nakon Ëetvrt stol-jeÊa, promijenili HDZ-ovu odluku iz1994. kojom je oporezovana naknadaza topli obrok.

Svaki poslodavac pojedinaËno sadatreba odluËiti hoÊe li tako poveÊatimaterijalna prava radnika, a Sindikatdræavnih sluæbenika i namjeπtenika traæida njihov poslodavac, dræava, to pravouvrsti u kolektivni ugovor. Ako dræavaprihvati taj prijedlog, on Êe na godiπnjojrazini porezne obveznike koπtati od250 do 300 milijuna kuna, ovisno otome kako se raËuna “obuhvat”dræavnih sluæbenika, jer ih po jednojkalkulaciji ima 52 tisuÊe, a po drugojoko 60 tisuÊa. No u tom sluËaju bivjerojatno i sindikati javnih sluæbi, kojipredstavljaju oko 180 tisuÊazaposlenih, zatraæili isto pravo, pa bi tojoπ dodatno koπtalo dræavu dodatnihnekoliko stotina milijuna kuna. AbuduÊi da upravo traju pregovori Vladei sindikata u dræavnim i javnim sluæba-ma oko poveÊanje osnovice i koeficije-nata u iduÊoj godini, teπko da Êe dræa-va moÊi udovoljiti ovom zahtjevuSindikata dræavnih sluæbi kao dodatni“bonus”.

Topli obrok

2211

SSiinnddiikkaatt pprreeddllaaææeeddooddaattaakk zzaapprreehhrraannuu zzaaddrrææaavvnneesslluuææbbeenniikkee iinnaammjjeeππtteenniikkee

(N1, 29. kolovoza 2019.) Sin-dikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Hrvat-

ske predloæio je u Ëetvrtak ponovnouvoenje dodatka za prehranu za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike u iznosuod od 5000 kuna godiπnje.

Izmjenama Pravilnika o porezu na do-hodak, kojim je u neoporezive naknadeuvrπtena i novËana pauπalna naknadaza podmirivanje troπkova prehrane rad-nika do 5000 kuna godiπnje, stvoreni supreduvjeti za ponovno uvoenje dodat-ka za prehranu, odnosno stalnog do-datka u Kolektivnom ugovoru za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike, koji seprestao isplaÊivati jednostranom odlu-kom koalicijske Vlade IIvviiccee RRaaËËaannaa, isti-Ëe sindikat u priopÊenju.

Sindikat smatra da bi ponovnimuvoenjem toga prava, koje je bilougovoreno kolektivnim ugovorima iz1996., 1998. i 2000. godine, Vlada uznatnoj mjeri poboljπala materijalni po-loæaj dræavnih sluæbenika i namjeπteni-ka, naroËito onih Ëije se plaÊe kreÊu urasponu niæem od iznosa minimalneplaÊe (3000 kuna) i neznatno veÊemod 4000 kuna.

Stoga predlaæe da se u Kolektivniugovor ugradi odredba da sluæbenik inamjeπtenik ima pravo na pauπalnunaknadu za podmirenje troπkova pre-hrane od 5000 kuna godiπnje, koja bise isplaÊivala u jednakim mjeseËnim iz-nosima.

RRaazzlliikkuu bbii nnaajjvviiππee oossjjeettiillii nnaajjssllaabbiijjee ppllaaÊÊeennii:: VVllaaddaappoozzvvaannaa ddaa ppoovveeÊÊaa iizznnoosseeppllaaÊÊaa ddooddaattkkoommzzaa ttooppllii oobbrrookkSindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Re-publike Hrvatske prozvao jeVladu za isplaÊivanje dodatkakojim bi se utjecalo na pobolj-πanje standarda sluæbenika inamjeπtenika s najmanjim pla-Êama, koji zbog malih prima-nja veÊ napuπtaju sluæbu i od-laze u inozemstvo ili privatnisektor, ali i dodatno pobolj-πao poloæaj ostalih zaposleni-ka u dræavnoj sluæbi

(Dalmacija News, 26.oæujka 2019.) Vlada

Republike Hrvatske i reprezentativni sin-dikati dræavnih sluæbi obvezali su se do-datkom Kolektivnom ugovoru za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike od 21.prosinca 2018. godine pregovarati o vi-sini jednokratnih materijalnih prava (re-gres, dar za Sv. Nikolu i nagrada za bo-æiÊne blagdane) u prvoj polovini 2019.godine, a najkasnije prije donoπenjasmjernica ekonomske i fiskalne politikeza naredno razdoblje.

Meutim, visina ovih prava limitiranaje Pravilnikom o porezu na dohodak,koji je prigodne nagrade poput boæiÊni-ce i regresa neoporezivima propisao do

iznosa od 2.500,00 kuna godiπnje, koli-ko i iznosi suma regresa (1.250,00 kn)i boæiÊnice (1.250,00 kn) koji se isplaÊu-ju u dræavnoj i javnim sluæbama.

- Jedino kad je u pitanju dar za Sv. Ni-kolu nije dosegnut neoporezivi iznos od600,00 kuna, veÊ se isplaÊuje 500,00kuna. Dakle, jedini realni prostor za po-veÊanje jednokratnih materijalnih pravaje 100,00 kuna na poziciji dara za dje-cu, dok bi poveÊanjem visine regresa iboæiÊnice ova prava postala oporezivau dijelu koji bi premaπivao 2.500,00 ku-na, tvrdi SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik Sin-dikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske.

Propisivanjem neoporezivog iznosa uPravilniku o porezu na dohodak, kojimje neoporezivo i 5.000,00 kuna isplatanagrada radnicima za radne rezultate idruge oblike dodatnog nagraivanja(dodatna plaÊa, dodatak uz mjeseËnuplaÊu i sl.), ne otvara se prevelik prostorza moguÊe poveÊanje materijalnih pra-va sluæbenika i namjeπtenika, buduÊi daje nagraivanje za rezultate rada pred-met ureenja Zakona o dræavnim sluæ-benicima i buduÊeg zakona o plaÊamadræavnih sluæbenika i namjeπtenika testoga preostaje jedino moguÊnost ugo-varanja dodatne plaÊe ili dodatka uzmjeseËnu plaÊu, za koji u proπlosti ima-mo primjer - topli obrok.

- Eventualnim ugovaranjem toplogobroka, kakav se joπ uvijek isplaÊuje unekim dræavnim poduzeÊima (npr. do-datak za prehranu u HEP-u), a do2001. godine isplaÊivan je i u dræavnoji javnim sluæbama kao tzv. stalni doda-tak, koji je svojim naputkom ukinuo ta-daπnji ministar financija MMaattoo CCrrkkvvee--nnaacc, sindikati bi mogli osigurati pove-Êanje iznosa materijalnih prava i povratdavno izgubljenog prava na topliobrok, πto u situaciji u kojoj se novimzakonom o plaÊama namjerava suzitiprostor za utjecaj sindikata na visinu

plaÊa kroz kolektivne pregovore,predstavlja jedini realni prostor za po-boljπanje poloæaja zaposlenih u dræav-noj sluæbi, poruËuje.

Dodatak za topli obrok, kao univer-zalno pravo svih zaposlenih u jedinstve-nom iznosu koji ne ovisi o hijerarhij-skom poloæaju i visini plaÊe, realno binajviπe utjecao na standard najslabijeplaÊenih zaposlenika, prije svega na-mjeπtenika, koji tek primjenom Zakonao minimalnoj plaÊi ostvaruju 3.000,00kuna plaÊe, kao i sluæbenicima sa SSSËije se plaÊe kreÊu od 3.500,00 do4.200,00 kuna.

AAPPEELL VVLLAADDII

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaattrraaææii ppoonnoovvnnoouuvvooeennjjee ttooppllooggoobbrrkkaa:: ‘‘TToo bbii nnaajjvviiππee uuttjjeeccaalloo nnaa ssttaannddaarrdd nnaajjssllaa--bbiijjee ppllaaÊÊeenniihh zzaappoosslleenniikkaa’’‘Dodatak za topli obrok, kaouniverzalno pravo svih zapos-lenih u jedinstvenom iznosukoje ne ovisi o hijerarhijskompoloæaju i visini plaÊe, realnobi najviπe utjecao na standardnajslabije plaÊenih zaposleni-ka’, poruËuju iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika Hrvatske

(Net.hr, 26. oæujka 2019.) Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Hrvatske pozvao je uutorak Vladu da razmisli o ponov-nom uvoenju toplog obroka u

kolektivni ugovor, Ëime bi se utjecalona poboljπanje standarda sluæbenika inamjeπtenika s najniæim plaÊama.

Eventualnim ugovaranjem toplogobroka, kakav se joπ uvijek isplaÊuje unekim dræavnim poduzeÊima poputHEP-a, koji je do 2001. godine isplaÊi-van u dræavnim i javnim sluæbama kaotakozvani stalni dodatak, sindikati bimogli osigurati poveÊanje iznosa mate-rijalnih prava i povrat davno izgublje-nog prava na topli obrok, istiËe sindikatu priopÊenju.

Univerzalno pravo svih zaposlenih

“Dodatak za topli obrok, kao univer-zalno pravo svih zaposlenih u jedinstve-nom iznosu koje ne ovisi o hijerarhij-skom poloæaju i visini plaÊe, realno binajviπe utjecao na standard najslabijeplaÊenih zaposlenika, prije svega na-mjeπtenika koji tek primjenom Zakonao minimalnoj plaÊi ostvaruju 3000 kunaplaÊe, kao i sluæbenicima sa SSS-om Ëi-je se plaÊe kreÊu od 3500 do 4200 ku-na”, stoji u priopÊenju.

Sindikat pritom upozorava da se pro-pisivanjem neoporezivog iznosa u Pra-vilniku o porezu na dohodak, kojim jeneoporezivo 5000 kuna isplata nagra-da radnicima za radne rezultate i drugeoblike dodatnog nagraivanja (dodat-na plaÊa, dodatak uz mjeseËnu plaÊu isl.) ne otvara prevelik prostor za mogu-Êe poveÊanje materijalnih prava sluæbe-nika i namjeπtenika, buduÊi da je nagra-ivanje za rezultate rada predmet Za-kona o dræavnim sluæbenicima i budu-Êeg zakona o plaÊama dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika. Stoga preostaje je-dino moguÊnost ugovaranja dodatneplaÊe ili dodatka uz mjeseËnu plaÊu, zakoji u proπlosti imamo primjer - topliobrok, istiËe Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika.

2222

2233

KKOOLLEEKKTTIIVVNNII PPRREEGGOOVVOORRII

PPrreeggoovvoorrii oo mmaa--tteerriijjaallnniimm pprraavviimmaa pprriijjee ssmmjjeerrnniiccaaeekkoonnoommsskkee ppoolliittiikkee oottvvaarraajjuummoogguuÊÊnnoosstt zzaappoovvrraattaakk ttooppllooggoobbrrookkaaDodatak za topli obrok, kaouniverzalno pravo svih zapos-lenih u jedinstvenom iznosuneovisnom o hijerarhijskompoloæaju i visini plaÊe, realnobi najviπe utjecao na standardnajslabije plaÊenih sluæbenikai namjeπtenika, ali i ostalih za-poslenih

(SDLSN, 26. oæujka 2019.)Vlada Republike Hrvatske i

reprezentativni sindikati dræavnih sluæ-bi obvezali su se dodatkom Kolektiv-nom ugovoru za dræavne sluæbenike inamjeπtenike od 21. prosinca 2018.godine pregovarati o visini jednokrat-nih materijalnih prava (regres, dar zaSv. Nikolu i nagrada za boæiÊne blagda-ne) u prvoj polovini 2019. godine, anajkasnije prije donoπenja smjernicaekonomske i fiskalne politike za nared-no razdoblje.

Meutim, visina ovih prava limitiranaje Pravilnikom o porezu na dohodak,

koji je prigodne nagrade poput boæiÊ-nice i regresa neoporezivima propisaodo iznosa od 2.500,00 kuna godiπnje,koliko i iznosi suma regresa (1.250,00kn) i boæiÊnice (1.250,00 kn) koji se is-plaÊuju u dræavnoj i javnim sluæbama.

Jedino kad je u pitanju dar za Sv. Ni-kolu nije dosegnut neoporezivi iznosod 600,00 kuna, veÊ se isplaÊuje500,00 kuna.

Dakle, jedini realni prostor za poveÊa-nje jednokratnih materijalnih prava je100,00 kuna na poziciji dara za djecu,dok bi poveÊanjem visine regresa i boæ-iÊnice ova prava postala oporeziva u di-jelu koji bi premaπivao 2.500,00 kuna.

Propisivanjem neoporezivog iznosa uPravilniku o porezu na dohodak, kojimje neoporezivo i 5.000,00 kuna isplatanagrada radnicima za radne rezultate idruge oblike dodatnog nagraivanja(dodatna plaÊa, dodatak uz mjeseËnuplaÊu i sl.), ne otvara se prevelik prostorza moguÊe poveÊanje materijalnih pra-va sluæbenika i namjeπtenika, buduÊi daje nagraivanje za rezultate rada pred-met ureenja Zakona o dræavnim sluæ-benicima i buduÊeg zakona o plaÊamadræavnih sluæbenika i namjeπtenika testoga preostaje jedino moguÊnost ugo-varanja dodatne plaÊe ili dodatka uzmjeseËnu plaÊu, za koji u proπlosti ima-mo primjer - topli obrok.

Eventualnim ugovaranjem toplogobroka, kakav se joπ uvijek isplaÊuje u

nekim dræavnim poduzeÊima (npr. do-datak za prehranu u HEP-u), a do 2001.godine isplaÊivan je i u dræavnoj i jav-nim sluæbama kao tzv. stalni dodatak,koji je svojim naputkom ukinuo tadaπnjiministar financija MMaattoo CCrrkkvveennaacc, sindi-kati bi mogli osigurati poveÊanje iznosamaterijalnih prava i povrat davno izgub-ljenog prava na topli obrok, πto u situa-ciji u kojoj se novim zakonom o plaÊa-ma namjerava suziti prostor za utjecajsindikata na visinu plaÊa kroz kolektiv-ne pregovore, predstavlja jedini realniprostor za poboljπanje poloæaja zapos-lenih u dræavnoj sluæbi.

Dodatak za topli obrok, kao univer-zalno pravo svih zaposlenih u jedinstve-nom iznosu koji ne ovisi o hijerarhij-skom poloæaju i visini plaÊe, realno binajviπe utjecao na standard najslabijeplaÊenih zaposlenika, prije svega na-mjeπtenika, koji tek primjenom Zakonao minimalnoj plaÊi ostvaruju 3.000,00kuna plaÊe, kao i sluæbenicima sa SSSËije se plaÊe kreÊu od 3.500,00 do4.200,00 kuna.

Sindikat stoga poziva Vladu da raz-misli o ovoj opciji, kao dodatku kojim bise utjecalo na poboljπanje standardasluæbenika i namjeπtenika s najmanjimplaÊama, koji zbog malih primanja veÊnapuπtaju sluæbu i odlaze u inozemstvoili privatni sektor, ali i dodatno pobolj-πao poloæaj ostalih zaposlenika u dræav-noj sluæbi. (S. Kuhar)

SDLDN RH

(SDLSN, 28. svibnja 2019.) Sukladno Kolektivnomugovoru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike, a

u cilju zaπtite zdravlja, dræavni sluæbenici i namjeπtenici imajupravo na sistematski pregled, s time da bi oni mlai od 50godina sistematski pregled trebali obaviti jednom u tri, a onistariji od 50 godina jednom u dvije godine.

ZahvaljujuÊi sistematskim pregledima u brojnim sluËajevi-ma otkrivena su razliËita oboljenja ili zdravstveni rizici kodsluæbenika i namjeπtenika, koji su zahvaljujuÊi tome na vrije-me podvrgnuti lijeËenju ili upozoreni na potrebu pojaËanekontrole odreenih zdravstvenih indikatora.

Naæalost, njihova provedba ugroæena je Ëinjenicom dapredvieni iznos od 500 kuna ne pokriva cijenu paketa pre-gleda specifikacija kojih je sastavni dio Kolektivnog ugovo-

ra i koji su razliËiti ovisno o dobi i spolu sukladno potenci-jalnim zdravstvenim rizicima karakteristiËnima za ciljaneskupine.

Razlog tomu je πto na razini dræavne sluæbe, iako se o to-me razgovaralo kada se ugovarala obveza provedbe siste-matskih pregleda, nije provedena srediπnja javna nabava us-luge pruæanja sistematskih pregleda, kojom bi se osigurali sis-tematski pregledi u okviru cijene od 500 kuna, veÊ su pregle-di ugovarani na razini pojedinaËnih dræavnih tijela, u kojemsluËaju pruæatelji zdravstvenih usluga nisu za traæeni iznosmogli osigurati traæeni obuhvat sistematskih pregleda.

Zbog toga je doπlo do zastoja u provedbi sistematskih pre-gleda, s time da pojedina dræavna tijela svoje zaposlenike an-ketiraju kojim se pregledima ne bi podvrgli, kako bi osigurali

2244

SDLDN RH

Sistematski

ZZAA©©TTIITTAA ZZDDRRAAVVLLJJAA

SSiisstteemmaattsskkii pprreegglleeddii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii nnaa

2255

barem djelomiËne sistematske preglede, dok se druga tijelaobraÊaju sindikatima s upitima o tome postoje li uopÊe zdrav-stvene ustanove u kojima bi njihovi zaposlenici mogli obavitizdravstvene preglede u vrijednosti od 500 kuna prema speci-fikaciji iz Kolektivnog ugovora.

Smjernice po kojima ugovorena vrijednost od 500 kunapredstavlja zajamËenu vrijednost pregleda, koja ne iskljuËujeobvezu poslodavca omoguÊiti obavljanje sistematskog pre-gleda u rokovima i opsegu propisanom Kolektivnim ugovo-rom, dane u tumaËenju ZajedniËke komisije za tumaËenjeodredaba i praÊenje primjene Kolektivnog ugovora za dræav-ne sluæbenike i namjeπtenike od 7. studenoga 2018. godine,nisu poluËile rezultate, buduÊi da na razini samih dræavnih ti-jela nitko ne æeli (i ne moæe) preuzeti odgovornost za odo-

brenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu sistemat-skih pregleda u punom opsegu.

Rjeπenje za ovu situaciju u kojoj postoji dobra volja dræav-nih tijela za organiziranjem sistematskih pregleda za svoje za-poslenike, ali ne i dostatna sredstva za njihovu provedbu,moguÊe je u okviru preuzetih obveza Vlade Republike Hrvat-ske ili provedbom srediπnje javne nabave za sva dræavna tije-la ili osiguranjem dodatnih sredstava za provedbu ove mjerezaπtite zdravlja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, kako jeveÊ i uËinjeno na razini nekih manjih javnih sluæbi.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RHstoga o Vlade RH traæi da se to pitanje rijeπi tijekom predsto-jeÊih kolektivnih pregovora, kako hvale vrijedna mjera zaπtitezdravlja ne bi imala sudski epilog. (S. Kuhar)

pregledi

aammjjeeππtteenniikkaa uuppiittnnii zzbboogg nneeddoossttaattnniihh ssrreeddssttaavvaa

2266

Dræavni inspektorat

SDLSN zastupniku SDP-a Saπi –ujiÊu dodijelio nagradu „Vidoviti Milan“ jer jepredvidio smanjenje plaÊa graevinskihinspektora

(SDLSN, 14. studenoga 2019.) Sindikat dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike

Hrvatske dodijelio je saborskom zastupniku SDP-a SSaaππii ––uujj--iiÊÊuu nagradu „Vidoviti Milan“.

Zastupnik –ujiÊ nagradu je zasluæio zbog izraæenih pre-kognitivnih sposobnosti koje su doπle do izraæaja tijekomsaborske rasprave o prijedlogu Zakona o Dræavnom in-spektoratu 24. listopada 2018. godine, kada je vidovitiSaπa predvidio smanjenje plaÊa graevinskih inspektora,do kojeg je doπlo malo viπe od godinu dana kasnije, 7.studenoga 2019. godine, kada je Vlada usvojila Uredbu onazivima radnih mjesta i koeficijentima sloæenosti poslo-va za radna mjesta u Dræavnom inspektoratu i koeficijen-te 200-tinjak viπih graevinskih i graevinskih inspektora,kao i viπih inspektora zaπtite okoliπa i inspektora zaπtiteokoliπa smanjila s 1,843 na 1,697 odnosno 1,552 na

1,503 i time prvima umanjila plaÊe za 9, a drugima zaneπto viπe od 3 posto.

Kako nam ne bi vjerovali samo na rijeË, prenosimo dio–ujiÊevog izlaganja, dokumentiranog u fonogramu raspra-ve (vidi stranicu 33) koja je odræana u Saboru tijekom prvogËitanja Prijedloga Zakona o dræavnom inspektoratu, kakoslijedi:

„Ona reËenica koja mene muËi je da za provedbu ovogZakona nisu potrebna dodatna novËana sredstva. E sad,ako znamo da Êe doÊi do poveÊanja broja radnih mjesta,jer Êe doÊi do novih rukovodeÊih kadrova s obzirom dase ovo spaja, spajate 17 inspekcija, trebat Êe biti πefova,novih ispostava, novih podruænica itd., onda je nemogu-Êe da neÊe doÊi do poveÊanja financijskih sredstava. Sdruge strane, ako znamo da graevinski inspektori ima-ju prosjeËnu plaÊu znatno veÊu od ostalih kolega inspek-tora, ja oËekujem da se te plaÊe sada kada Êe sve bitipod jednom kapom izjednaËe i da se svi dovedi pod isturazinu.

E sad, reËenica, ako ovaj zakon ne zahtjeva nova nov-Ëana sredstva, onda mene navodi na to da Êete grae-vinske inspektore spustiti na prosjeËnu razinu ostalih ko-lega, πto mislim da nije dobro, jer su ostali kolege potpla-Êeni u odnosno na ono na πto bi trebali biti, jer govori-mo da se ovaj zakon donosi u cilju bolje efikasnosti dræ-avnog inspektorata, a kakva je motivacija za potplaÊeneradnike, za radnike koji dobivaju plaÊu ispod one razineza koju bi trebali biti i samim time se utjeËe i na njihovuneovisnost.“

Svaka Ëast Milane, pardon, Saπa…. (S. Kuhar)

Sindikat: Vlada snizila koeficijente dijelu inspektora preuzetih u Dræavniinspektorat

(GLAS ISTRE, 7. studenoga 2019.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske zatraæio jeu Ëetvrtak od vlade obrazloæenje zaπto je snizila koefi-cijente dijelu inspektora preuzetih u Dræavni inspekto-rat, osobito u svjetlu najava horizontalnog poveÊanjaplaÊa u dræavnoj i javnim sluæbama.

Sindikat je priopÊio da je Vlada usvojila Uredbu o na-zivima radnih mjesta i koeficijentima sloæenosti poslo-

va za radna mjesta u Dræavnom inspektoratu, kojom se sni-æavaju koeficijenti za oko 200 viπih i graevinskih inspekto-ra, kao i viπih inspektora zaπtite okoliπa i inspektora zaπtiteokoliπa.

Tako se prvima snizila plaÊa za 9 posto, a drugima za neπ-to viπe od 3 posto.

SDLDN RH

2277

“Ovakvim ureenjem koeficijenata Vlada ne samo da jenapravila intervenciju u sustav koeficijenata koje se teksprema analizirati, nego je graevinske inspektore i inspek-tore zaπtite okoliπa dovela u podreeni poloæaj u odnosuna upravne, inspektore cestovnog prometa, inspektore

cesta i za æiËare, koji su, zahvaljujuÊi Ëinjenici da nisu preu-zeti u Dræavni inspektorat, zadræali svoje koeficijente”, po-ruËuje sindikat. Takoer, apsurdnom je ocijenio Ëinjenicu dasu inspektori koji su zadræali koeficijente sadaπnju razinupostigli jer su svojevremeno izjednaËeni s graevinskim i in-spektorima zaπtite okoliπa.

Sindikat podsjeÊa da su inspektorima koeficijenti u visini1,90 i 1,60 utvreni za vrijeme vlade Ive Sanadera, kada jeministrica zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditelj-stva bila Marina MartinoviÊ DropuliÊ, da bi za vrijeme vladeZorana MilanoviÊa, kao i svi koeficijenti u dræavnim i javnimsluæbama, bili smanjeni za 3 posto.

“Inspektori pogoeni Uredbom ne mogu se veseliti najav-ljenom poveÊanju osnovice za izraËun plaÊe od 6,12 posto,ali od Vlade oËekuju objaπnjene razloga zaπto su im smanje-ni koeficijenti, posebice u svjetlu najava horizontalnog po-veÊanja plaÊa u dræavnoj i javnim sluæbama”, poruËuju izsindikata.

(SDLSN, 7. studenoga 2019.) Vlada Republike Hr-vatske na danaπnjoj je sjednici usvojila Uredbu o

nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloæenosti poslova zaradna mjesta u Dræavnom inspektoratu, kojom su smanjenikoeficijenti za oko 200 viπih graevinskih i graevinskih in-spektora, kao i viπih inspektora zaπtite okoliπa i inspektorazaπtite okoliπa s 1,843 na 1,697 odnosno 1,552 na 1,503 itime prvima umanjila plaÊe za 9, a drugima za neπto viπe od

3 posto. Sindikat podsjeÊa da su ovim inspektorima koefici-jenti u visini 1,90 i 1,60 utvreni za vrijeme Vlade Ive Sana-dera, kada je ministrica zaπtite okoliπa, prostornog ureenjai graditeljstva bila MMaarriinnaa MMaarrttiinnoovviiÊÊ DDrrooppuulliiÊÊ, da bi za vrije-me Vlade ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa, kao i svi koeficijenti u dræavnimi javnim sluæbama, bili smanjeni za 3 posto.

Ovakvim ureenjem koeficijenata aktualna Vlada ne sa-mo da je napravila intervenciju u sustav koeficijenata kojese tek sprema analizirati, nego je graevinske inspektore iinspektore zaπtite okoliπa dovela u podreeni poloæaj u od-nosu na upravne inspektore, inspektore cestovnog prome-ta, inspektore cesta i inspektore za æiËare, koji su, zahvalju-juÊi Ëinjenici da nisu preuzeti u Dræavni inspektorat, zadræa-li svoje koeficijente.

Da bi stvar bila apsurdnija, inspektori koji su zadræali svo-je koeficijente njihovu sadaπnju razinu zahvaljuju Ëinjenicida su svojevremeno izjednaËeni s graevinskim i inspektori-ma zaπtite okoliπa.

Inspektori pogoeni Uredbom stoga se ne mogu vese-liti najavljenom poveÊanju osnovice za izraËun plaÊe od6,12 posto, ali od Vlade oËekuju objaπnjene razloga zbogkojih su im smanjeni koeficijenti, posebice u svjetlu naja-va horizontalnog poveÊanja plaÊa u dræavnoj i javnimsluæbama.

SS.. KKuuhhaarr

UUSSUUSSRREETT AANNAALLIIZZII KKOOEEFFIICCIIJJEENNAATTAA

Vlada smanjila koeficijente dijela inspektora preuzetih u Dræavni inspektoratSDLDN RH

2288

Pravosue

PPrreeddssttaavvnniicciiSSiinnddiikkaattaa ss mmiinniissttrroomm BBooππnnjjaakkoovviiÊÊeemmoo ppllaaÊÊaammaa uupprraavvoossuuuu

(SDLSN, 17. rujna 2019.)Predstavnici Sindikata dræ-

avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika Republike Hrvatske razgovarali sudanas u Ministarstvu pravosua s mi-nistrom DDrraaææeennoomm BBooππnnjjaakkoovviiÊÊeemm injegovim suradnicima o plaÊama upravosuu. U razgovoru je konstatira-no da realizirano poveÊanje plaÊa zaoko 5000 sluæbenika i namjeπtenikapravosudnih tijela predstavlja poziti-van iskorak u unaprjeenju poloæajazaposlenih te su razmatrane moguÊ-nosti poveÊanja plaÊa preostalih 2500zaposlenika koji nisu obuhvaÊeniovom prvom fazom poveÊanja, kao ipoveÊanja plaÊa pravosudnih policaja-ca u zatvorskom sustavu i na poslovi-ma osiguranja pravosudnih tijela u na-rednom razdoblju.

S time u svezi dogovoreno je da Êe sezajedniËke aktivnosti intenzivirati na-kon zavrπetka pregovora na razini dræ-avne sluæbe o materijalnim pravima iplaÊama u narednom razdoblju, kadaÊe biti jasniji obuhvat i fiskalni uËinci tihpregovora.

SS..KKuuhhaarr

VVllaaddaa iizzmmiijjeenniillaauurreeddbbuu oo kkooeeffiicciijjeennttiimmaa uuddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii

(SDLSN, 1. kolovoza 2019.)Vlada Republike Hrvatske je

na danas odræanoj sjednici usvojila Pri-jedlog uredbe o izmjenama i dopuna-ma Uredbe o nazivima radnih mjesta ikoeficijentima sloæenosti poslova udræavnoj sluæbi.

U Uredbi se, izmeu ostalog, ureu-ju i koeficijenti zaposlenih u pravosud-

nim tijelima, kao rezul-tat postignutog spora-zuma izmeu Vlade iSindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH.

U obrazloæenju se na-vodi kako je Sindikatdræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenikaRepublike Hrvatskepokrenuo postupak mi-renja s Vladom Republi-ke Hrvatske traæeÊi daMinistarstvo pravosuapronae rjeπenje za po-boljπanje materijalnog poloæaja dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika upravosudnim tijelima. Kao prihvatlji-vim ocijenjeno je i rjeπenje da se nji-hov status rjeπava u viπe faza, ovisnoo osiguranim financijskim sredstvima,s time da se prvenstveno rijeπi statussluæbenika na najniæe vrednovanimradnim mjestima (administrativni re-ferent-sudski/dræavnoodvjetniËki za-pisniËar, sudski/dræavnoodvjetniËkizapisniËar i administrativni referent -upisniËar).

U postupku mirenja odræana su Ëe-tiri sastanka, na kojima je ukazanona ugroæenost funkcioniranja pravo-sudnog sustava zbog odljeva kadro-va i nezainteresiranosti kandidata zarad u pravosudnim tijelima te je usu-glaπen stav o potrebi poveÊanja pla-Êa sluæbenicima u pravosudnim tijeli-ma.

Predloæenim poveÊanjem plaÊe bilobi obuhvaÊeno oko 5.000 sluæbenikaod oko 7.600 zaposlenih u pravosud-nim tijelima.

OOKKOONN»»AALLII PPOOSSTTUUPPAAKKMMIIRREENNJJAA

VVllaaddaa ii SSDDLLSSNNuussaaggllaassiillii pprriijjeeddlloogg oo ppoovveeÊÊaannjjaa ppllaaÊÊaazzaa vviiππee oodd ddvviijjeettrreeÊÊiinnee pprraavvoossuudd--nniihh sslluuææbbeenniikkaa

(JUTARNJI LIST, 8. svibnja 2019.)Vlada i Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika uspjeπnosu okonËali postupak mirenja, usu-glasivπi se o prijedlogu poveÊanjaplaÊa za devet posto najniæe rangi-

ranim pravosudnim sluæbenicima te o iz-jednaËavanju plaÊa za opÊinske tuæiteljei suce sa æupanijskim kolegama.

SDLDN RH

SDLDN RH

2299

Postupak mirenja zapoËet je prijemjesec dana slijedom sindikalnog zah-tjeva za poveÊanjem plaÊa zaposlenih upravosudnim tijelima, priopÊilo je u sri-jedu Ministarstvo pravosua.

Nakon Ëetiri odræana sastanka dvi-je strane usuglasile se se o prijedlo-gu poveÊanja plaÊe za devet postoza najniæe rangirane sluæbenike upravosudnim tijelima, a rijeË je osudskim i dræavnoodvjetniËkim zapis-niËarima i upisniËarima te voditelji-ma pisarnica.

Dogovoreno je takoer izjednaËava-nje plaÊa sudskih savjetnika u prvostu-panjskim sudovima s plaÊama savjetni-ka u æupanijskim sudovima i dræavno-odvjetniËkih savjetnika u opÊinskim dræ-avnim odvjetniπtvima s plaÊama savjet-nika u æupanijskim dræavnim odvjetniπt-vima.

PoveÊanjem Êe biti obuhvaÊeno5161 sluæbenik u pravosudnim tijeli-ma od 7662 zaposlenih ili 67,4 postosluæbenika, priopÊilo je Ministarstvopravosua.

VeÊe plaÊe sluæbenici Êe primati od1. rujna za πto je osigurano 8,6 miliju-na kuna, dok Êe u 2020. godini za na-vedena poveÊanja biti osigurano 34,4milijuna kuna, zbog Ëega Êe Vlada unarednom razdoblju pristupiti izmjeniUredbe o nazivima radnih mjesta i ko-eficijentima sloæenosti poslova u dræav-noj sluæbi.

O plaÊama zaposlenih u pravosudnimtijelima koje nisu obuhvaÊene dogovo-renim poveÊanjem, dvije Êe strane nas-taviti razgovore u narednom razdoblju,kroz kolektivne pregovore i izradu Za-kona o plaÊama dræavnih sluæbenika inamjeπtenika.

PPoossttuuppaakk mmiirree--nnjjaa:: ZZaa vviiππee ooddddvviijjee ttrreeÊÊiinnee pprraa--vvoossuuddnniihh sslluuææbbee--nniikkaa ddooggoovvoorreennooppoovveeÊÊaannjjee ppllaaÊÊaa

ZAGREB, 8. svibnja2019. (Hina) - Vlada i

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika uspjeπno su okonËali pos-tupak mirenja, usuglasivπi se o prijedlo-gu poveÊanja plaÊa za devet posto naj-niæe rangiranim pravosudnim sluæbeni-cima te o izjednaËavanju plaÊa za op-Êinske tuæitelje i suce sa æupanijskim ko-legama.

Postupak mirenja zapoËet je prijemjesec dana slijedom sindikalnog zah-tjeva za poveÊanjem plaÊa zaposlenih upravosudnim tijelima, priopÊilo je u sri-jedu Ministarstvo pravosua.

Nakon Ëetiri odræana sastanka dvijestrane usuglasile se se o prijedlogupoveÊanja plaÊe za devet posto zanajniæe rangirane sluæbenike u pravo-sudnim tijelima, a rijeË je o sudskim idræavnoodvjetniËkim zapisniËarima iupisniËarima te voditeljima pisarnica.

Dogovoreno je takoer izjednaËava-nje plaÊa sudskih savjetnika u prvostu-panjskim sudovima s plaÊama savjetni-ka u æupanijskim sudovima i dræavnood-vjetniËkih savjetnika u opÊinskim dræav-nim odvjetniπtvima s plaÊama savjetnikau æupanijskim dræavnim odvjetniπtvima.

PoveÊanjem Êe biti obuhvaÊeno 5161sluæbenik u pravosudnim tijelima od7662 zaposlenih ili 67,4 posto sluæbeni-ka, priopÊilo je Ministarstvo pravosua.

VeÊe plaÊe sluæbenici Êe primati od1. rujna za πto je osigurano 8,6 miliju-na kuna, dok Êe u 2020. godini za na-vedena poveÊanja biti osigurano 34,4milijuna kuna, zbog Ëega Êe Vlada unarednom razdoblju pristupiti izmjeniUredbe o nazivima radnih mjesta i ko-eficijentima sloæenosti poslova u dræav-noj sluæbi.

O plaÊama zaposlenih u pravosudnimtijelima koje nisu obuhvaÊene dogovo-renim poveÊanjem, dvije Êe strane nas-taviti razgovore u narednom razdoblju,kroz kolektivne pregovore i izradu Za-kona o plaÊama dræavnih sluæbenika inamjeπtenika.

3300

““KKoolliinnddaa,, ddooii nnaa ssuudd iivviiddii kkaakkoo ææiivvee ææeennee ss33000000 kkuunnaa””

(NACIONAL, 6. oæujka 2019.) Sindikat lokalnih sluæbe-nika predlaæe predsjednici u prigodi Dana æena posje-ti OpÊinski graanski sud u Zagrebu ili neko drugo pra-vosudno tijelo te da porazgovara sa æenama koje pre-æivljavaju s neπto viπe od 3.000 kuna. Tako bi, poruËu-ju, pokazala svoju odluËnost u naporima koje poduzi-ma kako bi minimalna prosjeËna plaÊa dosegla 7.500

kuna, javlja N1. Predsjednica KKoolliinnddaa GGrraabbaarr KKiittaarroovviiÊÊ u po-nedjeljak je poruËila kako bi se prosjeËna neto plaÊa trebalapoveÊati na 7.500 kuna.

“Moæe li itko æivjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo na-Êi naËina rasteretiti plaÊe, pri Ëemu nam cilj mora biti omo-

guÊiti da prosjeËna neto plaÊa bude oko 7500 kuna. To jeminimum do kojeg sam doπla u razgovoru s naπim ljudimadiljem Hrvatske”, rekla je predsjednica na konferenciji VeËer-njeg lista.

Pravosue

3311

Ta predsjedniËina izjava bila je povod Sindikatu dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika da je na Meunarodnidan æena pozovu da posjeti æene koje u dræavnoj sluæi radeza jako niske plaÊe.

“Kako se æivi s plaÊom od 3.000 do 4.000 kuna pred miro-vinu, mogle bi joj reÊi æene koje rade u pravosudnim tijelima,u kojima ih je (bez pravosudnih duænosnika) 6.654 odnosno85,85 posto, a njih nekoliko tisuÊa nalazi se u ‘platnom raz-redu’, razredu namijenjenom srednjoj struËnoj i niæoj spremi.

Radi se o sluæbenicama koje obavljaju rudarske poslovesudskih upisniËara i zapisniËara kroz Ëije ruke godiπnje proutone sudskih spisa, odnosno æene koje obavljaju referentskeposlove, kao i namjeπtenicama koje su ‘usidrene’ u prostoruiznad minimalne plaÊe”, navode u Sindikatu dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika.

“Podjednako male plaÊe æena u javnoj upravi u djelatnos-tima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposle-nih), u kojima takoer prevladavaju æene, uveÊavaju se doda-cima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto,ali u pravosuu takvih dodataka nema, odnosno propisani susamo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako dasu æene sa SSS u pravosuu u odnosu na æene u javnoj upra-vi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji(takoer visoki udjel æenske radne snage), kao zaposlenici pridnu ljestvice primanja u privatnom sektoru”, navodi se u pri-opÊenju.

Sindikat Grabar KitaroviÊ predlaæe da u prigodi Meuna-rodnog dana æena posjeti OpÊinski graanski sud u Zagrebuili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara sa æenama ko-je preæivljavaju s neπto viπe od 3.000 kuna i tako, kako navo-de, postane joπ odluËnija u naporima koje poduzima kako biminimalna prosjeËna plaÊa dosegla 7.500 kuna.

“One Êe joj sigurno pruæiti podrπku u tome”, stoji u priop-Êenju kojeg potpisuje SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

PPoozzvvaallii pprreeddssjjeeddnniiccuu ddaa ppoossjjeettii ææeennee kkoojjee pprreeææiivvlljjaavvaajjuu ss nneeππttoo vviiππee oodd 33..000000 kknnSindikat lokalnih sluæbenika predlaæe pred-sjednici u prigodi Dana æena posjeti OpÊinskigraanski sud u Zagrebu ili neko drugo pra-vosudno tijelo te da porazgovara sa æenamakoje preæivljavaju s neπto viπe od 3.000 kuna.Tako bi, poruËuju, pokazala svoju odluËnost unaporima koje poduzima kako bi minimalnaprosjeËna plaÊa dosegla 7.500 kuna

(N1, 6. oæujka 2019. ) Predsjednica KKoolliinnddaaGGrraabbaarr KKiittaarroovviiÊÊ u ponedjeljak je poruËila kako

bi se prosjeËna neto plaÊa trebala poveÊati na 7.500 ku-na.

“Moæe li itko æivjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo na-Êi naËina rasteretiti plaÊe, pri Ëemu nam cilj mora biti omo-guÊiti da prosjeËna neto plaÊa bude oko 7500 kuna. To jeminimum do kojeg sam doπla u razgovoru s naπim ljudimadiljem Hrvatske”, rekla je predsjednica na konferenciji VeËer-njeg lista.

Ta predsjedniËina izjava bila je povod Sindikatu dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika da je na Meunarodnidan æena pozovu da posjeti æene koje u dræavnoj sluæi radeza jako niske plaÊe.

“Kako se æivi s plaÊom od 3.000 do 4.000 kuna pred mi-rovinu, mogle bi joj reÊi æene koje rade u pravosudnim tije-lima, u kojima ih je (bez pravosudnih duænosnika) 6.654 od-nosno 85,85 posto, a njih nekoliko tisuÊa nalazi se u ‘plat-nom razredu’, razredu namijenjenom srednjoj struËnoj i ni-æoj spremi.

Radi se o sluæbenicama koje obavljaju rudarske poslovesudskih upisniËara i zapisniËara kroz Ëije ruke godiπnje proutone sudskih spisa, odnosno æene koje obavljaju referentskeposlove, kao i namjeπtenicama koje su ‘usidrene’ u prostoruiznad minimalne plaÊe”, navode u Sindikatu dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika.

“Podjednako male plaÊe æena u javnoj upravi u djelatnos-tima poput zdravstva ili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposle-nih), u kojima takoer prevladavaju æene, uveÊavaju se doda-cima na odgovornost i uvjete rada u visini od 11 i 10 posto,ali u pravosuu takvih dodataka nema, odnosno propisani susamo za radno mjesto sudskog referenta za ovrhu, tako dasu æene sa SSS u pravosuu u odnosu na æene u javnoj upra-vi u situaciji u kojoj se nalaze zaposleni u tekstilnoj industriji(takoer visoki udjel æenske radne snage), kao zaposlenici pridnu ljestvice primanja u privatnom sektoru”, navodi se u pri-opÊenju.

Sindikat Grabar KitaroviÊ predlaæe da u prigodi Meu-narodnog dana æena posjeti OpÊinski graanski sud u Za-grebu ili neko drugo pravosudno tijelo i porazgovara saæenama koje preæivljavaju s neπto viπe od 3.000 kuna i ta-ko, kako navode, postane joπ odluËnija u naporima kojepoduzima kako bi minimalna prosjeËna plaÊa dosegla7.500 kuna.

“One Êe joj sigurno pruæiti podrπku u tome”, stoji u priop-Êenju kojeg potpisuje SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

ÆÆEENNEE II PPRREEDDSSJJEEDDNNII»»KKAAUUTTOOPPIIJJAA

UU pprraavvoossuuuu rraaddii 8866 ppoossttooææeennaa,, aa ppooËËeettnnaappllaaÊÊaa oodd 44..000000kkuunnaa jjooππ iimm jjeeuuvviijjeekk nneeddoossttiiæænnaaSindikat predsjednici Republi-ke predlaæe da u prigodi Me-unarodnog dana æena posje-ti OpÊinski graanski sud uZagrebu ili neko drugo pravo-sudno tijelo i porazgovara saæenama koje preæivljavaju sneπto viπe od 3.000 kuna i ta-ko postane joπ odluËnija u na-porima koje poduzima kakobi minimalna prosjeËna plaÊadosegla 7.500 kuna

(SDLSN, 6. oæujka 2019.)„Moæe li itko æivjeti s mini-

malnih 3000?“, zapitala se ovih danapredsjednica Republike KKoolliinnddaa GGrraabbaarrKKiittaarroovviiÊÊ i dodala kako bi minimalnaprosjeËna plaÊa trebala biti 7.500 kuna.

Kako se æivi s plaÊom od 3.000 do4.000 kuna pred mirovinu, mogle bi jojreÊi æene koje rade u pravosudnim tije-lima, u kojima ih je (bez pravosudnihduænosnika) 6.654 odnosno 85,85 pos-to, a njih nekoliko tisuÊa nalazi se u„platnom razredu“ namijenjenom sred-njoj struËnoj i niæoj spremi.

Radi se o sluæbenicama koje obavlja-ju rudarske poslove sudskih upisniËara izapisniËara, kroz Ëije ruke godiπnje pro-u tone sudskih spisa, odnosno æenekoje obavljaju referentske poslove, kaoi namjeπtenicama koje su „usidrene“ uprostoru iznad minimalne plaÊe.

I dok za predsjednicu Republike nji-hovo preæivljavanje izaziva Ëuenje, zanjih je surova stvarnost u kojoj svakimjesec trebaju odluËiti hoÊe li od plaÊekoja im preostane nakon kreditnih ob-

veza, platiti reæijske troπkove, hranu ilicipele djetetu, ali teπko sve zajedno.Naravno, pod uvjetom da nisu blokira-ne.

Podjednako male plaÊe æena u javnojupravi u djelatnostima poput zdravstvaili socijalne skrbi (oko 75.000 zaposle-nih), u kojima takoer prevladavaju æe-ne, uveÊavaju se dodacima na odgovor-nost i uvjete rada u visini od 11 i 10posto, ali u pravosuu takvih dodatakanema, odnosno propisani su samo zaradno mjesto sudskog referenta za ovr-hu, tako da su æene sa SSS u pravosu-u u odnosu na æene u javnoj upravi usituaciji u kojoj se nalaze zaposleni utekstilnoj industriji (takoer visoki udjelæenske radne snage), kao zaposlenicipri dnu ljestvice primanja u privatnomsektoru.

Sindikat stoga predsjednici Republikepredlaæe da u prigodi Meunarodnogdana æena posjeti OpÊinski graanskisud u Zagrebu ili neko drugo pravosud-no tijelo i porazgovara sa æenama kojepreæivljavaju s neπto viπe od 3.000 kunai tako postane joπ odluËnija u naporimakoje poduzima kako bi minimalna pros-jeËna plaÊa dosegla 7.500 kuna.

One Êe joj sigurno pruæiti podrπku utome. (S. Kuhar)

SSDDLLSSNN kkrreeÊÊee uuppoossttuuppaakk mmiirreennjjaa ss MMiinniissttaarrssttvvoommpprraavvoossuuaa ii VVllaaddoomm RRHHzzbboogg ssttaannjjaa uupprraavvoossuuuu

(SDLSN, 28. veljaËe 2019.)Sindikalni povjerenici Sindi-

kata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH koji predstavljaju Ëlano-ve Sindikata - dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike zaposlene u pravosudnim ti-jelima, na danas odræanom sastanku spredsjednikom Sindikata BBoorriissoomm PPllee--ππoomm, zatraæili su od Sindikata pokreta-nje postupka mirenja s Ministarstvom

pravosua odnosno Vladom RepublikeHrvatske.

Kao razlog navode teæak materijalnipoloæaj zaposlenih u pravosuu, koji jeuzrokovan dugogodiπnjom nebrigom inezainteresiranoπÊu nadleænih strukturaza poloæaj pravosudnih sluæbenika i na-mjeπtenika i plaÊama koje ne osigurava-ju dostojanstven æivot, a za najslabijeplaÊena radna mjesta kreÊu se u raspo-nu od 3000 kuna za namjeπtenike i totemeljem Zakona o minimalnoj plaÊi,3500 kuna za sudske i dræavnoodvjetniË-ke zapisniËare, 3700 kuna za administra-tivne referente - upisniËare i 3800 kunaza administrativne referente - sudske idræavnoodvjetniËke zapisniËare.

»lanovi Sindikata putem sindikalnihpovjerenika zahtijevaju sljedeÊe:

• poduzimanje odluËnih sindikalnihmjera u svrhu zaπtite i promicanjagospodarskih i socijalnih interesa za-poslenika u pravosuu, ukljuËujuÊi iindustrijske akcije, s ciljem poveÊanjaplaÊa i utvrivanja dodataka na po-sebne uvjete rada u pravosuu,

• pokretanje postupka mirenja s Minis-tarstvom pravosua odnosno Vla-dom Republike Hrvatske radi stvara-nja preduvjeta za odræavanje indus-trijskih akcija u sluËaju ne postizanjadogovora o odgovarajuÊem poboljπa-nju materijalnih uvjeta zaposlenika upravosuu, i

• stvaranje preduvjeta za razvoj pravo-sua, kroz ureenje sustava plaÊa ko-ji Êe osigurati obnavljanje ljudskih po-tencijala i interes graana za rad upravosudnim tijelima, a postojeÊimzaposlenicima omoguÊiti dostojan-stven æivot.Predloæene korekcije Uredbe o nazivi-

ma radnih mjesta i koeficijentima sloæe-nosti poslova u dræavnoj sluæbi i Ured-be o poslovima s posebnim uvjetima ra-da u dræavnoj sluæbi, koje je Ministar-stvo pravosua uputilo Ministarstvuuprave, a kojima se predvia poveÊanjekoeficijenata najslabije plaÊenih speci-fiËnih radnih mjesta u pravosudnim tije-lima, kao i dodaci na uvjete rada sluæ-benicima tzv. uskoËkih sudova, Sindikatocjenjuje kvalitativnim napretkom u od-nosu na ranije zauzeto stajaliπte premakojem Êe se plaÊe u pravosuu rjeπava-ti Zakonom o plaÊama dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika koji je u izradi.

Naime, osnovna premisa ovoga Zako-na, koju je u javnosti viπe puta ponovio

3322

Pravosue

SDLDN RH

SDLDN RH

3333

ministar MMaarrkkoo PPaavviiÊÊ, kao voditelj rad-ne skupine za izradu Zakona, jest daplaÊe postojeÊih dræavnih sluæbenikaneÊe pasti, ali ni rasti.

Za zaposlene u pravosuu neprih-vatljivo je parcijalno ureenje sustavaplaÊa, kojim bi se u pitanje dovela hije-rarhija plaÊa u pravosudnim tijelima,kao πto je neprihvatljivo urediti dodatkeza posebne uvjete rada samo jednoj ka-tegoriji zaposlenika, buduÊi da sigurnos-ne provjere prolaze i drugi sudski sluæ-benici, a razlika izmeu uvjeta rada sluæ-benika koji rade na „uskoËkim“ i ostalimkaznenim predmetima nalazi se jedinou kvalifikaciji radi li se o zloËinaËkomudruæivanju ili „obiËnim“ zloËincima.

PoveÊanje od 12 posto, koliko je po-rasla plaÊa namjeπtenika u pravosuutemeljem Zakona o minimalnoj plaÊi,trebalo bi se primijeniti na sve zaposle-ne u pravosudnim tijelima, a ne samona koeficijente radnih mjesta koja suprva do namjeπteniËkih.

Sindikat aktivnosti samoorganiziranihsluæbenika i namjeπtenika u pravosuuocjenjuje kao opravdani izraz nezado-voljstva teπkim materijalnim prilikamakoje su rezultirale njihovim spontanimokupljanjem, potpisivanjem peticija iprosvjednim akcijama, ali dodaje da kaoregistrirani sindikat mora postupati su-kladno pozitivnim propisima i njima pro-pisanim uvjetima za organiziranje indus-trijskih akcija, πto svaka aktivnost kojarezultira obustavom rada, svakako jest.

Nezadovoljstvo u pravosuu doπlo jedo toËke nakon koje nema povratka. IliÊe se promijeniti mirnim putem, spon-tanim buntom samih zaposlenika ili or-ganiziranim industrijskim akcijama, zak-

ljuËeno je na sastanku sindikalnih pov-jerenika.

ÆÆEELLEE VVEE∆∆EE PPLLAA∆∆EE

SSDDLLSSNN:: ‘‘NNeezzaaddoovvoolljjssttvvoouu pprraavvoossuuuu ddooππlloo jjee ddoo ttooËËkkee nnaakkoonnkkoojjee nneemmaa ppoovvrraattkkaa’’Sindikalni predstavnici u pravo-sudnim traæe mirenje s nadleæ-nim ministarstvom i Vladomzbog teπkog materijalnog po-loæaja zaposlenih u pravosuuuzrokovanog ‘dugogodiπnjomnezainteresiranoπÊu nadleænihstruktura za poloæaj pravosud-nih sluæbenika’

(Net.hr, 28. veljaËe 2019.) Sindi-kat dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika Hrvatske najavioje u Ëetvrtak da kreÊe u postupakmirenja s Ministarstvom pravosu-

a i Vladom, traæeÊi poboljπanje mate-rijalnog poloæaja zaposlenih u pravo-suu.

“Nezadovoljstvo u pravosuu doπloje do toËke nakon koje nema povratka.Ili Êe se promijeniti mirnim putem,spontanim buntom zaposlenika ili orga-niziranim industrijskim akcijama”, poru-Ëili su sindikalci u priopÊenju.

Sindikalni povjerenici, koji predstav-ljaju sluæbenike i namjeπtenike zaposle-ne u pravosudnim tijelima, na sastankus predsjednikom sindikata BBoorriissoomm PPllee--ππoomm zatraæili su pokretanje postupkamirenja s Ministarstvom pravosua, od-nosno Vladom, a razlog je teæak mate-rijalni poloæaj zaposlenih u pravosuuuzrokovan “dugogodiπnjom nezainte-resiranoπÊu nadleænih struktura za po-loæaj pravosudnih sluæbenika”.

PlaÊe ne osiguravaju dostojanstven æivot

Ustvrdili su da im plaÊe ne osigurava-ju dostojanstven æivot. Za najslabijeplaÊena radna mjesta one iznose 3000kuna, i to temeljem Zakona o minimal-noj plaÊi, 3500 kuna za sudske i dræav-noodvjetniËke zapisniËare, 3700 kunaza administrativne referente - upisniËa-re i 3800 kuna za administrativne refe-rente - sudske i dræavnoodvjetniËke za-pisniËare.

Iz sindikata ocjenjuju kako bi se pove-Êanje od 12 posto, koliko je porasla pla-Êa temeljem Zakona o minimalnoj pla-Êi, trebalo primijeniti na sve zaposleneu pravosudnim tijelima, a ne samo nakoeficijente radnih mjesta koja su prvado namjeπteniËkih.

Neprihvatljivo parcijalno ureenje sustava plaÊa

Predloæene korekcije koje predvia-ju poveÊanje koeficijenata najslabijeplaÊenih specifiËnih radnih mjesta, do-datke na uvjete rada sluæbenicimatzv. uskoËkih sudova, sindikat je ocije-nio kvalitativnim napretkom spramrjeπenja iz Zakona o plaÊama dræavnih

3344

sluæbenika i namjeπtenika koji je u iz-radi.

“Osnovna je premisa toga zakona,koju je viπe puta spominjao ministar ra-da i mirovinskog sustava MMaarrkkoo PPaavviiÊÊ,da plaÊe dræavnih sluæbenika neÊe pas-ti, ali ni rasti”, kaæu sindikalci.

Ocijenili su da je za zaposlene u pra-vosuu neprihvatljivo parcijalno uree-nje sustava plaÊa, kojim bi se u pitanjedovela hijerarhija plaÊa u pravosudnimtijelima.

MoguÊe industrijske akcije“Neprihvatljivo je urediti dodatke za

posebne uvjete rada samo jednoj kate-goriji zaposlenika, buduÊi da sigurnos-ne provjere prolaze i drugi sudski sluæ-benici. Razlika izmeu uvjeta rada sluæ-benika koji rade na ‘uskoËkim’ i osta-lim kaznenim predmetima nalazi se je-dino u kvalifikaciji radi li se o zloËinaË-kom udruæivanju ili ‘obiËnim’ zloËinci-ma”, upozorili su.

»lanovi sindikata stoga su zatraæilipokretanje postupka mirenja s Minis-tarstvom pravosua radi stvaranja pre-duvjeta za odræavanje industrijskih akci-ja ako se ne postigne dogovor o pobolj-πanju njihovih uvjeta rada.

Takoer traæe stvaranje preduvjetaza razvoj pravosua kroz ureenje sus-tava plaÊa koji Êe osigurati obnavljanjeljudskih potencijala i interes graana zarad u pravosudnim tijelima, stoji u pri-opÊenju.

SSlluuææbbeenniiccii uu pprraa--vvoossuuuu ooggoorrËËeenniillooππiimm rraaddnniimm uuvvjjeettiimmaa:: ‘‘OOvvoo jjeezznnaakk ddaa uu pprraavvoossuuuu vvrriijjee!!’’

(Narod.HR, 21. veljaËe2019.) Zaposlenici Vr-

hovnog suda RH u srijedu su s predstav-nicima Sindikata dræavnih i lokalnih na-mjeπtenika podijelili nezadovoljstvo ifrustraciju zbog plaÊa koje ne osigura-vaju dostojanstven æivot i pridruæili sesluæbenicima ostalih pravosudnih tijelakoji od svojih sindikalnih predstavnika

traæe akciju kako bi se stanje konaËnopromijenilo, pri Ëemu ih ne tiπte samomale plaÊe, veÊ i Ëinjenica da se pojaËa-ni napori svih zaposlenih u pravosuu,koji su rezultirali smanjenjem broja neri-jeπenih predmeta, raspodjeljuju na svemanji broj ljudi, buduÊi da se nepopu-njena radna mjesta ili zamjene za bolo-vanje ne mogu popuniti i osigurati, jerne postoji odgovarajuÊi interes za rad upravosuu uz postojeÊe plaÊe, koje seza sluæbenike sa SSS kreÊu izmeu3.500 i 4.000 kuna.

Zbog takvih, neodræivih uvjeta, u sri-jedu je osnovana sindikalna podruænicaVrhovnog suda Republike Hrvatske, iz-vijestili su iz Sindikata dræavnih i lokal-nih namjeπtenika i sluæbenika. Nastav-ljena je mobilizacija dræavnih sluæbeni-ka i namjeπtenika u pravosuu, istiËu,koji veÊ mjesecima, dopisima i peticija-ma upuÊenima ministru pravosuaDDrraaææeennuu BBooππnnjjaakkoovviiÊÊuu i zahtjevimaupuÊenim Sindikatu dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RH, ukazujuna neodræivo stanje u sudbenoj sastav-nici dræavne vlasti.

“Stoga je i danaπnje osnivanje sindi-kalne podruænice SDLSN u najviπoj sud-skoj instanci Republike Hrvatske znakda u pravosuu vrije”, poruËuju iz sindi-kata.

Vlada je prijedlogom Zakona o izmje-ni Zakona o plaÊama sudaca i drugihpravosudnih duænosnika, koji stupa nasnagu 1. oæujka, podigla plaÊe sucima,s kojim poveÊanjem sluæbenici u pravo-

suu nemaju problema, ali se opravda-no pitaju kada Êe Vlada poveÊati i nji-hove plaÊe i podsjeÊaju da, kao uzdravstvu gdje lijeËnici i drugi zdrav-stveni radnici zajedno rade na dobrobitpacijenata i suci i sudski sluæbenici za-jedno pokreÊu sloæeni pravosudni apa-rat, ali za razliku od zdravstvenih radni-ka ne uæivaju i odgovarajuÊe dodatkeza odgovornost i oteæane uvjete rada,stoji u priopÊenju Sindikata dræavnih ilokalnih namjeπtenika i sluæbenika kojepotpisuje predsjednik SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

VVRRHHOOVVNNII SSUUDD RRHH

NNaassttaavvlljjaa ssee mmoobbiilliizzaacciijjaa zzaappoosslleenniikkaa uupprraavvoossuuuu

(SDLSN, 20. veljaËe 2019.)Danaπnjim osnivanjem sin-

dikalne podruænice Vrhovnog suda Re-publike Hrvatske nastavljena je mobili-zacija dræavnih sluæbenika i namjeπteni-ka u pravosuu, koji veÊ mjesecima,dopisima i peticijama upuÊenima minis-tru pravosua DDrraaææeennuu BBooππnnjjaakkoovviiÊÊuu izahtjevima upuÊenim Sindikatu dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH, ukazuju na neodræivo stanje u sud-benoj sastavnici dræavne vlasti.

Pravosue

SDLDN RH

3355

Tako su i zaposlenici Vrhovnog sudaRH danas s predstavnicima Sindikatapodijelili nezadovoljstvo i frustracijuzbog plaÊa koje ne osiguravaju dosto-janstven æivot i pridruæili se sluæbenici-ma ostalih pravosudnih tijela koji odsvojih sindikalnih predstavnika traæe ak-ciju kako bi se stanje konaËno promije-nilo, pri Ëemu ih ne tiπte samo maleplaÊe, veÊ i Ëinjenica da se pojaËani na-pori svih zaposlenih u pravosuu, kojisu rezultirali smanjenjem broja nerijeπe-nih predmeta, raspodjeljuju na sve ma-nji broj ljudi, buduÊi da se nepopunjenaradna mjesta ili zamjene za bolovanjene mogu popuniti i osigurati, jer nepostoji odgovarajuÊi interes za rad upravosuu uz postojeÊe plaÊe, koje seza sluæbenike sa SSS kreÊu izmeu3.500 i 4.000 kuna.

Stoga je i danaπnje osnivanje sindikal-ne podruænice SDLSN u najviπoj sudskojinstanci Republike Hrvatske znak da upravosuu vrije.

Vlada je prijedlogom Zakona o izmje-ni Zakona o plaÊama sudaca i drugihpravosudnih duænosnika, koji stupa nasnagu 1. oæujka, podigla plaÊe sucima,s kojim poveÊanjem sluæbenici u pravo-suu nemaju problema, ali se opravda-no pitaju kada Êe Vlada poveÊati i nji-hove plaÊe i podsjeÊaju da, kao uzdravstvu gdje lijeËnici i drugi zdrav-stveni radnici zajedno rade na dobrobitpacijenata i suci i sudski sluæbenici za-jedno pokreÊu sloæeni pravosudni apa-rat, ali za razliku od zdravstvenih radni-ka ne uæivaju i odgovarajuÊe dodatkeza odgovornost i oteæane uvjete rada.(S.Kuhar)

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa:: VVrriijjeemmee jjee zzaapprroommjjeennee uu pprraavvoossuuuu

(Hina, 18. sijeËnja 2019.)Sindikat dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika izvijestio je upetak da bi peticija ‘uskoËkih’ sluæbeni-ka upuÊena ministru pravosua moglabiti okidaË za pokretanje ozbiljnijih sin-dikalnih akcija u pravosuu.

“Male plaÊe, nepostojanje interesaza rad u pravosuu i nemoguÊnost po-punjavanja odreenih radnih mjesta,uz sada veÊ posloviËnu mantru svih do-sadaπnjih ministara, ukljuËujuÊi i aktu-alnog, kako Êe se poloæaj pravosudnihsluæbenika rijeπiti donoπenjem novogzakona o plaÊama, koji se donosi veÊ10-tak godina, nagnali su sluæbenikena samoorganiziranje, ali i pojaËali nji-hove zahtjeve prema Sindikatu kako bise zajedniËkom akcijom stanje konaË-no promijenilo”, izvijestio je sindikat.

PodsjeÊaju da je na sastanku sindikal-nih Ëelnika s Ëlanstvom koji je u prosin-cu odræan na OpÊinskom graanskomsudu u Zagrebu, upuÊena “jasna poru-ka da Êe, ukoliko se neπto brzo ne pro-mijeni, sindikat morati stati uz svoje Ëla-nove i raspoloæivim sredstvima, ukljuËu-juÊi i πtrajk, izboriti veÊe plaÊe ili ostatibez Ëlanova”.

Stavove Ëlanstva sindikalci su, doda-ju, prenijeli i ministru pravosua DDrraaææee--nnuu BBooππnnjjaakkoovviiÊÊuu, “pri Ëemu je dogovo-reno da Êe se tijekom sijeËnja napravitianaliza plaÊa i usporedba sa stanjem udrugim dijelovima javne uprave te te-meljem takve analize poduzeti odgova-rajuÊe mjere”.

“Ako ministar BoπnjakoviÊ moæe ob-jasniti logiku po kojoj raËunovodstvenireferent u domu umirovljenika ima 10posto dodatka na uvjete rada, a sluæbe-nik angaæiran na ‘uskoËkim’ predmeti-ma koji prolazi sigurnosnu provjeru 0posto, molimo ga da to uËini, a ako ne,neka konaËno neπto promijeni ili Êe muzaposleni uskoro zakucati na vrata”,upozorio je sindikat.

Jutarnji list u petak je objavio da jepedesetak sluæbenika zagrebaËkog Æu-panijskog suda potpisalo peticiju jer sesmatraju zakinutima, s obzirom da zarazliku od uskoËkih sudaca, ne dobiva-ju nikakve naknade.

“S obzirom na znaËaj uskoËkih pred-meta, njihovu zahtjevnost, a Ëesto i os-jetljivost te Ëinjenicu da su podloæni re-dovitim sigurnosnim provjerama, us-koËki suci, kako je propisano zakonom,imaju dodatke na plaÊu, u prosjeku2700 kuna mjeseËno, kao i beneficiraniradni staæ, 16 mjeseci za godinu danarada. No to nije sluËaj i sa sudskim sluæ-benicima. Oni nemaju nikakve dodatkena svoje ionako male plaÊe. Radi se oprosjeËnoj plaÊi od oko 4000 kuna ne-to”, piπe Jutarnji list.

GGUURRAANNJJEE GGLLAAVVEE UU

PPIIJJEESSAAKK

SSDDLLSSNN:: VVrriijjeemmeejjee zzaa pprroommjjeennee uupprraavvoossuuuuAko ministar BoπnjakoviÊmoæe objasniti logiku po ko-joj raËunovodstveni referentu domu umirovljenika ima10 posto dodatka na uvjeterada, a sluæbenik angaæiranna „uskoËkim“ predmetimakoji prolazi sigurnosnu prov-jeru 0 posto, molimo ga dato uËini, a ako ne, neka ko-naËno neπto promijeni ili Êemu zaposleni uskoro zakuca-ti na vrata

(SDLSN, 18. sijeËnja2019.) Peticija „uskoËkih“

sluæbenika upuÊena ministru pravo-sua mogla bi biti okidaË za pokreta-nje ozbiljnijih sindikalnih akcija u pra-vosuu.

Male plaÊe, nepostojanje interesa zarad u pravosuu i nemoguÊnost popu-njavanja odreenih radnih mjesta, uzsada veÊ posloviËnu mantru svih dosa-daπnjih ministara, ukljuËujuÊi i aktual-nog, kako Êe se poloæaj pravosudnihsluæbenika rijeπiti donoπenjem novogzakona o plaÊama, koji se donosi veÊ10-tak godina, nagnali su sluæbenikena samoorganiziranje, ali i pojaËali nji-hove zahtjeve prema Sindikatu kako bise zajedniËkom akcijom stanje konaËnopromijenilo.

Na sastanku Ëelnika Sindikata s Ëlan-stvom koji je u prosincu odræan na Op-Êinskom graanskom sudu u Zagrebu,Sindikatu je upuÊena jasna poruka daÊe, ukoliko se neπto brzo ne promijeni,Sindikat morati stati uz svoje Ëlanove iraspoloæivim sredstvima, ukljuËujuÊi iπtrajk, izboriti veÊe plaÊe ili ostati bezËlanova.

Predstavnici Sindikata razgovaralisu u prosincu s ministrom pravosuaDDrraaææeennoomm BBooππnnjjaakkoovviiÊÊeemm i prenijelimu raspoloæenje i zahtjeve zaposleni-

SDLDN RH

3366

ka u pravosuu za poveÊanjemplaÊa, pri Ëemu je dogovorenoda Êe se tijekom sijeËnja napravi-ti analiza plaÊa i usporedba sastanjem u drugim dijelovima jav-ne uprave te temeljem takveanalize poduzeti odgovarajuÊemjere.

Sindikat smatra kako se oËekiva-nja pravosudnih sluæbenika nemogu otkloniti ponovnim poziva-njem na poboljπanja koja Êe doni-jeti Zakon o plaÊama dræavnihsluæbenika i namjeπtenika, jer seona iz dosadaπnjih verzija zakonane mogu iπËitati, a zakon ako se idonese bit Êe u primjeni tek od2020. godine i plaÊe viπe od 75posto zaposlenih zamrznut Êe nazateËenoj razini na najmanje Ëetirigodine.

U tom svjetlu treba promatratii zahtjev „uskoËkih“ sluæbenikaza priznavanjem dodatka na uv-jete rada koje imaju suci, ali ne isluæbenici koji rade na predmeti-ma organiziranog kriminala, kojise uopÊe neÊe rijeπiti Zakonom oplaÊama jer se njime neÊe urei-vati tko Êe i kolike dodatke naposebne uvjete rada imati, veÊÊe to Vlada Ëiniti kao i dosad -uredbom.

Sindikat stoga poruËuje minis-tru BoπnjakoviÊu da iskoristi prili-ku postati prvim ministrom pra-vosua koji Êe neπto uËiniti zasluæbenike i namjeπtenike u svomresoru i ugleda se na ministricuNNaadduu MMuurrggaanniiÊÊ, koja je ljetos po-digla plaÊe zaposlenima u socijal-noj skrbi izmjenom uredbe o koe-ficijenatima, u kojem sustavu jesvim zaposlenima osiguran doda-tak na posebne uvjete rada odnajmanje 10 posto.

Ako ministar BoπnjakoviÊmoæe objasniti logiku po kojojraËunovodstveni referent u do-mu umirovljenika ima 10 postododatka na uvjete rada, a sluæ-benik angaæiran na „uskoËkim“predmetima koji prolazi sigur-nosnu provjeru 0 posto, molimoga da to uËini, a ako ne, nekakonaËno neπto promijeni ili Êemu zaposleni uskoro zakucati navrata.

SS.. KKuuhhaarr

67 je previπe

3377

RIJEKA, 19. rujna 2019.(Hina) - Predsjednik Vlade

AAnnddrreejj PPlleennkkoovviiÊÊ izjavio je u Ëetvrtak daje prihvaÊanje prijedloga Graanske ini-cijative “67 je previπe” vaæna odluka, daÊe se zakonskim izmjenama apsolvirationo πto je bilo problematiËno te kakosmatra da je postignut pravi balans, ada je mirovinska reforma veÊ imala po-zitivne uËinke.

Na pitanje je li Vlada kapitulirala predsindikatima, premijer je odgovorio da jedanas na Vladi najavljena vaæna odluka,da Êe se u Hrvatski sabor uputiti izmje-ne Zakona o mirovinskom osiguranju uonakvom tekstu kakav je predloæilaGraanska inicijativa “67 je previπe”.

“Mirovinska reforma je kvalitetna ipozitivna, vaæna strukturna reforma,mirovine su u naπem mandatu veÊ po-rasle za 11 posto, a za sugraane s naj-niæim mirovinama skoro za 15 posto.»injenica je da se od 1. sijeËnja dio lju-

di koji su veÊ bili u mirovini mogao vra-titi na træiπte rada, a podaci govore dase Ëak 13.500 ljudi vratilo se na træiπterada, i to je poruka da ima ljudi koji æe-le raditi i nakon 65. godine”, rekao je.

Istaknuo je da je rok od 67 godinaza umirovljenje u zakonu koji je trenu-taËno na snazi napravila Vlada SDP-a.“Tada, ne sjeÊam se da je itko organi-zirao niti demonstracije, niti referen-dum”, dodao je predsjednik Vlade.

“Mi smo æeljeli poruËiti da smo Ëuliporuku 700.000 graana, da Êemotim izmjenama apsolvirati ono πto jeoËito bilo problematiËno, prije svega zatri sindikalne srediπnjice, i da Êemo isto-dobno izmjenama Zakona o radu i ne-koliko drugih zakona, koje se odnosena posebne profesije, omoguÊiti onimakoji æele raditi nakon 65. da rade”, re-kao je PlenkoviÊ.

Kako je istaknuo, “s te strane, mislimda smo postigli pravi balans, da smo

zatvorili jedno pitanje i da Êe ta refor-ma, koju su jako dobro ocijenilistruËnjaci Europske komisije i agencijaza kreditni rejting, koja je u konaËniciveÊ poluËila efekte, da ono πto je bitnoi pozitivno ostaje, a to je najvaænije, aovih par elemenata, samo nekolikokljuËnih pitanja, da Êemo tu rijeπiti za-brinutost koju smo Ëuli, analizirali, pre-poznali i sada rijeπili”, rekao je.

(HRT, 13. lipnja2019.) Nakon detalj-

ne provjere svih dostavljenih potpisnihknjiæica, Referendumska inicijativa “67je previπe” utvrdila je kako je za raspisi-vanje referenduma o promjenama uvje-ta za mirovinu prikupljeno ukupno748.624 vaæeÊih potpisa graana.

Radi se o dvostruko veÊoj brojci od mi-nimalno potrebnih 373.568 potpisa (10posto od ukupnog broja biraËa u RH) ko-je propisuju Ustav i Zakon o referendumu.

Potpisi Êe se u Hrvatski sabor sluæbenopredati u 11:30 sati, gdje Êe Organizacij-ski odbor Inicijative i predsjednike sindi-kalnih srediπnjica primiti predsjednik Hr-vatskog sabora GGoorrddaann JJaannddrrookkoovviiÊÊ.

Prije poËetka sjednice Vlade, ministarLLoovvrroo KKuuππËËeevviiÊÊ je kazao da se danaspredaju potpisi, pa Êemo vidjeti πto ÊeSabor odluËiti. Sindikati nisu voljni raz-govarati i odbili su sve poruke ministraMMaarrkkaa PPaavviiÊÊaa, KuπËeviÊu to nije drago,smatra da se stvari rjeπavaju za stolom,dijalogom.

PlenkoviÊ o prihvaÊanju prijedloga GI “67je previπe”: Postignut je balans

Sindikati predaju potpise za referendum

3388

Kreπimir Sever tvrdi: Mirovine neÊe pasti akone radite do 67.Nedostaje im potpisa: Potrebno je joπ 135.000 potpisa zareferendum kojim traæe rad do 65. godine. Sever tvrdi daVlada obmanjuje ljude kako ne bi dali svoj potpis

Autor: Ivan PandæiÊ(24sata, 6. svibnja 2019.) Vlada raËuna da nitko od sadaπnjih umirovljenika ne-Êe umrijeti, da nema gospodarskog rasta, a da svake godine stiæu novi um-

irovljenici. Ali Ëak i tad je broj od 45 milijardi kuna prenapuhan.Ustvrdio je to u studiju 24sata KKrreeππiimmiirr SSeevveerr, sindikalist iz inicijative “67 je

previπe”, koja sakuplja potpise za referendum kojim bi se vratila dob za um-irovljenje na 65 godina i smanjila penalizacija prijevremenog umirovljenja.

Ministarstvo rada, koje vodi MMaarrkkoo PPaavviiÊÊ, na svim televizijama vrti spotove u ko-jima tvrdi da potpis za referendum znaËi da se treba zaduæiti 45 milijardi kuna teda Êe mirovine biti od pet do sedam posto manje. Sever otvoreno kaæe da su tipodaci laæ, a Vlada javnim novcem financira emitiranje spotova πto je suprotnosvih praksama, pa oËekuje Ustavni sud da donese odluku o zabrani takve prakse.

- Prvo su govorili da Êe nedostajati do 2040. godine 45 milijardi kuna ili daÊe mirovine biti manje. Sad su sve spojili u jednu obmanu i sve su zbrojili. Pro-jekcije Europske unije pokazuju da Êe u sljedeÊim desetljeÊima troπak za miro-vine u Hrvatskoj padati najviπe iza GrËke, za Ëak 2,6 posto. Mi i danas izdvaja-mo 10,6 posto BDP-a za mirovine, dok je Europa na 11,2 posto. Dakle, ne sa-mo da nema razloga da mirovine padaju nego ima potencijala da one i rastu -kaæe Sever.

Ipak, priznao je da je Vladinakampanja pokolebala dosta gra-ana, pa im prikupljanje potpisaide slabije nego prvih dana.

Sindikati su objavili da su do-sad prikupili skoro 249.000 pot-pisa, πto znaËi da im nedostajeoko 135.000 potpisa za pokre-tanje referenduma. Kako je do-sad uobiËajena praksa da provje-ra pokaæe da je dio potpisa ne-valjan, trebaju znatno viπe potpi-sa.

- Nismo sigurni da Êemo priku-piti dovoljno potpisa i zato je sva-ki potpis vaæan - poruËili su.

Sever kaæe da je opravdan i njihov drugi zahtjev, smanjenje penalizacije s 0,3na 0,2 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Kaæe da se time opetkaænjavaju stariji radnici.

- Samo jedan posto radnika ide u prijevremenu mirovinu jer to æeli, 20 postozbog bolesti, a Ëak 79 posto jer ih poslodavac viπe ne æeli. I sad njih kazni dræ-ava, a poslodavac nema nikakvu obvezu plaÊanja - objaπnjava Sever.

Obmanom je nazvao i podatak da Hrvati u mirovinu idu s 32 godine staæa,πto je jedna od najniæih stopa u Europi.

- U toj statistici nije niti jedan Ëovjek koji je zaradio mirovinu u inozemstvu. Savrad u inozemstvu ne broji se u taj staæ - kaæe i napominje da Hrvati sad rade vi-πe od prosjeka, ali da cijelu sliku smanjuju masovna umirovljenja iz ‘90-ih zbogpljaËke u privatizaciji.

(FAKTOGRAF, 18. oæuj-ka 2019.) Referendum-

ska inicijativa „67 je previπe“ od 27. trav-nja do 11. svibnja prikupljat Êe potpise bi-raËa za raspisivanje referenduma za izmje-ne Zakona o mirovinskom osiguranju.

Referendumska inicijativa sastavljena jeod tri sindikalne centrale - Nezavisnih hr-vatskih sindikata, Saveza samostalnih sin-dikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindika-ta. Sindikalne centrale oπtro su se suprot-stavile proπlogodiπnjim izmjenama miro-vinskog zakona te su najavile pokretanjeinicijative za raspisivanje referenduma pro-tiv zakonskih odredbi kojima se, meu os-talim, skraÊuje prijelazno razdoblje za po-dizanje dobi za odlazak u starosnu mirovi-nu sa 65 na 67 godina æivota, ali i oπtrijekaænjava prijevremeno umirovljenje. Napooπtravanje uvjeta za umirovljenje Vladase odluËila pod pritiskom Europske komisi-je koja godinama od Hrvatske traæi izmje-ne u mirovinskom sustavu.

Referendumsko pitanjePrema novom zakonu, u starosnu miro-

vinu odlazit Êe se sa 67 godina od 2028.godine, a sindikati traæe da se dobna gra-nica uopÊe ne podiæe sa sadaπnjih 65 go-dina æivota. Kako je pred kraj proπle godi-ne bilo premalo vremena za organiziranjereferendumske inicijative te je postojalamoguÊnost da izmeu dva saborska Ëita-nja Vlada donekle promijeni zakonskeodredbe, sindikati su odluËili igrati na si-gurno i pokrenuti referendumsku inicijati-vu kad izmjene zakona stupe na snagu.

S obzirom da je rijeË o izmjenama kojeu primjenu kreÊu s viπegodiπnjom odgo-dom, vremena imaju dovoljno.

Oglas kojim inicijativa „67 je previπe“ kre-Êe u kampanju za privlaËenje objavljen je udanaπnjem tiskanom izdanju dnevnika No-vi list. „Jeste li za to da se na referendumudonese sljedeÊi Zakon o izmjenama Zako-na o mirovinskom osiguranju“, glasi osnov-no pitanje referendumske inicijative, nakonËega se taksativno navodi tekst osam za-konskih Ëlanaka, odnosno prijeloga izmje-na postojeÊih zakonskih odrebi. Sindikatitako traæe da se zakonom utvrdi pravo naodlazak u mirovinu s navrπenih 65 godinaæivota i 15 godina staæa. Na prijevremenumirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada

67 je previπe

““6677 jjee pprreevviiππee”” --rreeffeerreenndduummaa oo

3399

navrπi 60 godina æivota i 35 godina miro-vinskog staæa.

Penalizacija 12, umjesto sadaπ-njih 18 posto

Osim zadræavanja aktualne dobne grani-ce za starosnu mirovinu, sindikati traæe iblaæe kaænjavanje radnika koji odlaze uprijevremenu mirovinu. Od ove godine svioni koji odlaze ranije u mirovinu linearnose kaænjavaju trajnim smanjenjem mirovi-ne za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18posto za pet godina ranijeg umirovljenja.Inicijativa „67 je previπe“, traæi smanjenjepostotka trajnog smanjenja mirovine na0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaskau mirovinu. To znaËi da bi radniku koji umirovinu ode pet godina prije no πto ost-vari uvjete za punu starosnu mirovinu, mi-rovina trajno bila umanjena za 12 posto(umjesto sadaπnjih 18 posto).

Dosta Êe truda sindikati trebati uloæiti dabiraËima objasne zbog Ëega bi trebali pot-pisati njihovu referendumsku inicijativu.Naime, kompleksnost samog mirovinskogzakona i traæenih izmjena teπko je saæeti ujednostavno pitanje kojim se traæi potporanajmanje 400 tisuÊa biraËa Ëije potpise nareferendumsku inicijativu treba prikupiti udva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li bi-raËi za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg umirovinu odlazi s napunjenih 65 godina æi-vota te da se smanji penalizacija prijevre-menog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jas-no bez iznoπenja konkretnih Ëlanaka zako-na koje treba mijenjati, tim viπe jer æene joπuvijek odlaze u punu mirovinu i prije napu-njenih 65 godina æivota, za razliku od mu-πkaraca.

Æene u mirovinu sa 65 godinaod 2030. godine

Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala pe-riod u kojem se æene izjednaËavaju s muπ-karcima za odlazak u mirovinu, a potom iprijelazno razdoblje u kojem i muπkarci i æe-ne doseæu dob od 67 godina za starosnumirovinu. Kako sindikati traæe odustajanjeod podizanja dobi za umirovljenje na 67 go-dina, tako je potrebno izmijeniti i odredbezakona kojima se regulira prijelazno razdob-lje (i za punu starosnu i za prijevremenu sta-rosnu mirovinu).

Prema aktualnom zakonu, izjednaËava-

nje æena s muπkarcima za odlazak u miro-vinu sa 65 godina zavrπava s krajem 2026godine. Nakon toga kreÊe prijelazno raz-doblje u kojem se i æenama i muπkarcimapodiæe dob umirovljenja kako bi od 2033.svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 go-dina. Prema sindikalnom prijedlogu, æenebi dob od 65 godina æivota za umirovlje-nje polako dosezale do 2029. godine tebi od 2030. godine bile izjednaËene s mu-πkarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvje-ti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previπe“ traæi i drugaËi-je reguliranje dugogodiπnjeg osiguranikakoji ostvaruje pravo na punu mirovinu bezpenalizacije. Sada to moæe ostvariti osobakoja navrπi 60 godina i 41 godinu staæa uefektivnom trajanju, a Vlada od 2027. go-dine starosnu dob dugogodiπnjeg osigu-ranika diæe za jednu godinu. Sindikalnizahtjev je zadræavanje sadaπnjeg rjeπenja.

Hrvatska zaostaje za EU kada je ri-jeË o oËekivanom trajanju æivota

Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama umirovinskom sustavu traæili da se zakonskadob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada

to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jerHrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je ri-jeË o oËekivanom trajanju æivota, kao i oËeki-vanom trajanju æivota u zdravlju. Tako je oËe-kivano trajanje æivota u Hrvatskoj, prema zad-njim pokazateljima, za 2,8 godina niæe odprosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatskase neÊe ni 2070. znaËajnije pribliæiti prosjekuUnije te Êe zaostajati 1,5 godina. OËekivanotrajanje æivota u Hrvatskoj nakon 65 godine,pak, dvostruko je kraÊe od prosjeka EU te zamuπkarce iznosi 5,2 godine, a za æene 4,9 go-dina. Istodobno, prosjek EU za muπkarce izno-si 9,8, a za æene 10,1 godinu. Sindikati, pritomupozoravaju da niti jedna od novijih ËlanicaUnije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom us-poredive po oËekivanom trajanju æivota, nisupodigle dob za umirovljenje na 65 godine teda Êe se to u mnogim zemljama dogoditi tek2030. godine.

Kada je rijeË o penalizaciji, upozoravalisu da radnici, najËeπÊe, u prijevremenumirovinu odlaze pod pritiskom poslodava-ca. Stoga su traæili i da se, umjesto radni-ka, kaænjavaju poslodavci koji radnike tje-raju u prijevremenu mirovinu. (GabrijelaGaliÊ)

-- ssiinnddiikkaattii ppookkrreeÊÊuu iinniicciijjaattiivvuu zzaa rraassppiissiivvaannjjeemmiirroovviinnaammaa

4400

SSiinnddiikkaatt uuppoozzoorraavvaa nnaavviissookkee cciijjeennee ËËiiππÊÊeennjjaaddrrææaavvnniihh uurreeddaa:: ‘‘VVllaaddaaffaavvoorriizziirraa ((pprree))sskkuuppii pprriivvaattnnii sseekkttoorr’’

Izvor: narod.hr/Siniπa Kuhar(Narod.hr, 9. srpnja 2019.) “Ako je logika angaæira-nja vanjskih pruæatelja usluga ili privatnih servisa zaËiπÊenje imala smisla u uvjetima kada su se u postup-cima javne nabave privatnici nadmetali niæim cijena-ma, iako je i onda svakome tko je to æelio vidjeti bilo

jasno da ekonomska logika povjeravanja poslova koje na-mjeπtenici obavljaju za tadaπnjih 2.500 do 2.700,00 kunaplaÊe ne postoji, danas kada su ponude rijetke i viπestrukoveÊe u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustraj-nost Vlade da te poslove i dalje obavljaju privatnici postalaje iracionalna”, upozorava SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske,Ëije priopÊenje donosimo u cijelosti.

Zapisnik od 2. srpnja ove godine o javnom otvaranju po-nuda za usluge ËiπÊenja u postupku nabave koji je proveoSrediπnji dræavni ured za srediπnju javnu nabavu za Dubro-vaËko-neretvansku, ©ibensko-kninsku, Primorsko-goransku(osim grada Rijeke) i Istarsku (osim grada Pule) æupaniju, na-kon πto je Adriatic servis iz Zadra korisnike u ovim æupanija-ma obavijestio da zbog nelikvidnosti i nedostatka radne sna-ge viπe nije u moguÊnosti Ëistiti sluæbene prostorije dræavnihtijela i javnih ustanova, pokazao je da troπkovi ËiπÊenja ras-tu te da ponuditelji koji se javljaju na natjeËaje za usluge Ëiπ-Êenja svoje ponude dupliciraju u odnosu na prethodna raz-doblja.

Naime, usporedbom zapisnika o javnom otvaranju ponu-da od 12. veljaËe 2018. godine i 2. srpnja 2019. godine pro-cijenjena vrijednost nabave porasla je za DubrovaËko-neret-vansku æupaniju sa 529.000,00 kuna na 1.243.500,00 ku-na, za ©ibensko-kninsku æupaniju sa 568.000,00 kuna na1.209.500,00 kuna, za Primorsko-goransku æupaniju (osimgrada Rijeke) sa 548.000,00 kuna na 1.323.500,00 i Istar-sku æupaniju (osim grada Pule) sa 590.000,00 na

1.223.500,00 kuna, πto znaËi da je procijenjena vrijednostnabave usluga ËiπÊenja za ove Ëetiri æupanija porasla sa2.235.000,00 kuna na 5.000.000,00 kuna odnosno viπe ne-go dvostruko.

Ako se pak usporede cijene ponuditelja, stanje je joπ i go-re. Dok je Adriatic servis d.o.o. 2018. godine vrπio za poslo-ve procijenjene vrijednosti 2.235.000,00 kuna ponudio da Êeih obavljati za 1.950.916,93 kune bez PDV-a, 2019. godineADRIA GRUPA d.o.o. za poslove procijenjene vrijednosti5.000.000,00 kuna ponudila je cijenu od 9.311.445,88 kunabez PDV-a, odnosno Ëetiri puta viπu cijenu.

Dakle, poslovi ËiπÊenja za ove Ëetiri „morske“ æupanije od2018. do danas porasli su sa 1.951.000,00 kuna na9.311.000,00 kuna.

Istovremeno, plaÊe namjeπtenika koji u dræavnoj sluæbiobavljaju tzv. pomoÊno-tehniËke poslove kreÊu se od3.000,00 od 3.300,00 kuna pred mirovinu, uz napomenu dakoeficijent 0,601 namjeπtenicima tek uz primjenu Zakona ominimalnoj plaÊi osigurava plaÊu od 3.000,00 kuna.

Vlada joπ uvijek favorizira (pre)skupi privatnisektor

Meutim, usprkos tome πto namjeπtenici usluge ËiπÊenjapruæaju za plaÊu od neπto viπe od 3.000,00 kuna koja se,treba reÊi, za razliku od privatnih poslodavaca barem redo-vito isplaÊuje, a zaposlenici rade na neodreeno i imaju pra-va iz kolektivnog ugovora, ukljuËujuÊi prijevoz na posao i sposla te u sluËaju koriπtenja rodiljnog i roditeljskog dopusta,kao i bolovanja ne moraju strahovati od gubitka posla, Vla-da Republike Hrvatske joπ uvijek favorizira (pre)skupi privat-ni sektor.

To je razvidno iz aktualne Odluke o zabrani novog zapoπl-javanja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika u tijelima dræavneuprave te struËnim sluæbama i uredima Vlade RH, koja zapoπ-ljavanje namjeπtenika ne omoguÊuje Ëak ni primjenom klau-zule 2 za 1, kao kod sluæbenika gdje se na dva otiπla moæezaposliti jedan novi sluæbenika, veÊ se ono dopuπta izuzetnoi to tek ukoliko obavljanje poslova namjeπtenika nije mogu-Êe osigurati angaæiranjem vanjskih pruæatelja usluga.

Ako je logika angaæiranja vanjskih pruæatelja usluga ili pri-vatnih servisa za ËiπÊenje imala smisla u uvjetima kada su seu postupcima javne nabave privatnici nadmetali niæim cijena-ma, iako je i onda svakome tko je to æelio vidjeti bilo jasnoda ekonomska logika povjeravanja poslova koje namjeπteni-ci obavljaju za tadaπnjih 2.500 do 2.700,00 kuna plaÊe nepostoji, danas kada su ponude rijetke i viπestruko veÊe u od-nosu na procijenjenu vrijednost nabave, ustrajnost Vlade date poslove i dalje obavljaju privatnici postala je iracionalna.

Sindikat stoga od Vlade traæi ukidanje zabrane zapoπljava-nja namjeπtenika, uz istovremeno poveÊanje njihovih plaÊana razinu iznad minimalne plaÊe od 3.000,00 kuna, buduÊida sadaπnji koeficijent 0,601 to ne osigurava te da namjeπ-tenik viπe od minimalne plaÊe poËinje zaraivati tek nakon vi-πe od 10 godina staæa.

Angaæiranje vlastitih zaposlenika na pomoÊno-tehniËkimposlovima - namjeπtenika, postala je nuæna ukoliko se æeliosigurati ujednaËen higijenski standard u dræavnim tijelima,iz kojih Sindikat sve viπe upozoravaju na zabrinjavajuÊe higi-jenske uvjete.

Outsourcing

4411

MMUUKKEE PPOO OOUUTTSSOOUURRCCIINNGGUU

AAddrriiaattiicc sseerrvviiss pprreessttaaoopprruuææaattii uusslluuggee ËËiiππÊÊeennjjaaddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaa„Outsourcing“, kao navodno nabolje rjeπenjeza obavljanje pomoÊno-tehniËkih poslova udræavnim tijelima i javnim ustanovama, joπ jed-nom se pokazao kao rjeπenje koje ne predstav-lja pouzdani okvir za obavljanje poslova ËiπÊe-nja, na kojima u dræavnim tijelima i javnim us-tanovama inaËe rade namjeπtenici i to za plaÊumanju od minimalne

(SDLSN, 4. lipnja 2019.) Tvrtka Adriatic servisd.o.o. iz Zadra, koja je u postupku javne nabave

ËiπÊenja prostorija za 30 grupa po æupanijama u ukupnoj vri-jednosti 23 milijuna kuna dobila posao ËiπÊenja prostorija dræ-avnih tijela u Ëak 18 grupa, obavijestila je krajem svibnja dræ-avna tijela da je zbog nedostatka radne snage i posljediËnogpoveÊanja primanja zaposlenika, uz nepromijenjenu razinuprihoda i kaπnjenje s objavom postupaka javne nabave doπlau stanje nelikvidnosti i gubitka u poslovanju, zbog Ëega nijeuspjela isplatiti plaÊe za travanj i nalazi se u blokadi te viπe ni-je u stanju pruæati usluge ËiπÊenja poslovnih prostorija.

Zbog nemoguÊnosti osiguranja usluga ËiπÊenja putemugovora s Adriatic servisom u tijeku je raskidanje ugovora iz-meu dræavnih tijela i tvrtke te sklapanje novih ugovora sdrugim pruæateljima usluga, a kako se prostorije Ëiste u me-uvremenu nije nam poznato.

Tako se „outsourcing“, kao navodno nabolje rjeπenje zaobavljanje tzv. netemeljnih djelatnosti odnosno pomoÊno-tehniËkih poslova u dræavnim tijelima i javnim ustanovama,nakon fijaska s dodjelom poslova ËiπÊenja najveÊeg dijelaposlovnih prostorija dræavne uprave u vrijednosti od 15 mili-juna kuna fantomskoj tvrtki CONTROL HOME MANAGE-MENT iz Benkovca s jednim zaposlenikom i 23.000 kuna pri-hoda, joπ jednom pokazao kao rjeπenje koje ne predstavljapouzdani okvir za obavljanje poslova ËiπÊenja, na kojima udræavnim tijelima i javnim ustanovama inaËe rade namjeπte-nici i to za plaÊu manju od minimalne, a koju doseæu tek pri-

mjenom Zakona o minimalnoj plaÊi. Tomu u prilog govori iËinjenica da se za usluge ËiπÊenja u turistiËkim podruËjima naoglaπene javne nabave ne javlja ni jedan ponuditelj pa sepostavlja pitanje moæe li se putem vanjskih pruæatelja uslugaodnosno “outsourcingom” uopÊe osigurati ËiπÊenje prostori-ja dræavnih tijela.

Gdje su sve dobili posao ËiπÊenjaAdriatic servis dobio je posao ËiπÊenja poslovnih prostorija

u DubrovaËko-neretvanskoj æupaniji, Splitsko-Dalmatinskojæupaniji, gradu Splitu, ©ibensko-kninskoj æupaniji, Zadarskojæupaniji, LiËko-senjskoj æupaniji, Primorsko-goranskoj æupani-ji, gradu Rijeci, Istarskoj æupaniji, gradu Puli, KarlovaËkoj æu-paniji, SisaËko-moslavaËkoj æupaniji, Varaædinskoj æupaniji,Meimurskoj æupaniji, Krapinsko-zagorskoj æupaniji, Bjelovar-sko-bilogorskoj æupaniji, OsjeËko-baranjskoj æupaniji i Zagre-baËkoj æupaniji. (S. Kuhar)

AAddrriiaattiicc sseerrvviiss ddaaoo ddrrææaavviikkooππaarriiccuu:: NNeeÊÊeemmoo vviiππeeËËiissttiittii pprroossttoorriijjee ddrrææaavvnniihhttiijjeellaa

Autor Ksenija PuπkariÊ(LIDER, 4. lipnja 2019.) Zadarska tvrtka Adriatic

servis, koja se dræavom ima potpisan ugovor vrijedan 23 mili-juna kuna za usluge ËiπÊenja prostorija dræavnih tijela, poputporeznih ispostava, ureda Ministarstva unutarnjih poslova ipojedinih bolnica u nekoliko obalnih æupanija, dala je dræavikoπaricu! Naime, iz Adriatic servisa su obavijestili sva dræavnatijela s kojima rade da su zbog nedostatka radne snage i po-veÊanja primanja zaposlenika, a uz nepromijenjenu razinu pri-hoda i kaπnjenje s objavom postupaka javne nabave, postalinelikvidni. Uslijed toga nisu uspjeli isplatiti plaÊe za travanj inalaze se u blokadi te viπe nisu u stanju pruæati usluge ËiπÊe-nja poslovnih prostorija dræave s kojom imaju ugovor.

Nesluæbeno se moæe Ëuti, kako prostore koje je trebaoposlove ËiπÊenja koje je obavljao Adriatic servis zasada joπnitko nije preuzeo, te da ih odræavaju zaposlenici tijela koji suzaposleni na drugim poslovima, a navodno se vrπi veliki priti-sak prema tvrtki Pleter kako bi, i mimo javne nabave koja jemora provesti, preuzela taj posao. Nitko Lideru u Pleteru tonije htio potvrditi.

- Teπko je oËekivati da se radi ovaj posao za minimalac uo-Ëi turistiËke sezone, kad je isplativije na crno Ëistiti apartma-ne - Lideru je poruËio SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i dodao kako je ovo samo po-Ëetak problema koje dræava ima uslijed out-sourcinga odre-enih usluga.

Iz sektorskih izvora moæe se Ëuti kako je posljednjih godi-na izuzetno teπko naÊi i angaæirati radnu snagu za takve pos-love ËiπÊenja, plaÊe su minimalac, a kako je on rastao zaosam posto, raste i cijena takvih poslova prema klijentimakoji ne prihvaÊaju poveÊanje troπkova olako i dolazi do ozbilj-nih problema.

SDLDN RH

4422

Profesionalni vatrogasci

4433

TTRRAAGGEEDDIIJJAA UU VVEELLIIKKOOJJGGOORRIICCII

““NNaaππ jjee bbrraattssttrraaddaaoo nneessee--bbiiËËnnoo ii ppookkaazzaaookkoolliikkoo jjee vveelliikkoossrrccee vvaattrrooggaass--ccaa””.. DDiirrlljjiivv oopprroo--ππttaajj oodd IIvvaann GGaalleekkoovviiÊÊaaDok policija s vjeπtacima pro-vodi oËevid, vatrogasci iz Ëita-ve Hrvatske putem druπtvenihmreæa opraπtaju se od mla-dog velikogoriËkog vatrogas-ca Ivana GalekoviÊa

(Novilist.hr, 21. srpnja 2019.) Za-grebaËka policija nastavila je unedjelju s vjeπtacima forenziËnogcentra Ivan VuËetiÊ provoditi oËe-vid na mjestu poæara u VelikojGorici, gdje su u subotu ozlijee-

na dva vatrogasca od kojih je jedanpodlegao ozljedama u KBC-u Zagreb isad se od njega opraπtaju vatrogasci,poruËujuÊi kako je njihov kolega poka-zao koliko je veliko srce vatrogasca.

Poæar je iz zasad neutvrenih razlo-ga najvjerojatnije buknuo u stanu u ko-jem u tom trenutku nije bilo ljudi, upotkrovlju kuÊe 39-godiπnjaka, u UliciMate Lovraka, izvijestila je u nedjeljupolicija.

Prilikom gaπenja poæara, koji je pla-nuo oko 16 sati, ozlijeeni su 24-go-

diπnji i 44-godiπnji vatrogasac. Zamlaeg vatrogasca IIvvaannaa GGaalleekkoovviiÊÊaanije bilo spasa te je u 19 sati umro uKBC-u Zagreb.

Njegov kolega, koji je pretrpio πok za-dræan je opservaciji, ali je u meuvre-menu puπten kuÊi jer nema ozljeda,doznaje se u zagrebaËkom KBC-u.

OËevid Êe se nastaviti danas zajednos vjeπtacima Centra za forenziËna ispiti-vanja, istraæivanja i vjeπtaËenja Ivan Vu-ËetiÊ, kako bi se utvrdile sve okolnostitog dogaaja, navodi policija.

Dok policija s vjeπtacima provodi oËe-vid, vatrogasci iz Ëitave Hrvatske putemdruπtvenih mreæa opraπtaju se od mla-dog velikogoriËkog vatrogasca IvanaGalekoviÊa.

Na facebook stranici Vatrogasci - Onisu naπi Heroji objavljene su oproπtajneporuke, uz suÊut obitelji. flDanas je hr-vatsko vatrogastvo zamotano u Cr-no…«, stoji u objavi.

Vatrogasci se opraπtaju od ko-lege: Naπ je brat stradao nese-biËno i pokazao koliko je veli-ko srce vatrogasca

Odbor profesionalnih vatrogasacaSindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika uputio je ispredprofesionalnih vatrogasaca suÊut obi-telji tragiËno stradalog vatrogascaIvana GalekoviÊa, kao i njegovim ko-legama u velikogoriËkoj vatrogasnojpostrojbi.

flVatrogasci se u obavljanju svog od-govornog posla pri svakoj intervencijisuoËavaju s moguÊnoπÊu stradavanja ipogibije i u tom smislu nema rutinskeintervencije. Vatrogasac svaki dan nosi‘glavu u torbi’, a njegova obitelj nikadsa sigurnoπÊu ne moæe oËekivati da Êese njihov sin, brat, suprug ili otac vrati-ti kuÊi nakon posla«, rekao je ËelnikOdbora profesionalnih vatrogasacaDDrraaggoo PPrraannjjiiÊÊ.

TragiËna smrt kolege samo je pod-sjetnik koliko je ta profesija opasna, alii Ëasna i odgovorna. flNaπ je brat stra-dao nesebiËno spaπavajuÊi imovinu i æi-vote drugih ljudi i pokazao koliko je ve-liko srce vatrogasca. Neka mu je Ëast islava tamo gdje se sada nalazi, dok muse i mi ne pridruæimo u vjeËnosti«, po-ruËio je Drago PranjiÊ.

Glavni vatrogasni zapovjednik SSllaavvkkooTTuuccaakkoovviiÊÊ izrazio je u ime Hrvatske va-trogasne zajednice suÊut u povodu

smrti 24-godiπnjeg velikogoriËkog va-trogasca koji je u subotu naveËer pod-legao ozljedama zadobivenima u gaπe-nju poæara u Velikoj Gorici.

Smrt mladog vatrogasca, velikogo-riËke Javne vatrogasne postrojbe velikje gubitak za postrojbu, njegovu obi-telj i opÊenito hrvatsko vatrogastvo,rekao je TucakoviÊ, poruËivπi kako jeto tuæan dan za hrvatsko vatrogastvo,priopÊila je u nedjelju Hrvatska vatro-gasna zajednica.

Vatrogasci su, kazao je, tu da gasepoæare, spaπavaju ljude i imovinu πtorade vrlo uspjeπno i profesionalno, alinjihov posao je iznimno opasan i togaje svjestan svatko tko se bavi tim pozi-vom.

PPrreeddssjjeeddnniikk OOddbboorraa pprrooffeessiioonnaallnniihh vvaattrrooggaassaaccaa iizzrraazziioo ssuuÊÊuutt::““NNeekkaa mmuu jjeeËËaasstt ii ssllaavvaa””“Neka mu je Ëast i slava ta-mo gdje se sada nalazi, dokmu se i mi ne pridruæimo uvjeËnosti.”

(Dalmacijanews.hr,21. srpnja 2019.)

DDrraaggoo PPrraannjjiiÊÊ, predsjednik Odboraprofesionalnih vatrogasaca Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika RH, uputio je ispred profesio-nalnih vatrogasaca koje okupljaSDLSN i svoje osobno ime suÊut obite-lji tragiËno stradalog vatrogasca JVPGrada Velike Gorice IIvvaannaa GGaalleekkoovviiÊÊaa,kao i njegovim kolegama u ovoj vatro-gasnoj postrojbi.

- Vatrogasci se u obavljanju svog od-govornog posla pri svakoj intervencijisuoËavaju s moguÊnoπÊu stradavanja ipogibije i u tom smislu nema rutinskeintervencije. Vatrogasac svaki dan nosi“glavu u torbi”, a njegova obitelj nikadsa sigurnoπÊu ne moæe oËekivati da Êe

4444

se njihov sin, brat, suprug ili otac vrati-ti kuÊi nakon posla.

TragiËna smrt naπeg kolege samo jepodsjetnik koliko je naπa profesijaopasna, ali i Ëasna i odgovorna. Naπ jebrat stradao nesebiËno spaπavajuÊiimovinu i æivote drugih ljudi i pokazaokoliko je veliko srce vatrogasca. Nekamu je Ëast i slava tamo gdje se sadanalazi, dok mu se i mi ne pridruæimo uvjeËnosti. - poruËio je Drago PranjiÊ.

OOddbboorr pprrooffeessiioo--nnaallnniihh vvaattrrooggaa--ssaaccaa SSDDLLSSNNiizzrraazziioo ssuuÊÊuutt ppoovvooddoomm ppooggiibbiijjee vvaattrroo--ggaassccaa IIvvaannaa GGaalleekkoovviiÊÊaa

(SDLSN, 21. srpnja 2019.)DDrraaggoo PPrraannjjiiÊÊ, predsjednik

Odbora profesionalnih vatrogasacaSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika RH, uputio je ispredprofesionalnih vatrogasaca koje okup-lja SDLSN i svoje osobno ime suÊut obi-telji tragiËno stradalog vatrogasca JVPGrada Velike Gorice IIvvaannaa GGaalleekkoovviiÊÊaa,kao i njegovim kolegama u ovoj vatro-gasnoj postrojbi.

“Vatrogasci se u obavljanju svog od-govornog posla pri svakoj intervencijisuoËavaju s moguÊnoπÊu stradavanja ipogibije i u tom smislu nema rutinskeintervencije. Vatrogasac svaki dan nosi“glavu u torbi”, a njegova obitelj nikadsa sigurnoπÊu ne moæe oËekivati da Êese njihov sin, brat, suprug ili otac vrati-ti kuÊi nakon posla.

TragiËna smrt naπeg kolege samoje podsjetnik koliko je naπa profesijaopasna, ali i Ëasna i odgovorna. Naπje brat stradao nesebiËno spaπavajuÊiimovinu i æivote drugih ljudi i poka-zao koliko je veliko srce vatrogasca.Neka mu je Ëast i slava tamo gdje sesada nalazi, dok mu se i mi ne pri-druæimo u vjeËnosti”, poruËio je Dra-go PranjiÊ.

SDLDN RH

SveuËiliπni specijalisti

MMuukkee ppoo ddooddaattkkuu zzaappoosslliijjeeddiippoommsskkee ssppeecciijjaalliizzaannttee::uuvveeddeenn,, uukkiinnuutt,,vvrraaÊÊeenn

Gabrijela GaliÊ(FAKTOGRAF, 15. lip-

nja 2019.) Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) neodustaje od zahtjeva da se i sluæbeni-cima i namjeπtenicima koji su zavrπiliposlijediplomski specijalistiËki studijosnovna plaÊa uveÊa za osam posto,kako je to ugovoreno u sustavu soci-jalne skrbi. Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi potpisan je u lipnjuproπle godine. U sijeËnju ove godine,meutim, iznenadno je otkrivena„greπka“ u dokumentu, pa se pristupi-lo njegovoj izmjeni. Kako je pisao Fak-tograf, reprezentativni sindikati u dje-latnosti socijalne skrbi potpisali su sNNaaddoomm MMuurrggaanniiÊÊ, ministricom za de-mografiju, obitelj, mlade i socijalnupolitiku ispravak kolektivnog ugovora3. sijeËnja. Time je pravo na uveÊanjeosnovne plaÊe za poslijediplomskespecijalistiËke studije ukinuto.

Do tog ispravka kolektivnog ugovo-ra, prema naπim saznanjima, doπlo jenakon πto su dræavne sluæbe zatraæileda se uveÊanje osnovice za osam pos-to primjenjuje i na njih. Na to imajupravo jer njihov kolektivni ugovor pro-pisuje da Êe se povoljnije ugovorenamaterijalna prava u javnim sluæbamaprimjenjivati i na dræavne sluæbe.

S obzirom na ispravak kolektivnogugovora za socijalu, SDLSN je svojimËlanovima dostavio obrazac zahtjevaza uveÊanje plaÊe za razdoblje od lip-nja proπle do sijeËnja ove godine. No,pravo na retroaktivno i kratkotrajnopoveÊanje plaÊe nisu joπ ostvarili. Upismu, kojeg su ovih dana uputili An-dreju PlenkovÊu, predsjedniku Vlade iMarku PaviÊu, ministru rada i mirovin-skog sustava te ZajedniËkoj komisiji zatumaËenje kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike, akoji nam je u posjedu, ponovo najav-ljuju i moguÊnost utuæivanja dodatka,ako se i sluæbenicima ne prizna doda-

tak po osnovi zavrπenog poslijedi-plomskog specijalistiËkog studija.

Meutim, pismo SDLSN-a otkriva ida u sustavu socijalne skrbi, kada je ri-jeË o ukinutom dodatku, niπta nijeokonËano. Pet dana nakon πto je„greπka“ ispravljena izmjenom kolek-tivnog ugovora, ZajedniËko povjeren-stvo za tumaËenje kolektivnog ugovo-ra za djelatnost socijalne skrbi vratiloje u æivot spornu odredbu.

„Zavrπetkom poslijediplomskog spe-cijalistiËkog studija zaposlenici ostva-ruju pravo na uveÊanje osnovne plaÊeod 8%“ - glasi tumaËenje, odnosnoodgovor na upit imaju li radnici koji suzavrπili poslijediplomski specijalistiËkistudij pravo na uveÊanje plaÊe. Odlu-ke ZajedniËkog povjerenstva su obve-zujuÊe, πto znaËi da radnici u socijali sposlijediplomskim specijalistiËkim stu-dijem imaju pravo na uveÊanje plaÊe.

ZakljuËak povjerenstva od 8. sijeËnjakojim se pobija ispravak Kolektivnogugovora od 3. sijeËnja, nije javno ob-javljen, iako se Pravilnikom o radu togtijela propisuje objava zakljuËaka, od-nosno tumaËenja na mreænim strani-cama Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku te namreænim stranicama Sindikata zapos-lenika u djelatnosti socijalne skrbi i Sa-mostalnog sindikata zdravstva i soci-jalne skrbi Hrvatske.

Zapisnici s dvije sjednice ZajedniË-kog povjerenstva u proπloj godini, me-utim, javno su objavljeni i u njima se,takoer navodi da pravo na uveÊanjeplaÊe imaju zaposleni poslijediplomskispecijalisti, dok pravo na to uveÊanjenemaju zaposleni s preddiplomskim ilidiplomskim studijem.

Naime, originalnim tekstom kolek-tivnog ugovora za djelatnost socijalneskrbi dogovoreno je da Êe se osnovnaplaÊa radnika uveÊati za 8 posto „akozaposlenik ima znanstveni stupanjmagistra znanosti (preddiplomski ilidiplomski sveuËiliπni studij, poslijedi-plomski specijalistiËki studij - mag.,sveuË. mag. mr. spec.) odnosno za15% ako zaposlenik ima znanstvenistupanj doktora znanosti“.

Iz te odredbe, koja je postojala ukolektivnom ugovoru potpisanom2011. godine ali je pod naletom krizei rezanja plaÊa proraËunskih korisnika„nestala“, proizlazi i da puno πiri krugzaposlenih ima pravo na uveÊanje os-novne plaÊe od osam posto. U novi

kolektivni ugovor, kako su u sijeËnjuobjaπnjavali sindikati, uπla je sluËajno, aoni se nisu bunili jer je u korist radnika.Tada su i JJaaddrraannkkaa DDiimmiiÊÊ, predsjednicaSamostalnog sindikata zdravstva i soci-jalne skrbi i SSttjjeeppaann TTooppoollnnjjaakk, pred-sjednik Samostalnog sindikata zdrav-stva i socijalne skrbi, objaπnjavajuÊi raz-loge zbog kojih su potpisali ispravakodredbi Kolektivnog ugovora, navodili ikako su dodaci ugovoreni Temeljnimkolektivnim ugovorom (TKU), pa nemarazloga da budu i u granskom. PremaTKU-u magistar znanosti ima pravo nauveÊane plaÊe za osam posto, a doktorznanosti 15 posto.

Pet dana kasnije, meutim, promije-nili su miπljenje i kao Ëlanovi ZajedniË-kog povjerenstva ponovo potvrdili daposlijediplomski specijalisti imaju pravona dodatak. Loptanje pravima radnikakoji steknu viπi stupanj obrazovanja ta-ko bi mogla zavrπiti i na sudu. Premanesluæbenim informacijama, moguÊesu i tuæbe u socijali jer Êe radnici koji sustekli viπi stupanj obrazovanja ovoj go-dini sudskim putem traæiti uveÊanje pla-

Êe koje im je odbijeno zbog ispravkaKolektivnog ugovora. No, pozivat Êe sena tumaËenje ZajedniËkog povjeren-stva koje im je tri puta dalo za pravo,pa Ëak i nakon πto je Kolektivni ugovorispravljen.

SSVVEEUU»»IILLII©©NNII SSPPEECCIIJJAALLIISSTTII

ZZbboogg ssttaarree ““ggrree--ππkkee”” ssmmaannjjuujjeessee ppllaaÊÊaa zzaappooss--lleenniimmaa uu ssuussttaavvuussoocciijjaallnnee sskkrrbbii

(FAKTOGRAF, 14. sijeËnja 2019.)Zaposlenima u sustavu socijalneskrbi s poslijediplomskim specija-listiËkim studijem osnovna plaÊaod sijeËnja Êe biti umanjena zaosam posto.

Proizlazi to iz ispravka Kolektivnogugovora za djelatnost socijalne skrbiobjavljenog u Narodnim novinama. Ka-ko je Kolektivni ugovor za tu djelatnostpotpisan u lipnju proπle godine, i pri-mjenjuje se od tog mjeseca, pitanje jekako nitko punih sedam mjeseci nijeprimijetio da je „greπkom“ dijelu zapos-lenih uveÊana plaÊa. Tim viπe jer svi ko-lektivni ugovori u dræavnim i javnimsluæbma trebaju dobiti i odobrenje mi-nistarstva financija zbog financijskih li-mita pojedinih resora i samog proraËu-na. Osim toga, tekst Kolektivnog ugo-vora trebao je proÊi i struËne sluæbe mi-nistarstva za demografiju, obitelj, mla-de i socijalnu politiku prije no πto ga jeministrica NNaaddaa MMuurrggaanniiÊÊ potpisala sdva reprezentativna sindikata u sustavusocijalne skrbi.

Javile se i dræavne sluæbeNo, „greπka“ je, sudeÊi prema naπim

saznanjima, nastala nakon πto su dræav-ne sluæbe zatraæile da se uveÊanje osno-vice za osam posto primjenjuje i na za-poslene u dræavnim sluæbama koji su

4455

4466

DHMZ

zavrπili poslijediplomski specijalistiËkistudij. To je legitiman zahtjev za pri-mjenom takozvanog povoljnijeg prava.

Nije poznato koliko je ljudi u socijal-noj skrbi sada ostalo bez uveÊanja, kaoniti koliko bi zaposlenih u dræavnimsluæbama ostvarilo pravo na uveÊanjeosnovne plaÊe, ali oËito bi taj rast sadaprouzroËio znaËajnije proraËunske iz-datke. A da su dræavne sluæbe bile oki-daË zbog kojeg je doπlo do korekcijekolektivnog za socijalu, ukazuju i aktiv-nosti sindikata u proteklih nekolikomjeseci.

Originalnim tekstom kolektivnogugovora za djelatnost socijalne skrbiuvreno je da Êe se osnovna plaÊa za-poslenika uveÊati za 8 posto „ako za-poslenik ima znanstveni stupanj magis-tra znanosti (preddiplomski ili diplom-ski sveuËiliπni studij, poslijediplomskispecijalistiËki studij - mag., sveuË. mag.mr. spec.) odnosno za 15% ako zapos-lenik ima znanstveni stupanj doktoraznanosti“.

Iz te odredbe, koja je postojala u ko-lektivnom ugovoru potpisanom 2011.godine, ali je pod naletom krize i reza-nja plaÊa proraËunskih korisnika „ne-stala“, proizlazi i da puno πiri krug za-poslenih ima pravo na uveÊanje osnov-ne plaÊe od osam posto. PredsjednicaSamostalnog sindikata zdravstva i soci-jalne skrbi JJaaddrraannkkaa DDiimmiiÊÊ, veli kako susluæbe resornog ministarstva greπkomformulaciju ubacili u novi dokument.Sindikat se, naravno, nije bunio jer jerijeË o odredbi koja ide na ruku zapos-lenima. I DimiÊ, i SSttjjeeppaann TTooppoollnnjjaakk,predsjednik Samostalnog sindikatazdravstva i socijalne skrbi, objaπnjava-juÊi razloge zbog kojih su potpisali is-pravak odredbi Kolektivnog ugovora,navode kako su dodaci ugovoreni Te-meljnim kolektivnim ugovorom (TKU),pa nema razloga da budu i u gran-skom. Prema TKU-u magistar znanostiima pravo na uveÊane plaÊe za osamposto, a doktor znanosti 15 posto.

Odjednom sporni dodatak za dio za-poslenih, meutim, vjerojatno bi ostaosastavni dio kolektivnog ugovora i pla-Êa dijela zaposlenih da je cijela priËaostala ispod radara. Naime, Samostal-ni sindikat zdravstva u rujnu proπle go-dine resorno ministarstvo upoznao je sproblemom obraËuna plaÊa za radnikekoji imaju pravo na uveÊanje osnoviceza osam posto jer centralni obraËunplaÊa (COP) ne prepoznaje odreena

radna mjesta u sustavu socijalne skrbi.U istom mjesecu se o „greπci“ oglasi-

lo i Povjerenstvo za tumaËenje Kolek-tivnog ugovora, u kojem su predstavni-ci sindikata i poslodavca. Vrlo jasno,Povjerenstvo tumaËi da zaposleni pos-lijediplomski specijalisti imaju pravo nauveÊanje osnovice za osam posto, dokto pravo nemaju zaposleni s predi-plomskim ili diplomskim studijem. Mje-sec dana kasnije, Povjerenstvo daje is-tovjetno tumaËenje na nova pitanja oprovedbi kolektivnog ugovora.

S obzirom na ta tumaËenja, posveje nejasno zbog Ëega je zaposlenimas poslijediplomskim specijalistiËkimstudijem od ove godine oduzeto pra-vo na uveÊanu osnovicu, osim akoideja nije bila - manja je πteta ako dioljudi ostane bez uveÊanja plaÊe, negoda se to pravo proπiri i u dræavne sluæ-be. Naime, Sindikat dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika u studenom pro-πle godine obratio se ZajedniËkoj ko-misiji za tumaËenje odredaba i praÊe-nje primjene Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenikezbog uveÊanja plaÊe za osam posto,ako sluæbenik i namjeπtenik ima zavr-πen poslijediplomski specijalistiËki stu-dij, odnosno preuzimanje povoljnijegprava iz kolektivnog ugovora socijal-ne skrbi.

HoÊe li problem zavrπiti na sudu?

Prema rijeËima SSiinniiππee KKuuhhaarraa, glav-nog tajnika Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika, komisijanije niπta napravila te je on proπli tje-dan (7. sijeËnja), poslao okruænicusvim povjerenicima i dræavnim tijelimas obrascem zahtjeva za uveÊanje pla-Êe. Dva dana kasnije u tiskanom izda-nju Narodnih novina, objavljen je ispra-vak kolektivnog ugovora za socijalu(premda je, kako stoji, ispravak potpi-san 3. sijeËnja). SluæbeniËki sindikat,meutim, traæit Êe da se svim zaposle-nima u dræavnim sluæbama sa zavrπe-nim poslijediplomskim specijalistiËkimstudijem isplati dodatak od osam pos-to retroaktivno, za razdoblje od lipnjado prosinca proπle godine, kada je do-datak isplaÊivan i u socijali. Tako Êe na-kon sedam mjeseci otkrivena „greπka“ipak izazvati dodatni troπak. Manji,ako dræava odluËi isplatiti taj dodatak,a potencijalno veÊ ako cijela stvar zavr-πi na sudu. (G.G.)

SSiinnddiikkaatt:: ZZaappoossllee--nniiccii DDHHMMZZ--aa vviiππeennee pprriimmaajjuu ddooddaattaakkzzaa ppoosseebbnnee uuvvjjeetteerraaddaa

(Hina, 20. oæujka2019.) - Zaposlenici

Dræavnog hidrometeoroloπkog za-voda (DHMZ) koji rade na poslovi-ma s posebnim uvjetima rada odsrpnja viπe ne primaju dodatak zaposebne uvjete rada propisan Ured-bom o poslovima s posebnim doda-cima rada u dræavnoj sluæbi, kojomje utvreno 13 poslova s posebnimuvjetima rada u DHMZ-u, priopÊio jeu srijedu Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Hrvatske.

Meu tim poslovima je i rad s vo-dikom na Meteoroloπko-aeroloπ-kom opservatoriju Zagreb - Maksi-mir i Glavnoj meteoroloπkoj postajiZadar, u okviru kojih se provodemeteoroloπka radiosondaæna mo-trenja, pri kojima se meteoroloπkibalon puni vodikom, kako bi podi-gao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodi-kom pune ruËno, u Zemuniku je in-staliran automatski radiosondaænisustav Vaisala, koji zaposlenici op-sluæuju spremnicima vodika, radio-sondama i balonima te u sluËaju za-glavljivanja ili pucanja balona otkla-njaju probleme u njegovom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljivi eksplozivan, zahtijeva posebnu os-posobljenost, stoga zaposlenici kojis njim rukuju imaju odgovarajuÊicertifikat i koriste posebnu zaπtitnuopremu, zbog Ëega im pripada do-datak za rad s vodikom pri visinskimmeteoroloπkim motrenjima.

Meutim, od srpnja proπle godi-ne takvi se dodaci viπe ne isplaÊuju,uz obrazloæenje poslodavca da seprovodi procjena posebnih uvjetarada.

Sindikat ne osporava potrebu pre-ispitivanja rizika i poslova s poseb-nim uvjetima rada, ali ono ne moæebiti razlog uskraÊivanja utvrenihdodataka za posebne uvjete rada,nego temelj za njihovo eventualnodrugaËije buduÊe ureenje.

SveuËiliπni specijalisti

4477

Stoga od DHMZ-a i nadleænih dræav-nih tijela traæi da se praksa obavljanjaposlova s posebnim uvjetima rada zakoje se ne isplaÊuju propisani dodacipreispita, kao i Ëinjenica da takvi poslo-vi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna naj-bolje ilustrira Ëinjenica da osobe kojerade s vodikom u DHMZ-u ne mogu do-biti dodatak na posebne uvjete rada, aliih dræava istovremeno isplaÊuje admi-nistrativnim i raËunovodstvenim refe-rentima u sustavu zdravstva i socijalneskrbi, kaæe se u priopÊenju.

PPRREEIISSPPIITTIIVVAANNJJEE RRIIZZIIKKAA

ZZAAPPOOSSLLEENNIICCIIDDHHMMZZ--aa VVII©©EE NNEEPPRRIIMMAAJJUU DDOODDAATTAAKKNNAA PPLLAA∆∆UU SSiinnddiikkaattppoorruuËËuujjee ddaa oossoobbeekkoojjee rraaddee ss vvooddiikkoommttrreebbaajjuu ddoobbiittii ddooddaa--ttaakk zzaa ppoosseebbnnee uuvvjjee--ttee rraaddaa

(JUTARNJI LIST, 20. oæujka 2019.)Zaposlenici Dræavnog hidrometeo-roloπkog zavoda (DHMZ) koji radena poslovima s posebnim uvjeti-ma rada od srpnja viπe ne primajudodatak za posebne uvjete rada

propisan Uredbom o poslovima s po-sebnim dodacima rada u dræavnoj sluæ-bi, kojom je utvreno 13 poslova s po-sebnim uvjetima rada u DHMZ-u, priop-Êio je u srijedu Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske.

Meu tim poslovima je i rad s vodi-kom na Meteoroloπko-aeroloπkom op-servatoriju Zagreb - Maksimir i Glavnojmeteoroloπkoj postaji Zadar, u okvirukojih se provode meteoroloπka radio-sondaæna motrenja, pri kojima se me-teoroloπki balon puni vodikom, kako bipodigao radiosondu u atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikompune ruËno, u Zemuniku je instaliranautomatski radiosondaæni sustav Vaisa-la, koji zaposlenici opsluæuju spremnici-ma vodika, radiosondama i balonima teu sluËaju zaglavljivanja ili pucanja balo-

na otklanjaju probleme u njegovom ra-du.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv ieksplozivan, zahtijeva posebnu ospo-sobljenost, stoga zaposlenici koji s njimrukuju imaju odgovarajuÊi certifikat ikoriste posebnu zaπtitnu opremu, zbogËega im pripada dodatak za rad s vodi-kom pri visinskim meteoroloπkim mo-trenjima.

Meutim, od srpnja proπle godinetakvi se dodaci viπe ne isplaÊuju, uzobrazloæenje poslodavca da se provodiprocjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispi-tivanja rizika i poslova s posebnim uvje-tima rada, ali ono ne moæe biti razloguskraÊivanja utvrenih dodataka za po-sebne uvjete rada, nego temelj za nji-hovo eventualno drugaËije buduÊe ure-enje.



1133 PPOOSSLLOOVVAA

SSiinnddiikkaatt:: ZZaappoosslleenniicciiDDHHMMZZ--aa vviiππee nnee pprrii--mmaajjuu ddooddaattaakk zzaa ppoo--sseebbnnee uuvvjjeettee rraaddaa

Zaposlenici Dræavnog hidrometeo-roloπkog zavoda (DHMZ) koji radena poslovima s posebnim uvjetimarada od srpnja viπe ne primaju do-datak za posebne uvjete rada pro-pisan Uredbom o poslovima s po-sebnim dodacima rada u dræavnojsluæbi, kojom je utvreno 13 poslo-va s posebnim uvjetima rada uDHMZ-u, priopÊio je u srijedu Sindi-kat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Hrvatske

(Tportal.hr, 20. oæujka2019.) Meu tim poslovi-

ma je i rad s vodikom na Meteoroloπko-aeroloπkom opservatoriju Zagreb -Maksimir i Glavnoj meteoroloπkoj pos-taji Zadar, u okviru kojih se provodemeteoroloπka radiosondaæna motrenja,pri kojima se meteoroloπki balon punivodikom, kako bi podigao radiosonduu atmosferu.

Dok se u Maksimiru baloni vodikompune ruËno, u Zemuniku je instaliran au-tomatski radiosondaæni sustav Vaisala,koji zaposlenici opsluæuju spremnicimavodika, radiosondama i balonima te usluËaju zaglavljivanja ili pucanja balonaotklanjaju probleme u njegovom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv ieksplozivan, zahtijeva posebnu osposob-ljenost, stoga zaposlenici koji s njim ru-kuju imaju odgovarajuÊi certifikat i koris-te posebnu zaπtitnu opremu, zbog Ëegaim pripada dodatak za rad s vodikom privisinskim meteoroloπkim motrenjima.

Meutim, od srpnja proπle godinetakvi se dodaci viπe ne isplaÊuju, uzobrazloæenje poslodavca da se provodiprocjena posebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispi-tivanja rizika i poslova s posebnim uvjeti-ma rada, ali ono ne moæe biti razlog us-kraÊivanja utvrenih dodataka za poseb-ne uvjete rada, nego temelj za njihovoeventualno drugaËije buduÊe ureenje.



RRAADD SS EEKKSSPPOOZZIIVVNNIIMM MMAATTEERRIIJJAALLOOMM

PPOOBBUUNNAA UU DDHHMMZZ--uu:: DDrrææaavvaa iimmpprriijjee 99 mmjjeesseeccii uukkiinnuullaa ddooddaattaakknnaa ppllaaÊÊuu,, aa pprrooccjjeennuu ooppaassnnoossttiinniijjee ddoonniijjeellaa

Dræava je zaposlenicima DHMZ-a ukinula dodatak naplaÊu koji se odnosi na opasan i posebno certificiranposao, pravdajuÊi se procjenom. No, tu procjenu nijedonijela ni nakon devet mjeseci πto je razljutilo sindikat

(Net.hr, 20. oæujka2019.) Zaposlenici Dræ-avnog hidrometeoro-loπkog zavoda (DHMZ)koji rade na poslovimas posebnim uvjetimarada od srpnja viπe neprimaju dodatak zaposebne uvjete radapropisan Uredbom o

poslovima s posebnim dodacima rada u dræavnoj sluæbi, ko-jom je utvreno 13 poslova s posebnim uvjetima rada uDHMZ-u, priopÊio je u srijedu Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Hrvatske.

Meu tim poslovima je i rad s vodikom na Meteoroloπko-aeroloπkom opservatoriju Zagreb - Maksimir i Glavnoj me-teoroloπkoj postaji Zadar, u okviru kojih se provode meteo-roloπka radiosondaæna motrenja, pri kojima se meteoroloπ-ki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu u at-mosferu. Dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ruËno, uZemuniku je instaliran automatski radiosondaæni sustav Vai-sala, koji zaposlenici opsluæuju spremnicima vodika, radioson-dama i balonima te u sluËaju zaglavljivanja ili pucanja balonaotklanjaju probleme u njegovom radu.

Lakozapaljiv i eksplozivanRad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijeva

posebnu osposobljenost, stoga zaposlenici koji s njim rukujuimaju odgovarajuÊi certifikat i koriste posebnu zaπtitnu opre-mu, zbog Ëega im pripada dodatak za rad s vodikom pri vis-inskim meteoroloπkim motrenjima.

Meutim, od srpnja proπle godine takvi se dodaci viπe neisplaÊuju, uz obrazloæenje poslodavca da se provodi procjenaposebnih uvjeta rada.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslovas posebnim uvjetima rada, ali ono ne moæe biti razlog uskra-Êivanja utvrenih dodataka za posebne uvjete rada, nego te-melj za njihovo eventualno drugaËije buduÊe ureenje.

Preispitivanje prakseStoga od DHMZ-a i nadleænih dræavnih tijela traæi da se

praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koje

se ne isplaÊuju propisani dodaci preispita, kao i Ëinjenica datakvi poslovi nisu sistematizirani.

Koliko je takva situacija apsurdna najbolje ilustrira Ëinjenicada osobe koje rade s vodikom u DHMZ-u ne mogu dobiti do-datak na posebne uvjete rada, ali ih dræava istovremeno ispla-Êuje administrativnim i raËunovodstvenim referentima u sus-tavu zdravstva i socijalne skrbi, kaæe se u priopÊenju.

DDRRÆÆAAVVNNII HHIIDDRROOMMEETTEEOORROOLLOO©©KKII

ZZAAVVOODD

ZZaappoosslleenniiccii DDHHMMZZ--aa oossttaallii bbeezzddooddaattaakkaa zzaa ppoosseebbnnee uuvvjjeettee rraaddaa

Sindikat od DHMZ-a i nadleænih dræavnih tijela traæi dase praksa obavljanja poslova s posebnim uvjetima radaza koje se ne isplaÊuju propisani dodaci preispita, kaoi Ëinjenica da takvi poslovi nisu sistematizirani odnosnoopisani za zaposlenike koji ih obavljaju

(SDLSN, 20. oæujka 2019.) Zaposlenici Dræavnoghidrometeoroloπkog zavoda koji rade na poslovi-

ma s posebnim uvjetima rada od srpnja proπle godine viπene primaju dodatak za posebne uvjete rada propisan Ured-bom o poslovima s posebnim dodacima rada u dræavnojsluæbi, kojom je utvreno 13 poslova radnih mjesta s poseb-nim uvjetima rada u DHMZ-u.

Neki od tih poslova su i poslovi rada s vodikom na Meteo-roloπko-aeroloπkom opservatoriju Zagreb - Maksimir i Glav-noj meteoroloπkoj postaji Zadar u okviru kojih se provodemeteoroloπka radiosondaæna motrenja, pri kojima se meteo-

4488

SDLDN RH

DHMZ

roloπki balon puni vodikom, kako bi podigao radiosondu uatmosferu.

I dok se u Maksimiru baloni vodikom pune ruËno, u Zemu-niku je instaliran automatski radiosondaæni sustav Vaisala, ko-ji zaposlenici opsluæuju spremnicima vodika, radiosondama ibalonima te u sluËaju zaglavljivanja ili pucanja balona otkla-njaju probleme u njenom radu.

Rad s vodikom, koji je lakozapaljiv i eksplozivan, zahtijevaposebnu osposobljenost zbog Ëega zaposlenici koji s njim ru-kuju imaju i odgovarajuÊi certifikat te koriste posebnu zaπtit-nu opremu, zbog Ëega im pripada dodatak za rad s vodikompri visinskim meteoroloπkim motrenjima.

Meutim, od srpnja proπle godine takvi se dodaci viπe ne is-plaÊuju, uz obrazloæenje poslodavca da se provodi procjenaposebnih uvjeta rada.

Takoer, premda se u Uredbi o unutarnjem ustrojstvuDHMZ-a izrijekom navode radiosondaæna meteoroloπka mo-trenja u sistematizaciji radnih mjesta se radiosondaæa i rad svodikom ne spominje pa se postavlja pitanje kako zaposleni-ci DHMZ-a koji s njim rukuju uopÊe rade posao koji im nije uopisu radnog mjesta.

Sindikat ne osporava potrebu preispitivanja rizika i poslovas posebnim uvjetima rada, ali ono ne moæe biti razlog uskra-Êivanja odnosno neisplate trenutno utvrenih dodataka zaposebne uvjete rada, nego temelj za njihovo eventualno dru-gaËije buduÊe ureenje i stoga od DHMZ-a i nadleænih dræav-nih tijela traæi da se praksa obavljanja poslova s posebnim uv-jetima rada u DHMZ za koje se ne isplaÊuju propisani dodacipreispita, kao i Ëinjenica da takvi poslovi nisu sistematiziraniodnosno opisani za zaposlenike koji ih obavljaju.

Koliko je ovakva situacija apsurdna najbolje ilustrira Ëinjeni-ca da osobe koje rade s vodikom u DHMZ ne mogu dobiti do-datak na posebne uvjete rada, ali ih dræava istovremeno ispla-Êuje administrativnim i raËunovodstvenim referentima u sus-tavu zdravstva i socijalne skrbi. (S. Kuhar)

4499

Potpisan Kolektivni ugovorza Grad Opatiju(Opatija.hr, 18. studenoga 2019.) Nakon uspjeπnovoenih i okonËanih pregovora oko novog Kolektiv-nog ugovora s predstavnicima Sindikata, novi Ko-lektivni ugovor za djelatnike gradske uprave GradaOpatije danas su u uredu gradonaËelnika potpisaligradonaËelnik IIvvoo DDuujjmmiiÊÊ i predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH BBoo--rriiss PPlleeππaa..

Na potpisivanju su bili nazoËni i predsjednik opatij-ske sindikalne podruænice ÆÆeelljjkkoo HHaarrbbaaππ, viπa struËnasuradnica za radne odnose u Gradu Opatija TTaammaarraaPPiiËËuulljjaann -- BBaajjtt i pravna savjetnica u Sindikatu MMaarriinnaaHHaakklliinn..

Kolektivni ugovor za sluæbenike i namjeπtenike uupravnim tijelima Grada Opatije istjeËe krajem godi-ne. Prilikom pregovora za novi Kolektivni ugovor iπlose u smjeru πto veÊeg koriπtenja zakonskih moguÊ-nosti isplate materijalnih prava u neoporezivom izno-su (boæiÊnice, regres, troπkovi prehrane), a πto ma-njeg optereÊenja ProraËuna. Isto tako, danas potpisa-nim Sporazumom o osnovici plaÊe ostalo se na raziniosnovice koja vrijedi od 2009. godine i iznosi4.248,00 kuna. Ujedno, Kolektivnim je ugovorom izaposlenicima gradskih ustanova zajamËeno koriπte-nje materijalnih prava jednakih onima koje ostvarajugradski sluæbenici.

Predsjednik SDLSN-a BBoorriiss PPlleeππaa je izjavio kako jezadovoljan tijekom pregovora te zahvalio na suradnjidrugoj strani, predstavnicima Grada Opatije i nagla-sio da se potpisivanjem ovog Ugovora nastavlja du-gogodiπnja iznimno dobra suradnja meu socijalnimpartnerima.

GradonaËelnik Ivo DujmiÊ ovom je prigodom rekaoda zaposlenici moraju biti zadovoljni kako bi kvalitet-no obavljali svoj posao te izrazio zahvalnost kontinui-tetom dobre suradnje sa Sindikatom.

Lokalna samouprava

PPrroovvjjeerreennoo ddoonnoossii pprriiËËuuoo rraaddnniikkuu GGrraaddsskkee uupprraavvee uu SSll.. BBrroodduu kkoojjiissaamm pprriizznnaajjee kkaakkoo ssjjeeddiioossaamm ssaattii ii nniiππttaa nnee rraaddiiSituacija u kojoj se naπao radnik poËela je nakon πto je, kako tvrdi, odbio sudjelovati u nelegalnoj radnji

(TELEGRAM, 10. listopada 2019.) Zaposlenikslavonsko-brodske Gradske uprave tvrdi da je

kaænjen i degradiran jer je odbio poËiniti nelegalnu radnju nasvom poslu. O kalvariji koju veÊ duæe vrijeme zbog toga prolaziodluËio je progovoriti za Provjereno.

Tako je medijima ispriËao kako na posao odlazi svaki dan,no da ondje niπta ne radi punih osam sati. Tvrdi da æeli radi-ti, ali da mu nadreeni ne daju. Tako mu je jedini zadatak ti-jekom osmosatnog radnog vremena - otiÊi na pauzu. “Mo-ram biti negdje osam sati, a nemam posla. Ne izlazim viπe naterene. Sjedim osam sati, jedino πto odem na pauzu”, priËanavodeÊi kako su njegovi problemi poËeli kada je odbio sud-jelovati u nelegalnoj radnji.

ZA PO©TENJE - KAÆNJEN“Izdali su graevinsku dozvolu, a nisu htjeli izdati uporab-

nu dozvolu i onda su iπli poniπtavati graevinsku. I otad po-Ëinju moji problemi”, opisuje zaposlenik ureda za graditelj-stvo navodeÊi kako je ubrzo postao nepoæeljan, te progla-πen tehnoloπkim viπkom. Od uzornog i odgovornog zapos-lenika uskoro je postao najgori: “Premjeπten sam iz ureda,smanjena mi je ocjena. A sad posljednje dvije godine, ocje-nu dovoljan - to je najgora ocjena u zgradi”. Tako, umjestoda je za poπtenje nagraen, on je kaænjen.

Dnevnik.hr piπe da je zabrinjavajuÊa Ëinjenica πto sliËnih si-tuacija ima viπe, a da istu sudbinu dijeli joπ Ëetvero ljudi koji suodluËili stati pred kamere Provjerenog i progovoriti o svom is-kustvu.

PPoottppiissaann KKoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa sslluuææbbeenniikkee ii nnaammjjeeππtteenniikkee uu uupprraavvnniimmttiijjeelliimmaa GGrraaddaa BBjjeelloovvaarraa

(SDLSN, 12. lipnja 2019.) U ponedjeljak je u Bjelo-varu potpisan Kolektivni ugovor za sluæbenike i

namjeπtenike u upravnim tijelima Grada Bjelovara, kojim suna novo Ëetverogodiπnje razdoblje definirana prava i obvezeiz rada i po osnovi rada sluæbenika i namjeπtenika ove jedini-ce lokalne samouprave.

Kolektivni ugovor potpisao je u ime Grada Bjelovara kaoposlodavca bjelovarski gradonaËelnik DDaarriioo HHrreebbaakk, dok su is-pred Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRepublike Hrvatske potpisnici BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindi-kata i DDaammiirr FFeehheerr, sindikalni povjerenik Podruænice Sindika-ta Grada Bjelovara.

Ovime je u Gradu Bjelovaru nastavljena dobra praksa skla-panja kolektivnih ugovora kao naËina reguliranja prava za-poslenika i demokratske steËevine na podruËju radnog zako-nodavstva.

»»eellnniikk SSDDLLSSNN--aa uu IIssttrrii::SSiinnddiikkaattii bboolljjee ssuurraauujjuu ssddeessnniimm,, nneeggoo ss lliijjeevviimmvvllaaddaammaa.. AA OODDNNOOSS SS IIDDSS--oomm JJEE ZZAA PPOOHHVVAALLUU

Autor: Sanja BOSNI∆ (GLAS ISTRE, 18. svibnja 2019.) Izborna je godina za svatijela u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika. DDeenniiss BBuurrππiiÊÊ, povjerenik za Istarsku æupaniju, isti-Ëe da Êe se, s obzirom na bogato iskustvo, ponovo kan-didirati.

- Sindikalnim radom bavim se od 2001., a povjerenik zaIstru sam od 2008. U novom mandatu bih nastojao pomla-diti sindikat i privuÊi viπe visokoobrazovanih Ëlanova. Netkonas treba jednog dana naslijediti i shvatiti da je bez sindika-

5500

SDLDN RH

Lokalna samouprava

5511

ta, uvaæavanja radnika, sindikalnih pregovora i kolektivnihugovora gotovo nezamislivo ostvariti veÊa radniËka prava,istiËe BurπiÊ, dodavπi da imaju neπto preko 200 Ëlanova.

BurπiÊ dodaje da njegovo iskustvo pokazuje kako sindikatiimaju viπe uspjeha u pregovorima s desno orijentiranim vla-dama, nego onima s ljevice.

- Sadaπnja vladajuÊa koalicija, bez obzira na inicijativu “67je previπe”, dobro surauje sa sindikatima. Konzumiraju semnoga prava koja je SDP-ova koalicija zanemarivala. Prego-varamo s njima i pregovori se poπtuju. U doba MilanoviÊa injegove koalicije jedno bi se dogovorilo, a zatim bismo biliprevareni. Na regionalnoj razini je suradnja s IDS-om za poh-valu, kaæe BurπiÊ.

IstiËe da je najveÊi problem sindikata taj πto je sve manjeËlanova.

- Padu Ëlanstva doprinose odlasci starijih Ëlanova u mirovi-nu, jer oni su ti koji su shvaÊali znaËaj sindikalnog organizira-nja. U drugim Ëlanicama EU, primjerice Francuskoj, sindikatiobuhvaÊaju manje radno aktivnog stanovniπtva, ali su zatotamo graani i radnici socijalno osvijeπteni i vrlo aktivni. U Hr-vatskoj je postotak sindikalista daleko veÊi, ali to Ëlanstvo jevrlo neaktivno, zakljuËio je BurπiÊ.

SSIINNDDIIKKAALLIISSTTII OOGGOORR»»EENNII

SSvvee vviiππee ggrraaddoovvaa ttrraaææiiddaa kkoommuunnaallnnii rreeddaarrii mmoorraajjuu iimmaattii VVSSSS.. ZZaappoolliiccaajjccee,, ppaakk,, ddoossttaa ii ttrrii rraazzrreeddaa ssrreeddnnjjee

Autor: P. N.(Novilist.hr, 3. travnja 2019.) Tri komunalna redara uSlavonskom Brodu ostala su ovih dana bez posla, jer jeGrad novom sistematizacijom predvidio da taj posaomogu obavljati samo osobe s visokom struËnom spre-

mom, a ne kao dosad i one sa srednjom ili viπom struËnomspremom.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika upo-zorava da sve viπe gradova mijenja svoje pravilnike o unutar-njem redu na naËin da kao uvjete u pogledu struËne spreme

traæi viπu struËnu spremu od Zakonom propisane.- »udna je logika po kojoj je potrebna najmanje visoka

struËna sprema kako bi se utvrdilo je li neko uzurpirao javnupovrπinu, pogreπno se parkirao ili odloæio otpad na za to ne-propisnom mjestu, ali u Gradu Slavonskom Brodu i drugimgradovima izgleda æele novcem graana plaÊati da takveposlove obavljaju osobe koje su zavrπile diplomski studij, akako je krenulo u skoroj buduÊnosti moæda i njih zamijenesveuËiliπni specijalisti ili doktori znanosti. Kad se to dovede uvezu sa situacijom u kojoj policijskim sluæbenikom moæe pos-tati osoba sa zavrπenom trogodiπnjom srednjom (strukov-nom) πkolom, onda se Ëovjek zapita je li doista posao komu-nalnog redara toliko sloæeniji od onoga policijskog sluæbeni-ka i ne radi li se tu i o nekim drugim razlozima zbog kojih sepropisuju takvi uvjeti, pita sindikalist SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

On navodi kako bi jedan od razloga mogao biti taj πto jezlatno doba zapoπljavanja u jedinicama lokalne samoupraveveÊ odavna proπlo i svako novo zapoπljavanje mora se dodat-no obrazloæiti. Stoga se prostor za kadroviranje nerijetko pro-nalazi na naËin da se postojeÊi sluæbenici proglaπavaju nea-dekvatnima u pogledu struËne spreme, kako bi se mogli za-posliti novi “visokostruËni kadrovi”.

Ovakvo ËiπËenje “neodgovarajuÊih” kadrova koje se pro-vodi izmjenama sistematizacija i ugroæavanjem ljudskih eg-zistencija Ministarstvo uprave promatra mrtvo-hladno, daju-Êi suglasnost na pravilnike o unutarnjem redu bez da pri to-me propitkuje hoÊe li temeljem novog ustroja netko ostatibez posla i je li takav naËin organizacije rada zaista svrho-vit, dodaje.

LLOOKKAALLNNAA SSAAMMOOUUPPRRAAVVAA

KKoommuunnaallnnii rreeddaarrii oossttaajjuubbeezz ppoossllaa iiaakkoo uuddoovvoolljjaa--vvaajjuu zzaakkoonnsskkiimm uuvvjjeettiimmaa uuppoogglleedduu ssttrruuËËnnee sspprreemmeeTTrreebbaa llii zzaa uuttvvrriivvaannjjee pprreekkrrππaajjaa nnaa sslliiccii kkoommuunnaall--nnoomm rreeddaarruu nnaajjmmaannjjee vviissookkaa ssttrruuËËnnaa sspprreemmaa ((ffoottoo:: 003355ppoorrttaall..hhrr))

»udna je logika po kojoj je potrebna najma-nje visoka struËna sprema kako bi se utvrdiloje li neko uzurpirao javnu povrπinu, pogreπnose parkirao ili odloæio otpad na za to nepro-pisnom mjestu, a da istovremeno policijskimsluæbenikom moæe postati osoba sa zavrπe-nom trogodiπnjom srednjom (strukovnom)πkolom. Kako da se Ëovjek ne zapita je li dois-ta posao komunalnog redara toliko sloæenijiod onoga policijskog sluæbenika i ne radi li setu i o nekim drugim razlozima zbog kojih sepropisuju takvi uvjeti

(SDLSN, 3. travnja 2019.) Istekom roka raspolaga-nja, zbog nemoguÊnosti rasporeda na odgovaraju-

Êe radno mjesto, tri komunalna redara u Gradu SlavonskomBrodu ostala su bez posla i egzistencije jer je Grad novom sis-tematizacijom predvidio da poslove komunalnih redara moguobavljati samo osobe s visokom struËnom spremom, a ne kaodosad i one sa srednjom ili viπom struËnom spremom (jedanod njih ima V©S).

Naime, iako Zakon o komunalnom gospodarstvu kaæe ka-ko komunalni redar mora imati najmanje gimnazijsko sred-njoπkolsko obrazovanje ili Ëetverogodiπnje strukovno sred-njoπkolsko obrazovanje, sve viπe gradova mijenja svoje pravil-nike o unutarnjem redu na naËin da kao uvjete u pogledustruËne spreme traæi viπu struËnu spremu od Zakonom propi-sane, πto za posljedicu ima prestanak sluæbe za dotadaπnjekomunalne redare.

U obrazloæenju razloga za izmjenu pravilnika, gradovi naj-ËeπÊe navode sve veÊu sloæenost poslova komunalnih redarai potrebu poznavanja sve veÊeg broja razliËitih propisa, s Ëi-me osobe sa SSS sve teæe izlaze na kraj, iako pri tome gubeiz vida moguÊnosti koje im pruæa organizacija rada komunal-nih redara kojom se poslovi manje sloæenosti mogu delegira-ti osobama s niæom struËnom spremom pa tako i manje pla-titi iz gradskih proraËuna.

»udna je logika po kojoj je potrebna najmanje visoka struË-na sprema kako bi se utvrdilo je li neko uzurpirao javnu povr-πinu, pogreπno se parkirao ili odloæio otpad na za to nepro-pisnom mjestu, ali u Gradu Slavonskom Brodu i drugim gra-dovima izgleda æele novcem graana plaÊati da takve poslo-ve obavljaju osobe koje su zavrπile diplomski studij, a kako jekrenulo u skoroj buduÊnosti moæda i njih zamijene sveuËiliπnispecijalisti ili doktori znanosti.

U “manjim” gradovima poput Osijeka komunalni redari oËi-to obavljaju kudikamo manje sloæene poslove nego u Slavon-skom Brodu, kada to mogu Ëiniti sa srednjom struËnom spre-mom.

Kad se to dovede u vezu sa situacijom u kojoj policijskimsluæbenikom moæe postati osoba sa zavrπenom trogodiπnjomsrednjom (strukovnom) πkolom, onda se Ëovjek zapita je lidoista posao komunalnog redara toliko sloæeniji od onogapolicijskog sluæbenika i ne radi li se tu i o nekim drugim raz-lozima zbog kojih se propisuju takvi uvjeti.

Jedan od njih mogao bi biti taj πto je zlatno doba zapoπlja-

vanja u jedinicama lokalne samouprave veÊ odavna proπlo isvako novo zapoπljavanje mora se dodatno obrazloæiti. Stogase prostor za kadroviranje nerijetko pronalazi na naËin da sepostojeÊi sluæbenici proglaπavaju neadekvatnima u pogledustruËne spreme, kako bi se mogli zaposliti novi visokostruËnikadrovi.

Pri tome se nerijetko radi o ljudima s 20 i viπe godina staæau sluæbi, koji su tijekom rada dobrim dijelom stekli dragocje-no radno iskustvo i znanje na poslovima komunalnih redara,ali im se svejedno rijetko nudi zapoπljavanje na drugim i nji-hovoj struËnoj spremi odgovarajuÊim poslovima.

Tako i u Slavonskom Brodu nitko od tri komunalna redaranije sluæbu nastavio na nekom drugom radnom mjestu, a ka-da se jedan od njih prijavio na oglas za radno mjesto odgo-varajuÊe struËne spreme, oglas je na brzinu poniπten.

Ovakvo ËiπËenje “neodgovarajuÊih” kadrova koje se pro-vodi izmjenama sistematizacija i ugroæavanjem ljudskih eg-zistencija Ministarstvo uprave promatra mrtvo-hladno, da-juÊi suglasnost na pravilnike o unutarnjem redu bez da pritome propitkuje hoÊe li temeljem novog ustroja netko os-tati bez posla i je li takav naËin organizacije rada zaistasvrhovit.

Bilo kako bilo, poruka onima koji na takav naËin ostanubez posla je da Hrvatska ne treba ljude koji joj se ne svia-ju zbog ovih ili onih razloga, posebice ako nisu visoke struË-ne spreme i prepreka su novom zapoπljavanju i stvaranju kli-jentelistiËkih struktura unutar jedinica lokalne samouprave.(S. Kuhar).

SSiinnddiikkaatt:: ‘‘IIssttoo ooddvvjjeettnniiËËkkoo ddrruuππttvvoo ssddvvaa ooddvvjjeettnniikkaa ii vvjjeeææbbeenniikkaa aannggaaææiirraannoo uu GGrraadduu SSiisskkuu ii ssvviimmggrraaddsskkiimm ttvvrrttkkaammaa’’

(Narod.hr) “U Gradu Sisku i tvrtkama u njegovom vlas-niπtvu - Komunalcu Sisak, Gospodarenju otpadom Sisak,Gradskoj trænici Sisak, Auto prometu Sisak, SisaËkom vo-dovodu i Gradskim grobljima Viktorovac Sisak, angaæira-no je pet odvjetniËkih ureda.

Meutim, samo jedan od njih - OdvjetniËko druπtvo BabiÊ,BrboroviÊ & partneri iz Zagreba, svoje usluge pruæa i Gradu isvim gradskim tvrtkama, dok od ostala Ëetiri odvjetniËka ure-da dva usluge pruæaju Gradu, a dva Gospodarenju otpadomSisak”, istiËe SSiinniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik Sindikata dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske.

Proizlazi to iz odgovora na zahtjev za pristup informacija-ma koje je Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika RH uputio sluæbenicima za informiranje u Gradu Sisku injegovim tvrtkama.

No, iako je zahtjev poslan na sedam adresa, odgovori su

5522

SDLDN RH

Lokalna samouprava

5533

oËito sastavljani na jednom mjestu, jer sad-ræe potpuno iste reËeniËne konstrukcije i usvima se izraæava zadovoljstvo pruæenimpravnim uslugama OdvjetniËkog druπtva Ba-biÊ, BrboroviÊ & partneri te Ëinjenicom da jeGradu Sisku i njegovim tvrtkama na dnevnojbazi dostupno dvoje odvjetnika i dvoje od-vjetniËkih vjeæbenika, usprkos Ëinjenici daspomenuto odvjetniËko druπtvo na svojimmreænim stranicama navodi kako se njihovtim sastoji od dva odvjetnika i dva vjeæbeni-ka, koji se, sukladno zakonima fizike, ne mo-gu staviti na raspolaganje Gradu Sisku i πesttrgovaËkih druπtava u isto vrijeme, navodi upriopÊenju Siniπa Kuhar.

Sveprisutnom odvjetniËkom druπtvu zado-voljstvo pruæenim pravnim uslugama, kojezadiru u djelokrug zaposlenika Grada Siska itvrtki u njegovom vlasniπtvu, Grad Sisak mje-seËno plaÊa ugovorenom pauπalnom nakna-dom od 13.000,00 kuna, Komunalac3.000,00 kuna, Gradska trænica 5.000,00 ku-na, Auto promet 4.000,00 kuna, SisaËki vo-dovod 4.000,00 kuna i Gradska groblja3.000,00 kuna. Na mjeseËnoj razini radi se o32.000,00 kuna, dok pauπal godiπnje iznosi384.000,00 kuna.

Pored pauπala BB & partneri za osnivanjeCentra dijeljenih usluga od gradskih tvrtkimjeseËno ostvaruju prihod od 2.500,00 kunamjeseËno za πest i 1.250,00 kuna za iduÊihpet mjeseci odnosno sveukupnih 96.250,00kuna, a Grad Sisak i tri tvrtke su mu za us-klaenje s OpÊom uredbom o zaπtiti osobnihpodataka (GDPR) platili svaki po 5.000,00kuna odnosno dodatnih 20.000,00 kuna.

Provjerom u gradovima u kojima ima sindi-kalne podruænice, Sindikat je ustanovio kakosu neke druge jedinice lokalne samoupravevlastitim snagama, bez angaæiranja odvjetni-ka uskladile svoje akte i obrasce s GDPR paËak i servisirale svoje ustanove s “know-how” usvojenim na brojnim edukacijama ko-je su na tu temu odræavane tijekom protek-le godine.

No, tu nije kraj, jer je u Gradu i tvrtkamaangaæirano druπtvo sklopilo i ugovore o zas-tupanju na sudu, koje usluge se naplaÊujusukladno „Ugovoru o zastupanju i OdvjetniË-koj tarifi i to zavisno od uspjeha u postupkui naplate odvjetniËkih troπkova od suprotnestrane“.

Odvjetnik SSiinniiππaa BBaabbiiÊÊ od strane gradona-Ëelnice imenovan je i u pregovaraËki odborGrada Siska za pregovore sa Sindikatomdræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπteni-ka RH, kojem je na Ëelu gradski vijeÊnik Pre-drag SekuliÊ, a Sindikatu nije poznato hoÊeli i za to OdvjetniËko druπtvo biti posebno

5544

honorirano ili je ovakva usluga sastavni dio veÊ ugovore-nog paketa.

Sindikatu je nepoznato je li OdvjetniËko druπtvo bilo an-gaæirano i u kolektivnim pregovorima za sklapanje kolek-tivnog ugovora za Auto promet Sisak, ali zato raspolaæeinformacijom da taj kolektivni ugovor, sklopljen 5. travnja2018. godine nije, sukladno Zakonu o radu i Pravilniku opostupku dostave i naËinu voenja evidencije kolektivnihugovora, dostavljen Uredu dræavne uprave u SisaËko-mos-lavaËkoj æupaniji, πto predstavlja teæi prekrπaj poslodavcaza koji je zaprijeËena novËana kazna od 31.000,00 do60.000,00 kuna.

Ne ulazeÊi u svrsishodnost angaæiranja odvjetniËkih ure-da u jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama u njiho-

vom vlasniπtvu, posebice za pitanja iz djelokruga gradskihsluæbenika i zaposlenika pravne struke u gradskim tvrtka-ma, Sindikat kao vrijednu pozornosti istiËe Ëinjenicu daodvjetnici i vjeæbenici iz OdvjetniËkog druπtva BabiÊ, Brbo-roviÊ & partneri nemaju pravo niti naplaÊuju bilo kakveputne troπkove dolaska i odlaska u Sisak, Ëime su u pot-punosti izjednaËeni s lokalnim odvjetniËkim uredima, Ëijije moguÊi prigovor zbog angaæiranja odvjetnika iz Zagre-ba tako sasjeËen u korijenu, a ako im je svejedno krivo -neka traæe posla u Zagrebu, diljem Lijepe Naπe ili u broj-nim tvrtkama i poslovnim subjektima koji djeluju u Sisku,zakljuËuje u priopÊenju Sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika Republike Hrvatske kojeg potpisujeSiniπa Kuhar.

Lokalna samouprava

5555

KKuuhhaarr:: ©©ttoo ÊÊee bbiittii aakkoo bbuudduu GGrrbbiinnaa mmoorraallii iizznnoossiittii?? MMoogguu iimm ssee lleeaauukklliijjeeππttiittiiSiniπa Kuhar iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika u Newsromu je komentirao sinoÊnji incident u Saboru i obrazloæio zaπto je sindikat najavio da Êe traæitidodatak na plaÊu za saborsku straæu zbog uËestalih iznoπenja Ivana Pernara iz sabornice

(N1, 5. travnja 2019.) Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika traæio je od predsjedni-ka Sabora da pripadnicima Saborske straæe dodi-

jeli “dodatak za iznoπenje Pernara iz Sabora”, jer su tijekomsjednica na kojima sudjeluje Ivvaann PPeerrnnaarr izloæeni posebnimuvjetima rada u vidu podizanja, noπenja i spuπtanja tereta snepredvidljivom autonomnom voljom.

“Kad imate situaciju da jedan saborski zastupnik rjee iz-lazi na nogama, a ËeπÊe ga iznose pripadnici saborskestraæe, onda treba razmisliti o dodatku”, rekao je KKuuhhaarr do-davπi da je njihov zahtjev ozbiljan koliko je bio ozbiljan i si-noÊnji incident u Saboru.

“Moæda bi gospodin JandrokoviÊ trebao pozvati Ivana Per-nara i njegove roditelje na razgovor da u buduÊnosti iz uËio-nice izlazi sam”, nastavio je Kuhar i pitao πto Êe se dogoditikada bude trebalo iznositi nekog veÊeg poput Pee Grbina.” Prvo uhvatite pa iznesere, mogu vam se uklijeπtiti lea, patreba razmisliti o dodatku na oteæane uvjete rada”, rekao je.

Dodao je da je na scenu u Saboru trebao reagirati DORH:“Saborska straæa ne postupa iz osobnog animoziteta. Nekase barem policija i DORH izjasne ima li osnove da postupajupo sluæbenoj duænosti. Ako nema, onda ostaje na pripadnici-ma straæe da privatno pokrenu postupak protiv zastupnika.Prijetnje smrÊu su stvarno neprimjerene i mi to osuujemo”.

Pitao je i kako Êe saborska straæa, nakon mirovinske refor-me, nekoga iznositi kad budu imali 67 godina.

“Ako u sto posto sluËajeva devedeset posto sluËajeva otpa-da na Pernara, moæda je u njemu problem. EtiËki kodeksmoæe predvidjeti πto u situacijama kad se zastupnik opire ste-govnim mjerama koje su predviene Poslovnikom Hrvatskogsabora. Radilo se o udaljenju i zastupnik bi trebao prihvatititavku sankciju, a ne raditi od toga cirkus”, poruËio je Kuhar.

PPEERRNNAARR -- SSiinnddiikkaattii ssuuuu pprraavvuu,, nniijjee iissttoo iizznnoossiittiimmeennee iillii IIvvaannaa ©©uukkeerraa

(Totalinfo.hr, 5. travnja 2019.) Nakon πto su ganoÊas iznijeli iz sabornice oko Ëega je bilo mno-go buke, Ivan Pernar je danas nasmijao mnogekada je rekao kako podræava sindikate da djelat-

nici za iznoπenje dobiju dodatak. Pojasnio je to u detalje, ana Facebooku je uz snimku objavio:

[PODRÆAVAM PRIJEDLOG SINDIKATA DRÆAVNIH SLUÆ-BENIKA I NAMJE©TENIKA]

Predlaæem da se napravi koeficijent po kilogramima i dase jednostavno uz slikanje zastupnika obavi i vaganje i to nesamo na poËetku veÊ i na kraju mandata i da se zapravo vi-di kako je ovaj rad utjecao na njih.

Dodatak bi trebalo postupno poveÊavati u sluËaju uËesta-log iznoπenja nekog zastupnika korpulentnije grae.

Oni su pod korpulentnijeg naveli recimo primjer MMiirree BBuu--lljjaa, ali ja smatram da uistinu nije svejedno hoÊe li se iz Sa-bora iznositi nekog mrπavog zastupnika, ili recimo nekogtko nije moæda da tako kaæem mrπav, poput recimo gospo-dina Ivana ©ukera. Lako je mene iznijeti iz sabora, ali imaovdje ljudi koje bi bilo mnogo teæe iznijeti i iz tog razloga upotpunosti podræavam prijedlog Sindikata.

‘‘MMaalloo ssmmoo ssee nnaaππaalliillii,, aalliippoossttoojjii rreeaallnnaa ooppaassnnoosstt ooddppoovvrreeddee’’

(24sata, 5. travnja 2019.) - Malo smo se naπalili jerse ni jedan saborski zastupnik ne iznosi sa sjednicaSabora toliko koliko gospodin PPeerrnnaarr. MoguÊe rjeπe-

nje za to je da predsjednik Sabora pozove njega i njegove ro-ditelje i da zajedno s njim pokuπaju utjecati na to da ga se neiznosi iz razreda, odnosno iz sabornice. A ukoliko se to nasta-vi, onda stvarno treba razmisliti o uvoenju dodatka na uvje-te rada jer se to njegovo iznoπenje obavlja u stvarno ergonom-ski nepovoljnim uvjetima i moæe doÊi do povrede lea. Sabor-nica je stepenasta, trebaju ti ljudi doÊi do njega, izmeu stoli-ca ga ugrabiti, jedan uloviti za noge, drugi za ruke i trebaju gaiznijeti i tom prilikom stvarno moæe doÊi do neke trzajne pov-

Dodatak za iznoπenje Pernara

rede. To je sigurno realna opasnost. Tu se javlja i problem kakoÊe saborski straæari raditi taj posao ako budu morali raditi sa 67godina - rekli su nam u razgovoru iz Sindikata istiËuÊi kako dje-latnici saborske straæe samo rade svoj posao.

- Oni tamo ne postupaju jer imaju osobni animozitet premabilo kome veÊ po nalogu predsjedavajuÊeg,a sad im se veÊ pri-jeti i smrÊu. Danas, sutra Êe joπ nekome biti zapaljen i autopred njegovom kuÊom jer je samo radio svoj posao - istiËu.

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii ‘‘ddooddaattaakk zzaaiizznnooππeennjjee PPeerrnnaarraa’’(HRT, 5. travnja 2019.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbeni-

ka i namjeπtenika zatraæio je od predsjednika SaboraGordana JandrokoviÊa da sluæbenicima saborske straæedodijeli “dodatak za iznoπenje Pernara iz Sabora”, budu-Êi da su tijekom sjednica na kojima sudjeluje saborskizastupnik Ivvaann PPeerrnnaarr izloæeni posebnim uvjetima rada uvidu podizanja, noπenja i spuπtanja tereta s nepredvidlji-

vom autonomnom voljom. Dodaju kako bi iznos trebalo pos-totno poveÊati “u sluËaju uËestalog iznoπenja nekog korpu-lentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. MMiirree BBuulljjaa“.

- MoguÊe rjeπenje te situacije je da gospodin JandrokoviÊpozove zastupnika Ivana Pernara i njegove roditelje da zajed-no popriËaju o razlogu tog njegovog ponaπanja - da ga se vi-πe ne iznosi iz sabornice. Ako se to nastavi, treba priznati sa-borskoj straæi pravo na dodatak za posebne uvjete rada jermoæe doÊi do povrede lea, izjavio je tajnik Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Siniπa Kuhar.

PPOOLLIITTIIKKAA && KKRRIIMMIINNAALL

SSiinnddiikkaatt zzaa ssttrraaææaarree ttrraaææiiddooddaattaakk zzaa iizznnooππeennjjee PPeerrnnaarraa iizz SSaabboorraa.. OOKK,, nniissuu sskkrroozz oozzbbiilljjnnii,, aallii aarrgguummeennttii iimm ssttoojjeeU ironiËnom priopÊenju sindikat upozorava na realan problem

(Telegram.hr, 5. travnja 2019.) Nakon πto jesaborska straæa sinoÊ ponovo imala posla s

iznoπenjem IIvvaannaa PPeerrnnaarraa iz sabornice, jutros su se iz Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvat-ske poæalili na uvjete rada. Medijima su poslali priopÊenje u ko-jem piπe kako od predsjednika Sabora Gordana JandrokoviÊatraæe „dodatak za iznoπenje Pernara iz Sabora“. I, zapravo, ima-ju legitimno objaπnjenje za svoj zahtjev: tijekom sjednica na ko-jima sudjeluje Pernar, saborska straæa izloæena je posebnim uv-jetima rada u vidu podizanja, noπenja i spuπtanja tereta s ne-predvidljivom autonomnom voljom.

U priopÊenju se pozivaju na pravilnik o zaπtiti na radu priruËnom prenoπenju tereta. “Sukladno Pravilniku, primjereniuvjeti pri prenoπenju tereta su ako je dræanje tijela pri preno-

πenju ergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanjedovoljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatiπte”,piπu iz Sindikata i dodaju kako im takvi uvjeti pri prenoπenjuPernara naprosto nisu osigurani. “Pri iznoπenju Pernara iz Sa-bora nemoguÊe ih osigurati, buduÊi da ga se prvo mora doh-vatiti iz saborske klupe, u skuËenom i stepenastom prostoru,pri Ëemu saborski straæari tijelo dræe u poloæaju dubokogpretklona u kojem postoji opasnost od oπteÊenja lea”, kaæu.

IZ SINDIKATA KAÆU DA SU POLUOZBILJNIDodali su i kako je, buduÊi da im poslodavac zbog konfigu-

racije sabornice ne moæe ruËno prenoπenje tereta (Pernara)zamijeniti primjerenom radnom napravom, jedino rjeπenje sestraæarima prizna dodatak za posebne uvjete rada u vidu“dodatka za iznoπenje Pernara iz Sabora”. Napomenuli su ida bi se “dodatak trebalo postotno poveÊati u sluËaju uËes-talog iznoπenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika,poput npr. MMiirree BBuulljjaa.”

»uli smo se kratko s glavnim tajnikom Sindikata SSiinniiππoommKKuuhhaarroomm koji nam kaæe kako su u svom priopÊenju, zapravo,poluozbiljni. “Na ironiËan naËin æelimo ukazati da se radi onezgodnoj situaciji. Nije isto kada diæete vreÊu cementa ili ka-da nosite Ëovjeka.” Na pitanje je li se itko od saborske straæedo sada æalio na tegobe rekao je da “za sada nije, ali da sureagirali sada jer je ovo postalo preuËestalo i jer Pernara iz-nose van na gotovo svakoj sjednici.”

SSIINNDDIIKKAATT DDRRÆÆAAVVNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA

TTrraaææee ddooddaattaakk nnaa ppllaaÊÊuu zzaassaabboorrsskkuu ssttrraaææuu zzbboogg iizznnooππeennjjaa PPeerrnnaarraa:: ““TToo ssuuppoosseebbnnii uuvvjjeettii rraaddaa””Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika Republike Hrvatske od predsjednika Hrvat-skoga sabora Gordana JandrokoviÊa traæi da sluæ-benicima saborske straæe dodijeli „dodatak za iz-noπenje Pernara iz Sabora“

(Dnevnik.hr, 5. travnja 2019.) PoruËuju kakosu tijekom sjednica na kojima sudjeluje zastupnik IIvvaann PPeerrnnaarrizloæeni “posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, noπenja ispuπtanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom”.

5566

Dodatak za iznoπenje Pernara

5577

“Sukladno Pravilniku o zaπtiti na radu pri ruËnom preno-πenju tereta (NN 42/05), primjereni uvjeti pri prenoπenju te-reta su ako je dræanje tijela pri prenoπenju ergonomski prim-jereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik, tlo rav-no i da teret ima primjereno hvatiπte, πto je pri iznoπenjuPernara iz Sabora nemoguÊe osigurati, buduÊi da ga se pr-vo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skuËenom i stepenas-tom prostoru, pri Ëemu saborski straæari tijelo dræe u polo-æaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost od oπte-Êenja lea”, poruËuju iz Sindikata.

Predsjednik Sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr poruËuje kako iznoπe-nje saborskih zastupnika iz sabornice predstavlja posebneuvjete rada.

“BuduÊi da poslodavac zbog konfiguracije sabornice nemoæe ruËno prenoπenje tereta (Pernara) zamijeniti primjere-nom radnom napravom, pomagalima i primjerenim mehaniË-kim pomagalima, jedino rjeπenje za saborske straæare kojiuËestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodataka naposebne uvjete rada u vidu dodatka za iznoπenje Pernara izSabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotno pove-Êati u sluËaju uËestalog iznoπenja nekog korpulentnijeg sabor-skog zastupnika, poput npr. MMiirree BBuulljjaa“, kaæu u Sindikatu.

Podsjetimo, straæa je sinoÊ krenula nositi Pernara van Sabor-nice, a BBuunnjjaacc je izgubio æivce. PoËeo je vikati i naguravati se saStraæom. “Dosta toga, smradovi! Nemate pravo na to! Mrπ, joπmi jednom uzmi neπto iz ruke, kunem ti se, neÊeπ æiv izaÊiodavde! Mrπ, smeÊe, mrπ!”, vikao je. Viπe proËitajte ovdje.

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii ddooddaattaakk zzaa iizz--nnooππeennjjee PPeerrnnaarraa iizz SSaabboorraa

(Hina, 5. travnja 2019.) - Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika zatraæio je

u petak od predsjednika Hrvatskoga sabora GGoorrddaannaa JJaann--ddrrookkoovviiÊÊaa da sluæbenicima saborske straæe dodijeli “doda-tak za iznoπenje Pernara iz Sabora”, buduÊi da su tijekomsjednica na kojima sudjeluje saborski zastupnik Ivan Pernarizloæeni posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, noπenjai spuπtanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

Sindikat u priopÊenju istiËe da su, sukladno Pravilniku ozaπtiti na radu pri ruËnom prenoπenju tereta, primjereni uv-jeti pri prenoπenju tereta ako je dræanje tijela pri prenoπenjuergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanje do-voljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatiπte.

Napominju da je pri iznoπenju PPeerrnnaarraa iz Sabora to nemo-guÊe osigurati, buduÊi da ga se prvo mora dohvatiti iz sa-borske klupe, u skuËenom i stepenastom prostoru, pri Ëe-mu saborski straæari tijelo dræe u poloæaju dubokog pretklo-na u kojem postoji opasnost od oπteÊenja lea.

“BuduÊi da poslodavac zbog konfiguracije sabornice nemoæe ruËno prenoπenje tereta (Pernara) zamijeniti primjere-nom radnom napravom, pomagalima i primjerenim mehaniË-kim pomagalima, jedino rjeπenje za saborske straæare kojiuËestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodataka naposebne uvjete rada u vidu dodatka za iznoπenje Pernara izSabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotno pove-Êati u sluËaju uËestalog iznoπenja nekog korpulentnijeg sabor-

skog zastupnika, poput npr. MMiirree BBuulljjaa”, zakljuËuje u priopÊe-nju Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

SinoÊ kratko iza ponoÊi potpredsjednik Hrvatskog saboraMMiilliijjaann BBrrkkiiÊÊ zatraæio je izbacivanje zastupnika Æivog zidaIvana Pernara nakon πto je i poslije dvije opomene nastaviogovoriti o Ivi Sanaderu.

Pernar je pozvao Sanadera da prestane πutjeti i progovo-ri o HDZ-ovim crnim fondovima, da “kaæe istinu i bude po-kajnik”. BrkiÊ je u dva navrata opomenu Pernara da se dræiteme, a to je bila SDP-ova interpelacija o radu vlade, no onse ogluπio, pa je na koncu opomenut i udaljen sa sjednice.

PPOOSSEEBBNNII UUVVJJEETTII RRAADDAA

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii ddooddaattaakk zzaa iizz--nnooππeennjjee PPeerrnnaarraa iizz SSaabboorraa

(SDLSN, 5. travnja 2019.) Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske

od predsjednika Hrvatskoga sabora GGoorrddaannaa JJaannddrrookkoovviiÊÊaatraæi da sluæbenicima saborske straæe dodijeli „dodatak za iz-noπenje Pernara iz Sabora“, buduÊi da su tijekom sjednica nakojima sudjeluje uvaæeni saborski zastupnik IIvvaann PPeerrnnaarr izlo-æeni posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, noπenja ispuπtanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

Naime, sukladno Pravilniku o zaπtiti na radu pri ruËnomprenoπenju tereta (NN 42/05), primjereni uvjeti pri prenoπe-nju tereta su ako je dræanje tijela pri prenoπenju ergonom-ski primjereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik,tlo ravno i da teret ima primjereno hvatiπte, πto je pri izno-πenju Pernara iz Sabora nemoguÊe osigurati, buduÊi da gase prvo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skuËenom i ste-penastom prostoru, pri Ëemu saborski straæari tijelo dræe upoloæaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost odoπteÊenja lea.

BuduÊi da poslodavac zbog konfiguracije sabornice nemoæe ruËno prenoπenje tereta (Pernara) zamijeniti primjere-nom radnom napravom, pomagalima i primjerenim meha-niËkim pomagalima, jedino rjeπenje za saborske straæare ko-ji uËestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodatakana posebne uvjete rada u vidu dodatka za iznoπenje Perna-ra iz Sabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotnopoveÊati u sluËaju uËestalog iznoπenja nekog korpulentni-jeg saborskog zastupnika, poput npr. MMiirree BBuulljjaa. (S. Kuhar)

SDLDN RH

5588

RREEOORRGGAANNIIZZAACCIIJJAA

SSmmaannjjuujjee ssee ddrrææaavvnniiaappaarraatt:: 660088 sslluuææbbeenniikkaaiiddee uu ssttiimmuullaattiivvnnuu mmiirroovvii--nnuu zzaa 9977 mmiilliijjuunnaa kkuunnaaI oporba je za manji broj sluæbenika, no uovom prijedlogu vidi nelogiËnosti

(RTL.hr, 14. studenoga 2019.) Preglomazandræavni aparat konaËno Êe se smanjiti, ali neotpuπtanjem viπka radnika, nego njihovim

stimuliranjem da odu u prijevremenu mirovinu.Uredi dræavne uprave potpast Êe pod nadleænost æupani-

ja, graanima Êe, uvjeravaju u Ministarstvu uprave, sve bitibræe i na jednom mjestu, a dræavu Êe sve skupa manje koπ-tati.

Dvjestotinjak poslova koji su se obavljali u Uredima dræav-ne uprave sada se povjerava æupanijama.

U Uredima dræavne uprave sada je 2544 zaposlenih, 608ih ide u prijevremenu mirovinu, a dræava Êe im za otpremni-ne isplatiti 97 milijuna kuna. Da su joπ pet godina ostali u sus-tavu dræavu bi koπtali 238 milijuna kune.

Kako Êe dræava plaÊati æupanijama obavljanje poslova dræ-avne uprave, sluæbenici oËekuju veÊe plaÊe za posao koji suobavljali i do sada. A kako su koeficijenti u æupanijama ipakviπi od onih u dræavnoj upravi, zadovoljni su i sindikati.

“Mislim da je to dobro rjeπenje i nakon 2001. godine to jeprvi puta da se sad u dræavnoj sluæbi ljudi zbrinjavaju na na-Ëin da se dobivaju otpremnine koje su stimulativnije i neπtoveÊe nego pri odlasku u redovnu starosnu mirovinu”, rekaoje BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik sindikata dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika.

I oporba je za manji broj sluæbenika, no u ovom prijedloguvidi nelogiËnosti. “Ne vidim logiku u vladinoj æelji da s jednestrane izmjenom zakona o dræavnim sluæbenicima i namjeπ-tenicima poveÊa moguÊnost da ljudi rade do 67 godine, a sdruge strane ljude koji su blizu tog godiπta potiËe da odla-ze”, rekao je SDP-ov Arsen Bauk.

2001. kad se su se zadnji put davale stimulativne otprem-nine u dræavnoj sluæbi bilo je to baπ kod izdvajanja Ureda dræ-avne uprave u æupanijama, 19 godina kasnije ti se uredi, ta-koer uz otpremnine, vraÊaju kuÊi. (Amela »iliÊ)

ÆÆUUPPAANNIIJJEE PPRREEUUZZIIMMAAJJUU PPOOSSLLOOVVEE

IIzz ddrrææaavvnnee uupprraavvee ooddllaazzii660000 sslluuææbbeenniikkaa,, zzaa oottpprreemmnniinnee 335500 mmiilliijjuunnaakkuunnaaOd 1. sijeËnja 2020. godine u nadleænost æupanija vraÊaju se poslovi koje su obavljaledo 2001. Pod jednim krovom ishodit Êe sesva dokumentacija u vezi s gospodarstvom,obrtniπtvom, imovinsko-pravnim poslovima,matiËarstvom…

AUTOR Ivica Beti(VE»ERNJI LIST, 16. rujna 2019.) Viπe od 200

poslova bit Êe prvog dana sijeËnja 2020. godine preusmjere-no s Ureda dræavne uprave na æupanije, πto bi graanima tre-balo omoguÊiti veÊu dostupnost usluga poput izdavanja rod-nog lista i domovnice ili otvaranja obrta, a æupani, s drugestrane, dobivaju joπ veÊe ovlasti i moÊ. Ministar uprave IIvvaannMMaalleenniiccaa ovih dana obilazi æupanije kako bi iz prve ruke doz-nao teËe li jedna od vaænijih reformi ove Vlade prema planu.

- Novi sustav bit Êe puno efikasniji nego πto je bio do sada,a graani neÊe biti ni u Ëemu zakinuti nego Êe im sve uslugebiti dostupnije - rekao je ministru osjeËko-baranjski æupan IIvvooAAnnuuππiiÊÊ.

Njegov poæeπko-slavonski kolega AAlloojjzz TToommaaππeevviiÊÊ kazao jeda viπe neÊe biti preklapanja poslova, dok brodsko-posavskiæupan DDaanniijjeell MMaarruuππiiÊÊ napominje da Êe nova reforma biti ra-cionalnija i funkcionalnija za cijelu dræavu.

Bjelovarsko-bilogorski æupan DDaammiirr BBaajjss istiËe da Êe se 1. si-jeËnja iduÊe godine praktiËki sve πto je kljuËno za graane,dobivanje sve potrebne dokumentacije, ishoenje papira ve-zanih uz gospodarstvo, obrtniπtvo, imovinsko-pravne poslovei matiËarstvo, obavljati pod jednim krovom. Razmiπljaju, do-dao je, i o pojaËavanju kadra u opÊinama i gradovima, pose-bice kad je rijeË o matiËarima.

Ministar Malenica najavljuje i digitalizaciju javne uprave ko-ja bi koristila i æupanijama u obavljanju tihposlova, a sve s ciljem da javna uprava bu-de uËinkovit servis graana. U nadleænostæupanija zapravo se vraÊaju mnogi poslo-vi koje su obavljale do 2001. godi-ne, kad su uvedeni uredi.

Preustrojem bi se trebao smanji-ti ukupni broj sluæbenika i trebalebi se ostvariti dodatne uπtede.Prema analizi Ministarstva, mo-guÊnost preuzimanja otpremni-ne moglo bi iskoristiti oko 600od ukupno 2500 zaposlenikaureda dræavne uprave, πtoÊe, vele, donijeti i uπtede.

Dræavna uprava

5599

Novac je osiguran u dræavnom proraËunu, oko 350 milijunakuna, i bit Êe doznaËen æupanijama.

NeujednaËen broj sluæbenikaMeimurski æupan MMaattiijjaa PPoossaavveecc uvjeren je da Êe prela-

zak tamoπnjih 66 sluæbenika Ureda proÊi bez problema s ob-zirom na mali broj zaposlenih, no pitanje je, veli, hoÊe li takobiti i u ostalim æupanijama. Od Ministarstva uprave dobilismo podatke o broju zaposlenih u Uredima po æupanijama.

LiËko-senjska s oko 46.000 stanovnika ima 73 zaposlenih,po jednog na 629 stanovnika, dok, na primjer, u Meimurs-koj i Primorsko-goranskoj na jednog sluæbenika dolazi 1680stanovnika. Predstojnik Ureda u LiËko-senjskoj æupaniji DDaarrkkooBBaanniiÊÊ kaæe da Ured, osim u GospiÊu u kojem je sjediπte æu-panije, ima i Ëetiri ispostave te tri matiËna ureda jer pokriva-ju zemljopisno veÊe podruËje, a za njegova mandata protek-le Ëetiri godine broj zaposlenih nije se poveÊavao.

- Pauπalna je ocjena je li sluæbenika puno ili malo. Naravnoda se uvijek moæe racionalnije poslovati - dodaje.

Dræavni novac za reformu, ali…S obzirom na novi zakon o sustavu dræavne uprave te spa-

janje ureda sa æupanijom, pretpostavka je da Êe odreenibroj sluæbenika uzeti stimulativnu otpremninu i otiÊi iz susta-va. U DubrovaËko-neretvanskoj æupaniji jedan sluæbenik pok-riva 899 stanovnika, u KarlovaËkoj 977, ©ibensko-kninskoj1035, VirovitiËko-podravskoj 1070, Poæeπko-slavonskoj 1104,Zadarskoj 1163, Splitsko-dalmatinskoj 1383… Najracionalnijaje ZagrebaËka æupanija sa 164 zaposlena na 311.000 stanov-nika, πto je jedan sluæbenik na gotovo 1900 graana.

Jedan od predstojnika ureda kojemu Êe 1. sijeËnja πef pos-tati æupan kaæe da Êe sluæbenicima koji Êe prijeÊi pod okriljeæupanija morati porasti plaÊe jer su primanja zaposlenih u æu-panijama veÊa nego u dræavnoj upravi, pa uπtede na krajuipak neÊe biti tolike kako se govori.

- U dræavnom proraËunu predvien je novac za reformu,no moæe se, kao u sluËaju izdavanja graevinskih dozvola pri-je nekoliko godina, dogoditi da na kraju teret padne na æu-panije koje Êe tada poËeti dijeliti otkaze. Ljudi se boje - veli.Naravno da æupani, dodaje, pozdravljaju reformu jer preuzi-manjem 200 novih poslova raste njihova politiËka moÊ…

MMiinniissttaarr MMaalleenniiccaa ssaa ææuuppaannoomm KKooææiiÊÊeemm oopprreeuuzziimmaannjjuu ppoosslloovvaaddrrææaavvnnee uupprraavvee

(Hina, 27. kolovoza 2019.) Ministar upraveIIvvaann MMaalleenniiccaa sastao se u utorak sa æupanom

ZagrebaËke æupanije SSttjjeeppaannoomm KKooææiiÊÊeemm radi reformske mje-re povjeravanja poslova Ureda dræavne uprave æupanijama,kojom Êe oko 2000 dræavnih sluæbenika prijeÊi u æupanije.

Ministar Malenica tijekom posjeta ZagrebaËkoj æupaniji is-taknuo je da je to samo jedan u nizu operativnih sastanakasa æupanima kako bi se kvalitetno pripremila reformska mje-

ra povjeravanja poslova Ureda dræavne uprave æupanijama.“©to se tiËe koristi ove reformske mjere - graani su ti koji

bi trebali osjetiti korist ovih promjena u smislu da Êe lakπeostvarivati prava. Mislim da Êe od 1. sijeËnja 2020. graani,æupani i æupanijske administracije biti zadovoljni i da Êe se re-forma pokazati uspjeπnom”, ocijenio je ministar.

Poslove Êe odraivati æupanijski sluæbenici, odnosno spora-zumom izmeu Ministarstva uprave i æupana, dræavni sluæbe-nici prijeÊi Êe u status sluæbenika u jedinici lokalne i podruË-ne samouprave te Êe odraivati poslove zajedno sa æupanij-skim sluæbenicima, ovisno o ustrojstvu svake æupanije.

“Na æupanima je da internim aktom ustroje svoje odjele su-kladno poslovima koji im se povjeravaju, a radi se o poslovimaiz podruËja druπtvenih djelatnosti, gospodarstva, imovinsko-pravnih odnosa i poslova opÊe uprave”, istaknuo je Malenica.

Procijenio je da Êe oko 2000 dræavnih sluæbenika prijeÊi uæupanije, za Ëije je plaÊe dræava osigurala oko 350 milijunakuna. S obzirom na to da se radi o povjeravanju poslova,sporazum koji se sklapa nije vremenski odreen, objasnio jeministar, tako da Êe financiranje biti osigurano sve dok se tiposlovi obavljaju.

Iako je obim posla koji slijedi dosta velik i mijenja se 66 za-kona, Malenica ne smatra da su u “cajtnotu”. “Mislim da imadovoljno vremena, dio zakona je veÊ proπao javno savjetova-nje tako da mislim da Êe sve biti gotovo do 1. sijeËnja”, po-ruËio je.

ZagrebaËka æupanija preuzima 159 zaposlenika©to se tiËe same ZagrebaËke æupanije, æupan KoæiÊ istak-

nuo je da bi Æupanija trebala preuzeti 159 zaposlenika ili 30-ak manje zbog moguÊnosti prijevremenog umirovljenja sluæ-benika.

“Kao Æupanija smo i do sad sve poslove koje smo dobiliodraivali kvalitetno, uËinkovito i mislim da je Vlada moglabiti zadovoljna s ovim πto smo uËinili. Poslove dræavne upra-ve koje trebamo preuzeti odraivat Êemo jednako zduπno,uËinkovito, kvalitetno, a prije svega na korist naπih æitelja”,rekao je æupan.

Predstojnica Ureda dræavne uprave AAnnddrreeaa JJuurriiÊÊ pozdravi-la je reformu kojom se ide prema decentralizaciji poslova ispuπtanja na regionalnu razinu, Ëime bi se poslovi pribliæiligraanima.

Predsjednik Æupanijske skupπtine ZagrebaËke æupanije DDaa--mmiirr MMiikkuulljjaann najavio je da Êe 2. sijeËnja biti odræana sjednicaSkupπtine zagrebaËke æupanije kako bi uËinili sve da prijelazproe πto bezbolnije, da se poslovi ne zaustave i da se oba-vljaju kontinuirano.

6600

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa uuppoozzoorraavvaa:: ‘‘UU ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii bbrroojjnniisslluuææbbeenniiccii rraaddee nnaa ooddrreeeennoo vvrriijjeemmee’’

(Narod.hr, 1. svibnja 2019.) Iako je dræav-na sluæba pojam koji u javnosti oznaËava

siguran i redovito plaÊen posao, u dræavnoj upravi brojni sluæ-benici rade desetak i viπe godina na odreeno vrijeme, kaozamjene za zaposlenike na bolovanju, rodiljnom ili roditelj-skom dopustu, zbog poveÊanog opsega rada, provedbe pro-jekata i sl., koji se nikako ne mogu domoÊi stalnog zaposle-nja, a na natjeËajima stalan posao uvijek dobivaju neki drugii od njih „bolji“ sluæbenici, upozorava SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindika-ta dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Ëije priopÊe-nje prenosimo u cijelosti.

Osim rada na odreeno vrijeme u dræavnoj sluæbi znaËajanje i broj onih koji rade po ugovoru o djelu i to na radnimmjestima i poslovima koji imaju obiljeæja posla za koji se os-niva radni odnos, buduÊi da rade u redovitom radnom vre-menu, u prostorijama i na sredstvima poslodavca, po njego-vim nalozima i nesamostalno, ali to dræavna tijela ne smetada takve nezakonite ugovore sklapaju i dalje, a kazna za tak-vo postupanje ne postoji za poslodavca, veÊ samo za radni-ka koji radi na takvim poslovima i to u obliku prestanka rada.

Dugogodiπnji rad na odreeno vrijeme i po ugovoru o dje-lu naroËito je prisutan u pravosuu, Poreznoj upravi, ali i dru-gim dræavnim tijelima.

U Poreznoj upravi je sluæbenik u Istarskoj æupaniji na odre-eno vrijeme radio bez prekida 15 godina na razliËitim pos-lovima na odreeno vrijeme, zbog svog radnog uËinka bioocjenjivan najviπim ocjenama, javljao se na natjeËaje na koji-ma je redovito bio najviπe rangiran, ali posao na nedoreenonikad nije dobio jer ga je uvijek isti psiholog ocijenio kao „ma-nje prikladnim“ na psiholoπkom testiranju.

Zalud su mu bile najviπe ocjene, dugogodiπnje radno iskustvoi pokazano znanje, kad je za posao na odreeno radno vrijeme„prikladan“, ali za onaj na neodreeno radno vrijeme nije.

I kada je po prvi puta putem sindikata pokuπao ukazati naËudnu logiku da Ëovjek moæe uspjeπno raditi 15-tak godina naodreeno u dræavnoj sluæbi, ali mu za posao na neodreeno

uvijek spuπtaju rampu, ostao je i bez radnog mjesta na odree-no vrijeme.

Zato sindikati nerado „pomaæu“ takvim radnicima, jer seukazivanje na dugogodiπnje maltretiranje sluæbenika koji sesele s jedne zamjene na drugu, jednog posla na odreeno nadrugi, jednog ugovora o djelu do drugog, najËeπÊe obija oglavu takvih radnika, kojima dræavna tijela viπe ne produæava-ju takvu „sluæbu“, kao kaznu za nezahvalnost koju su poka-zali prema svojim poslodavcima.

Radi se o „tamnoj brojci“ koja obuhvaÊa znaËajan broj za-poslenih u dræavnoj sluæbi i Sindikat stoga poziva Ministar-stvo uprave da iznese podatke o broju sluæbenika i namjeπte-nika koji rade na odreeno vrijeme i po ugovoru o djelu, kaoi staæu koji su ostvarili na taj naËin.

MMIINNIISSTTAARR KKUU©©»»EEVVII∆∆ SSAA ÆÆUUPPAANNIIMMAARRAAZZGGOOVVAARRAAOO OO DDEECCEENNTTRRAALLIIZZAACCIIJJII

ÆÆuuppaanniijjee oodd 11.. ssiijjeeËËnnjjaapprreeuuzziimmaajjuu ddiioo ppoosslloovvaaddrrææaavvnnee uupprraavvee

(GLAS SLAVONIJE, 17. travnja 2019.) Mi-nistar uprave LLoovvrroo KKuuππËËeevviiÊÊ razgovarao je

u srijedu sa æupanima i predstavnicima æupanija o reformskojmjeri povjeravanja poslova dræavne uprave æupanijama, kojatreba stupiti na snagu 1. sijeËnja 2020., te je istaknuo da sutri cilja u njegovu mandatu - bolja dræavna uprava, decentra-lizacija i digitalizacija, a zakon o sustavu dræavne uprave pri-donijet Êe ostvarenju dvaju ciljeva - podizanju uËinkovitostijavne uprave i decentralizaciji.

Na taj naËin poslovi koje obavljaju uredi dræavne uprave pre-nose se na jedinice regionalne samouprave, to jest æupanije,rekao je KuπËeviÊ. Tu je rijeË o viπe od 200 vrsta razliËitih pos-lova, poput rjeπavanja braniteljskih pitanja, rjeπavanja katego-rizacije apartmana, otvaranja obrta i svih drugih pitanja bitnihza graane, istaknuo je, dodavπi da Êe po naËelu supsidijar-nosti te usluge pribliæiti graanima te kako vjeruje da Êe æu-panije, buduÊi da bolje poznaju teren i potrebe sugraana, joπbolje, kvalitetnije i uËinkovitije rjeπavati sva ta dnevna pitanja.

Na pitanje o smanjenju broja zaposlenih u dræavnoj upravi,KuπËeviÊ je odgovorio kako danas u uredima dræavne uprave ra-di 2500 sluæbenika, a u æupanijama oko 2000, i primit Êe ih joπviπe, no, dodao je, buduÊi da se vode naËelom racionalnosti, æe-le da broj sluæbenika koji Êe prijeÊi u æupanije bude πto manji.

“U suradnji s Ministarstvom financija pripremili smo pro-gram stimulativnih otpremnina i oËekujemo da Êe od 500 do600 sluæbenika iskoristiti pravo na otpremninu i æupanije Êeza toliko primiti manji broj osoba, u konaËnici takva Êe kalku-lacija za dræavni proraËun biti zanemariva i bit Êe na postoje-Êoj razini troπka”, smatra KuπËeviÊ.

Istaknuo je kako je to velik posao i reformska mjera te daje na temelju zakona potrebno promijeniti 75 zakona, deveturedaba i 46 pravilnika. “Æupanije se moraju pripremiti zapreuzimanje svih tih 200-tinjak poslova, preuzeti sluæbenike ipredmete, moraju izraditi nove pravilnike za svoje ustrojbene

Dræavna uprava

6611

jedinice i suraivati s resornim tijelima. Sastanak koji odræa-vamo zamiπljen je kao priprema æupanija na tehniËke stvarikako bi se ostvarili preduvjeti da 1. sijeËnja 2020. cijeli sustavprofunkcionira”, rekao je KuπËeviÊ.

Analizirano je svako radno mjestoOdgovarajuÊi na novinarski upit, rekao je kako su analizira-

li svako radno mjesto i djelatnika po broju predmeta kojeobrauje na godiπnjoj razini te kako vide da tu ima “jako pu-no mjesta za uπtedu i da realno Ëine viπak”, posebice kad seuzme u obzir da u æupaniji ima odreeni broj sluæbenika. “Ikad se ti poslovi fuziraju i kada ih budu obavljali sadaπnji æu-panijski djelatnici i javne uprave, koji Êe postati æupanijski dje-latnici, onda tu imamo puno prostora za racionalizaciju i nevidim zaπto bi æupanije poveÊavale broj zaposlenih”, rekao jeministar. “Ugovorom koji Êe Vlada sklopiti sa æupanijama osi-gurat Êe se sredstva za plaÊe za upravo toliki broj djelatnikakoliki prelazi u æupanije”, objasnio je KuπËeviÊ.

SSiinnddiikkaatt:: DDrrææaavvnnaa ttiijjeellaaffaallssiiffiicciirraajjuu rrjjeeππeennjjaa oo ooccjjeennjjiivvaannjjuu,, kkaakkoo oonnddaavvjjeerroovvaattii uu ppllaattnnii ssuussttaavvuu kkoojjeemm ÊÊee ppllaaÊÊee oovviissiittiioo ooccjjeennaammaa

(Narod.hr, 15. travnja 2019.) Novi platnisustav koji bi se u dræavnoj sluæbi trebao

uspostaviti Zakonom o plaÊama dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika koji je u izradi, trebao bi poËivati na ocjeni radnoguËinka dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, poruËuju iz Sindi-kata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatske.

Ocjenjivanje bi se pri tome trebalo u πto veÊoj mjeri teme-ljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima koji osiguravaju oc-jenjivanje prema rezultatima rada, odnosno koji predstavlja-ju objektivne pokazatelje struËnih znanja i vjeπtina, sposob-nosti, postignuÊa i uloæenog rada i realno ukazuju na stupanjizvrπenja i kvalitetu svih planiranih i neplaniranih zadataka, asam postupak ocjenjivanja na naËelima objektivnosti, konti-nuiteta, transparentnosti i meusobnog povjerenja te pra-vednosti i nepristranosti.

Naæalost, naËin na koji se danas provodi postupak ocjenji-vanja ne upuÊuje na postojanje meusobnog povjerenja iz-meu nadreenih sluæbenika i onih koji se ocjenjuju, πto u ve-likoj mjeri utjeËe i na nedostatak povjerenja u ocjenjivanje ubuduÊnosti, posebice stoga πto Êe o njemu ovisiti hoÊe li pla-Êa rasti godiπnje, nakon dvije godine ili tek nakon Ëetiri godi-ne, odnosno padati nakon negativne ocjene.

Naime, dræavna tijela danas postupak ocjenjivanja provodena naËin da obvezu zajedniËkog razmatranja primjedbi kojesluæbenik ima na predloæenu ocjenu tretiraju kao formalnu

obvezu koju izvrπavaju na naËin da se u rjeπenju konstatirakako je nadreeni sluæbenik razmotrio primjedbu sa sluæbe-nikom, te uzimajuÊi na znanje primjedbu ostaje ili ne ostajepri prijedlogu ocjene, neovisno o tome je li primjedba zajed-niËki razmotrena sa sluæbenikom ili nije.

Da je tako, svjedoËe brojni sluËajevi u kojima sluæbeniciukazuju na to da nadreeni sluæbenik nikad s njima nije raz-govarao o njihovoj primjedbi na ocjenu, ali se u rjeπenju o oc-jeni svejedno navodi kako je to uËinjeno.

Tako je, npr., nadreeni sluæbenik sluæbenice u Ministar-stvu poljoprivrede, kojoj je prijedlog smanjene ocjene na oËi-tovanje dostavljen „mailom“, dobio uputu ministarstva daako sluæbenica nema primjedbe uz svoj potpis nadopiπe - na-kon zajedniËkog razmatranja suglasan sa prijedlogom ocjeneili ako ima primjedbe uz potpis upisati - nakon zajedniËkograzmatranja ima primjedbu, potpisati, skenirati, potvrujuÊitime da se obvezni postupak zajedniËkog razmatranja pri-mjedbi sluæbenika na ocjenu provodi laænim utvrenjem Ëi-njeniËnog stanja, a da do razgovora sa sluæbenikom nije nidoπlo i, na kraju, falsificiranjem rjeπenja o ocjeni, u kojem sekonstatira da se dogodilo neπto πto se nije dogodilo.

U Poreznoj upravi jednako smjelo u rjeπenjima o ocjenjiva-nju navode formulaciju „sukladno Ëlanku 10. stavak 4. Ured-be neposredno nadreena sluæbenica razmotrila je primjed-bu sa sluæbenikom, te uzimajuÊi na znanje primjedbu ocjenji-vanja sluæbenika ostaje pri prijedlogu ocjene“, premda sluæ-benici tvrde da se s njima nikad na tu temu nije razgovaralo.

U prepisci koja je uslijedila izmeu Sindikata i Porezneuprave nakon prituæbe sluæbenika, Porezna uprava je doku-mentirala kako do zajedniËkog razmatranja primjedbi na oc-jenu izmeu nadreenog i ocjenjivanih sluæbenika nikad nijedoπlo, ali ne smatra upitnim okolnost da u rjeπenju o ocjenipiπe kako se zajedniËko razmatranje primjedbi usprkos tomedogodilo.

Sindikat stoga postavlja pitanje kako dræavni sluæbenici inamjeπtenici mogu imati povjerenja da Êe oni koji ih ocjenju-ju po donoπenju novog zakona o plaÊama najedanput poËe-ti postupak ocjenjivanja provoditi objektivno i sukladno pozi-tivnim propisima, kada danas, ne trepnuvπi, falsificiraju Ëinje-nice temeljem kojih ih ocjenjuju i u sluæbene isprave dræavnihtijela unose dogaaje koji se nisu dogodili.

Postavlja se i pitanje mogu li sluæbenici i namjeπtenici ima-ti povjerenja u strukture koje sluæbene dokumente dræavnihtijela „uπtimavaju“ kako bi se „ispoπtovao“ propisani postu-pak i time umanjuju vjerodostojnost postupanja dræavnih ti-jela u drugim i po posljedicama dalekoseænijim situacijama.

6622

OOCCJJEENNJJIIVVAANNJJEE DDRRÆÆAAVVNNIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA

DDrrææaavvnnaa ttiijjeellaa ffaallssiiffiicciirraajjuurrjjeeππeennjjaa oo ooccjjeennjjiivvaannjjuu,,kkaakkoo oonnddaa vvjjeerroovvaattii uuppllaattnnii ssuussttaavv uu kkoojjeemm ÊÊeeppllaaÊÊee oovviissiittii oo ooccjjeennaammaaDræavna tijela postupak ocjenjivanja provodetako da obvezu zajedniËkog razmatranja primjedbi koje sluæbenik ima na predloæenuocjenu tretiraju kao formalnu obvezu koju izvrπavaju tako da se u rjeπenju konstatira kako je nadreeni sluæbenik razmotrio pri-mjedbu sa sluæbenikom, neovisno o tome je li se to stvarno i dogodilo

(SDLSN, 15. travnja 2019.) Novi platni sustav kojibi se u dræavnoj sluæbi trebao uspostaviti Zako-

nom o plaÊama dræavnih sluæbenika i namjeπtenika koji je uizradi, trebao bi poËivati na ocjeni radnog uËinka dræavnihsluæbenika i namjeπtenika.

Ocjenjivanje bi se pri tome trebalo u πto veÊoj mjeri teme-ljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima koji osiguravaju oc-jenjivanje prema rezultatima rada, odnosno koji predstavljajuobjektivne pokazatelje struËnih znanja i vjeπtina, sposobnos-ti, postignuÊa i uloæenog rada i realno ukazuju na stupanj iz-vrπenja i kvalitetu svih planiranih i neplaniranih zadataka, asam postupak ocjenjivanja na naËelima objektivnosti, konti-nuiteta, transparentnosti i meusobnog povjerenja te pra-vednosti i nepristranosti.

Naæalost, naËin na koji se danas provodi postupak ocjenji-vanja ne upuÊuje na postojanje meusobnog povjerenja iz-meu nadreenih sluæbenika i onih koji se ocjenjuju, πto u ve-likoj mjeri utjeËe i na nedostatak povjerenja u ocjenjivanje ubuduÊnosti, posebice stoga πto Êe o njemu ovisiti hoÊe li pla-Êa rasti godiπnje, nakon dvije godine ili tek nakon Ëetiri godi-ne, odnosno padati nakon negativne ocjene.

Naime, dræavna tijela danas postupak ocjenjivanja provodena naËin da obvezu zajedniËkog razmatranja primjedbi kojesluæbenik ima na predloæenu ocjenu tretiraju kao formalnuobvezu koju izvrπavaju na naËin da se u rjeπenju konstatirakako je nadreeni sluæbenik razmotrio primjedbu sa sluæbeni-kom, te uzimajuÊi na znanje primjedbu ostaje ili ne ostaje priprijedlogu ocjene, neovisno o tome je li primjedba zajedniËkirazmotrena sa sluæbenikom ili nije.

Da je tako, svjedoËe brojni sluËajevi u kojima sluæbenici uka-zuju na to da nadreeni sluæbenik nikad s njima nije razgova-rao o njihovoj primjedbi na ocjenu, ali se u rjeπenju o ocjenisvejedno navodi kako je to uËinjeno.

Tako je, npr., nadreeni sluæbenik sluæbenice u Ministar-stvu poljoprivrede, kojoj je prijedlog smanjene ocjene na oËi-tovanje dostavljen „mailom“, dobio uputu ministarstva da

ako sluæbenica nema primjedbe uz svoj potpis nadopiπe - na-kon zajedniËkog razmatranja suglasan sa prijedlogom ocjeneili ako ima primjedbe uz potpis upisati - nakon zajedniËkograzmatranja ima primjedbu, potpisati, skenirati, potvrujuÊitime da se obvezni postupak zajedniËkog razmatranja pri-mjedbi sluæbenika na ocjenu provodi laænim utvrenjem Ëinje-niËnog stanja, a da do razgovora sa sluæbenikom nije ni doπ-lo i, na kraju, falsificiranjem rjeπenja o ocjeni, u kojem se kon-statira da se dogodilo neπto πto se nije dogodilo.

U Poreznoj upravi jednako smjelo u rjeπenjima o ocjenjiva-nju navode formulaciju „sukladno Ëlanku 10. stavak 4. Ured-be neposredno nadreena sluæbenica razmotrila je primjedbusa sluæbenikom, te uzimajuÊi na znanje primjedbu ocjenjiva-nja sluæbenika ostaje pri prijedlogu ocjene“, premda sluæbeni-ci tvrde da se s njima nikad na tu temu nije razgovaralo.

U prepisci koja je uslijedila izmeu Sindikata i Porezneuprave nakon prituæbe sluæbenika, Porezna uprava je doku-mentirala kako do zajedniËkog razmatranja primjedbi na oc-jenu izmeu nadreenog i ocjenjivanih sluæbenika nikad nijedoπlo, ali ne smatra upitnim okolnost da u rjeπenju o ocjenipiπe kako se zajedniËko razmatranje primjedbi usprkos tomedogodilo.

Sindikat stoga postavlja pitanje kako dræavni sluæbenici i na-mjeπtenici mogu imati povjerenja da Êe oni koji ih ocjenjujupo donoπenju novog zakona o plaÊama najedanput poËetipostupak ocjenjivanja provoditi objektivno i sukladno pozitiv-nim propisima, kada danas, ne trepnuvπi, falsificiraju Ëinjeni-ce temeljem kojih ih ocjenjuju i u sluæbene isprave dræavnih ti-jela unose dogaaje koji se nisu dogodili.

Postavlja se i pitanje mogu li sluæbenici i namjeπtenici imatipovjerenja u strukture koje sluæbene dokumente dræavnih tije-la „uπtimavaju“ kako bi se „ispoπtovao“ propisani postupak i ti-me umanjuju vjerodostojnost postupanja dræavnih tijela u dru-gim i po posljedicama dalekoseænijim situacijama. (S. Kuhar)

‘‘NNoovvii zzaakkoonn nnee mmiijjeennjjaanniiππttaa,, nneeÊÊee bbiittii ddeeppoolliittii--zzaacciijjee uupprraavvee’’Novi Zakon o sustavu dræavne uprave pred-via da u organizacijama unutar ministarasada upravljaju ravnatelji. Sindikat kaæe kakoto niπta ne mijenja jer Êe se i dalje zapoπljavati“razgovorom s ministrom”

(24sata, 11. travnja 2019.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske uoËirasprave u Hrvatskom saboru o novom Zakonu o

sustavu dræavne uprave upozorava da to πto Êe upravnim orga-nizacijama unutar ministarstava umjesto dosadaπnjihpomoÊnika ministara upravljati ravnatelji kao najviπi rukovodeÊidræavni sluæbenici neÊe dovesti do depolitizacije dræavneuprave, buduÊi da se prijam najviπih rukovodeÊih sluæbenika udræavnu sluæbu obavlja putem krnjih javnih natjeËaja.

Dræavna uprava

SDLDN RH

Na to je upozorio joπ u lipnju 2011. tadaπnji puËki pravo-branitelj JJuurriiccaa MMaallËËiiÊÊ, jer se rukovodeÊi sluæbenici biraju takoπto komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natjeËaja i snjima razgovara Ëelnik tijela i predlaæe Vladi kandidate, istiËesindikat u priopÊenju.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnihkriterija, ustvrdio je MalËiÊ i dodao kako se na taj naËinomoguÊuje imenovanje po kriteriju politiËke podobnosti ilojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, a politizira-nost rukovodeÊih dræavnih sluæbenika proizvodi klijentelizami korupciju.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnimtajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom srediπnjegdræavnog ureda, zamjenikom dræavnog tajnika srediπnjegdræavnog ureda, zamjenikom ravnatelja dræavne upravneorganizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda,agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u Ëetirioka s ministrom, ali zato sluæbenik u pisarnici mora proÊi“sito i reπeto” kako bi bio primljen u sluæbu.

Ako Êe se razrijeπeni pomoÊnici ministara ili drugi kandidatiza poloæaje ravnatelja u ministarstvima i dræavnim upravnimorgnizacijama birati na takvim javnim natjeËajima, njihov“profesionalni” status vrlo vjerojatno Êe osporiti prva vladakoju neÊe Ëiniti sadaπnje stranke na vlasti.

To nas uËi povijest, odnosno situacija koja je uslijedilanakon dolaska na vlast MMiillaannoovviiÊÊeevvee Vlade, koja je, kako bise rijeπila ravnatelja “profesionalaca” koje je proizvelaprethodna Vlada IIvvee SSaannaaddeerraa i JJaaddrraannkkee KKoossoorr, zakonompropisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnihnatjeËaja i njihov mandat graniËila na Ëetiri godine, Ëime jestvorila pretpostavke za izbor rukovodeÊih sluæbenika posvom ukusu.

Znakovito je kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvijevodeÊe politiËke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a da nijedna od njih dosad nije pokuπala promijeniti uvjete javnihnatjeËaja za najviπe rukovodeÊe sluæbenike i tako stvoritipretpostavke da ih iduÊa administracija ne pomete pri preuz-imanju vlasti.

Stoga, ako Vlada premijera AAnnddrreejjaa PPlleennkkoovviiÊÊaa doista æelidepolitizirati i profesionaliziratI dræavnu upravu, neophodnoje promijeniti uvjete javnog natjeËaja za najviπe rukovodeÊesluæbenike tako da se ne podvrgavaju “torturi” Ëavrljanja sministrom ili osobom koju on odredi, veÊ da se njihova znan-ja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja Êe garantirati zapoπlja-vanje najkompetentnijih struËnjaka na najviπim sluæbeniËkimpozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguÊe neovisno van-jsko vrednovanje takvih natjeËaja, poruËuje sindikat.

SSiinnddiikkaatt:: ZZaammjjeennaappoommooÊÊnniikkaa mmiinniissttaarraarraavvnnaatteelljjiimmaa nnee zznnaaËËiiddeeppoolliittiizzaacciijjuu ddrrææaavvnneeuupprraavvee

(Hina, 11. travnja 2019.) - Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske

uoËi rasprave u Hrvatskom saboru o novom Zakonu o sustavudræavne uprave upozorava da to πto Êe upravnim organizaci-jama unutar ministarstava umjesto dosadaπnjih pomoÊnikaministara upravljati ravnatelji kao najviπi rukovodeÊi dræavnisluæbenici neÊe dovesti do depolitizacije dræavne uprave,buduÊi da se prijam najviπih rukovodeÊih sluæbenika u dræavnusluæbu obavlja putem krnjih javnih natjeËaja.

Na to je upozorio joπ u lipnju 2011. tadaπnji puËki pravo-branitelj JJuurriiccaa MMaallËËiiÊ, jer se rukovodeÊi sluæbenici biraju takoπto komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natjeËaja i snjima razgovara Ëelnik tijela i predlaæe Vladi kandidate, istiËesindikat u priopÊenju.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnihkriterija, ustvrdio je MalËiÊ i dodao kako se na taj naËinomoguÊuje imenovanje po kriteriju politiËke podobnosti ilojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, a politizira-nost rukovodeÊih dræavnih sluæbenika proizvodi klijentelizami korupciju.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim taj-nikom ministarstva ili glavnim tajnikom srediπnjeg dræavnogureda, zamjenikom dræavnog tajnika srediπnjeg dræavnog ure-da, zamjenikom ravnatelja dræavne upravne organizacije, rav-nateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije isl. postaje temeljem razgovora u Ëetiri oka s ministrom, ali za-to sluæbenik u pisarnici mora proÊi “sito i reπeto” kako bi bioprimljen u sluæbu.

Ako Êe se razrijeπeni pomoÊnici ministara ili drugi kandidatiza poloæaje ravnatelja u ministarstvima i dræavnim upravnimorganizacijama birati na takvim javnim natjeËajima, njihov“profesionalni” status vrlo vjerojatno Êe osporiti prva vladakoju neÊe Ëiniti sadaπnje stranke na vlasti.

To nas uËi povijest, odnosno situacija koja je uslijedilanakon dolaska na vlast MMiillaannoovviiÊÊeevvee Vlade, koja je, kako bise rijeπila ravnatelja “profesionalaca” koje je proizvelaprethodna VVllaaddaa IIvvee SSaannaaddeerraa i JJaaddrraannkkee KKoossoorr, zakonompropisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnihnatjeËaja i njihov mandat graniËila na Ëetiri godine, Ëime jestvorila pretpostavke za izbor rukovodeÊih sluæbenika posvom ukusu. Znakovito je kod preuzimanja vlasti bilo koje oddvije vodeÊe politiËke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a dani jedna od njih dosad nije pokuπala promijeniti uvjete javnihnatjeËaja za najviπe rukovodeÊe sluæbenike i tako stvoritipretpostavke da ih iduÊa administracija ne pomete pri preuz-imanju vlasti.

Stoga, ako Vlada premijera AAnnddrreejjaa PPlleennkkoovviiÊÊaa doista æelidepolitizirati i profesionalizirati dræavnu upravu, neophodno

6633

Mirovinska reforma

je promijeniti uvjete javnog natjeËaja za najviπe rukovodeÊesluæbenike tako da se ne podvrgavaju “torturi” Ëavrljanja sministrom ili osobom koju on odredi, veÊ da se njihovaznanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja Êe garantiratizapoπljavanje najkompetentnijih struËnjaka na najviπimsluæbeniËkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjetimoguÊe neovisno vanjsko vrednovanje takvih natjeËaja,poruËuje sindikat.

DDAANNAASS UU SSAABBOORRUU RRAASSPPRRAAVVAA OOZZAAKKOONNUU OO SSUUSSTTAAVVUU DDRRÆÆAAVVNNEEUUPPRRAAVVEE

ZZaammjjeennaa ppoommooÊÊnniikkaammiinniissttaarraa rraavvnnaatteelljjiimmaa nneezznnaaËËii ddeeppoolliittiizzaacciijjuuddrrææaavvnnee uupprraavveeZnakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje oddvije vodeÊe politiËke opcije okupljene okoHDZ-a i SDP-a jest to da ni jedna od njihdosad nije pokuπala promijeniti uvjete javnihnatjeËaja za najviπe rukovodeÊe sluæbenike itako stvoriti pretpostavke da ih iduÊa admin-istracija ne pomete pri preuzimanju vlasti

(SDLSN, 11. travnja 2019.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH, uoËi

danaπnje rasprave u Saboru o novom Zakonu o sustavudræavne uprave, skreÊe pozornost politiËkoj i struËnojjavnosti kako Ëinjenica da Êe upravnim organizacijamaunutar ministarstava, umjesto dosadaπnjih pomoÊnika min-istara, upravljati ravnatelji kao najviπi rukovodeÊi dræavnisluæbenici, neÊe dovesti do depolitizacije dræavne uprave,buduÊi da se prijam najviπih rukovodeÊih sluæbenika udræavnu sluæbu obavlja putem krnjih javnih natjeËaja.

Da je tako, upozorio je joπ u lipnju 2011. godine tadaπnjipuËki pravobranitelj JJuurriiccaa MMaallËËiiÊÊ, temeljem Ëinjenice da serukovodeÊi sluæbenici biraju tako πto komisija utvrdi tkoispunjava formalne uvjete natjeËaja i s njima razgovaraËelnik tijela te predlaæe Vladi kandidate.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnihkriterija, ustvrdio je MalËiÊ i dodao kako se na taj naËinomoguÊuje imenovanje po kriteriju politiËke podobnosti ilojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, te kakopolitiziranost rukovodeÊih dræavnih sluæbenika proizvodi kli-jentelizam i korupciju. Na ovakvu praksu upozoravao je iSindikat, ukazujuÊi kako se u dræavnoj sluæbi testiraju obiËnisluæbenici, ali ne i njihovi πefovi.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnimtajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom srediπnjegdræavnog ureda, zamjenikom dræavnog tajnika srediπnjegdræavnog ureda, zamjenikom ravnatelja dræavne upravne

organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda,agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u Ëetirioka s ministrom, ali zato sluæbenik u pisarnici mora proÊisito i reπeto kako bi bio primljen u sluæbu.

Ovako izgledaju pravila za izbor kandidata za obiËna irukovodeÊa sluæbeniËka mjesta u dræavnoj upravi u Uredbio raspisivanju i provedbi javnog natjeËaja i internog oglasau dræavnoj sluæbi

Ukoliko Êe se razrijeπeni pomoÊnici ministara ili drugi kan-didati za poloæaje ravnatelja u ministarstvima i dræavnimupravnim orgnizacijama birati na takvim javnim natjeËajima,njihov „profesionalni“ status vrlo vjerojatno Êe osporiti prvavlada koju neÊe Ëiniti sadaπnje stranke na vlasti.

Da je to za oËekivati uËi nas povijest odnosno situacijakoja je uslijedila nakon dolaska na vlast MMiillaannoovviiÊÊeevvee Vlade,koja je, kako bi se rijeπila ravnatelja „profesionalaca“ koje jeproizvela prethodna Vlada IIvvee SSaannaaddeerraa i JJaaddrraannkkee KKoossoorr,zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanjeputem javnih natjeËaja i njihov mandat graniËila na Ëetirigodine, Ëime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodeÊihsluæbenika po svom ukusu.

Ono πto je znakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje oddvije vodeÊe politiËke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a,jest to da ni jedna od njih dosad nije pokuπala promijenitiuvjete javnih natjeËaja za najviπe rukovodeÊe sluæbenike itako stvoriti pretpostavke da ih iduÊa administracija nepomete pri preuzimanju vlasti.

Stoga, ukoliko Vlada premijera PPlleennkkoovviiÊÊaa doista æelidepolitizirati i profesionaliziratu dræavnu upravu, neophod-no je promijeniti uvjete javnog natjeËaja za najviπerukovodeÊe sluæbenike na naËin da se pri njihovom prijmune podvrgavaju „torturi“ Ëavrljanja s ministrom ili osobomkoju on odredi, veÊ da se njihova znanja i sposobnosti pod-vrgnu provjeri koja Êe garantirati zapoπljavanje najkompe-tentnijih struËnjaka na najviπim sluæbeniËkim pozicijama rav-natelja, kao i predvidjeti moguÊe neovisno vanjsko vredno-vanje takvih natjeËaja. (S. Kuhar)

UUooËËii pprreeddssjjeeddaannjjaa EEUU--oomm,, ppoolleemmiikkee ookkoo nnoovviihhzzaappooππlljjaavvaannjjaaSaborska rasprava o Zakonu o dræavnimsluæbenicima izazvala je polemike. Kada jerijeË o novom zapoπljavanju u dræavnimsluæbama, a vezano uz hrvatsko predsjedanjeVijeÊem EU-a, oporba je isticala kako Êe to“biti nova prilima za zapoπljavanje postranaËkoj iskaznici” te pozivaju na veÊutransparentnost

(HRT, 9. travnja 2019.) ©to se tiËe novogzapoπljavanja, KKaattiiccaa PPrrppiiÊÊ, dræavna tajni-

ca u Ministarstvu uprave, kaæe da je rijeË o zapoπljavanju na

6644

Dræavna uprava

SDLDN RH

6655

odreeno vrijeme samo za vrijeme dok traje predsjedanjeEU-om.

- Na tim Êe poslovima raditi izrazito struËne osobe, aovdje je rijeË o zapoπljavanju njihovih zamjena na njihovimradnim mjestima.

Lideri na politiËkoj sceni ne razumijevaju potrebu da seodreena radna mjesta u dræavnoj sluæbi popune.

- Ovo je vrlo osjetljivo pitanje, radi se o predsjedanjuEuropskom unijom. To nadilazi stranaËke stvari te bismotrebali realno procjenjivati koliko nam ljudi treba. KadaHrvatska zavrπi s predsjedanjem, ti ljudi neÊe imati statusu dræavnoj sluæbi, istiËe predsjednik Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika BBoorriiss PPlleeππaa navodeÊi iprimjer Dræavnog inspektorata gdje se uglavnom priËalo oËelnom Ëovjeku, umjesto da se govorilo o samoj suπtini.

Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je odluku ozapoπljavanju 320 ljudi, dok Êe osobe koje su veÊ zaposlenebiti koriπtene u naπem ministarstvu u Europskoj uniji, istiËeKatica PrpiÊ.

- PlaÊa sluæbenicima koji ostaju u RH ista je kao i drugimsluæbenicima.

Postavlja se i pitanje pomoÊnika ministara. Oni bi seubuduÊe trebali birati putem javnoga natjeËaja, a postat ÊerukovodeÊi dræavni sluæbenici.

- OËito je da Êe ostati dvije politiËke osobe, a to su min-istar i dræavni tajnik, dodaje Pleπa istiËuÊi da o procesudepolitizacije sluπamo dugi niz godina.

- Naæalost, nakon svakih izbora, karte se ponovnomijeπaju. Imamo dojam da se Uprava bavi sama sobom, ane ono πto je primarno, da bude servis graanima.

Govori se stalno o reformi Uprave, zbog sporosti i tro-mosti dræavnog aparata, hoÊe li se vuÊi neki drugi potezi.

- Dijelom smo izmijenili Zakon o dræavnim sluæbenicima,kako bi graanima ona bila dostupnija, da oni budu pre-poznatljiviji, trebali bi imati moguÊnosti napredovanja, alii nazadovanja, kaæe dræavna tajnica u Ministarstvuuprave.

Pleπe se slaæe da bi oni koji su kvalitetni da bi trebali bitinagraeni i da bi trebali napredovati πto se tiËe plaÊe.

- To nije lagan i jednostavan posao, temeljno je pitanjekako donijeti kvalitetnu uredbu o ocjenjivanju kojom bi sena objektivan naËin procjenjivao rad svakog djelatnika,zakljuËuje Boris Pleπa.

Mijenjat Êe se regulativa i oko dræavnog struËnog ispita.- On bi se pribliæio sluæbenicima u Ëetiri regionalna centra,

polagao bi se u pisanom obliku, na naËin da izraujemo idigitalni naËin polaganja. Tako bi bilo jednako transparent-no, praviËno i dostupno svima, dodaje PrpiÊ.

PPlleeππee oo nnoovvoomm mmooddeelluuzzaappooππlljjaavvaannjjaa ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa

(HRT, 4. oæujka 2019.) U Studiju 4 gostovao je BBoorriissPPlleeππee, predsjednik Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika koji je za Zakon o sustavudræavne uprave rekao da se radi o zakonu koji nadrugaËiji naËin prima ljude u sustav, a radi se o istomprincipu.

Ministar LLoovvrroo KKuuππËËeevviiÊÊ, odnosno Vlada premijeraPlenkoviÊa, vraÊaju takozvano zapoπljavanje dræavnihsluæbenika - popularni “revolving door” uz uvjerenje kakoUstavni sud neÊe opet ruπiti model zapoπljavanja koje je uveoZZoorraann MMiillaannoovviiÊÊ. Prema tom modelu ministri su bez javnognatjeËaja mogli zapoπljavati, odnosno dovoditi najbliæe surad-nike koji bi na kraju mandata odlazili zajedno s njima.

Dok je bio u oporbi, HDZ je bio protiv takozvanog “revolv-ing door” zakona, a sad ga predlaæe uz male preinake. Radise o zakonu koji na drugaËiji naËin prima ljude u sustav, nozapravo se radi o istom principu, tvrdi Pleπe.

- U ovom modelu koji je sad predloæen u novom Zakonuo sustavu dræavne uprave predlaæe se da isto tako ljudidou s ministrom. Ali s obzirom na iskustvo s prethodnimsluËajem, bojeÊi se Ustavnog suda, bio bi raspisan natjeËaji oni bi se primali po odredbama Zakona o radu. Oni daklene bi bili formalno dræavni sluæbenici, ali bi isto tako odlazilis ministrom kad njemu istekne mandat. Dakle, radi se usuπtini o istom naËinu ali malo drugaËijem naËinu prijema,pojasnio je Boris Pleπe, predsjednik Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Ako se æeli imati nekog svog u kabinetu, morat Êe seraspisati natjeËaj kako bi taj Ëovjek uπao u sustav.

Za vrijeme Zorana MilanoviÊa na ovaj naËin zaposleno je140 do 200 ljudi. Podaci su u Ministarstvu uprave, no nisudostupni sindikatu. Najviπe su zapoπljavani u “kabinetskoosoblje ministra”, ljudi koji su sistematizirani unutar kabine-ta ministra, a to su tajnice, administrativno osoblje i glasno-govornici. NaËelno gledajuÊi, oni su trebali otiÊi s ministrom.

Duæe vrijeme se govori na koji naËin i kako rijeπiti sustavkad doe do parlamentarnih izbora. Pitanje je do koje serazine s promjenom vlasti mijenjaju ljudi pojedinog min-istarstva. Ujedno se mora voditi raËuna da s promjenomËelnih ljudi u ministarstvu mora postojati kontinuitetfunkcioniranja tijela dræavne uprave.

Stoga u ministarstvima postoje profesionalni timovi kojimoraju funkcionirati dok ne doe do formiranja nove vlasti,tj. smjene ministara, dræavnih tajnika, pomoÊnika ministara,a koji su politiËki imenovani. Sad se taj krug proπiruje nakabinetsko osoblje ministra te je upitno koliko pitanjedepolitizacije uprave dolazi u prvi plan. Radna skupina kojaradi na donoπenju novog zakona o sustavu dræavne upravenije poznata s vraÊanjem “revolving doora”.

- Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. lipnja, a do tad Êe se krozjavnu raspravu iskristalizirati, raspraviti taj prijedlog, moæda ukonaËni tekst zakona neÊe ni uÊi, dodao je Boris Pleπe.

6666

Upitna je depolitizacija dræavne uprave jer Êe biti sastavlje-na od dræavnih sluæbenika koji su doπli putem javnognatjeËaja i djelatnika koje je doveo ministar, koji formalnoneÊe biti dræavni sluæbenici, a na koje Êe se primjenjivatizakon o radu.

PomoÊnici ministara, kojih je sada oko 90, postali bi visokorangirani dræavni sluæbenici koji bi se birali putem javnognatjeËaja. Na taj naËin se depolitiziraju. Pitanje je i brojadræavnih tajnika koji Êe se ograniËiti po ministarstvima, a uovom tekstu prijedloga zakona predloæeno je da se Êe imen-ovati jedan ili viπe unutar svakog ministarstva.

2001. godine formirani su Uredi dræavne uprave s tezomda se na jednoj razini formira tijelo koje Êe biti izuzeto odutjecaja æupana i gradonaËelnika koji su politiËki imenovaneosobe. Na Ëelu tih ureda birani su predstojnici koje je Vladabirala putem javnog natjeËaja. Ti ljudi iz ureda dræavneuprave, a ima ih oko 2000, s 1.1. bit Êe prebaËeni u Æupanije.

- PolitiËki utjecaj je joπ uvijek dosta jak. Teπko se mogu svidogovoriti oko broja, primjerice, dræavnih tajnika, koji se neÊemijenjati bez obzira koja garnitura dolazila. Mi smo donosilistrategiju razvoja dræavne uprave za period od 2014. do2020. godine, meutim mi kao sindikat nikad nismo uspjelidogovoriti naËin da opozicija i pozicija nau zajedniËki jezikda konsenzusom donese strateπki plan koji bi vrijedio duæerazdoblje. Na æalost to se ne deπava i dovodi do pravnenesigurnosti, πto se kasnije moæe implicirati i na poslovni svi-jet, istaknuo je Boris Pleπe.

NNEEJJEEDDNNAAKKAA PPRRAAKKSSAA

VViiππee oodd 3300 ppoossttoosslluuææbbeenniikkaa nnaa EEUU pprroojjeekkttiimmaa nnee oossttvvaarruujjeepprrooppiissaannoo uuvveeÊÊaannjjeeppllaaÊÊeeViπe plaÊe temeljem rada na EU projektimaveÊ pola godine ostvaruje 126 dræavnihsluæbenika, dok njih 40-tak Ëeka razradu itumaËenje propisa koji druga ministarstvaveÊ primjenjuju na korist svojih sluæbenika

(SDLSN, 30. sijeËnja 2019.) U cilju bolje realizaci-je i povlaËenja sredstava iz EU fondova Vlada

Republike Hrvatske utvrdila je posebne (uveÊane) koefici-jente za dræavne sluæbenike organizacijskih jedinicadræavnih tijela iz sustava upravljanja i kontrole koriπtenjasredstava Europske unije.

Kako, meutim, u dræavnim tijelima na EU projektima uzposebne jedinice za tehniËku pripremu i razvoj projekata,rade i sluæbenici u Ëijem je djelokrugu provedba projekta i oËijoj inovativnosti, kreativnosti i dodatnom angaæmanu ovisirealizacija i povlaËenje sredstava iz EU fondova i koji uz zaht-jevne zadaÊe na provoenju projekta obavljaju i redoviteposlove radnog mjesta, donedavno nisu imali pravo nadodatak na plaÊu po ovoj osnovi.

Kako bi ih motivirala na dodatni angaæman, Vlada je uUredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentimasloæenosti poslova u dræavnoj sluæbi, na prijedlogMinistarstva uprave, ugradila odredbu koja omoguÊavaprivremeno uveÊanje koeficijenta sloæenosti posla do 30posto sluæbenicima koji rade na projektu (Ëlanovi projek-tnog tima) koji se financira iz fondova i programa EU i toza vrijeme trajanja projekta, ako je plaÊa sluæbenika oprav-dani troπak koji se financira iz projekta, s time da o pos-totku uveÊanja odluËuje Ëelnik tijela na prijedlog nositeljaprojekta, a takvo pravo ne mogu ostvariti sluæbenici koji-ma je veÊ priznato uveÊanje koeficijenta zbog rada na EUprojektima.

Vlada je ovo uveÊanje plaÊe uvela, kako je navedeno uobrazloæenju izmjena i dopuna uredbe o koeficijentima, radirjeπavanja problema potkapacitiranosti projektnih timova kojirade na provedbi projekta, ali i motiviranja sluæbenika

Dræavna uprava

SDLDN RH

6677

dræavnih tijela koji rade na tehniËkoj i struËnoj pripremi irazvoju projekata.

Uredba je izmijenjena na sjednici Vlade 2. kolovoza2018. godine, a uveÊanje koeficijenata nije uvjetovanodonoπenjem nekog provedbenog akta, kojim Êe sedetaljnije razraditi kriteriji i postotci uveÊanja koeficije-nata.

No, umjesto da dræavna tijela svim sluæbenicima koji poosnovi rada na EU projektima ostvaruju pravo na uveÊanjekoeficijenta to pravo i omoguÊe i tako povise postotakpovlaËenja sredstava iz EU fondova iz kojih se financira ipoveÊanje sluæbeniËkih plaÊa, deπava se da se jednimsluæbenicima plaÊa poveÊava za vrijeme rada na projektu, adrugima ne.

Temeljem zahtjeva za pristup informacijama upuÊenogministarstvima, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH doπao je do saznanja da viπe od 30 postosluæbenika angaæiranih na projektima joπ uvijek ne ostvarujepravo na uveÊanje plaÊe po osnovi rada na EU projektima i toiz razloga πto se Ëeka izrada akta kojim bi se dodatno razradi-lo kriterije i naËin ostvarivanja tog prava, odnosno Ëeka sepozitivno oËitovanje srediπnjeg tijela dræavne upravenadleænog za sluæbeniËke odnose, a da apsurd bude joπ veÊi,veÊina tih sluæbenika zaposlena je u ministarstvu na Ëiju inici-jativu je propisano 30-postotno uveÊanje plaÊe zbog rada naEU projektima.

Naime, prema odgovorima ministarstava (dva ministarst-va joπ nisu odgovorila) i raspoloæivim podacima, uveÊanjeplaÊe zbog rada na EU projektima ostvaruje 126 sluæbeni-ka u pet ministarstava, u dva ministarstva viπe od 40sluæbenika angaæirano je na EU projektima, ali im plaÊa nijeuveÊana, dok u ostalim ministarstvima nema sluæbenikakoji su ostvarili pravo na uveÊanje plaÊe zbog rada na pro-jektima EU.

Podatak je to koji upuÊuje na nejednaku primjenupropisa u dræavnoj upravi i to na πtetu dræavnih sluæbeni-ka, a otvara se i pitanje kvalitete propisa i kompetent-nosti rukovodeÊih struktura koje naizgled jednostavanpropis i njime utvreno pravo ne provode u praksi iπkrtare na sredstvima koja se ne isplaÊuju iz dræavnogproraËuna veÊ iz dijela sredstava EU namijenjenihuspjeπnoj provedbi projekata.

Takoer, upitna je i pravna valjanost eventualnog proved-benog akta Ëije donoπenje nije predvieno uredbom i koji bimogao suziti diskrecijske ovlasti nositelja projekta i Ëelnikatijela da odluËuje o uveÊanju koeficijenta do maksimalnih 30posto.

»injenica da dio dræavnih sluæbenika koji rade na EU pro-jektima ni nakon pola godine od donoπenja propisa ne moæeostvariti pravo na uveÊanje plaÊe loπa je poruka Europskojuniji i dræavnim sluæbenicima bez Ëijeg doprinosa njihovojrealizaciji ti projekti ne bi mogli biti provedeni.

SS.. KKuuhhaarr

6699

GGddjjee jjee hhrrppaa,, mmaanneekkaa ssee ttrrppaa!! UUjjaavvnnee sslluuææbbee bbeezznnaattjjeeËËaajjaa……Moramo se okruæiti ljudima kojisu s nama, koji znaju projekte iposao, kaæe ministar KuπËeviÊ.Uredbom Êe odrediti i koliko tak-vih ljudi Êe biti zaposleno, premakojim kriterijima i s kojim plaÊama

Autor: Ivan PandæiÊ(24sata, 27. veljaËe 2019.) Sadotvaraju priliku za zapoπljavanje i

treÊeg eπalona stranaËki podobnih ljudi. Mi-nistri su prvi eπalon, pomoÊnici i dræavni taj-nici drugi, a otvoren je prostor za joπ 100-200 ljudi prema nepoznatim kriterijima.Kaæe to SSiinniiππaa KKuuhhaarr, tajnik Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Ministar uprave LLoovvrroo KKuuππËËeevviiÊÊ predlo-æio je u javnu raspravu zakon o novomsustavu dræavne uprave kojem je jedanod proklamiranih ciljeva depolitizacijajavne uprave. Ali u zadnji tren, bez ikak-vih konzultacija s radnom skupinom,kaæe Kuhar, ubaËena je odredba premakojoj Êe se Ëelnici upravnih tijela, primje-rice ministri, moÊi okruæiti svojim ljudima.

Neπto sliËno uvela je vlada ZZoorraannaa MMii--llaannoovviiÊÊaa i nazvala to ‘revolving door’. Za-poπljavali su svoje ljude bez natjeËaja nasluæbeniËka mjesta, njih oko 140, a ondaje Ustavni sud to sruπio. Rekli su da javnasluæba mora biti dostupna svima pod jed-nakim uvjetima, a zapoπljavanje bez nat-jeËaja to nije. KuπËeviÊ je uvjeren da nje-mu Ustavni sud neÊe sruπiti odredbu, i tozato πto Êe ti novozaposleni imati pravnitemelj u Zakonu o radu. I oni trebaju oti-Êi nakon mandata ministra. No vjerojat-no opet neÊe biti natjeËaja.

Na direktno pitanje hoÊe li ga biti ili ne,iz Ministarstva uprave odgovaraju da Êese to odrediti uredbom. Njome Êe seodrediti i koliko takvih ljudi Êe biti zapos-leno, prema kojim kriterijima i s kojimplaÊama. Jasno je samo da te plaÊe neÊebiti kao sluæbeniËke.

Ministar KuπËeviÊ u izjavi je izravnopotvrdio kako je intencija ove odredbeda uz ministra budu ljudi kojima on vje-ruje. A to znaËi da Êe natjeËaj, ako ga ibude, biti samo formalnost. Jer teπko da

Êe uzeti nekog struËnjaka iz druge stran-ke u ministrov kabinet ili nekoga tko ne-Êe provoditi stranaËku politiku. KuπËeviÊipak kaæe da Êe zakon u cijelosti omogu-Êiti depolitizaciju javne uprave. -

OmoguÊavamo da ministar dovede ko-lege koji Êe mu pomagati. Ovo nije Mila-noviÊev model. Ti ljudi neÊe biti sluæbenici.To nisu sinekure, moramo se okruæiti ljudi-ma koji su s nama, koji znaju projekte i ka-ko obaviti posao - rekao je ministar.

VVII©©EE SSEE NNEE SSKKRRIIVVAAJJUU

PPlleennkkoovviiÊÊ mmiinniissttrriimmaa uuvvooddii““eennttoouurraaggee rraaddnnii--kkee””.. PPooggooddiittee ππttooÊÊee bbiittii ggllaavvnnii uuvvjjeettzzaa ttoo mmjjeessttooSve to pogodovat Êe joπ i viπe za-poπljavanju stranaËkih kadrova udræavnoj upravi, πto se dogaaloi dosad, ali Vlada svoje namjereviπe i ne krije

Autor: Jagoda MariÊ(Novilist.hr, 26. veljaËe

2019.) Bez ikakvog obrazloæenja razlogai ciljeva koje æeli njime postiÊi Vlada jeovih dana u javnu raspravu uputila zakono sustavu dræavne uprave. Ipak i bez tihse obrazloæenja lako moæe zakljuËiti da bidræavna uprava mogla biti joπ viπe politizi-rana, ako je to ikako moguÊe, a ne profe-sionalizirana kako su to najavljivali dvijegodine u sklopu svojih reformskih doku-menta iz Banskih dvora.

Sama Ëinjenica da Vlada zakon u javnuraspravu upuÊuje bez tog obrazloæenja, ko-ji je propisan Zakonom o pravu na pristupinformacijama, a cilj mu je da πira javnostπto bilje razumije zakon sugerira da je ciljzadræati raspravu o njemu u πto uæem kru-gu. Tome bi trebala pridonijeti i Ëinjenicada je prijedlog u javnoj raspravi samo dvatjedna, dok Zakon o pravu na pristup infor-macijama propisuje razdoblje do 30 dana.Navodi se to i u zasad jedinom komentaruna nacrt zakona na e-savjetovanju.

Osim toga πto iz sustava nestaju pomoÊ-nici ministra, a u njihovom rangu se uvode

“Revolving door” ili Ministarska svita

duænosnici koji Êe nositi titulu glavnihravnatelja, novost je to πto iz postupkaimenovanja rukovodeÊih dræavnih sluæ-benika nestaje raspisivanje javnih natje-Ëaja. rukovodeÊe sluæbeniËke pozicijestepenicu su ispod duænosniËkih , pri-mjerice pomoÊnika ministra ili ubuduÊeglavnog ravnatelja, i one bi trebale bitistrogo profesionalne. I dosad je ljude nata mjesta imenovala Vlada, ali je u zako-nu barem naËelno stajalo da to Ëini na-kon provedenog javnog natjeËaja. Sadaje javni natjeËaj nestao, a sada u prijed-logu zakona stoji da ih vlada imenuje uskladu sa sluæbeniËkim propisima.

Vratila se Vlada AAnnddrreejjaa PPlleennkkoovviiÊÊaa za-misli Vlade ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa, koja uve-la u dræavnu upravu revolving door sluæ-benike, one koji dolaze u kabinet minis-tra s imenovanjem ministra i s njime od-laze. Tako se po uzoru na pojedine za-padne zemlje htio uvesti praksu da mi-nistar sa sobom dovede ljude koji Êe pro-voditi njegovu politiku, ali se znalo i da tisluæbenici s ministrom odlaze, odnosnoda njihovo zaposlenje ne moæe zahvalju-juÊi tom modelu postati trajno u sluæbi.HDZ je bio naravno najveÊi kritiËar tak-vog zapoπljavanja, a model je na krajusruπen na Ustavnom sudu. Sada Vladapredlaæe rjeπenje po kojem poslove pod-rπke Ëelniku “tijela dræavne uprave”, πtone mora obuhvaÊati samo ministra, uprovedbi utvrene politike Vlade moguobavljati i druge osobe. Predlaæe se dato bude samo na odreeno vrijeme, naj-dulje za vrijeme trajanja mandata Ëelnikatijela dræavne uprave. Vrste radnih mjes-ta, uvjete za obavljanje poslova i naËinodreivanja njihove plaÊe Vlada Êe odre-diti posebnom uredbom.

Sve to pogodovat Êe joπ i viπe zapoπ-ljavanju stranaËkih kadrova u dræavnojupravi, πto se dogaalo i dosad, aliVlada svoje namjere viπe i ne krije.

Na reakciju Sindikata dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika nije dugo treba-lo Ëekati, pa se u priopÊenju koje pot-pisuje njihov glavni tajnik SSiinniiππaa KKuuhhaarrnavodi da Vlada namjerava tzv. revol-ving door sluæbenike, koje je uvela Vla-da Zorana MilanoviÊa, zamijeniti „en-tourage radnicima“.

- Ovakvo rjeπenje na tragu je, kakoizgleda, svim vlastodrπcima omiljeneideje da u ministarskim kabinetima in-staliraju „svoje“ ljude, πto god to zna-Ëilo. Meutim, dok su MilanoviÊevi„kruænovratni sluæbenici“ mogli biti no-

vaËeni i iz redova postojeÊih sluæbeni-ka, rjeπenje koje se sada predlaæe, sobzirom na to da se radi o osobamana koje se primjenjuju opÊi propisi oradu, odnosno da bi postojeÊi sluæbe-nici u sluËaju takvog zapoπljavanja iz-gubili kontinuitet dræavne sluæbe, zaposljedicu Êe imati popunjavanje tak-vih mjesta iz struËno-stranaËkog ka-drovskog bazena izvan dræavne sluæ-be, procjenjuje Kuhar.

On zakljuËuje i da aktualna Vlada ovimrjeπenjem, posebice ako posebnomuredbom propiπe zapoπljavanje u kabi-netima putem javnog natjeËaja, namje-rava doskoËiti temeljnoj zamjerci Ustav-nog suda, zbog koje je i palo MilanoviÊe-vo rjeπenje, a to je da svaki dræavljaninRH ima pravo, pod jednakim uvjetima,sudjelovati u obavljanju javnih poslova ibiti primljen u javne sluæbe, πto je u slu-Ëaju prethodnog rjeπenja izostalo.

- Tako Êe se, ako ovakvo rjeπenje po-punjavanja ministarskih kabineta proe,„kruæna vrata“ ponovno otvoriti za ljudekoji Êe Ëiniti ministarsku svitu i uæivati po-seban status u dræavnoj sluæbi, ovogaputa u svojstvu „entourage radnika“, na-pominje Kuhar iz Ëega bi se dalo zaklju-Ëiti da bi ovo rjeπenje, po njegovom miπ-ljenju moglo proÊi na Ustavnom sudu.

NNOOVVII ZZAAKKOONN OO SSUUSSTTAA--VVUU DDRRÆÆAAVVNNEE UUPPRRAAVVEE

„„RReevvoollvviinngg ddoooorrsslluuææbbeenniikkee““ uuddrrææaavvnniimm ttiijjeelliimmaazzaammjjeennjjuujjuu „„eenn--ttoouurraaggee rraaddnniiccii““

(SDLSN, 25. veljaËe 2019.)Vlada Republike Hrvatske na-

mjerava tzv. revolving door sluæbenike,koje je, kao sluæbenike koji dolaze i odla-ze s ministrom, ali bez javnog natjeËaja,uvela Vlada ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa, a koje rje-πenje je na traæenje Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Us-tavni sud ukinuo s 1. sijeËnja 2016. godi-ne, zamijeniti „entourage radnicima“.

To je razvidno iz danas objavljenogprijedloga Zakona o sustavu dræavneuprave, koji je upuÊen u procedurusavjetovanja sa zainteresiranom jav-

noπÊu na portalu e-Savjetovanja.Da je tako, razvidno je iz Ëlanka 47.

Zakona, koji predvia da poslove podrπ-ke Ëelniku tijela dræavne uprave u pro-vedbi utvrene politike Vlade mogu naodreeno vrijeme, a najdulje za vrijemetrajanja mandata Ëelnika tijela dræavneuprave, obavljati druge osobe na kojese primjenjuju opÊi propisi o radu.

Pri tome vrste radnih mjesta, uvjeteza obavljanje poslova i naËin odreiva-nja plaÊe takvih „radnika“ Vlada ostav-lja urediti nakon donoπenja Zakona i touredbom.

Ovakvo rjeπenje na tragu je, kako iz-gleda, svim vlastodrπcima omiljene ide-je da u ministarskim kabinetima insta-liraju „svoje“ ljude, πto god to znaËilo.

Meutim, dok su MilanoviÊevi „kruæ-novratni sluæbenici“ mogli biti novaËe-ni i iz redova postojeÊih sluæbenika, rje-πenje koje se sada predlaæe, s obziromna to da se radi o osobama na koje seprimjenjuju opÊi propisi o radu, odnos-no da bi postojeÊi sluæbenici u sluËajutakvog zapoπljavanja izgubili kontinui-tet dræavne sluæbe, za posljedicu Êeimati popunjavanje takvih mjesta izstruËno-stranaËkog kadrovskog baze-na izvan dræavne sluæbe.

Aktualna Vlada ovim rjeπenjem, po-sebice ukoliko posebnom uredbompropiπe zapoπljavanje u kabinetima pu-tem javnog natjeËaja, namjerava dos-koËiti temeljnoj zamjerci Ustavnog su-da, zbog koje je i palo MilanoviÊevorjeπenje, a to je da svaki dræavljanin RHima pravo, pod jednakim uvjetima,sudjelovati u obavljanju javnih poslovai biti primljen u javne sluæbe, πto je usluËaju prethodnog rjeπenja izostalo.

Tako Êe se, ukoliko ovakvo rjeπenjepopunjavanja ministarskih kabinetaproe, „kruæna vrata“ ponovno otvoritiza ljude koji Êe Ëiniti ministarsku svitu iuæivati poseban status u dræavnoj sluæbi,ovoga puta u svojstvu „entourage radni-ka“. (S. Kuhar)

7700

“Revolving door” ili Ministarska svita

SDLDN RH

7711

Dræavni sluæbenici u medijima

7722


IIzz jjaavvnnee sslluuææbbee oottiiππlloo jjee1166..884400 lljjuuddii,, oottkkaazzee jjeeddoobbiilloo nnjjiihh 446644!!Iako je lani iz dræavne i javne sluæbe otiπao re-kordni broj zaposlenih, zbog novog zapoπljavanja ih je opet viπe nego 2017. godi-ne. A Vlada ne zna koliko je joπ zaposlenih udræavnim i lokalnim tvrtkama, ustanovama…

Autor: Ivan PandæiÊ(24sata, 3. oæujka 2019.) Nije istina da dræavnisluæbenik praktiËki ne moæe dobiti otkaz, te je ta

fama nastala iz krivo interpretiranih podataka sa SluæbeniË-kog suda, poruËili su iz Ministarstva uprave.

Dobili smo i podatke koji to potkrepljuju, πtoviπe, broj ot-kaza u dræavnoj i javnoj sluæbi je u stalnom porastu zadnjetri godine, prema tablici koju nam je dostavilo ministarstvo.

Lani je tako Ëak 464 zaposlena u javnoj i dræavnoj sluæbidobilo otkaze, a od toga je 126 u dræavnoj sluæbi u kojuspadaju ministarstva i dræavna uprava, dok je 338 njih u jav-noj sluæbi u koju spadaju i zdravstvo, πkolstvo, socijalnaskrb…

Prije tri godine je otkaza bilo skoro dvostruko manje, njih252, a zatim se broj otkaza poveÊavao i doπao na rekord-nih 464 u proπloj godini. Iz ministarstva saznajemo da je re-alno otkaza bilo i viπe, ali su neki voeni u rubrikama i podsporazumni raskid ugovora.

Tablica Ministarstva otkriva i da je sve viπe odlazaka iz dræ-avne i javne sluæbe, a lani je otiπlo Ëak 16.842 ljudi, od Ëe-ga 2.666 iz dræavne sluæbe.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika jeranije napomenuo da je otiπlo i viπe ljudi jer ova statistika nepokriva policiju, a niti Ministarstvo obrane. Sindikat je obja-vio da je od 2000. do kraja lanjskog listopada samo u poli-ciji dobilo otkaze 889 djelatnika.

Ministarstvo je pak pojasnilo i koji su razlozi odlaska iz jav-ne i dræavne sluæbe. Osim otkaza to je i istek rada na odre-eno vrijeme, odlazak u mirovinu, sporazumni raskid odno-sa, premjeπtaji, smrt, ukidanje radnog mjesta…

Podaci otkrivaju i da se poveÊao broj odlazaka u mirovi-

nu, pa je lani umirovljeno rekordnih 5476 javnih i dræavnihsluæbenika.

Meutim, i tu postoji zamka. Primjerice u πkolstvu su onikoji imaju ugovore na odreeno, prije ljetnih praznika vodekao da su otiπli iz sluæbe, a onda se najesen opet vraÊaju.

- U dræavnoj upravi se i dalje zapoπljava po principu “2 za1” koji znaËi da se za dva upraænjena mjesta popunjava jed-no novo. Novo zapoπljavanje se planira na na godiπnjoj ra-zini ovisno o potrebama dræavnih tijela i raspoloæivom nov-cu - objaπnjavaju u Ministarstvu uprave

Plan zapoπljavanja za ovu godinu joπ nije objavljen jer seusklauje. Meutim, Ëinjenica je kada se usporede podaci skraja 2017. i 2018. godine da je ipak ukupno viπe zaposle-nih u javnoj i dræavnoj sluæbi. Ministarstvo inaËe mijenja me-todologije, pa su i podaci teæe usporedivi, ali na kraju pro-πle godine, ta statistika kaæe da je u dræavnoj i javnoj sluæbiradilo 231.857 osoba.

To je porast od 2.561 zaposlenog u 2.129 institucija, alise u Ministarstvu pravdaju da je veÊina tog broja, Ëak 2038viπe zaposlenih u zdravstvu koje nije u njihovoj ingerenciji.Zdravstvo je lani bilo sektor koji je najviπe pojedinaËno za-poπljavao, Ëak 66.925 djelatnika iako se konstantno govorio nedostatku lijeËnika i medicinskog osoblja.

- ©to se ministarstva tiËe, poveÊani broj zaposlenih je 41,i to iskljuËivo za potrebe pripreme projekata koji se financi-raju iz EU fondova. Njihove plaÊe sufinanciraju iz EU fondo-va, a u revizijskim izvjeπÊima Agencije za reviziju sustavaprovedbe programa Europske unije i revizora nadleænihsluæbi Europske komisije, kontinuirano se istiËe potreba zajaËanjem kapaciteta u sustavima upravljanja i kontrole kori-πtenja ESI fondova, posebno uzimajuÊi u obzir viπestruki po-rast iznosa sredstava iz ESI fondova, dostupnih Republici Hr-vatskoj u programskom razdoblju 2014.-2020. koji iznosiukupno 10,7 milijardi eura - kaæu u Ministarstvu, a zapoπlja-vanje za upravljanje i kontrolu europskim fondovima se pro-vodi mimo godiπnjeg plana zapoπljavanja

Za kraj, treba napomenuti da niti jedna institucija u dræa-vi nema ukupni broj zaposlenih u svim dræavnim i lokalnimagencijama, tvrtkama, ustanovama….

I u ovoj statistici ministarstva nisu neke agencije Ëiji zapos-leni ne dobivaju plaÊu iz proraËuna, nedostaje MORH sa17.000 zaposlenih. Procjene su da za ono πto nazivamo“dræava” i obuhvaÊa 5797 tijela javne vlasti, radi preko400.000 zaposlenih, objavio je tjednik Express u broju kojuje trenutaËno na kioscima.

Prestanak zaposlenja 31. 12. 2015. 31. 12. 2016. 31. 12. 2017. 31. 12. 2018.

Državna tijela 2.307 2.208 2.222 2.666

Javna uprava 12.541 12.834 13.702 14.176

Otkazi u državnim tijelima 33 82 103 126

Otkazi u javnoj upravi 219 202 271 338

Ukupno 252 284 374 464

7733

JJuuttaarrnnjjii lliisstt nneettooËËnnoo iizzvviijjeessttiioo oo oottkkaazziimmaa iizzddrrææaavvnnee sslluuææbbee

(FAKTOGRAF, 18. veljaËe 2019.) „U moruzaposlenika privatnih tvrtki koji su tijekom

2018. ostali bez posla, u cijeloj proπloj godini otkaz je u dræav-noj sluæbi zbog teπke povrede sluæbene duænosti dobio samojedan zaposlenik, ali on se na tu odluku æalio pa je lako mo-guÊe da Êe drugostupanjskim postupkom i taj jedan birokratna kraju - biti vraÊen na posao“, stoji u tekstu Jutarnjeg listakoji se bavi IzvjeπÊem o podnesenim prituæbama za neetiËnoponaπanje dræavnih sluæbenika u proπloj godini.

Podatak o tome da je samo jedan dræavni sluæbenik la-ni ostao bez posla, nije toËan. Tijekom proπle godine udræavnim tijelima, prema podacima koje je Ministarstvouprave dostavilo Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika, otkaze je dobilo 126 sluæbenika, dok je ujavnoj upravi uruËeno joπ 338 otkaza. Ukupno je tako la-ni otkaze dobilo 464 sluæbenika u dræavnim tijelima i jav-noj upravi.

Meutim, taj broj je i veÊi jer u njega nisu ukljuËeni zapos-leni u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Ëije plaÊe neprolaze kroz centralni obraËun plaÊa (COP). Iz tog sustavaMinistarstvo uprave prikuplja podatke o otkazima, ali i od-lascima sluæbenika iz sluæbe bilo je rijeË o umirovljenju ili od-lasku iz dræavnih i javnih sluæbi u realni sektor.

Kako je sluæbeniËki sindikat objavio, temeljem podatakakoje je na zahtjev za pristup informacijama dobio od MUP-a, lani je do poËetka studenog otkaze dobilo 18 policijskihi dræavnih sluæbenika. Ukupno je, tako, lani otkaze dobilonajmanje 482 sluæbenika u dræavnim i javnim sluæbama.

Kada se promatraju podaci o otkazima u javnom i dræav-noj upravi od 2015. na ovamo, iz godine u godinu taj brojraste. Tako je 2015. godine otpuπteno 282 sluæbenika - 252iz tijela dræavne i javne uprave te 30 iz MUP-a. U 2016. go-dini bez posla je ostalo 332 sluæbenika, od Ëega ih je 48 ra-dilo u MUP-u. Tijekom 2017. godine otkaze je dobilo 416sluæbenika pro Ëeme i 42 zaposlena u MUP-u. Kada je rijeËo otkazima u MUP-u uglavnom se odnose na policijske sluæ-benike, a rijetko i dræavne sluæbenike pod tim ministar-stvom.

Sluæbenici, meutim, sve viπe i odlaze iz dræavnih i javnihsluæbi. Tako je lani radni odnos prestao za 16.842 sluæbeni-ka u dræavnim tijelima i javnoj upravi, dok je tijekom 2017.godine iz sluæbe otiπlo 15.924 sluæbenika, a tijekom 2016.godine 15.042 sluæbenika. Na razini 2015. godine iz sluæbeje otiπlo 14.848 sluæbenika. (G. G.)

MMEEDDIIJJSSKKAA SSLLIIKKAA

SSiinnddiikkaatt oodd mmiinniissttrraaKKuuππËËeevviiÊÊaa ttrraaææii oobbjjaavvuuppooddaattaakkaa oo pprreessttaanncciimmaaddrrææaavvnnee sslluuææbbee

(SDLSN, 18. veljaËe 2019.) Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike

Hrvatske od ministra uprave Lovre KuπËeviÊa traæi da, po-red podataka o broju zaposlenih u dræavnoj i javnim sluæ-bama odnosno javnoj upravi, u statistiËkim prikazima Mi-ni-starstva uprave objavljuje i podatke o prestancima sluæ-be po svim osnovama, kako bi se u medijima prestalo ma-nipulirati s podacima o otkazima i zapoπljavanjima, pose-bice u dræavnoj sluæbi, kojima se u javnosti stvara slika onemoguÊnosti dobivanja otkaza i stalnom novom zapoπl-javanju, iako su i otkazi i odlasci iz javne uprave sastavnidio sluæbeniËke stvarnosti.

Sindikat podsjeÊa kako vodeÊi dnevni listovi posljednjihmjeseci na svojima naslovnicama objavljuju podatke o nijednom ili jednom otkazu u dræavnoj sluæbi, usprkos netoË-nosti takvih podataka, kao i to da je list koji je u studenom2018. godine na naslovnici objavio „podatak“ o ni jednomotkazu u 2018. godini, u sijeËnju ove godine na 5. straniciobznanio kako je u 2018. godini u dræavnoj sluæbi bilo 126otkaza.

„OtkriÊe“ o pozadini „jedinog“ otkaza u dræavnoj sluæbi u2018. godini objavljeno je i danas na naslovnici jednog odnajtiraænijih dnevnih listova, pri Ëemu se sugerira kako i odtog „jedinog“ otkaza vjerojatno neÊe biti niπta, buduÊi da sesluæbenik æalio.

Sindikat skreÊe pozornost kako je temeljem podataka ko-je je na zahtjev za pristup informacijama dobio od Ministar-stva unutarnjih poslova, utvrdio kako je u ovom dræavnomtijelu u kojem je radi gotovo pola zaposlenih u dræavnojsluæbi do 31. listopada 2018. (kada je informacija zatraæe-na) otkaz dobilo 18 zaposlenika, a od 2000. godine do 31.listopada 2018. godine otkaz je dobilo 889 zaposlenih.

Pri tome Sindikat sumnja kako, kao jedan od brojnih sin-dikata koji djeluje u MUP-u i dræavnoj sluæbi, ima povlaπtenipoloæaj pri dobivanju informacija o otkazima i vjeruje kakobi i novinari koji zatraæe takve podatke, dobili jednako sa-dræajnu informaciju.

Meutim, postavlja se pitanje odgovaraju li toËni podacio otkazima u dræavnoj sluæbi medijskoj slici o nedodirljivomi beπÊutnom dræavnom aparatu koja se stvara u javnosti.

SS.. KKuuhhaarr

SDLDN RH

7744


ÆÆEELLJJKKOO LLEENNAARRTT --‘‘PPAA KKAAKKOO VVAAMM NNIIJJEENNEEUUGGOODDNNOO??!!’’ NNaassjjeeddnniiccii SSaabboorraa iisspprriiËËaaoovviicc ii zzggrroozziioo ssiinnddiikkaattee::‘‘ZZnnaattee zzaaππttoo uu ddrrææaavvnnoojjuupprraavvii nneemmaa sseekkssaa?? ZZaattoo ππttoo ssuu ssvvii rrooddbbiinnaa’’

(JUTARNJI LIST, 30. sijeËnja 2019.) Uvrije-en vicom koji je na raËun dræavnih sluæ-

benika ispriËao HSS-ov zastupnik, Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske zatraæio je u srijeduod predsjednika Hrvatskog sabora GGoorrddaannaa JJaannddrrookkoovviiÊÊaada upozori zastupnike na neprimjerene i neumjesne istupekojima dræavnim sluæbenicima lijepe etikete.

©ala HSS-ova zastupnika ÆÆeelljjkkaa LLeennaarrttaa, koji je zapoπljava-nje “uhljeba” u dræavnoj sluæbi ilustrirao vicem: “Znate lizaπto u dræavnoj upravi nema seksa? Zato πto su svi rodbi-na”, nije dobro “sjela” dræavnim sluæbenicima, koji su odsindikata zatraæili da ih zaπtiti od takvih “duhovitosti” sabor-skih zastupnika, navodi sindikat u priopÊenju.

Jedna od revoltiranih sluæbenica kaæe kako je u dræav-nu sluæbu primljena temeljem javnog natjeËaja na kojemje pri testiranju pokazala najbolje rezultate i stoga neprihvaÊa da ju netko naziva “uhljebom”, jer svoju plaÊuzarauje struËnoπÊu i radom, a kamoli da na raËun nje injezinih kolegica i kolega priËa vulgarne viceve, istiËe sin-dikat.

Sluæbenica se nada kako u Saboru ne podræavaju takvurazinu komunikacije i pita se bi li sliËna duhovitost na raËunnekih drugih druπtvenih skupina proπla “ispod radara” po-put ove kojom se “diËni HSS-ovac sprda sa 60.000 dræavnihsluæbenika”, te dodaje - kako Lenartu nije neugodno barempred sluæbenicima koji rade u Saboru.

Sindikat stoga od JandrokoviÊa traæi da zastupnike upo-zori na neprimjerene istupe u kojima svim dræavnim sluæbe-nicima lijepe etikete za negativne druπtvene pojave za kojenisu krivi sluæbenici veÊ upravo stranaËki “kadrovici” kada sedokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajaliπte sprampauπalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na raËun hrvatskihgraana.

SSDDLLSSNN oodd JJaannddrrookkoovviiÊÊaattrraaææii ddaa zzaaππttiittii ddiiggnniitteettddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa ii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa

(SDLSN, 30. sijeËnja 2019.) „©ala“ HSS-ovog sa-borskog zastupnika koji je zapoπljavanje „uhlje-

ba“ u dræavnoj sluæbi ilustrirao „vicem“: „Znate li zaπto udræavnoj upravi nema seksa? Zato πto su svi rodbina“, nijedobro „sjela“ dræavnim sluæbenicima, koji su od Sindikatazatraæili da ih zaπtiti od „duhovitosti“ saborskih zastupnika.

Jedna od revoltiranih sluæbenica, koja nam se obratila,kaæe kako je u dræavnu sluæbu primljena temeljem javnognatjeËaja na kojem je pri testiranju pokazala najbolje re-zultate i stoga ne prihvaÊa da ju netko naziva „uhlje-bom“, jer svoju plaÊu zarauje struËnoπÊu i radom, a ka-moli da na raËun nje i njezinih kolegica i kolega priËa vu-lgarne viceve.

Sluæbenica se nada kako u Saboru ne podræavajuovakvu razinu komunikacije i pita se bi li sliËna duhovi-tost na raËun nekih drugih druπtvenih skupina proπla„ispod radara“ poput ove kojom se diËni HSS-ovac spr-da sa 60.000 dræavnih sluæbenika i dodaje „kako mu ni-je neugodno barem vizavi onih koji rade u Hrvatskomsaboru“.

Sindikat stoga od predsjednika Hrvatskog sabora GGoorr--ddaannaa JJaannddrrookkoovviiÊÊaa traæi da saborske zastupnike upozorina neprimjerene istupe u kojima svim dræavnim sluæbeni-cima lijepe etikete za negativne druπtvene pojave za kojeoni nisu krivi, veÊ upravo stranaËki „kadrovici“ kada sedokopaju vlasti, kao i da Sabor zauzme stajaliπte sprampauπalnih, vulgarnih i neumjesnih objeda na raËun hrvat-skih graana.

SS.. KKuuhhaarr

SDLDN RH

7755

MMEEDDIIJJSSKKAA SSLLIIKKAA

SSDDLLSSNN ttrraaææii ddaa ssee oojjaavvnnoojj uupprraavvii ppiiππee ttooËËnnooii oobbjjeekkttiivvnnooKada u INI, SisaËkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodogradiliπtima radnici ostaju bezposla, onda se u medijskom prostoru govori i piπe o otkazima, ali kada se radi o MORH-u onda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“,premda i u jednom i drugom sluËaju radnika,sluæbenika i namjeπtenika Ëeka ista sudbina - otkaz, s veÊom ili manjom otpremninom

(SDLSN, 16. sijeËnja 2019.) U danaπnjem brojuVeËernjeg lista na 5-toj je stranici objavljen poda-

tak o 126 otkaza u dræavnoj sluæbi u 2018. godini.Ova brojka ukazuje na Ëinjenicu da je u dræavnoj sluæbi ne

samo moguÊe dobiti otkaz, nego i da se otkazi dogaaju idræavnim sluæbenicima. Meutim, iste dnevne novine obja-vile su 12. studenoga proπle godine na naslovnici udarnu vi-jest pod naslovom „Nijedan otkaz ove godine“, s nadnaslo-vom „OTKAZI U DRÆAVNOJ SLUÆBI NEMOGU∆A MISIJA“ ipodnaslovom „U 2016. GODINI BEZ POSLA SU OSTALADVA, A U 2017. GODINI »ETIRI DRÆAVNA SLUÆBENIKA“.

Iako je sada jasno kako ova vijest nije bila toËna, ona jepoluËila æeljeni rezultat i u svijesti javnosti i medijskoj per-cepciji javne uprave samo potvrdila „Ëinjenicu“ kako se ot-kazi dogaaju samo u privatnom sektoru.

Da je tako, bilo je jasno u emisiji OTVORENO HRT-a o ad-ministrativnom rastreÊenju gospodarstva, u kojoj su seugledni gosti, poduzetnik SSaaππaa CCvveettoojjeevviiÊÊ i DDaavvoorr HHuuiiÊÊ -predsjednik Udruge poreznih obveznika “Lipa”, pozvaliupravo na vijest VeËernjeg lista i upozorili kako je u javnomsektoru doslovno nemoguÊe dobiti otkaz te da je u tri godi-ne samo πestoro dræavnih sluæbenika dobilo otkaz.

Za razliku od novinara koji „istraæuju“ podatke o otkazimau dræavnoj sluæbi Sindikat je na jednostavan naËin - zahtje-vom za pristup informacijama, od samo jednog, ali istovre-meno i najmnogoljudnijeg dræavnog tijela - MUP-a, doπao dopodatka kako je u 2014. godini u MUP-u otkaz dobilo 39 za-poslenika (36 policijskih sluæbenika i 3 dræavna sluæbenika),2015. godine 30 zaposlenika (29 PS i 1 DS), 2016. godine48 zaposlenika (48 PS), 2017. godine 42 zaposlenika (41 PSi 1 DS) i 2018. godine do 31. listopada 18 zaposlenika (17PS i 1 DS).

Ukupno je u MUP-u od 2000. godine do 31. listopada2018. godine otkaz je dobilo 889 zaposlenika od kojih je bi-lo 850 policijskih sluæbenika i 39 dræavnih sluæbenika.

Ovakvo medijsko prezentiranje javne uprave i nekritiËkopreuzimanje podataka iz „fake news“ uradaka od straneosoba koje u medijskom prostoru nastupaju kao struËnjaciza posljedicu imaju netrpeljivost javnosti prema sugraani-ma koji rade u javnoj upravi i primjer su sustavne kampanjeu kojoj se neprovjerenim informacijama, poluinformacijama

i dezinformacijama utjeËe na javno mnijenje i stvara nega-tivna percepcija o javnoj upravi.

Pri tome ne treba bjeæati od Ëinjenice da je rad u javnoj upravipo svojoj naravi stalan i trajnog karaktera pa ga kao takvog opi-suje i Zakon o dræavnim sluæbenicima, koji za dræavne sluæbenikekaæe da su to osobe koje u dræavnim tijelima kao redovito zani-manje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrene Ustavom,zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i za-kona, kao i da se dræavna tijela i javne sluæbe rijetko ukidaju, a kadse to i dogaa zaposleni veÊinom ne ostaju na cesti, premda utakvim procesima Ëesto jedne sluæbenike zamjenjuju drugi, nenuæno i bolji sluæbenici. No, treba reÊi i kako se o procesima sma-njenja broja zaposlenih u nekim dijelovima dræavne sluæbe, poputobrane, u kojima je otkaz dobilo gotovo 10 tisuÊa dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika uslijed smanjenja Oruæanih snaga i ukida-nja vojnog roka, nikada nije pisalo na isti naËin kao o otkazima uprivatnom sektoru prilikom restrukturiranja velikih tvrtki.

Kada u INI, SisaËkoj rafineriji, Hrvatskom Telekomu ili brodo-gradiliπtima radnici ostaju bez posla, onda se u medijskomprostoru govori i piπe o otkazima, ali kada se radi o MORH-uonda se govori o „izdvajanju civilnog osoblja“, premda i u jed-nom i drugom sluËaju radnika, sluæbenika i namjeπtenika Ëekaista sudbina - otkaz, s veÊom ili manjom otpremninom. Odgo-vornost medija i novinara, ali i osoba koje u javnom prostorugovore o javnoj upravi velika je i Sindikat poziva da se o jed-nakim stvarima govori i piπe jednakim jezikom, kao i da se pritome koriste provjereni i istiniti podaci. (S. Kuhar)

SDLDN RH

VVEE»»EERRNNJJII LLIISSTT jjee uu rraazzmmaakkuu oodd ddvvaa mmjjeesseeccaa oobbjjaavviioo ppooddaattaakkoo ““nniijjeeddnnoomm oottkkaazzuu”” ii 112266 oottkkaazzaa uu 22001188.. ggooddiinnii uu ddrrææaavvnnoojjsslluuææbbii -- pprrvvii nnaa nnaasslloovvnniiccii,, aa ddrruuggii nnaa ppeettoojj ssttrraanniiccii

(SDLSN, 13. veljaËe2018.) »lanak objavljen u

jednom dnevnom listu javnost jeupoznao s „Ëinjenicom“ da 1700 Ëi-novnika dobiva palaËu.

U stvarnosti se radi o betonsko-staklenoj poslovnoj zgradi iz 80-tihgodina proπloga stoljeÊa, koju je nje-zin sadaπnji vlasnik napustio u ciljusmanjenja troπkova, a novinari sunaËuli kako se u Vladi razmiπlja o nje-zinoj kupovini radi smjeπtaja Dræav-nog inspektorata i Ministarstva po-ljoprivrede.

No, kako sve πto se odnosi na jav-nu upravu, barem kada je naslov upitanju, mora biti negativno, even-tualno preseljenje sluæbenika i na-mjeπtenika dvaju dræavnih tijela u„novu“ poslovnu zgradu opremlje-no je naslovom „»INOVNICI DOBI-VAJU PALA»U“, iako se zaposlenicidræavnih tijela nazivaju sluæbenici-ma, a napuπtena i moæda i zapuπte-na poslovna zgrada teπko se moæeproglasiti palaËom.

Ali, buduÊi da smo na Internetupronaπli zdanje u kojem rade novi-nari dotiËnog lista, ostali smo izne-naeni Ëinjenicom da se ne radi ovlaænim i neuvjetnim prostorima ne-ke bivπe vojarne ili skladiπta, veÊzgradi koja svojom vanjπtinom neo-doljivo podsjeÊa na „palaËu“ namije-njenu „Ëinovnicima“, s time πto vje-rujemo kako je ova sagraena u 21.stoljeÊu.

Zamislite samo kada bi netko zlo-Ëest pisao Ëlanak o novinarima ovogdnevnog lista i opremio ga naslo-vom „PISKARALA RADE U STAKLE-NOM DVORCU“. Ali nismo mi takvodruπtvo.

SS.. KKuuhhaarr

MMAALLAA ©©KKOOLLAA DDRRUU©©TTVVEENNEE KKOORREEKKTTNNOOSSTTII

Ako “Ëinovnici” rade u “palaËi”, kako se zove zgrada u kojoj

rade novinari?

Zgrada u kojoj rade novinari dnevnog lista u kojemje objavljen Ëlanak o Ëinovnicima u palaËi (dolje)naizgled je od istog materijala kao i ËinovniËka

“palaËa” (slika gore)

SDLDN RH

q broj 74 - SDLSN

Documents

Transcript of q broj 74 - SDLSN