BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

68
BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA 140. godiπnjica roenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara Obljetnice Neprocjenjiva ostavπtina Borisa BakraËa Tomislav CrnkoviÊ, olimpijska legenda Sportska muzeologija Sto godina H©K Concordia Miroslav - Fritzie ÆiviÊ - profesionalni svjetski prvak u boksu Poznati svjetski sportaπi porijeklom Hrvati Pedagoπko - edukativni projekt

Transcript of BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Page 1: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

BROJ 21 • PROSINAC 2006.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

140. godiπnjicaroenja i 60. godiπnjicasmrti Franje BuËara

Obljetnice

Neprocjenjivaostavπtina Borisa BakraËa

Tomislav CrnkoviÊ, olimpijska legenda

Sportska muzeologija

Sto godina H©K Concordia

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ -

profesionalnisvjetski prvak

u boksu

Poznati svjetskisportaπi

porijeklom Hrvati

Pedagoπko - edukativni projekt

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:32 Page 1

Page 2: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:32 Page 2

Page 3: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

5 Vaæne πportske godiπnjice u 2007.

6 Æeljko KlariÊ, pomoÊnik ministra za sport

Cilj nam je ukljuËiti πto viπe djece u sport

8 Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a

Nogometno-navijaËka epizoda

10 Sportske nade: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ

12 Olimpijske legende: Tomislav CrnkoviÊ

14 Olimpizam

16 Europa i sport

18 ©kolsko-sportske dvorane

20 Æene i sport

22 Organizacija europskog studentskog sporta

24 Sportska terminologija

26 Sportska infrastruktura

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Pedagoπko-edukativni projekt:

SPORTSKI ZAGREB

46 Dræavne nagrade za πport “Franjo BuËar”

48 Sportska fotografija

50 Publicistika

52 Sport i filatelija

54 Od Olimpa do Olimpa

54 Kalendar natjecanja 2200007.SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,

Nada SenËar,Damir SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Damir SenËar

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

evo nas na kraju joπ jedne kalendarske i πportske godine, kad se zbrajaju rezultati na svim podruËjima. Stoganema razloga da se, listajuÊi posljednji ovogodiπnji broj Olimpa, ne upitamo je li naπ Ëasopis u proπloj godini

opravdao naziv jedinog πportsko-kulturoloπkog magazina u naπoj zemlji? Prema mom miπljenju, pribliæili smo setom vrhunskom standardu, ali treba nastaviti tragati za temama i autorima koji Êe kompetentno pisati o

tjelovjeæbi, πportu i, naravno, olimpizmu.

Od ovog broja uvodimo novu rubriku, "Æene u sportu", postavljajuÊi - kako kaæe autor teksta - pitanje na kojemse provjerava spremnost zajednice za integrativne procese ne samo πto se tiËe πporta, nego i svega drugog πto

podlijeæe nuænostima zajedniËkog standarda. "Akademski o πportu" naslov je rubrike u kojoj o πportu govore naπiistaknuti intelektualci koji nisu s njim izravno povezani, no znam da Êe Uredniπtvo teπko naÊi intelektualca koji se

u mladosti nije bavio sportom. I predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik MilanMoguπ, s kojim smo otvorili rubriku, ponosno istiËe da je "sudaËki fuÊkao ili ´mahao´ na mnogim nogometnim

utakmicama zagrebaËkoga nogometnog saveza (podsaveza) od BorËeca do Vrbovca". Dosad nisam imaospoznaja da je uvaæeni akademik u mladosti "fuÊkao" u "mom πportu", ali sam poËaπÊen πto je taj podatak

obznanio upravo u naπem Olimpu.

U rubrici "Olimpijske legende" govore iskusni πportaπi i olimpijci meu kojima je veÊina onih koji su u uvjetimanapornog treniranja, brojnih putovanja, natjecanja, i, razumije se, uz velika odricanja uspjeli sjediniti πport i

obrazovanje te postati vodeÊi intelektualci. Ulaganje u vlastito πkolovanje putokaz je svim πportaπima kastvaranju, uz πportsku, i uspjeπne poslovne karijere. U ostvarenju toga cilja koji mi nazivamo "Karijera nakon

karijere" Hrvatski olimpijski odbor nastoji svestrano pomoÊi svakom hrvatskom πportaπu.

Svim hrvatskim πportaπicama i πportaπima, njihovim roditeljima, πportskim djelatnicima i svima vama, poπtovaniËitatelji, æelim mnogo zdravlja, sreÊe i poslovnog uspjeha u novoj, predolimpijskoj 2007. godini.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora

6

10

42

OLIMP-prelom 21/2006 1/3/07 14:45 Page 3

Page 4: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 4

Page 5: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

VAÆNE ©PORTSKE GODI©NJICE U 2007. GODINI

Godiπnjice roenja1177.. 99.. 11883322.. Roen Miroslav Tyrπ, osnivaËËeπke sokolske organizacije - 175. godina

55.. 11.. 11889977.. Roen svestrani πportaπDragutin Friedrich - 110. godina

11.. 99.. 11990077.. Roen nogometaπ Franjo Giller- 100. godina

1199.. 1111.. 11990077.. Roen πportski djelatnikBoris Praunsperger - 100. godina

1166.. 99.. 11991177.. Roen tenisaË Dragutin MitiÊ -90. godina

11.. 55.. 11992277.. Roen nogometaπ BernardVukas - 80. godina

22.. 44.. 11993322.. Roen veslaË Perica VlaπiÊ -75. godina

2244.. 1111.. 11993377.. Roenkoπarkaπ Giuseppe Giergia -70. godina

77.. 11.. 11994477. Roen atletiËarJoπko AlebiÊ - 60. godina

55.. 44.. 11994477.. Roena plivaËica–urica Bjedov - 60. godina

1133.. 66.. 11994477. Roen tenisaËÆeljko FranuloviÊ - 60. godina

Godiπnjice smrti55.. 22.. 11992277. UmropovjesniËar umjetnosti IzidorKrπnjavi - 80. godina

1144.. 88.. 11992277. Umro sokolskidjelatnik Josip Hanuπ - 80. godina

22.. 99.. 11993377.. Umro osnivaË moderniholimpijskih igara Pierre de Coubertin - 70. godina

77..1122.. 11993377.. Umro planinar Josip PasariÊ- 70. godina

Osnivanje tjelovjeæbenih iπportskih organizacija11887777.. Osnovano I. hrvatsko sklizalaËkodruπtvo u Zagrebu - 130. godina

11887777.. Osnovan Hrvatski sokol u Varaædinu- 130. godina

11888877.. Osnovan Hrvatski klub biciklistaSokol u Zagrebu - 120. godina

11990077.. Osnovan VeslaËki klub Neptun uOsijeku - 100. godina

11993377.. Osnovan PO©K u Splitu - 70. godina

Godiπnjice dogaaja

44.. 1100.. 11883322.. Na velebitskom Alanuodræano prvo atletsko natjecanje u nas - 175. godina

11885577.. Na realnoj gimnaziji u Zagrebuuvedena neobavezna nastava tjelesnogodgoja - 150. godina

1155.. 77.. 11887777.. Odræana prva javna vjeæbaHrvatskog sokola u Zagrebu - 130. godina

2233.. 66.. 11990077.. Prvi nastup hrvatskenogometne reprezentacije - 100. godina

2211.. 22.. 11993322.. Odigrana prva meunarodnautakmica u hokeju na ledu - 75. godina

2288.. 55.. 11993377.. Odræana prva biciklistiËkautrka Kroz Hrvatsku i Sloveniju - 70. godina

66.. 66.. 11993377.. Odigrana prva æenska javnanogometna utakmica u Hrvatskoj - 70. godina

2211.. 22.. 11995577.. Odigrana prva utakmica u“malom” rukometu odnosno rukometu - 50. godina

1100.. 77.. 11995577.. U Zagrebu odræana II.gimnaestrada - 50. godina

88.. 1100.. 11996677.. Visoka πkola za fiziËku kulturuu Zagrebu postala Ëlan SveuËiliπta - 40. godina

88.. 1122.. 11996677.. U Zagrebu odræana prvaZlatna pirueta - 40. godina

Novinarstvo i publicistika

1166.. 88.. 11884477.. Roen Andrija Hajdinjak, prvihrvatski tjelovjeæbeni i πportski publicist - 160. godina

1177.. 77.. 11992277.. Obavljen prvi radijski prijenosnekog πportskog dogaaja u Hrvatskoj - 80. godina

22.. 55.. 11995577.. Obavljen prvi TV prijenosnekog πportskog dogaaja u nas - 50. godina

©portski objekti

55.. 99.. 11889977.. Otvoreno biciklistiËko trkaliπteu Maksimiru - 110. godina

33.. 99.. 11993322.. Otvoreno biciklistiËko trkaliπteMiramare u Zagrebu - 75. godina

–urica Bjedov

Josip Hanuπ

BorisPraunsperger

Pripremio Zdenko JajËeviÊ

5

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 5

Page 6: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Æeljko KlariÊ nedavno je postaosedmi pomoÊnik ministra zasport od hrvatske samostalnosti.

Proslavljeni vaterpolski sudac uskoËioje u fotelju u kojoj su prije njegasjedili Vladimir Findak, MirkoNovosel, Andro Knego, StjepanPuhak, Romana Caput-Jogunica iDraæen Harasin. Nije imao mnogovremena za prilagodbu, jer brojneaktivnosti kojima se trenutaËno baviMinistarstvo to mu ne dopuπtaju.

©to, prema Vaπem miπljenju, uZakonu o πportu predstavljaosnovicu za buduÊnost hrvatskogπporta?

Bez sumnje, rijeË je ponajprije odvije bitne stavke Zakona o πportu.Jedna se tiËe stvaranja Nacionalnogprograma πporta, a druga osnivanjaNacionalnog vijeÊa za πport.Nacionalni program πporta jedokument kojim Êe se donijetikvalitetna strategija razvoja πporta.Preciznije, njime se utvruju ciljevi izadaÊe razvoja πporta, aktivnostipotrebne za provedbu tih ciljeva izadaÊa te odreuju nositelji razvoja imjere kontrole njegove provedbe, adonosi ga Hrvatski sabor za razdobljeod osam godina. Nacionalno vijeÊe zaπport, kao najviπe struËno tijelo kakvopostoji u veÊini europskih zemalja,brine se za razvoj i kvalitetu πporta uRepublici Hrvatskoj te, meu ostalim,raspravlja o pitanjima vaænim zaπport, predlaæe i potiËe donoπenjemjera za unapreenje πporta teutvruje prioritetne projekte, elaboratei studije za njihovo financiranje usustavu javnih potreba u πportu. Sponosom istiËem da Êe tijekomsijeËnja 2007. godine biti raspisanjavni poziv za Ëlanove NacionalnogvijeÊa koje imenuje Vlada te vjerujem

da Êe Nacionalno vijeÊe za πport bitiuskoro imenovano i da Êe poËeti sradom, πto Êe stvoriti preduvjete zakvalitetan iskorak u strategiji i razvojuπporta u Hrvatskoj.

Nedavno je odræana OsnivaËkaskupπtina Hrvatskog πkolskogπportskog saveza. Moæete li namreÊi neπto viπe o tome?

U petak, 22. prosinca 2006. godine,u prostorijama Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta odræana jeOsnivaËka skupπtina Hrvatskogπkolskog πportskog saveza. Prvi je putu Republici Hrvatskoj osnovanokrovno tijelo πkolskog πporta.OsnivaËkoj skupπtini nazoËili suministar znanosti, obrazovanja i πportaDragan Primorac, posebni savjetnikpredsjednika Republike Hrvatske zaπport Æeljko Mataja, glavni tajnikHrvatskoga olimpijskog odbora Josip»op, predstavnici Kinezioloπkogafakulteta Dragan MilanoviÊ i IgorJukiÊ, saborski zastupnici FranjoArapoviÊ i Danira BiliÊ, glavni tajnikHrvatskoga nogometnog savezaZorislav SrebriÊ, ugledni bivπi isadaπnji πportaπi Zvonimir Boban,Stojko VrankoviÊ, Gordan Koæulj,Vlado ©ola, Nikola JurËeviÊ i StjepanBoæiÊ. »lanovi OsnivaËke skupπtinebili su predstavnici æupanijskihπkolskih πportskih saveza i ©kolskogπportskog saveza Grada Zagreba, aSkupπtinu je vodio profesor VladimirFindak. Za predsjednika Hrvatskogπkolskog πportskog saveza izabran jeDraæen Harasin. NazoËnost brojnihgostiju na OsnivaËkoj skupπtini dajesnagu Hrvatskom πkolskomπportskom savezu, ali je i dokaz daMinistarstvo znanosti, obrazovanja iπporta, odnosno Vlada i cijela javnoststoje iza ovog projekta i zato vjerujem

INTERVIEW

ÆELJKO KLARIΔ, pomoÊnik ministra za sport

6

Cilj nam je ukljuËiti πto viπe djece u sport

Hrvatski πkolski πportskisavez bit Êe krovno tijelo

πkolskog sporta sazadatkom usklaivanja

aktivnosti svojih Ëlanicai organiziranja natjecanja

πkolskih sportskihklubova

Piπe Vedran BoæiÊeviÊ

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 6

Page 7: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

da Êe uz njihovu potporu Hrvatskiπkolski πportski savez uspjeπnodjelovati. Glavni cilj Hrvatskogπportskog saveza je ukljuËiti πto viπedjece i mladih u πport.

Osim toga, posebna Êe se brigavoditi o najtalentiranijoj djeci, da bijednog dana ostvarila svojepotencijale i osvajala odliËja zaHrvatsku.

©to se poduzima u

antidopinπkoj politici?

Posljednjih desetak godinaRepublika Hrvatska aktivno sudjelujeu kreiranju antidopinπke politike uEuropi. Hrvatska je potpisnicaEuropske konvencije protiv dopinga uπportu iz 1989. godine,Kopenhagenske rezolucije i KodaSvjetske antidopinπke agencije iz2003. godine. Pokrenut je postupakratifikacije UNESCO-ve Konvencijeprotiv dopinga u πportu, πto je logiËanslijed angaæiranja i daljnjeg doprinosaRepublike Hrvatske u kreiranjuantidopinπke politike. Takoer,Zakonom o πportu predvieno je iosnivanje Hrvatske agencije za borbu

protiv dopinga u πportu,specijalizirane ustanove koja Êe bitizaduæena za praÊenje i provoenjemeunarodnih konvencija protivdopinga u πportu.

Kao Ëlan Organizacijskog

odbora za kandidaturu, kako

procjenjujete izglede Hrvatske i

Maarske za dobivanje

domaÊinstva Europskog

nogometnog prvenstva 2012.

godine?

Ponosan sam na rad i trud koji smouloæili u tu kandidaturu i smatram da suto prepoznali i Ëlanovi Uefinedelegacije za nedavnog posjetaHrvatskoj i Maarskoj. ZajedniËkuhrvatsko-maarsku kandidaturu zaEURO 2012. podræali su Vlada,premijer, predsjednik Republike icjelokupna javnost. U ime VladeRepublike Hrvatske jamstva potrebna zaorganizaciju UEFA EURO 2012.potpisao je ministar znanosti,obrazovanja i πporta, prof. dr. sc.Dragan Primorac. OËekujem da Êe nasodluka o domaÊinu koju s nestrpljenjemoËekujemo, u Cardiffu 18. travnja 2007.godine, sve razveseliti.

7

Æelimo djeci omoguÊiti πto bolje uvjete zabavljenje sportom, jer Êe razina kvalitete naπegasporta sutra ovisiti o tome koliko ulaæemo usustav sporta djece danas

Biografija

Æeljko KlariÊ roen je 25. svibnja1946. u Splitu. Diplomirao je naPravnom fakultetu.Kao istaknuti meunarodni vater-polski sudac, sudio je 30 godina nabrojnim velikim sportskim natjeca-njima, meu ostalim na pet olimpij-skih igara, pet svjetskih prvenstava,devet europskih prvenstava, Ëetiriuniverzijade, Ëetiri svjetska kupa itrima mediteranskim igarama.Godine 1998. i 1999. proglaπen jeza najboljeg vaterpolskog suca nasvijetu. Godine 1996. dobio je naj-viπe dræavno odliËje za πport “Dani-ca Hrvatska” s likom Franje BuËa-ra, a 2000. godine Dræavnu nagra-du πporta “Franjo BuËar”.Dolaskom u Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta radio je kaoviπi savjetnik za meunarodnuπportsku suradnju, zatim kao na-Ëelnik Odjela za razvoj πporta uUpravi za πport, a nedavno je ime-novan pomoÊnikom ministra za πport.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 7

Page 8: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

8

Predsjednik Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti akademikMilan Moguπ otkriva Olimpu da je

poloæio ispit za nogometnoga suca, priËakako je ljubav za nogomet preπla naplaninarenje, komentira πport nekad idanas.

SjeÊanja iz proπlosti.

- Svakomu je djeËaku svojstveno da se,amaterski dakako, bavi kakvim πportom.BuduÊi da sam roen u Senju, dakle uzmore, volio sam plivati i roniti na dah,πto je najËeπÊe imalo obiljeæjeprijateljskoga natjecanja jerorganiziranoga plivaËkoga kluba nijetada, prije II. svjetskog rata, bilo, a nemaga ni danas. Zato su, oni stariji od nas,plivali npr. za suπaËku Victoriju (NedaKrmpotiÊ) ili ljubljansku Iliriju (IvoScarpa). Kad bi u ljetno doba doπli urodni Senj i trenirali na kupaliπtu, mibismo im se divili.

U gimnaziji pak imali smo tjelovjeæbukao poseban nastavni predmet. U mojegimnazijsko doba uËiteljem je tjelovjeæbebio Ivan Majcen. Pored neπtogimnastiËkoga razgibavanja glavni jeπport bio nogomet, na tadaπnjemrelativno malome nogometnome igraliπtuzvanomu ©tela. Za najveÊi dio djeËakamoje dobi bio je to zapravo nastavakuliËnoga nogometanja krpenjaËom,odnosno prijelaz od krpenjaËe na “pravu”koænatu loptu. Neki su bogatiji uËeniciimali Ëak i kopaËke. Najvaænije sugimnazijske utakmice bile tada izmeunas domaÊih gimnazijalaca i“konviktaraca”, tj. onih uËenika koji subili smjeπteni u jednomu od konvikta.NajveÊi je bio OæegoviÊianum.

Senj je tada imao i nogometni klubimenom Senia. Razumije se da smo svinavijali za taj klub koji se natjecao unekoj tadaπnjoj regionalnoj nogometnojligi. A i uzori su nam bili najbolji domaÊiigraËi, npr. Vlade Butorac zvani Jenac;kasnije je preπao u ZET, klubzagrebaËkih tramvajaca. Neki su pakposezali i za zvuËnijim imenima, kao npr.Hitrec ili Leπnik. Nakon II. svjetskogarata Senia je preimenovana u Nehaj. Utome je klubu igralo mnogo Senjana, a iznjega potjeËu trojica braÊe MarkoviÊa, od

kojih je najmlai Ivo, kasnije nazvanDæalma, postao poznati domaÊi i stranitrener.

Bilo je i drugih igraliπta, npr.betonirani teren za tenis podno Nehaja,najËeπÊe prazan, pa stoga nisam tadavidio nijednoga teniskoga treninga, akamoli utakmice. Naπao se u jednomuporatnomu razdoblju i veslaËki Ëamac, aliznaËajnijega veslaËkoga πporta u Senjunije bilo.

Osobito je bio razvijen lovaËki πport, paje i danas lovaËko druπtvo Jarebica veomaaktivno. U tu bi se razonodu mogloukljuËiti i lovljenje ptica pjevica, u Ëemusam i sâm sudjelovao, jer je bilo normalnoda gotovo svaka senjska obitelj ima baremjednu krletku s pticama pjevicama.

Ribolovstvo je bilo viπe zanimanje,obrt, pa πportskoga organiziranogaribolovstva zapravo nije ni bilo. Dvijemeteoroloπke krajnosti - mirno more ilisenjska bura - nisu pogodovale da serazvije jedrenje. Doduπe, bilo je u novijevrijeme nekih regata koje su dodirivaleSenj, ali dosta rijetko.

Kao πto vidite, govorim viπe o interesukoji je vladao za πport u jednomeprimorskome gradu, o okruæenju koje jeponijelo i mene, pa mi je bilo normalnoda kao student odlazim redovito natadaπnje nogometne utakmice, bilo naDinamovu ili Zagrebovu igraliπtu.©toviπe, poloæio sam tada ispit zanogometnoga suca, sjeÊam se da je samnom bio i Aleksandar Bazala, kasnijeprofesor na Ekonomskome fakultetu,sudaËki “fuÊkao” ili “mahao” na mnogimnogometnim utakmicama zagrebaËkoganogometnoga saveza ili podsaveza, odBorËeca do Vrbovca. Sjediπte je tadaπnjesudaËke organizacije bilo na poËetkuGajeve ulice, gdje je danas produæetakhotela Dubrovnik.

Zavrπivπi studij, zavrπila je i moja“sudaËka” nogometno-navijaËka epizoda,a ljubav za nogomet preπla je polako naplaninarenje, doduπe klupski ne baπdovoljno organizirano, ali s prijateljimagotovo redovito, obiËno subotom ilinedjeljom ili oba ta dva dana. Sljemesam propjeπaËio uzduæ i poprijeko,kreÊuÊi od kuÊe Ëak i kad je padala kiπa.

Pratite li πportske dogaaje

danas?

- Da, na televizijskim ekranima,relativno Ëesto, i to bez obzira na vrstuπporta, tj. jednako volim gledati npr.skijanje i tenis. Taj dio dana pretvaram uugodan i meni potreban, ali vremenskiograniËen odmor. A kad su velikanatjecanja, npr. olimpijske igre ili kakvosvjetsko prvenstvo, izaberem πto Êugledati, i toga se disciplinirano dræim.

AKADEMSKI O ©PORTU

Akademik Milan Moguπ, predsjednik HAZU-a

Baviti se danas πportom jeprofesija, zanimanje, zahtijeva

od svakoga kudikamo viπetreniranja, rada, pomoÊnih

πportskih aktivnosti. Nekadanije bilo tako. Ali mnogo jevaænije od spomenutih dviju

krajnosti da se stalno razvija iπiri amaterska baza,

ponajviπe u πkolsko, uËeniËkodoba, kaæe Moguπ

Nogometno-navijaËkaepizoda

Razgovarao Marko CuraÊ

OLIMP-prelom 21/2006 1/3/07 14:45 Page 8

Page 9: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

9

©port nekada i sada?

- Razlika je golema. Naime, baviti sedanas πportom je profesija, zanimanje,zahtijeva od svakoga kudikamo viπetreniranja, rada, pomoÊnih πportskihaktivnosti. Nekada nije bilo tako. Alimnogo je vaænije od spomenutih dvijukrajnosti da se stalno razvija i πiriamaterska baza, ponajviπe u πkolsko,uËeniËko doba. Svaka bi πkola trebala imatiπportsku dvoranu i, koliko vidim, prematomu se ipak teæi. Razumije se da su za topotrebna odgovarajuÊa sredstva, ali nikadane bi trebalo zaboraviti dobru latinskuizreku: mens sana in corpore sano (zdravduh u zdravu tijelu). Odvaja li druπtvo za tutemeljnu svrhu dovoljno financijskihsredstava, ne znam, ali svaka utroπena kunaza zdravo tijelo isplatit Êe se viπestruko jerstvara preduvjete za stjecanje znanja, a bezznanja nema ni znanosti ni umjetnosti,nema napretka uopÊe. Uravnoteæitidruπtvena davanja za spomenute dvijepoluge, duh i tijelo, nije baπ lako.

Pored toga, ni izvori financiranja nisujednaki prije i danas. Pored druπtvenihsredstava na jednoj i na drugoj stranipostoje razne proizvodne tvrtke ilikorporacije koje iz reklamnih razlogadoniraju ”svoje” ekipe ili ponajboljepojedince. U znanost pak ulaæu mnogedomaÊe zaklade i meunarodnefondacije. Sa svjetskih natjecanja dolazenam s visokim odliËjem i πportaπi, ali iπiroki raspon znanstvenika.

©to kao jezikoslovac mislite oobliku rijeËi πport?

- VeÊ ste iz dosadaπnjega razlaganjamogli razabrati da ja rabim rijeË πport.Naime, nedvojbeno je da je u hrvatskojjeziËnoj tradiciji od poËetka bila rijeË

Æivotopis

Milna Moguπ roen je 25. travnja 1927. u Senju, gdje je zavrπio osnovnu πkolu i gimnaziju.Diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat filoloπkih znanosti stekao je1962. na SveuËiliπtu u Zagrebu, gdje je 1975. izabran za redovitoga profesora. Od 1965. doumirovljenja 1992. bio je πef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. ©kolske godine1969./1970. i 1973./1974. predavao je kao gostujuÊi profesor na sveuËiliπtu u Kölnu, a1987./1988. na sveuËiliπtu u Mannheimu. Sudjelovao je na mnogim domaÊim i meunarodnimslavistiËkim i onomastiËkim znanstvenim skupovima i kongresima. Godine 1997. izabran je zaËlana Central European Academy of Science and Art.

Za redovita Ëlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1986. Od 1991. do 1997.bio je glavni tajnik HAZU, a od 1998. do 2003. obavljao je duænost potpredsjednika HAZU. Od 1.sijeËnja 2004. obavlja duænost predsjednika HAZU. Na izbornoj skupπtini HAZU 23. studenoga2006. ponovo je izabran za predsjednika.

PoËasni je doktor SveuËiliπta u Rijeci i SveuËiliπta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.

Dobio je nagradu Boæidar Adæija za znanstvenu djelatnost, 1996. odlikovan je za znanstveni radOrdenom Danice hrvatske s likom Ruera BoπkoviÊa, a 1998. dobio je Hrvatsku dræavnu nagraduza æivotno djelo. Republika Poljska odlikovala ga je »asniËkim kriæem za zasluge, a SlovaËkaakademija znanosti Zlatnom medaljom Ljudovita ©tura.

Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO.

Objavio je, uz ino, znanstvene monografije "Danaπnji senjski govor", "Fonoloπki razvoj hrvatskogajezika", "»akavsko narjeËje", "Antun MaæuraniÊ", "KriæaniÊeva hrvatska gramatika", "Povijesthrvatskoga knjiæevnoga jezika", "RjeËnik MaruliÊeve Judite", "Senjski rjeËnik", viπe knjiga u suau-torstvu, meu kojima i "Hrvatski pravopis", te oko 270 znanstvenih i struËnih Ëlanaka.

πport, dakle sa π na poËetku. To je inormalno jer smo na isti naËin, naprimjer, prihvatili i tuicu πtrajk. Stoga jetakoer bilo normalno da se akademskinogometni klub u Zagrebu, u Hrvatskoj,nazove HA©K (a u Beogradu BSK).Zaπto je nakon II. svjetskoga rataprevladao oblik sport, razlozi nisu jeziËninego politiËka prisila, pogotovu nakontzv. Novosadskoga dogovora. Zato jebilo razumljivo da se u novoj, danaπnjojRepublici Hrvatskoj vrati oblik πport, paje ministarstvo koje se brine o tojdjelatnosti dobilo, sasvim korektno,sluæbeni naziv Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta. Ako komu smetahrvatski oblik rijeËi πport, neka ga neprihvati, ali je nedopustivo, Ëaknepristojno, nasilno mijenjati usluæbenome imenu Ministarstva, kako jeobjavljeno u Narodnim novinama, rijeËπport u sport. Takoer je nerazumljivo daspomenuto Ministarstvo, koliko je menipoznato, ne reagira javno na nasilnepromjene vlastitoga imena. Oni kojimijenjaju pravilne oblike rijeËi, ne radedobro. A nije da se ne zna πto je hrvatskijeziËni standard, odnosno hrvatskajeziËna norma. Pored Instituta za hrvatskijezik i jezikoslovlje kao dræavne ustanovepostoji i Povjerenstvo za hrvatsku jeziËnunormu pri Ministarstvu znanosti. RijeËisu same po sebi neduæne, ali kojoj trebadati prednost moæe saznati svatko ako,dakako, ne æeli sâm uporno nametatisvoju volju. Nadam se da Êe ËasopisOlimp biti u tome korektan i poπtivatipropisanu normu hrvatskoga knjiæevnogajezika.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 9

Page 10: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Malo je æena kojejedre uHrvatskoj, no

sad je na scenu doπlavrlo perspektivnaekipa, iako ne iziste generacije.Vremena semijenjaju. Stiæeæenski val.

Roditeljima se vratio trud za rad sasvojom djecom. Najprije je DanijelMiheliÊ postao europskim juniorskimprvakom (2002.), a potom njegovasestra Tina europska (2005.) pasvjetska juniorska prvakinja (2006.).Opatijski jedriliËari, Ëlanovi JK Galeba iz Kostrene, poËeli su kaoeuropski doprvaci u svojim rosnimgodinama æivota.

SPORTSKE NADE: Tina MiheliÊ i Mateja PetronijeviÊ u laser radialu

Obje naπe jedriliËarke imaju isti cilj - olimpijske igre. Tinine æelje suvezane uz OI 2012. u Londonu, a Matejine uz OI 2008. u Pekingu

Piπe LiljanaJazbinπek

Dobar vjetar dvojcabuduÊnosti

TINA

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 10

Page 11: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

11

©esnaestogodiπnjakinja i njen dvijegodine stariji brat jedre od malih nogu.

“Nakon ljeta provedena uoptimistu, zaljubio sam se u jedrenje.Sestra je bila mala pa se prestraπilamora. No, nije joj dugo trebalo da sevrati”, prisjeÊa se Danijel. “Jedrenjeje zahtjevan i naporan sport, ali gajako volim”, dodaje Tina.

Tinine æelje su olimpijske, moædarealnije one vezane uz OI 2012. uLondonu nego za one Ëetiri godineranije u Pekingu, ali su velike.

Mateja PetronijeviÊ je neπto starija,ali jednako uspjeπna. Puljanka iËlanica JK Uljanik Plovidba iz Pule.Kao i Tina, poËela je u klasioptimist, a sad jedri u olimpijskojklasi laser radial.

“Vidjela sam druge kako jedre ihtjela sam pokuπati. Tako sampoËela”, kaæe.

U vrhunsku je klasu uπla naslovomeuropske kadetske prvakinje (2001.)u popularnom optimistu. Prelaskomu laser radial nastavila je dobrojedriti u sad jakoj domaÊojkonkurenciji i na meunarodnojsceni. Cilj su joj OI 2008. u Pekingu- do toga je dug i trnovit put, no ne inemoguÊ. Pokuπala je uÊi meukonkurenciju za OI 2004. u Ateni izamalo nije proπla.

Moæda je nakon nekoliko godinadoπao Matejin trenutak uspjeha.

MatejaRoena 1. rujna 1986. u Puli.

»lanica je JK Uljanik Plovidba izPule. Trener joj je Mark Zuban.PoËela je jedriti s devet godina, anatjecati se godinu kasnije.Europska je kadetska prvakinja u

klasi optimist 2001., a iste je godinepobijedila i na juænoameriËkomeprvenstvu u peruanskom Paracasu.Na predolimpijskom natjecanju uAteni 2003. u vrlo jakoj konkurencijiu laser radialu bila je izvrsna 11. Nanatjecanju Kieler Woche u Kielu bilaje osma 2003. i πesta 2004. NaSvjetskim jedriliËarskim igrama naaustrijskom jezeru Neusiedl bila je10. Zasad se nije usmjerila na studij.Govori engleski i talijanski.

Adresa e-poπte joj [email protected].

Tina

Roena je u prosincu 1988. uOpatiji. »lanica je JK Galeb izKostrene, a prvi joj je klub bio JKOpatija. PoËela je jedriti s 10 godina,zahvaljujuÊi ocu i starijemu bratu.Trener joj je Vlado MatijeviÊ, akondicijska trenerica Tanja PetkoviÊMaraËiÊ.

Svjetska juniorska prvakinja izWeymoutha 2006., europskajuniorska prvakinja 2005. u Splitu uklasi laser radial. Europska jedoprvakinja bila tri godine ranije uklasi optimist. Jedina naπa djevojkakoje je uπla meu pet najboljih nasvijetu na kriterijskoj ljestvicioptimista. Na SP-u 2005. u Busanu ulaser radialu je bila Ëetvrta.

MATEJA

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 11

Page 12: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Igrao je lijevog i srednjeg braniËa,bio je odliËan u skoku, vjeπto jepokrivao i znalaËki proigravao, oπtar

i beskompromisan borac, izdræljiv ipokretljiv, dobra starta na prvu loptu.Tako je u Nogometnom leksikonuizdanom 2004. godine opisana igraTomislava CrnkoviÊa. Toliko vrlina ujednoj, jedinoj reËenici koja Êe sve reÊio jednoj od legendi zagrebaËkog,hrvatskog i jugoslavenskog nogometa.Dugogodiπnji kroniËar zagrebaËkognogometnog svijeta Zvonimir MagdiÊza “Crnoga” Êe reÊi i da je uvijek biosvoj, jedinstven i neponovljiv. Nastavioje nisku velikih zagrebaËkihcentarhalfova: Oskar Jazbinπek, IvicaHorvat, Tomislav CrnkoviÊ... Kakozapovijeda plavom obranom nekolikosam puta gledao u Maksimiru kaoklinac, kao mlad novinar upoznao samga poËetkom osamdesetih. Ostavio jedojam velikog gospodina starog kova iboemskog πarma.

Znal je postavit rampuU NK Metalac ga je odveo legendarni

Oskar Jazbinπek, dvije godine kasnije bioje u Dinamu. Iz tih je dana ostalaupamÊena zgoda s utakmice u Bjelovaru.CrnkoviÊ je igrao spojku uz velikogcentarfora Franju - Maru Wölfla, domaÊinje vodio 2-0 kad je “Mara” rekao“Crnome”: "Odi ti na centarhalfa, mibumo to napred rijeπili". Tako je i bilo,CrnkoviÊ je otiπao u obranu, Dinamo jepobijedio s 5-2.

U dinamovu postavu uπao jezamijenivπi Marka JuriÊa, prvu ligaπkuutakmicu odigrao je s Crvenom zvezdomu 1-0 pobjedi u Maksimiru. Uæa plavaobrana: StinËiÊ, DeliÊ, CrnkoviÊ. U tomje razdoblju trener Bernard - Benda Hügldodatno radio s nadarenim mladiÊima.

- “Benda” mi je mnogo pomogao. Isam je igrao braniËa, otkrio mi je mnogetajne te uloge. Sa Svemirom DeliÊem i samnom je vjeæbao svakodnevno i mi smonapredovali - prisjetio se svojedobnoCrnkoviÊ svojih prvih dana u plavom.

OLIMPIJSKE LEGENDE:Tomislav CrnkoviÊ, nogometna legenda

U reprezentaciji nikad rezerva

Tomislav CrnkoviÊ roen je 1929. u Kotoru, no od svojih prvih koraka je ZagrepËanin. No-gomet je poËeo igrati u juniorima HA©K-a, nastavio je u zagrebaËkom Metalcu, a od 1949.do 1960. igrao je za Dinamo, Ëiji je bio i kapetan. U tom je razdoblju za plave odigrao 439utakmica osvojivπi 1954. i 1958. godine naslov prvaka Jugoslavije, te 1951. i 1960. Kup.Kasnije je igrao u Wiener Sportklubu i Servetteu. U poËetku karijere igrao je kao lijevi bra-niË, kasnije kao srednji braniË.

Za Jugoslaviju je u razdoblju od 1952. do 1960. godine nastupio 51 put, nikada nije bio re-zerva. Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1954. u ©vicarskoj i 1958. u ©vedskoj. Oba jeputa reprezentacija stigla do Ëetvrtfinala. NajveÊi je uspjeh postigao osvajanjem srebrnemedalje na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju. Bio je Ëlan momËadi - u kojoj je bilo se-dam hrvatskih nogometaπa - koju su ljubitelji nogometa znali naizust: Beara, StankoviÊ,CrnkoviÊ, Z. »ajkovski, I. Horvat, Boπkov, Ognjanov, MitiÊ, Vukas, Bobek, Zebec. Za Hrvat-sku je igrao jedanput, za reprezentaciju ZagrebaËkog nogometnog podsaveza 15 puta.

Joπ za igraËkih dana bavio se i novinarstvom, bio je i urednik Revije "Dinama". DanaπnjeumirovljeniËke dane provodi u Zagrebu, u Domu za starije osobe na PeπËenici.

Do srebrne medaljeu Helsinkiju doπlismo jer je svatko umomËadi radio onoπto najbolje zna

Piπe Zvonimir VukeliÊ

i Ëetiri plavatrofeja

Srebro

12

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 12

Page 13: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Kada je 1958. Dinamo osvojio naslovprvaka, CrnkoviÊ je u odluËujuÊojutakmici protiv Crvene Zvezde bionajbolji. No on je hvalio trenera:

“Gustav - Lembika Lechner pametnoje vodio momËad do naslova.”

“Crnoga” je pak hvalio Jazbinπek:“Znal je postavit rampu.”Svoj Dinamo CrnkoviÊ je oslikao u

reËenici:“Dinamo mojih dana bio je velika

institucija.”I uvijek je “Crni” bio za ime - Dinamo.Sjajan kao lijevi braniË, sjajan kao

centarhalf. Uloge Êe opisati na svoj naËin:“Viπe je hrabrosti u igri braniËa, viπe

mudrosti u igri centarhalfa. Sa 20 godinane bih se usudio igrati u sredini.”

UËio je od velikana koje je naslijedio.“Jazbinπek i Ivica Horvat bili su

velikani. Takav je bio i UrugvajacSantamaria, najbliæi mom poimanju kakose igra centarhalf.”

Na svjetskim prvenstvima dvaput se uËetvrtfinalu isprijeËila SR NjemaËka.

“Svi su mislili da Êe Maari u ©vicarskoj1954. biti prvaci. Imali su sjajnureprezentaciju, a na kraju slavili Nijemci kojisu baπ nas izbacili u drugom krugu. Pobijedilisu nas i Ëetiri godine kasnije u ©vedskoj. Obaputa nam je presudio Rahn. Bio je vraæjiigraË, brz i spretan. Da nije njega bilo, otiπlibismo u ©vicarskoj puno dalje.”

Pamti CrnkoviÊ i utakmicu u Laussaneis Brazilom:

“Zebec je zabio za nas, Didi u raπlje zanjih. Tada je njihov centarfor Baltazarpokazivao rukama dvije nule. Respektiralisu nas, bojali se da ne izgube. IgromsluËaja, ostalo je neodluËeno.”

Za plasman na SP u ©vedskoj nagradaje bila odlazak u diplomatski magazin,gdje su se mogli uzeti najbolji engleskiπtofovi za odijela.

“BraÊa Masnec imala su uDraπkoviÊevoj, kod bolnice, krojaËkisalon i oni su nam πivali odijela” -prisjetio se “Crni” i premija iz tih dana.

Puskas

je bio najbolji Prvenstvo u ©vedskoj bila je predstava

Brazila.“Uh, kakva je to momËad bila. Protiv

Pelea sam igrao na Dinamovoj turneji uBrazilu. VeÊ sam onda znao da Êe bitivelik nogometaπ. I bio je. Za mene jenajbolji na svijetu ipak bio i ostao -Puskas. A imali smo i mi svoje majstore.Bernard - Bajdo Vukas i Stjepan - ©tefBobek bili su Ëisti genijalci, nevienidribleri, igraËi koji bi opstali i udanaπnjem nogometu.”

CrnkoviÊ nikad ne zaboravlja πto mu jenogomet dao.

“Da nisam igrao nogomet ne bih daljeod Maksimira vidio. Obiπao sam cijelisvijet, a od svih zemalja u kojima sam bionajviπe me se dojmila Kina. Bili smotamo prije jednog svjetskog prvenstva, nepamtim kojega. Posjetili smo i Mao ZeDonga.”

U Helsinkiju, na Olimpijskim igrama1952. godine - srebrna medalja. Prvo 10-1pobjeda protiv Indije uz Ëetiri Zebecovagola, zatim u Tampereu nakon 5-1vodstva neodluËenih 5-5 sa SovjetskimSavezom. I u ponovljenoj utakmici 3-1pobjeda. Pale su i Danska (3-1) i SRNjemaËka (3-1), tek u finalu, slavili suMaari s 2-0.

CrnkoviÊ je otkrio i u Ëemu je bilasnaga reprezentacije koja je osvojilasrebro:

“Svaki je igraË u reprezentaciji igraobaπ onako kako je igrao u svom klubu.Jer, ne moæe se primjerice od Bobekatraæiti da se baca pod noge, kad je onvrhunski strijelac, 'paker' i dribler. Da,svatko je radio svoj posao, ono πtonajbolje zna. I bili smo dobro druπtvo.”

13

DINAMO 1958. Tomislav CrnkoviÊ je prvi slijeva

KarakteristiËnistart TomislavaCrnkoviÊa

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 13

Page 14: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

14

OLIMPIZAM

Piπe Zrinko »ustonja

- nositelji olimpijskogobrazovanja

Olimpijske akademije

Olimpizam kao svjetskipokret nikad se nije,niti se moæe zadovoljitisamo organiziranjemolimpijskih igara. Idejaolimpizma jeplemenitija iuzviπenija, a ostvarujese ponajprije, ako ne iiskljuËivo, putemolimpijskogobrazovanja

Tek πto je napustio mjestopredsjednika Meunarodnogolimpijskog odbora, francuski

barun Pierre de Coubertin 1927.godine piπe: “Nisam bio u stanjuzavrπiti ono πto sam æelio dovesti dosavrπenstva. Vjerujem da bi centar zaprouËavanje olimpizma viπe od biloËega drugoga mogao pomoÊioËuvanju i nastavku onoga πto samzapoËeo i sprijeËiti olimpijski pokretda skrene u pogreπnom smjeru”(http://www.ioa.org.gr/ioa.htm). TerijeËi pokretaËa modernogolimpijskog pokreta bile su prvanajava osnivanja akademskeinstitucije zaduæene za prouËavanjeolimpizma, oËuvanje olimpijske ideje,πirenje pedagoπkih i humanistiËkihsvjetonazora o sportu, povezivanjesporta i kulture i davanje veÊeg i πiregsmisla olimpijskim igrama od pukogsportskog natjecanja i lova na rekorde.

Meunarodna olimpijskaakademija

Joπ prije Drugog svjetskog rata,predsjednik organizacijskog odboraOlimpijskih igara u Berlinu 1936.godine Nijemac Carl Diem i tajnikGrËkog olimpijskog odbora IoannisKetseas predlagali su osnivanje centraza prouËavanje olimpizma. Svojuideju poËeli su ostvarivati neposrednonakon rata, da bi 14. lipnja 1961.godine napokon i sluæbeno s radomzapoËela Meunarodna olimpijskaakademija. U GrËkoj, uz samearheoloπke ostataka antiËke Olimpije,niklo je svjetsko akademsko srediπteza prouËavanje i promoviranjeolimpizma i svih njegovih filozofskih,kulturoloπkih, socioloπkih, povijesnih,ekonomskih, etiËkih, odgojnih idrugih aspekata. U poËetku se spavalopod πatorima, a danas Meunarodnaolimpijska akademija raspolaæekampusom koji prima 250 ljudi,

Kampus Meunarodneolimpijske akademije u Olimpiji

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 14

Page 15: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

15

novom velikom predavaonicom,knjiænicom, nizom manjihpredavaonica i brojnim sportskimobjektima, poput nogometnogstadiona, atletske staze, otvorenogbazena i po dva koπarkaπka,odbojkaπka i teniska terena.Meunarodna olimpijska akademijagodiπnje ugosti i organizira oko 40seminara, savjetovanja, studijskihputovanja i poslijediplomskih studija.Prvi i najvaæniji cilj Meunarodneolimpijske akademije je da djeluje kaomeunarodno akademsko srediπte zaistraæivanje olimpijskog pokreta tepromicanje i razvoj olimpijskogobrazovanja1.

Nacionalne olimpijske akademijePoglavlje IV. Olimpijske povelje

govori o zadaÊama i ulozinacionalnog olimpijskog odbora i naprvom mjestu naglaπava da on:“propagira temeljna naËela ivrijednosti olimpizma… u podruËjimasporta i obrazovanja, promicanjemolimpijskih obrazovnih programa nasvim razinama πkola, sportskihinstitucija i institucija tjelesnogodgoja kao i poticanjem stvaranjainstitucija posveÊenih olimpijskomobrazovanju, kao πto su nacionalneolimpijske akademije…”. Danaspostoji viπe od 100 nacionalniholimpijskih akademija, a meu njimaje i Hrvatska olimpijska akademijaosnovana 1996. godine.

U prvom planu olimpijskoobrazovanje

Koja je zadaÊa i πto bi to trebaleraditi nacionalne olimpijskeakademije? S obzirom na to danacionalne olimpijske akademijedjeluju kao ogranci Meunarodneolimpijske akademije, one u svomdjelovanju slijede njene principe ipreporuke. Sukladno tome glavnopodruËje njihovih djelovanja jeolimpijsko obrazovanje. Olimpijskoobrazovanje2 namijenjeno jeponajprije mladima i moæe se saæeti unekoliko zadataka: 1) razvijanjeinteresa za olimpijske igre kod mladihu duhu ideja i ideala olimpijskogpokreta, 2) uËenje o obrazovnim idruπtvenim principima olimpijskogpokreta i njihova primjena u æivotu, 3) uvrπtavanje olimpizma u nastavneplanove i programe nastave tjelesne izdravstvene kulture u πkolama i nafakultetima, 4) objavljivanjeedukativnog materijala o olimpizmuza uËitelje, nastavnike i profesore uπkolama, 5) organizacija godiπnjihseminara i radionica za studentesporta i tjelesne i zdravstvene kultureo olimpizmu (ne iskljuËivo za njih), 6) promoviranje kulturoloπkihaspekata sporta organiziranjemgodiπnjih natjecanja i tematskihizloæbi u slikarstvu, kiparstvu,filmskoj i videoumjetnosti, fotografiji,glazbi, knjiæevnosti…, 7) organizacijaolimpijskih kampova za mlade, 8) organizacija godiπnje proslave danaolimpizma… Meutim, obrazovati oolimpizmu moguÊe je i potrebno, naprimjer, i sljedeÊim programima:organizacija seminara i radionica zasportske novinare o olimpizmu,

olimpijskoj ideji i olimpijskimvrijednostima, organizacijasavjetovanja i okruglih stolova zarazmjenu ideja i iskustava sportskihduænosnika i sportskih administratora,publiciranje i distribucija edukativnogmaterijala o olimpizmu namijenjenogsvim uzrastima i πiroj javnosti,osnivanje centra za istraæivanjeolimpizma, poticanje i stipendiranjeistraæivanja olimpizma u Hrvatskojitd.

Hrvatska olimpijskaakademija

Olimpizam kao svjetski pokretnikad se nije, niti se moæe zadovoljitisamo organiziranjem olimpijskihigara. Ideja olimpizma je plemenitija iuzviπenija, a ostvaruje se ponajprije,ako ne i iskljuËivo, putem olimpijskogobrazovanja. Uloga naπe nacionalneolimpijske akademije u ostvarivanjutih ideja na podruËju Hrvatske vrlo jeskromna. Iz dijela dokumenta podnazivom Programsko i financijskoizvjeπÊe Hrvatskog olimpijskogodbora za 2005. godinu koji se odnosina Hrvatsku olimpijsku akademijumogu se naslutiti njene aktivnosti.One su uglavnom ograniËene naorganiziranje teËajeva zaosposobljavanje i struËnousavrπavanje trenera.

1 Viπe o Meunarodnoj olimpijskoj akademiji svakakopogledati: http://www.ioa.org.gr/

2 Viπe informacija o “olimpijskom obrazovanju”njegovom znaËenje, filozofskom i ideoloπkomutemeljenju i primjeni u praksi preporuËam materijalprof. dr. Norberta Müllera, trenutno vodeÊeg Ëovjekaza olimpijsko obrazovanje u Meunarodnomolimpijskom odboru, koje je dostupno na internetskojstranici:http://olympicstudies.uab.es/lectures/web/pdf/muller.pdf.

Carl Diem

Ljetni seminar uOlimpiji 2000. godine

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 15

Page 16: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

16

EUROPA I SPORT

Poslije Drugog svjetskog ratanjemaËki je sport reorganiziran irazvijen je sustav koji postaje

poznat kao njemaËki model sporta.Nakon ujedinjena IstoËne i ZapadneNjemaËke 1990. godine, gotovo svedjelatnosti u novoj su dræavi pretrpjelevelike promjene, poËevπi od ekonomijepreko politike, kulture pa sve do sporta.Sport je potpuno reorganiziran i unekadaπnjih pet istoËnonjemaËkihsaveznih jedinica u kojima je sustavsporta prije vrlo dobro funkcionirao. UNjemaËkoj svaka savezna jedinica uæivapotpunu autonomiju, posebno napodruËju socijalne politike, obrazovanja,kulture, politike, sportske znanosti iπkolskog sporta. Sport je u NjemaËkojautonoman, a uloga dræave je sekundarnai bazira se na dobrovoljnoj pomoÊi.

Nevladine sportskeorganizacije

NjemaËki sportski savez, DeutscherSportbund, tijelo je koje objedinjujestrukovne sportske saveze te koordinira izastupa njihove interese. U NjemaËkisportski savez ujedinjeno je oko 87.000klubova u kojima djeluje viπe od 27milijuna sportaπa i sportskih djelatnika.Klubovi su s jedne strane ukljuËeni urazne sportske saveze na osnoviregionalne pripadnosti, a s druge sustrane udruæeni u nacionalni sportskisavez. Sportski su savezi orijentirani nastruËnu problematiku matiËnog sporta, anacionalni savezi zastupaju intereseudruæenih sportskih saveza.

NjemaËki sportski savez krovna jesportska organizacija koja okuplja 57nacionalnih sportskih saveza, 12 saveza sposebnim zadaÊama, πest saveza koji sebave sportskom znanoπÊu i edukacijom,dva saveza koja se bave promocijom

sporta i 16 lokalnih saveza. Nacionalniolimpijski odbor (NOC) rukovodiolimpijskim pokretom u NjemaËkoj.Postoji æelja da se NjemaËki olimpijskiodbor i NjemaËki sportski savez udruæeda bi sportski pokret u NjemaËkojdodatno ojaËao.

Vladine sportskeorganizacije

Utjecaj dræave na sport, baπ kao i upodruËju kulture i obrazovanja, svodi seiskljuËivo na utjecaj kroz saveznejedinice. Za koordinaciju sportske

Sport je u NjemaËkojautonoman, a ulogadræave je sekundarna ibazira se nadobrovoljnoj pomoÊi.Savezne su jedinice2003. za sport izdvojileoko 185 milijuna eura,a zajedno s lokalnomsamoupravom iznosdoseæe 3 do 3,5 bilijunaeura godiπnje

Tjelovjeæba i sport uNjemaËkoj

Piπe Saπa Ceraj

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:33 Page 16

Page 17: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

17

politike saveznih jedinica zaduæeni su:savezno Ministarstvo unutarnjih poslova,Konferencija ministara sporta saveznihjedinica i NjemaËki sportski savez. Iakodræava nema obvezu potpomagati sportna saveznoj razini, ona to Ëini putemMinistarstva unutarnjih poslova kojefinancira vrhunski sport i sportinvalidnih osoba.

Financiranje sportaFinanciranje sporta u NjemaËkoj

bazira se na fondovima koji se pune izdræavnog proraËuna, igara na sreÊu tejavnih fondova saveznih jedinica ilokalne samouprave. Savezne jedinice ilokalna samouprava najviπe izdvajaju zasport u dræavi i to putem gradnje iodræavanja sportskih objekata. Tako susavezne jedinice 2003. izdvojile oko 185milijuna eura za sport, a zajedno slokalnom samoupravom taj iznos doseæe3 do 3,5 bilijuna eura godiπnje (Izvor:Heinemann/Schubert).

Vrhunski sportVrhunski sport nije centralno

organiziran, nego je dio cjeline koju Ëinenacionalni sportski savezi, NjemaËkisportski savez i NjemaËki olimpijskiodbor. Savezno Ministarstvo unutarnjihposlova ukljuËeno je u financiranjevrhunskog sporta, dok su Organizacija zavrhunski sport i NjemaËki sportski savezzaduæeni za koordinaciju i promocijuvrhunskog sporta. Smjernice zapromociju i razvoj vrhunskog sporta imladih sportaπa sadræane su uNacionalnom programu vrhunskogsporta i razvoja mladih sportaπa koji jesastavio NjemaËki sportski savez. U NjemaËkoj postoji 20 olimpijskihcentara za trening u kojima vrhunskisportaπi mogu vjeæbati, pristupitisportsko medicinskom tretmanu, upisatiteËaj za suce ili se savjetovati obuduÊnosti svoje sportske karijere.

Olimpijski se centri financiraju dijelomiz dræavnog proraËuna, a dijelom izprivatnih fondova. Nacionalni sportskisavezi na raspolaganju imaju oko 40nacionalnih i 200 saveznih centara zatrening.

U posljednjih nekoliko godinaNjemaËka teæi poveÊanju broja sportskihgimnazija koje bi se specijaliziraleiskljuËivo za jedan sport. Na poljuantidopinga, NjemaËka ide ukorak sostalim zemljama Europe te je u srpnju2002. godine osnovana NjemaËkaantidoping agencija (NADO) koja sefinancira iz javnog i privatnog sektora, azadaÊa joj je sistematska zaπtitanjemaËkog sporta od dopinga.

Pedeset posto Nijemacabavi se sportom

U rekreativni sport i Sport za sveukljuËeno je mnogo sudionika, s oko87.000 klubova i 2,7 milijuna volontera.

Biljeæi se porast interesa za trenere Akategorije, πto je i najviπe neakademskozvanje u NjemaËkoj, a polaæe se naAkademiji za trenere NjemaËkogsportskog saveza. Nogometni,gimnastiËki i teniski nacionalni savezinajbrojniji su sportski savezi u koje jeuËlanjeno viπe od 13 milijuna sportaπa,πto je otprilike 50 posto svih Nijemacakoji se bave nekim sportom. Sportski jepokret u saveznim jedinicama vrlorazliËit i dinamiËan, a tome u priloggovori i procjena o otprilike 200razliËitih tipova sporta koji seprakticiraju. Smjeπtena u samom srcuEurope, s najveÊim brojem stanovnika inajsnaænijim europskim gospodarstvom,moæemo pretpostaviti da Êe NjemaËka iu buduÊnosti zauzimati vaæno mjesto usportu i zadræati epitet svjetske sportskevelesile.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 17

Page 18: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

UOlimpu smo veÊ pisali o poraznomalom broju Hrvata koji se na bilokoji naËin bave πportskim

aktivnostima. Tu Ëinjenicu zornopotvruje i istraæivanje Europske komisijei njenog odjela za zaπtitu zdravlja ipotroπaËa, prema kojem su Hrvatinajdeblja europska nacija.

Pozitivan odnos prema bavljenjuπportom gradi se, kao i mnogo toga, umladosti. Neprimjereni uvjeti obavljanjanastave tjelesne i zdravstvene kulture:loπe πportske dvorane, nedostataksvlaËionica, nedostatak opreme,nemoguÊnost koriπtenja πkolske dvoraneizvan redovne πkolske satnice, pa iaktivnosti na otvorenom kada vrijeme nijeprikladno jer dvorane uopÊe nema - sve tone ide u prilog stvaranju pozitivnogodnosa prema πportu. Izvan velikihgradova, osim pokoje (Ëesto skupe)teretane i igraliπta lokalnog nogometnogkluba, Ëesto i nema prostora zarekreativno bavljenje πportom. Jedan odnaËina kako se to pitanje moæe rijeπiti jestizgradnja kombiniranih πkolsko-πportskihdvorana, model koji je u nas poznat, alisvakako nedovoljno iskoriπten. Stoganedavno otvaranje nove πkolsko-πportskedvorane u IvaniÊ Gradu, koja moæe sluæitikao tipiËni primjer takvog objekta,svakako zasluæuje pozornost.

Tri boriliπtaIvaniÊ Grad je jedan od rubnih gradova

ZagrebaËke æupanije s oko 15.000stanovnika. Poznat je po ljeËiliπtuNaftalan i srediπte je hrvatske proizvodnjeplina. Prihodi gradskog proraËuna semogu smatrati pristojnim, tako da se iprimjerena sredstava izdvajaju zaaktivnosti brojnih πportskih druπtava.

No, dugogodiπnji je problem bionedostatak odgovarajuÊe gradske dvorane,ne samo za πportske, nego i za druge

javne aktivnosti, jer dvorane PuËkogotvorenog uËiliπta imaju ograniËenkapacitet. Istodobno, lijepa i relativnonova osnovna πkola nije imala πportskudvoranu. Dvorana je, istina, projektiranajoπ 1984. godine, ali je prvo „ekonomskastabilizacija“ osamdesetih, pa ondapoËetak rata sprijeËio realizaciju izvornog

projekta. Kada se krenulo u novoprojektiranje, cijeli sustav je zamiπljen nadrukËiji naËin: zajedniËkim snagama,sufinanciranjem grada i æupanije sagraditikombiniranu πkolsko-πportsku dvoranukoja Êe sluæiti kako za potrebe πkole, takoi za potrebe rekreativaca. Dvorana je brzosagraena i prije nekoliko mjeseciotvorena. Smjeπtena je uza samu πkolu i snjom povezana hodnikom.

Prostor boriliπta dvorane je 27x45metara, πto omoguÊava igranje rukometa,koπarke, tenisa, odbojke, badmintona,

18

©KOLSKO-SPORTSKE DVORANE

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

OmoguÊiti djeci trening i ugodno vjeæbanje,trenerima prepoznavanje talentiranih, a ostalimauvjete za rekreaciju osnovno je πto dræava i lokalnazajednica mogu uËiniti

IvaniÊ Grad

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 18

Page 19: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

19

Samo 30 posto πkola imadvoranu

Dogovor o koriπtenju dvorane je zasadsljedeÊi: πkola je koristi radnim danom do16 sati (nastava je u jednoj smjeni), akasniji termini radnim danom i svivikendom su namijenjeni klubovima iskupinama rekreativaca. I klubovi irekreativci plaÊaju najam, ali klubovimagrad velikim dijelom namiruje troπkove.

Prema informacijama dobivenim odgradskih vlasti, πkolsko-πportska dvoranau IvaniÊ Gradu pokazala se kvalitetnim idobro pogoenim rjeπenjem. Moæda jevrijeme da se razmisli o tome da se ustrateπkim dokumentima razvojahrvatskog πporta viπe naglasi problemnedostatka πkolskih dvorana i predloæeovakva rjeπenja. Naime, porazno je da uHrvatskoj samo 30 posto πkola ima svojudvoranu. Preciznih podataka o dvoranamaza rekreativce nema, no situacija ni tu nije

sjajna. Rjeπenje poput ivaniÊgradskogjedan je od naËina na koji se problemnedostatka dvorana moæe rjeπavati.Naravno, moæe se uvijek traæiti razlog“zaπto se ne moæe”, reÊi da su gradoviZagrebaËke æupanije relativno bogati ipronaÊi joπ 100 razloga zaπto neπto nenapraviti… Uvijek je lakπe priËati negosjesti pa zajedniËkim snagama opÊine,grada, æupanije i dræave sagraditi objektekoji Êe djecu maknuti s ulice, azdravstvenim fondovima smanjivatitroπkove za lijeËenje bolesti uzrokovanihfiziËkom neaktivnoπÊu.

Ne zaboravimo, generacija koja danaside u osnovnu πkolu za desetak godinamoæe biti generacija olimpijaca.OmoguÊiti djeci trening i ugodnovjeæbanje, trenerima prepoznavanjetalentiranih, a ostalima uvjete zarekreaciju zaista je osnovno πto dræava ilokalna zajednica mogu uËiniti.

stolnog tenisa i drugih sportova. PomoÊuposebnih razdjelnih stijena koje seelektromotorima spuπtaju sa stropa(dijelom od umjetne koæe, a u gornjemdijelu od mreæe), veliki se prostor dijeli utri boriliπta veliËine koπarkaπkog igraliπta,15x27 metara. To omoguÊava ne samopodjelu boriliπta, nego i njegovoistodobno koriπtenje u trodijelnom reæimurada - πkolske nastave, rekreacije itreninga, Ëime se iskoristivost prostoraviπestruko poveÊava. Po obodu boriliπtasu πvedske ljestve, motke, uæad zapenjanje i druga ugraena oprema.Dvorana ima i gledaliπte sa 750 mjesta(sasvim primjereno veliËini grada), i to40 posto na fiksnim betonskim tribinamai 60 posto na teleskopskim, kao i nekezanimljive tehniËke detalje: koπarkaπkikoπevi se spuπtaju pomoÊu elektromotoras krovne konstrukcije, rasvjeta jepredviena za treninge, natjecanja i TV-prijenos, predvieni su i dodatniprostori - uglavnom, sve potrebno zakvalitetan rad.

ZajedniËkim koriπtenjem bitno susmanjeni i troπkovi odræavanja dvorane -veÊina troπkova odræavanja nekretnine neraste proporcionalno njenom koriπtenju, anema ni problema koji se zimi javlja uveÊini klasiËnih πkolskih dvorana: nakonπto se dvorana vikendom ne grije, uponedjeljak ju je gotovo nemoguÊezagrijati.

kao primjer

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 19

Page 20: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

20

ÆENE I SPORT

Ravnopravnost i obrazovanjePostoji velika volja MOO-a da se viπe æenaprivuËe u sportskeorganizacije i njihovuupravu. Naime, veÊinase æena nakonnatjecateljske karijerenegdje izgubi, kaæepredsjednica KomisijeHOO-a za skrb o æenamau sportu MoranaPalikoviÊ Gruden

Piπe Ratko CvetniÊ

Pojam “rodno osvijeπtenepolitike” zakotrljao se naπimmedijima, prijeteÊi da se

pretvori u joπ jednu javnu parolu kojaÊe se ponavljati sve dok se nezaboravi koji je sadræaj iza nje.Situacija pomalo podsjeÊa na vrijememedijskog osvjeπtavanja æenskogapitanja u nas i davni vapaj IgoraMandiÊa iz doba polemike saSlavenkom DrakuliÊ: “©to, zapravo,hoÊe te æene?”. No, problemom æenau sportu danas se ozbiljno bave inajviπi sportski forumi, pa to na nekinaËin postaje pitanje na kojem seprovjerava spremnost zajednice zaintegrativne procese, ne samo kad jeo sportu rijeË. Kako je u nas?

»lanica VijeÊa Hrvatskogolimpijskog odbora i predsjednicaKomisije HOO-a za skrb o æenama usportu Morana PalikoviÊ Grudensmatra da æensko pitanje u sportuprije svega govori o gubitkukadrovskoga potencijala koji pogaasportsko rukovoenje u najπiremsmislu: “Problemom poloæaja æenabavim se veÊ petnaestak godina kroznevladine organizacije i u politici, a usportu to pitanje nije bilo otvoreno

sve donedavno. Postoji velika voljaMOO-a da se tom problemu posvetiviπe paænje, odnosno da se viπe æenaprivuËe u sportske organizacije injihovu upravu, jer πto se tiËe samihnatjecanja, broj æena jezadovoljavajuÊi. No, i u Hrvatskoj sedogaa da se veÊina æena nakonnatjecateljske karijere negdje izgubi”.

Malo pozitivizmaDa bi se izbjegli gumeni kriteriji pri

procjeni πto je u naπem sportuobjektivno diskriminatorno, a πto semoæe ili æeli podvuÊi pod tu etiketu,Komisija je procijenila da malopozitivizma neÊe biti na odmet.Sretna je okolnost da je ËlanicaKomisije Romana Caput JogunicaveÊ imala u pripremi projekt vezanuz sondiranje terena, a ona potpisujei upitnik koji je nedavno razaslannacionalnim savezima i sportskimzajednicama.

“Rodno osvijeπtena politika je,najkraÊe reËeno, skup mjera kojimase unutar zajednice æeli potaknutiosvjeπÊivanje problema i donoπenjepozitivnih promjena. O tome sepojmu posljednjih desetak godinaËesto raspravlja u okrilju Europskeunije radi uspostave jednakosti æena imuπkaraca u svim aspektima javnogæivota - podruËju rada, u provedbipolitike, obrazovanja, jednakih plaÊa,statusa i drugo...”, kaæe RomanaCaput Jogunica.

Krenuvπi u taj projekt Komisija seu programu za 2006. usmjerila naprovedbu analize obrazovnog statusahrvatskih perspektivnih sportaπica,odnosno njihovih interesa i stavova oobrazovanju i ravnopravnom statusuu hrvatskom sportu. Projekt Ëiji jepuni naziv “Stavovi i interesi

OpÊenito o Komisiji

Komisija za skrb o æenama u sportu u sklopu HOO-a nije nimalo kasnila za isto-vrsnim inicijativama koje su se provodile u MOO-u. Paralelni slalom kroz kratkupovijest skrbi o æenama u sportu pokazuje brze reakcije naπe krovne sportskeudruge na zbivanja u MOO-u. Na kongresu MOO-a odræanom 1994. - upravo ostotoj obljetnici atenskih igara - donesene su preporuke na osnovi kojih se godi-nu kasnije osniva radna skupina Æene i sport, Ëija se savjetniËka funkcija na tomepolju u travnju 2004. formalizira u status povjerenstva. Naπa Komisija osnovanaje 1996. s Katicom Kajom Ileπ, proslavljenom rukometaπicom, kao prvom pred-sjednicom te osnovnim ciljem koji je formuliran kao “poticanje ravnopravnostimeu spolovima u sportu razliËitim oblicima djelovanja”, te programima koji Êe“poticati ukljuËivanje æena u upravljaËka tijela i u upravljanje sportom u HOO-u injegovim Ëlanicama u omjeru od 30 %, u skladu s preporukom MOO-a”.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 20

Page 21: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

21

hrvatskih sportaπica oravnopravnosti i obrazovanju” æeli sjedne strane provesti analizu, a sdruge ponuditi nekoliko modelanovog programa obrazovanja æena usportu. Zaπto bi baπ politikaobrazovanja bila lakmus na kojemÊe se ustanoviti razlozi za spomenutiodljev æena iz sporta? RomanaCaput Jogunica o tome kaæe:“Osnovno pitanje koje se veæe uzproblematiku obrazovanja hrvatskihsportaπica jest: za koje nas uloge udruπtvu obrazuje i oblikujecjelokupni odgojno-obrazovnisustav”.

Naravno, odgovor se neÊe moÊidobiti samo unutar Komisije iliHOO-a. Problem traæi suradnju svladinim i nevladinim tijelima,

zajedniËku bitku za prostor umedijima, te na taj naËin nudinekoliko rjeπenja koja mogupridonijeti i ravnopravnosti spolovau sportu. Ali prve korake trebat ÊeuËiniti vlastitim snagama.

Mreæa kao logistiËka ilobistiËka poluga

Faza projekta od koje se mnogooËekuje bilo je imenovanjekoordinatorica u pojedinimnacionalnim te æupanijskimsportskim savezima. Ideja mreæenije, naravno, patent Komisije: IV.svjetska konferencija æena u sportu,odræana proljetos u japanskomeKumamotu (www.iwg-gti.org),donijela je preporuku o uspostavi

mreæe izmeu meunarodnih savezada bi se razmijenile pouke i najboljeprakse u poboljπanju jednakostispolova. Hrvatski su sport na tomeskupu predstavljale Ëlanice KomisijeAna Srπen i Gordana Borko.GovoreÊi kako je proπla prvaregrutacija za sastav hrvatske mreæe,tajnica Komisije Gordana BorkoistiËe imena poput Mirne Rajle,Vlaste MaËek, vijeÊnice HOO-aNade SenËar, Ivane BrkljaËiÊ…“Odziv je u æupanijskimzajednicama gotovo potpun, dok je unacionalnim savezima manji, ali posastavu vrlo jak jer odraæava cijelustrukturu æenske prisutnosti u sportu,od sportaπica i trenerica, doduænosnica sportskih saveza i HOO-a”, kaæe Gordana Borko.

Od mreæe se u prvom stupnjuoËekuje da prikupi podatke s terena,ali Êe njena funkcija nesumnjivo bitina pravoj provjeri kada se uspostavikomunikacija u oba smjera i kadprojekt doe do faze u kojoj Êe seodrediti paket mjera, odnosno kad sekrene u ispravljanje onoga πto jeoznaËeno generatorom rodneneravnoteæe. Bit Êe to kritiËnitrenutak ne samo πto se tiËe projektanego i utjecaja Komisije, koja veÊ usklopu ovoga projekta ima joπnekoliko tema. Kad spominjemonove obrazovne programe, trebanavesti ciljanu skupinu sportaπica,one koje nemaju namjeru upisatistudij, ali æele nakon karijere ostati usportu na nekoj od rukovodeÊihpozicija - administrativnih,poduzetniËkih, novinarskih... - tespecifiËne obrazovne programe kojebi podræali takvu ambiciju. »ini seda bi upravo to mogao biti put kojimbi se izgubljena legija vratila maticihrvatskoga sporta.

Romana CaputJogunica

Morana PalikoviÊGruden

AnaSrπen

GordanaBorko

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 21

Page 22: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

22

Moto krovne britanskeorganizacije za studentski sport -British Universities Sports

Association (BUSA) glasi: "Najboljistudentski sportski program u Europi".Tko zaista ima najbolje sportskesveuËiliπne programe, organizaciju, tkoje prepoznatljiv i priznat, moæemo reÊitek kad predstavimo ostale organizacijestudentskog sporta.

Krovne europske organizacijestudentskog sporta su EuropskisveuËiliπni sportski savez - EuropeanUniversity Sports Association (EUSA) iEuropska mreæa akademskih sportskihsaveza - European Network of AcademicSports Services (ENAS).

Europski sveuËiliπnisportski savez

EUSA je krovna europska organizacijanacionalnih sveuËiliπnih sportskih savezakoju je, 1999. u BeËu, osnovalo 25nacionalnih saveza. Srediπnji ured je uZuerichu. Hrvatski sveuËiliπni πportskisavez je jedna od 38 Ëlanica. Glavniciljevi EUSA-e su razvoj kvalitetnekomunikacije izmeu nacionalnihsveuËiliπnih sportskih saveza u sklopukoordinacije sportskih natjecanja,organizacija znanstveno-struËnihkonferencija i redovnih seminara i/iliradionica, organizacija i nadzor pripremai provedbe masovnih sportskih priredbite aktivnosti na sveuËiliπnoj inacionalnoj razini. Promocija idejnihpostavki sveuËiliπnog sporta u javnosti,suradnja s meunarodnom sveuËiliπnomsportskom organizacijom (FISU) iostalim europskim sveuËiliπnimsportskim organizacijama su uobiËajeneobaveze ove organizacije.

Pod njenim se okriljem svake godineorganiziraju europska sveuËiliπnanatjecanja. Tijekom 2007. bit Êe odræanaeuropska sveuËiliπna natjecanja u

stolnom tenisu (Ostrava, »eπka), odbojcina pijesku (Protaras, Cipar), rukometu(Lodz, Poljska), karateu (Beograd,Srbija), odbojci (Rijeka, Hrvatska),futsalu (Koper, Slovenija), koπarci(Æeneva, ©vicarska), nogometu (Rim,Italija), veslanju (Girona, ©panjolska),badmintonu (St. Petersburg, Rusija),ragbiju (Pariz, Francuska) i tenisu(Moskva, Rusija). Duh olimpizma,naglasak na fair play i moguÊnostsudjelovanja samo prethodno provjerenihi prijavljenih studenata-sportaπa putemnjihovih nacionalnih sveuËiliπnihsportskih saveza neki su od osnovnihpropisa EUSA-e.

Europska mreæaakademskih sportskihsaveza

Za razliku od EUSA-e, Europskamreæa akademskih sportskih saveza,

ENAS, polazi od pretpostavki da jesveuËiliπni sport razliËito strukturiran usvakoj europskoj zemlji te da, unatoËspecifiËnostima organizacije i razliËitimpristupima, sve Ëlanice mreæe trebajuimati zajedniËke ciljeve: promicatisveuËiliπni sport kao prioritet i istodobnoutjecati na unapreenje sporta za sve,ostvariti kvalitetnu komunikaciju sakademskim sportskim savezima,osigurati kvalitetnu izmjenu iskustava iideja te osigurati prepoznatljivost iznaËenje rada akademskih sportskihsaveza u Europi. Srediπte ENAS-a je uBaselu. Radi unapreenja statusa sportana europskim sveuËiliπtima ENASpomaæe svojim Ëlanicama u kreiranjupolitike kojom bi se sveuËiliπni sporttretirao kao integralna cjelina nasveuËiliπtu.

I SveuËiliπte u Zagrebu je Ëlan ENAS-a koji okuplja 72 europskasveuËiliπta. Na posljednjoj ENAS-ovojkonferenciji u Mariboru nazoËnima sepredstavilo i SveuËiliπte u Zagrebu, stemom "Hrvatski model sveuËiliπnogsporta" autora R. Caput-Jogunica, N. Zvonarek, H. SertiÊ i V. Jerolimov.ZakljuËci s te konferencije istiËusveuËiliπni sport kao strateπki prioritet upromociji sporta za sve i potrebukreiranja novih standarda, unapreenjasveuËiliπnog sporta u svim domenama, aosobito u dijelu kojim se moæe utjecatina aktivnost u sportu i uspjeπnost uzavrπetku studija sukladno bolognskomprocesu... Mariborska rezolucija istiËepotrebu unapreenja sveuËiliπnihsportskih sluæbi te suradnju i izraduprojekata radi koriπtenja europskihfondova (npr. PHARE, TEMPUS;CEEPUS) i ostalih projekata EU-a(Socrat, Leonardo...).

Naæalost, na hrvatskim sveuËiliπtimastudentski sport, s obzirom nanedovoljno novca, nema svoj brand, nijepriznat kao jedan od prioriteta, nema

ORGANIZACIJA EUROPSKOG STUDENTSKOG SPORTA

Sport i studij mogu zajedno

Troπkovi studentskogsporta na helsinπkomSveuËiliπtu iznose 2,5

milijuna eura godiπnje, asveuËiliπna je misija

usmjerena na promocijuosjeÊaja zdravlja i

zadovoljstva usveuËiliπnoj zajednici

Piπe Romana Caput-Jogunica

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 22

Page 23: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

23

strateπke planove... tako da provedivostspomenutih zakljuËaka ovisi opojedincima na poloæajima i njihovimvizijama i interesima.

Finski primjerMogu li nam u kreiranju vizije i

branda pomoÊi iskustva finskogsveuËiliπnog sporta i SveuËiliπta uHelsinkiju? Finski studentski sportkarakterizira visok standard sportskeinfrastrukture, uspjeπna organizacijabrojnih sportskih meunarodnih priredbi,kvaliteta sportskih programa za svedobne skupine, hvalevrijedni programiinkluzije u odgojno obrazovnimustanovama i sportskim klubovima,senzibiliziranost za ravnopravnost æena usportu i tradicija sportske kulture.

Finska (5,2 milijuna stanovnika) ima52 ustanove visokog obrazovanja kojepohaa oko 300.000 studenata. "Fitness,zdravlje i uËenje kroz sport" moto jeFinskog studentskog sportskog saveza(OLL), Finnish student sports federation.Prva nacionalna organizacija, FinnishAcademic Sport Federation (SAUL)osnovana je 1924. godine, a 1971.mijenja naziv u Finski studentskisportski savez, odnosno nacionalni savezza studentski sport. Svrha Saveza jerazvoj studentskog sporta i promicanjatjelesne aktivnosti studentske populacije.Okuplja 250.000 finskih studenata tesurauje s mnogobrojnim sportskim izdravstvenim ustanovama (FinnishStudent Health Services) i udrugama.Savez ima 34 Ëlanice - studentskesportske udruge i 120.000 studenata.

U Finskoj je 30 posto studenataaktivnih u sportu, 60 posto predstavljaskupinu koja ima pozitivan stav premasportu no ne sudjeluje redovito i 10posto studenata koji se sportom uopÊe nebave. Srednja skupina je ujedno ciljanaskupina. Finska studentska sportskaorganizacija je Ëlanica FISU-a i EUSA-ete surauje s Nordijskom sportskomfederacijom i studentskim sportskimorganizacijama baltiËkih zemalja,osobito estonskom.

Posebnost Finskog studentskogsportskog saveza je isticanje znaËenjaredovnog tjelesnog vjeæbanja tepromicanje tjelesnog vjeæbanja kaopreduvjeta zdravlja i uspjeπnosti tijekomstudiranja. SljedeÊa posebnost jeunapreenje sportske infrastrukture zapotrebe studenata. Nadalje, strateπkiciljevi su usmjereni na ukljuËivanje πtoviπe studenata u odbore, komisijesportskih subjekata koje upravljaju,kreiraju i odluËuju o razvoju sporta.

Finske obrazovne ustanove u suradnjis Finskim olimpijskim odborom i

Finskom sportskom akademijom(OSUA) razradile su sustav kojivrhunskim sportaπima omoguÊujeusklaivanje uspjeπne karijere istudiranja. Finska sportska akademija sasvojim podruænicama i savjetnicima -mentorima s fakultetima ugovarajupotrebne pogodnosti te pomaæusportaπima u organizaciji i pripremiispita. Na primjer, Tanja Poutianen,finska skijaπica, studentica je businessana SveuËiliπtu Rovaniemi u Laponiji.

Kandidatura za zimskuUniverzijadu 2011.

Troπkovi studentskog sporta nahelsinπkom SveuËiliπtu iznose 2,5milijuna eura godiπnje. SveuËiliπna jemisija usmjerena na promociju osjeÊajazdravlja i zadovoljstva u sveuËiliπnojzajednici. SveuËiliπni program sadræi oko80 razliËitih sportsko-rekreativnihsadræaja koji se provode u tri kampusa,svrstanih u sedam skupina: programiplesnih struktura i vjeæbanja uz glazbu,programi u sportskoj dvorani - sportskeigre, borilaËki sportovi, programi navanjskim sportskim terenima, plivanje,alpinistiËki programi - penjanje na zidu idrugi. Ti se programi, u kojima aktivnosudjeluje oko 15.000 studenata, mogupohaati individualno, a moæe se raditi iu manjim homogenim grupama. NapoËetku akademske godine studentiizdvajaju 50 eura za sudjelovanje usportsko-rekreativnim programima istruËnu poduku. Godine 1970. Finska jebila domaÊin Univerzijade uRovaniemiju.

Tapio Korjus, danas vrlo uspjeπandirektor Centra za trenere i promotorfinskog sporta, zlatni bacaË koplja na OIu Seoulu 1988. i sudionik Univerzijade uZagrebu 1987. godine, istiËe iskustvosudjelovanja na svjetskim studentskimigrama kao vaænu fazu u svojoj karijerikoja je pridonijela i osvajanju olimpijskemedalje. OËito, finski je studentski sportna zavidnoj razini i prepoznat je kaojedan od prioriteta Finske. Uostalom, naposljednjoj Univerzijadi u Izmiru 2005.godine Finska je sudjelovala s dosadnajviπe natjecatelja, 88, ozbiljno sepriprema za zimsku Univerzijadu uTorinu 2007. godine i istodobnopriprema kandidaturu za zimskuUniverzijadu 2011. godine.

Organizacija finskog studentskogsporta mogla bi posluæiti kao kvalitetanokviru u izradi strategije dosadmarginaliziranog hrvatskog studentskogsporta.

Tanja Poutianen,studenticabusinessa

Tapio Korjus

PravnikSlaven BiliÊ

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:34 Page 23

Page 24: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

24

Komunikacijska uloga πporta imanekoliko razina. Prva je razina njegovuniverzalni aspekt. ©port promiËe

naËela ravnopravnosti, prijateljstva isuradnje. On je metafora za naporan rad, alii uspjeh, za zdrav naËin æivota u kojem jeznatna paænja posveÊena zdravoj prehrani,æivotu bez ovisnosti (o puπenju, alkoholu,drogama), skladu duha i tijela, teænji cilju.Pierre de Coubertin je obnovio olimpijskeigre pod motom citius, altius, fortius (bræe,viπe, jaËe) i time je, ne samo za olimpijskeigre, nego za πport u cijelosti, naveoobiljeæja koja Êe pred πportaπe, u kontekstufair playa, kao cilj postaviti stalnostremljenje πto veÊem postignuÊu. Stogaπport postaje metaforom meusobnoguvaæavanja, ali i intenzivnog treninga,pomicanja dostignutih granica fiziËkihsposobnosti te ponekad metaforomastronomskih zarada. Imena poput, udanaπnje vrijeme, tenisaËa Rogera Federera,tenisaËica Venus i Serene Williams,skijaπica poput Janice KosteliÊ, nogometaπapoput Zinedinea Zidanea, a iz ne takodavnih dana imena poput sprintera i skakaËa

udalj Carla Lewisa, skakaËa s motkomSergeja Bubke ili dugoprugaπa HaileaGebrselassieja iz Etiopije izazivajupredodæbe koje su u pravilu povezane spostignuÊem, ljepotom, savrπenstvom,veseljem i slavom.

Rumunjska gimnastiËarka NadiaComaneci, koja je na Olimpijskim igrama1976. godine u Montrealu osvojila tri zlatnete jednu srebrnu i jednu bronËanu medalju ina kojima je za vjeæbu na dvovisinskimruËama dobila do tada nedostiænu ocjenu 10simbol je savrπenstva i sklada. Ponekad su,meutim, predodæbe koje u svijesti ljudiizazivaju imena nekih πportaπa povezane snedopuπtenim naËinima dolaæenja douspjeha - Ben Johnson je na Olimpijskimigrama u Seoulu 1988. godine uπao upovijest πporta kao sinonim za ononegativno u πportu, a to je koriπtenjenedopuπtenih sredstava da bi se poveÊalopostignuÊe.

Komercijalizacija ©port prenosi jasne poruke koje mogu biti

verbalizirane, vizualizirane - ili oboje. Izovoga slijedi druga razina komunikacijskeuloge πporta, a to je ona vezana uz njegovukomercijalizaciju.

Promidæbeni oglas tvrtke Samsung kojomoglaπava E800 slide phone (Time, 2004., 39)glasi - The beauty of movement, odnosnoLjepota pokreta. On prikazuje skakaËicu uvodu u figuri preklopnog skoka kojom sealudira na ljepotu i sklad rukovanjaspomenutim mobilnim aparatom. Asocijacijekoje izaziva navedeni promidæbeni oglas?©port i ljepota. ©port i kvaliteta. Prekoimena poznatih πportaπica i πportaπa tvrtkekomuniciraju s potencijalnim potroπaËima.Tako je tenisaËica Steffi Graf, koja je od1990. do 1994. godine zaradila oko 39milijuna ameriËkih dolara, dobivalapozamaπne iznose za promociju proizvoda,od Opela, Barille (tjestenina), Wilsona(teniski reketi) te Adidasa (πportska odjeÊa).Tiger Woods, nenadmaπni igraË golfa,zaradio je 1999. godine 7,68 milijunaameriËkih dolara od sponzorstava(www.cbs.sportsline.com, 2000.). Jedandrugi autor, Shank (2002., 369), kaæe da jeWoodsova zarada u toj godini bila Ëak 40milijuna ameriËkih dolara - a zatim jeproduljio ugovor s Nikeom koji mu jeisplatio 100 milijuna ameriËkih dolara od2000. do 2006. godine (Davies, 2000.,citirano kod Shaw i Amis, 2001.). VenusWilliams je s Reebokom potpisala ugovorvrijedan 40 milijuna ameriËkih dolara -'najteæi' ugovor koji je ikada sklopljen snekom πportaπicom.

Zaπto se zovu onako kako se zovu?

TreÊa se komunikacijska razina odnosi nameusobnu komunikaciju struËnjaka kojirade u πportu, zatim samih πportaπica iπportaπa te osoba koje se πportskimaktivnostima ili pojedinim oblicimatjelovjeæbe bave rekreativno. RijeË je opoznavanju i razumijevanju pojedinih

Jezik kao sredstvokomunikacije oduniverzalnekomunikacijskeuloge dopogreπnog prijenosaznaËenja struËnihnaziva

SPORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Univerzalnosredstvokomunikacije

Carl Lewis

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 18:30 Page 24

Page 25: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

opisuje kao πut izveden zamahom ispruæeneruke (…) s visokom putanjom iznad visokogprotivnika koji je pokuπava sprijeËiti da ueu koπ (Kozlowski, 1998., 160), dok nazivikoji se koriste u engleskome (hook shot) i unjemaËkome jeziku (Hakenwurf) sadræe rijeË(hook, Haken-) koja znaËi kuka, tj. udica.

Naziv hockey - u hrvatskom hokej - kojise nekada u engleskome jeziku pisao hockienajvjerojatnije dolazi od istoga korijena kaoi engleska rijeË hook (udica) - rijeË je sliËnasrednjonizozemskoj rijeËi hok u znaËenjukuka, udica, kut. U hokeju (na travi ili naledu) igraËi koriste palicu za udaranjeloptice (u hokeju na travi), odnosno paka (uhokeju na ledu) i to onim dijelom palice kojije savinut, odnosno koji je pod odreenimkutom, te stoga podsjeÊa na kuku, odnosnoudicu - u odnosu na ostatak palice.

Pogreπan prijenosstruËnog naziva iz drugogjezika u hrvatski

Postoje sluËajevi kada se znaËenje nekerijeËi ili struËnog naziva iz jednoga jezikapogreπno prenese u hrvatski. Primjer takvogpogreπnog prijenosa znaËenja su rijeËidribling i gol linija. RijeË dribling dolazi izengleskoga jezika od glagola to dribble kojiznaËi voditi loptu. Tome je izrazu uhrvatskome jeziku u nogometnoj igri dodanoznaËenje po kojem driblati znaËi vodeÊiloptu, vjeπto izvoditi varku loptom i tijelomkombinirajuÊi brze, kratke pokretenaizmjeniËno na jednu te na drugu stranu tetako proÊi protivnika koji je pokuπao

onemoguÊiti napredovanje igraËa koji tuvarku izvodi. Potonjeg znaËenja uengleskome znaËenju uopÊe nema.

U koπarci, popularno zvana dupla lopta -navedeni se izraz u hrvatskome jezikusmatra kolokvijalnim, a standardni knjiæevnistruËni naziv glasi dvostruko voenje - naengleskome se jeziku naziva double dribble,dakle, u doslovnome prijevodu, dvostrukovoenje, kako glasi i standardni knjiæevninaziv u hrvatskome.

U hrvatskome se u nogometu vrlo ËestoËuje pojam gol linija i obje rijeËi koje tvoretaj struËni naziv su tuice. Pojam jepodrijetlom iz engleskoga jezika - goal line -i odnosi se na crtu/liniju vrata, odnosnopopreËnu crtu/liniju igraliπta, primjerice,nogometnog. Dakle, prijevodni ekvivalentengleskoga naziva goal line u hrvatski jezikglasi popreËna crta/linija. Za usporedbu,prijevodni ekvivalent engleskoga nazivagoal line u njemaËkome glasi Torlinie,dakle, doslovno crta/linija vrata.

U Ëemu je problem? U tome πto se uhrvatskome jeziku vrlo Ëesto pod pojmomgol linija misli na crtu od vratnice dovratnice vrata, odnosno gola. To jemiπljenje, meutim, netoËno. Gol linija sezove gol linija jer je rijeË o crti/liniji nakojoj su vrata, odnosno gol (engleska rijeËgoal znaËi inaËe cilj, a vrata su u nogometuili primjerice u rukometu dobila ime goal jerje cilj igre ubaciti u njih loptu).

Nije bagminton i nijeopsajd!

Badminton dobiva naziv po Badmintonu,sjediπtu vojvode od Beauforta uGloucestershireu. Stoga su varijante overijeËi u hrvatskome, poput bagminton,begminton ili badmington, netoËne. RijeËopsajd ne postoji u hrvatskome jeziku. Ni ubilo kojem drugom, da ne bi bilo zabune.RijeË je, zapravo, o engleskome nazivuoffside Ëiji toËan oblik, ako se rabi kaotuica u hrvatskome jeziku, glasi ofsajd.Opsajd je pogrjeπka poput one Mitsibushiumjesto Mitsubishi, infrakt umjesto infarkt,labaratorij umjesto laboratorij te pipti-piptiumjesto fifti-fifti. Naravno, kao πto jepoznato, u hrvatskome jeziku postoji rijeËzalee kao prijevodni ekvivalent engleskoganaziva offside, ali valja imati na umu da, akose u hrvatskome jeziku rabi tuica ofsajd,onda njezin oblik nikako ne glasi opsajd.

Literatura:1. Kozlowski, M. (1998). RjeËnik ameriËkih

koπarkaπkih izraza i pojmova. (str. 160).Zagreb: Hrvatski koπarkaπki savez, Udrugahrvatskih koπarkaπkih trenera.

2. Shank, M. D. (2002). Sports marketing. Astrategic perspective. (str. 369). New Jersey:Prentice Hall.

3. Shaw, S., & Amis, J. (2001). Image andinvestment: Sponsorship and women's sport.Journal of Sport Management, 15 (3), 219 -246.

4. Time. (2004.), 16. 8. 2004., 39.

5. www.cbs.sportsline.com/u/fans/celebrity/tiger/about/careerstats.html, 5. 10. 2000.

struËnih naziva u πportu, odnosno njegoveterminologije. Ako se neki pojmovi nerazumiju toËno, dakle ne razumije se njihovsadræaj, tada i komunikacija izmeusudionika u komunikacijskom kanalu nijemoguÊa, odnosno rezultira pogreπnimprijenosom informacija. S obzirom na to daje terminologija πporta vrlo πiroka, zailustraciju Êe dostajati nekoliko primjera.Naziv bekend u tenisu tuica je uhrvatskome jeziku i podrijetlo mu je uengleskom. RijeË backhand kao naziv zajednu vrstu udarca reketom po loptici utenisu dolazi od naziva back of the hand,πto je engleski naziv za nadlanicu. Kako priudaranju loptice bekendom nadlanica,odnosno na engleskome back of the hand,gleda u smjeru nadolazeÊe loptice, to jerazlog zbog kojega bekend zovemobekendom. Deuce [dju:s], odnosno uhrvatskome izjednaËenje u igri/gemu (tenis)pri rezultatu 40 oba, dolazi od znaËenjakoju rijeË ima u latinskome jeziku, a to jeznaËenje dva. Naime, u latinskome jezikuakuzativ muπkog roda od duo - dva glasiduos. U francuskome deux znaËi dva, a rijeËulazi u engleski jezik, takoer u znaËenjudva. Primjerice, karta broj dva u πpilu od 52karte na engleskome se jeziku naziva deuce.IzjednaËenje u igri dobiva u engleskomejeziku naziv deuce jer oba igraËa ili obapara imaju isti broj bodova i moraju postiÊidva uzastopna boda da bi osvojili igru/gem.

Popularno zvani horog u koπarcimaarska je rijeË koja znaËi kuka ili udica.Taj se πut na koπ u hrvatskome jeziku

25

Steffi Graf

Alan Kusuma

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 25

Page 26: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

26

Sportske graevine su osnovnapretpostavka i najvidljiviji diosvake sportske aktivnosti.

Lociranjem, tehnologijom izgradnje,upotrijebljenim materijalima teprocesima djelovanja i koriπtenja, mogupostati uzroËnici zagaenja okoliπa.

Principe odræivosti i zaπtite okoliπasportom potpisali su svi nacionalni imeunarodni sportski savezi, podnazivom “Obveza prema Zemlji”, naXXV. OI u Barceloni.

Nalaæu, uz ostalo: briæljivo planiranje,projektiranje, izgradnju i gospodarenjesportskom infrastrukturom.

Meunarodni olimpijski odborsvakom nacionalnom odboru nalaæeosnivanje (i aktivnost!) tijela koje sebrine o zaπtiti okoliπa putem sportskeinfrastrukture. Tu brigu u HOO-u brineKomisija za sportsko graditeljstvo iokoliπ.

Ciljevi zaπtite sportom isportskim graevinama suzapravo opÊi: oËuvanje bioloπkeraznolikosti, zaπtita ekosustava,unapreenje πireg prostornogkonteksta sportske graevine,oËuvanje kvalitete krajolika ikulturoloπkog nasljea,spreËavanje ili smanjenjezagaenja tla, vode i zraka igospodarenje energijom iotpadom.

Odræivost ili obzirnost jeprincip djelovanja u zaπtitiokoliπa. Pojmovi “zaπtitaokoliπa” i “odræivost” pojavili suse veÊ 1972. godine uStockholmu na sastanku UN-akao pokuπaj izlaza iz dubokekrize okoliπa. Odmah potomosnovani su Svjetsko

povjerenstvo za razvoj i okoliπ“Bruntland” i UNEP, Program UN-a zaokoliπ.

Globalna konferencija o okoliπu“Naπa zajedniËka buduÊnost” odræana jeu Rio de Janeiru 1992., a 184 dræavepotpisale su “Program 21”.

KriterijiKriteriji odræivosti javnih sportskih

dvorana su: jednostavna prilagodljivostraznolikim sportskim, kulturnim,estradnim i sliËnim zahtjevima uz brzu ikvalitetnu transformaciju boriliπta,gledaliπta i prateÊih funkcija;sposobnost podne obloge da trajnoudovoljava raznim sportskim i drugimzahtjevima uz minimalne troπkove

odræavanja; ugradnja “zdravih”materijala koji se mogu reciklirati - tzv.3 E: ekoloπki, ekonomski i estetskiprihvatljivih; optimalna sigurnost ikomfor gledatelja, natjecatelja, sudaca,organizatora, medija i VIP-a; minimalnapovrπina gledaliπta kada nema priredbite dovoljna nosivost podne oblogeboriliπta na koju se postavljateleskopsko ili sliËno provizornogledaliπte.

PrimjerZagrebaËki Dom sportova koji u

velikoj, “Ledenoj” dvorani nudirekreaciju, treninge i natjecanja uklizanju, rukometu, koπarci, tenisu itd.,joπ uvijek je najfleksibilniji sportskiprostor u nas. Treninzi u gimnasticizbog trajnog fiksiranja spravazahtijevaju posebnu dvoranu.

OpremaViπenamjenski programi zahtijevaju

kvalitetne podne obloge, otporne na svezahtjeve i sklopivo, telekopsko,preklopno ili demontaæno gledaliπte.

U Domu sportova postava i skidanjeparketnog poda na ledenu (ili betonsku)plohu traju 8x10 radnih sati. Bræetehnologije postoje, a primijenit Êe se uzdiktat zahtjeva i atrakciju cijene.

Predvianje troπkova Programiranje, dakle odreivanje

SPORTSKA INFRASTRUKTURA

Principe odræivosti i zaπtite okoliπa sportom potpisalisu svi nacionalni i meunarodni sportski savezi naXXV. OI u Barceloni. Zanimljivo, hrvatske upute oprojektiranju, izgradnji i opremanju prostora zatjelesni odgoj u jaslicama, vrtiÊima, osnovnim isrednjim πkolama stare su 30 godina

Obveza prema Zemlji

Piπe Kreπimir Ivaniπ

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 26

Page 27: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

namjene, lokacije, kapaciteta i funkcije,moralo bi veÊ u poËetnoj fazi sadræavati“cost-benefit” analizu i predvianjetroπkova pogona, oræavanja i koriπtenja,plaÊa osoblja, amortizacije, remonta,obnove tehnologije… u cijelom vijekutrajanja.

ZagrebaËki Dom sportova se, uzprosjeËni godiπnji troπak od 11 milijunakuna i uz optimalnu popunjenostsvakodnevnim korisnicima (Ëak ipredvorja!) mora dotirati s oko 40 postonovca. Ostalih 60 posto se prihodujenajamninom od sportskog i poslovnogprostora, prihodima od priredbi ireklama itd.

Oko 50 posto ukupnih troπkova suplaÊe osoblja, πto je unutar svjetskogprosjeka za takvu vrstu graevina.

Povijesni priruËnik Uz zakonima propisanu,

dokumentacija za izgradnju sportskihgraevina trebala bi sadræavati projektniprogram koji potpisuje odgovorna (i, pretpostavlja se, kompetentna osoba),ali i urbanistiËke, ekonomske i ekoloπkedokaze o realnosti namjene i kapacitetate dokaze o kadrovskom i financijskompotencijalu investitora u optimalnomgospodarenju.

Za kraj, kuriozitet. Autorima domaÊegpriruËnika “Normativi s uputama oprogramiranju, projektiranju, izgradnji iopremanju prostora za tjelesni odgoj udjeËjim jaslicama i vrtiÊima, osnovnim isrednjim πkolama” trebalo bi Ëestitati,jer je na snazi i dan-danas, 30 godinanakon donoπenja! Pitanje: ne misle lioni koji bi trebali pisati nove priruËnike- to im je, naime, zakonska obveza - dase neπto u 30 godina ipak promijenilo?EU da i ne spominjemo…

27

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 27

Page 28: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 28

Page 29: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Franjo BuËar u odori Hrvatskog sokola 1902. godine

GODINA 37 • BROJ 139 • PROSINAC 2006.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 29

Page 30: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

BuËar je bio nenadmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac, spretanpropagator i plodan publicist. Ujedno, najzasluæniji je za osnivanje nekihstrukovnih πportskih saveza i Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine

OBLJETNICA: 140. godiπnjica roenja i 60. godiπnjica smrti Franje BuËara

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Uz ime Franje BuËara najbolje pristaje epitet - otac hr-vatskog πporta. U temeljima hrvatske tjelovjeæbe,modernog πporta, olimpizma, sokolstva i brojnih

drugih aktivnosti vezanih uz ovu djelatnost, stalno je prisu-tan lik marljivog i ingenioznog Franje BuËara.

BuËar je roen 25. studenoga 1866. u Zagrebu. Maturiraoje 1886. godine na KlasiËnoj gornjogradskoj gimnaziji, adiplomirao 1895. na filozofskom fakultetu - grupa povijesti zemljopis.

Studij u Stockholmu

U travnju 1892. BuËar se javio na natjeËaj za studij naCentralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, kojega jeraspisao Odjel za bogoπtovlje i nastavu na inicijativu Izido-ra Krπnjavija, predstojnika tog odjela. BuËar se sjajnosnaπao na tada najuglednijoj svjetskoj ustanovi za πkolova-nje visokostruËnih kadrova za tjelesni odgoj i πport. Brzo jenauËio πvedski jezik i sklopio brojna poznanstva s tadauglednim europskim πportskim djelatnicima. Na pozivKrπnjavija, BuËar se morao prije zavrπetka studija vratiti uZagreb. Odmah je prionuo organiziranju TeËaja za uËiteljegimnastike koji je zapoËeo radom 1. listopada 1894. godi-ne. Za uspjeπan rad na organizaciji i provedbi TeËaja carFranjo Josip I. odlikovao je BuËara posebnom zlatnom me-

daljom. Godine 1897. proπirio je svoju diplomsku radnju ipreveo je na njemaËki: Geschichte des Protestantismus inKroatien. Iste je godine s tom temom poloæio doktorat naSveuËiliπtu u Grazu.

PokretaË modernog πporta u Hrvatskoj

Kao ak osnovne i srednje πkole BuËar se bavio raznimπportskim granama. Klizao je na Maksimirskom jezeru,vjeæbao gimnastiku u Hrvatskom sokolu, plivao je i voziobicikl. Bavio se i jahanjem, streljaπtvom, veslanjem i ribo-lovom. Za boravka u ©vedskoj BuËar je upoznato do tadanjemu posve nepoznate πportove. ©portsko je znanje obo-gaÊivao posjetima europskim πportskim centrima i redovi-tim praÊenjem struËne literature. Kao aktivni natjecateljBuËar je nastupao u πportskoj gimnastici, klizanju, skijanjui maËevanju. Postigao je samo jedan zapaæeniji rezultat:drugo mjesto u “strmoj voænji” na skijaπkom natjecanju uPragu 1896. godine.

Nakon upoznavanja s osnovnim pravilima i tehnikomigre, BuËar je i dalje radio na popularizaciji i daljnjem ra-zvoju pojedinih πportskih grana. Bio je iznimno uporan usvladavanju otpora koji se javljao prilikom pojave πporta ujednoj u osnovi konzervativnoj sredini. BuËar je bio nena-dmaπan organizator i instruktor, uspjeπan rukovodilac,

spretan propagator i plodanpublicist. Ujedno, najzaslu-æniji je za osnivanje nekihstrukovnih πportskih savezai Hrvatskog πportskog save-za 1909. godine.

Borba za unapreenje

nastave tjelovjeæbe

Dvije godine nakon zavrπ-etka TeËaja za uËitelje gi-mnastike, 28. svibnja 1898.godine, osnovano jeDruπtvo za tjelesni uzgoj.Ali, malo se toga promijeni-lo u nastavi tjelovjeæbe. Je-dino je BuËar mukotrpnimradom ostvario male poma-ke. Tako je 1904. u sklopuHrvatskog druπtva za una-preenje uzgoja osnovaoSekciju za promicanje tjele-snog uzgoja. Godine 1907.unutar Druπtva hrvatskihsrednjoπkolskih profesoraosnovan je Odbor za tjelesniodgoj i πkolsku higijenu. Je-dan od uspjeha Odbora bilo

Otac hrvatskog sporta

Franjo BuËar (leæi dolje) na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu 1893. godine

2

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 30

Page 31: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

3

je uvoenje obvezne nastave tjelesnog odgoja, dva sata tje-dno, u srednje πkole. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatskei Slavonije uputilo je 1909. predstavku vladi u kojoj se pre-dlaæe uvoenje obvezne nastave za sve niæe i viπe muπke iæenske πkole, po dva sata tjedno, a u slobodno izvanπkolskovrijeme acima treba osigurati sistematsko vjeæbanje i ba-vljenje πportom. Zahtijeva se i imenovanje stalnog πkol-skog lijeËnika i Komisije za ispitivanje i osposobljavanjeuËitelja gimnastike i uvoenje srednjoπkolske gimnastiËkesveËanosti za cijelu Hrvatsku. VeÊinu tih prijedloga vladaje prihvatila do 1914. godine. Sve do umirovljenja 1925.godine BuËar je radio kao profesor tjelovjeæbe na zagreba-Ëkim gimnazijama. I u mirovini je nastavio s intenzivnimradom na unapreivanju tjelesnog odgoja i πporta. Zasluæanje i za otvaranje Viπe πkole za tjelesni odgoj u Zagrebu, 26.oæujka 1941. godine.

Djelatnost u Hrvatskom sokolu

VeÊ kao 12-godiπnji djeËak BuËar je poËeo vjeæbati u za-grebaËkom Hrvatskom sokolu. Za studiranja u BeËu vje-æbao je u BeËkom sokolu (Sokol Vidensky). BoraveÊi uKarlovcu, u Pokupskom sokolu je obnaπao duænost tajnikai prednjaka. Kao predstavnik tog druπtva, 1891. godine bo-ravio je u Pragu na Drugom svesokolskom sletu. Nakonstudija u ©vedskoj, u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu po-Ëeo je djelovati 1894. godine kao prednjak. Za tajnika togdruπtva izabran je 1896. Od 20. do 27. travnja 1902. godi-ne BuËar je u Zagrebu organizirao TeËaj πvedske gimnasti-ke za 17 uËitelja poljskog sokola. Na njegovu inicijativu,6. studenoga 1904. godine u Suπaku je osnovan Savez hr-vatskih sokolskih druπtava. Na osnivaËkoj skupπtini Save-za slavenskog sokolstva, 1905. u Pragu, BuËar je izabran zaËlana saveznog odbora. Za Ëlana Meunarodne gimnasti-Ëke federacije izabran je 1908. godine. Jedan je od najza-sluænijih za organizaciju nastupa gimnastiËke reprezentaci-je Hrvatske na europskom prvenstvu u Torinu 1911. godi-ne. Bio je i u stalnoj vezi s Hrvatskim sokolom u Chicagu,koji je osnovan 1896. godine.

Djelatnost u olimpijskom pokretu

U kolovozu 1894., dva mjeseca nakon osnivanja Meu-narodnog olimpijskog odbora, Franjo BuËar je u ËasopisuGimnastika objavio vijest o velikom meunarodnom sa-stanku u svrhu uspostave olimpijskih igara. Za studiranja u

Stockholmu i prilikom brojnih putovanja Europom BuËarje upoznao Ëlanove MOO-a, πvedskog Ëasnika Viktora Bal-cka, »eha Jiri-Gutha Jarkovskog i ruskog generala Alekse-ja Butowskog. Uz njihovu pomoÊ nastojao je uËlaniti Hr-vatsku u MOO. U povodu 10. godiπnjice odræavanja I.olimpijskih igara u Ateni, GrËki olimpijski odbor je 1906.organizirao tzv. Meuigre. U æelji da na tim igrama sudje-luju i hrvatski πportaπi, BuËar je organizacijskom odboruposlao preliminarnu prijavu, ali zbog intervencije Maar-skog olimpijskog odbora hrvatski πportaπi nisu nastupili.Prilikom posjete Parizu 1908. BuËar je razgovarao s Pierre-om de Coubertinom o moguÊem prijamu Hrvatske u MOO.Coubertin je predloæio da tada najorganiziranija hrvatskatjelovjeæbena organizacija uputi molbu za prijam. MolbaHrvatskog sokolskog saveza poslana je iste godine, ali ni-kada nije stavljena na dnevni red sjednice MOO-a. Na Bu-Ëarovu je inicijativu 14. prosinca 1919. osnovan Jugosla-venski olimpijski odbor, a on je izabran za prvog predsje-dnika.

Ostale aktivnosti

Na nekoliko meunarodnih skupova BuËar je priredioizloæbe s tematikom hrvatskog tjelesnog odgoja, πkolstva ihigijene. Takve je izloæbe organizirao u Pragu, Innsbrucku,Budimpeπti, Stockholmu i Nürnbergu. Aktivni je ËlanDruπtva za ureenje i poljepπanje PlitiviËkih jezera,Druπtva Hrvatskog zmaja i Druπtva ZagrepËana. Bio jestrastveni skupljaË maraka, naljepnica i æigova. »lan je iËesto predsjednik πvedsko, dansko, poljsko, bugarsko, ru-sko, slovaËko-jugoslavenskih druπtava. Ostavio je iznimnobogatu korespondenciju s vaænim osobama europske kultu-re i πporta. Skupio je bogatu πportsku biblioteku koja jeimala 4000 svezaka. Za gotovo 60 godina plodnog rada na-graen je brojnim domaÊim i stranim priznanjima, zahvala-ma, diplomama, medaljama, plaketama, spomen-znaËka-ma. Umro je u Zagrebu 26. prosinca 1946. godine.

Literatura:

1. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Magistarski rad.

2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima Jugoslavije do1919. godine. Zagreb: Doktorska disertacija.

3. Radan, Æ. (1981). Pregled historije tjelesnog vjeæbanja isporta. Zagreb: ©kolska knjiga.

Franjo BuËar na satu"pedagoπke gimnastike" naTeËaju za uËitelje gimnastike1894. godine

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:35 Page 31

Page 32: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Piπe Mirko PoldrugaÊ

Sekcija hokejaπa na travi jedina je koja sve do danas nosi ime ovoga, za zagrebaËkii hrvatski πport izvanredno vaænog kolektiva

SPORTSKE ORGANIZACIJE

Sto godina H©K Concordia

4

Prije 100 godina, 10. listopada 1906., u Zagrebu jeodræana osnivaËka skupπtina Prvog srednjoπkolskogπportskog kluba Concordia. Skupina srednjoπkolaca

okupila se toga dana u praonici rublja, u podrumu zgradeu danaπnjoj KlaiÊevoj ulici broj 12. i izabrala prvo klup-sko rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Ervin Ro-smanith, a za blagajnika njegov brat Roman. Oruæar klu-ba postao je –uro KleonËiÊ. Vlasnik zgrade u kojoj je odr-æana skupπtina, Adalbert Rosmanith, bio je pokroviteljkluba u kojem su s uspjehom nastupala tri njegova sina.On je klubu darovao prvu nogometnu loptu. Nogometnaje sekcija trenirala dvaput tjedno na “Elipsi”, danaπnjemSrednjoπkolskom igraliπtu. Na godiπnjicu osnivanja klubaodigrana je utakmica s rezervnim sastavom HA©K-a (1-3). Iste godine odigran je dvoboj sa zagrebaËkom Olimpi-jom, klubom koji nije bio registriran, a nije imao ni upra-vu niti klupske prostorije. Nakon visokog poraza Olimpi-ja se rasformirala, a nekoliko dobrih igraËa, na Ëelu s Mi-livojem SekuliÊem, preπlo je u redove Concordije. Uspje-si, ozbiljan rad i drugarstvo privukli su u klub uËitelja tje-lovjeæbe Josipa Prikrila, πportske djelatnike Frana ©ukljeai Milivoja ZoriËiÊa, te mecene Aleksandra LovinËiÊa iFranju PeËeka. Potonji je klubu poklonio prve dresove. Udjelovanju kluba sudjelovale su i vrijedne uËenice ErnaRosmanith, Zlata SekuliÊ i Paula Amπel.

Nove sekcije

Kada se 1908. ustalila nogometna sekcija, uprava klubaodluËila je osnovati lakoatletsku, maËevalaËku, biciklisti-Ëku, plivaËku, zimsko-sportsku i sekciju hokeja na travi.

U prvo su vrijeme neki Ëlanovi nastupali u viπe sekcija.Tako su Milivoj SekuliÊ, Ico Kerhin, Krunoslav Cesarec,Natko BatiniÊ, Vilko Ebert, –uro KleonËiÊ i –uro Amπelbili podjednako dobri nogometaπi i atletiËari. Isti su igra-Ëi 30. kolovoza 1908. nastupili su za hokejaπki sastavConcordije u Samoboru, protiv domaÊeg ASK ©iπmiπa. Utoj prvoj utakmici u hokeju na travi u nas, Concordia jepobijedila sa 4-0. AtletiËari Prvog srednjoπkolskog πport-skog kluba Concordia s uspjehom nastupaju na prvim utr-kama zagrebaËkim ulicama. Napretku atletske sekcije pri-donio je –uro KulËar, koji je na studiju u Budimpeπti upo-znao modernu atletiku.

Na “Elipsi” su nogometaπi 7. svibnja 1910. odigrali pr-vu meunarodnu utakmicu. Pobijedio je Sturm iz Graza(4-2). Iste je godine, 28. rujna, uslijedio prvi susret sHA©K-om. Utakmica nije dovrπena jer je momËadHA©K-a, nezadovoljna suenjem, napustila igraliπte prirezultatu 1-0 za Concordiju. Dana 17. rujna 1911. Con-cordia je na “Elipsi” svladala budimpeπtanski Magyar Ta-rasa Kör (5-0). Na toj je utakmici za klub prvi put zaigraoArtur DubravËiÊ. Na prvu turneju u inozemstvo krenuli sunogometaπi krajem travnja 1912. U BeËu su, kao prva no-gometna momËad iz Hrvatske, odigrali dvije utakmice. SWiener Sportklubom Südmark odigrali su neodluËno (4-4), a savladali su Sportklub Favorit (2-0).

Concordia postaje πportski klub

Na izvanrednoj skupπtini kluba 4. rujna 1912. promije-njen je naziv kluba u Hrvatski πportski klub Concordia.Srednjoπkolci viπe nisu smjeli nastupati za klub, a zabra-

Hazenaπice H©K Concordie koje su nastupile kao Ëlanicereprezentacije na IV. æenskim svjetskim igrama u Londonu 1934.

H©K Concordie dræavni prvaci 1931/32. godine. U sredini jetrener Bogdan Cuvaj.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 32

Page 33: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

5

njeno je i daljnje treniranje i igranje na “Elipsi”. Nedosta-tak igraliπta prouzroËio je malu stagnaciju u radu kluba.Na zahtjev Maarskog nogometnog saveza za ukljuËiva-nje klubova iz Hrvatske u njegovo Ëlanstvo, H©K Concor-dia je odgovorila odigravanjem utakmice sa SK Slavija izPraga. U to je vrijeme maarski savez bojkotirao sveËeπke klubove. Gostovanje Slavije pobudilo je golemo za-nimanje u gradu, jer se radilo o ponajboljoj europskojmomËadi. Na igraliπtu u Tuπkancu, 28. lipnja 1913., gostisu svladali domaÊina (3-1), a sljedeÊeg dana bili su joπefikasniji (8-1).

Razne aktivnosti i brojno Ëlanstvo primorali su upravuda potraæi novi teren za trajni smjeπtaj kluba. PoËetkom1914. zapoËelo je niveliranje zemljiπta koje je dobivenood gradskog poglavarstva u 10-godiπnji najam. To su bilelivade izmeu Tratinske ceste, Svilane i zgrade Crvenogkriæa. Igraliπte je ograeno drvenom ogradom, a na zapa-dnoj strani postavljene su klupe za sjedenje. VeÊ 14. lipnjaiste godine tu su odigrane utakmice drugog nogometnogprvenstva za Hrvatsku i Slavoniju. Za I. svjetskog rata naigraliπtu su podignute barake, a ograda i klupe su loæenetijekom oπtrih zima.

Obnova igraliπta

Nakon rata klub je ponovno zaposjeo igraliπte u rujnu1919. godine. Odmah je poËelo ureenje potpuno uniπte-nog terena. Na zapadnoj strani podignute su klupe za 600ljudi i tribina s 1100 sjedala. IskljuËivo doprinosom Ëlano-va kluba za 10 je godina izgraen, za tadaπnje prilike, je-dan od najboljih stadiona u dræavi. Od 15 utakmica koje jenogometna reprezentacija izmeu dva svjetska rata igralau Zagrebu, 11 ih je odigrano na igraliπtu H©K Concordia,tri na HA©K-ovom stadionu u Maksimiru, a jedna na igra-liπtu Graanskog, na mjestu danaπnje zgrade Elektropri-vrede u Vukovarskoj 37. Klupska kuÊica Concordije po-dignuta 1921. godine postoji i danas i u njoj su smjeπteniklubovi ©portskog druπtva Zagreb.

Najplodnije godine

U ljetnim mjesecima 1922. Ëlan uprave –uro KulËar na-ruËio je iz Budimpeπte stol sa svim rekvizitima za stolnitenis. Stol je smjeπten u klupsku kuÊicu, gdje je prvi put u

Zagrebu zaigrana ta πportska igra. U rujnu iste godineosnovana je sekcija za hazenu, koja je pod vodstvom tre-nera Bogdana Cuvaja osvojila naslov najboljih u zemlji1927., 1931. - 1934. i 1937. Sedam igraËica kluba sudje-lovalo je u reprezentaciji Jugoslavije koja je na III. svjet-skim æenskim igrama u Londonu 1934. osvojila prvo mje-sto. Nastupile su Zlata TonkoviÊ-Cuvaj, Melita Lovren-ËiÊ, Marica Cimperman, Zdenka RadoviÊ-Kunπtek, IvkaTonkoviÊ, Ema GrπetiÊ i Nada Bobinski. Iz atletske sekci-je poniklo je niz dræavnih prvaka i rekordera. To su biliviπestruki prvak Jugoslavije u skoku uvis i udalj i utrci110 m prepone Ivo BuratoviÊ, srednjoprugaπ Petar Butko-viÊ, dugoprugaπi Franjo PredaniÊ, Josip ©indelar i JosipKotnik, preponaπi Janko Praunsperger i Boris Hanæeko-viÊ, bacaËi Veljko NaranËiÊ i Aleksa KovaËeviÊ i dr.

SaËuvali ime

NajveÊe uspjehe u meuratnom razdoblju nogometna jemomËad ostvarila 1930. i 1932. osvajanjem prvenstva Ju-goslavije. U istom razdoblju 17 je igraËa Concordije bra-nilo boje dræavne reprezentacije. Najviπe nastupa za naj-bolju selekciju imali su Ivan BeloπeviÊ (11), Zvonko Ja-zbec (10) i Artur DubravËiÊ (9). Neumorni πportski djela-tnik, nogometaπ Boris Praunsperger, uspjeπno je vodioplivaËku sekciju. UËitelji maËevanja u klubu bili su Fran-cesco Tirelli, Karlo Blaha i Ottokar Schulz. Meu tenisa-Ëima isticali su se viπestruki dræavni prvaci Franjo PunËeci Franjo KukuljeviÊ. Hokejaπi na travi bili su aktivni napoËetku osnivanja Concordije, no zatim je njihovo djelo-vanje prestalo. Sekcija je obnovljena zahvaljujuÊi FeiRadoslavu i braÊi Miljenku i Zvonimiru Pfaffu 1932. go-dine. To je jedina sekcija koja sve do danas nosi ime ovo-ga, za zagrebaËki i hrvatski πport izvanredno vaænogπportskog kolektiva.

Literatura:

1. Cuvaj, B. (1977). H©K Concordia u Zagrebu 1906 - 1919.Povijest sporta, 31 (8) 2732 - 2746.

2. Cuvaj, B. (1977). Nogometna sekcija H©K Concordie uZagrebu 1919 - 1944. Povijest sporta, 32 (8) 2785 - 2804.

Sekcija hokeja na travi H©K Concordia na igraliπtu u KranjËeviÊevoj ulici 1932. godine

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 33

Page 34: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Prva nastava tjelovjeæbe u HrvatskojMalo je gradova u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti tako bogatom i dugogodiπnjomtjelovjeæbenom i sportskom tradicijom poput Samobora

Sportski grad: SAMOBOR

Piπe Juro Horvat

Samobor je smjeπten na istoËnim obroncima Samoborskoggorja, u dolini rjeËice Gradne. Na podruËju Samobora pro-naeni su brojni arheoloπki nalazi iz kamenog, metalnog i

rimskog doba. U srednjem vijeku podignute su utvrde u Samo-boru, Lipovcu i OkiÊu. Poveljom kralja Bele IV. iz 1242. godi-ne Samobor je dobio status "slobodnog kraljevskog trgoviπta"pa se ta godina raËuna kao sluæbena godina osnutka grada. Sa-mobor je jedno od najstarijih i najprivlaËnijih izletiπta, udaljendvadeset kilometara od Zagreba, a pet kilometara od granice sRepublikom Slovenijom. Grad ima oko 15.000 stanovnika, a uokolici u stotinjak sela i naselja æivi joπ 20.000 stanovnika. Sa-mobor pripada ZagrebaËkoj æupaniji.

NoæiËkanje, svinkanje, kotaËenje

©port u Samoboru ima dugu tradiciju, a poËeci mu seæu u da-leku proπlost. U djelima Ivana Belostenca Gazophylacium iz1740. godine i Milana Langa, Samobor - narodni æivot i obiËa-ji, izdanim 1914., navode se brojne narodne igre: igre mjehu-rom, noæiËkanje, svinkanje, prasiËkanje, kotaËenje, plivanje,prstenak, hrvanje, konjaniπtvo, kuglanje, rinkanje, sanjkanje idr. Meu najstarijim zapisima o pionirima samoborskog πportanalazi se podatak o samoborskom lijeËniku Ignacu BiπÊanu ko-ji se natjecao sa zagrebaËkim strijelcima 20. kolovoza 1839. go-dine. Neπto kasnije, kada joπ nitko nije slutio pojavu modernogπporta, PuËka πkola u Samoboru uvela je prva u Hrvatskoj"gombanje" kao obavezan predmet. O tomu je uËitelj GustavHabjaniÊ dao dragocjene podatke u Ëlanku objavljenom u go-diπnjem izvjeπÊu πkole, tiskanom 1864. godine. HabjaniÊ, me-u ostalim, piπe "da gimnastika osobito vaæan upliv na duπevnusnagu imade".

Hrvatsko planinarsko druπtvo iz Zagreba priredilo je svoj pr-vi druπtveni izlet na samoborski Oπtrc i Pleπivicu 17. svibnja1875. godine. »lan druπtva bio je i Franjo ©varc povjerenikHPD-a za Samobor. Dvadesetak dana kasnije, 4. srpnja, doπaoje u Samobor na svoj prvi izlet i hodnu vjeæbu Hrvatski sokoliz Zagreba. Oni su poπli u Rude, uspeli se na Pljeπivicu, spusti-li se u Jastrebarsko i veËernjim se vlakom vratili u Zagreb.

PoËeci biciklizma i tenisa

Trojica mladiÊa, Erik Alexander, Mirko Bothe i MirkoKleπËiÊ u ljeto 1887. godine na velosipedima su se odvezli doTrsta, gdje ih je srdaËno primio tamoπnji Veloce Club Triesti-no. Tri godine kasnije posjetili su i Veneciju. Jedan od trojicehrabrih vozaËa, kasnije samoborski ljekarnik Mirko KleπËiÊ,pokrenuo je 4. kolovoza 1893. osnivanje BiciklistiËkog druπtvaSamobor.

Prvi πportskiobjekt u Samoboru,tenisko igraliπte,izgraeno je 1890.godine. Sagradio gaje grof Maks Monte-cuccoli na svom po-sjedu Zidanica u Ta-borcu. Na tom seigraliπtu okupljalaaristokracija iz bliæei dalje okolice Sa-mobora. Zaslugomprof. dr. Franje Bu-Ëara, Ëiji je brat æi-vio u Samoboru, te-nis se poËeo igrati iu graanskim kru-

6

Gradski stadionSamobor

Nika Fleis

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 34

Page 35: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

govima. BuËar je 1894. u dvoriπtu kuÊeMarka Bahovca, na danaπnjem Trgu kra-lja Tomislava 6, uredio tenisko igraliπte.TreÊe igraliπte ureeno je na VugrinπÊa-ku 1899. godine.

Samoborske sportske igre

Prva πportska dvorana u Samoboru bilaje kuglana koja je izgraena uz gostionicuStjepana Fresla u danaπnjoj PerkovËevojulici 15. Prodorom modernog πporta u Sa-moboru je 1903. osnovan Akademskiπportski klub ©iπmiπ. U njemu se njegova-la atletika, plivanje, maËevanje, hokej natravi, tenis, biciklizam, nogomet, skijanjei sanjkanje. Taj je klub 30. kolovoza1908. priredio Samoborske sportske igre.Tom prigodom odigrana je prva utakmicau hokeju na travi u nas izmeu A©K©iπmiπ i H©K Concordia. Istog dana u Sa-moboru je odigrana i prva nogometna uta-kmica izmeu dvije momËadi HA©K-a.Klupsko prvenstvo u trËanju na 1800 mprireeno je 30. kolovoza 1909. odraskrπÊa ©midhenove i TopliÊke ulice do©midhenovog kupaliπta. U nedjelju 30. sr-pnja 1911. prireen je plivaËki miting naHidropatskom kupaliπtu. Na tom je baze-nu 3. kolovoza 1919. odigrana vaterpol-ska utakmica izmeu ekipa novoosnova-nog H©K OkiÊ i H©K Concordia.

Samoborski sportski savez

Danas je u Samoborski πportski savezudruæeno 49 πportskih organizacija iz 20πportskih grana, a registrirano je oko2500 aktivnih πportaπa. ©portske progra-me realizira oko 300 trenera, sudaca i de-legata na 20 πportskih objekata. Samo-borski πportaπi i klubovi svojim su rezul-tatima na nacionalnim prvenstvima uviπe πportova u samom vrhu, a postignu-to je i nekoliko meunarodno vrijednih rezultata. Karate klubSamobor je devet puta osvojio ekipno dræavno prvenstvo(1992., 1993., 1994., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005.godine), 1992. je osvojio Ëetvrto, a 1993. treÊe mjesto na klup-skom prvenstvu Europe. Nogometaπi NK Samobor su u sezoni1996./1997. bili prvaci I. B hrvatske nogometne lige pa su u se-zoni 1997./1998. nastupali u I. hrvatskoj nogometnoj ligi. Æen-ski rukometni klub Samoborka Silex je u sezoni 1996./1997.osvojio Ëetvrto mjesto u I. hrvatskoj rukometnoj ligi i plasiraose u Kup EHF-a.

Uspjesi u individualnim sportovima

Na Europskom prvenstvu u karateu 1994. godine, Goran Ro-miÊ se u polusrednjoj kategoriji plasirao na Ëetvrto mjesto. NaSvjetskom juniorskom kupu 2003. godine Davor Cipek je uapsolutnoj kategoriji osvojio prvo mjesto, a iste godine MajaJankoviÊ je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kategoriji +60 bila treÊa. Meunarodno vrijedne rezultate postigli su i ka-rataπi Davor Mrzak, Dario SvetiÊ i Vjekoslav ©kreb. SkijaπicaNika Fliss je osvojila 8. mjesto u slalomu na Svjetskom prven-stvu 2003. godine. Vaæno je istaknuti da su Nika Fleiss i DavorOlivari nastupili na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu2006. godine. TenisaË Antonio ©anËiÊ se na Otvorenom prven-stvu Australije 2006. plasirao u osminu finala u kategoriji juni-ori - parovi. U Samoboru postoje i perspektivni juniori koji na-

stupaju za nacionalne selekcije u karateu, tenisu, moto-krosu,judu, orijentacijskom trËanju, skijanju, brdskom biciklizmu, gi-mnastici i πportskom plesu.

Sportski objekti

Sportski centar NK Samobor obuhvaÊa nogometni stadion Bkategorije, atletsku stazu, gledaliπte za 5000 ljudi, pomoÊno no-gometno igraliπte i jedno igraliπte s umjetnom travom. Gradskaπportska dvorana pri Osnovnoj πkoli Bogumil Toni ima igraliπteza rukomet i koπarku te gledaliπte s 1200 sjedeÊih mjesta. Uzdvoranu su dva teniska igraliπta. Uz veliku dvoranu izgraenaje dvorana za borilaËke πportove, mala dvorana i πportska am-bulanta. Tereni Teniskog kluba Samobor 1890 imaju osam ze-mljanih terena, a na dva igraliπta moguÊe je igrati u veËernjimsatima. Postoji i jedno natkriveno igraliπte. U izgradnji je trodi-jelna πportska dvorana, s dvoranom za fitnes i borilaËke sporto-ve, koja bi trebala biti dovrπena do jeseni 2007. godine. Nami-jenjena je prije svega srednjoπkolskoj mladeæi.

Literatura:

1. Sudnik, I. (1987). Povijest sporta u Samoboru. Samobor: Sa-moborski muzej.

2. Horvat, J. (2000). Samoborski πport 1740. - 2000. Samobor:Samoborski πportski savez.

3. Horvat, J. (2005). ©portski almanah ZagrebaËke æupanije.Samobor: Samoborski πportski savez.

7

Tenisko igraliπte u dvoriπtu kuÊe obitelji Bahovac 1900. godine

Samoborske πportske igre 1908. godine

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 35

Page 36: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

SVJETSKI SPORTA©I HRVATSKOG PORIJEKLA

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ roen je 8. svibnja 1913. uPittsburghu (Pennsylvania, SAD). Njegovi roditeljibili su porijeklom iz Like. Imao je Ëetvero braÊe i svi

su bili boksaËi. Brat Jack nastupao je u lakoj kategoriji (1919.- 1929.), a Pete u bantamu (1919. - 1929.). Oba brata su bilaameriËki olimpijci. Brat Eddie je nastupao u lakoj kategoriji(1932. - 1940.), a Joe u srednjoj kategoriji (1918. - 1922.).Najbolji i najuspjeπniji bio je Miroslav - Frietzie, koji je kaoprofesionalni boksaË nastupao punih 18 godina (1931. -1949.). U amaterskoj konkurenciji imao je tridesetak borbi, abio je i prvak Pittsburgha u perolakoj i lakoj kategoriji. ObiteljÆiviÊ æivjela je u gradu Lawrencevilleu gdje su braÊa Pete iJack radili u ËeliËani. Izmeu rada u ËeliËani i nastupa u rin-gu, Miroslav - Fritzie ÆiviÊ se odluËio za drugo, prije svegazbog moguÊnosti veÊe zarade. Za prvu profesionalnu pobjeduisplaÊeno mu je 2500 dolara

Izvanredno uspjeπna karijera

Prvi profesionalni boksaËki susret ÆiviÊ je imao 5. studeno-ga 1931. s Alom Rettingerom u Pittsburghu. Pobijedio je te-hniËkim nokautom u prvoj rudi. Novac zaraen od profesio-nalnog boksa promijenio je æivot obitelji ÆiviÊ, a kasnije i obi-telji koju je osnovao Miroslav. U dugogodiπnjoj karijeri imaoje samo dva menadæera. Luke Camey i Louis Stokan zasluænisu za njegovu iznimno uspjeπnu karijeru.

U profesionalnoj karijeri imao je 230 borbi. Zabiljeæio je 80pobjeda nokautom, a 74 puta pobijedio je na bodove. Izgubioje 61 borbu, a 10 je zavrπilo bez pobjednika. Pet borbi su bileeksibicijske. U borbama u kojima je poraæen Ëetiri puta je

izgubio nokautom. Jednu od najveÊih pobjeda ostvario je 12.srpnja 1943. u Pittsburghu kada je pobijedio Jakea La Mottu,svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji. Dvaput je izgubio odznamenitog Raya Sugara Robinsona. Posljednju borbu imao je17. sijeËnja 1949. u Augusti, gdje je pobijedio Eddija Stela u10 rundi na bodove.

Prvak svijeta u velter kategoriji

Prvak svijeta u velter kategoriji postao je 4. listopada 1940.Dotadaπnji svjetski prvak Henry Armstrong obeÊao je da Êe sesusresti s pobjednikom meËa izmeu ÆiviÊa i Sammya Angot-ta. Kada je ÆiviÊ pobijedio, odluËeno je da se borba za svjet-skog prvaka u 15 rundi odræi u Medison Square Gardenu, uNew Yorku. Tamnoputi Armstrog je do tada imao 147 pobje-da, od toga 98 nokautom, a 47 na bodove. Bio je poraæen sa-mo u 17 borbi. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mje-sta, a doπlo je mnogo Hrvata i iz udaljenih ameriËkih gradova.Poznat kao beskompromisan borac ÆiviÊ je osvojio publikuhrabroπÊu, tehnikom i snaænim udarcima. Diktirao je oπtartempo i dobro se kretao, a njegov protivnik je uzvraÊao istommjerom. Tijekom meËa ÆiviÊ je bio sve bolji i Armstrong jekraj borbe doËekao potpuno iscrpljen. Suci su pobjedu jedno-glasno dodijelili ÆiviÊu. Borbu je prenosio radio.

Prvu obranu naslova svjetskog prvaka imao je veÊ 15. stu-denoga 1940., kada je pobijedio izazivaËa, Amerikanca AlaDavisa. ÆiviÊev je suparnik diskvalificiran u drugoj rundizbog udaraca u zabranjene dijelove tijela. Davis je kasnijeodlukom boksaËke komisije savezne dræave New York dis-kvalificiran doæivotno. U uzvratu ÆiviÊ je 17. sijeËnja 1941.Sportski centar u Ogulinu

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ1940. godine

U 18-godiπnjoj profesionalnoj karijeri ÆiviÊje imao 230 borbi. Zabiljeæio je 80 pobjedanokautom, 74 puta pobijedio je na bodove,izgubio je 61 borbu, a 10 je zavrπilo bezpobjednika. Jednu od najveÊih pobjedaostvario je 12. srpnja 1943. kada je pobijedioJakea La Mottu, svjetskog prvaka u srednjojkategoriji

8

Miroslav - Fritzie ÆiviÊ - profesionalnisvjetski prvak u boksu

Piπe Zvonko BuπiÊ

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 36

Page 37: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

ponovo pobijedio Henrya Armstronga. U 12. rundi pogoenkroπeom u bradu, Armstrong je bio u nokdaunu, a kako se ni-je podigao, bio je to klasiËni nokaut.

Gubitak svjetske titule

Kad je osvojio naslov svjetskog prvaka u velter kategoriji,ÆiviÊ je od 17. oæujka do 14. srpnja 1941. godine imao Ëak se-dam borbi, πto je neuobiËajeno mnogo za profesionalni boks.Zabiljeæio je πest pobjeda i jedan poraz. Samo 15 dana nakonπto je, 14. srpnja 1941., pobijedio Johnyja Barbaru u 12 rundina bodove, branio je naslov svjetskog prvaka. Dana 29. srpnja1941. odræana je borba izmeu ÆiviÊa i izazivaËa Fredija Coc-hranea. ÆiviÊ je izgubio na bodove u 15 rundi. KomentirajuÊidvoboj, tisak je isticao velik broj ÆiviÊevih borbi u kratkomvremenu. Godinu kasnije, 10. rujna 1942. u prijateljskom su-sretu, ÆiviÊ je pobijedio Cochranea u 10 rundi na bodove.

Teslina potpora

Prije uzvrata s Henryjem Armstrongom za naslov svjetskogprvaka, hrvatski je znanstvenik Nikola Tesla u telefonskomrazgovoru ohrabrio ÆiviÊa rijeËima: “Sruπit Êeπ ga sinko, no-

kautom”. I doista, malo nakon toga Armstrong se ni drugi putnije proslavio u borbi sa ÆiviÊem. DajuÊi izjavu nakon dvobo-ja, ÆiviÊ je zapoËeo: “Pozdrav mama, pozdrav graani Pitts-burgha, pozdrav Tesla”. Iako je Tesla veÊ od 1936. æivio vr-lo povuËeno, ipak je dan nakon dvoboja pozvao ÆiviÊa u ho-tel New Yorker gdje je njemu u Ëast priredio sveËani ruËak. ZaruËka je Tesla razgovarao sa ÆiviÊem, njegovim trenerima ibraÊom. Zanimao se za detalje borbe, je li ÆiviÊ moæda ozlije-en i sliËno.

Boxing´s hall of fame u New Yorku

U jedinstvenom boksaËkom muzeju na πest katova iznadbjesomuËne prometne guæve New Yorka, u tiπini æive oni ko-ji su obiljeæavali boksaËku epohu. Rukavice, otisci πaka i sta-tue boksaËkih velikana bore se protiv zaborava. Ovdje svojkutak ima i Miroslav - Fritzie ÆiviÊ. Nakon povlaËenja iz rin-ga ÆiviÊ je bio vlasnik πportskog stadiona u Pittsburghu, baviose prodajom vina, prodavao je nakit, liËio kuÊe i proizvodiokotlove. Nakon fantastiËne πportske karijere, marljivo radeÊi,æivio je mirnim obiteljskim æivotom. Njegov sin Fritzie bio jevlasnik restorana u Connecticutu. Drugi sin Charley prodavao

je kozmetiËke i farmace-utske proizvode, a kÊi Ja-nis bila je nastavnica. Ubiografiji ovog skromnogËovjeka ne nalazimo ni je-dan negativan postupak.Skrhan boleπÊu umro je16. svibnja 1984. u Pitts-burghu.

Literatura:

1. BuπiÊ, Z. (2002.). ©am-pioni hrvatskog i svjet-skog boksa 1719. -1998. Zagreb: Hrvatskiπportski muzej.

2. Fleischer, N. (1998.). Apictorial history ofBoxing. New York.Hamlyn.

Susret izmeu Henry Armstronga i Miroslava - Fritzie ÆiviÊa 4. listopada 1940. za naslov profesionalnog prvaka svijeta u velter kategoriji

BraÊa Jack, Eddie, Pete, Miroslav - Fritzie i Joe ÆiviÊ

9

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 37

Page 38: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno suraivao s trojicom predsjednika:Brundageom, Killaninom i Samaranchom. Osim uspjeπnog rada u MOO-u, svom se silomzalagao za unapreenje sporta u svojoj zemlji

SPORTSKA MUZEOLOGIJA

Piπe Saπa Segedi

Ufundusu Hrvatskog πportskog muzeja je nekoliko izni-mno vrijednih zbirki. Jedna od njih pripada Borisu Ba-kraËu. ZahvaljujuÊi Tamari Blasin - BakraË, Borisovoj

kÊeri, Hrvatski πportski muzej je uspio doÊi do kompletneostavπtine jednog od najveÊih hrvatskih sportskih djelatnika,koji je svojim marljivim radom izuzetno pridonio razvojusporta i olimpizma u Hrvatskoj. Boris BakraË roen je 25.oæujka 1912. u Slavonskoj Poæegi. Studirao je u Zagrebu gdjeje 1936. zavrπio TehniËki fakultet. Od malih nogu BakraË jeprigrlio sport, te se kao ak i student bavio nogometom i ski-janjem. Do 1941. godine radio je u struci kao konstruktor -statiËar i revizor statiËkih proraËuna mnogih objekata. Od1941. Boris BakraË aktivno sudjeluje u partizanskom pokretu,a od 1944. pa do kraja rata bio je opunomoÊenik Glavnog πta-ba narodne oslobodilaËke vojske Hrvatske za razmjenu zaro-bljenika. Od 1945. do 1980. bio je na istaknutim politiËkim,dræavnim i drugim funkcijama.

Djelatnost u sportu

U sport se ponovno ukljuËio kao predsjednik Nogometnogsaveza Hrvatske (1952. - 1962.). Istodobno je i predsjednikSaveza sportova Hrvatske (1952. - 1962.) i predsjednik Jugo-slavenskog olimpijskog odbora (1953. - 1961.). Godine 1960.BakraË je izabran za Ëlana Meunarodnog olimpijskog odbo-ra i u radu tog krovnog svjetskog sportskog tijela sudjeluje pu-nih 27 godina. U razdoblju od 1968. do 1971. bio je ËlanMjeπovite komisije MOO-a, a od 1984. Ëlan i potpredsjednikKulturne komisije. Bio je na sedam ljetnih i dvojimzimskim olimpijskim igrama, a sudjelovao jeu radu 26 sjednica MOO-a. Kada se na vla-stiti zahtjev 1987. povukao iz MOO-a,ponajprije zbog naruπenog zdravlja,primio je najviπe odlikovanje te or-ganizacije - Olimpijski red.

Velike su njegove zasluge zaorganizaciju IV. opÊe skupπtinenacionalnih olimpijskih odborau Dubrovniku 1969. i prosla-vu 50. godiπnjice Jugoslaven-skog olimpijskog odbora u Za-grebu. Zasluæan je i za dobiva-nje organizacije Mediteran-skih igara u Splitu 1979. godi-ne, Zimskih olimpijskih igara uSarajevu 1984. i drugih sportskihmanifestacija. Posljednja javnasportska duænost bila mu je mjestopotpredsjednika Organizacijskog odbo-ra Univerzijade u Zagrebu 1987.

Boris BakraË je bio prvi i dugogodiπnji predsjednik SavjetaËasopisa Povijest sporta i predsjednik Savjeta Sportskih novo-sti. Za svoj predani rad u sportu nagraivan je mnogim nagra-dama i priznanjima. Trofej SFK-e Hrvatske dobio je 1958., aRepubliËku nagradu fiziËke kulture Hrvatske za æivotno djelo1982. godine.

Bogata korespondencija

Za 27 godina provedenih u MOO-u, BakraË je uspjeπno su-raivao s trojicom predsjednika; Averyjem Brundageom, lor-dom Michaelom Killaninom i Juanom Antonijem Samaranc-hom. Osim uspjeπnog rada u MOO-u, BakraË se svom silomzalagao za unapreenje sporta u svojoj zemlji. ShvaÊao je pro-bleme koji su muËili sport njegovog vremena, te koliko su bi-tni amaterski sport i rekreacija. Stalno je govorio da se moraulagati u mlade i djecu, dakle sport u πkolama i na fakulteti-ma, te da je to buduÊnost sporta. Bio je veliki zagovornik ama-terskog sporta i smatrao je da profesionalnim sportaπima nika-ko nije mjesto na olimpijskim igrama. Svoju humanu idejuolimpizma znao je potkrijepiti i izjavom: ''Olimpijski sport jeza mene masovan sport”. Olimpijske je igre nastojao πto viπepribliæiti Coubertinovoj viziji. O njegovom humanom stavu osportu najbolje svjedoËe ove rijeËi: “Ja sam se bavio sportomi ostao sam privræen sportu jer smatram da liËnost moæe po-stati cjelovita samo u simbiozi fiziËkog i mentalnog savrπen-stva. Renesansa sporta u nas trebala bi se ogledati u tome dase od malih nogu poËnu stjecati navike za bavljenje sportom,

a nastavnik tjelesnog odgoja ne bude graanin drugogreda.”

Boris BakraË je svojim djelovanjem poka-zao kako sportski djelatnici trebaju æivje-

ti za sport, a ne od sporta. Bio je tih,samozatajan, korektan, objektivan,odmjeren i suzdræan. Znao je svje-

tla reflektora uputiti na druge, aon sam ostati po strani, u zaleu,uæivajuÊi u uspjehu manifestaci-ja kojima je i sam bio tvorac.Tih u govoru, ponekad i pretihda bi se njegov poπten glas da-leko Ëuo, principijelan i doslje-dan. Do smrti je bio iskreni pro-pagator olimpijske ideje u nas.

Umro je u Zagrebu 29. studenoga1989. godine.

10

Poklon dr. Henryja Hsua ËlanaMOO-a iz Taivana

Neprocjenjiva ostavπtinaBorisa BakraËa

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 38

Page 39: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Gotovo 1000 predmeta

Zbirka Borisa BakraËa je neprocjenjiva ponajprijestoga jer je u njoj sadræano 30 godina stvaranja,borbe i truda za bolji i humaniji svijet sporta.Osim πto je sportu pokuπao udahnuti humanudimenziju, taj predani sportski djelatnik jeshvaÊao vrijednost raznih predmeta te ih jetijekom dugogodiπnjeg sportskog djelova-nja marljivo skupljao. Joπ sedamdesetihgodina proπlog stoljeÊa BakraË je Hrvat-skom πportskom muzeju poklonio pedese-tak monografija s olimpijskih igara. U sije-Ënju 2002. preuzeti su Ëasopisi (200 koma-da), knjige (194 komada), plakati (100), li-kovne mape (5), videokasete (5), diplome(34), akreditacije (28), spomen-plakete (81),odlikovanja (12), bedæevi (50), suvenir-prizna-nja (20), znaËke i privjesci (130), platneni predme-ti (80) i tiskovine (100).

Literatura:

1. BaËiÊ, V. (1985.). Radim za sport. Za-greb: VeËernji list, 2. VI. str. 10.

2. Luncer, V. (1989.). U spomen, BorisBakraË. Zagreb: Sprint, 6. XII. str.14.

3. FrntiÊ, F. (1990.). In memoriam Bo-ris BakraË. Zagreb: Povijest sporta,br. 84. str. 8-10.

11

Medalja izraena povodomstogodiπnjice roenja Pierrea deCoubertina

Poklon MOO - a obitelji BakraË. Tanjur izraen povodomstogodiπnjice odræavanja olimpijskih igara.

Medalja zahvalnosti predsjeniku MOO - a Avery Brundageu

Zlatni Olimpijski red - najviπe odlikovanje MOO-a

ZnaËke Zasjedanja MOO-a

1

2

3

4

4

2

1

3

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 39

Page 40: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

12

Silvestar SekuliÊ “Sil-vek” roen je u Sla-vonskom Brodu 10.

listopada 1943. godine.Srednju πkolu je zavrπio uVinkovcima, studij knjiæe-vnosti polazio je u BanjojLuci, a diplomirao je naViπoj pedagoπkoj πkoli.Petnaest godina radio je uπkolama kao nastavnik, a uVukovaru i ZapreπiÊu bioje ravnatelj πkole. Bicikli-zmom se bavio u Bicikli-stiËkom klubu Strmac uNovoj Gradiπki. Kada jenapustio pedagoπku djela-tnost, do kraja æivota radioje struËne poslove u stru-kovnim πportskim savezi-ma. Od 1990. do 1995. go-dine bio je tajnik Hrvat-skog biciklistiËkog saveza.U tom razdoblju ta udrugapostaje Ëlanom UnionCycliste Internationale(UCI) od 24. srpnja 1992. iUnion Europeenne deCyclisme (UEC) od 18.rujna 1992.. Uspostavljenje sustav meunarodnih idomaÊih biciklistiËkih natjecanja, a Hrvatski biciklistiËkisavez je u vrijeme Domovinskog rata bio jedan od najagil-nijih saveza. Na poticaj hrvatskog predsjednika Franje Tu-mana 1994. godine SekuliÊ je organizirao 14-dnevnu bici-klistiËku utrku od Vukovara do Dubrovnika sa startom uNuπtru. Na “Utrci oko Hrvatske” sudjelovalo je 11 nacio-nalnih reprezentacija. Od 1995. do 1997. godine Silvije Se-kuliÊ je obavljao duænost tajnika ZagrebaËkog biciklisti-Ëkog saveza. Nekoliko je mjeseci 1997. bio i tajnik Zagre-baËkog πahovskog saveza. Prigodom proslove 100-go-diπnjice tog saveza organizirao je dolazak predsjednikasvjetske πahovske federacije Felicia Campomanesa u Za-greb.

Do 1997. godine, kada je preuzeo duænost tajnika Zagre-baËkog zrakoplovnog saveza, suraivao je s Hrvatskim zra-koplovnim savezom pruæajuÊi pomoÊ u organizaciji natje-canja. Te je godine u Brodu organizirao veliki aeromiting

pod nazivom “Hrvatskakrila iznad Broda”. Za-hvaljujuÊi predsjednikuZagrebaËkog zrakoplo-vnog saveza Æarku Kra-ljeviÊu i tajniku SilvestruSekuliÊu mnogo je uËi-njeno na promidæbi zra-koplovstva organizaci-jom brojnih priredbi.Pod pokroviteljstvompredsjednika RepublikeHrvatske Stjepana Mesi-Êa od 2001. do 2005. go-dine SekuliÊ je sa sura-dnicima organizirao petvelikih aeromitinga me-unarodnog znaËaja. Ae-romitinzi iznad Save pri-vukli su brojne gledateljei izuzetno su pridonijelipopularizaciji zrakoplo-vnog πporta. U suradnji sTuristiËkom zajednicomZagreba 2001. godineorganizirao je panoram-ske letove iznad Zagre-ba. Iste godine vodio jehrvatsku reprezentacijupadobranaca na prvosvjetsko prvenstvo base

skakaËa (skakanje sa zgrada i drugih objekata) kada su naπinatjecatelji postigli odliËne rezultate. Organizirao je i pro-slavu u povodu 90. obljetnice avijacije u Zagrebu u spomenSlavoljubu Penkali, Vladimiru Novaku i ostalim pionirimamotornog letenja. Silvestar SekuliÊ umrlo je iznenada, na-kon kratkog boravka u bolnici, 18. listopada 2006. Pokopanje na Novom groblju u ZapreπiÊu, uz nazoËnost brojnih πto-vatelja njegova djela. Oproπtajne govore odræali su predsta-vnici ZagrebaËkog πportskog saveza i Kluba zrakoplovnihveterana Aerokluba Zagreb.

SILVESTAR SEKULIΔ 1943. - 2006.Nakon 15 godina pedagoπke djelatnosti, SekuliÊ je obavljao struËneposlove u strukovnim πportskim savezima

IN MEMORIAM

Piπe Zdenko Jureπa

Literatura:

1. PetranoviÊ, I. (1998.). StoljeÊe novogradiπkog biciklizma. Nova Gradiπka: BiciklistiËki klub Strmac.

2. SaboliÊ, K. (1998. - 2006.). Hrvatski πportski almanah. Za-greb: Hrvatski olimpijski odbor.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:36 Page 40

Page 41: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 41

Page 42: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Tjelovjeæba i πport u Zagrebu

Sudionici Pedagoπko - edukativnogprojekta “©portski Zagreb” biti Êetijekom obilaska dvadesetak objekataupoznati s bogatom tradicijomtjelovjeæbe i πporta dugom viπe od dvastoljeÊa.

Streljaπtvo je prvi organizirani πport uZagrebu, a Graansko streljaËko druπtvoutemeljeno je 1786. godine. Streljaneizgraene 1808. i 1838. na Tuπkancu bilesu stjeciπta druπtvenoga, kulturnoga iπportskoga æivota grada. Strijelci su1830. izdali prvu πportsku publikaciju uZagrebu - Agramer scheiben schützenAlmanach. Austrijski Ëasnik AdalbertVanino otvorio je 1856. privatnu πkolumaËevanja, a Hrvatski maËevalaËki klubutemeljen je 1902. godine.

42

U prvom je planuprojekta obilaæenjeπportskih objekata iupoznavanje stjelovjeæbeno-πportskom, ali iopÊom povijestigrada Zagreba

SportskiZagreb

PEDAGO©KO-EDUKATIVNI PROJEKT

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Kako sudjelovati u Pedagoπko - edukativnom projektu "©portski Zagreb" ?Projekt “©portski Zagreb”, pokrenut radi upoznavanja s tjelovjeæbenom i πportskomtradicijom grada Zagreba, ponajprije je namijenjen πkolskoj mladeæi, ali i svim na-mjernicima, graanima i turistima. U prvom je planu obilaæenje πportskih objekata iupoznavanje s tjelovjeæbeno-πportskom, ali i opÊom povijesti Zagreba. UobiËajene tu-ristiËke ture obiËno su usmjerene na srediπnji dio grada. Ova je ruta duga 50 kilome-tara, najprije prolazi kroz jezgru grada i vodi na istok, nakon toga u sjeverni, pa u za-padni dio, te zavrπava u juænom dijelu Zagreba. Obilazak poËinje u 9 sati u Muzejsko-memorijalnom centru Draæen PetroviÊ, kraÊim predavanjem uz projekcije. Tamo sepolaznike upoznaje s rutom i ciljem projekta. Nakon desetominutnog obilaska Ciboni-ne dvorane, kreÊe putovanje autobusom. Tura zavrπava oko 14 sati u dvorani Vesla-Ëkog doma, gdje voditelji rezimiraju projekt. Cijena obilaska je 10 eura, plativo u ku-nama. Projekt “©portski Zagreb” zbiva se cijele godine, od ponedjeljka do petka. Au-tor je Zdenko JajËeviÊ, a menadæer Dubravka NovarliÊ. StruËni nadzor i pravni zastu-pnik projekta “©portski Zagreb” je Hrvatski πportski muzej iz Ëijeg je fundusa koriπte-na graa za njegovu realizaciju.

Pedagoπko - edukativni projekt "©portski Zagreb" organizira Hrvatski πportski muzej, Zagreb, Ilica 13/I. tel. 483-3483, tel/fax: 483-1379E mail: [email protected]. hr

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 42

Page 43: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

43

je otvoren stadion na kojem je uznogometno igraliπte ureena i atletskastaza. Dvije godine potom otvoren je istadion u KranjËeviÊevoj ulici. Prvivaterpolisti okupljali su se u HA©K-uod 1919. Od iste godine igra se iodbojka u Hrvatskom sokolu.

Velike meunarodnepriredbe

Prva srediπnja πportska organizacija uJugoslaviji, Jugoslavenski olimpijskiodbor, poËinje djelovati 1920. Iste sugodine zagrebaËki πportaπi prvi putnastupili na olimpijskim igrama. PrviboksaËi trenirali su u zagrebaËkomTeπkoatletskom klubu Herkules,utemeljenom 1920. godine. PoËetkomzagrebaËkoga πportskog kuglanja smatrase osnivanje Susedgradskoga

kuglaËkoga kluba 1920. godine. PrviHrvatski moto-klub poËeo je djelovati1921. Prvo motociklistiËko trkaliπtenalazilo se na »rnomercu, a 1934.izgraeno je u Trnju trkaliπte Miramare.

U razdoblju izmeu dva svjetska rataproπirila se lepeza zagrebaËkih πportova.Od 1922. poËinje se igrati hazena, ukojoj su iskljuËivo sudjelovale æene.Najuspjeπnija je bila ekipa H©KConcordia, koja je, kao dræavnareprezentacija, na IV. svjetskimæenskim igrama u Londonu 1934.osvojila prvo mjesto. Prvi zagrebaËkistolnotenisaËi okupljali su se od 1922. uH©K Concordia. Na sklizaliπtu uMihanoviÊevoj ulici odigrana je zimi1924. prva javna utakmica u hokeju naledu po kanadskim pravilima, izmeuekipa ZagrebaËkoga klizaËkoga druπtvai HA©K-a. IgraËi Golf kluba Zagrebvjeæbali su i natjecali se na igraliπtu u

Prve satove tjelovjeæbe prvi je poËeoodræavati Miroslav Singer u Zavodu zagimnastiku na Gornjem gradu 1959.godine. Od 1864. godine, u Zagrebudjeluje privatna jahaËka πkola VilimaLambergera, a prva galopska utrkaprireena je 1878. na imanju grofaJulija JankoviÊa u Jankomiru. Druπtvoza tjelovjeæbu, Hrvatski sokol, djelujeod 1874. godine. Iste godineutemeljeno je Hrvatsko planinarskodruπtvo (HPD) i SklizaËki klub.

VeslaËko druπtvo Sava osnovano je1875. godine. U listopadu 1883.otvorena je Sokolana, prva dvorana ugradu namijenjena tjelovjeæbi. Tenis sepoËeo rekreativno igrati potkraj XIX.stoljeÊa na plemiÊkim imanjima, a od1904. mogu ga igrati i graani u Prvomhrvatskom sklizalaËkom druπtvu.Potkraj XIX. stoljeÊa, biciklizam je bionajpopularniji πport u Zagrebu. Prvohrvatsko druπtvo biciklista utemeljenoje 1885., a prva biciklistiËka utrkaodræana je na Zrinjevcu godinu kasnije.Prvo biciklistiËko trkaliπte izgraeno je1891. na danaπnjem Rooseveltovu trgu,a 1894. osnovan je Savez hrvatskihbiciklistah, prvi πportski savez uHrvatskoj.

Prve πportske organizacije kojenjeguju nogomet bili su HA©K(Hrvatski akademski πportski klub) iPNI©K (Prvi nogometni i πportskiklub), osnovani 1903. Prvi je automobilu Zagreb iz BeËa dovezao FerdinandBudicki 1901. godine. Sve veÊi brojautomobila potaknuo je osnivanjePrvoga hrvatskog automobilskogakluba 1906. godine. Prva utrka zaprvenstvo Hrvatske odræana je u rujnu1912. godine na relaciji Zagreb -Varaædin - Zagreb.

Prvi ljubitelji hrvanja i dizanja utegaosnovali su 1905. Atletski klub Atlas.Prvi zagrebaËki atletiËari ponikli su uHA©K-u i PNI©K-u, a nastupili su naprvoj atletskoj utrci u srpnju 1905.godine, na relaciji od »rnomerca doPodsuseda. Prvu utakmicu u hokeju natravi odigrale su ekipe samoborskogaSK ©iπmiπ i H©K Concordia ljeti 1908.godine u Samoboru. UnatoË loπimuvjetima, PlivaËki klub poËeo je sradom 1910., a godinu kasnije njegovisu Ëlanovi preπli pod okrilje HA©K-a.

Srediπnja πportska organizacija uHrvatskoj, Hrvatski πportski savezosnovan je u Zagrebu 5. X.1909.godine. Najuspjeπniji zagrebaËkinogometni klub u meuratnomrazdoblju - Prvi hrvatski graanskiπportski klub - poËeo je djelovati 1911.godine. U svibnju 1912. u Maksimiru

Plak

at P

edag

oπko

- e

duka

tivno

g pr

ojek

ta “

©por

tski

Zag

reb”

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 43

Page 44: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

44

Maksimiru, ureenom 1931. godine. Prvijugoslavenski kajak klub Zagreb poËeo je sradom 1931., a prvo prvenstvo Zagrebaodræano je u rujnu iste godine.

NajveÊa πportska priredba u Zagrebu bilesu u meuratnom razdoblju V. balkanskeatletske igre, odræane 1934. na stadionu uSveticama. Od 1932. koπarka se igrala uSokolskom druπtvu Zagreb II. Rukomet seprvi put igrao na Dræavnoj I. muπkojrealnoj gimnaziji pod vodstvom nastavnikatjelovjeæbe Vladimira JankoviÊa. Ta jeekipa 1. lipnja 1935. pobijedila naSrednjoπkolskom igraliπtu ljubljanskesrednjoπkolce (8-5). Prvi olimpijski bazenizgraen je na Savi 1940. godine.

Poslije II. svjetskog rata ukinuti su svinazivi predratnih klubova, osnovani su novi,a pojavili su se i novi πportovi. NK Dinamodjeluje od 1945. Akademski judo klubMladost utemeljen je 1951. godine, aAkademski ragbi klub Mladost poËeo jedjelovati 1954. godine. Karate se prvi putpoËeo trenirati u Karate klubu Zagreb 1966.Osnovani su i prvi klubovi u drugimπportskim granama: BoÊarski klub Zagreb(1954.), Druπtvo za podvodne sportove(1954), Prvi streliËarski klub Zagreb (1955.),Taekwondo centar Zagreb (1969.), Klub zamotonautiku i skijanje na vodi Chromos(1969.), Baseball klub Zagreb (1983.),Badmintonski klub Zagreb (1989) i dr.

U Zagrebu je odræano nekoliko velikihmeunarodnih πportskih priredbi:Gimnaestrada (1957.), EP u stolnom tenisu(1960.), EP u kuglanju (1960), SP Bskupine u hokeju na ledu (1966.), EP uumjetniËkom klizanju (1974. i 1979.), IV.europsko streliËarsko prvenstvo FITA i III.europsko streliËarsko prvenstvo FIELD(1974.), EP u nogometu (1976.), Atletskikup Europe (1981.), Svjetski kup usportskoj gimnastici (1982.), EP u koπarci(1989.), XIV. svjetske studentske igreUniverzijada (1987.) EP u koπarci (1989.) idruga natjecanja.

U studenom 1959. otvorena je Visokaπkola za fiziËku kulturu, danas Kinezioloπkifakultet. Najpoznatije hrvatske πportskenovine, Sportske novosti, zapoËele suizlaziti u kolovozu 1945. godine. Stadion uMaksimiru izgraen je 1952. godine.PlivaËki bazen na ©alati izgraen je 1947.Prvo klizaliπte s umjetnim ledom otvorenoje na ©alati 1961. Sportska dvorana naTreπnjevci, tzv. Kutija πibica, izgraena je1970. Dom sportova otvoren je 1972. Upovodu odræavanja Univerzijade izgraenje Sportsko rekreacijski centar Jarun, SRCMladost, SRC ©alata, sportska dvoranaEkonomskog fakulteta, Kemijsko-tehnoloπkog obrazovnog centra, Sportskadvorana Martinovka, Sportska dvoranaSutinska vrela i Koπarkaπki centar DraæenPetroviÊ.

1

2

3

4

5

6

7

8

MEMORIJALNI CENTAR “DRAÆEN PETROVIΔ”

KO©ARKA©KI CENTAR “DRAÆENPETROVIΔ”

STADION NK ZAGREB

SREDNJO©KOLSKO IGRALI©TE

DVORANA ZAGREBA»KOGTJELOVJEÆBENOG DRU©TVAHRVATSKI SOKOL

SRC SVETICE

STADION NK DINAMO

MAKSIMIR VIDIKOVAC

SRC ©ALATA

KATEDRALA

MIROGOJ

CMROK

DOM SPORTOVA

HA©K MLADOST

KINEZIOLO©KI FAKULTET

SRC JARUN16

15

14

13

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 44

Page 45: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

9

10

11

12

13

14

15

16

Objekti koji se obilaze u Pedagoπko - edukativnom projektu “©portski Zagreb”

Bedæ Projekta“©portski Zagreb”

Svakom sudioniku projekta bit Êe poklonjena papirnata vreÊica, bedæ,plakat i prospekt u kojem je na planu grada ucrtana ruta i sva mjesta

obuhvaæena obilaskom.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 45

Page 46: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Nikola JurkoviÊnajveÊi je dioæivotnog i radnogvijeka posvetioradu sastudentima,Stjepan Korbardao je trajan ivrijedan doprinosrazvoju πporta,posebnorukometa uHrvatskoj, aVeljko RogoπiÊpropagiranjuplivaËkog πporta

46

DRÆAVNE NAGRADE ZA ©PORT "FRANJO BU»AR"

Tekst i slike Saπa Ceraj

Na prigodnoj sveËanosti uHrvatskoj kazaliπnoj kuÊi uZadru 25. studenoga - na dan

kada je, prije 140 godina, roenzaËetnik hrvatskog πporta i otacnaπeg olimpizma Franjo BuËar,dodijeljena su najviπa dræavnaπportska priznanja.

Odluku o dobitnicima donio je, natemelju prispjelih prijedloga isukladno Zakonu o πportu, OdborDræavne nagrade za πport "FranjoBuËar" u sastavu: prof. dr. sc. MatoBartoluci, predsjednik te Ëlanovi:Danira NakiÊ-BiliÊ, Antun Vrdoljak,Perica BukiÊ, Lino »ervar, MileDumanËiÊ, Edo Pezzi i DamirVrbanoviÊ, koji su odluËili da se triDræavne nagrade za πport "FranjoBuËar" za æivotno djelo u 2006.godini dodijele NIKOLIJURKOVIΔU i STJEPANUKORBARU iz Zagreba te VELJKUROGO©IΔU iz Kaπtel LukπiÊa, a 12 godiπnjih nagrada dobili su:DINKO BRAVAR PULA, JOSIP»OP, DANIJELA GRGIΔ, EMILHOFMAN i ÆARKO SUSIΔ izZagreba, ELVIS FATOVIΔ iGORAN SUKNO iz Dubrovnika,MIROSLAV KOTARAC iz©ibenika, MARIN MI©URA iBLANKA VLA©IΔ iz Splita teATLETSKI KLUB ZA OSOBE SINVALIDITETOM "AGRAM" izZagreba i JEDRILI»ARSKI KLUB"USKOK" iz Zadra.

SveËanosti su, uz brojne πportaπe iπportske djelatnike, nazoËili ipredsjednik HOO-a Zlatko Mateπa,ministrica pravosua Ana Lovrin,pomoÊnik ministra za πport ÆeljkoKlariÊ, nadbiskup zadarski IvanPrena te drugi uzvanici.

NIKOLAJURKOVIΔ

Mr. sc. NikolaJurkoviÊ najveÊije dio æivotnog iradnog vijekaposvetio radu sastudentima.Godine 1961.

poËeo je raditi na SveuËiliπtu u Zagrebu,gdje mu je glavni zadatak bio uvoenjetjelesne i zdravstvene kulture na svevisokoπkolske ustanove.

Godine 1974. njegovom je zaslugomosnovan Zavod za fiziËku kulturuSveuËiliπta u Zagrebu, kojemu postaje iprvi voditelj (direktor). Zbog ukidanjaZavoda 1980. godine zapoπljava se naElektrotehniËkom fakultetu u Zagrebukao predavaË tjelesne i zdravstvenekulture. Zasluæan je za izgradnju πportskedvorane "Martinovka" za potrebestudentske nastave i πporta, koja jefinancirana sredstvima Univerzijade.

Za svoj dosadaπnji rad na SveuËiliπtu uZagrebu dobitnik je brojnih priznanja:RepubliËke nagrade fiziËke kulture,Zlatne znaËke fiziËke kulture, Zlatnemedalje za doprinos organizaciji

JurkoviÊu, Korbaru i nagrada za æivotno

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 46

Page 47: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

47

Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, 75 godina πporta na SveuËiliπtu, priznanjaSaveza za fiziËku kulturu Hrvatske za 30 godina rada za unapreenje fiziËkekulture, posebnog priznanja od profesoratjelesne i zdravstvene kulture naSveuËiliπtu u povodu 40. obljetniceorganizirane nastave tjelesne izdravstvene kulture.

Napisao je viπe od 50 znanstvenih istruËnih radova te kao veliki zaljubljenik,struËnjak i dugogodiπnji skijaπki radnik,na hrvatskom i engleskom jeziku izdaoknjigu "Skijanje: tehnike, metodika iosnove treninga".

STJEPANKORBAR

Roen je 7.rujna 1931.godine u Zagrebugdje je zavrπiorealnu gimnaziju idiplomirao naEkonomskomfakultetu.

Njegov trajni doprinos u promicanjuπporta, osobito rukometa, ostvaren jetijekom gotovo 60 godina neprekidnog

djelovanja u raznim segmentima πporta -u ulozi rukometnog trenera i struËnjakana unapreenju rukometa, predavaËa nateËajevima i seminarima za πkolovanje iusavrπavanje trenera te uz posebniangaæman u izdavaËkoj i druπtvenojπportskoj djelatnosti.

VeÊ u vrlo ranim godinama poËeo sebaviti nogometom, veslanjem irukometom.

U rukometu djeluje kao igraËRukometnog kluba Zagreb te kao treneristoimenog kluba sve do 1991. godine.Dok je bio aktivan igraË RK Zagreb, klubje 1949., 1954. i 1956. godine osvojioprvenstvo bivπe dræave u velikomrukometu i 1957. godine u malomrukometu. Za reprezentaciju bivπe dræave1955. godine nastupa i na Svjetskomprvenstvu u velikom rukometu.

Pod njegovim trenerskim vodstvomRK Zagreb je 1962., 1963. i 1991. godineosvojio dræavno prvenstvo. Obnaπao je imnoge πportske duænosti u RK Zagreb, ukojem je bio i Ëlan uprave ipotpredsjednik. Izniman utjecaj imao je ustvaranju πampionske momËadi togakluba.

Od 1968. do 1972. imenovan jeizbornikom i trenerom rukometnereprezentacije grada Zagreba, a 1992. do1993. i prvim izbornikom hrvatskerukometne reprezentacije.

Napisao je i dvije struËne knjige:"Rukometni praktikum za trenere" i"Pripreme u 50 rukometnih treninga".

Za uspjeπan i dugogodiπnji rad urukometnoj organizaciji nagraivan jebrojnim nagradama i priznanjima. Godine2005. prima Dræavnu nagradu πporta"Franjo BuËar", kao godiπnju nagradu.

Rezultati njegova rada dali su trajan ivrijedan doprinos razvoju πporta,posebno rukometa u Hrvatskoj.

VELJKOROGO©IΔ

Roen je 21.srpnja 1941.godine u KaπtelLukπiÊu gdje jezavrπio Studijrehabilitacijskihnauka.

Godine 1959. postaje Ëlan PlivaËkogkluba Jadran Split, a veÊ godinu danakasnije ruπi dræavni rekord na 400 metarakraul. Prvak dræave bio je 142 puta,sruπio je 51 dræavni rekord, za dræavnureprezentaciju nastupao 203 puta te je sa14 godina bio kapetan dræavnereprezentacije. Sudjelovao je namediteranskim igrama u Napulju, Tunisui Izmiru, na kojima osvaja srebro ibroncu, a nastupao je i na OI u Rimu iTokiju.

Kao plivaËki maratonac nastupa od1969. godine. Prvak svijeta postaje 1971.,1972., 1973., i 1974. kada postavlja novisvjetski rekord i dobiva u trajnovlasniπtvo vrijedan srebrni pokal star 20godina. Plivao je brojne meunarodnemaratone te one na Jadranu, sa æeljompropagiranja plivaËkog πporta. Uspjeπnoje isplivao maraton od grada Gradoa doRiccionea (Italija), dionicu dugu 225kilometara, te postavio novi svjetskirekord u daljinskom plivanju. Godine2004. uspjeπno je preplivao engleskikanal La Manche, a 2005. godine plivamaraton Savudrija - Privlaka kojimpovezuje Lijepu naπu.

Na Floridi 2000. godine, kao nagradaza sve plivaËke uspjehe, ime VeljkaRogoπiÊa uklesano je u dvoraninajpoznatijih plivaËkih velikana,International Marathon Swimming Hallof Fame.

Nositelj je brojnih priznanja:Spomenice Domovinskog rata, RedaDanice Hrvatske s likom Franje BuËara,Reda hrvatskog trolista, Dræavne nagradeπporta "Franjo BuËar" - godiπnja nagrada,posebnog priznanja Hrvatskogaolimpijskog odbora.

RogoπiÊu djelo

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:37 Page 47

Page 48: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Zadovljene pretpostavkeSnimiti neki dinamiËni πport nije baπ lako, kao πtoto mnogi zamiπljaju. Treba odabrati pravo mjesto

snimanja s kojeg imamo najbolji pregled cijele akcije,reagirati u pravi trenutak da bismo snimili najefektnijesituacije, a da fotografija pri tome zadovoljavatehniËke i estetske kriterije. Za ovaj bismo uradakmogli reÊi da su sve te pretpostavke zadovoljene.Dijagonalna kompozicija πportaπa joπ viπe naglaπavabrzinu, odabirom kratkog vremena ekspozicije πportaπje dostatno oπtar, a izborom objektiva (uskokutnikom)postignuta je mala dubinska oπtrina, Ëime je likodvojen od pozadine.

Maksimalna koncentracija fotografaPred nama je vrsna πportska fotografija. Ono πtona njoj posebice plijeni pozornost je kompozicijski

raspored, u obliku trokuta, πto svjedoËi da je snimateljpritisnuo okidaË aparata u pravom trenutku. Osimtoga, pazio je da svi sudionici budu dobro smjeπteni ukadru, kako to znamo reÊi. Ni jedan nije rezanrubovima slike (πto je u ovakvim sluËajevima Ëesto),nego u potpunosti popunjavaju prostor slike. Ovakvasnimka moæe nastati samo pri maksimalnojkoncentraciji fotografa, da bi ostvario maksimum ufotografskom, ali i u πportsko-informativnom smislu.

SPORTSKA FOTOGRAFIJA

1

1

2

Piπe Kreπimir MikiÊ

Pokret i akcija

2

48

Prifotografiranjuuvijek treba sistompozornoπÊupaziti naprednji plan,kao i napozadinu. Tosu dvaravnopravnaËimbenika kojiËine svakusliku

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 48

Page 49: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

UmjetniËki zahtjevi Na sljedeÊoj Êemo snimci pokuπatiobjasniti kako rijeπiti dilemu izmeu

uspjeπne fotografije nekog πporta iumjetniËkih zahtjeva. Napor i vjeπtinanatjecatelja πto proizlazi iz ove fotografija, aπto je opet dominantno rezultat reakcije upravom trenutku, vrijedna je hvale. Meutim,fotografija kao da je podijeljena u dva dijela:gornji, u kojem se zbiva akcija, i donji, kojizbog naglaπene crvene boje i ritmiËkograsporeda (uz naglaπeni natpis, a slova nafotografiji uvijek odvlaËe pozornost) viπesmeta nego koristi. Kako onda rijeπiti ovakvufotografsku situaciju? Jedino tako da sedonekle smanji upravo donji dio, dakle da seaparat pri snimanju malo podigne.

Detalji i emocije Ovdje prikazujemo upravo takav sluËaj,kad je bitna reakcija igraËa. Ono πto

donekle smeta, a πto je danas, u dobasvekolike træiπne ekonomije, nemoguÊezaobiÊi, su krupna slova neke promidæbeneporuke, πto sliku Ëini neËitkom ili, grubljimjezikom reËeno, prljavom. Teπko je to izbjeÊiuz sva nastojanja fotografa.

Najpopularniji sport, nogomet Fotografija koja je dobro zabiljeæila i loptui igraËe u akciji. Pri kratkom vremenu

ekspozicije 1/500 i odabirom uskokutnikapostignuta su dva cilja: oπtrina pokreta iodvojenost neoπtrinom prednjeg plana (igraËi)od pozadine (gledaliπte). Da je samo kojimsluËajem drugi plan bio malo oπtriji,koloristiËko bogatstvo toliko bi dominiraloslikom da ni prvi plan, bez obzirana njegovo znaËenje, ne bi viπe utolikom stupnju dolazio doizraæaja.

3

5

3

4

54

49

Fotografski savjetnikPri fotografiranju uvijek treba s istom pozornoπÊu paziti na prednji plan, kao i na pozadinu. To su dva ravnopravnaËimbenika koji Ëine svaku sliku.Bez svjetla sasvim sigurno nema ni fotografije. No, nemojte nikad zaboraviti da niπta manje nije vaæna ni sjena. Kao i uprethodnom savjetu, rijeË je o dva jednako vaæna elementa.Ekspozicija nije samo tehniËki pojam. Njome uvelike stvaramo buduÊu fotografiju i u izraæajnom smislu (primjerice,kraÊim eksponiranjem moguÊe je zabiljeæiti oπtru reprodukciju brzih pokreta ili velikim otvorima objektiva - blende,postiæemo odvojenost prednjeg plana od pozadine, zbog manje dubinske oπtrine i sliËno).Boja nije samo πarenilo. Boja je snaæno izraæajno sredstvo koje djeluje na doæivljaj fotografije u psiholoπkom i estetskomsmislu. Stoga boju treba i te kako kontrolirati, kad god je to moguÊe, pri snimanju.Za snimanje πportskih fotografija neizostavan je uskokutnik (teleobjektiv) i tronoæac (stativ).

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 49

Page 50: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

PUBLICISTIKA

Samo studiozni autori iiskreni zaljubljenici u sport

mogu posvetiti nekoliko godinaæivota istraæivanju arhivskihdokumenta vezanih uzrazdoblje svoga interesa.Upravo su takvi DuπkoMaroviÊ i Mihovil Radja,autori druge knjige izuzetnovrijedne edicije o povijestisporta u Splitu, „Povijestiπporta od 1918. 1941. godine“.Prvo je MaroviÊ zapoËeoprikupljati grau istraæujuÊisplitske knjiænice i arhive,praveÊi biljeπke i skupljajuÊisnimke o razdoblju izmeu dvasvjetska rata. Na æalost, smrt gaje prekinula u dovrπavanjuzapoËete povijesti. Komisija zapovijest πporta Splitskogsaveza πportova povjerila jeMihovilu Radji Ëast da zavrπiono πto je MaroviÊ zapoËeo. I upravo zahvaljujuÊiMaroviÊevoj poËetnoj iRadjinoj zavrπnoj snazi, prednama je povijest sporta tadamoæda brojËano malog, ali

velikog sportskog grada.Na poËetku knjige dana je

kratka povijesna slika Splita odkraja I. svjetskog rata dopoËetka II. svjetskog rata, urazdoblju u kojem je gradudvostruËio broj stanovnika.Razvoj grada sigurno jepogodovao i razvoju sporta.Ukupno su abecednim redompredstavljena 32 sporta togarazdoblja, od atletike, koπarke,nogometa, gimnastike dozrakoplovstva, a nisuzaboravljeni ni neki odsportova koji su se tada igrali,kao πto je hazena, pa sve doskautizma ili picigina.

Posebno poglavlje posveÊenoje razvoju olimpijskog pokretau Splitu, u kojem su - osimpovijesnog pregleda - navedenii svi sportaπi Splita koji sunastupili na olimpijskim igramau Parizu 1924., Amsterdamu1928. i Berlinu 1936.

Sport ne bi bio moguÊ bezsportskih objekata kojima jeposveÊeno jedno od poglavlja.

Povijest πporta u Splitu 1918. -1941. (knjiga druga)

sjednice doprvihËelnikanacionalnogolimpijskogodbora.Izdvojeni sui najvaænijidogaaji kojisu obiljeæiliHOO odosnutka1991. pa svedo 2006.Idejaolimpizmaogleda se unastupimasportaπa naolimpijskimigrama, aautori namdaju pregledsvih sportaπa osvajaËamedalja na zimskim i ljetnimolimpijskim igrama od 1992.u Barceloni do 2006. uTorinu.

U drugom poglavlju, Tkoje tko od 1991. do 2006.,predstavljena su trojicadosadaπnjih predsjednika

HOO-a i petorica glavnihtajnika. HOO od 1994.godine izabire najuspjeπnijesportaπe i ekipe pa su autoripo godinama i kategorijamapodsjetili na laureate uproπlih 12 godina. Tu su isvi dobitnici Nagrade HOO-a Matija Ljubek, koja

Mali veliki grad

DuπkoMaroviÊ iMihovilRadja autorisu drugeknjigeizuzetnovrijedneedicije opovijestisporta uSplitu

50

Monografija

Na putuolimpizma Autori Radica JurkinLugoviÊ, ZdenkoJajËeviÊ i Ante DrpiÊ utri poglavljapredstavljaju povijestnastanka HOO-a iuspjehe hrvatskihsportaπa podvodstvom najveÊenacionalne olimpijskeinstitucije

SlaveÊi 15 godina svoguspjeπnog samostalnog

postojanja, Hrvatskiolimpijski odbor izdao jemonografiju “Na putuolimpizma” troje autora -Radice Jurkin LugoviÊ,Zdenka JajËeviÊa i AnteDrpiÊa.

Monografija jepodijeljena u tri poglavljakoja predstavljaju povijestnastanka HOO-a i uspjehehrvatskih sportaπa podvodstvom najveÊenacionalne olimpijskeinstitucije.

Prvo poglavlje, Na putuolimpizma, poËinjepovijesnim pregledomnastanka ideje olimpizma uHrvatskoj. Naglaπena je iuloga Franje BuËara,promicatelja modernogolimpijskog pokreta napodruËju Hrvatske i ËlanaMOO-a od 1920. do 1946.godine, Borisa BakraËa kojije bio predstavnik Hrvatskeu MOO-u od 1960. do1987. i sportskog ipolitiËkog uglednika, prvogpredsjednika HOO-aAntuna Vrdoljaka, koji jeËlan MOO-a od lipnja 1995.godine. Vidljiva jepovijesna uvjetovanost,æelja za samostalnoπÊu ipolitiËki uvjeti osnivanjaHOO-a, od osnivaËke

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 50

Page 51: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Æenska koπarka

Ruæica Meglaj Rimac Zbog povijesnihpodataka,svjedoËenjasuvremenikasportaπa, privatne isluæbenedokumentacijskegrae, zanimljivosklopljenih u priËu,ova je knjigazanimljiva svima kojiprate razvoj jednogod sportova u kojimaje Hrvatska dalasvjetske velikane

Malo je knjiga usportskoj literaturi

koje su posveÊenesportaπicama, a joπ jemanje onih koje suposveÊene sportaπicamakoje su svoj sportski vijekposvetile ekipnom sportu.Jedna od takvih je knjigakoja je izdana ove godineposveÊena koπarkaπici,ZagrepËanki RuæiciMeglaj Rimac, autoraJovana Kosijera. Vrsninovinar i publicist, koji jeu koπarci proveo svojprofesionalni i privatnivijek, o Ruæici govorikroz prizmu razvojakoπarke, naroËito æenskekoπarke u Hrvatskoj.

Autor nam pribliæavaRuæicu i kroz rijeËi njenihsuvremenika u sportu,suigraËica, prijatelja, ljudikoji su je okruæivali.Dokumentacijski prilozikoji govore o veliËini ivaænosti koπarkaπice

Meglaj Rimac uklopljenisu vrlo skladno u knjigutako da, ËitajuÊi, Ëitamopovijest æenske koπarkeod polovice proπlogstoljeÊa do danas.

Impresivna je sportskakarijera Ruæice MeglajRimac u kojoj je punih 15 sezona igrala koπarku (od 1956. do 1971.), s osvojenim naslovimaprvakinje Zagreba,Hrvatske, Jugoslavije.Kao juniorka je startala useniorskoj reprezentacijibivπe dræave u kojoj jeigrala 13,5 godina, Ëestokao jedina predstavnicahrvatske koπarke, teodigrala 167 sluæbenih i12 prijateljskih utakmica,nastupila na sedambalkanskih, sedameuropskih i dva svjetskaprvenstva. Bila je iuspjeπna sportskadjelatnica, meu ostalimprovevπi pet godina uËlanstvu Æenskekoπarkaπke komisije FIBA-e.

Piπe Milena DragiπiÊ

Kroz knjigu se provlaËii RuæiËina privatna priËau kojoj, sa suprugomMatanom i sinovimaDavorom i Slavenom,vrsnim koπarkaπima, æivivrhunsku koπarku ubivπoj dræavi, Hrvatskoj,©vicarskoj, Turskoj iSjedinjenim AmeriËkimDræavama.

Stoga je ova knjiga,zbog povijesnihpodataka, svjedoËenjasuvremenika sportaπa,privatne i sluæbenedokumentacijske grae,vrlo pametno i zanimljivosklopljenih u priËu,interesantna za Ëitanjekoπarkaπkim ljubiteljima,djelatnicima, ali i svimakoji prate razvoj jednogod sportova u kojima jeHrvatska dala svjetskevelikane.

Knjiga je veliËine22x22 cm na 160stranica, tvrdo ukoriËena.Nakladnik je sportskabiblioteka Pop&Pop izZagreba.

Autori nisu zaboravili niljude i tiskovine koji susport pratili rijeËju islikom. Jedan od raritetaiz tog razdoblja praÊenjasporta je i snimkaSokolskog sleta autoraJosipa Karamana, πtopredstavlja jedan odprvih filmova uHrvatskoj sa sportskomtematikom.

Sva poglavlja suilustrirana bogatompovijesnomdokumentacijom paknjiga predstavljanezaobilazan povijesnidokument za sve sportskepoklonike.

Knjigu je izdao Splitskisavez πportova, Komisijaza povijest πporta 2006.godine u nakladi od 1000primjeraka. VeliËine je27x 21cm, tvrdoukoriËena, na 680stranica.

je do 2000. godine nosilanaslov Trofej Hrvatskogolimpijskog odbora. Od1993. hrvatski su sportskiradnici dobitnici i TrofejaMeunarodnogolimpijskog odbora.

U treÊem poglavljunavedeni su svi rezultatikoje su hrvatski sportaπiostvarili od 1992. dodanas.

Monografija jeilustrirana sjajnimfotografijama kojesvjedoËe o najvaænijimdogaajima u hrvatskomsportu, sportaπima isportskim djelatnicimakoji su ispisali povijesnestranice meunarodnogsporta.

Monografija je veliËine28x21 cm, na 208stranica, tvrdo ukoriËena.U nakladi od 2000primjeraka izdao ju jeHrvatski olimpijski odbor,Trg Kreπimira ΔosiÊa 11,Zagreb.

51

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 51

Page 52: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

Koπarkaπki motiv u filateliji nijese prvi put pojavio u dræavamakoje su u tom sportu velesile.

Prvu poπtansku “koπarkaπku” markuizdali su 1934. Filipini. Potom suuslijedile panamske marke 1938. i1939., ekvadorska 1939., bugarska1947., nikaragvanska 1949., temaarska 1950. Sjedinjene Dræave,zemlja u kojoj je koπarka izmiπljena,prvu su poπtansku marku na temukoπarke izdale tek 1961., kad jeobiljeæena 100. obljetnica roenjaJamesa Naismitha, Ëovjeka koji je'izumio' taj sport.

Meunarodnakoπarkaπka organizacija

Meunarodnu koπarkaπku federaciju(Fédération Internationale de BasketballAmateur - FIBA) osnovali su 18. lipnja1932. u Æenevi koπarkaπki savezi Ae, »e,Ge, Ie, Le, Pa, Re i ©e. FIBA organizirasvjetska prvenstva od 1. za muπkarce, a od1. za æene. Prvo prvenstvo za koπarkaπeodræano je u Argentini, gdje je slaviodomaÊin, drugi je bio SAD-a, a treÊi»ilea. Dosad je odigrano 15 SP-a na kojimsu po tri puta prvaci bili koπarkaπi SAD-a,bivπeg SSSR-a i bivπe Jugoslavije.

Prvenstva se odræavaju svake Ëetvrteparne neprijestupne godine, dakleizmjenjuju se s OI. Godine 1989. FIBA jeukinula pravilo o amaterizmu, Ëime jeomoguÊeno da na SP-u i OI nastupaju ikoπarkaπi iz NBA lige. Danas u svijetuima viπe od 100 milijuna aktivnihkoπarkaπa, a viπe od 200 nacionalnihkoπarkaπkih saveza je pod okriljem FIBA-e.

Europska koπarkaπka prvenstvaodræavaju se svake druge godine. Prvi jeEurobasket za koπarkaπe odræan 1935. u©vicarskoj, a prvak je bila Latvija.Zanimljivo, 1949. Europsko koπarkaπkoprvenstvo igralo se u Egiptu, koji je tadapostao europski prvak. Najviπe uspjeha naeuropskim prvenstvima imao je SSSR(14), a potom Jugoslavija (5). U Italiji je1938. odræano prvo EP za koπarkaπice nakojem su slavile Talijanke. KoπarkaπiceSSSR-a su osvojile 21 naslov europskihprvakinja.

Prva poπtanska marka posveÊena SP-uizdana je 1954. u Brazilu, nakon Ëega suse poËela sustavno izdavati razliËitafilatelistiËka izdanja na kojima su sepopularizirala koπarkaπka prvenstva.Obiljeæavanje 100. obljetnice nastankakoπarke 1991. popraÊeno je brojnimpoπtanskim markama diljem svijeta.

AmeriËka koπarkaπka liga - NBA

National Basketball Association, NBA,najjaËa je profesionalna koπarkaπka ligana svijetu i jedna od glavnihprofesionalnih sportskih liga u SjevernojAmerici u kojoj se natjeËe 29 klubova izSAD-a i jedan iz Kanade. Liga jeosnovana u New Yorku 6. lipnja 1946.pod nazivom Basketball Association ofAmerica, BAA. Ime NBA usvojeno je ujesen 1949., nakon πto se BAA udruæio skonkurentskom National BasketballLeague. Sezona poËinje krajem listopadaili poËetkom studenoga, a u njoj svakiklub igra 82 utakmice. Liga se dijeli naIstoËnu (atlantska, centralna i jugoistoËnadivizija - skupina) i Zapadnukonferenciju (sjeverozapadna, pacifiËka ijugozapadna skupina). U veljaËi se igraAll-Star utakmica. Prije nje, navijaËiputem Interneta biraju po pet igraËa izsvake konferencije, a oni s najviπeglasova pojavljuju se u poËetnoj petorci.IgraË s najboljim uËinkom tijekomutakmice dobiva MVP nagradu(najkorisniji igraË). U posljednje sevrijeme izdaju poπtanske marke koje suposveÊene velikanima NBA lige, poputMichaela Jordana.

52

SPORT I FILATELIJA

Prvu poπtansku „koπarkaπku“marku izdali su 1934. Filipini.U Hrvatskoj su svoje markedobili velikani DraæenPetroviÊ 1994. i KreπimirΔosiÊ 2005.

Piπe mr. sc. Stjepan ZdenkoBrezariÊ

Koπarkana markama

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 52

Page 53: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

53

Hrvatska PoËeci koπarke na hrvatskim prostorima

vezani su uz Amerikanca WilliamaWeillanda, izaslanika KrπÊanske zajednicemladih, koji je 1924. u Zagrebu pokazaonovu igru. Nakon I. svjetskog rata koπarkase igra u Zadru i Rijeci, dijelovimaHrvatske pod talijanskom okupacijom. VeÊpoËetkom tridesetih, utemeljena je u Zadrukoπarkaπka udruga, a odigrano je i prvoprvenstvo grada. Zadarski koπarkaπisudjeluju u prvenstvima tadaπnje pokrajinesve do poËetka II. svjetskog rata. U svojojknjizi “Igre za druπtva i πkole”, izdanoj1925. u nakladi Narodne knjiænice, FranjoBuËar - opisujuÊi moderne igre - piπe i obasketballu. Prva pokazna koπarkaπkautakmica u Zagrebu odigrana je 27. sijeËnja1929. Odigrale su je, u dvoraniZagrebaËkog zbora u MartiÊevoj ulici,hazenaπice Akademskog πportskog klubaprotiv Prvog hrvatskog graanskogπportskog kluba. U zimi 1932., grupavjeæbaËa Sokolskog druπtva Zagreb IIaktivno zapoËinje s treniranjem koπarke. U nakladi Gimnastikon iz Zagreba 1933.objavljena su prva Sluæbena meunarodnapravila za basket-ball u kojima se igranaziva koπarkom. U prvoj polovicitridesetih koπarku su poËeli igrati i vjeæbaËikarlovaËkog Sokola, a igra se i u Suπaku1933. te u Splitu 1940.

Godine 1945. Milan Kobali, djelatnikFiskulturnog saveza Hrvatske i referent zakoπarku, okuplja zagrebaËke koπarkaπe,najprije muπkarce, a zatim i æene. I udrugim se hrvatskim gradovimaorganiziraju koπarkaπke sekcije. Zavrπniturnir sluæbenog prvenstva Hrvatske odræanje od 16. do 18. kolovoza 1946. u Zadru.Zadar postaje prvak u muπkoj i æenskojkonkurenciji. Organizacijski oblici togavremena zahtijevaju osnivanje saveza, pa jetako osnivaËku zajednicu Koπarkaπki savezHrvatske imao 19. prosinca 1948. godine, aprvi predsjednik bio je Ljubo Prosen.

Krajem 1948., odlukom Koπarkaπkogsaveza Jugoslavije, stvara se saveznakoπarkaπka liga. Hrvatski su kluboviosvajali brojne naslove prvaka i kup bivπedræave. Zadar i Jugoplastika su πest putabili prvaci, a Cibona od 1982. do 1985.osvaja tri naslova prvaka. Jedno jeprvenstvo osvojila ©ibenka, 1983. Odæenskih klubova najviπe je uspjeha imalaIndustromontaæa iz Zagreba, koja jeosvojila tri naslova prvaka, a Elemes iz©ibenika bio je prvak 1991. U europskimnatjecanjima Cibona je 1985. i 1986.osvojila Kup europskih prvaka, a 1982. i1987. Kup pobjednika kupova. Jugoplastikaosvaja Kup prvaka 1989., 1990. i 1991.godine. Kup Radivoja KoraÊa osvajali sujednom Lokomotiva (1972.) i dva putaJugoplastika (1976. i 1977.), a

Industromontaæa Kup Liliane Ronchetti,1980. Jugoslavija je prvu poπtansku markustavila u optjecaj 1959., a koπarkaπki motivisu se do njezinog raspada 1991. pojavljivalijoπ 14 puta.

Hrvatski koπarkaπki savez samostalan jeod 17. studenoga 1991., a Ëlan FIBA-epostaje 19. sijeËnja 1992. Hrvatska je dalanebrojeno vrhunskih koπarkaπa poputSkansija, ©olmana, TvrdiÊa, ΔosiÊa,Jerkova, PleÊaπa, PetriËeviÊa, Gjergje,NakiÊa, Knege, VrankoviÊa, PerasoviÊa,KukoËa, Rae, Komazeca, Tabaka, DraæenaPetroviÊa… Od koπarkaπica, rezultatima suse isticale Ruæica Meglaj, MarijanaBuπljeta, Mira Bjedov, Sanja OæegoviÊ,Jasna Pepeunik, Danira NakiÊ, KornelijaKvesiÊ, Æana Lelas i mnoge druge.Uspostavom Republike Hrvatske najviπeuspjeha imali su koπarkaπi Cibone, Zadra iSplita. Hrvatski koπarkaπi osvojili susrebrnu olimpijsku medalju 1992. uBarceloni, bronËanu na SP-u 1994. uTorontu, te dvije europske bronËanemedalje 1993. i 1995.

Hrvatska poπta je dosad izdala trikoπarkaπke marke. Tako su svoje markedobili tragiËno i prerano preminuli velikanihrvatske i svjetske koπarke, DraæenPetroviÊ 1994. i Kreπimir ΔosiÊ 2005.Godine 1997. izdana je serija od Ëetirimarke pod nazivom “Olimpijska odliËja”,gdje je obiljeæena olimpijska srebrnamedalja iz Barcelone.

Literatura:

1. Basketball je ime koπarka dobio u Zagrebu,Koπarkaπki savez Zagreba, Agencija zakomercijalnu djelatnost, Zagreb, 2005.

2. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska,1995.

3. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju,Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvoVinkovci, Tisak “Graham”, BrËko Distrikt,2001.

4. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005.,Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset,Zagreb, 2005.

5. Sportski leksikon, Leksikografski Zavod“Miroslav Krleæa”, ”GrafiËki zavod Hrvatske”,Zagreb, 1984.

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 53

Page 54: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

54

nn PORAST STRU»NOG ZNANJA U SPORTU

Viπe od 1300 trenera, sudaca, uËitelja, voditelja programa i sli-Ënih profila zanimanja u sportu uspjeπno je proπlo jedan od oblikasportskog πkolovanja i usavrπavanja pri Hrvatskoj olimpijskoj aka-demiji. Velik broj polaznika programa te ustanove, koju je uteme-ljio Hrvatski olimpijski odbor, rezultat je porasta zanimanja nacio-nalnih sportskih saveza i drugih sportskih organizacija za stalnimstruËnim usavrπavanjem. Upravno vijeÊe na Ëelu s predsjednikomZlatko Mateπom, a u sastavu Josip »op, SreÊko FerenËak, FranjoProt i Branka MatkoviÊ, uz privremenog ravnatelja HOA-e MilanaKolmana, na listopadskoj je sjednici te pokazatelje za 2006. godi-nu ocijenilo uspjeπnim i iznimno vaænim za daljnji napredak hrvat-skog sporta. »lanovi Upravnog vijeÊa razmotrili su i plan za 2007.za koji su predviena 25 posto veÊa sredstava da bi, uz πkolovanjei struËno usavrπavanje, Hrvatska olimpijska akademija mogla joπtemeljitije poraditi i na zadaÊamapromicanja olimpijskih naËela, pri-mjerice projektima povezivanjeumjetnosti i sporta, olimpijske soli-darnosti i drugim aktivnostima va-ænim za hrvatski i meunarodnisport.

nn RIJECI ODLI»NE OCJENEZA MI 2013.

PeteroËlana Komisija Meunaro-dnog odbora mediteranskih igara(MOMI) u sastavu Jose-Maria Ec-hevarria (©panjolska), MustaphaZekri (Maroko), Souhall Khoury(Libanon) i Sophie Matias (Francu-ska), na Ëelu s predsjednikomJacquesom Grospeilletom, ocjenji-vali su od 19. do 23. studenoga2006. spremnost Rijeke za organi-zaciju Mediteranskih igara 2013.,za koju se kandidirala Ëetvrti put.Predsjednik Grospeillet je u imeKomisije izrazio veliko zadovolj-stvo napretkom Rijeke te izjavio:"Iskreno se nadam da Êe Rijeka usvom Ëetvrtom pokuπaju dobiti or-ganizaciju, jer to i zasluæuje. Po-hvalno je πto Rijeka, bez obzira na to πto proπli put nije dobila MI,ostvaruje zacrtane ciljeve, gradi ceste i sportsku infrastrukturu imodernizira se. Æelja je MOMI-ja da se Hrvatska dokaæe u ovomprojektu. Ovdje je rijeË i o buduÊnosti samih mediteranskih igara,jer ako Hrvatska ne dobije domaÊinstvo, bit Êe to obeshrabrujuÊeza sve zemlje sredozemnog bazena". Uz grad Rijeku, kandidati sugrËki grad Volos i turski Mersin, a MOMI Êe konaËnu odluku do-nijeti na glavnoj skupπtini, od 15. do 17. studenoga 2007. godine uPescari.

nn NOVI RAZVOJNI PROGRAMI U KORIST SPORTA©A

Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog olimpijskog odboraZlatka Mateπe, u Zadru je 24. studenoga 2006. odræana 27. redovnasjednica VijeÊa na kojoj su, meu ostalim, usvojena tri nova ra-

zvojna programa HOO-a: program potpore kvalitetnim sportaπima,sportaπima mlaih dobnih kategorija i sportaπima u predolimpij-skom ciklusu. Cilj te odluke je sustavno financijsko i programskopraÊenje sportaπa od najmlaih dobnih kategorija do stasanja u vr-hunskog sportaπa, olimpijca. Njegova praktiËna provedba, premapravilima takoer usvojenima na toj sjednici VijeÊa, planirana jeod 1. sijeËnja 2007. godine.

nn JANICA KOSTELIΔ NOMINIRANA ZA NAGRADU MOO-a

VijeÊe HOO-a usvojilo je prijedlog Komisije za skrb o æenama usportu HOO-a, na Ëijem je Ëelu Morana PalikoviÊ Gruden, da se hr-vatska skijaπica Janica KosteliÊ nominira za godiπnju nagradu Me-unarodnog olimpijskog odbora "Æene i sport". Janica KosteliÊsvojim je sportskim rezultatima zasluæila jedinstveno mjesto usvjetskom sportu te, svojim odnosom prema sportu i javnoj ulozi

sportaπa u druπtvu, postavila krite-rije kojima Êe se mjeriti cjelokupnanacionalna sportska i olimpijskapovijest, stoji u obrazloæenju Vije-Êa.

nn SIGURNOST NATJECATELJA S HRVATSKIM CRVENIM KRIÆEM

Hrvatski olimpijski odbor i Hr-vatski Crveni kriæ potpisali su 8.studenoga 2006. Sporazum o sura-dnji s ciljem osiguranja zdravstve-ne zaπtite i sigurnosti natjecatelja iostalih sudionika velikih sportskihpriredbi. Sporazum na neodreenovrijeme potpisali su predsjednikHrvatskog olimpijskog odboraZlatko Mateπa i izvrπni predsje-dnik Hrvatskog Crvenog kriæa Ne-nad Javornik, uz nazoËnost pred-sjednika Hrvatskog Crvenog kriæaJadranka CrniÊa i glavnog tajnikaHOO-a Josipa »opa. Sporazum osuradnji uvelike Êe olakπati nacio-nalnim sportskim savezima organi-zaciju i provedbu velikih meuna-

rodnih natjecanja te ostalih velikih sportskih priredbi na nacional-noj razini. Naime, prema zakonskim propisima i propisima meu-narodnih sportskih saveza, organizator natjecanja je duæan na sa-mom natjecanju osigurati ekipu medicinskog osoblja.

nn O KATEGORIZACIJI SPORTA©A - TEMELJITO I DEMOKRATSKI

U studenome 2006. zavrπena je rasprava Ëetiriju odbora Skupπti-ne Hrvatskog olimpijskog odbora o Nacrtu prijedloga pravilnika okategorizaciji sportaπa, koji su prethodno na javnoj raspravi goto-vo godinu dana imali svi Ëlanovi HOO-a. Pravilnik o kategorizaci-ji sportaπa jedan je od kljuËnih dokumenta na kojem se temelji stje-canje svih prava sportaπa u Hrvatskoj; od usavrπavanja, πkolovanjai studiranja, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, sluæenja voj-nog roka, do stipendija, potpora, nagrada i drugih prava u skladu s

Glavni u Hrvatskom olimpPiπeRadica JURKIN LUGOVIΔ

OD OLIMPA DO OLIMPA

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 54

Page 55: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

55

dogaajimpijskom odboru

ostalim zakonima i propisima koji se odnose na njihov status. Sto-ga je kategorizacija - koju novi Zakon o sportu tretira kao javnuovlast Hrvatskog olimpijskog odbora, a samo rjeπenje o kategori-zaciji proglaπava upravnim aktom - doæivjela znatnije promjene uodnosu na prethodne tri od 1991. godine. Od veÊih izmjena Pravil-nik predvia uvrπtavanje nacionalnih prvaka u pojedinaËnim spor-tovima u skupinu vrhunskih sportaπa razvrstavanjem, pod odree-nim uvjetima, u treÊu od ukupno πest kategorija. Prema ocjeni pre-dlagaËa, time Êe se i ovim aktom potvrditi domet rezultata najbo-ljih sportaπa u Hrvatskoj koji dosad nisu imali pravo na kategoriza-ciju. Novost u prijedlogu je i povoljnija moguÊnost kategorizacijemlaih sportaπa - kadeta, kao dugoroËnije promiπljanje skrbi omladim i perspektivnim sportaπima.

nn S HRVATSKOM LUTRIJOM ZA LOKALNI SPORT

Sporazumom Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske Lutrije,tradicionalnog partnera u razvoju hrvatskog sporta - pet posto pri-hoda instant-sreÊke HL Auto Ëarolija rezervirano je za razvoj spor-ta na lokalnoj i regionalnoj razini. Prvi korisnik novËane potpore jeÆupanijski savez sportova Vukovarsko-srijemske æupanije. Premasporazumu potpisanom 6. studenoga 2006., sljedeÊe Êe dvije godi-ne u svakoj od 20 æupanija i Gradu Zagrebu biti izabran po jedanprojekt koji Êe oba partnera novËano poduprijeti s ukupnim izno-som od 100.000 kuna. Komisija (dva Ëlana iz HOO-a i dva iz HL-a) odabrat Êe projekt koji je prema opÊoj ocjeni vaæan za æupa-nijsku zajednicu i hrvatski sport. Planirana sredstva za ovaj projektsu 2,100.000 kuna.

nn DEKLARACIJOM U KORIST FAIR PLAY POKRETA

Predstavnici 40 zemalja Ëlanica Europskog fair play pokreta(EFPM) odræali su od 27. do 30. rujna 2006. godine, u talijanskimUdinama, 12. kongres EFPM-a i 12. opÊu skupπtinu te usvojili je-dinstvenu Deklaraciju o fair play pokretu. Vaæan dokument, u Ëi-jem je donoπenju sudjelovala i Hrvatska s predstavnicom HOO-aBiserkom Vrbek, pomoÊnicom glavnog tajnika za pravne i kadrov-ske poslove, govori o sportu na raskriæju razvoja zbog zabrinjava-juÊih pojava dopinga, podmiÊivanja, nedoliËnog i nefer ponaπanja.Deklaracija je poziv svim institucijama zaduæenima za razvoj olim-pizma, sportaπima, vlastima, πkolama, sportskim klubovima, medi-jima i drugim sudionicima u sportu da se zauzmu za razvoj poziti-vnih vrijednosti u sportu: timskog rada, tolerancije, meusobnogpoπtovanja, primjene pravila igre, istine, solidarnosti i suradnje.

nn U ZAGREBU S POVODOM

U povodu odræavanja Meunarodnog plivaËkog mitinga Mladost2006., 18. i 19. studenoga, u Zagrebu je boravio Genadij Aljeπin,potpredsjednik Meunarodnog plivaËkog saveza (FINA), Europ-skog plivaËkog saveza (LEN) i Ruskog olimpijskog odbora (ROC).Bila je to prigoda za sastanak s Ëelnicima HOO-a, predsjednikomZlatkom Mateπom i glavnim tajnikom Josipom »opom, te savjetni-kom za unapreenje vrhunskog sporta Ivanom VarvodiÊem. Ra-zgovarali su o iznimno kvalitetnoj dosadaπnjoj suradnji dvaju olim-pijskih odbora te dogovorili Sporazum o razmjeni struËnih i znan-stvenih sportskih znanja i suradnju nacionalnih sportskih saveza ‹

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 55

Page 56: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

dviju zemalja. Uzvratni posjet Ruskom olimpijskom odboru trebaobi uslijediti u oæujku 2007. godine.

nn SPORT I FOTOGRAFIJA 2006. OcjenjivaËki sud Hrvatskog olimpijskog odbora, zaduæen za pro-

vedbu Meunarodnog natjeËaja "Sport i fotografija 2006." u Hrvat-skoj, a koji je raspisao Meunarodni olimpijski odbor u svibnju2006., pobjedniËkim je radovima proglasio autorske amaterskesnimke Sanjina KovaËiÊa, Kreπimira MiheËiÊa i Petre »izmiÊ. Fo-tografski zapisi Sanjina KovaËiÊa proglaπen je najboljim u katego-riji koncept - fotografije posveÊene seriji borbi u maËevanju,Kreπimira MiheËiÊa u kategoriji mape - fotografija na temu nogo-metni navijaËi, dok je Petra »izmiÊ, u kategoriji fotografija - natje-canja svoje autorske snimke posvetila softballu. Prvonagraeni izHrvatske konkuriraju za jednu od prve tri nagrade na meunaro-dnoj razini natjeËaja za fotografe - amatere, a u organizaciji Komi-sije za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a.

nn OCJENJIVA»KI SUD NAGRADE HOO-a “MATIJA LJUBEK”

VijeÊe HOO-a imenovalo je Ëlanove OcjenjivaËkog suda za Na-gradu HOO-a "Matija Lju-bek" za 2006. godinu. Zapredsjednika je izabran Stoj-ko VrankoviÊ, Ëlanovi suDanira NakiÊ BiliÊ, ÆeljkoBraja, Biserka Perman i Din-ko Vuleta, a zamjenskim suËlanovima imenovani JuroHorvat i Branko Zorko.

nn S FOKUS MEDICALOM TRADICIONALNOUSPJE©NO

Hrvatski olimpijski odbori tvrtka Fokus Medicald.o.o., ekskluzivni zastupnikrenomiranih europskih proi-zvoaËa medicinske opreme,sklopili su 15. prosinca2006., ugovor o partnerstvu.»etverogodiπnjim ugovo-rom, koji su potpisali dire-ktor Fokus Medicala DankoPrgomet i glavni tajnik Hr-vatskog olimpijskog odboraJosip »op, Fokus Medical seobvezao na donaciju medi-cinske opreme i novËane po-tpore u ukupnom godiπnjemiznosu od 100.000,00 kuna do Zimskih olimpijskih igara u Vanco-uveru 2010. Partnerstvo Hrvatskog olimpijskog odbora i FokusMedicala datira iz 1992. godine s prvim samostalnim nastupomhrvatskih sportaπa na OI Barcelona 1992. godine i do danas seuspjeπno potvruje.

nn NA OI PEKING 2008. S Adriatica.netom

Sluæbeni distributer ulaznica za Igre olimpijade, organizator ipartner u organizaciji Hrvatske kuÊe i press centra, te smjeπtaja hr-vatskih sportaπa u hotelu Zhao Long u Pekingu 2008. bit Êe Adri-atica.net hrvatska turistiËka agencija i touroperator sa sjediπtem uZagrebu. Odluku o izboru tome donijelo je VijeÊe HOO-a, biraju-Êi izmeu Adriatic.neta, Ban Toursa i Generalturista koji su sekandidirali na natjeËaj Hrvatskog olimpijskog odbora raspisan ustudenome 2006. godine.

nn KARIJERA SPORTA©A - TRAJNA BRIGA OLIMPIJSKOG POKRETA

U organizaciji Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) 7. i 8.prosinca 2006. odræan je u Lausannei u ©vicarskoj 2. Forum o pro-gramu "Karijera sportaπa". Forum, u kojem je na poziv MOO-a su-djelovala i predstavnica Hrvatskog olimpijskog odbora Vesna Pe-

ran, voditeljica programa Olimpijske solidarnosti u HOO-u, vodilisu sportski direktor MOO-a Kelly Fairweather; generalni direktorMOO-a Urs Lacotte; predsjednik Komisije sportaπa MOO-a SergejBubka, uz predstavnika Adecco International Management TeamPatricka Glennona. Program "Karijera sportaπa" oblikovan je kakobi olakπao sportaπima tranziciju nakon sportske karijere; od pomo-Êi u zapoπljavanju joπ za vrijeme bavljenja sportom do pripreme zadugoroËnu profesionalnu karijeru. Hrvatski olimpijski odbor, kojije u srpnju 2006. uveo program obrazovanja sportaπa u podruËjuraËunalnih znanja potpisivanjem ugovora s tvrtkom KING ICT,planira uËeπÊe Hrvatske u meunarodnom programu veÊ poËetkom2007. godine.

nn ZAKLADA ZA SPORTA©E

Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca i Sportskenovosti potpisali su 21. prosinca 2006. sporazum o Zakladi hrvat-skih sportaπa kako bi financijski i drugim oblicima potpore pomo-gli vrhunskim hrvatskim sportaπima koji unatoË uspjeπnoj sport-skoj karijeri nisu egzistencijalno zbrinuti. Zakladom Êe upravljatiUpravno vijeÊe s Ëetverogodiπnjim mandatom u sastavu StojkoVrankoviÊ, Gordan Koæulj, Danijela GrgiÊ, Tamara Boroπ (pred-

stavnici HOO-a) Goran Sukno, To-mislav SmoljanoviÊ, Igor Boraska iVlado ©ola (Klub hrvatskih olimpi-jaca) te Goran IvaniπeviÊ, VedranΔorluka i Zvonimir Boban ujedno ipredsjednik Upravnog vijeÊa(Sportske novosti). Za privremenuupraviteljicu Zaklade imenovana jeBiserka Vrbek, pomoÊnica glavnogtajnika HOO-a za pravne poslove.

nn PROGRAM PLUS HRT-a i HOO-a

U nazoËnosti predsjednika Hr-vatskog olimpijskog odbora ZlatkaMateπe, ravnatelja glazbene produ-kcije HRT-a Josipa Guberine, teurednika sportske redakcije HTV-aÆeljka Vele, glavni ravnatelj Hr-vatske radiotelevizije Mirko GaliÊ iglavni tajnik HOO-a Josip »op pot-pisali su 27. prosinca 2006. ugovoro zajedniËkoj suradnji HOO-a iHRT-a u realizaciji Programa PlusHrvatske televizije. ZajedniËka su-radnja, meu ostalim, ukljuËivat Êepredstavljanje komercijalno "ma-nje atraktivnih" sportova, praÊenjepriprema hrvatskih olimpijskihkandidata za Olimpijske igre u Pe-

kingu, domaÊinstva Hrvatske velikim meunarodnim sportskimnatjecanjima. Hrvatska radiotelevizija kao dugogodiπnji partnerHOO-a i Ëlanica olimpijskog POOLA, prema rijeËima predsjedni-ka HOO-a Zlatka Mateπe, dokazala je odgovornost u πirenju te-meljnih olimpijskih naËela i izgradnji uloge sporta u javnom idruπtvenom æivotu. Najviπe nacionalne kuÊe HOO i HRT imenova-le su osobe zaduæene za koordinaciju ovih zadaÊa; urednika sport-ske redakcije HTV-a Æeljka Velu i struËnu suradnicu za informira-nje i izdavaπtvo HOO-a Gordanu GaÊeπu.

nn HRVATSKI BIATLONSKI SAVEZ NOVI »LAN HOO-a

Jednoglasnom odlukom Skupπtine novi, punopravni ËlanHrvatskog olimpijskog odbora od 28. prosinca 2006. godine jeHrvatski biatlonski savez koji se je sporazumno odvojio odHrvatskog skijaπkog saveza u rujnu ove godine. Hrvatski biatlon-ski savez sa statusom olimpijskog sporta Ëlan je Meunarodne bi-atlonske unije (IBU) osnovane 1993. godine, a koju priznajeMeunarodni olimpijski odbor (IOC) i OpÊe udruæenje meunaro-dnih sportskih federacija (GAISF). Savez Ëije je sjediπte u Zagre-bu, Trg Kreπimira ΔosiÊa 11 udruæuje pet biatlonskih klubova;"Jarun", "©estine", "Oroslavje", "Gorski kotar" i "Bjelolasica".

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 56

Page 57: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:38 Page 57

Page 58: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

58

K A L E N D A R N A T J E CSijeËanj Karling Svjetsko prvenstvo(æene)Aomori, Japan1. sijeËnja

Svjetsko prvenstvo(muπki)Edmonton, Kanada1. sijeËnja

RukometXX. svjetskoprvenstvo (muπki)NjemaËka19. sijeËnja - 5.veljaËe

TenisGrand SlamAustralian OpenMelbourne, Australija22. sijeËnja - 4. veljaËe

Stolni tenisPro Tour CroatianOpen Zagreb, Hrvatska16. - 20. sijeËnja

Zimska Univerzijada Torino, Italija17. - 27. sijeËnja

Zimske igre mladeæiRZ Alpe JadranHinterstoder, Austrija22. - 25. sijeËnja

SkijanjeFIS Svjetski kup(æene)Zagreb, Hrvatska(slalom)4. sijeËnja

Maribor, Slovenija(veleslalom, slalom)6. - 7. sijeËnja

Zauchensee, Austrija(spust)12. sijeËnja

Zauchensee, Austrija(super G)14. sijeËnja

Cortina d'Apmezzo,Italija (spust, superG, veleslalom)19. - 22. sijeËnja

San Sicario, Italija(spust, super G)27. - 28. sijeËnja

FIS Svjetski kup(muπkarci)

Adelboden,©vicarska,(veleslalom, slalom)6. - 7. sijeËnja

Wengen, ©vicarska(spust, slalom,kombinacija)12. - 14. sijeËnja

Chamonix, Francuska(spust, kombinacija)20. - 21. sijeËnja

Kitzbuehel, Austrija(spust, super G,slalom)26. - 28. sijeËnja

Schladming, Austrija(slalom, noÊnislalom)30. sijeËnja - 3. veljaËe

VeljaËa KarateEKF Juniorsko ikadetsko prvenstvoIzmir, Turska9. - 12. veljaËe

HrvanjeSeniorsko svjetskoprvenstvo - grËkorimski stilTrabzon, Turska24. - 25. veljaËe

SkijanjeFIS Svjetski kup(æene)

WSV Are3. - 18. veljaËe

Sierra Nevda,©panjolska(veleslalom, slalom)24. - 25. veljaËe

FIS Svjetski kup(muπki)WSC Are(kombinacija)

Priredila Milena DragiπiÊ

Ana JeluπiÊ

3. - 18. veljaËeGarmischPartenkirchen,Austrija (spust,slalom)24. - 25. veljaËe

Zimski olimpijski festival EuropskemladeæiJaca, ©panjolska18. - 23. vljaËe

Oæujak SkijanjeFIS Svjetski kup(æene)

Tarvisio, Italija(spust, super G,kombinacija)2. - 4. oæujka

Zwiesel, NjemaËka,(veleslalom, slalom)10. - 11. oæujka

Lenzerheide,©vicarska (finale:spust, super G,

TamaraBoroπ iCorneliaVaida

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 58

Page 59: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

59

A N J A 2 0 0 7 .S I J E » A N J - V E L J A » A - O Æ U J A K

slalom, veleslalom)14. - 18. oæujka

FIS Svjetski kup(muπki)

Kranjska Gora,Slovenija(veleslalom, slalom)3. - 4. oæujka

Kvitjfel, Norveπka(spust, super G)10. - 11. oæujka

Lenzerheide,©vicarska, (spust,super G, slalom,veleslalom)14. - 18. oæujka

Atletika29. Europsko atletskoprvenstvo u dvorani

Birmingham, VelikaBritanija

2. - 4. oæujka

SP u krosuMombasa, Kenija24. - 25. oæujka

Vodeni sportovi12. FINA Svjetskoprvenstvo u vodenimsportovima

Melbourne, Australija

18. oæujka - 1. travnja

BiciklizamUCI Pro Tour -Milano - San RemoItalija24. oæujka

KlizanjeSvjetsko prvenstvo usinkroniziranomklizanju London (Ontario),Kanada30. - 31. oæujka

Stolni tenisEuropsko prvenstvoBeograd (Srbija)25. oæujka - 1. travnja

Blanka VlaπiÊ

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 59

Page 60: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 60

Page 61: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 61

Page 62: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 62

Page 63: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:39 Page 63

Page 64: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 64

Page 65: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 65

Page 66: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 66

Page 67: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 67

Page 68: BROJ 21 • PROSINAC 2006. ISSN 1331-9523 MAGAZIN …

OLIMP-prelom 21/2006 1/2/07 16:40 Page 68