Podravkine novine broj 1699

List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1699 Petak 9. travnja 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

PredloæenorestrukturiranjeNematiËnogposlovanja uPodravki2. str.

Vjerojatno vam je poπtovani Po-dravkaπi dobro poznat osjeÊaj po-nosa i zadovoljstva πto pripadatePodravki - kompaniji Ëije ime obi-Ëno kod drugih izaziva pozitivneasocijacije. Stoga moæete razumjetimoje dobro raspoloæenje na neda-vnom meunarodnom sajmu u Mo-staru. Ime Podravke u tom kraju neda otvara sva vrata nego i srca, kakoobiËnih ljudi, tako i visoko rangira-nih politiËara i gospodarstvenika.Tako je predsjednik VijeÊa ministarasusjedne nam dræave bez puno oko-liπanja pristao da mimo protokolanakratko pogleda πto to novoga nu-di Podravka, Talianettu je degusti-rao i ministar poljoprivrede, nijebilo fotoreportera ili snimatelja kojisvojim objektivom nisu zahvatili Po-dravkinog kuhara Branka TakaËa, uveÊini izvjeπtaja sa sajma Podravka injeni proizvodi zauzimali su vodeÊamjesta, a Darko Marinac i MiroslavVitkoviÊ bili su najtraæenije osobe zaizjave. ProdavaËica u jednoj trgovinizapitala me gdje radim i kad samspomenula Podravku lice joj jeobasjao najπiri osmijeh i posluæivalame kao neku poznatu filmsku zvije-zdu, a kad sam u restoranu zapitalaimaju li Studenu, konobar je odgo-vorio: - Imamo za sve goste, a kakone bismo imali za vas iz Podravke.Stoga sam se u Mostaru osjeÊalaugodno, srce i duπu zagrijali su miljudi koji u Podravki prepoznajuviπe od poduzeÊa koje im prodajehranu. Takvim ljudima, a meu njihsvakako moram ubrojiti i zaposleni-ke naπeg poduzeÊa u Bosni i Herce-govini koje za Podravku veæe mno-go viπe od ugovora o radu, moæemozahvaliti πto nam prodaja u ovoj posvjetskim kriterijima siromaπnoj ze-mlji stalno raste.Znam da ne moæemo svi otputova-

ti u Mostar da bismo se osjeÊaliugodno kao Podravkaπi, ali velikiblagdan koji je pred nama moæenam posluæiti i za promiπljanje otome kako zapravo trebamo cijenitiono πto imamo, pa makar moraliponekad i neπto ærtvovati da to izadræimo.

Jadranka Lakuπ

Uvodnik

Uz uskrsnuËestitku

Ugroæava liMemorandumsa SADfarmaceutsketvrtke?3. str.

2 Broj 1699 Petak 9. travnja 2004.

Podravkin periskop

Uz jogurte, πampone ili πesteropakpiva dodaju se razno-razni pokloni.»aπe, majice, kape, futrole za mobite-le, minijaturni uzorci kozmetike...asada se pokazalo da najbolji poklonmogu biti knjige. U zemljama Bene-luksa provedeno je istraæivanje, u ko-jem su davali klijentima na izbor razli-Ëitu robu πiroke potroπnje s dodatkomraznih popularnih predmeta uz speci-jalni rabat - ili knjigu. »ak 48% ispita-nika u Belgiji i Nizozemskoj kaæe da binajradije izabrali baπ knjigu kao do-datni poklon proizvoaËa.Meu tim potroπaËima najveÊu gru-

pu Ëine djeca i mladi. »ak 61% osobamlaih od 20 godina æeljelo bi kupitiπampon ili jogurt s knjigom. “Feno-men serije o doæivljajima Harry’ja Pot-tera, genijalna popularnost tih knjigautjeËe na to da djeca iznova otkrivajuzadovoljstvo u Ëitanju”, kaæe DeborahDootson, analitiËarka europskog træi-πta robe πiroke potroπnje. “Upravo tojnajmlaoj grupi ponudili smo na izbori kompjutorsku igru. Na naπe najveÊeiznenaenje, tradicionalna papirnataknjiga je pobijedila tu igru!”.Meu odraslim potroπaËima knjiga

je pobijedila izmeu ostaloga dvade-set postotno sniæenje cijene boce do-brog vina, malu boËicu votke dodanuuz drugu votku poznate marke ulitrenoj boci, pamuËnu majicu i sokneza jogging. “Pokazuje se da knjigaasocira na druπtveni poloæaj, na pre-stiæ”, komentira taj rezultat Dootson.“Mnogi ljudi ipak nemaju navikukupovanja knjiga, osjeÊaju se izgub-ljeno u gomili novih izdanja, pa stogas radoπÊu prihvaÊaju poklon u oblikuknjige”.To ipak ne mogu biti bilo kakve

knjige. One koje su sluËajno dodaneuz robu πiroke potroπnje, koje se nisudobro prodavale u knjiæarama pa sudodane kao poklon umjesto da idu naotpad, mogu izazvati suprotan efektod oËekivanog. “Jedan je proizvoaËkozmetike dodao uz æenski πamponratni roman, popraÊen mnoπtvom teh-niËkih detalja u vezi oruæja”, kaæeDootson. “Na prvi pogled to se nijevidjelo, izgledalo je kao da je rijeË oljubavnom romanu, πto je ipak bilosamo pozadina junakovih ratnih do-æivljaja. PotroπaËice su se time osjetilerazoËaranima i prodaja πampona,nakon trenutaËnog rasta, pala je zaviπe od 23%”.

Primjer idealnog poklona je mali rjeË-nik ili konverzacije na jeziku nekezemlje u koju se Ëesto putuje na godiπ-nji odmor. Skoro uz svaki proizvod bitakoer pristajale biografije i knjige oputovanjima ili specijalna izdanja knjigatipa vademecum (“sve o ...”, npr. kavi,Ëaju, zdravoj prehrani...)Dodavanje uz Podravkine proizvo-

de koji se teπko bore s konkurencijomna policama trgovina u Europi (neznam zaπto me to podsjeÊa na promo-tivnu akciju “Mediteraneo” za Vegetuu zemljama srednje Europe) primjeri-ce rjeËnika ili osnovnih konverzacijana hrvatskom jeziku, turistiËkog vodi-Ëa kroz Hrvatsku s cestovnim kartamanaπih novih cestovnih pravaca, sigur-no bi pobudilo interes potroπaËa itako poveÊalo prodaju naπih pro-izvoda. Naravno, da bi takve knjigesmjele biti opremljene s logom i poru-kom proizvoaËa na koricama ili ne-koj od unutraπnjih stranica, a da to nebude prenapadno.Nema stopostotne garancije za uspjeh

ovakve akcije, ali sam siguran da jeideja dobra i da ju treba pokuπatirealizirati.

Knjige pomaæuprodajiPriredili: Marica Koræineki Vlado Markota

tentne zaπtite proizvoaËima koji ranijenisu zaπtitili proizvode u Hrvatskoj. Tone bi odgovaralo originalnoj svrsi teodredbe.Usto Memorandum predviamoguÊnost retroaktivne zaπtite za pa-tente prijavljene u inozemstvu, πto uklju-Ëuje i izume za koje patent nikada nijebio odobren uslijed toga πto izum nijeudovoljavao kriterijima patentibilnosti.Naposlijetku, trajanje priznate retroakti-vne zaπtite Memorandum veæe na traja-nje istog patenta u SAD. Meutim, kakoameriËki zakon poznaje institut produ-ljenja patentne zaπtite (patenti tako mo-gu trajati i dulje od 20 godina, a najdulje25 godina), tako bi se u Hrvatskoj traja-nje patentne zaπtite produljilo joπ zadodatnih 5 godina.

U prvom redu treba spomenuti da suu ostalim dræavama pristupnicama EUpri implementaciji “pipeline patent pro-tection” bila moguÊa odreena ograni-Ëenja. Taj institut nije se odnosio na svepatente, nego samo na one za koje prijenije bila moguÊa patentna zaπtita, bili sunaznaËeni rokovi i vrijeme trajanja retro-aktivbne pat. zaπtite, ne dulje od trajanjapatenta. Osim toga, neke dræave - Slove-nija, Poljska, Estonija, Litva - uopÊe nisubile obvezne uvesti spomenuti institut.

Na ovaj naËin generiËka je industrijastavljena u nepovoljan poloæaj, buduÊida proizvodi koji su u razvoju, zbognepostojanja da ranije patentne zaπtite,dolaze u pitanje jer nije sigurno hoÊe li

originatori zatraæiti retroaktivnu paten-tnu zaπtitu.Takvo stanje potrajat Êe najmanje go-

dinu dana jer je toliki rok koji originatoriimaju za donoπenje odluke o eventual-noj retroaktivnoj prijavi patenta.Sudionici u raspravi, uglavnom struË-

njaci za ovo podruËje iz Belupa, pred-loæili su stoga da se u Zakon o patentimaRH joπ nije usklaen s Memorandu-mom, ugrade neki Ëlannci koji Êe toËnodefinirati i regulirati nedoreËene pos-tavke.Retroaktivna bi se zaπtita po njihovom

miπljenju trebala omoguÊiti samo zapatente koji πtite sam proizvod, odnosnopatente za zaπtitu aktivne supstance zakoji prijavitelj na teritoriju RH veÊ imaneki drugi oblik patentne zaπtite (npr.postupak, buduÊi da je to bio dostupanoblik patentne zaπtite u tom trenutku),buduÊi da su ostali oblici patentnezaπtite bili veÊ ranije dostupni.Pipeline patent protection trebala bi se

omoguÊiti samo za proizvode za koje jeproduct patent prijavljen u inozemstvuranije od 31.prosinca 1991. buduÊi da jeu RH bilo moguÊe ostvariti adekvatnuzaπtitu nakon 31.prosinca 1992. OvamoguÊnost, kako je istaknuto na tribinitrebala bi se ograniËiti samo na patentedodijeljene u inozemstvu, buduÊi danema razloga da se u Hrvatskoj priznazaπtita izumima koji nisu zadovoljilikriterije patentibilnosti u inozemstvu.Vezanje trajanja patenta za njegovo

trajanje u SAD bilo u neskladu s hrvat-skim Zakonom o patentu, te da bi trebalobiti ograniËeno na 20 godina, koliko jemaksimalno moguÊe trajanje patentnezaπtite prema Zakonu o patentu.©to se pak tiËe obveze uvoenja dru-

gog instituta poznatog pod nazivom«data exclusivityfl koji uvodi nemogu-Ênost registracije generiËkog farmaceut-skog proizvoda skraÊenim postupkomu odreenom razdoblju od datuma re-gistracije originatorovog proizvod, a Me-morandum predvia trajanje takve ek-skluzivnosti od 5 godina sporan je naËinimplementacije. Iskustva zemalja pri-stupnica EU pokazuju da doista postojerazliËiti naËini, od kojih neki doista

mogu biti povoljniji za domaÊu industri-ju, a da ne prelaze granice koje dopuπta-ju svjetski standardi.

Sporna je odredba koja odreuje dræa-vu u kojoj je odobrena registracija lijekaod koje se mjeri poËetak trajanja DataExclusivity. Memorandum predvia tra-janje Data Exclusivity u periodu od 5godina od prve registracije lijeka u Stranci,πto svakako znaËi Hrvatsku, a sporno jebi li se tekst mogao razumjeti i kao odprve registracije lijeka u SAD, tako da semisli bilo od prve registracije u Hrvatskojili SAD. Kada bi se prihvatilo tumaËenjeda je referentna zemlja Hrvatska to biznaËilo da bi generiËke tvrtke u Hrvatskoj,dakle i Belupo i Pliva morali Ëekati dokorginator registrira svoj proizvod, pa joπ5 godina nakon toga. Kako Ëesto origi-natori, ako se uopÊe na to odluËe,hrvatsko træiπte biraju meu posljednji-ma u Europi, dolazak svakog novoglijeka na træiπte bio bi odgoen, mnogokasnije nego πto je u SAD ili EU. No,najveÊi problem predstavlja situacija ukojoj originator odluËi preskoËiti hrvat-sko træiπte. U tom sluËaju generiËkaindustrija mogla bi vjeËno Ëekati, budu-Êi da pravo registracije skraÊenim postu-pkom stjeËe tek 5 godina od prveoriginatorove registracije u Hrvatskoj tebi hrvatski pacijenti tako mogli trajnoostati uskraÊeni za neke lijekove, πto,kako je jasno istaknuto na tribini, smat-ramo neprihvatljivim.

Niti jedna zemlja na svijetu nije uvelaovaj institut stavljajuÊi sebe kao zemljuprve registracije, jer bi tim naËinomgotovo potpuno uniπtila vlastitu generi-Ëku industriju dugogodiπnjom nemogu-ÊnoπÊu izlaska na træiπte. Naime, u EU idræavama pristupnicama, Data Exclu-sivity raËuna se od prve registracije ubilo kojoj dræavi Ëlanici EU. Periodekskluzivnosti razliËit je u raznim ze-mljama i traje od 3 godine (Poljska), 6godina (ostale zemlje pristupnice) do 10godina (veÊina zemalja EU). Stoga je irazumljiv stav predsjed-nika UpravePodravke Darka Marinca koji je rekaoda u provedbu memoranduma moramoiÊi istim tempom kako su to uËinile izemlje koje pristupaju Europskoj uniji.

Memorandum o razumijevanju sa SAD-om o zaπtiti intelektualnog vlasniπtvapotpisan joπ 1998. godine, a kojeg jeHrvatski sabor ratificirao poËetkomoæujka ove godine mogao bi ugrozitiposlovanje domaÊih farmaceutskih tvr-tki upozoreno je u petak 2. travnja natribini koju je u Zagrebu organiziraoBelupo. U svojoj ocjeni posljedica pri-mjene Memoranduma posebno je biooπtar predsjednik Europskog udruæenjageneriËke industrije (EGA) Greg Perryustvrdivπi da Êe osim proizvoaËimalijekova donijeti glavobolju i onima kojiih troπe.

- Memorandum nije jasan u svim se-gmentima, a nepravilno tumaËenje iprimjena njegovih formulacija mogla biugroziti domaÊu farmaceutsku industri-ju, te ograniËiti pristup lijekovima. Pose-bice stoga πto do kraja ove godine istjeËevelik broj patenata zbog Ëega se u svijetuvodi oπtra borba izmeu originatora igenerika koju preko Memoranduma osje-Êa i Hrvatska - istakao je Greg Perry.

Njegovo miπljenje podijelila je i BeataStepnievska menadæerica EGA iznijevπipored ostalog podatak da opasnost pri-jeti za 35 vodeÊih generiËkih lijekova uHrvatskoj.

Sve to proizlazi iz obveza koje Memo-randum donosi Hrvatskoj a odnosi se nauvoenje nekih instituta vezanih za pa-tentnu zaπtitu i registraciju generiËkihlijekova Ëiji je glavni smisao u ostvariva-nju πto je moguÊe duæeg monopola natræiπtu i samim tim i financijske dobiti.Prvenstveno se to odnosi na obvezuuvoenja instituta poznatog pod nazi-vom «pipeline patent protectionfl (PPP)

Za Hrvatsku to znaËi retroaktivno pri-znavanje patentne zaπtite farmaceut-skim i agrokemijskim proizvodima kojise prije 1. sijeËnja 1993. ovdje nisu moglizaπtititi. To znaËi da bi originatori mogli,unatoË veÊ odavno proπlom roku odjedne godine od datuma prve prijavepatenta, naknadno prijaviti svoj patent uHrvatskoj i ostvariti patentnu zaπtitu utrajanju u kojem ona joπ traje u SAD. Zarazliku od drugih europskih zemaljaHrvatska je dopustila retroaktivnu pa-tentnu zaπtitu bez ikakvih vremenskihograniËenja. Originator moæe, ne poπtu-juÊi bilo kakve datume prioriteta, zaπti-titi proizvod zaπtiÊen i do vremena kadaga u Hrvatskoj nije bilo moguÊe zaπtitititzv. produkt patentom (prije 1. sijeËnja.1993.) Hrvatska je nadalje dopustilaretroaktivnu patentnu zaπtitu bez ika-kvih ograniËenja o vrsti (produkt, postu-pak) i broju patenata. Kako je zaπtitapostupka i proizvoda dobivenog odre-enog patentiranim postupkom veÊ ra-nije bila omoguÊena, bilo bi neprave-dno omoguÊiti ponovno dobivanje pa-

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Aktualno

Ugroæava li Memorandum sa SAD-omfarmaceutske tvrtke?

Belupo je u Zagrebu organizirao tribinu o Memorandumu o razumijevanju sa SAD-om o zaπtitiintelektualnog vlasniπtva

Ovih su dana poËeli pregovori izmeu pregovaraËkog tima u kojemsu zastupljeni predstavnici sva tri sindikata koji djeluju u Podravki ipregovaraËkog tima poslovodstva kojem je na Ëelu Ëlan UpraveDuπko TomaπeviÊ. Kako saznajemo, sindikati, pored ostalog, traæe 7-postotno poveÊanje osnovne plaÊe, poveÊanje regresa za godiπnjiodmor i druge izmjene u Kolektivnom ugovoru.

Pregovori o izmjenamai dopunama Kolektivnogugovora

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1699 Petak 9. travnja 2004.

Snimio: Nikola WolfPiπe: Ines Banjanin

Vlada Ive Sanadera ne moæe si pri-uπtiti ni trenutak opuπtanja. Ovoga suse tjedna paralelno odvijala dva dra-matiËna i po sudbinu Hrvatske iznim-no vaæna dogaaja, jedan politiËki ijedan gospodarski. Posljedice su joπneizvjesne, buduÊi da se oba reflekti-raju na hrvatsko ukljuËivanje u euro-atlantske integracije.Krenimo od pregovora o bescarin-

skom uvozu poljoprivrednih proiz-voda iz zemalja Europske unije, ujavnosti poznatijim kao Protokol 7,gdje i nije toliko bitna Ëinjenica da sena unutarnjopolitiËkom planu taj pro-blem eskalirao u vidu najave HSS-oveustavne tuæbe zbog Vladine odlukeda pregovara bez ranijeg usuglaπava-nja hrvatske platforme u Saboru. Uproπlome je pregovaraËkom krugubilo zamiπljeno da ovaj put razgovoriu Bruxellesu budu i uspjeπno okonËa-ni, πto se ipak pokazalo nerealnim.Mediji izvjeπÊuju da su pregovori, kojisu obuhvatili Ëetrdesetak za Hrvatsku

najvaænijih artikala, bili iscrpljujuÊi,buduÊi da obje pregovaraËke stranenisu bile voljne bitnije popuπtati uprijedlozima svojih izvoznih kvota.Ministar poljoprivrede Petar »oban-

koviÊ i ministrica europskih integraci-ja Kolinda Grabar - KitaroviÊ, koji supredvodili naπe izaslanstvo, inzistiralisu na tezi da se dosadaπnji bilateralnitrgovinski sporazumi sa πest dræavakoje 1. svibnja ulaze u Uniju ne mogumehaniËki pribrojiti onome πto je ra-nije dogovoreno s petnaestoricom.Naime, tada bi nerealizirane kvoteimale moguÊnost preuzeti druge Ëla-nice, πto bi moglo imati katastrofalneposljedice na daljnji rast uvoza poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda.S druge strane, glavni pregovaraË Eu-ropske komisije Franz Fischler, inaËeglavni povjerenik za poljoprivredu,bio je, kako se Ëulo iz nesluæbenihizvora, uporan u obrani zajedniËkihinteresa svih 25 Ëlanica. Dodatni pro-blem u svemu tome predstavljala i

Ëinjenica da izvozno-uvozne liste Unijei hrvatske delegacije nisu bile uskla-ene, πto je joπ oteæalo pregovaraËkiproces.Naposljetku je navodno postignut

naËelni dogovor o kvotama za veÊinuproizvoda, no indikativno je da je zanove pregovore ostalo πest-sedam naj-problematiËnijih artikala. Hrvatski pre-govaraËi nisu naveli o kojim se toproizvodima radi, no iz ranijih seprijedloga moæe naslutiti da bi tomoglo biti meso i mesne preraevine,sir, mlijeko, jabuke i konditorski pro-gram.Najteæi dio pregovora uslijedit Êe,

dakle, nakon uskrsnih blagdana uZagrebu, a trebao bi biti okonËan prijenego deset novih Ëlanica formalnostupi u Uniju. Baπ se u tome pruæaizvjesna hrvatska πansa, jer se Fischle-ru viπe æuri nego »obankoviÊu. Netreba, meutim, biti pretjerani opti-mist, jer Europska komisija nije bilapretjerano popustljiva u sliËnim pre-

govorima s Ukrajinom i Rusijom. NekistruËnjaci tvrde kako za nacionalneinterese i ne bi bilo tako loπe da dokonaËnog sporazuma ni tada ne do-e, ali time se riskira oËekivano pozi-tivno miπljenje (avis) Europske komi-sije za poËetak pregovora o hrvatskomprikljuËenju Uniji.PolitiËki je tjedan bio, pak, optere-

Êen odlaskom πestorice bosansko-her-cegovaËkih Hrvata u Haag, πto je udiplomatskom smislu takoer koraknaprijed prema pozitivnom avisu. Tu-æiteljstvu se, naime, smanjuje prostorza daljnje prozivanje Hrvatske, a pro-mjena retorike Carle del Ponte je ipreduvjet da Velika Britanija i Nizo-zemska napokon ratificiraju Spora-zum o suradnji i pridruæivanju s Uni-jom.No, problem je taj πto su istodobno

otvorene i optuænice protiv PrliÊa,Praljka, PetkoviÊa i ostalih, koje su joπradikalnije i dalekoseænije od onihvezanih uz MarkaËa i »ermaka. Teza

o zloËinaËkom udruæivanju u cilju“etniËkog ËiπÊenja” nehrvatskog sta-novniπtva ovoga je puta eskalirala i utvrdnju o navodnoj hrvatskoj okupa-ciji dijelova Bosne i Hercegovine, akao inicijatori toga plana poimeniËnosu nabrojeni Franjo Tuman, Gojko©uπak, Mate Boban i Janko Bobetko.Sve to, dakako, ugroæava i stavove oDomovinskom ratu, dok su neki imiπljenja kako bi Bosna i Hercegovi-na sada mogla podiÊi Ëak i tuæbuprotiv Hrvatske zbog eventualne na-doknade ratnih πteta. Zato je premijerSanader ovih dana viπe puta ponoviokako Êe hrvatske vlasti na sve legalnei legitimne naËine braniti istinu oDomovinskom ratu, πto podrazumije-va i posebne struËne napore u obara-nje haaπkih optuæbi. Ima, doduπe, imiπljenja da spomenute optuæbe ipakneÊe ugroziti hrvatsko pribliæavanjeUniji, ali da Êe politika sluæbenogZagreba joπ niz godina biti pod po-sebnom paskom.

Zavrπni pregovori o Protokolu 7 ipak u Zagrebu

Odræana tiskovna konferencija povodom prijedloga restrukturiranja NematiËnih djelatnosti

Objedinit Êe se poslovi po grupama unutar Podravke

Na sjednici Izvrπnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, odræanoj proπlo-ga tjedna, dosadaπnji predsjednik Izvrπnog odbora HUP-a Ivica MudriniÊpredao je duænost Darku Marincu. »lanovi Odbora odali su priznanjepredsjedniku uprave Hrvatskog telekoma za kvalitetno i profesionalnoobnaπanje funkcije predsjednika.Predsjednik uprave Podravke pak preuzima voenje Izvrπnog odbora uoËi

izborne skupπtine HUP-a na kojoj se treba ustrojiti novi sastav Skupπtine iVijeÊa Ëlanova udruge.Usto, prihvatit Êe se nova programska platforma rada HUP-a.

Hrvatska udruga poslodavaca

Darko Marinacpreuzeo HUP

Vezano uz napise u medijima koji seodnose na prijedlog restrukturiranjaNematiËnih djelatnosti Podravke, 6.travnja odræana je tiskovna konferen-cija kojoj su prisustvovali novinarisvih lokalnih medija i dopisniπtava (naslici). Konferenciju je vodila JadrankaLakuπ, Ëlanica tima za restrukturiranje,zaduæena za komunikacijski dio, a nanovinarska je pitanja odgovarao izvrπ-ni direktor za NematiËno poslovanjeFranjo Cirkvenec. Podravkino Nemati-Ëno poslovanje obuhvaÊa dva d.o.o.-ai to KoprivniËku tiskarnicu s oko 100i Inæenjering s 20 zaposlenih ljudi, tesluæbe Odræavanja s oko 160, Zaπtite inadzora sa 185, OpÊih poslova sa 79 iDruπtvenu prehranu s 93 zaposlenih.

BuduÊi da se Podravka nalazi u pro-cesu redefiniranja organizacijske struk-ture kompanije kojoj je cilj poboljπa-nje efikasnosti poslovanja, izvrπnidirektor za nematiËno poslovanjeFranjo Cirkvenec saËinio je prijedlognove organizacijske sheme za nema-

tiËno poslovanje, a koji poËiva i naodluci Nadzornog odbora Podravkete poslovnom planu kompanije zaovu godinu. Prema njegovim rijeËima,svrha ovog prijedloga je pokuπaj træi-πnog razvijanja pojedinih nematiËnihdjelatnosti, koje su veÊ duæi niz godinazanemarivane unutar koncerna, te po-dizanje njihove efikasnosti na træiπnoprihvatljivu razinu. Prijedlog je nap-ravljen prema principima koncipira-nja nove organizacijske sheme cijelegrupe Podravka te je komplementa-ran novim organizacijskim rjeπenjimaostalih cjelina unutar kompanije. Pri-jedlog nove organizacije podræao jeuæi kolegij Uprave koji je zatraæio dase o tome informira RadniËko vijeÊe.UnatoË dogovoru s predsjednikomRadniËkog vijeÊa koji je i zakazaosjednicu ovog organa ovlaπtenog pre-ma Zakonu o radu za sve procesesuodluËivanja zaposlenih, izvrπnidirektor nije imao moguÊnosti pre-zentirati program. Naime sjednica jeotkazana na sam dan odræavanja zbogneodazivanja Ëlanova RadniËkog vije-Êa iz redova Sindikata PPDIV-a. Rad-

niËko vijeÊe tako nije imalo priliku datisvoje miπljenje i primjedbe koji sumogli biti ugraeni u prijedlog noveorganizacijske sheme koji Êe uskorobiti predoËen Upravi.- Zahtjev Sindikata PPDIV-a upu-

Êen Upravi Podravke kojim se traæiobustava procedure namjeravanogpostupka savjetovanja dræim krajnjeupitnim. Naime, mi tu proceduru joπnismo ni zapoËeli, nego smo u skla-du s utvrenim hodogramom u pro-gramu restrukturiranja koji predviaviπemjeseËne aktivnosti napravili prvikorak, odnosno æeljeli smo u skladusa Zakonom o radu iskoristiti mo-guÊnost obavjeπÊivanja RadniËkogvijeÊa. Prema zakonskim rjeπenjima,to vijeÊe, u Ëijim redovima uostalomsjede i glavni povjerenici dva sindi-kata koji djeluju u Podravki, imajumoguÊnost i obvezu informiranja isindikata i zaposlenih i namjeravalismo dogovoriti i prezentacije pro-grama svim sindikatima. Kao prav-nik ne æelim i ne mogu preskoËitiRadniËko vijeÊe kojemu su date nad-leænosti i ovlasti za suodluËivanje.

Stoga planiramo provesti i savjetova-nje s RadniËkim vijeÊem, naravnokada se za to ispune uvjeti - naglasioje Franjo Cirkvenec.OdgovarajuÊi na pitanja brojnih no-

vinara, izvrπni direktor za NematiËnoposlovanje pored ostalog je istakao daje predvieno da proces restrukturira-nja treba biti zavrπen do kraja godine.

Tri kljuËne pretpostavke su troπkovnisegment, kvaliteta i radnici, dok jenjegova suπtina objedinjavanje poslo-va po grupama unutar Podravke pre-ma ekonomskim pokazateljima. Da-kle, nema ni govora o nekakvomotpuπtanju radnika nego o stvaranjuokvira za njihov efikasniji doprinosrazvoju grupe Podravka.

Kvalitetan i originalan proizvod, razvojjakih brendova, prilagodba lokalnim oku-sima, te dugogodiπnja prisutnost na træiπ-tu kroz koju je razvijena distributivnamreæa, izgraene tvornice u pet zemaljapristupnica Europskoj uniji, sklopljenistrateπki savezi s uglednim kompanijamai izgraeni partnerski odnosi s vodeÊimtrgovaËkim lancima - prednosti suPodravke na træiπtu proπirene Europskeunije. To je pored ostalog istaknuo ËlanUprave Podravke Miroslav VitkoviÊ na

Izdvojeno

Kako Podravka odgovaraeuropskim izazovima

konferenciji koju je od 31. oæujka do 2.travnja u Opatiji organizirao Progressivemagazin. Konferencija je bila posveÊenaunapreenju partnerskih odnosa izmeuproizvoaËa i trgovine, a okupila je ugle-dne struËnjake iz nekoliko zemalja. Go-vorilo se o maloprodajnim trendovima uregiji, nuænosti regionalne suradnje zadaljnji razvoj hrvatskih kompanija, opti-malizaciji distribucijskih procesa i drugimtemama. Podravkina iskustva u πirenjubiznisa izvan hrvatskih granica iznijeta su

kao poseban primjer uspjeπnog odgovo-ra europskim izazovima. Kako je tonaglasio Miroslav VitkoviÊ, Podravkinastrategija predvia daljnji razvoj vlastitihproizvoda s markom, stalnu prilagodbui unapreenje poslovnih praksi, kreativnipristup, kombiniranje internacionalne ko-munikacijske platforme sa specifiËnimlokalnim elementima, razmjenu iskusta-va meu træiπtima. U jugoistoËnoj EuropiPodravka æeli oËuvati i unapreivati svo-ju poziciju najznaËajnije prehrambenekompanije, πto pored ostalog podrazu-mijeva i razvijanje postojeÊih i novihvisoko profitabilnih i brzorastuÊih kate-gorija, a u Europskoj uniji namjeravapoveÊati træiπne udjele kljuËnih kategori-ja, prvenstveno Vegete i Podravka jela.


Tekst i snimke: Silvana BorojeviÊ iRenata Dæaja

Odabir popularne zagrebaËke dis-koteke ”Saloon” za predstavljanjenove kozmetiËke linije Belupa ”I.to-uch” pokazao se dobrim potezom.Jer, u Saloonu se okupljaju mladi,moderni, aktivni ljudi, a upravo jetakvima Belupo namijenio svojanova 24 proizvoda za zaπtitu i nje-gu koæe ruku, lica i tijela, te kose ivlasiπta. Ovaj puta ”Saloon” ih jedoËekao u poneπto izmijenjenom,toËkastom ruhu, s bojama istovjet-

Vegeta - najpoznatiji dodatak jelimana træiπtu Makedonije za svoje kupcei potroπaËe provodi promotivnu akciju“S Vegetom se bolje jede”. Akcija jezapoËela krajem oæujka emitiranjemTV spota “Useljenje” na nacionalnim,lokalnim i regionalnim televizijama,te radio spota. Glavna poruka spoto-va je - Podravkina Vegeta je jedina,jedinstvena i originalna.Ciljevi ove akcije su odræavanje vi-

soke poznatosti marke Vegeta na ma-kedonskom træiπtu, naglaπavanje ori-ginalnosti i jedinstvenosti Vegete teizdvajanje od konkurentskih proiz-voda upravo po tim karakteristikama.

vu Dubravka Horvat i koordinatoricapromotivnih aktivnosti Renata Dæajagovorile su kontrolorima prodaje, una-preivaËima prodaje i promotorimaza ovo træiπte o marki Vegeta, eko-nomskoj propagandi, unapreenjuprodaje, te o naËinima i konkretnimzadacima provoenja aktivnosti naprodajnom mjestu, odnosno akcijamaprodaje uz prim.Ovakva edukacija prvi put je organi-

zirana za træiπte Makedonije i dobro jeprihvaÊena. Tim viπe jer nije sadræava-la samo prezentaciju nego je i omogu-Êila meusobnu komunikaciju. Nosi-telji prodajnih aktivnosti postavili subrojna konkretna pitanja oko primje-ne proizvoda i samog naËina provo-enja akcije, na πto su Dubravka Hor-

Vegeta je prisutna u Makedoniji veÊ 45 godina

Nagrade vjernimpotroπaËima

Promotivne akcije za Vegetu na prodajnim mjestima u Makedoniji

Edukacija prodajnog osoblja

Belupova kozmetika ”I.touch” predstavljena u ”Saloonu”

’ToËkasta’ promocija

Tko ne bi povjerovao Ines FranËiÊ i hostesama da ”I.touch” doista ima ljepotu dodira?

Takoer ovom akcijom æele se ostvaritii koliËinski i financijski ciljevi za 2004.godinu, te odgovoriti na jake aktivnostikonkurencije. Podravkini potroπaËi susvih dobnih skupina, ali posebno seæeli privuÊi i mlae, te ih educirati ipotaknuti na potroπnju Vegete.Promotivna kampanja nastavlja se

akcijama na prodajnim mjestima gdjesvaki potroπaË koji kupi Vegetu zanagradu dobiva promotivni poklon(vreÊica, olovka, krpa, pregaËa, kapai letak s receptima).Kako bi akcije na prodajnom mjestu

postigle svoje ciljeve, a prema dogo-voru s direktorom træiπta MakedonijeRobertom Fodorom, direktorompoduzeÊa Podravka d.o.o.e.l. SkopjeRajkom GospodnetiÊem, te Marketin-gom Vegeta, u srijedu 31. oæujkaorganizirana je edukacija osoblja za-duæenog za njeno provoenje. Vodi-teljica edukacije za prodajnu operati-

vat i Renata Dæaja iznoseÊi pratkiËneprimjere spremno odgovarale.Prvog dana odræavanja akcije, u Ëe-

tvrtak 1. travnja, provedena je i dodat-na edukacija na prodajnom mjestu utrgovini VERO Skopje u kojemu jeakcija “S Vegetom se bolje jede” imalavelik uspjeh, jednako kao i akcijaodræana dva dana kasnije u prodaj-nom objektu TINEX. Akcije Êe seodræavati tijekom cijelog travnja na 36prodajnih mjesta u cijeloj Makedoniji,u 14 gradova (Skopje, Tetovo, Gosti-var, KiËevo, Ohrid, Struga, Bitola, Pri-lep, Gevgelija, Veles, ©tip, Strumica,KoËani, Kumanovo). Osim πto se takoistiËe jedinstvenost i originalnost Ve-gete i kod potroπaËa razvija osjeÊajprisnosti i lojalnosti, njome se i nagra-uje vjernosti marki. InaËe, Vegeta jeu Makedoniji prisutna veÊ 45 godina,a ova znaËajna obljetnica bit Êe obilje-æena i drugim akcijama.

nim onima u πest osnovnih linijanove kozmetike. »ak su i kokteliprivlaËili toplinom svojih boja, paokupljeni gosti, meu kojima subili ugledni gospodarstvenici, po-slovni partneri Podravke i Belupa,novinari, sportski i kulturni dje-latnici, nisu mogli odoljeti izazovuda ih iskuπaju. Baπ kao πto su i svipoæeljeli isprobati nove kreme, bal-zame, πampone i druge proizvodepod zajedniËkim nazivom ”I.touch”

koje je vrlo πarmantno predstaviladirektorica Belupove kozmetikeInes FranËiÊ. Posluæila se pri tomei spotovima koji su zbog svojihduhovitih rjeπenja izmamili pljesakprisutnih. Dobro osmiπljena pro-pagandna kampanja ”Ljepota do-dira” zasigurno Êe doprinijeti osva-janju træiπta u koje Belupova koz-metika kreÊe ruku pod ruku sPodravkinom prodajom za Hr-vatsku.

Novi projekt SPJ PiÊa

Prekrasno Brijunsko otoËje Ëija je-dinstvena ljepota viπe desetljeÊa plije-ni paænju bogatih, slavnih i zaljublje-nika u prirodni sklad, dobiva noviatraktivni sadræaj. RijeË je o golf turni-ru pod nazivom ”Studena open” kojiÊe se poËetkom travnja svake godineodræavati na golf terenima VelikogBrijuna. Rezultat je to viπegodiπnjeuspjeπne poslovne suradnje poduzeÊaNacionalni park Brijuni i Podravke,posebice Studenca kao ekskluzivnogdobavljaËa voda za tamoπnje hotele.«Studena openfl nastojat Êe uÊi u ka-lendar sluæbenih natjecanja uHrvatskoj, a s obzirom na veliki rastpopularnosti ovog sporta u svijetu,koji sve viπe osvaja i naπu zemlju,raËuna se da Êe privuÊi znaËajni brojnatjecatelja i gostiju.- Posve je normalno da program

piÊa, posebice Studenu i Studenac,veæemo uz sport, jer i vodu i sportkarakteriziraju povezanost s prirodom,zdraviji i bogatiji æivot. LogiËan je iizbor golfa jer je to sve popularnijisport, oko njega se u svijetu vrti velikinovac, njime se bave ljudi svih gene-racija. Jednako tako je prirodno dasmo partnera u ovom projektu naπli uNacionalnom parku Brijuni s kojimodliËno suraujemo veÊ niz godina,jer on ima jedno od najstarijih golfigraliπta u Europi na kojemu kao

Brijuni dobili golf turnir ”Studena open”rijetko gdje sezona traje cijelu godinu- naglaπava izvrπni direktor SPJ PiÊaValent Vrhovski.Proπli vikend je i odræan prvi promo-

tivni turnir «Studena openfl na kojemsu sudjelovali Ëlanovi golf kluba Me-imurje. U odliËnoj atmosferi i uzdobro vrijeme pokazali su da su veÊdobrano svladali tajne ovog zanimlji-vog sporta, pa su zasluæeno osvojilinagrade - pehare i poklon paketeStudene. U konkurenciji æena kaoprva pobjednica turnira ostat Êe zapi-

sana Helena PrcaË iz Kotoribe iza kojesu se plasirale Biserka Horvat i Kar-men Jakupek iz Koprivnice, dok jekod muπkaraca prvo mjesto osvojioRobert NestiÊ iz Donje Dubrave, ispredIvana Horvata iz Koprivnice i Josipa©vende iz »akovca.Osim organizacije turnira «Stude-

na openfl SPJ PiÊa ima namjerusuraivati sa svim golferskim klu-bovima u Hrvatskoj, a podræat Êe iinicijativu za osnivanje golferskogkluba u Koprivnici.

Valent Vrhovski s najboljima na prvom golf turniru ”Studena open”

5Broj 1699 Petak 9. travnja 2004.

PriznanjaPodravkinimdarivateljimakrviZahvalnicu i zlatni znak priznanja za

100 i viπe davanja krvi primili su:Zlatko ©estak i Stanko TurπÊak.Zahvalnicu i veliki srebrni znak DDK

- veliki srebrnjak za 75 i viπe davanjakrvi primili su: Vladimir Pavlic, JosipCikaË, Vjekoslav BlatariÊ i Rudolf Ku-kec.Zahvalnicu i mali srebrni znak za 50

i viπe davanja krvi primili su: JosipÆubreniÊ, Tomo Pravica, Ranko ©e-gerc, Ivan Gran, Mijo KranjËec, SlavkoGaπpariÊ, Ivan Bebek, Zdravko Jaku-piÊ, Zlatko Meimorec, Mijo GregoriÊ,Milan Rupa, Mladen Sremec, Ivica Bau-man, Josip HrastiÊ, Josip BednaiÊ iRatimir Posavec.Zahvalnicu za 40 i viπe puta darivanu

krv primili su: Andrija DukariÊ, BoæidarBelec, –uro BabiÊ, Zlatko Koren, Mir-ko Hemetek, Vinko HudinËec, Kruno-slav Belπak, Kreπimir Brljak, Josip Pavli-niÊ, Ivica ©ajatoviÊ, Slavko Geci, DamirMartinËiÊ, Vid Biπkup, Boæidar Glad,Ivan Ledinski, Stjepan Belko i BiserkoDruπko.Zahvalnicu za 30 i viπe davanja krvi

primili su: Mario FerenËiÊ, Æeljko Posa-vec, Tihomir Raπan, Æeljko HegeduπiÊ,Nenad ©kvorc, Zvonko GrËiÊ, Stanislav

Mnogobrojni Ëlanovi Druπtva dobro-voljnih davatelja krvi okupilo se 3.travnja u koprivniËkom hotelu Podravi-na na godiπnjoj skupπtini. Naæalost,iako pozvani, nije bilo nikoga od pred-stavnika uprave naπe tvrtke. ©teta, jerupravo Podravkini davatelji krvi su odli-Ëan primjer kako moæe vrlo dobrofunkcionirati jedno druπtvo, ponajprijebazirano na humanitarnoj osnovi.Proπle godine Podravkaπi suprikupili 1.353 doze krvi

Podravkino Druπtvo dobrovoljnih da-vatelja krvi osnovano je 1960. godinena inicijativu Ljudevita Husnjaka koji jepredsjedavao i ovogodiπnjom skupπti-nom. Od tadaπnjih 10-ak Ëlanova, druπ-tvo je izraslo u respektabilnu organizacijus viπe od 1.300 Ëlanova. Proπle godinePodravkaπi su prikupili 1.353 doze krvi,a to pokazuje trend porasta darivateljakrvi i veliku humanost Podravkaπa.Ponajviπe zbog njih, Gradsko druπtvoCrvenog kriæa Koprivnica je na viso-kom devetom mjestu u Hrvatskoj sa6,41 posto darivanja na 100 stanovnika.

- Posebno smo ponosni πto je koncernPodravka bio i glavni sponzor obiljeæa-vanja 125. godiπnjice rada Crvenog kri-æa Hrvatske te 50. godiπnjice organizira-nog prikupljanja krvi u organizaciji Cr-venog kriæa. Predstavnici naπeg druπtvabili su nazoËni obiljeæavanju ovih jubi-leja u Zagrebu i Umagu, a naπi najzlatni-ji - gospoda Vidas, Husnjak, ©estak iTurπÊak - bili su na prijemu kod pred-sjednika MesiÊa u prigodi obiljeæavanja

doborovoljnog davanja krvi 25. listopa-da proπle godine. Treba istaÊi da su ovipodaci rezultat angaæmana nizapojedinaca - naπih radnika koji se uzdarivanje angaæiraju na promidæbi imotiviranju ljudi da daju krv, na brizioko okupljanja darivatelja, gajenjuizuzetno dobre suradnje s Gradskimdruπtvom Crvenog kriæa te Djelatnostiza transfuziju OpÊe bolnice ”Dr. T.Bardek” iz Koprivnice. Zbog toga, ubolnici ni jednog trenutka nije biloupitno pokrivanje potrebe za ovomæivotno vaænom tekuÊinom. Ovi rezul-tati rezultat su i dosadaπnje skrbi irazumijevanja svih rukovodnih struktu-ra Podravke. Treba istaÊi zahvalnostdarivatelja krvi na razumijevanju ruko-vodstva i sindikalnih partnera ugrad-njom u kolektivni ugovor dva slobodnadana za svako darivanje krvi, πto je uzoslobaanje od plaÊanja participacije uzdravstvu i jedina valorizacija darivate-lju krvi za spaπavanje neËijeg æivota -rekao je na skupπtini predsjednik druπt-va Mijo Mihalec.Danica Martinaga novapredsjednica DDDK Podravka

S obzirom da je ova godina izborna uCrvenom kriæu, i na skupπtini Podravki-nih darivatelja krvi izabran je novi odbordruπtva te nova predsjednica - DanicaMartinaga. Uz nju, u odboru druπtva su:Tomislava Turk, Stjepan ZamljaËanec,Marijan Boroπa, Zlatko Jertec, LjudevitHusnjak, Vesnica SamardæiÊ, Mijo Mi-halec i Brankica Sinjerec.I ove godine brojne aktivnosti

GovoreÊi o programu druπtva za ovugodinu, nova predsjednica je istaknula:

- Uz akcije dobrovoljnog davanja krviorganizirat Êemo odlazak na darivanjekrvnih grupa neophodnih u odree-nom vremenu kada Êe to bolnica zahti-jevati, potom organizirati posjete i obi-laske naπim bolesnim Ëlanovima, pre-dlagati svoje istaknute darivatelje iliaktiviste za priznanja, odlikovanja idruge nagrade te se aktivno ukljuËivatiu rad Gradskog druπtva Crvenog kriæakada se programi odnose na valorizaci-ju dobrovoljnog davalaπtva krvi. Narav-no, i dalje Êemo kontinuirano izvjeπta-vati naπe Ëlanove, ali i sve zaposlenikePodravke o aktivnostima druπtva teosmisliti istaknutiju promidæbu o ne-πtetnosti darivanja krvi. Prema potrebi,organizirat Êemo i edukativne razgo-vore zdravstvenih djelatnika sa zapo-slenicima.Ispred koprivniËkog Gradskog Crve-

nog kriæa Podravkine darivatelje krvipozdravila je dopredsjednica druπtvadr. Ljiljana ©ajatoviÊ IvankoviÊ te zah-valila svima na pruæenoj ruci ozdravlje-nja.

- ZahvaljujuÊi vama Podravkaπima, uKoprivnici je stabilna situacija s krvlju isamo hrabri, zdravi i humani ljudi mogubiti dobrovoljni davatelji krvi, a vi to izgodine u godinu dokazujete.

Takoer, dr. Ljiljana ©ajatoviÊ Ivanko-viÊ podijelila je priznanja Podravkinimdarivateljima krvi. Proπle godine 138Podravkaπa darivalo je krv jubilarni put.Nakon skupπtine, uslijedila je zajed-

niËka veËera i cjeloveËernje druæenjePodravkinih darivatelja krvi i njihovihgostiju.

HreniÊ, Duπan RadanoviÊ, Stjepan Di-vjak, Darko ©kripaË, Draæen Horvat,Drago BanoviÊ, Ivan PeruπiÊ, Vjeko-slav ©erbetar, Josip Kriænjak, Petar Ma-erek, Darko IvaniπeviÊ, Damir Varga,Draæen Borovac, Marijan Buzina, Vla-dimir Strmecki, Ivica Kolar, Alojz Kova-ËiÊ, Miroslav Meimorec i Boæo OkiÊ.Zahvalnicu za 20 i viπe davanja krvi

primili su: Zoran MuriÊ, Ratko Kneæe-viÊ, Dragutin Sremec, Vladimir Fijok,Krunoslav Bosilj, Kreπimir MatijaπiÊ,Zlatko Habek, Zlatko Husnjak, DarioPaveπiÊ, Zlatko Potroπko, Josip Vrban,Mladen MarkoviÊ, Zdravko Vuljak, Ni-no Bobek, Æeljko PrvËiÊ, Goran Bego-viÊ, Æeljko Oroπ, Drago KuniÊ, ZdravkoHorvatiÊ, Zlatko Imeπek, Stjepan Ce-star, Stjepan »anji, Dragutin Borπtnar,Mladen IvekoviÊ, Petar CvetniÊ, AlenMihaliÊ, Krunoslav Telebar, Zoran Hre-niÊ, Zvonko SigetiÊ, Ivica Huzak, Vje-koslav KovaË, Zlatko ©imËiÊ, SlavkoBraËko, Dario Breznik, Josip ©iroki,Damir JavriÊ, Mladen Mihoci, Dobro-slav Æaja i Josip Poægaj.Zahvalnicu za 10 i viπe davanja krvi

primili su: Zoran Zebec, Zdravko Posa-vec, Darko Marinac, Dejan ©alamon,Ivica ©ipuπ, Branko Stanin, ZvonimirStanin, Vinko Falat, Mirko Saraja, Dra-æen Hræenjak, Bojan PremuæiÊ, MilanVidoviÊ, Æeljko Plantak, Tomislav Gra-buπiÊ, Æeljko Vuljak, Slavko –urina,Stjepan AndroliÊ, –uro LokoviÊ, DamirSakaË, Mile OstojiÊ, Stjepan Vida, IvanJembrek, Vjekoslav Koπar, Mario Dugai Stjepan KaπiÊ.Za jedno i viπe davanja krvi: Darko

MikulËiÊ, Milan Sinjeri i Igor MomËilo-viÊ.ÆeneZahvalnicu i mali srebrni znak DDK

za 35 i viπe davanja krvi primile su:Danica Srbiπ, Mira Æagar, Katarina Dr-vosek, Nada Horvat, Mira Brzeska, Da-nica KolariÊ, Biserka ∆utanec, Biserka©aπek, Ljiljana Horvat, Anica Ledinski,Danica Vorih i Mirjana ©aπ.Za 25 i viπe davanja: Ljubica Jakopa-

nec, Viπnja MaariÊ i Marija Gregurina.Za 20 i viπe davanja: Jadranka Samar-

dæiÊ i Marija TiπljariÊ.Za 10 i viπe davanja: Suzana Horvat,

Tatjana Bago, Dragica PalËiÊ i MarijaMartan.Za 5 i viπe davanja: Biserka Kociper,

Zdravka JambreπiÊ i Valerija Rukavina.Za jedno i viπe davanja: Barica Posa-

vec, Zrinka Mikuldaπ, Nada KneæeviÊ,Mirjana Pandur i Nevenka KuzmiÊ.

U organizaciji TuristiËke zajednicegrada Koprivnice, a pod pokrovitelj-stvom grada Koprivnice i Studenca iove je godine odræana dvodnevnamanifestacija pod nazivom ”Ribolov-ci svome gradu”. Za razliku od pro-πle, ove godine ta je manifestacija bilaorganizirana na dva mjesta - grad-

U koprivniËkom hotelu Podravina odræana je godiπnja skupπtina Druπtva dobrovoljnih davatelja krvi Podravke

Piπe i snimio: Boris Fabijanec

ZahvaljujuÊi Podravkaπima, u Koprivnici nema nestaπica krvi

Dobrovoljnim davaocima uruËena su priznanja zaviπestruko davanje krviPodravkino druπtvo okuplja oko 1300 dobrovoljnih darivatelja krvi

U Koprivnici je 3. i 4. travnja odræana tradicionalnaribiËka manifestacija

”Ribolovci svome gradu”

Na ribolovnoj feπti pojedeno je oko 400 πarana peËenih na raπljamate oko 700 litara fiπa zaËinjenih Podravkinim proizvodima

i zalijevanih piÊima Studenca

skom srediπnjem trgu i na igraliπtuOsnovne πkole ”Antun NemËiÊ Go-stovinski”. VeÊ uobiËajeno, na igrali-πtu je dominirao veliki bazen u kojemje plivalo viπe od tone πarana i amura,a nekoliko stotina starih i mladihribiËa okuπalo je sreÊu loveÊi ribu ubazenu. Nedaleko od bazena ekipa

Studenca iz Lipika spremalaje πarane na raπljama koji subili toliko ukusni da su broj-ni posjetitelji morali Ëekatina red. Kako su peËeni, ta-ko su i pojedeni. LipiËkimajstori zaista znaju svoj po-sao, a to iz godine u godinudokazuju u Koprivnici. Onisu veÊ pomalo postali do-maÊini.Naravno, i ove kao i proπle

godine glavna atrakcija ri-

bolovne feπte bilo je natjecanje uspremanju fiπ-paprikaπa u kojemu susudjelovale 33 ekipe iz Hrvatske tegosti iz Maarske. I dok se u kotliÊi-ma kuhalo, na srediπnjem Gradskomtrgu odvijala se izloæba plovila, pri-godna prodaja rukotvorina gradskeUdruge invalida Bolje sutra, a prika-zani su i stari obiËaji izrade dravskogËamca te ispiranje zlata. Na igraliπtuje kuhanje zavrπeno i ocjenjivaËkakomisija je imala pune ruke i nepceposla. Trebalo je izabrati najboljemajstore u priremanju fiπ-paprikaπ.Najbolji u spremanju fiπa bio je BorisBukovec iz Osijeka. Drugo mjestoosvojio je takoer OsjeËanin ZvonkoBariÊ, a treÊi je bio Zlatko Joæef izÆupanje. Naravno, kao i svi istinskimajstori pripremanja fiπa, nitko nijehtio odati svoj tajni recept, ali proma-trajuÊi majstore kako pripremaju fiπ-paprikaπ, gotovo kraj svakoga kotliÊabili su neizostavni proizvodi Podravkei Studenca. Dobra voda i kvalitetnizaËini i dodaci jelima uz razliËite vrsteriba sigurno daju onaj dodatni i pre-poznatljiv πtih fiπu.

TreÊa po redu podravska fiπijada -uz brojne gastronomske uæitke - pru-æila je posjetiteljima dobru zabavu, aribiËi su opet doπli na svoje, jer osimπto su jeli kvalitetnu i ukusnu ribu,

lovili πarane iz bazena, mogli su ikupiti rabljenu ribiËku opremu kojase tijekom fiπijade prodavala po vrlopopularnim cijenama.

B. Fabijanec


Vlasta BegiÊ diplomirala je 1997.godine na Prehrambeno-biotehnoloπ-kom fakultetu. PripravniËki staæ odra-dila je na kemijskom odjelu u labora-toriju Veterinarske stanice »akovec,nakon Ëega prelazi u Danicu u Istraæi-vanje i razvoj.- U Istraæivanju i razvoju upoznala

sam sve organizacijske cjeline, πto jedobar poËetak za upoznavanjepoduzeÊa i ostvarivanje kontakata. Ra-dila sam kao tehnolog i kasnije tehniË-ki direktor u tvornici konzervi, potomu kobasiËarni, a krajem 2002. godinedolazi do organizacijske promjene papreuzimam funkciju direktora za pro-izvodnju trajnih proizvoda. Do sadasam u Danici upoznala rad u svimtvornicama osim Klaonice. Smatrampozitivnim te Ëeste promjene radne

okoline, jer se na taj naËin mogu upo-znati sve cjeline i funkcioniranje cjelo-kupne organizacije.Prije nepunih mjesec dana Vlasta

BegiÊ magistrirala je na Prehrambeno-

biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebuna temu Odræivosti toplinski obrae-nih i naknadno pasteriziranih vakumi-ranih hrenovki.- Zapakirana, toplinski obraena va-

kumirana hrenovka naknadno je obra-ena na temperaturama pasterizacije,ali ta se tehnologija trenutno ne primje-njuje na Danici poπto su ispitivanjanapravljena na opremi Ëiji su kapacitetiiskoriπteni u druge svrhe. Cilj naknad-ne pasterizacije je produljenje rokatrajnosti, jer se tako njihova odræivostproduljuje do dva puta, ako se adek-vatno skladiπti na primjerenoj tempe-raturi.- Odakle ideja za tu temu?- Ideja je potekla od zahtjeva s terena

da se produlji rok trajnosti hrenovka-ma, koje su jedan od osjetljivijihproizvoda. Vakumirana hrenovka imarok trajnosti mjesec dana, tako da cijelaproizvodnja mora biti dobro organizi-

rana da bi gotov proizvod mogao bitiËim dulje na polici. U tih dva mjeseca,koliko je trajalo ispitivanje, kvalitetaproizvoda nije dovedena u pitanje,znaËi nije doπlo do nikakvih senzoriË-kih promjena koje bi naruπile kvalitetu,ali naravno da proizvod koji se dva putaobrauje gubi na nutritivnoj strani.- Koliko vam je Danica i vaπ tim

izaπao u susret?- Projekt je zapoËeo u suradnji s

kolegama i samo je ispitivanje trajalodva mjeseca, jer je ispitivana odræivosthrenovki na razliËitim temperaturamaod 3, 12 i 17 stupnjeva kako bi seutvrdila njezina odræivost u tom perio-du. Pri izradi magistarskog rada imalasam podrπku svih kolega iz moje sluæ-be - Sluæbe za proizvodnju, kao iostalih, primjerice laboratorija tj. Odje-la kontrole kvalitete. Probna proizvod-nja iznosila je 120 kg i svakih sedamdana odræavane su degustacije na ko-jima smo razmjenjivali miπljenja i ocje-njivali proizvode.Proπle je godine zavrπila program

FBA Podravkine menadæerske akade-mije za koji vjeruje da Êe joj koristiti

buduÊi da obnaπa funkciju direktora.Uz niz poslovnih obaveza, usavrπava iznanje njemaËkog jezika.- Vjerovala sam da Êu se odmoriti

nakon svih poslovnih obaveza, ali po-sao neprekidno iziskuje daljnje angaæ-mane. Dnevno suraujem s direktori-ma ostalih tvornica s kojima dogova-ram dnevni plan i prioritete proizvod-nje. Ujutro obilazimo tvornice, u poladevet je degustacija, a svakoga dana upodne je proizvodni sastanak. Do sadasam upoznala razliËite proizvodne teh-nologije, a kako sam veÊ viπe odgodine dana zaduæena za proizvodnjutrajnih proizvoda, bavim se i njihovomspecifiËnom tehnologijom. Tehnologi-ja kobasiËarskih proizvoda mi je inajzanimljivija, jer je dinamiËna, a pomom miπljenju kreativnost dolazi dopunog izraæaja. Zadovoljna sam s dosada postignutim rezultatima, te vjeru-jem da Êe se proces proπirenja proi-zvodnih kapaciteta kao i probna pro-izvodnja koja je u zavrπnoj fazi ispunitizadane ovogodiπnje planove - rekla jeVlasta BegiÊ.

Ines Banjanin

U proizvodnji Podravka jela i proi-zvodnji Vegete, te Razvoju tehnologi-je i kontrole posebno je naglaπentimski rad koji ukljuËuje visokoobra-zovane ljude s razliËitim fakultetima,uglavnom prehrambeno-biotehnoloπ-kim, ali i fakultetom strojarstva i bro-dogradnje, elektrotehniËkim ili vete-rinarskim fakultetom. Svatko od njihsvojim udjelom i svojim znanjem naodreen naËin pridonosi uspjeπnomposlovanju i pozitivnim rezultatima.Slaæu se i u tome da je tijekom cijelogaradnoga staæa nuæno obrazovanje i dase najviπe moæe nauËiti kroz konkre-tne radne zadatke ili razmjenom mi-πljenja te uËeÊi od starijih i iskusnijihkolega.

Miro Kukec, direktor proizvodnjeVegete, zavrπio je Fakultet strojarstvai brodogradnje u Zagrebu, a u Podravkise zaposlio prije deset godina kaopripravnik u Inæenjeringu.- Na strojarsko - tehnoloπkom dijelu

projekta izgradnje nove tvornice Ve-gete i juhe poËeo sam raditi 1996.godine, a bio sam u timu za gradnjunove tvornice Vegete koji je osnovan1998. godine. Nakon izgradnje novetvornice preuzeo sam funkciju glav-noga inæenjera koji se brinuo o radui odræavanju vrhunske automatizira-ne opreme, 2000. godine postao samtehniËki direktor, a od proπle godinedirektor proizvodnje Vegete. Sudjelo-vao sam kao Ëlan u timu za projekti-ranje i preseljenje Podravka jela nanovu lokaciju, tako da sam radio i napovezivanju tehnoloπkog dijela Juha iVegete. Posao koji obavljam odgovo-ran je i zahtjevan, ali zahvaljujuÊiodliËnoj suradnji s Ëlanovima tima,sve je puno lakπe i jednostavnije izre-alizirati, a svaki je problem lakπerijeπiti.Miro Kukec polaznik je Podravkine

menadæerske akademije i do sada jezavrπio program Lider, za kojega sma-tra da mu je uistinu koristan u poslu.- Kada se susretnem s problemima u

proizvodnji ili komunikaciji, mogu im

pristupiti s odreenim predznanjemali i iskustvom. To su uglavnom pro-blemi vezani uz proizvodnju, skladi-πtenje ili proizvodne troπkove, ali rje-πavamo ih zajedno. Osim toga, nuænaje suradnja s istraæivanjem, marketin-gom, nabavom, prodajom kao i osta-lim sluæbama. Zbog stalne prisutnostiu projektima, sudjelovanja na monta-æi opreme i proizvodnje od samogapoËetka, lakπe mogu pristupiti rjeπa-vanju bilo kojeg problema na Proi-zvodnji Vegete i juha. Iako nisambirao Ëlanove svojega tima, izuzetnosam zadovoljan njima i siguran sam daniti sâm ne bih izabrao bolje.

Darko IvanËan, samostalni tehno-log u proizvodnji Vegete:- U Podravki sam zaposlen od veljaËe

2000. godine od kada je i izgraenanova tvornica, a prvih deset mjesecitijekom pripravniπtva bio sam Ëlantima za razvoj Vegete i Podravka jela.Diplomirao sam na Prehrambeno-bio-tehnoloπkom fakultetu i po zanimanjusam dipl. inæ. prehrambene tehnolo-gije. SastavljajuÊi upute i procedure teprilagoavajuÊi proizvodnju ISO stan-dardu, zajedno s kolegama angaæiraosam se oko uvoenja sustava ISO9001-2000, prvi smo u Podravki uveliHACCP sustav i od tada sam voditeljHACCP tima u proizvodnji Vegete.

Zadovoljan sam suradnjom sa svojimkolegama i poslom, a ostaje mi idovoljno slobodnog vremena za ba-vljenje glazbom u grupi Joker gdjesviram bubnjeve.

Robert Banek, samostalni informa-tiËar u proizvodnji Vegete, zavrπio jeElektrotehniËki fakultet u Zagrebu, uPodravki se zaposlio 2000. godine usluæbi Informatike.- BuduÊi da sam dosta vremena

proveo na Vegeti u vrijeme kada seuhodavala nova tvornica, ovdje sam iostao. Nova tvornica prepuna je vr-hunske tehnologije, a uz mnoπtvokompjutera, nekoliko robota i kom-pletno automatiziranu opremu, skorosvi procesi su voeni automatski. Po-sla oko odræavanja informatiËke opre-me ima neovisno o dobu dana, aproblemi koji se ovdje pojavljuju sunepredvidljivi. Na poslu se ponekadostaje tako dugo dok se problem nerijeπi, pa makar to bilo i do noÊi.Meutim, tokom ovih nekoliko godi-na pokazali smo da znamo, da moæe-mo a i da hoÊemo. Posao mi je zani-mljiv i dinamiËan, a rezultati mojegrada su vidljivi. Svi u timu su vaæni izasluæni za funkcioniranje tvornice, apotrebno je i priliËno vremena da bise dobro upoznalo s tvornicom i ra-dom u njoj. Neprekidno usavrπavanje

i dodatno obrazovanje svih ljudi tako-er su vaæni da bi naπa tvornica i daljebila moderna, efikasna i profitabilna.

Andreja Vranar, voditelj je labora-torija u Razvoju tehnologije i kontroli,a u Podravki je zaposlena 15 godina.- Prije sam radila u Centralnom labo-

ratoriju, a u ovome sam timu odsamog preseljenja, zajedno s veÊinomËlanova. Smatram da je za uspjeπanposao najbitnija suradnja s kolegama.Pri tome je nuæno usklaivanje i pridr-æavanje svih procedura i dogovora.Zato imamo redovite sastanke, a izne-nadni se problemi rjeπavaju na izvan-rednim sastancima. Osim toga, sura-ujemo s kontrolom, nabavom, pro-dajom, razvojnim timom i marketin-gom. Mogu reÊi da su moji kolegesavjesni i zainteresirani za rad, πtodokazuje Ëinjenica da zbog potrebaposla, ostaju i nakon radnog vreme-na. UnatoË poslovnim obavezama,joπ uvijek mi ostaje dovoljno slobo-dnog vremena.

Mirjana Mihac-Grobenski, tehno-log specijalist:- Po zanimanju sam biokemisjki in-

æenjer i zahvaljujuÊi ugovoru o zapo-πljavanju u Podravki sam se zaposlilaodmah nakon zavrπenog Prehrambe-no-biotehnoloπkog fakulteta. U Timuza razvoj odradila sam pripravniËki,bila sam voditelj laboratorija na Juha-ma i Vegeti, a nakon preseljenja stiglasam u Razvoj tehnologije i kontrole.Tu se velika vaænost pridaje kontroliulaznih sirovina, ambalaæe i procesaproizvodnje. Posao je zahtjevan zbogËestih zakonskih promjena, koje jepotrebno stalno pratiti. Osim toga,tvornica je modernizirana i joπ uvijekdolaze novi strojevi tako da joπ uvijektraje faza kompletiranja i modificira-nja. Za uspjeπno odraen posao tako-er je bitna suradnja unutar tima, ali is ostalim cjelinama, te uspjeπno kola-nje informacija. Zadovoljna sam jersam imala priliku mnogo toga nauËiti,a uËim joπ uvijek, ali uvijek treba teæitii boljim odnosima. Trenutno polazimnapredni teËaj Excela za kojega vjeru-jem da Êe mi pomoÊi u bræoj i jedno-stavnijoj obradi podataka.

Davor JanjatoviÊ, tehnolog speci-jalist za proizvodnju, u Podravku jestigao 2000. i kao pripravnik radio uRazvoju Vegete i Podravka jela, apotom u proizvodnji Podravka jela,gdje je postao glavni tehnolog i vodi-telj HACCP tima za Podravka jela.Pohaa poslijedimplomski studij Pre-hrambeno-biotehnoloπkog fakulteta uZagrebu, kojega ove godina planiraprivesti kraju. Predstavnik je Podravkei jedini iz Hrvatske u Timu mladihmenadæera (YMT) - 2004. World Bu-siness Council for Sustainable deve-lopment (WBCSD).- Prije mjesec dana imali smo posjet

ameriËke inspekcije, koja je potvrdilaispravnost naπeg HACCP sustava takoda smo dobili dodatnu potvrdu onaπem uspjeπnom radu. Stalno se do-gaa neπto, tako da upravo sada zavr-πavamo jedno intenzivno razdobljetestiranja nove opreme te uvoenjatehnologije i prilagodbe procesa unovoj tvornici. MotivirajuÊi faktor radau ovome timu svakako je pozitivnaatmosfera, odliËna suradnja s kolega-ma, a osim toga rad u novoj tvornici,moguÊnost edukacije i upoznavanjanove i moderne tehnologije.

Verica Bebek, tehnolog proizvod-nje u Tvornici Podravka jela, uPodravki je neπto viπe od godine danai moæe se pohvaliti samo pozitivnimiskustvima jer se odliËno snaπla u timukojega je zatekla.- Iako je posao zahtjevan upravo

zbog strogih kontrola sirovina,proizvoda i same dokumentacije,imam priliku mnogo nauËiti od iskus-nijih tehnologa, jer sve mi je novo.Meutim, u svakom se trenutku moguobratiti bilo kome od “starijih” kolega.Kao veterinar nisam mislila da Êuraditi u proizvodnji, ali drago mi je dasam tu, jer mislim da tu ima posla zaveterinara. Najbliæe mojoj struci je radu HACCP-u, tako da se nadam da Êutu najviπe i biti angaæirana.(Valja napomenuti da tijekom raz-

govora nisu bile prisutne direktoricaproizvodnje Podravka jela JasminkaRebac i tehnolog specijalist za proi-zvodnju Podravka jela Ina MatijeviÊ.)

Predstavljamo mlade struËnjake zaposlene u proizvodnji Podravka jela i proizvodnji Vegete, te Razvoju tehnologije i kontrole

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Oni su mladi, rade na vrhunskoj tehnologijii pokazuju da znaju, mogu i hoÊe

Njih krasi iskustvo, mladost i struËnost

Razgovor s Vlastom BegiÊ, direktoricom proizvodnje trajnih proizvoda u Danici

Magistarski rad o naknadno pasteriziranimhrenovkama

Vlasta BegiÊ


Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

Svake druge godine u Budimpeπti seodræava Meunarodni sajam slastiËar-stva, pekarstva i gastronomije na ko-jem sudjeluje stotinjak izlagaËa iz 12zemalja, a ovih dana sajam su posjetilii Ëlanovi Druπtva kemiËara i tehnolo-ga Koprivnica.Sajam je ponudio proizvode koji su

koncepcijski bili podijeljeni u pet gla-vnih podruËja: slastiËarska industrija(oprema, sirovine i osnovni materija-li, aditivi i bojila, poluproizvodi igotovi proizvodi), pekarska industri-ja (oprema, sirovine i osnovni materi-jali, aditivi, poluproizvodi i gotoviproizvodi), gastronomija (oprema, ku-linarska oprema, oprema za servira-nje, sue i pribor za jelo), proizvodnjatjestenine (osnovni materijali, opre-ma, poluproizvodi i gotovi proizvo-

Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica posjetilo Meunarodni sajamslastiËarstva, pekarstva i gastronomije u Budimpeπti

Koristan struËni i kulturni dogaaj

Ako vjerujete u stereotipe ondasusret sa Æeljkom –ukanoviÊem po-tvruje njihovo postojanje. Jer Æelj-ko je upravo takav kakvima veÊinapromiπlja prosjeËnog Crnogorca. Vi-sok je, stasit, crnokos i tamnoput,ijekavica mu je otegnuta s naglas-kom na prvom slogu rijeËi koje kaoda izviru iz Njegoπevog Gorskogvijenca, a u ophoenju je neposre-dan i iskren. Rekli bismo, Crnogoracod glave do pete, kao πto i priliËi lozi–ukanoviÊa, starosjediocima s Ceti-nja. Bez okoliπanja govori o poslu,o tome kako je svoje dugogodiπnjeradno iskustvo i poznanstva stavio usluæbu Podravke, o svojim mlade-naËkim ljubavima, o kÊerki Kseniji,prvom æenskom ”etetu” u obitelji –ukanoviÊ nakon 72 godine koja jeime dobila po najboljoj kÊeri odosmero djece kralja Nikole.- Podravku kao uglednu tvrtku po-

znajem godinama, dok sam radio uveleprodaji RaænatoviÊ koja je distri-buirala Podravkine proizvode u Cr-noj Gori suraivao sam s Pod-ravkaπima, primjerice gospoom Ne-vjestiÊ, gospodinom Fodorom, pasam proËitavπi natjeËaj u novinamaodmah poslao molbu. Napisao samje na obiËnom karo papiru, prigovo-rili su mi zbog toga, jer su drugemolbe bile ulickane, rekao bih inamirisane, ali ja sam u razgovorurekao da iza tog papira stoje mojeznanje i iskustvo, te æelja da radim uPodravki. Primljen sam kao prvi za-poslenik, poËeo sam raditi u rujnu2002. godine i straπno sam ponosanna sve πto smo postigli - rekao namje Æeljko, koji kao referent izvoza iuvoza radi na poslovima kontroleskladiπta, carinjenja, πpedicije, ko-munikacije s bankama.Posebno vodi brigu o poπtivanju

svih zakona i propisa u svakodnev-nom poslovanju, a zahvaljujuÊi nje-mu Podravka u Podgorici nije dosada imala problema u pribavljanjupotrebne dokumentacije. Zasluæan

Dvije priËe o Podravkaπima:Æeljko –ukanoviÊ, referent uvoza i izvoza u Podravki Podgorica

Ponosan sam na rezultatePodravke u Crnoj GoriTekst i snimka: Jadranka Lakuπ

di), industrija za podrπku tzv. ‘back-ground industry’ (dostava, tehnologi-ja hlaenja, higijena, odræavanje, si-gurnost, pakiranje, ambalaæni materi-jali, tvorniËki namjeπtaj i oprema, ra-dne uniforme, materijali i drugo). Sa-jam je gastronomski i vizualno vrloatraktivan. Sve πto od prehrambenihproizvoda vidite, uglavnom ste moglii probati. Svakako je najatraktivniji diosajma bila izloæba kolaËa i torti. Oblicii boje kakve veÊina od nas moæe samozamisliti na slikama, kulinarski struË-njaci su uspjeπno materijalizirali. Mo-gli smo se uvjeriti na licu mjesta da suto stvarno kulinarski umjetnici, podËijim rukama braπno, πeÊer, marcipan,lubenice, dinje, krastavci, postaju zma-jevi, kornjaËe, ptice, ljudi, πahovskefigure i Ëitave priËe iz stvarnog i

nestvarnog svijeta. Skori ulazak Ma-arske u Europsku uniju (1. 5. 2004.),bila je vrlo inspirativna tema za veÊinumaarskih proizvoaËa.Pored razgledanja sajma, vrijeme

smo iskoristili i za obilazak kulturno -povijesnih zanimljivosti, kojih u Bu-dimpeπti uistinu ima na pretek.Za organizaciju smjeπtaja u hotelu i

vrlo ugodan boravak u Budimpeπtipobrinuli su se kolege iz Podravkinogureda u tom gradu, na Ëemu im se iovim putem joπ jednom zahvaljuje-mo. Zahvaljujemo se i Podravki πto jei ovaj put podræala ovu struËnu eks-kurziju Druπtva kemiËara i tehnologa,te omoguÊila svim sudionicima joπjedan nezaboravan struËni i kulturnidoæivljaj.

Jasmina RaniloviÊ

je za dobre odnose s dræavnim orga-nima, naroËito s tri inspekcije, træiπ-nom, sanitarnom i veterinarskom tecarinom.- Moram istaÊi da se Podravka ubra-

ja meu tri firme koje imaju najboljukomunikaciju s inspekcijom, cari-nom i ostalim dræavnim organima.Proπle godine smo radili bez ijednogprekrπaja. Prema propisima, svi pro-izvodi koji se uvoze u Crnu Gorupodlijeæu kontroli. Tu nismo imaliuopÊe problema, sva uzorkovanaroba bila je u redu, nije trebala superanaliza, nije napravljen ni jedan ca-rinski prekrπaj, iako smo uvezli velikbroj kamiona proizvoda. RenomePodravke svakako je tome doprinio- kod nas se ne dogaa da jedno piπeu papirima, a u pakovanjima se na-lazi drugo. Za Podravku se zna dastoji iza svega πto piπe na etiketi -istiËe –ukanoviÊ.Prednost u poslovanju Podravki

donosi i vlastito carinsko skladiπtetipa C, kakvih joπ ima sedam u cijelojCrnoj Gori , a tri u Podgorici. U tomskladiπtu, prema Æeljkovim rijeËima,radi se po svim propisima, a supervizori iz carine koji su u dva navrataobavili kontrolu imali su samo po-hvale za rad. Vlastito skladiπte omo-guÊava i znaËajne uπtede novca i

vremena jer troπak carinjenja jednogkamiona (istovar, carinski nadzor iponovni utovar) doe oko 600 eura.Tako se izbjegava i moguÊe Ëekanje,te eventualna oπteÊenja robe s obzi-rom na to da Podravkino skladiπteima bolje uvjete Ëuvanja proizvoda.Æeljko je bio nekoliko puta u Ko-

privnici i za ljude s kojima suraujeima samo rijeËi pohvale.- Najviπe komuniciram s Marijom

VukoniÊ, koja je stvarno dobar su-radnik, Ëim poπaljem mail kojim na-ruËujem robu za Crnu Goru, to jepraktiËki rijeπeno jer je vrlo aæurna iodgovorna. Nedavno sam bio i unovoj tvornici Vegete i Podravkajuha, prepun sam pozitivnih dojmo-va, a kolege kojima sam ovdje priËaoo tome ne mogu vjerovati da takvoneπto postoji. Predloæio sam Ëak dainspektorice koje analiziraju proiz-vode odvedemo u te tvornice kakobi vidjele kako se to radi, jer kad bividjele visoku razinu proizvodnje,vjerojatno ne bismo morali plaÊatitroπkove analiza - naglaπava Æeljko.Za sebe kaæe da je sretno oæenjen

Ëovjek, otac dvoje djece, sina i kÊeri,s malo slobodnog vremena (kamioniobiËno dolaze poslije podne pa secarinjenje obavlja u poslijepodnev-nim i veËernjim satima, radno vrijemeËesto traje i do 9 naveËer), kojivikende osim obitelji poklanja i ribo-lovu. Strastveni je «pecaroπfl koji lovina moru od Budve prema Dubrovni-ku gdje poznaje svaku stijenu i πpi-lju. Uz toliko potrebno opuπtanjeribolov mu obogaÊuje i trpezu, pa jenedavno druπtvo poËastio sa svojimnajveÊim ulovom - oradom od 6,2kilograma.Nisam mogla odoljeti a da ga ne

zatraæim za komentar za brojne vice-ve na raËun neradiπnosti Crnogora-ca, na πto je uz osmijeh odgovorio:- Mislim da sve zavisi o individual-

nim osobinama, iza nas u Podravki-nom poduzeÊu u Podgorici stoje re-zultati. Bilo mi je milo na kolegijutræiπta u Koprivnici nedavno sluπatikako hvale rezultate u Crnoj Gori. Dasmo neradnici, ne bismo to postigli.

Æeljko –ukanoviÊ

Nekim ljudima njihova imena odliËno pristaju, baπ kao da su i dio njihovihkarakternih osobina. Upravo to sluËaj je s Milom Zovko (roenom Pinjuh)koja kao da zraËi blagoπÊu i dobrotom. Vjerujem da su joj i povremenedjeËje nestaπluke nekada opraπtali jer je uvijek bila milo dijete. No u Miliima i Ëvrstine i upornosti, ali ne takve vrste koja bi povreivala druge, negoone koja podupire i pomaæe. Bilo u obitelji u kojoj je zbog prerane smrtiroditelja Mila mlaoj sestri i bratu zamijenila i oca i majku, bilo na poslugdje se suradnici uvijek mogu osloniti na nju.Mila je direktorica marketinga u Podravkinom Internationalu u Bosni i

Hercegovini u kojem je zaposlena od 1996. godine. S diplomom profeso-rice hrvatskog jezika i knjiæevnosti poËela je raditi kao unapreivaËprodaje, jer s jedne strane trebalo je osigurati prihode za obitelj, a s drugeprilika za rad u Podravki tada se u Hercegovini nije propuπtala bez obzirao kojem je radnom mjestu bila rijeË. Nakon 10 mjeseci poËela je raditi naposlovima marketinga s obzirom da se u to vrijeme ta sluæba u poduzeÊutek poËela razvijati. Usporedo s rastom obima poslovanja na træiπtu BiHπirile su se i njezine ovlasti pa je 2001. godine postala marketing menadæer.

Mila Zovko, direktorica marketinga u PodravkiSarajevo

I moje dijete Êe voljetiPodravku kao i ja

Iza nje stoji niz uspjeπnih projekata koje je osmislila ili sudjelovala o njima.- Kad se radi u Podravki inspiracija se jednostavno sama raa. Studirala

sam knjiæevost, πto takoer zahtijeva i kreativnost, pa mi je ovaj posaootvorio moguÊnosti da iniciram ono πto u drugim poslovima ne bih mogla.»injenica je da smo za ovo vrijeme odradili dosta projekta, uostalom onjima se dosta i pisalo u Podravkinom listu. Izmeu ostalog, na πto samosobito ponosna, pokrenuli smo i Lino fest, festival koji predstavlja novinuu ovom brandu. To je jedan dosta zanimljiv projekt na razini cijele BiH,a koji bi se moæda mogao primjenjivati i na drugim træiπtima. Radili smopuno imidæ kampanja, brojne aktivnosti na prodajnim mjestima, a sveskupa daje mi snagu i poticaj da i dalje razmiπljam i radim na takav naËin- objaπnjava Mila.Uz uspjeπnu karijeru Mila nikada nije zanemarivala obitelj koja Êe se na

veliko veselje svih Ëlanova uskoro i poveÊati. Iako se to po njenim stalnimposlovnim aktivnostima - Ëesto putuje izmeu Mostara, Sarajeva i ©irokogBrijega, kontaktira s agencijama, medijima, pa je Ëak i nedavno cjelotjednosajmovanje u Mostaru izdræala na nogama - ne bi moglo suditi, Mila seozbiljno priprema za vaænu ulogu majke.- Sestra je πest godina mlaa od mene i zavrπava studij knjiæevnosti, brat

je u srednjoj πkoli, oboje su uspjeπni i to πto postiæu najveÊa mi je nagrada.Oni su mi, uz supruga koji takoer radi u Podravki, i velika podrπka damogu kvalitetno funkcionirati i na poslu koji zahtijeva puno mobilnosti,izbivanja od kuÊe, a vjerujem da Êe biti uz mene i kad se beba rodi. Morampriznati da sam se u poËetku malo bojala da moj posao i trudnoÊa neÊe moÊiiÊi zajedno, jer dosta buduÊih majki ne moæe se kretati, ali evo ja mogunormalno raditi, osjeÊam se dobro i dok god budem mogla davat Êu sveod sebe. Naravno, kad doe beba mnogo toga Êe se promijeniti. Iako imampuno energije nisam od onih æena koje odmah po porodu trËe na posao.Ostat Êu kod kuÊe onokliko koliko bude potrebno, ali bit Êu na raspola-ganju Podravki i kolegama koji Êe me mijenjati ako πto zatreba. U svakomsluËaju buduÊi ujak i teta jedva Ëekaju da postanu dadilje, pa mi, vjerujem,neÊe biti teπko. Uostalom, tu je i naπa djeËja hrana, na kojoj sam i jaodrastala, vjerujem da Êe i moje dijete voljeti »okolino, kao i ja, pa neÊe bitiproblema. Ma, bit Êe to prava mala Podravkaπica ili Podravkaπ - rekla jeMila.Iz njenih krupnih, smeih oËiju i nasmijanog lica sijao je optimizam dok

je to govorila, uostalom Milu nitko ne moæe ni zamisliti kao namrgoenui sumornu osobu. Ni ime ni ponaπanje nisu joj takvi.

Mila Zovko


PreporuËamo za vaπ blagdanski stol

Uskrsna torta od oraha

Pohani janjeÊikotleti

(za 6 osoba)1 kg janjeÊih kotleta1 ælica Vegete1 æliËica svjeæe mente1 æliËica svjeæeg timijana2 Ëeπnja Ëeπnjaka3 ælice maslinova ulja1 ælica limunova soka3 jajasol80 g oπtrog braπna Podravka50 g kruπnih mrvica Podravka50 g kukuruzne krupice Podravkaulje za præenje

Protisnuti Ëeπnjak, nasjeckanu mentu i timijan iVegetu pomijeπajte s maslinovim uljem i limuno-vim sokom. Ovom mjeπavinom natrljajte kotlete iostavite stajati oko 1 sat.Marinirane kotlete uvaljajte u braπno, pa u

posoljena razmuÊena jaja i na kraju u mjeπavinukruπnih mrvica i kukuruzne krupice. Paniranekotlete præite na zagrijanom ulju sa svake stranedo zlatno-æute boje.Posluæite ih uz kuhano povrÊe.Napomena: Kotlete moæete marinirati i dan

ranije; vrijeme pripreme ovog jednostavnog fi-nog jela je 30 minuta + vrijeme mariniranja - 1 sat

(za 4-6 osoba)

400 g tikvicaUmak od hrena:150 g hrena Podravka100 g jabuka1 ælica limunova soka100 g kuhane πunke6 kuhanih jaja100 g prπuta200 g sira1 puπlek rotkvicamladi lukmasline

Tikvice operite, nareæite uzduænona debljinu od 2 mm i popræite nateflonskoj tavi.

(za 4 osobe)

800 g bijele ribe (list, osliÊ)3 ælice oπtrog braπna Podravka3 ælice limunova soka1 ælica Vegete3-4 ælice ulja8 ploπki kruha francuza50 ml maslinova ulja2 ælice narezanog bosiljka2 Ëeπnja ËeπnjakaæliËica senfa muπtarde

Ribu oËistite, posuπite papirnatimubrusom, nakapajte limunovim so-kom, pospite Vegetom i uvaljajte ubraπno.

(za 4 - 6 osoba)800 g svinjskog filea4 ælice maslinova ulja200 g kompota marelica(light) PodravkaæliËica naribanog umbira1/2 æliËice bijelog papra150 ml bijelog vina1 æliËica πkrobnog braπnaGussnel20 g præenih pinjola400 g πirokih rezanaca

Svinjski file oËistite od æilica, natrljaj-te Vegetom, popræite na zagrijanomulju sa svih strana te pirjajte podlijeva-juÊi vodom oko 40 minuta.Marelice ocijedite, nareæite na veÊe

komade, dodajte fileu, zaËinite pa-prom, umbirom i pirjajte joπ 10 mi-nuta.File izvadite i stavite na toplo mjesto,

VruÊi Ëokola-dni napitak

(za 2 osobe)

Bijela riba na francuski

File u umaku od marelicai pinjola

400 ml punomasnog mlijeka150 g Ëokolade za kuhanje2 vanilin πeÊera Dolcela1 πtapiÊ cimeta1 Ëili papriËica2 æliËice smeeg πeÊera100 ml slatkog vrhnja1 ælica Amaretta2 æliËice Ëokoladnih strugotina

Jabuku ogulite, naribajte i nakapajte limunovim sokom. Hren umijeπajte u pripremljenu jabuku.Dio peËenih tikvica zarolajte i napunite umakom od hrena, a ostatkom ukrasite platu.Na platu rasporedite πunku, prπut, sir, rotkvice, mladi luk i masline.

Uskrπnja pla-ta

Recepti su pripremljeni u Podravkinom Kulinarskom centru u Zagrebu

8 jaja300 g oraha200 g πeÊera100 g Ëokolade1 naranËa

Æumanjke i πeÊer pjenasto izmijeπajte. Dodajte omekπanu Ëokoladu, sok ikoricu naranËe i dobro promijeπajte. Na kraju lagano umijeπajte Ëvrsti snijegod bjelanjaka i mljevene orahe.Dobivenu smjesu izlijte u namaπÊeni i pobraπnjeni kalup za tortu. Pecite u

peÊnici zagrijanoj na 150° C 90 minuta. Tortu izvadite iz kalupa, premaæitemarmeladom koju ste lagano zagrijali da se otopi.Priprema glazure:Maslac zagrijte na laganoj vatri do vrenja, maknite s vatre i uz neprestano

mijeπanje dodajte natrganu Ëokoladu dok se sva Ëokolada ne otopi.Ohlaenu tortu prelijte Ëokoladnom glazurom.Vrijeme pripreme: 30 minuta + vrijeme peËenja 90 minuta

100 g marmelade od marelicaPodravkaËokoladna glazura:200 g Ëokolade100 g maslaca

U mlijeko dodajte vanilin πeÊer, sme-i πeÊer, πtapiÊ cimeta i Ëili papriËicu.Zagrijte do vrenja. Dodajte Ëokoladunatrganu na komadiÊe i mijeπajte nalaganoj vatri dok se Ëokolada nerastopi. Maknite s vatre, nakon dese-tak minuta zaËine izvadite, a Ëokolad-

ni napitak pono-vo zagrijte do vre-nja. Dodajte Ama-retto, ukrasite tu-Ëenim slatkim vr-hnjem i strugoti-nama Ëokolade.

Savjet: Slatko vrh-nje nemojte tuÊi donjegove pune Ëvr-stoÊe, veÊ tako du-go dok ne posta-ne kremasto. Vri-jeme pripreme: 20minuta

Svjeæe narezanom bosiljku dodajte maslinovo ulje, nasjeckani Ëeπnjak i senf te sve dobropromijeπajte.Na zagrijanom ulju popræite pripremljenu ribu sa svake strane 3-4 minute i odmah stavite

na topli tanjur.Ploπke kruha popræite, premaæite pripremljenim namazom od bosiljka i posluæite uz ribu.Napomena: Ribu i ploπke kruha moæete ispeÊi na gradelama i posluæiti s namazom. Vrijeme

pripreme: 30 minuta

a umak s marelicama izmiksajte. Umakvratite u posudu, dodajte vino, Guss-nel koji ste razmutili u malo vode ikratko prokuhajte.File nareæite, prelijte pripremljenim

umakom, pospite prepræenim pinjoli-ma i posluæite uz kuhane πiroke re-zance.Napomena: Ukoliko vam je umak

pregust, razrijedite ga s malo vode.Vrijeme pripreme: 55 minuta


Ruka vodiËaTama i svjetlo, kroz æivotne njivenosi nas slabe, krhke i ranjive.Valovi i bure njiπu nam umorna tijela,kamenim putem nosimo svoja raspela.Jer Bog je svakome svoj kriæ daoi samo on je jedini unaprijed znao,koliko ga daleko moæemo nositi.Ali on je i sunce poslao da nas ugrije,

ProljeÊeLjubiËice i zumbuli plavi,opojnim mirisom miriπu,Doπle su proljetne kiπe,vjetrovi oblake njiπu.

A ona sama uz tugu svoju,kraj Ëempresa koji πute,tugujuÊi gleda u sivo nebogdje oblaci nebo mute.

Doi, doi svanuÊe,mole oËi πto suzom se mute,joπ uvijek Ëekam na te,Ëekam tvoje uskrsnuÊe.

Ljubica HladniÊ

Tebiza UskrsDavni bio je Uskrsi cvalo je divno cvijeÊe,proljeÊu pjevale su ptice,na licima odsjaji sreÊe.Za blagdanskim stolomuz molitvu i neku sjetu,mirisalo je sveto jelo.Obukla djeca haljine nove,zvono sa crkve na misu je zvalo.Obitelj sretna - lijepa je slika.I opet je Uskrs kao mnogi prije,al danas viπe niπta isto nije.DrugaËije sad je - nema tvoga lika

Marija HegeduπiÊ

Uskrsnol jeKaj zorja je denes tak svetla, mama?Kaj sonce kak zlato bleπËi?Gle vu vrtu ni jena veË roæa ne spi.Trava zelena sa v biserju roseRoæice drobne krunu noseI trnje se z cvetjem okitiloKaj se je pripetilo?

Rascveteni Vuzem je doπel, dete.Od denes i Ëovek i cvet cvete.Dnevi so grdi za namiSe dobro i toplo je v nami.Se kaj je pod ledom spaloZbudilo se, v radosti stalo.

Bog, kaj je z nami hodil po svetu,Je zdavnja obeËal sakom detetuV svetlosti dojti nazajLepoti, dobroti nigda ne kraj.Pogled te sonËeve zrakeOsluhni te tihe korakePotiho je z Vuzmom doπel k nam.Uskrsnol je! Z nami je, znam!

Katica RajiÊ

IspunjenjeGledam i sluπam buenje dana,sunce se zraka i miriπe jutro,zvonËiÊi zvone s pjesmom ptica,æele nam ispjevati mnogopjesmarica.Nakon bisernih pahulja snijegadolaze nam zlatom obojani jaglaci,

Uskrsni prilog Ëlanova Literarne i Likovne sekcije Podravka

na putu kojim idemo sve sporije.Dodao kapi kiπne naπim suzama,nek umiju lica posuta borama.Rasuo zeleni tepih pod noge bose,da ih okrijepe kapi jutarnje rose.Ljubav u naπa srca udahnuoruku vodiËa svakome pruæio.Ti uvijek si spreman sve da nam daπda moæemo stiÊi tamo do kraja,do kraja, koji samo ti unaprijed znaπ.

Smiljka Ivaniπ

zelenim smaragdima obojena travai maca kraj peÊi viπe ne spava.

U to razigrano godiπnje dobasrce u ljudima veselije kuca.I nakon dugog zimskogsmirenjadolazi nam Uskrs, vrijemeispunjenja.

Marica Ferlindeπ

Milan FrËko: Isus

Mato Toth: Kriæni put

Mato Toth: Pisanice

10

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Jadranka Lakuπ, Branko Peroπ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ i InesBanjaninFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:[email protected]

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA


Druπtvena prehrana

Jelovnik13. 4. utorak: - Fino varivo, kuhana rolana lopatica, voÊe

14. 4. srijeda: - PeËena svinjetina, restani grah s jeËmenom kaπom, salata

15. 4. Ëetvrtak: - PureÊi paprikaπ, riæa sa πampinjonima, salata

16. 4. petak: - Gulaπ od junetine s makaronima, salata

Nedavnom je za novog predsjedni-ka Tamburaπkog orkestra s dvogodiπ-njim mandatom izabran Igor KalËiÊ.Igor KalËiÊ diplomirao je na Farma-ceutsko-biokemijskom fakultetu u Za-grebu gdje je i magistrirao. Nakonrada na istom fakultetu, a potom Istra-æivaËkom institutu Plive, karijeru jenastavio u Belupu gdje je zaposlenkao koordinator u Razvoju i kontrolikakvoÊe. Roen je u Varaædinu, æivi uKoprivnici, a trenutno se nalazi naspecijalizaciji iz ispitivanja i kontrolelijekova u Zagrebu kamo putuje sva-koga dana. U Tamburaπkom orkestruposljednje dvije godine svira biserni-cu II i premda u srednjim tridesetimgodinama, spada meu starije Ëlano-ve orkestra:- Tamburaπki orkestar KUD-a

Podravka okuplja izmeu 40 i 50uglavnom mlaih Ëlanova. Nalazimose tri puta tjedno na probama gdjevjeæbamo skladbe skladane za tambu-raπke orkstre i obrade drugih skladbi.Neke je skladbe lako uvjeæbati, dok jeza druge potrebno i nekoliko mjesecimukotrpnog vjeæbanja. Bisernicu samsvirao do 18. godine, tako da minakon viπegodiπnje pauze nije bilosasvim jednostavno pristupiti orke-stru, ali uz konstantnu vjeæbu obno-vio sam staro znanje i stekao novoiskustvo.Entuzijazam i predanost ozbiljnom

radu Tamburaπkog orkestra KUD-aPodravka, pod ravnanjem KreπimiraLukaËiÊa, dokazuje Ëinjenica da je dosada sedam puta za redom u Osijekuosvajao Zlatnu medalju Tambura PajeKolariÊa.- Ove je godine odluËeno da Êe se iz

financijskih razloga u Osijeku nastu-pati bijenalno, jer odreena su finan-cijska ulaganja nuæna i za odræavenjeinstrumenata te druge potrebe. Na-dam se da Êemo nastupiti na Æupanij-skoj smotri i na koncertima organizi-ranim povodom pojedinih dogaa-nja, jer vjerujem da bi nas Podravka sobzirom na dokazanu kvalitetu svoje-ga orkestra mogla joπ viπe angaæirati.Takoer bismo æeljeli ostvariti boljusuradnju s Podravkinim pjevaËkimzborom.Osim aktivnosti u Tamburaπkom or-

kestru, Igor KalËiÊ rekreativno igrastolni tenis, a u slobodno vrijeme Ëitasuvremene hrvatske autore poput Go-rana Tribusona, Pavla PavliËiÊa....- Mnogo vremena provedem putuju-

Êi vlakom izmeu Zagreba i Koprivni-ce pa imam vremena za Ëitanje. Zasada mi svakodnevno putovanje nepredstavlja problem i zadovoljan samsvojom odlukom.

Tribina uPodravkiProπlog tjedna odræana je tribina

“43 minute sa...” na kojoj je pred-stavljena knjiga Domagoja Margeti-Êa “Tko je opljaËkao Hrvatsku”.RijeË je o knjizi koja govori o ak-tualnim gospodarskim i politiËkimtemama te sadræi niz zanimljivihanaliza i tekstova.O knjizi su pored autora govorili

dr. Hrvoje ©oπiÊ, prof. dr. StjepanBlaæanoviÊ i novinar Mladen Pav-koviÊ.U drugom dijelu tribine predstav-

ljen je Ëasopis “Hrvatsko slovo”.Tribinu su zajedniËki organizirali

Udruga branitelja, invalida i udovi-ca Domovinskog rata djelatnikaPodravke i OpÊi poslovi.

U legendarnoj vukovarskoj bolnici,koju veÊ godinama vodi dr. VesnaBosanac, ove je subote, barem natrenutak, bilo i malo veselo. Naime,Udruga branitelja, invalida i udovicaDomovinskog rata Podravke organi-zirala je Likovnu koloniju “Od srcasrcu za vukovarsku bolnicu”. Oda-zvalo se oko 25 slikara i kipara, pre-teæno iz Likovne sekcije KUD-a “Var-teks” iz Varaædina, te autori iz naπegkraja - Josip GeneraliÊ, Zvonko Sige-tiÊ i Nenad Marinac.- Kad sam saznao za ovo slikarsko

druæenje velika mi je bila æelja da i jana odreeni naËin dam svoj doprinos.Dosad sam sudjelovao na brojnimhumanitarnim akcijama, ali ovo zavukovarsku bolnicu je uistinu neπtoposebno. Stoga mi je drago πto samimao prigodu darovati slike za jednuovakvu plemenitu stvar - kazao jeZvonko SigetiÊ.Likovnjake je u bolnici doËekala dr.

Bosanac sa svojim najuæim suradnici-ma. Priredila je i izloæbu djela koja suuoËi uskrsnih blagdana uradili nekipacijenti ove bolnice.- Ova bolnica veÊ je odavno trebala

biti obnovljena - rekla je dr. Bosanac.- Meutim, htjeli su je Ëak i “zatvori-ti”. Nadam se da Êemo je sada, uzveliku potporu ministra dr. AndrijeHebranga, uspjeti i obnoviti. Æeljanam je takoer da u bolnici uskoro

otvorimo i muzej Domovinskog rata.Ravnateljica bolnice nije zaboravila

istaknuti i niz humanitarnih aktivnostiUdruge branitelja Podravke, koja je zaovu bolnicu, kad im je bilo najteæe, ivelikim brojem konkretnih akcija da-vala pomoÊ.A likovna kolonija je odræana kod

Spomen - kriæa u krugu bolnice πto gaje podigla Podravkina Udruga u spo-men na sve poginule, nestale i umrleVukovarce. Tamo su i zapalili svijeÊe,kao πto to Ëine i brojni Vukovarci kaddou u ovu ustanovu.

Slikari i kipari radili su Ëitav dan. Nakraju je organizirana i mala izloæbapoklonjenih radova. Bilo ih je pedese-tak! Sva ta djela ostat Êe u vlasniπtvubolnice.- Nemam rijeËi kojima bih vam za-

hvalila. Podravkina Udruga joπ je jed-nom dokazala svoje veliko srce, a tose, vjerujte, ne zaboravlja - naglasila jeravnateljica bolnice.Na kraju kolonije svi sudionici u

druπtvu svojih domaÊina obiπli su Ov-Ëaru i Memorijalno groblje hrvatskihbranitelja. Ml. PavkoviÊ

Likovna kolonija u Vukovaru

“Od srca srcu za vukovarsku bolnicu”

Sudionici “Podravkine” likovne kolonije s velikim su zadovoljstvomslikali u Vukovaru

VeÊ tradicionalno, i ove godine Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke odræat Êeprigodni koncert za uskrsne blagdane.Koncert Êe se odræati u crkvi Sv. Nikole u ponedjeljak 12. travnja u 19,45 sati.

Podravkin zbor otpjevat Êe dvanaest skladbi, solo dionice pjevat Êe AnaJembrek, Natalija Imbriπak pratit Êe koncert na orguljama. Zborom dirigiraIvica MartinËeviÊ. A. V.

U Domu za starije i nemoÊne osobe u Koprivnici samostalnom izloæbomslika predstavila se Nada Dombaj, slikarica iz Koprivnice i Ëlanica PodravkineLikovne sekcije. Slikarica je izloæila 20-ak slika iz ciklusa «Vrijemefl. Izloæba Êebiti otvorena do kraja mjeseca. A. V.

Izloæba slika Nade Dombaj

Gostuje Tetar ITDKoprivnikoj kazaliπnoj publici u ponedjeljak 19. travnja predstavit Êe se TeatarITD iz Zagreba predstavom Mire Gavrana: ”Kako ubiti predsjednika”Radnja ove drame dogaa se u jednoj europskoj tranzicijskoj zemlji poËetkom21. stoljeÊa, a glavni junaci su dva brata i njihove æivotne druæice. Nakon devetgodina provedenih u Americi, mlai brat se vraÊa kuÊi. Meu braÊom dolazido sukoba zbog razliËitoga shvaÊanja æivota, a u tom sukobu s jednakomæestinom sudjeluju i njihove partnerice. Preplitanje politiËkog i intimnog,proπlosti i sadaπnjosti u ovoj intrigantnoj priËi dovodi do dramske napetosti ineoËekivanih obrata u kojima se zrcale prepoznatljivi suvremeni likovi.Suptilni muπko-æenski odnosi u specifiËnom Gavranovom stilu, takoer,postaju bitnom odrednicom.Redatelj predstave je Zoran MuæiÊ, a glume: Marko Torjanac, Luka DragiÊ,Mladena Gavran i Natalija –oreviÊ.PoËetak predstave je u 19,30, a cijena ulaznice je 35 kuna.

U koprivniËkom ”Domoljubu”

Razgovor s Igorom KalËiÊem, novim predsjednikomTamburaπkog orkestra KUD-a Podravka

U orkestru obnovio staroznanje i stekao novo iskustvo

Udruga branitelja, invalida i udovicaDomovinskog rata djelatnika PodravkeËesto nastoji pomoÊi onima koji su unevolji. Tako je ovih dana, uoËi Uskr-sa, na poticaj kninskog gvardijana fraPetra KlariÊa, ponovno organiziralahumanitarnu akciju «Od srca srcu zaKninfl. Naime, u svom pismu Podrav-kinim braniteljima kninski gvardijanuz ostalo je istaknuo kako im je pomoÊu hrani prijeko potrebna, jer su njiho-va Caritasova skladiπta ostala gotovo- prazna!- Nama se svakodnevno obraÊa oko

2500 siromaha, a ne moæemo imgotovo niπta ponuditi. PomoÊ koju ste

nam poslali uoËi BoæiÊa takoer namje dobro doπla i neizmjerno smo vamzahvalni, pa vas i sada molimo -pomozite! ObraÊamo se vama timprije πto hrvatski narod kaæe: Gdje Êesuza, nek’ na oko! - rijeËi su fra PetraKlariÊa.I Podravkina Udruga, uz medijsko

pokroviteljstvo Radio Drave, ponov-no je organizirala akciju i u Kninposlala jedan veliki kamion s proizvo-dima. A u ovoj akciji svesrdno jepomogla i Martina Jakovac, referent uMarketingu Vegete i Podravka jela, naËemu joj Udruga posebno zahvaljuje.- Za akciju sam Ëula preko radija.

Odmah me zainteresirala. Naπa sluæ-ba dosad je sudjelovala u viπe huma-nitarnih akcija, a ova za Knin je uistinuneπto posebno. I sama sam razgovara-la s njihovim gvardijanom i shvatilasvu ozbiljnost. Na koja sam god vratau Podravki flpokucalafl ljudi su miizlazili u susret - naglasila je Martina.A naπa Udruga, pored nekolicini

graana koji su dostavili tzv. obitelj-ske pakete, od srca zahvaljuje Pod-ravki, a posebno Juhama, te VoÊu ipovrÊu, koji su uËinili sve da humani-tarni kamion prema Kninu ode pre-pun raznovrsnih prehrambenihproizvoda! Posebno treba izdvojitioko 25.000 razliËitih vrsta juha i oko6000 pakovanja razliËitih vrsta voÊa ipovrÊa! Ml. PavkoviÊ

Piπe: Ines Banjanin

Uskrsni koncert

Igor KalËiÊ

Humanitarnost na djelu u organizaciji UBIUDR-a Podravka

Za Knin otiπao kamion punprehrambenih proizvoda


Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Prva hrvatska nogometna liga - 24. kolo - Liga za ostanak

Prva hrvatska kuglaËka liga - 18. kolo

Streljaπtvo

I kuglaËi Podravke su, kao i kuglaËice, u posljednjem kolu prvenstva svojegprotivnika ispratili u niæi razred, u TreÊu ligu. DeËki su s pet bodova prednostiobranili proπlogodiπnji naslov prvaka, a sada se nadaju da Êe biti uspjeπniji ukvalifikacijama za Prvu ligu. Proπle godine nisu uspjeli, za dva tjedna imajunovu prigodu.Bjelovarska Sirela nije bila velika prepreka, posebno ne ekipi koja je u svojim

redovima imala dva vrlo raspoloæena igraËa - Nenada BakaËa (593) i ZlatkaBetlehema (591). Ukupna razlika od 151 Ëunja dovoljno govori, tko je bio“gazda” na teπkim stazama bjelovarske kuglane.Rezultati: Pucarin - VuËiÊ 479:491, Stojan - Gregurina 544:524, »ulo - BakaË

491:593, SpahiÊ - Ruæman 536:538, BjeliÊ - Betlehem 506:591, Blaπko - MikloπiÊ557:527.

Bolji poznavatelji rukometnih (ne)pri-lika u Podravki Vegeti gotovo da nisuiznenaeni razvojem dogaaja u split-skoj utakmici Ëetvrtfinala Hrvatskogrukometnog kupa - naπe rukometaπicesu se kroz ’iglene uπi’ provukle upolufinale. Podravkaπice su individu-alno daleko kvalitetnije od svojih split-skih protivnica, ali kako ih ’dovesti ured’, e to veÊ priliËno vremena poku-πava trener Goran Mren, a i komple-tna klupsko vodstvo. No, pomaka ne-ma.©to se tiËe utakmice, veÊ gotovo u

pravilu Podravkaπice sustiæu rezultat.SpliÊanke su vodile gotovo cijelo prvopoluvrijeme. VeÊ u 17. minuti imaju

pet pogodaka prednosti, Onda je navratima Podravke proradila Sanela Kne-zoviÊ pa se na odmor otiπlo s podno-πljivim pogotkom prednosti za SplitKaltenberg.Tek u 33. minuti KoprivniËanke dola-

ze u prvo vodstvo, da bi u 56. minutiSpliÊanke imale 35:32 i izgledalo je daÊe Podravka napokon pasti u Splitu.No, Vresk odmah smanjuje na 35:33, aodliËna KnezoviÊ u 57. minuti braniËak tri udarca SpliÊanki. Dvije minuteprije kraja rezultat je 35:35, SpliÊankeopet imaju meË-loptu jer u predzadnjojminuti ZebiÊ pogaa za 36:35, a Kopri-vniËanke promaπuju u napadu. Tride-set sekundi prije kraja ZebiÊ promaπuje

u napadu, a Podravka izjednaËuje prekoRenate Hodak.U izvoenju jedanaesteraca Podrav-

kaπice su bile bolje koncentrirane ipogodile svih pet, dok za SpliÊankepromaπuje Æeljana ©teviÊ. Na kraju,radost kod KoprivniËanki i velika tugaSpliÊanki, jer nikada do sada nisu biletako blizu da pobijede Podravku. Prvoime susreta je Renata Hodak koja jepostigla 14 pogodaka te Sanela Knezo-viÊ sa 13 obrana.

Za Podravku Vegetu protiv Split Kal-tenberga igrale su: BraËko, StanËin, Kne-zoviÊ, Vresk 3, Hobjila 5, Gilca 4, Hodak14, PopoviÊ 5, Sirovec, Tarle, JuriÊ, Tatari5, GolubiÊ 1, Budimir 4. B. F.

»ak bez πest standardnih prvotima-ca - Crnca, VruËine, ViπkoviÊa, Feren-Ëine, KosiÊa i MijatoviÊa Slavenaπi sukrenuli u Zagreb. OptimistiËki se oËe-kivalo osvajanje boda, ali veÊ u prvihpola sata utakmice vidjelo se tko jegazda na terenu. Zagrebaπi nisu mo-gli stvoriti niti jednu priliku, ponajvi-πe zahvaljujuÊi odliËnoj igri Slaveno-ve obrane. Naravno, apetiti gostiju izKoprivnice su iz minute u minuturasli. Kada je obrana posloæena, ondadeËki i u napadu rade. Tako u 30.minuti Posavec oprobava svoj snaæanudarac i pogaa vratnicu. Dvije mi-nute kasnije Posavec izvodi udarac izkuta, Zagrebov vratar leti u prazno, aPejiÊ glavom pogaa mreæu domaÊi-

na. Nakon vodstva Slavena, Zagre-pËani se bude. –aloviÊ puca glavom,Solomun brani. Potom, pred krajpoluvremena ProsineËki puca slo-bodan udarac s 20-ak metara i poga-a gredu.U nastavku KoprivniËanci odliËno

kontroliraju utakmicu, ne daju doma-Êinu da igra. U 72. minuti BrglesodliËno upoπljava SertiÊa (koji je u 46.minuti zamijenio Srpaka), a on posti-æe prvi sluæbeni pogodak za SlavenBelupo, πto posebno veseli domaÊenavijaËe, jer oznaËava povratak uvelikom stilu ovog nesumnjivo talen-tiranog nogometaπa.Nakon utakmice trener Slaven Belu-

pa Milo NiæetiÊ je rekao:

- Postavili smo gustu formaciju usredini terena, s opasnim kontrama ipolukontrama, igrali disciplinirano isasvim obezglavili domaÊina. Pa Za-grebovi igraËi nisu stvorili niti jednupravu priliku.Iako je do kraja prvenstva ostalo joπ

osam kola u Ligi za ostanak, SlavenBelupo i Kamen Ingrad sa po 32 bodasigurno neÊe imati problema za osta-nak u prvoj ligi. A tko je bolji od njih,vidjet Êemo ove subote kada u Kopri-vnici dolaze gosti iz Velike.Protiv Zagreba za Slaven Belupo su

igrali: Solomun, JuriÊ, Boπnjak, JurËiÊ,Boæac, Brgles (od 84. Landeka), Vu-kojeviÊ, Srpak (od 46. SertiÊ), Posa-vec, PejiÊ, Dodik (od 87. GuË). B. F.

Nastupom u posljednjem sedmom kolu 1. B lige Hrvatske u standardzraËnom oruæju seniori S©K Podravke uspjeπno su zavrπili sezonu natjecanjau ovoj disciplini osvajanjem drugog mjesta u konaËnom poretku i plasmanomu 1. A ligu.Na streljani u zagrebaËkom Domu sportova natjecatelji Podravke otpucali su

1.660 krugova πto je bio treÊi rezultat sedmog kola i sa 52 osvojena bodazauzeli su drugo mjesto iza prvoplasirane ekipe zagrebaËke Kustoπije koja jeu ligaπkom natjecanju osvojila 56 bodova. TreÊe mjesto osvojila je ekipa Sopot-Zagreb sa 46 osvojenih bodova. Plasman u viπi rang natjecanja bio je osiguranveÊ u petom kolu lige tako da su priliku za nastup u posljednja dva kola dobilimlai natjecatelji kojima su ovi nastupi bili prilika za stjecanje prvoligaπkogiskustva.U sedmom kolu za S©K Podravku nastupili su: Viktor Kozjak - 565 krugova,

Alen GolubiÊ - 562 kruga i Hrvoje VladuπiÊ - 533 kruga (na slici).Renato KovaËiÊ

U nedjelju je u –urevcu je odræanmeunarodni kup u karateu «–urevac open 2004.fl na kojem jenastupilo oko 550 natjecatelja iz πestdræava. Karatisti podravke postigli sui ovaj puta viπe nego odliËne rezulta-te. Osvojeno je ukupno deset meda-lja, od kojih su tri zlatne (Danijel ©olai ekipno kadeti i mlai kadeti), jednasrebrna (Jelena ViπnjiÊ) i πest bronËa-nih (Denis MaeriÊ, Ivica Jurina, DeniPetak, Damir IπtvanoviÊ, Maja Puæ iPerica Keser). S. LovkoviÊ

’KoprivniËka zvona opetzvone da pozdraveπampione!’Podravka - INA 7:1 (3408:3118)

KuglaËice Podravke ponovno su prvakinje dræave

Druga liga sjever - kuglaËi

KuglaËice Podravke obranile su proπlogodiπnji naslov prvaka dræave, opetsu najbolji kuglaËki sastav. Uz πampanjac i veÊ poznatu sportsku himnu“KoprivniËka zvona zvone da pozdrave πampione” na samoj kuglani, slavljeje nastavljeno u restoranu “Klas”. U posljednjih sedam godina ovo je veÊËetvrta titula, πto najbolje govori o kakvoj se kvalitetnoj ekipi radi. Ovajuspjeh je joπ vredniji kad se zna da je postignut u sjajnoj konkurenciji - izaPodravke sa dva boda manje ostale su odliËne ekipe Rijeke KWSO iZagreba, te Osijek ’97 za Ëetiri boda. U 18 kola naπe su kuglaËice postigle14 pobjeda, poraæene su triput (Osijek ’97, Zagreb i Istra), dok su nerijeπenoigrale s Rijekom u Rijeci. Na stazama u Koprivnici zabiljeæene su sve visokepobjede od 8:0 ili najËeπÊe 7:1, dok je najËasniji poraz od 2:6 izvukao samoOsijek ’97. Dvoboj protiv SiπËanki odigran je u prijateljskom ozraËju, bez ikakvog

naboja. Podravka je veÊ obranila naslov, goπÊe su veÊ Ëlanice Druge lige.Uz Inu u niæi razred seli i Karlovac, najslabija ekipa u ligi. U prvom paruiskusne Picer i VuËiÊ nisu imale problema s takoer iskusnim tandemomgoπÊi Smu - MatiÊ. Podravka je povela 2:0 i stekla 84 Ëunja prednosti. Udrugoj seriji, u sudaru mladih igraËica bilo je neizvjesno do kraja, πto se vidii iz rezultata - GaloviÊ je bolja za dva Ëunja, dok je Vuka izgubila za petËunjeva. U zavrπnici odliËno su odigrale LukaË (594) i Zver (609), koja je veÊpo tradiciji bila i najbolja igraËica utakmice. Uz to treba istaknuti da je MarijaZver prema statistici HKS-a osvojila naslov najbolje igraËice lige, Ëime jesamo kompletirala nisku svojih sjajnih rezultata u ovoj sezoni.Rezultati: Picer - Smu 579:553, VuËiÊ - MatiÊ 557:499, GaloviÊ - Cerjak

552:550, Vuka - StriæiÊ 517:523, LukaË - Glajh 594:464, Zver - TomπiÊ609:529.

Pobjeda za kraj sezoneSirela - Podravka 2:6 (3113:3264)

Druga liga istok - kuglaËice

Na teπkim stazama u PitomaËi Belmice su se dobro nosile s dalekoiskusnijom ekipom. Odigrale su dosta ujednaËeno, povele su 2:0, vodile 3:1,na kraju je bilo 4:2 za Belmu, ali su domaÊe, zbog ukupno 34 Ëunja viπka uukupnom zbroju ipak spasile bod.Rezultati: HirjaniÊ 475, DuπiÊ 467, Milas 488, Tuba 494, Belec 472, Puhala 478.

Belmicama bod iz PitomaËePitomaËa - Belma 4:4 (2908:2874)

»etvrtfinale Hrvatskog rukometnog kupa

Podravkaπice sedmercima do polufinalaSPLIT KALTENBERG - PODRAVKA VEGETA 40:41 (16:15, 36:36)

Slavenaπi nadigrali ZagrebZAGREB - SLAVEN BELUPO 0:2 (0:1)

Strijelci Podravke plasirali seu 1. A ligu

Meunarodni kup u karateu”–urevac open 2004. ”

Deset medaljiza Podravkaπe

STK Koprivnica i STK Podravka or-ganizirali su 3. travnja 2004. godine uπkoli ”Podravsko sunce” 6. memori-jalni stolnoteniski turnir ”Gustav Kah- Gusti”.Na turniru se, u πest kategorija, na-

tjecalo viπe od 90 natjecatelja iz dva-desetak naselja iz sjeverozapadneHrvatske, Slavonije i Zagreba (natje-catelji iz 13 stolnoteniskih klubova ineregistrirani stolnotenisaËi). Na na-tjecanju je s uspjehom sudjelovao ivelik broj Podravkaπa.

Odræan memori-jalni turnir ’GustavKah - Gusti’

Stolni tenis

12

Crta: Ivan Haramija - Hans


Recept tjedna:

I.touch my young skin girlI.touch my young skin boy

Kozmetika za mladeNovi Belupovi kozmetiËki pro-

izvodi I.touch my young skin girli I.touch my young skin boynamijenjeni su njezi problemati-Ëne koæe mladih. Koæa je u pu-bertetu najaktivnija pa ju je po-trebno pravilno njegovati kakobi se smanjilo maπÊenje i nasta-nak bubuljica. I.touch my youngskin proizvodi sadræe visokovri-jedne sastojke (D-pantenol, Gly-cyrrhiza Glabra, Alkilpoliglikozi-di, Salicilna kiselina i Triclosan)neophodne za pravilnu njegu.

I.touch my young skin girlI.touch my young skin boymlijeËno alkoholni losion za Ëiπ-Êenje lica:Prirodne supstance ugraene u

mlijeËno alkoholni losion potpu-no uklanjaju neËistoÊu s proble-matiËne koæe lica. Super powerkorijena gospinog bilja (Gly-cyrrhiza glabra) djeluje umiruju-Êe i protuupalno. IzbjegavajtepodruËje oko oËiju.I.touch my young skin girlI.touch my young skin boyantiseptiËki tonik za ËiπÊenjelica:Osvjeæit Êe i pojaËati tonus mla-

de koæe, te pomoÊi potpunomuklanjanju neËistoÊa s lica. Dje-luje antiseptiËki i protuupalno.Posebnu paænju posvetite pro-

blematiËnim dijelovima lica i vratai izbjegavajte podruËje oko oËi-ju.I.touch my young skin girlI.touch my young skin boyhidratantna krema: D-pantenol ugraen u kremu

prodire u dubinu koæe, odræavavlaænost i vraÊa prirodnu njeæ-nost koæe. Biljni aktivni sastojciu kremi, a posebno ekstrakt ko-rijena gospinog bilja (Glycyrrhiza

Prema naËinu uzgoja riæu moæe-mo podijeliti na sijanu (80% svjet-ske produkcije i planinsku, suhuriæu. Sijana riæa uzgaja se na na-vodnjavanim ravnicama naroËito uKini, Indiji, Pakistanu, Japanu, In-doneziji, Vijetnamu, Brazilu, Kore-ji, Egiptu i u zemljema bivπeg Sov-jetskog Saveza te u Evropi, posebiceu Italiji i ©panjolskoj. Planinska seuzgaja sliËno kao i kod nas æito,najviπe u πumskim podruËjima Taj-landa, u Americi, zapadnoj Indiji,na Sumatri i Borneu, i to na visina-ma od 1200 do 1600 nad morem.Uzgaja se Ëak i na 2000 metara

nad morem, a u takvu spada i riæabasmati. PotjeËe iz Indije i Pakista-na, a znaËi “miris”. Smatra se naj-kvalitenijom vrstom riæe u svijetukoja raste iskljuËivo u predgorjuHimalaja. Riæa Podravka basmatina træita se isporuËuje u prepoz-

natljivoj crvenoj kutiji (sadræaja 500grama) s naglaπenom plavom za-stavicom na kojoj je naziv BASMA-TI, te vidljivim sadræajem kroz po-veÊi “prozorËiÊ” s prednje strane,πto je i osnovna komunikacija skupcem.KakvoÊa odreuje osobine zrna,

naroËito boju i oblik, tvrdoÊu pre-loma, ujednaËenost, prisustvo pri-mjesa i polomljenih zrna; kuhanjekod kojeg se ocjenjuje naroËitokompaktnost - ljepljivost zrna, te ikoliËina vode koju primi skuhanariæa. Najkvalitetnija riæa ima zrnaoblika igle, staklastu povrπinu itvrda je na prijelomu. To su odlikePodravka basmati riæe. Pri kuha-nju Podravka basmati riæe potreb-no je na 1 mjericu riæe dodati 2,5mjerice vode. Kuha se na blagomplamenu 10 do12 minuta, dok neomekπa. Odlikuje se vrlo dobrim

osobinama nakon kuhanja.Riæa ima mnogostranu primjenu,

te osim kao prilog, Ëesto sluæi i kaoglavno jelo.

Goran ©epecvoditelj tima za Lagris program

Asortiman Podravka jela proπiren jeproizvodima iz kategorije funkcional-na hrana koja obuhvaÊa namirnice ilisirovine koje doprinose pojedinimfunkcijama organizma jer sadræe nekeod bioaktivnih komponenti. Takvahrana ima povoljne uËinke za ljudskozdravlje, pa se zbog toga podupire iodgovarajuÊim propisima. Podravkajuhe u vreÊici, polugotova jela Talia-netta i Fant umaci spadaju u grupufunkcionalne hrane jer sadræe prirod-no dijetalno vlakno inulin, 50% manjemasti, fruktozu umjesto saharoze i33% manje kalorija. Proizvodi su po-godni za osobe svih dobnih skupina,a posebno su namijenjeni potroπaËi-ma koji paze na prehranu.Za goste Pivnice Kraluπ protekle

subote odræana je degustacijaPodravka light proizvoda s dijetalnimvlaknima. Svim posjetiteljima Pivnicesu zajedno s naruËenim piÊem nadegustaciju ponueni novi Podravki-ni proizvodi (na slici).Mornarski riæoto - light polugotovo

je jelo s riæom i umakom od morskihplodova u kojemu dominira okus mor-skih plodova, maslina i rajËica, upot-

punjen specifiËnim zaËinima. Inte-gralna tjestenina - light s vrhnjempolugotovo je jelo s integralnom tje-steninom u obliku svrdla i umakomod vrhnja. Prema podacima dobive-nim iz marketinga Podravka jela iVegete, podijeljeno je 435 porcija

tijekom Ëetiri sata trajanja degustacije,a ispraænjene porcije i traæenje “repe-te”, svjedoËe o uspjeπno odræanompredstavljanju Podravkinih lightproizvoda s dijetanim vlaknima i veli-kom interesu buduÊih potroπaËa.

Ines Banjanin

Tijesto:150 g pistacija4 jaja100 g margarina120 g πeÊera100 g badema50 ml slatkog vrhnja120 g oπtrog braπna1 praπak za pecivo DolcelaNadjev:1 pakiranje kreme za torte Dolcela350 ml mlijeka1-2 ælice limunova soka800 g viπanja iz kompota

Priprema:Bademe stavite u kipuÊu vodu, mak-

nite s vatre i poklopite. Ostavite ihoko 5 minuta, zatim ih ocijedite, ogu-lite i sameljite. Takoer sameljite pi-stacije. Æumance, maslac, πeÊer i ba-deme pjenasto izmijeπajte.Braπno s praπkom za pecivo i pista-

cije, lagano dodajte smjesi od æuma-naca. Bjelance Ëvrsto istucite u snijegi lagano umijeπavajte tijesto. U namaπ-Êen i pobraπnjen kalup za torte ulijtesmjesu za tijesto. Pecite u peÊnicizagrijanoj na 180° C 35 - 40 minuta.Tijesto ohladite u kalupu, a za tovrijeme pripremite nadjev.

U visoku posudu ulijte prokuhanohladno mlijeko. U mlijeko uspite sa-dræaj vreÊice i promijeπajte. Masu mi-jeπajte elektriËnom mjeπalicom 3 mi-nute, a na kraju dodajte kremi. Nadjevravnomjerno rasporedite na tijesto iukrasite ga viπnjama. KolaË dræite uhladnjaku najmanje 2 sata prije poslu-æivanja.

(Recept je pripremljenu Kulinarskom centru u Zagrebu)

glabra) djeluju umirujuÊe, protu-upalno i smanjuju crvenilo koæelica.I.touch my young skin girlI.touch my young skin boykorektor za bubuljice:Snaga cink oksida, talka, titan

dioksida i kaolina prikriva bubu-ljice, djeluje protuupalno i sma-njuje crvenilo.

Degustacija novih Talianetta - Mornarski riæoto i Integralna tjestenina - uPivnici Kraluπ

Veliki interes za nove Podravkine proizvode

Novo na træiπtu

Podravka riæa - basmati

Torta od viπanja

Podravkine novine broj 1699

Documents

Transcript of Podravkine novine broj 1699