DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2919. srpnja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

Tradicionalno hrvatsko hodo√aß≈e

Kanadskim mu√enicima u Midland

pod zaßtitom Majke BoΩje Bistri√ke

ULAZNA PJESMA: Evo, Bog mi pomaΩe,

Gospodin krijepi Ωivot moj. Od srca rado ≈u ti Ωrtvovati,

slavit ≈u ime tvoje, Gospodine, jer je dobrostivo.

ZBORNA MOLITVA: Molimo te, Gospodine,

budi nam milostiv i dareΩljiv. Probudi nam nadu, vjeru i

ljubav, da ustrajemo u budnosti i vrßenju tvoga zakona. Po

Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA JEREMIJE (Jr23, 1-6): Jao pastirima koji upropaß≈uju i rasprßuju ovce

paße moje – rije√ je Gospodnja! Stoga ovako govori

Gospodin, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj:

»Vi ste rasprßili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za

njih. Zato ≈u se ja sada pobrinuti za vas zbog zlodjela vaßih

– rije√ je Gospodnja. I sam ≈u skupiti ostatak svojih ovaca

iz svih zemalja kamo sam ih rasprßio i vratiti ih na ispaße

njihove: bit ≈e plodne i mnoΩit ≈e se. I podi≈i ≈u im pastire

da ih pasu, te se ni√ega viße ne≈e bojati ni plaßiti niti ≈e se

gubiti – rije√ je Gospodnja.

Evo, dolaze dani – rije√ je Gospodnja – podi≈i ≈u

Davidu izdanak pravedni. On ≈e vladati kao kralj i biti

mudar i √init ≈e pravo i pravicu u zemlji. U njegove ≈e

dane Judeja biti spaßena i Izrael ≈e Ωivjeti spokojno. I evo

imena kojima ≈e ga nazivati: »Gospodin, Pravda naßa.«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 23 (22), 1-3a. 3b-4. 5. 6Gospodin je pastir moj: ni u √em ja ne oskudije-

vam!

...............................................................................................

Gospodin je pastir moj: ni u √em ja ne oskudijevam; na

poljanama zelenim on mi daje odmora. Na vrutke

me tihane vodi i krijepi dußu moju.

...............................................................................................

Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. Pa da

mi je i dolinom smrti pro≈i, zla se ne bojim, jer si ti

sa mnom. Tvoj ßtap i palica tvoja utjeha su meni.

...............................................................................................

Trpezu preda mnom prostireß na o√i dußmanima mojim.

Uljem mi glavu maΩeß, √aßa se moja prelijeva.

...............................................................................................

Dobrota i milost pratit ≈e mene sve dane Ωivota moga. U

Gospodnjem ≈u domu prebivati kroz dane mnoge.

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 2, 13-18): Bra≈o! Sada, u

Kristu Isusu, vi koji neko≈ bijaste daleko, do∂oste blizu –

po Krvi Kristovoj. Doista, on je Mir naß, on koji od dvoga

u√ini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u

svome tijelu. Zakon zapovijedi s propisima obeskrijepi da u

sebi, uspostavljaju≈i mir, od dvojice sazda jednoga novog

√ovjeka te obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po

kriΩu, ubivßi u sebi neprijateljstvo. I do∂e te navijesti mir

vama daleko i mir onima blizu, jer po njemu jedni i drugi u

jednome Duhu imamo pristup Ocu.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ovce slußaju glas

moj, govori Gospodin, ja ih poznajem i one idu za mnom.

Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA POMARKU (Mk 6, 30-34): U ono vrijeme: Apostoli se skupe

oko Isusa i izvijeste ga o svemu ßto su √inili i nau√avali. I

re√e im: »Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i

otpo√inite malo.« Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo,

pa nisu imali kada ni jesti. Otploviße dakle la∂om na

samotno mjesto, u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vid-

jeße i prepoznaße te se pjeßice iz svih gradova str√aße

onamo i pretekoße ih.

Kad izi∂e, vidje silan svijet, i saΩali mu se jer

bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane pou√avati mnogo-

√emu.

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ti si u jedinoj Ωrtvi

svoga Sina ispunio razne Ωrtve starog Saveza. Primi ovaj

naß dar, blagoslovi ga kao i prinos Abelov: ßto svaki od nas

prikazuje tebi na √ast nek bude na spasenje svima. Po Kris-

tu.

PRI◊ESNA PJESMA: ◊udesima svojim spomen

postavi milostivi i blagi Gospodin.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Budi, Gospodine,

uza svoj narod. Nahranio si nas nebeskim otajstvima: daj

da iz stare greßnosti prije∂emo u novi Ωivot. Po Kristu.

ÍESNAESTA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 3

◊esto govorimo, kako smo izgubili mirno≈u, koju su

imali ljudi prije. Bez obzira ßto su poznavali teΩinu Ωivota

na jedan druga√iji, usu∂ujem se re≈i intenzivniji na√in od

nas, imali su vremena. Dovoljno je da pomislimo samo na

obra∂ivanje zemlje. Koliko je nekad bilo teΩe obraditi

zemlju bez svih danaßnjih pomagala i strojeva koji posto-

je... Uza svu teΩinu, koju je donosio mukotrpan rad, ljudi

govore, kako su uvijek imali vremena za odmor. ¸ivot je

uvijek bio i bit ≈e na svoj na√in teΩak, ali svaki uspjeh ili

plod rada koji ubiremo, pruΩa nam zadovoljstvo i u njemu

pronalazimo

smisao naßeg

truda i napora.

Danaßnji

tempo Ωivota i

n a √ i n

funkcionira-

nja puno je

druga√iji od

onoga u

p r o ß l o s t i .

Govori se o

potrebi za

g o d i ß n j i m

o d m o r o m ,

kao prilici da

se na nekoliko

dana odvoji-

mo od svako-

dnevne vreve

Ωivota i potraΩimo mir u sebi, u drußtvu obitelji i prijatelja.

Me∂utim, nerijetko ni to vrijeme ne provodimo u pravom

opußtanju, jer navikli na svakodnevni na√in funkcioniranja,

ne ostavljamo misli o poslu niti za vrijeme odmora. Nadal-

je, okruΩeni smo reklamama, koje promoviraju i nude

najbolju zaßtitu za koΩu od sunca, najbolja jela, najbolja

mjesta za odmor… U svemu tome kaosu, ostajemo

izgubljeni i od odmora nam na kraju ne ostaje baß mnogo.

Dogodi nam se, da nehotice za vrijeme odmora zaboravimo

ono najvaΩnije - "odmoriti se". A za odmor zapravo i nije

potrebno tako puno. Potrebno je samo dopustiti da svakod-

nevni ustaljeni ritam bude prekinut, na na√in da vrijeme

posvetimo stvarnostima koje su nam u Ωivotu drage –

obitelji, prijateljima, prirodi…, Bogu.

Primje≈ujete, napisao sam "Bogu". Vjerujem da ne

smatrate da vam je i od Njega potreban odmor. Mislim, da

molitva i sveta misa ne ulaze u kategoriju naßih obaveza,

od kojih bismo se odmarali za vrijeme ljeta. Sje≈am se, joß

u osnovnoj ßkoli prije zavrßetka svake ßkolske godine,

Ωupnik nam je redovito govorio, kako krß≈anin nije nikada

na godißnjem odmoru. "To zna√i", govorio je vl√. Josip

Horvat, "da ne≈emo zanemariti svoju potrebu za duhovnom

hranom. Kao ßto hranimo svakodnevno svoje tijelo, pa i za

vrijeme odmora, tako trebamo hraniti i svoju dußu bez

obzira ßto je vrijeme godißnjeg odmora."

Isus se

t a k o ∂ e r

odmarao, pa je

i u√enike poti-

cao na odmor:

"Hajdete i vi u

osamu na

s a m o t n o

mjesto, i

o t p o √ i n i t e

malo." (Mk 6,

31) Prona∂imo

vremena za

sebe, za

odmor. Odmor

nam je potre-

ban kao ßto

nam je potre-

ban i rad. Prof.

T o m i s l a v

Ivan√i≈ uspore∂uje rad s udisanjem zraka, a odmor s izdis-

anjem. ◊ovjek ne moΩe cijelo vrijeme udisati zrak, kao ßto

ne moΩe cijelo vrijeme ni izdisati. Potreban je uskla∂eni

ritam ovih dviju aktivnosti, da bi organizam mogao nor-

malno funkcionirati.

Odlazite li potraΩiti svoj odmor u ljepotama prirode, ne

zaboravite na Boga, koji je te ljepote stvorio. Kao ßto i

psalam pjeva: "na poljanama zelenim on mi daje odmora.

Na vrutke me tihane vodi i krijepi dußu moju." (Ps 23, 2-3)

¸elim vam, da za vrijeme svojeg godißnjeg odmora, bez

obzira gdje ga provodili, odahnete od svakodnevne vreve i

da prona∂ete na√ina kako ≈ete se zaista odmoriti.

piße: Krunoslav Novak

VRIJEME GODIÍNJIH (OD)MORA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 4

Od 9:30 do 11:45: prilika za sv. Ispovijed

U 11:00 sati: poboΩnost kriΩnog puta

U 12:00 sati: Misno slavlje predvodi mr. don Jenko Buli≈,

Ωupnik sv. Ivana Krstitelja u Splitu i povjerenik za duhovna

zvanja Splitsko-Makarske nadbiskupije

Pjesme za misno slavlje:

ULAZNA PJESMA:

DO NEBESA nek se ori naßih grudi gromki glas,

neka jeknu rajski dvori, nek nas √uje Isus Spas:

Isukrste, srcu tvom s nama naß se kune domdußom, tijelom vijek sam tvoj, za krst √asni biju≈ boj.

◊ujte puci ßirom svijeta, oci naßi √ujte sad;

√ujte sluge pakla kleta kako Hrvat kli√e mlad:

Isukrste….Stijeg Hrvata Srce Krista; tu nam rudi sre≈a, spas.

Tu sloboda zlatna bilsta, tu se ori slavski glas:

Isukrste…..

PSALAM; antifona: Slavit ≈u te dovijeka, BoΩe kralju moj!

PRIKAZNA PJESMA:

1. ¸ivot svoj prikazujemo Bogu

za budu≈nost hrvatskome rodu.

Za tebe molimo, za tebe Ωrtvujemo,

lijepa naßa zemljo hrvatska!

2. Kruh i vino prinosimo Bogu…….

3. Svoje Ωelje prinosimo Bogu………

PRI◊ESNE PJESME:

VESELO BRA˛O KLIKNIMO na radost roda svog.

Pjevajmo bijeloj hostiji, u njoj je Ωivi Bog.

Hostijo sveta BoΩe naß o√uvaj, brani nas.

Naßa budu≈nost s tobom sja, u tebi naß je spas.

Spasitelj svijeta s nama je, naß prijatelj i brat.

Sve patnje, boli, radosti on s nama dijeli rad.

Budimo i mi zahvalni i vjerni Kristu svom.

Svoj Ωivot njemu darujmo, obitelj i svoj dom.

KRUÍE ¸IVOTA ljubavi vir,

Ti dußam naßim donosiß mir,

Ti snagu dajeß na putu tom,

Ti vodiß nas u O√ev dom.

O divna tajno ljubavi znak,

Íto svijetlom svojim razgoniß mrak.

Ti snagu dajeß……………..

Sunce Ωivota toplota tva,

grije sve duße i srca sva;

Ti snagu dajeß………..

UZMITE, JEDITE, moje vam tijelo to je,

uzmite, pijte svi, evo vam krvi moje.

Spasitelj re√e to, njegova rije√ bi dosta,

tijelo i sveta krv u taj √as namah posta.

Danas, kroz vjekove u Crkvi isto biva:

me∂ nama, sretni smo, imamo Krista Ωiva.

Kada nas Ωi≈a put ho≈e da jadom smrvi,

ßtita gle Kristova: tijela mu, svete krvi!

NAKON BLAGOSLOVA: LIJEPA NAÍA

PJESMA ZA KRAJ:

ZDRAVO DJEVO, svih milosti puna,

vje√nog sunca ogrnu te sjaj.

Oko √ela zvjezdana ti kruha,

ispod nogu stenje pakla zmaj.

Rajska Djevo, Kraljice Hrvata,naßa Majko, naßa zoro zlatna,odanih ti srca primi dar,Primi √iste ljubavi nam Ωar.

BlaΩena si, jerbo sva si √ista,

zmijin dah ne okruΩi ti grud!

Zvijezda sre≈e i nama da blista,

no≈i grijeha mrak rasprßi hud!

Rajska Djevo…..

POBO¸NOST KRI¸NOG PUTA

STALA PLA◊U˛

Stala pla√u≈ tuΩna Mati Vrelo milja slatka Mati

gledala je kako pati, bol mi gorku osje≈ati

Sin joj na kriΩ uzdignut. daj da s tobom procvilim.

Dußom njenom razboljenom, Rane drage, Majko sveta

rastuΩenom, raΩaljenom, Spasa za me razapeta

prolazio ma√ je ljut. tisni usred srca mog.

O koliko ucviljena Neka ljubav srca moga

bjeße ona uzvißena gori sve∂ za Krista Boga

Majka Sina jedinog. da mu u svem omilim.

Bol bolova sve to lju≈i Neka do∂u i na mene

blaga Mati gledaju≈i patnje za me podnesene

muke slavnog √eda svog. Sina tvoga ranjenog.

Koji √ovjek ne bi plako Daj mi s Tobom suze livat

Majku BoΩju vide≈ tako raspetoga oplakivat

u tjeskobi tolikoj? dok na svijetu budem ja.

Tko protuΩit ne≈e s √istom U Tvom drußtvu uz kriΩ stati

kada vidi gdje za Kristom s Tobom jade jadovati

razdire se srce njoj. Ωelja mi je jedina.

Zarad grijeha svoga puka Kada do∂u smrtni √asi

gleda njega usred muka Kriste BoΩe nek me spasi

i gdje bi√em bijen bi. Majke Tvoje zagovor.

Gleda svoga milog sina Kad mi zemlja tijelo primi

ostavljena sred gor√ina dußu onda uzmi Ti mi

gdje se s dußom podjeli. u nebeski blaΩen dvor.

GODIÍNJE HODO◊AͲE HRVATA U MIDLAND

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009 NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 5

Proßloga tjedna svijet se oprostio od √ovjeka kojega su

mnogi nazivali i smatrali kraljem pop-glazbe – Michaelom

Jacksonom. Njegov sprovod pratili su milijuni ljudi putem

izravnog televizijskog i internetskog prijenosa. Joß jedna

legenda otißla je u povijest. Svako vrijeme ima svoje

veli√ine i svoje proroke koji propagiraju odre∂ene vrijed-

nosti ili anti-vrijednosti. I Michaela Jacksona moΩemo

smatrati takvim pod navodnicima prorokom svoga doba.

No, ßto je vizija koju je ovaj pjeva√ zastupao i donosio svo-

jim suvremenicima? Ne ulaze≈i u njegov glazbeni opus –

jer o ukusima se ne raspravlja – moΩemo re≈i da je bio

pravi marketinßki mag. Svaki njegov javni nastup bio je

dotjeran do savrßenosti i plijenio je pozornost i onih koji su

ga kao pjeva√a voljeli i onih kojima njegov glazbeni izri√aj

nije odgovarao.

No, ako zanemarimo svjetla pozornice i bljeßtavilo nastu-

pa, tko je zapravo bio Michael Jackson? Od svih silnih

slavopoja koji mu se od trenutka smrti izri√u, moΩe li

uop≈e itko re≈i tko je bio taj √ovjek? Je li to uop≈e znao on

sam? MoΩda bismo najkra≈e mogli re≈i da je uporno Ωelio

biti – netko drugi. Nevjerojatna koli√ina razli√itih kemi-

jskih preparata koje je unosio u sebe, mnogobrojne

operacije i razli√iti zahvati – a sve s ciljem da postane

druga√iji, da promijeni boju koΩe, izgled lica, fizionomiju.

Taj √ovjek kao da se sramio svoga izgleda, svoga porijekla

i svoje pripadnosti te je sav svoj Ωivot i svoje veliko bogat-

stvo uloΩio u nastojanja da pobjegne od samoga sebe, da

postane drugi i druga√iji. Od radosnog dje√aka punog

Ωivota postao je osamljenik koji je bjeΩao od svijeta i Ωivio

u izolaciji svoga posjeda vrlo znakovitog naziva.

Po svemu tome Michael Jackson zaista je pod navodnicima

prorok svoga vremena, simbol suvremenog √ovjeka koji

bjeΩi od samoga sebe i pokußava igrati razli√ite uloge, biti

uspjeßan i savrßen u svemu osim u poznavanju i

prihva≈anju samoga sebe onakvim kakav zapravo jest.

Suvremeni √ovjek traΩi smisao svoga postojanja ali istovre-

meno uporno nije√e Onoga tko je taj smisao u njega ugra-

dio. Bavimo se svime i sva√ime, zaboravljaju≈i zahvaliti

svome Stvoritelju za primljene darove. Pjevamo i pleßemo

pod svjetlima pozornice, ali kada se ta svjetla pogase,

postajemo izgubljeni i bjeΩimo u izolaciju svoje samod-

ostatnosti i samodopadnosti.

Puno je anti-proroka, odnosno proroka iskrivljenih vrijed-

nosti koji se skrivaju pod ovakvom ili onakvom market-

inßkom krinkom. Puno je onih koji veli√aju √ovjekove

sposobnosti, prikazuju≈i √ovjeka „supermenom" koji moΩe

i smije sve ßto poΩeli, zanemaruju≈i √ovjekovu usmjerenost

prema stvarnom dobru i onostranosti. I recesija kroz koju

svijet trenutno prolazi zorno pokazuje kamo nas je dovelo

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 19. srpnja 2009 – 16. NEDJELJA KROZ GODINU; Aureliija

Pon, 20. srpnja 2009 – Sv. Ilija prorok; Iljko

Uto, 21. srpnja 2009 – Lovro Brindizijski; Danijel

Sri, 22. srpnja 2009 – Marija Magdalena◊et, 23. srpnja 2009 – Brigita; Apolinar; Ivan Cassian

Pet, 24. srpnja 2009 – Kristina; Mirjana; Kunigunda

Sub, 25. sripnja 2009 – Sv. Jakov st. ap.; Kristofor

takvo poimanje svijeta i √ovjeka. Proßloga tjedna papa

Benedikt objavio je svoju tre≈u encikliku koja nosi naslov

„Ljubav u istini", a bavi se socijalnim temama. Vjerojatno

nije slu√ajno objavljena upravo u danima kada se u Italiji

odrΩava susret drΩavnika najbogatijih i najmo≈nijih drΩava

svijeta. Papa njima ali i √itavom √ovje√anstvu Ωeli svratiti

pozornost na to kako napredak pod svaku cijenu vodi

√ovje√anstvo prema unißtenju i kako kapital ne moΩe biti

svrha samome sebi i voditi ra√una samo o bogatima, nego

da je nuΩno probuditi uspavanu savjest √ovje√anstva i

shvatiti kako moramo misliti jedni na druge jer samo to

moΩe dovesti do odrΩivog razvoja dostojnog √ovjeka.

Mi krß≈ani moramo shvatiti da nam je Krist ostavio svoje

Evan∂elje s ciljem da budemo proroci u ovome svijetu.

BoΩja rije√ nam je darovana ne zato da bismo se njome

ponosili i ljubomorno je √uvali za sebe, nego zato da bismo

ju svjedo√ili i navijeßtali svim ljudima, nastoje≈i da ju i oni

shvate i prihvate BoΩji naum s √ovjekom. Nikada nije bilo

lako biti prorokom, kao ßto nam to svjedo√i i BoΩja rije√

koju danas slußamo u misnim √itanjima. Uvijek je lakße

laΩnim prorocima koji govore ono ßto ljudima godi.

Iskreno svjedo√enje BoΩje rije√i uvijek je zahtjevno i

nailazi na otpor, ali je nuΩno potrebno da svi zajedno ne

bismo zavrßili u nekakvom „neverlandu" ljudske taßtine i

bahatosti. Puno puta imamo dojam da je nemogu≈e biti

BoΩjim prorokom u danaßnjem vremenu, jer malo je onih

koje Bog zanima i koji imaju sluha za njegovu rije√. No,

ako nas je Bog pozvao i poslao da kao krß≈ani budemo pro-

roci, onda to zaista i ima smisla. Bog uvijek prona∂e na√ina

kako ≈e doprijeti do ljudskih srdaca i umova. Naße je svje-

do√iti i navijeßtati, a Bog ≈e se pobrinuti da to i urodi

plodom.

Piße Robert Íreter

PROROCI i „PROROCI"

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz Matice vjen√anih:U subotu, 11. srpnja sakrament Ωenidbe sklopili su u naßoj

crkvi Peter SKOKO i Natalia LJUBI˛. Novoj obitelji

Ωelimo sretan zajedni√ki i obiteljski Ωivot uz BoΩju potporu po

sakramentu Ωenidbe.

SAKRAMENT ¸ENIDBE ¸ELE SKLOPITI: Nicholas Anthony ¸eljkovi≈ i Katarina Gali≈

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBYPoßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivno se

radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti invalid-

nim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o √emu se

odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog

prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i

crkvi, kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj koris-

ni projekt dakako ne moΩemo napraviti bez vaße podrßke i

pomo≈i. Stoga se

obra≈am svima vama

kojima ve≈ sada treba

dizalo, i onima kojima

≈e kasnije trebati (osim

ako misle biti „forever

young“!), da posebnimnov√anim prilozimapomognete tu akciju,

koja predstavlja zajed-

ni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebaju imati prist-

up za invalidne osobe. Do mene su doßle informacije da neki

govore da nam to ne treba (vjerojatno zato ßto traΩim nov√ane

priloge). Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim prilozima

kojima potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednici koju ne

Ωelite samo koristiti nego i pomagati.

Josip, Ωupnik

NAGRADNI NATJE◊AJ ZLATNA RIBICA

Hrvatska Matica Iseljenika - podruΩnica Rijeka organizirala je

ove godine 6. nagradni natje√aj Zlatna ribica za u√enike

hrvatskog porijekla, a koji poha∂aju nastavu hrvatskog jezika

izvan domovine Hrvatske. U√enici 3. i 4. razreda iz naße

hrvatske ßkole Kardinal Alojzije Stepinac su pod mojim vod-

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA STRANA 7

Nedjelja, 19. srpnja 2009 u 6:00 p.m.† Mile MESI˛

† Stana i Mijo KARLOVI˛

† √asna sestra Maristela JEL◊I˛

† Mißo RAI˛

Ponedjeljak, 20. srpnja u 6:30p.m.- na nakanu

Utorak, 21. srpnja u 6:30 p.m.† Jandre KRMPOTI˛

† Marija i Ivan GRIVI◊I˛ i † iz

obitelji

Srijeda, 22. srpnja u 6:30 p.m.† Magdalena BANDULA

† Magda BANDULA

† Magdalena ÍMINTI˛ i

Magdalena HERCEG

◊etvrtak, 23. srpnja u 6:30 p.m.†

Petak, 24. srpnja u 6:30 p.m. † Ana KOVA◊ i Ana ¸ALJIK

† Ljuba KAPETANOVI˛

† iz obitelji PERKOVI˛ i ◊A◊I˛

RASPORED MISA

Subota, 25. srpnja u 6:00 pm† iz obitleji Zore TOMINAC

† Anka LJUBI◊I˛

† Stjepan, Barica i Jakov

OV◊ARI˛

† Ankica i Jakov PRÍA

† Anica, Janko, Tade, Janko i

Ilija ÍAJATOVI˛

† Ilija VOJNI˛

† Ljuba BOGDANI˛

† Anka ÍPRAJC

† Petar i Ankica BOLDIN

† Stipe i Marija MANDI˛, god.

i † iz obitelji

† Janja CUKINA

† BlaΩ RAZUMI˛ i Marija

MIHALI˛

† Ana i John MUSIL

† Mißko Josip i Stanko BILJAN

† Jana, Ilija, Luka i Kata

KAPAC

† Stjepan OV◊ARI˛, god.

Nedjelja, 26. srpnja 2009 - 9:30 a.m.† Marija i Mato KOVA◊EVI˛

i † iz obitelji

† Mile MESI˛

- 11:00 - Nema mise u crkvi- 1:00 p.m. – Park – Zagorje

stvom prvi put sudjelovali na ovom nagradnom natje√aju.

Ukupno se odazvalo 395 u√enika iz 18 zemalja u dobnoj

skupini od 7 do 18 godina.

Ovom prilikom Ωelim se zahavliti svim u√enicima 3. i 4.

razreda ßto su se vrlo rado odazvali za sudjelovanje na nagrad-

nom natje√aju, a isto tako i njihovim roditeljima ßto su ih

podrΩali. Iz Matice smo primili zahvalnice ßto smo sudjelovali

na nagradnom natje√aju, kako u√enici tako i ja. Osim toga

u√enici su dobili i hrvatske ßalove na poklon. Zadnji dan ßkole

podijelili smo zahvalnice i poklone, ßto smo i ovjekovje√ili

zajedni√kim fotografiranjem.

Dragi moji u√enici ponosna sam na Vas ßto ste bili jako vri-

jedni i potrudili se pisati o Hrvatskoj ili o svojim bakama i

djedama. Puno Vam hvala i nikad nemojte zaboraviti svoje

hrvatsko porijeklo i njegujte svoj hrvatski jezik. ◊estitam

svima Vama, a posebno naßem Mateu Menalo koji je osvojio

2. mjesto u svojoj dobnoj skupini od 7 - 12 godina sa pri√om

o hrabroj baki Janji.

Nadam se da ≈emo i slijede≈e godine sudjelovati na Zlatnoj

ribici.

¸elim Vam svima ugodne ljetne praznike, a u rujnu se pono-

vo vidimo u naßoj hrvatskoj ßkoli .

RuΩica Vuj√i≈

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,

upißite ih najkasnije do srijede!

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

26.07. – ZAGORJE02.08. – IMOTSKI03.08. – DRUÍTVO HRVATA LIKE09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuJosip i Ana Pali- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Obitelji Slavko Tomi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Pirc Pepo - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Katica i Pino Íkrabi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Zora i Josip Tominac - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

John Krivi√i≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Mila Herceg - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $ 50

Za CaritasLucija Dukovac - za Antu Marketa . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Klara Íali≈ - za Majku BoΩju Bistri√ku . . . . . . . . . . . . . .$ 20

Obitelji Slavko Tomi≈ - za Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Ljubica Ov√ari≈ - za Sv. Antun . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$ 20

Za svaki vaß dar od srca hvala!

Danas kolektu skupljaju: HODO◊AͲE U MIDLAND

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko

Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko

Augustin

u 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"19. srpnja 2009.

STRANA 28

Zaßto je nuΩdan zaokret?

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2009, NEDJELJA 19. SRPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈

Dok je nova Vlada zapo√injala prve svoje √asove i pripremala

prve korake na pripremi drugoga rebalansa drΩavnoga prora√una, u

Zagrebu je u organizaciji Razreda za drußtvene znanosti HAZU-a u

utorak 7. srpnja odrΩan iznimno zna√ajan okrugli stol o temi

»Kriza i okviri ekonomske politike«, na kojem je petnaestak

znanstvenika i stru√njaka iznijelo svoje analize gospodarskog sta-

nja i donekle stanja drußtva u cjelini u Hrvatskoj. S toga skupa

javnosti je na senzacionalisti√ki na√in prenesen podatak da se

hrvatska drΩava joß do kraja ove godine mora zaduΩiti 42 milijarde

kuna, ßto ga je iznio guverner Hrvatske narodne banke, a brojne

druge, joß vaΩnije i dalekoseΩnije poruke drugih sudionika

okrugloga stola u HAZU-u uglavnom su preßu≈ene, premda

upu≈uju na neke klju√ne momente zbog kojih je u Hrvatskoj

nuΩdan zaokret.

◊as je da sve dobronamjerne sastavnice hrvatskoga drußtvadaju svoj doprinos da se hrvatsku drΩavu ßto prije postavi navlastite i realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, uhrvatskim komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti idemokracije Budu≈i da nitko nema pravo igrati se sa sudbinom

hrvatske drΩave, pa ni politi√ke stranke, bile one na vlasti ili u

opoziciji, upravo u ovo krizno doba sazrijeva povijesni trenutak u

kojem sve dobronamjerne snage, bez obzira na ideoloßki ili poli-

ti√ki predznak, moraju zajedni√ki ostvariti vißestruki radikalni

zaokret i u unutraßnjem ure∂enju drΩave i u strukturiranju gospo-

darskog i ukupnog drußtvenog Ωivota. Hrvatska je mogla biti

stvorena i obranjena kao samostalna i suverena drΩava isklju√ivo

zbog velike ideje nacionalnoga pomirenja u hrvatskom drußtvu i s

hrvatskim iseljenißtvom, koju je zastupao i provodio prvi hrvatski

predsjednik, no to nije bilo dovoljno i za postavljanje Hrvatske na

svoje zdrave noge. Hrvatska zbog brojnih okolnosti nije uspjela

sve dosad postati ono ßto je dobronamjerna ve≈ina priΩeljkivala i

ßto, opravdano, priΩeljkuje i danas. Stoga je vaΩno da sve dobron-

amjerne sastavnice hrvatskoga drußtva daju svoj dragocjeni dopri-

nos da se hrvatska drΩava, koja je u vanjsko-politi√kom i sigurnos-

nom smislu u√vrß≈ena i stabilizirana, ßto prije postavi na vlastite i

realne temelje koji su ukorijenjeni u hrvatskoj baßtini, u hrvatskim

komparativnim prednostima i u zasadama zakonitosti i stvarne

demokracije. Osobito je vaΩno da tzv. »politi√ke elite« u ovom

povijesnom √asu ne budu bahate i samodostatne ve≈ da omogu≈e i

iniciraju doprinos svih dobronamjernih sastavnica hrvatskoga

drußtva, osobito kompetentnih stru√njaka na razli√itim podru√jima.

Na okruglom stolu HAZU-a √ulo se, a i jasno je svim imalo

pozornijim analiti√arima ili pratiteljima hrvatskoga drußtvenoga i

politi√koga Ωivota, da hrvatska drΩava sve dosad ima apsurdno glo-

mazni, neu√inkoviti i preskupi birokratski aparat, i to od lokalne do

drΩavne razine. Hrvatska drΩava usprkos trajnom naporu

uskla∂ivanja zakonodavstva s europskom pravnom ste√evinom,

√ini se, joß je uvijek zarobljena brojnim birokratskim odredbama,

postupcima i ponaßanjima koji guße gospodarstvo, poduzetnißtvo,

kreativnost te su ko√nica svakom stvarnom razvitku i napretku.

Svojedobno je bila otvorena rasprava i √ak su bili pozvani gra∂ani

da upozore na suvißne, besmislene i zaostale odredbe, no sve je

negdje ili na nekome zapelo, a birokratski Ωrvanj i dalje se okre≈e

jednakim sporim i neu√inkovitim tempom. U aktualnim okolnos-

tima kad se drΩavni prora√un i njegova sudbina uvelike poistov-

je≈uje s drΩavom - a to je samo maska da se ne bi ußlo u potrebne

stvarne i korjenite promjene - ni jedno podru√je javnoga

drußtvenog Ωivota, ni ikoji segment politi√kog upravljanja struktu-

rama vlasti na svim razinama ne smije biti tabu-tema, ne smije

biti poßte∂en smirenog i dobronamjernog propitkivanja. Mnogi s

punim pravom ve≈ duΩe propitkuju prekobrojnost op≈ina, Ωupani-

ja, ministarstva, broja zastupnika u Hrvatskom saboru i broja

√inovnika u brojnim drΩavnim tijelima na razli√itim razinama, a

za koje javnost jedva znade da postoje. Nastupa povijesni trenu-

tak kad bi sve to ponovno trebalo analizirati, kriti√ki preispitati i

reorganizirati da drΩavne strukture budu sposobne sluΩiti

hrvatskom drußtvu i svim njegovim subjektima, od privatnih do

osobnih, te da prestanu biti neizdrΩivi financijski i birokratski bal-

ast.

Na okruglom stolu HAZU-a bilo je rije√i i o lutanju u

temeljnoj orijentaciji hrvatskoga gospodarstva te je istaknuto da

bi poljoprivreda sa svim svojim granama trebala biti prioritetna

djelatnost, a upravo to je temelj za ostvarivanje vrhunskoga

hrvatskog nacionalnog cilja - opstanka hrvatskoga naroda, opstan-

ka hrvatskoga sela, hrvatskoga identiteta. Analiti√ari isti√u da je

baß poljoprivreda sustavno zapostavljana barem posljednjih 30

godina, a ni dosad nema politi√ke volje ni strategije da se na njoj

gradi budu≈nost hrvatske drΩave, premda je to jedino realno.

VaΩne su i druge hrvatske strateßke mogu≈nosti i privredne grane,

ali samo utoliko ukoliko se uklapaju u velike strateßke europske

projekte, pa je doista nastupio povijesni √as da stru√njaci predloΩe

i razrade velike strateßke projekte koji ≈e biti svakako, ali ne samo

u interesu Hrvatske nego i Europe i drugih strateßkih partnera.

Teolog Stjepan Baloban na tom je okruglom stolu upozorio

na krizu na√ina Ωivota u Hrvatskoj te istaknuo da nuΩno potrebnu

promjenu mentaliteta ne mogu dati isklju√ivo gospodarstvo,

financije i poduzetnißtvo, ve≈ da to uz njih, ukoliko su tijesno

povezani s op≈im dobrom, moΩe zajam√iti eti√ko vi∂enje rada i

poßtivanje √ovjeka. U nuΩnom velikom zaokretu Hrvatska mora

nadahnu≈e za prave poteze crpsti i iz socijalnoga nauka Crkve, pa

i najnovije enciklike Benedikta XVI. »Ljubav u istini«.