List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1678 Petak 31. listopada 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Mladen PavkoviÊ

Piπe: Mladen PavkoviÊSnimio: Nikola Wolf

U tvorniËkom krugu Podravke pro-πlog smo petka, unatoË hladnoÊi,imali prigode vidjeti nekoliko za-nimljivih vatrogasnih vjeæbi. Na tajnaËin vatrogasci su joπ jednom poka-zali i dokazali svoju struËnost, brzinui visoku osposobljenost u obavljanjupostavljenih zadataka. Naime, odr-æan je to Drugi susret profesionalnih

vatrogasaca u gospodarstvu Hrvatske,kojem su prisustvovale ekipe iz Pli-ve, Petrokemije, Varteksa, Brodo-gradiliπta Split, Ine, Aerodroma Za-greb i naravno Podravke.Po rijeËima Zvonka Gudana, prvog

Ëovjeka Podravkinih vatrogasaca, kojisu bili domaÊini susreta, prvi cilj bioje izvesti mokru vjeæbu, sruπiti pos-tavljene mete i to meu ostalim pri-jenosnom motornom vatrogasnomπtrcaljkom, a drugi izvesti vjeæbu

gaπenja suvremenim poæarnim apa-ratima.Podravkaπi su bili najbolji u ruπenju

mete sa πtrcaljkom, dok je prvo mje-sto u vjeæbi gaπenja s aparatom osvo-jila ekipa Varteksa.Vjeæbe su promatrali i predstavnici

Hrvatske vatrogasne zajednice, teËelnici u æupanijskom vatrogastvu.Svi su oni izrazili zadovoljstvo vie-nim. Meutim, skrenuli su pozor-nost i na sve manji broj vatrogasnih

druπtava u poduzeÊima, odnosno najoπ uvijek nedovoljnu brigu o vatro-gascima, Ëija je oprema jednim dije-lom dobrano i zastarjela. No, unatoËtakvim uvjetima, vatrogasci i te kakodobro obavljaju svoje radne zadat-ke, a to se vidjelo i na ovom natjeca-nju.Nakon radnog dijela, vatrogasci su

ostali na kraÊem zajedniËkom dru-æenju, gdje su razmijenili iskustva idogovorili naredne susrete.

Otvorenjem 35. samostalne izloæbe sli-ka Josipa GreguriÊa, Ëlana Likovne sek-cije ”Podravka 72”, koja je u utorak predvelikim brojem posjetitelja otvorena uGaleriji naivne umjetnosti Hlebine, po-Ëelo je ovogodiπnje obiljeæavanje 4. stu-denoga - Dana grada Koprivnice.

U ponedjeljak u 12 sati bit Êe sveËanootvorene nove prostorije Gradske knjiæ-nice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ”, a ujednoÊe to biti i ”Dan otvorenih vrata Knjiænicei Ëitaonice”.

NajsveËanije Êe biti u utorak, 4. studeno-ga, na sam Dan grada. U 11 sati odræat Êese sveËana sjednica Gradskog vijeÊa, apotom Êe gradonaËelnik prirediti veÊtradicionalni prijem u hotelu ”Podravina”.

U veËernjim satima Ëlanovi Zapovjed-niπtva slavne 117. ”R” brigade u restora-nu ”Klas” obiljeæit Êe 12. obljetnicu odla-ska na ratiπte.

Ljubitelji ozbiljne glazbe doÊi Êe nasvoje u 19 sati u dvorani ”Domoljuba”,gdje Êe nastupiti poznata operna umjet-nica Sandra BagariÊ, uz klavirsku pratnjuDarka DomitroviÊa.

Obiljeæavanje Dana grada nastavit Êese i narednih dana. Tako je za srijedupredvieno otvorenje adaptiranog Do-ma umirovljenika, te otvorenje etnograf-ske izloæbe u Muzeju grada Koprivnice.

Dan kasnije, tj. u Ëetvrtak, u prijepod-nevnim satima otvorit Êe se Automobil-ski dijagnostiËko - servisni centar Auto-kluba Koprivnica, a zatim u 13 sati uIzloæbenom prostoru Podravke bit Êeotvorena izloæba «Vez u bijeloj kuhinjifl.»lanovi Likovnog kluba «Paletafl predsta-vit Êe svoje radove u 18 sati u Domumladih, dok Êe sat kasnije KUD Kopriv-nica u dvorani ”Domoljub” odræati kon-cert - KUD Koprivnica svome gradu.

Od ostalih dogaanja svakako trebaistaknuti promociju novog broja ”Pod-ravskog zbornika” u petak 7. studenogau 13 u Gradskoj vijeÊnici, zatim otvore-nje izloæbe donacija Æeljka HegeduπiÊau Galeriji grada (18 sati), projekciju”Starih filmova u Koprivnici” koja Êe seodræati sat kasnije u Domu mladih, teveliki koncert «Parnog valjkafl u Sport-skoj dvorani.

Naredne subote takoer Êe biti zanim-ljivo. Od 9 sati bit Êe organizirana huma-nitarna prodaja jabuka na Zrinskom trguza potrebe ureenja Skloniπta za zlosta-vljene osobe, te nastupe djece i mladeæii gradskog PuhaËkog orkestra.

Obiljeæavanje Êe zavrπiti u nedjelju 9.studenoga veÊ tradicionalnom utrkomatletiËara ulicama grada.

U Podravki odræan Drugi susret profesionalnih vatrogasacau gospodarstvu Hrvatske

Profesionalni vatrogascidokazali visoku osposobljenost

Podravkini vatrogasci u samom su vrhu meu profesionalnim vatrogascima u hrvatskom gospodarstvu

ObiljeæavanjeDana gradaKoprivnice

Snjeæana Petikaproglaπena sedmiput za najboljurukometaπicu uHrvatskoj7. str.

Nagraeni gastro-potroπaËi iz svih krajevazemlje posjetili Podravkui upoznali se s naπimgastro-programom3. str.

2 Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Podravkin periskop

Piπe: Vedran KelekSektor za razvoj poslovanja

Razgovarao: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Sve bræi stil æivota modernog Ëovjekaima za posljedicu sve manje vremenakoje provodi s voljenim osobama. Zbogtoga πto nedovoljno paænje posveÊuje-mo svojim obiteljima i prijateljima,osjeÊamo svojevrsnu griænju savjesti.Taj nelagodni osjeÊaj neki proizvoaËipokuπavaju iskoristiti, pa ljudima ubr-zanog stila æivota sve ËeπÊe nude pro-izvode koji na neki naËin pomaæuumanjiti taj osjeÊaj krivnje.Tako je kompanija E. Wedel napoljskom træiπtu lansirala vafl pod na-zivom “P.S.” Pored toga πto je “P.S.”prehrambeni proizvod, on je ujednonamijenjen i za prenoπenje kratkihporuka. Pojedine varijante tog pro-izvoda imaju na omotu napisanu po-ruku poput: “Volim te”, “Hvala ti”,“Sretno”, “Mislim na tebe” itd. Uz po-ruku je ostavljen prazan prostor zapotpis. SliËni proizvodi su raπireni uSAD-u gdje ih najviπe kupuju uoËiValentinova. Zanimljivo je da Ameri-kanci, za razliku od Poljaka, direktneporuke na proizvodu smatraju agre-sivnima, dok najveÊi uspjeh imaju pro-izvodi s porukama neizravnog sadræa-ja.Nizozemska kompanija Felivicin seupravo nalazi usred poËetne faze lan-siranja proizvoda “Chokotelegram” utrgovine, koji su do sada Nizozemci iBelgijanci mogli naruËiti samo poπtomili preko interneta. Radi se o kockica-ma mlijeËne Ëokolade koje na sebiimaju utisnuta slova i brojeve, tako dakupac sam moæe kreirati slatku Ëoko-ladnu poruku. Nizozemci Ëokoladnimtelegramom najviπe poruka poπalju zaMajËin dan, Valentinovo i BoæiÊ. Cije-na proizvoda Êe biti oko 10 eura, aproizvod Êe se moÊi kupiti preteæno uspecijalistiËkim konditorskim trgovi-nama, poklon galerijama i ostalim tr-govinama u kojima je moguÊe kupitiskupocjene stvarËice.Iako se Ëokoladni proizvodi najlakπemogu poistovjetiti s romantikom i da-rivanjem, a samim time i slanjem krat-kih slatkih poruka, u SAD-u se sve viπekao sredstvo komunikacije koriste idrugi prehrambeni proizvodi. Supru-ænici koriste te moguÊnosti da jednodrugome ostave poruke poput: “Kadpogledaπ ovaj jogurt, sjetit Êeπ se da tevolim”, “Ne zaboravi iznijeti smeÊe”,“Mili, operi sue nakon πto opeglaπrublje” i sl. Jedan od ameriËkih super-marketa je otiπao i korak dalje, te jeprigodom jedne od svojih promotiv-nih akcija angaæirao nekoliko stude-nata koji su prema narudæbama potro-πaËa povrÊe ukraπavali jestivim boja-ma i ispisivali svakojake poruke.Na træiπtu na kojem vlada snaæna kon-kurentska borba, svaki od proizvoa-Ëa mora teæiti diferencijaciji, kako bipotroπaË na prodajnom mjestu prepo-znao baπ njegov proizvod i izabrao gaiz mase sliËnih. Zbog toga proizvoaËiËesto teæe uspostavljanju emocional-nih veza s potroπaËima nadajuÊi se daÊe im oni uzvratiti ljubav kupujuÊi baπnjihove proizvode. U takvim “roman-tiËnim πaputanjima” s potroπaËima pro-izvoaË nastoji pridobiti naklonost po-troπaËa. SliËnim konceptom se sluæe ineke domaÊe kompanije koje u poje-dinim kampanjama koriste srce kaosimbol ljubavi..Naπa Podravka ima veliku prednost utome πto veÊ ima ono πto drugi poku-πavaju uvesti. To je Podravkin imidækompanije sa srcem, koja voli i koja sebrine za svoje potroπaËe.

Ljubav jezakon

Podravkin International u Rumunj-skoj najmlae je Podravkino podu-zeÊe u nekoj stranoj zemlji. I tamo-πnje predstavniπtvo, Ëime je zapravopoËela obrada toga træiπta, osnovanoje tek prije dvije godine. PercepcijaneupuÊenoga Hrvata o Rumunjskojvjerojatno govori o nerazvijenoj zemljis niskom kupovnom moÊi i standar-dom, no ta Êe dræava, prema svemusudeÊi, preteÊi Hrvatsku u ulasku uEuropsku uniju.Makroekonomski pokazatelji, koje

je u razgovoru iznio Marijan Posa-vec, direktor rumunjskoga Interna-tionala, takoer iznenauju. Posavecje kazao i s kakvim se problemimaPodravka susreÊe u Rumunjskoj, apobrojao je i πto sve valja uËiniti kakobi tamoπnje poslovanje bilo dugo-roËno uspjeπno.

Inflacija, korupcija -kompleksno poslovanje- U prvoj polovici ove godine Po-

dravkina projektna træiπta, meu ko-jima je i rumunjsko, zabiljeæila su rastprodaje od 28 posto. Kakva je kon-kretno situacija bila u Rumunjskoj?- Prodaja Podravke Internationala u

Rumunjskoj u prvoj je polovici 2003.godine bila na istom nivou kao iproπle godine. Nekoliko je osnovnihËimbenika odredilo ukupnu prodajuna træiπtu Rumunjske u prvoj poloviciove godine, kao πto su izuzetno jakeaktivnosti konkurencije, gdje se isti-Ëe uvoenje privatne marke u grupidodataka jelima i lansiranje novihdodataka jelima, pad vrijednosti do-maÊe valute, rumunjskoga leja, uodnosu na Ëvrste valute, promjenasistema distribucije u drugom kvarta-lu 2003. godine, koji Êe donijeti re-zultate u drugoj polovici, a naroËitokrajem godine.- Zaπto se to træiπte vodi kao pro-

jektno?- PoËetkom 2003. godine træiπte

Rumunjske svrstava se u projektnatræiπta prvenstveno zbog toga jer jeposlovanje u Rumunjskoj, kao zemlji

u tranziciji, suoËeno s mnogim pro-blemima poput inflacije, korupcije,niske kupovne moÊi stanovniπtva, teje vrlo kompleksno. S obzirom na toda je træiπte Rumunjske u razvoju,nameÊe se potreba za konstantnimrazvijanjem raznih varijanti, od kojihneke dobivaju i strateπko znaËenje tj.postaju projekt. Konkretno, menadæ-ment Projektnih træiπta, Strateπkogmarketinga i Internationala Rumunj-ska u zavrπnoj je fazi izrade elaboratakoji Êe predloæiti ubrzani razvojPodravke na ovome træiπtu.

Vegeta najkvalitetnija inajskuplja- Otkad Podravka posluje u Ru-

munjskoj i πto se u tome razdoblju uzemlji promijenilo u politiËkom iekonomskom smislu?- Organizacijski nastup Podravke

na træiπtu Rumunjske poËinje u 2001.godini, najprije otvaranjem predstav-niπtva, a potom i osnivanjem tvrtkePodravka International SRL, Rumunj-ska, koja poËinje s aktivnostima udrugoj polovici 2001. godine i jedanje od najmlaih Podravkinih Interna-tionala. PolitiËku situaciju u Rumunj-skoj moæemo slobodno ocijeniti sta-bilnom. Povrπina zemlje je 237.500Ëetvornih kilometara, a u njoj æivi 22

milijuna stanovnika od kojih je 90posto Rumunja. Makroekonomski po-daci pokazuju oporavak rumunjsko-ga gospodarstva, i to naroËito lani teu prvoj polovici ove godine. Tako je,primjerice, prosjeËna neto plaÊanakon nekoliko godina stagnacije navisini od oko stotinu ameriËkih dola-ra mjeseËno, lani porasla na 120 euramjeseËno. Ukupni druπtveni brutoproizvod lani je porastao za gotovopet posto i po stanovniku je iznosiooko 2100 eura. Stopa nezaposlenostiu prvoj je polovici ove godine izno-sila 8,9 posto. Evidentno je i smanje-nje inflacije sa Ëak 35 posto prije dvijegodine na lanjskih 25 posto, dok seza ovu godinu oËekuje stopa inflacijeod 15 posto.

Iznimno jakakonkurencija- Kakva je danas Podravkina pozici-

ja na træiπtu, s kojim grupamaproizvoda nastupa?- Podravka u Rumunjskoj plasira tri

grupe proizvoda. Prva su dodaci jeli-ma, i to Vegeta, Vegeta Twist i Fantkao B-marka. Druga su Podravka jelas juhama u vreÊicama, fiksevima ibriketima, a treÊa djeËja hrana Lino.VeÊina plasmana odnosi se na dodat-ke jelima, odnosno na Vegetu, najve-Êim dijelom zbog poznatosi te markekoja je velikim dijelom i generiËnoime za sve dodatke jelima u Rumunj-skoj. Drugi razlog je i veliËina ukup-nog træiπta dodataka jelima, koja jenesrazmjerno veÊa od ukupnog træi-πta dehidriranih juha u usporedbi stræiπtima zemalja srednje Europe. Utoj grupi Podravka nastoji ojaËati po-ziciju do lidera Unilevera, koji dræidvije treÊine træiπta. Spomenuo bih daje Vegeta najskuplji proizvod na poli-ci, jer - kao πto je poznato - odskaËei kvalitetom u odnosu na konkurenci-ju. Træiπte dehidriranih juha u vreÊica-ma praktiËno je podijeljeno na dvijekrovne marke - Unileverovu Knorr iNestleovu Maggi. Træiπna pozicijaPodravke s proizvodima iz grupePodravka jela definirana je kao Ëetvr-ta, i to iza Unilevera kao lidera, Nest-lea i Galline Blance. Podravka jeneosporno kvalitetna, iako malo po-znata marka na rumunjskom træiπtu.Ukupno træiπte dehidrirane djeËje hra-ne u Rumunjskoj vrlo je maleno, jerpoËetak potroπnje takvih proizvodadatira unatrag neπto viπe od desetakgodina. Podravka je lansirala svojudjeËju hranu Lino poËetkom proπlegodine.- Kakva je konkurencija?- U Rumunjskoj se susreÊemo s iznim-

no jakom konkurencijom najveÊihsvjetskih ‘igraËa’. Tu su i privatnemarke meunarodnih trgovaËkih la-naca te mnogobrojni domaÊi maliproizvoaËi dodataka jelima, koji pla-siraju svoje proizvode po izuzetnoniskim cijenama. Ulaganje konkure-nata u marketing veoma je veliko,naroËito kada je rijeË o Unileveru iNestleu. VeÊina konkurenata u grupidodataka jelima ima domaÊu proiz-vodnju, ukljuËujuÊi i Unilevera, kojadefinitivno amortizira inflatorna kre-tanja, jer je nabava veÊine sirovina udomaÊoj valuti, a i cijena rada osjetno

je niæa u odnosu na zemlje srednjeEurope. Zbog niske kupovne moÊigraanstva cijena je jedan od najvaæ-nijih faktora prilikom donoπenja odlu-ke o kupnji u Rumunjskoj.

Rumunjska izmeusiromaπtva i Europskeunije- Poznato je kako je Rumunjska na

popisu zemalja koje Êe uÊi u Europ-sku uniju prestigla Hrvatsku. Kakavje tamo dræavni standard u smislu ferposlovanja, zakonodavstva i sliËno-ga, a kakav standard graana?- Rumunjska bi u iduÊem krugu

proπirenja u 2007. godini, zajedno sBugarskom, trebala postati puno-pravnom Ëlanicom Europske unije.Kada povlaËimo paralelu izmeu Ru-munjske i Hrvatske u meunarodnimintegracijskim procesima, moramo na-vesti kako je Rumunjska Ëlanica CEF-TA-e od samoga poËetka, dok jeHrvatska postala punopravan Ëlan teasocijacije krajem proπle godine. Ru-munjska je, pak, postala ËlanicomNATO-a krajem proπle godine. ©to sezakonodavstva tiËe, Rumunjska je ve-Êim dijelom prilagodila svoje normestandardima Europske unije, meu-tim u praksi se Ëesto puta susreÊemos problemom tumaËenja i primjenenovih zakonskih odredbi. Standardgraana pod udarom je ekonomskihcijena komunalija, male prosjeËneneto plaÊe, inflatornih kretanja i dru-goga. StatistiËki podaci govore kakoje viπe od treÊine stanovniπtva laniæivjelo ispod granice siromaπtva.

Podravkini Êe proizvodiu buduÊnosti zauzimatiznaËajnije mjesto natræiπtu Rumunjske - Kakva je Podravkina perspektiva

do konca godine i dugoroËno u Ru-munjskoj, prema Vaπoj procjeni?Usprkos svim prije navedenim fa-

ktorima koji utjeËu na poslovanjePodravke u Rumunjskoj, oËekivanarealizacija na koncu ove godine bit Êeviπe od deset posto veÊa u odnosu naproπlu godinu. DugoroËno gledano,nekoliko Êe stvari definirati buduÊinastup Podravke u Rumunjskoj. Prvo,poveÊanjem kupovne moÊi stanovniπ-tva rast Êe i ukupna potroπnjaproizvoda, pa i dodataka jelima, juhai djeËje hrane, jer je sadaπnji nivoukupne potroπnje po stanovniku osjet-no niæi od ukupne potroπnje po sta-novniku u zemljama srednje Europe.Drugo, na naπe Êe poslovanje utjecatii razvoj meunarodnih trgovaËkih la-naca u narednom razdoblju, kao i sveveÊi utjecaj njihovih privatnih marki, atreÊe, utjecat Êe i potezi konkurencije.Smatram kako Êe Podravkini proizvo-di u buduÊnosti zauzimati znaËajnijemjesto na træiπtu Rumunjske, Ëemu uprilog idu Ëinjenice da je Vegeta iz-nimno poznata marka, da se Podravkasve viπe prepoznaje kao ponuaËhrane te konstantno visoka kvalitetanaπih proizvoda. Sve bi to, popraÊe-no joπ veÊim naporima Podravke narumunjskome træiπtu, tamoπnji potro-πaËi trebali prepoznati i cijeniti.

Razgovor s Marijanom Posavcem, direktorom Podravkinog poduzeÊa u Rumunjskoj

Rumunji prepoznali Vegetu, a Podravkai Lino sve bliæe tome

Marijan Posavec

Vegeta, juhe i Lino - proizvodi s kojima Podravka osvajarumunjsko træiπte

3Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Na kraju 11. festivala oglaπavanja FESTO 2003. i 3. festivala eventmarketinga EVENTUM 2003. u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner u Opatijiproπle su subote sveËano dodijeljene nagrade FESTO 2003. za najboljeradove hrvatskih reklamnih agencija te EVENTUM 2003. za najbolji eventmarketing projekt.Agencija Bruketa & ÆiniÊ iz Zagreba osvojila je ukupno Ëetiri Zlatna

zvona te Veliko zvono i naslov Agencije godine u jakoj konkurenciji 331natjecateljskog rada. Pored ostalog nagraeni su za projekte koje su radiliza Podravku. Tako je Veliko zvono dodijeljeno za Podravkin oglas “SretanUskrs”, te za direktne komunikacije za Podravkino Godiπnje izvjeπÊe.Malo zvono osvojeno je za projekt “DoruËak, ruËak, veËera”.Nakon sveËane dodjele razgovarali smo s dvojcem Bruketa i ÆiniÊ koji

su za Podravkin list rekli:- Presretni smo πto smo ponijeli naslov Agencije godine, jer uz sva

priznanja koja osvajamo diljem svijeta najdraæe je ono kod kuÊe. Ovopriznanje znaËi da dobro radimo i dobro komuniciramo s klijentima.Pritom posebno istiËemo Podravku koja je kao naruËitelj razliËitihprojekata imala puno povjerenje u naπ rad. Svi oni odiπu jednostavnoπÊui prepoznatljivoπÊu, u kojem je najbitnija jasna i osmiπljena komunikacijas potroπaËem, πto je prepoznato i na ovom festivalu. ZahvaljujemoPodravki na ukazanom povjerenju i nadamo se novim zajedniËkimprojektima. S. O».

Zavrπen FESTO 2003. u Opatiji

Bruketa & ÆiniÊ -agencija godine

Nagraeni kreativni tim Agencije Bruketa & ÆiniÊ na FESTU 2003. u Opatiji

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Tridesetak nagraenih gastro-potro-πaËa iz gotovo svih krajeva Hrvatskebili su 24. i 25. listopada gosti Podravke.RijeË je o kuharima i πefovima restora-na koji se svakodnevno u svojoj ga-stronomskoj ponudi sluæe Podravki-nim proizvodima iz gastro ponude.Nakon πto su upoznati s povijeπÊu itemeljnim znaËajkama naπe tvrtke, na-graeni gosti obiπli su Tvornicu Vege-te i novu Tvornicu juha na Danici.Iako su priliËno dobro upoznati skvalitetom Podravkinih proizvoda, uPodravkinom kulinarskom centru ”©ta-gelj” temeljitije su se mogli upoznati spraktiËnoπÊu i prednoπÊu pripremebrojnih Podravkinih proizvoda. Naime,u ©taglju su gastro-promotori naπetvrtke odræali prigodnu prezentacijute pripremili brojna jela na bazi Po-dravkinih proizvoda. Nakon prezen-tacije i degustacije jela, Podravkinigosti obiπli su hlebinsku Galeriju,Podravkin Muzej prehrane, a veÊ potradiciji, ugodno druæenje domaÊina igostiju odræano je naveËer u Podrav-skoj kleti. Naravno, uz brojne gastro-nomske delicije, dobru kapljicu i mu-ziku, vrijedni domaÊini su za nagrae-ne gastro-potroπaËe pripremili niz na-gradnih igara. Zbog toga ne Ëudi πto jedruæenje potrajalo do dugo u noÊ.IduÊeg dana Podravkini gosti imali

su prigode obiÊi Koprivnicu i upozna-ti naπ grad - jedan od najljepπih uHrvatskoj. Na kraju ugodnog druæe-nja zanimali su nas dojmovi.Zdenka Utovac, hotel Plaæa, Klek: -

Prvi put sam u Koprivnici i Podravki imogu vam reÊi da je ovdje prekrasno.Ljudi su ljubazni, kraljevski smo pri-

hvaÊeni. InaËe, nisam niti slutila da jePodravka tako velika tvrtka, jer onoπto vidim na televiziji zaista ne dajedojam veliËine Podravke. Naæalost,vrlo kratko radim s Podravkinim pro-izvodima jer prije dok sam radila umetkoviÊevom Razvitku nije bilo Pod-ravkinih proizvoda. No, sada u naπemhotelu jako puno koristimo Podravkineproizvode, a moram naglasiti kakokod kuÊe takoer puno koristimoPodravkine proizvode. Uz neizbjeænuVegetu, ja i moja djeca oboæavamoPodravkine juhe i naravno da Êemosudjelovati u vaπoj nagradnoj igri. No,Ëekamo sam kraj igre pa Êemo ondaposlati omotnice, jer i za ovu nagrad-nu igru poslala sam omotnice predsam kraj igre.Blaæenka TurkoviÊ, hotel Sol Koralj,

Umag: - Ja sam jednom u prolazu bilau Koprivnici, no nikada do sada uPodravki. To je zaista velika i impre-

sivna tvrtka. Kao kuharica veÊ 16godina radim u Koralju i mogu reÊi dasve te godine vrlo mnogo koristimoPodravkine proizvode, ponajviπe ju-he, dresinge za salate, kreme za kola-Ëe i naravno - Vegetu.Vaso MatijeviÊ, restoran Macola, Ko-

renica: - Kao πef kuhinje u Macoliradim viπe od Ëetiri godine i kroz torazdoblje zaista je proπlo puno Po-dravkinih proizvoda kroz naπu kuhi-nju. Uz obavezne juhe i Vegetu, punokoristimo konzervirano povrÊe i ra-zne umake. Suradnja naπeg restoranai Podravke je odliËna, jer osim πtoimate kvalitetne proizvode, za vasrade izuzetno vrijedni i dobri ljudi.Uæitak je suraivati s njima. ©to se paktiËe ovog posjeta Koprivnici i Podravki- nemam rijeËi. Izuzetno gostoprim-stvo, krasni ljudi, a tek te vaπe tvorni-ce! Zaista nisam mislio da ste takoveliki!

Nagraeni gastro-potroπaËi bili su 24. i 25. listopada gosti Podravke

Podravka je velika i impresivna tvrtkas vrijednim ljudima

Kuhari i πefovi restorana iz svih krajeva Hrvatske u ”©taglju” su se joπjednom upoznali s Podravkinom ponudom gastro-proizvoda

Samo tri tjedna uoËi parlamentarnihizbora nasluÊuju se konture gospo-darske politike koju Êe voditi novaVlada. Indikativno je da je smjer tepolitike moguÊe prognozirati bez obzi-ra na predvianja o tome tko Êe bitiizborni pobjednik. Naime, sve stran-ke koje imaju realnije πanse za stjeca-nje saborskih mandata imaju viπe za-jedniËkih ciljeva. Prema tablici koju jeovoga tjedna pripremio Poslovni tjed-nik, zajedniËko je i “lijevima” i “desni-ma” i “srednjima”, odnosno i aktual-noj vlasti i oporbi, da se zalaæu zaiznimno visoke stope rasta nacional-nog gospodarstva.U tome je meu skromnijima SDP,

koji bi barem zadræao sadaπnju godiπ-nju stopu od 5-6 posto, πto je ionakoiznad prosjeka okolnih tranzicijskihzemalja, ali i Europske unije. »ini seda na isti naËin razmiπlja i njegovglavni konkurent HDZ, Ëiji je predi-zborni program meu najumjereniji-ma, a u nizu postavki Ëak i sliËanRaËanovoj stranci. Usporedbe radi,sliËan odnos izmeu predvodnika li-

jevog i desnog stranaËkog bloka po-stoji i u vanjskoj politici, gdje je izvje-sno da bi Sanader, ukoliko pobijedi23. studenoga, morao nastaviti onuistu politiku prema Europskoj uniji iHaaπkome sudu koju provodi i RaËan.No, zato su u buduÊoj razvojnoj

politici joπ veÊe apetite pokazali HNSVesne PusiÊ, koji se zalaæe za rasponod barem 6,5 pa do 8 posto, a istih tihosam posto æeljela bi i koalicija HSLS-ai DC-a. Neπto πiri raspon, od najma-nje pet pa do astronomskih devetposto, kako je to u nedavnom inter-vjuu Podravskom listu izjavio ZlatkoTomËiÊ, najavljuje i HSS. Jasno, kro-niËni je nedostatak svih tih najava πtostranke nisu detaljnije obrazloæile nakoji bi naËin hrvatsko gospodarstvomoglo rasti iznad stopa iz aktualnogmandata, odnosno zaπto barem Ëla-nice vladajuÊe koalicije to nisu veÊiskoristile.Osvrnimo se, meutim, i na ostale

vaænije elemente poslijeizborne go-spodarske politike. Za gospodarstvoje bitno da RaËanova stranka ne misli

radikalnije mijenjati postojeÊi poreznisustav, nego ga samo “fino podeπava-ti”, ponajprije u smislu raznih olakπicaza stimuliranje poduzetniπtva i obrt-niπtva, ne bi li se tako suzbijala joπuvijek previπe raπirena siva ekonomi-ja. Cilj je SDP-a zadræati i monetarnustabilnost, πto u prijevodu znaËi da seneÊe dopustiti ozbiljnija devalvacijakune. Naglaπen je zaokret i u onomeu Ëemu je vladajuÊa stranka najviπepodbacila, a to je vanjska zaduæenostzemlje. SDP æeli sadaπnju razinu vanj-skoga duga ubrzano smanjivati, kori-steÊi se svim metodama pritiska nafinancijske tokove.HDZ, pak, predvoen svojim strate-

gom dr. Antom BabiÊem iz Ekonom-skog instituta, tvrdi da bi po dolaskuna vlast krenuo u uklanjanje raznihadministrativnih barijera daljnjem ra-zvoju. Joπ je bitnije da bi ta strankakrenula u smanjivanje poreza i dopri-nosa na plaÊe i iz plaÊa, πto bi moglopotaknuti veÊe zapoπljavanje, a tako-er i na legaliziranje barem dijela siveekonomije. Interesantno je da je HDZ-u

u takvom naglaπavanju porezne poli-tike koja potiËe investicije i sveuku-pnu gospodarsku djelatnost vrlo bli-zak i HNS, stranka s kojom se upolitiËkome smislu ponajviπe razliku-je.Ne bi li nadoknadila smanjeni po-

rezni dotok, Sanaderova stranka na-mjerava poveÊati troπarine na “poro-ke”, dakle kockanje, alkohol, duhan,Ëak i “erotske sadræaje”, ali i luksuz,poput vikendica, moæda i automobila.U toj mjeri s HDZ-om je suglasan i HSS.Koliko Êe ono prvo sniæavanje stopaobradovati poslodavce, ali i nezapo-slene, toliko Êe potonja mjera zacijelooneraspoloæiti sve ostale. Uz to, porezna dohodak trebao bi se pojednostavitina nekoliko stopa, od kojih Êe najviπa,primjerice 35 posto, biti jednaka stopiporeza na dobit. BabiÊev se tim zalaæei za transparentnije voenje monetar-ne politike, ali takoer uz odræavanjestabilnosti teËaja.Najzahtjevniji gospodarski program

ipak ima HSS, koji se zasniva na od-bacivanju “neoliberalnog koncepta”,

dakle veÊe uloge dræave u osnaæiva-nju hrvatskog gospodarstva, kao ipotpomaganju njena prodora na ino-zemna træiπta, pogotovo susjedna. VeÊje poznato da u takvoj strategiji Tom-ËiÊeve stranke posebno mjesto imaPodravka, kao temelj πirenja hrvatskeprehrambene industrije u srednjoj ijugoistoËnoj Europi. Osnivale bi se ispecijalizirane banke za pojedine go-spodarske grane, poput agrobanke ilipoduzetniËke banke. HSS je prvi po-tegnuo i pitanje uvoenja razliËitihstopa PDV-a, inzistirajuÊi da se zapolovinu smanji stopa za prehranu,ali i proizvode domaÊe proizvodnje,πto bi takoer potaknulo rast industri-je i obrtniπtva. Zanimljivo je da se ovihdana s tim idejama u osnovi sloæio ipremijer RaËan, najavljujuÊi moguÊ-nost 50-postotnog smanjivanja PDV-ana poljoprivredne proizvode i turistiË-ke usluge, kao i nulte stope na djeËjiasortiman i tiskovine.©teta je πto nakon predizbornih obe-

Êanja obiËno dolazi i poslijeizbornarealnost.

VeÊina stranaka bi smanjivala poreze i PDV,ali i poveÊavala troπarine

4 Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Piπe: Ines Banjanin

Nakon vremena provedenog uPodravki kao tehnolog, πef laboratorijai direktor tvornice, Nadica Balija svojeradno iskustvo danas objedinjuje namjestu direktorice Razvoja. Upoznavπisve aspekte proizvodnje, kao i zahtjev-nu tehnologiju povrÊa, voÊa i Ëajeva,zakljuËuje da je priprema i kvalitetasirovina jedan od najbitnijih preduvje-ta za proizvodnju. Razvoj je trenutnousmjeren na obogaÊivanje grupeproizvoda prilozi i gotovi umaci i pro-πirenje grupe pasteriziranog povrÊa.- Uz Podravkin umak od rajËica sa

πampinjonima, umak od rajËica s ma-slinama, salse, te priloga koji se poputajvara, senfa, relisha, pinura ili pa-prike u senfu, mogu koristiti i kaododaci jelima, trenutno su u pripremidva nova proizvoda. To je umak zapizzu koji Êe se na træiπtu pojavitipoËetkom sljedeÊe godine, a temeljacod rajËice krajem godine. Njihova jeprvenstvena namjena obogatiti i olak-πati svakodnevnu pripremu hrane, apogodni su jer uz malo maπte u veo-ma kratkom vremenu moæete dobitiukusno i zdravo jelo. Podravkina pa-leta pasteriziranog povrÊa uskoro Êebiti bogatija za joπ jedan novi proi-zvod - peËena paprika zaËinjena Ëeπ-

njakom koja Êe izvrsno upotpuniti svajela od mesa - istiËe Nadica.Novi okusi namjenskihpreraevina od voÊa- Na πto je joπ usmjeren razvoj

proizvoda od voÊa i povrÊa u Podravki?- Proπiruju se novi okusi namjenskih

preraevina voÊa u gastro segmentu,ali se nastojimo pribliæiti i malompotroπaËu. Uz postojeÊi nadjev odviπanja, Ëiji smo jedini proizvoaË uHrvatskoj prisutan u gastro programui policama trgovina, u pripremi jeproizvodnja nadjeva od jabuka, kao

tradicionalnog sastojka domaÊih πtru-kli ili savijaËa. RijeË je o termostalbil-nom proizvodu, otpornom na visoketemperature koji stoga zadræava svojnepromijenjeni oblik i boju nakonpeËenja. Upravo je zato pogodan zapunjenje smrznutog tijesta, svih vrstapekarskih proizvoda, knedli kao iukusan nadjev raznovrsnih slastica.Takoer se radi na povratku na policePodravkinih proizvoda za dijabetiËa-re i proπirenju palete Ëajeva, namije-njenih mlaim potroπaËima sklonimaiskuπavanju novih okusa. Osim toga,izgradnjom hladnjaËe pri tvornici Kal-nik i daljnjim investicijama na linijamaza smrzavanje otvaraju se nove mo-guÊnosti u znaËajnoj kategoriji naπestrategije zamrznutog voÊa i povrÊa.Vjerujem da Êe se koriπtenjem hlad-njaËe u svrhu optimaliziranja zalihaizbjeÊi iskljuËivo sezonski karakterproizvodnje, kakav je do sada prakti-ciran.PoveÊava se broj proizvoaËavoÊa i povrÊa s podruËja naπeæupanije- Kakva je suradnja s proizvoaËima

s podruËja æupanije i koje su najtraæe-nije sirovine?- Naæalost, malo je proizvoaËa po-

vrÊa s podruËja naπe æupanije. Iako seuzgaja graπak, mahune i cikla, koliËi-ne su nedostatne, a oËigledna je po-treba za rajËicom, paprikom, krastav-cima, fereronima, mrkvom i kupu-som. U suradnji Razvoja poljoprivre-de i naπeg laboratorija ispituju senove sorte povrÊa koje se preporuËu-ju za sadnju, a osnivanjem UdrugevoÊara KoprivniËko-kriæevaËke æu-panije otvoren je put suradnji proi-zvoaËa i Podravke, koja Êe preraditipotrebne odreene koliËine voÊa spodruËja æupanije. Tvornica VoÊeotkupljuje sve ponuene koliËine do-maÊe starinske jabuke, πljive bistricei marelice s naπeg podruËja, a πipka,maline jagode, kupine, borovnice,breskve i oblaËinske viπnje, koja sekoristi za proizvodnju spomenutognadjeva, osiguravamo iz uvoza.

ZajedniËkim radom iiskustvom do rezultata- Koliko je vremena potrebno od

ideje do razvoja novog proizvoda ikoliko traje taj proces?- Sve ovisi o vremenu kada je zapo-

Ëeo razvoj odreenog proizvoda, jerponekad je potrebno nekoliko mjese-ci, a ponekad viπe od godine dana.Razlog je sezonska proizvodnja zbogkoje je bilo potrebno Ëekati sljedeÊusezonu odreenog povrÊa ili voÊa pada se iz laboratorija krene u probnuproizvodnju, potom ispitivanje i ko-naËno izlazak proizvoda na træiπte.Nakon ideje o razvoju novogproizvoda, laboratorijskih proba, de-gustacija, pogonskih proba i proiz-vodnje u koju su ukljuËene sve pot-rebne sluæbe, novi proizvod dobivasvoje ime i tek je tada spreman zatræiπte. S obzirom na veoma πirokasortiman proizvoda, ne bi bilo rezul-tata da se ne radi timski. Zato zajed-niËkim koriπtenjem iskustva i znanjasvih zaposlenih u Razvoju, Proizvod-njama, Marketingu i Kontrolingu, do-lazimo do rezultata. Ponekad ne doedo konaËne realizacije, ali tada seprojekt pohranjuje zajedno s dobive-nim rezultatima istraæivanja do po-voljnije prilike.- Koliko Vam znaËi praÊenje svjet-

skih trendova zdrave hrane?- Mnogi naπi proizvodi slijede svjet-

ske trendove zdrave hrane i funkcio-nalne hrane. Zbog svojih sastojaka, upiramidi zdrave prehrane, povrÊe, vo-Êe i njihovi produkti preporuËuju sekonzumirati nekoliko puta dnevno.Mediteranska prehrana kao modelzdrave prehrane sadræi rajËicu kaojedan od osnovnih sastojaka. RajËicaje znaËajan sastojak naπih proizvodakoji sadræi likopen, s izrazito jakimantioksidativnim djelovanjem. Anto-cijani u voÊu i povrÊu, aktivne sup-stance u paprici koje veæu slobodneradikale, dijetalna vlakna u pekmezuod πljiva, djelotvorni uËinci Ëaja (Rooi-bos, zeleni Ëaj, indijski Ëaj), sastojci sunaπih proizvoda koji prema svjetskim

istraæivanjima preveniraju degene-rativne bolesti i zbog toga se ubraja-ju u zdravu i funkcionalnu hranu.- Pratite li i poslovanje konkurent-

skih proizvoaËa?- PraÊenje konkurencije na træiπtu

uhodani je postupak, gdje se poredispitivanja kvalitete proizvoda gledai opremljenost, odnosno deklaraci-ja. Moram reÊi da na policama naπihtrgovina ima proizvoda kojima pri-pada to mjesto, ali naæalost, ima ihkoji ne odgovaraju naπim pravilnici-ma i zakonima. Nadam se da Êe sezakonima o hrani i zaπtiti potroπaËabarem neπto promijeniti, jer je dosada Podravka bila u neravnopra-vnom poloæaju u odnosu na nelojal-nu konkurenciju. Rezultati praÊenjavaæni su, jer realno pokazuju gdjesmo u odnosu na konkurenciju, πtoje nuæno poboljπati da bismo udo-voljili zahtjevima potroπaËa, da lismo dovoljno informativni o kvali-teti naπih proizvoda, prednostima,primjeni...Æelimo dokazati da naπiproizvodi imaju buduÊnost- Imate li povratne informacije o

prihvaÊenosti proizvoda na træiπtu ikakvi su daljnji planovi, osim rada narazvoju novih proizvoda?- Povratnih informacija imamo, ali

nedovoljno. Svaki se novi proizvodmora pribliæiti potroπaËu, objasnitiprednosti, naËin primjene, saznatiæelje potroπaËa, odnosno zainteresi-rati ga kako bi postao naπ buduÊikupac. Zato je nuæno ulagati u træiπtekako bi se dobili æeljeni rezultati.Planiramo nastaviti raditi na razvojunovih proizvoda, inoviranju postoje-Êih proizvoda, potrebne su nove in-vesticije koje su neophodne, jer jezastarjela tehnologija i strojni park.Æelimo dokazati da naπi proizvodiimaju buduÊnost zbog svoje visokekvalitete i jednostavnog naËina pri-mjene u duhu svjetskih trendovaprehrane. Takoer, novim investici-jama moæemo biti joπ kvalitetniji,efikasniji i bolji.

Razgovor s Nadicom Balija, direktoricom Razvoja u SPJ VoÊe i povrÊe

Podravkini proizvodi od voÊa i povrÊa u svjetskom su trendu

Nadica Balija

Nova hladnjaËa povrÊa i voÊa, kapaciteta 1500 tona, izgraena u krugutvornice Kalnik u Varaædinu, sluæbeno Êe svoja vrata otvoriti u petak 7.studenoga u 11 sati. SveËanom Ëinu prisustvovat Êe 150 umirovljenikaKalnika, 55 jubilaraca, poslovni partneri, predstavnici izvoaËa radova, gradaVaraædina i varaædinske æupanije, Ëlanovi Uprave i Nadzornog odboraPodravke, a najavljen je i dolazak ministra poljoprivrede Boæidara PankretiÊa.U izgradnju i opremanje hladnjaËe utroπeno je oko 6,5 milijuna kuna, a

prema rijeËima izvrπnog direktora SPJ VoÊe i povrÊe Milivoja ©ifkorna, ovainvesticija omoguÊit Êe pored ostalog ulazak u novi strateπki programproizvodnje smrznutog povrÊa.

Najavljujemo

Otvaranje hladnjaËe7. studenoga

Kako smo zakoraËili u jesen stiæunam i hladniji dani. Moæda veÊ ljudiu vaπoj okolini ili vi sami pomaloπmrcate, kaπljate, kiπete, a moæda jenetko meu vama veÊ imao i poviπe-nu temperaturu. NajËeπÊe se u hlad-nijim danima godine radi o prehladiili gripi.Prehlada zapoËinje blagim simpto-

mima: πmrcanjem, hunjavicom, grlo-boljom, suhim kaπljem uz blago po-viπenu tjelesnu temperaturu. Gripaje teæa bolest jer se osim svih ovihsimptoma javlja joπ i bol u miπiÊima,glavobolja, a temperatura je punoviπa nego kod prehlade.Prehlada i gripa su bolesti uzroko-

vane virusima koji se πire kapljiËnimputem, πto znaËi da oboljeti moæeteako udahnete kapljice virusa oslo-boene kaπljanjem ili kihanjem oso-be koja je zaraæena.

Kako sprijeËiti gripu iprehladu?Jedini pouzdani naËin prevencije

gripe je cijepljenje. Da bi cijepljenjebilo uspjeπno potrebno se cijepitinajmanje dva tjedna prije pojave epi-demije.©to joπ moæete uËiniti kako biste

sprijeËili prehladu i gripu?• Izbjegavajte boravak u prostori-

ma u kojima se okuplja mnogo ljudi.• Osigurajte si dovoljno sna.• Jedite zdravo s mnogo svjeæeg

voÊa i povrÊa bogatog vitaminom C,bez teπko probavljive i masne hrane.• Vlaæite zrak u svim prostorijama

u kojima boravite; dovoljna Êe bitiposuda s vodom na radijatoru.• Kod kihanja i kaπljanja upotreb-

ljavajte papirnate maramice i baciteih odmah nakon upotrebe.

©to uËiniti ako ste ipakdobili prehladu ili gripu?Ne postoji specifiËan lijek za preh-

ladu i za gripu. U sluËaju pojave

simptoma nemojte odmah krenutilijeËniku. Prehlada obiËno traje trido Ëetiri dana, dok je za oporavak odgripe potrebno 7 do 10 dana. Kodgripe i prehlade moæete lijeËiti samopojedinaËne simptome.Poviπena tjelesna temperaturaOd svih simptoma koji se javljaju

uz prehladu ili gripu, najvaænije jesniæavati poviπenu tjelesnu tempera-turu. Poviπena tjelesna temperaturaje oblik obrambene reakcije organi-zma na virusnu infekciju stoga je doodreenih vrijednosti nije potrebnosniæavati.Kako pravilno mjeriti tjelesnutemperaturu?UobiËajeni naËin mjerenja tjelesne

temperature u odraslih i djece starijeod 2 godine je æivinim termometrompod pazuhom u trajanju od 5 minu-ta. Djeca trebaju dræati termometarpod pazuhom 10 minuta jer se zbognemira termometar Ëesto pomaknete se dobije pogreπan rezultat mjere-nja (najËeπÊe tjelesna temperatura

niæa od stvarne). Maloj djeci je najbo-lje mjeriti temperaturu rektalno (uguzi). Tako dobivene vrijednosti obiË-no su 0,5° C do 1°C viπe nego onemjerene pod pazuhom.Normalna tjelesna temperatura je

od 36 do 37°C, poviπena je od 37 do38,5°C, visoka tjelesna temperatura

Stiæu li nam prehlada i gripa?RijeË struËnjaka

Piπe: mr. pharm. Lejla DautoviÊ,voditeljica promocije Bezreceptnihproizvoda u Belupu

(vruÊica) je iznad 38,5°C, a sniæenatjelesna temperatura (pothlaenost)je ispod 36°C.Kako sniziti poviπenu tjelesnutemperaturu?Tjelesnu temperaturu do 37,5°C ni-

je potrebno sniæavati. Ako je tempe-ratura viπa od 37,5°C, ali joπe neprelazi 38°C, dovoljno je tuπirati semlakom vodom. No tjelesnu tempe-raturu iznad 38°C potrebno je sniæa-vati antipiretikom. Za sniæavanje po-viπene tjelesne temperature prepo-ruËa se uzimati Lupocet (paraceta-mol). Paracetamol je lijek prvog izborau lijeËenju poviπene tjelesne tempe-rature prema preporukama Svjetskezdravstvene organizacije jer je sigu-ran za primjenu u samolijeËenju kakokod odraslih tako i kod djece. Lupo-cet je jedini lijek koji moæete naÊi usvim oblicima i dozama namijenje-nim odraslima i djeci. Odrasli moguprimjenjivati Lupocet tablete ili kap-sule, dok su djeci namijenjeni ËepiÊiili sirup.Poviπenu tjelesnu temperaturu nije

potrebno sniæavati na normalnevrijednosti, dovoljno je sniziti do37,5°C.

(Nastavak u sljedeÊem broju)

Belupov Lupocet je lijek prvogizbora u lijeËenju poviπene

tjelesne temperature namijenjenodraslima (u obliku tableta ili

kapsula) i djeci (ËepiÊi ili sirup)

5Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Ove godine 162 radnika Podravkenavrπavaju 20 godina rada u tvrtki, a218 radnika navrπava 15 godina rada injima, prema Kolektivnom ugovoru,pripadaju jubilarne nagrade od 1700,odnosno 1300 kuna, a mi objavljujemoimena tih jubilaraca.

Podravkini jubilarci

Radnici sa 20 godina rada u Podravki

Ured uprave: Davor Cimaπ i VladoJakopan.Korporativni marketing i komunicira-

nje: Milanka JoviÊ i Draæen Keleminec.Razvoj tehnologije i kontrola: Ivanka

GroπiÊ, Jasminka Lukπa, Ruæica LjubiÊ,Nevenka MaletiÊ, Tomislav PavloviÊ,Mirjana ©anjiÊ, Nevenka Vezjak i Ja-sminka VidakoviÊ.Riznica: Jasenka ©uπanj i Ljiljana Vita-

noviÊ.Kontroling: Jadranka Brunec, Boæica

Jembrek, Nevenka Petak i JadrankaTatareviÊ.Informatika: Tomislav MaticaLjudski potencijali: Gordana Balija, Ta-

nja Gregurek, –urica Habijan, KsenijaKruπelj i Vinka ©trkalj.Pravni poslovi: Anica MikliÊ i Sonja

Sarapa-BogdaniÊ.Træiπte RH i jugoistoËne Europe: Mla-

den Dam, Sanda FilipoviÊ, Ljiljanka Ju-riÊ, Draæenka Pintar, Mladen Ruπak iÆeljkica VujËec.Træiπte istoËne Europe: Damir VirovecTræiπte SAD, Kanade, zapadne Europe

i Skandinavije: Davorin Hmelina i Rena-to LonËariÊ.Proizvodnja Podravka jela: Zlatko For-

gaË, Ljiljana Forgulaπ, Vlatka Gudlin,

Ivan Horvat, Ljiljana JedvajiÊ, MladenMajetiÊ, Marina MilikπiÊ, Branka RuæiÊ,Boæica ©ipek i Vlado TomljanoviÊ.Proizvodnja Vegete: Katarina Cestar i

Jadranka Lazar.Razvoj Lino, Dolcela, Kviki: Mirjana

HlebarProizvodnja djeËje hrane: Edita Kor-

deπ, Jasna Krtanjek, Nevenka PaËandi,–uro PavliËek, Ivan Pintar, JadrankaStrnad, IvanËica ©tefokov i Zlatko Varga.Proizvodnja Linolade: Marica LonËar,

Marina PintariÊ, Marina Rogelj i Jadran-ka ©tefanec.Proizvodnja koktel peciva: Boæica Do-

moviÊProizvodnja Kalnik Varaædin: Damir

Brezovec, Tugomir Horvat, KristinkaJagaËiÊ, Draæen Kuhar, Slavko Vertuπ.Proizvodnja voÊa Koprivnica: Marija

Knez, Biserka ©tubljak i Dubravka ©vaj-cer.Proizvodnja povrÊa Umag: Milan Cir-

kvenec i Gracijano RadetiÊ.Prodaja i distribucija piÊa: Zlatan Be-

sten i Ivan BukovËan.Proizvodnja Studenac Lipik: Vesna KeËPekara: Boæidar Androci, Anica »i-

æmak i Bojana Kriænjak.Logistika i transport: Darko Brezak,

Marijan CeliπËak, Ksenija Demeter, Sini-πa Gregurec, Petar KoporniÊ, Vlado Kra-njec, Æeljko LonËariÊ, Æeljko MaariÊ,Josip Novak, Viπnja StipaniÊ i SlavkoVrhovski.Odræavanje: Damir CikaË, Darko Ki-

vaË, Æelimir Kukec, Ivan LonËar, Draæen

RenduliÊ, Dario TkalËiÊ i Damir Valent.Zaπtita i nadzor: Tihomir DobriÊ, Mla-

den Sremec, Boæidar ©vagelj, Stjepan©vagelj i Tomislav Zlatar.OpÊi poslovi: Miroslav Belec i Tomislav

Rogelj.Ugostiteljstvo: Danijel Baruπkin, Boæi-

dar Gidija, Ksenija Gregurec i Vesna©uriÊ.Podravka - Inæenjering d.o.o.: Vinko

HudinËecKoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Æeljko

FilipiÊ, Draæen Horvat, Mladen KovaËiÊ,Zlatko Meimorec, Vjekoslav Pleπko iDamir VugloveËki.BELUPO d.d.: Slavica Begovec, Ja-

dranka BiondiÊ, Nevenka BrckoviÊ, IvanIvanËan, Josip IvanËiÊ, Marija IviÊ, AnicaJeæ, Draæen Kralj, –urica Kruπelj, Sade-ta KuduzoviÊ, Branka Peras, Maja Puha-lo, Krunoslav SoboËanec, Vesna Stubi-Ëar, Ljiljana ©voger i Zoran Zember.DANICA d.o.o.: Bernardica Borπtnar,

Ivan Cvrtila, Krunoslav »esi, StjepanDivjak, Ljiljana –oreviÊ, Nada –urin-ËiÊ, Ruæica Gabaj, Vlasta GrudiÊ, Katari-na Hertelendi, Æeljko Horvat, ÆeljkoJaguπiÊ, Nada JakπiÊ, Boæo KlaËinski,Nada Kolesar, Josip Kolonjak, ZdenkoKukelπÊak, Stjepan KuπeniÊ, JasminkaKuzmiÊ, Æeljko Laljek, Katica Ledinski,Stjepan Logoæar, Æeljko LovriÊ, ZlaticaMaeriÊ, Damir MartinËiÊ, Jelica Mede-njak, Mirjana Mravlek, Darko Nemec,Drago Ocvirek, Stjepan Poje, MirjanaPrstec, Duπanka ©prem, Slavko ©tefaneci Mladen Vrabelj.

Ured uprave: Marija Jagec i ÆeljkaPeiÊ.Korporativni marketing i komunici-

ranje: Vesnica GajskiRazvoj tehnologije i kontrola: Milica

LukaËinec i Mladen Turk.Riznica: Renata »orko, Sanja Deli-

mar, Snjeæana GaπpariÊ, DubravkaHoljevac, Zrinka Kukovec, Jasnica Po-pijaË i Snjeæana Vertuπ.Kontroling: Josip BukviÊ, Vesna Ha-

bota, Sonja HavaiÊ i Ksenija Horvat.Informatika: Slavko Cmrk i Radojka

JankoviÊ-Selak.Træiπte RH i jugoistoËne Europe:

Gordana AndroliÊ, Zlatko Betlehem,Josip GaliÊ, Nives Horvat, Æeljka Ju-rjeviÊ, Goran Kokijer, Æeljka Kolarek,Sanja Krvar-MarkoviÊ, Zlatko Mudrov-ËiÊ, Stjepan Salvador i Veljko Vujno-vac.Træiπte istoËne Europe: Snjeæana

UdoroviÊTræiπte srednje Europe i NjemaËke:

Æeljko TonklinProjektni tim: Siniπa ÆupaniÊProizvodnja Podravka jela: Ivica Bau-

man, Boæidar Belec, Snjeæana Bojano-viÊ, Vesna Bosman, Rozalija Gabaj,Darko GospoËiÊ, Ivica Habijanec, Ma-rina Husnjak, Sanja Kajn, VladimirKeæman, Katica KneæeviÊ, MiroslavKraljic, Jasenka LonËariÊ, JadrankaMaljak, Æeljka Meimorec, SnjeæanaNemec, Stjepan Oroπ, ©tefica Petran,Radovan RadoπeviÊ, Milenko Srbljan,Vlado StubiËar, Stjepan SobaπiÊ, Ja-dranka TudiÊ i Marijan Varga.Proizvodnja Vegete: Sonjica Cigano-

viÊ, Vojislav Crljenica, Slava Globlek,Mirjana Hanæek, Mirela HorvatiÊ, Dar-ko Kiπ, Draæen Kruπec, ©imun Pinta-riÊ, Darko ©obota i Vlatkica ÆupaniÊ.Ured direktora za Lino, Dolcelu i

Kviki: Jadranka IvankoviÊ i DavorinKatar.

Proizvodnja djeËje hrane: Darko Be-stenProizvodnja Linolade: Ivica Besten,

Ljiljana ©oπtariÊ, Ruæica ©tritar i Moni-ka ÆuæiÊ.Proizvodnja koktel peciva: Zoran

Jazvec, Damir MihaliÊ i DubravkaRadiÊ.Proizvodnja Kalnik Varaædin: Zvon-

ko DræaiÊ, Æeljko Ipπa, Draæen Javor.Ruæica KolariÊ, Ljiljana KoπiÊ, IvankaKundija, Boæica LukaË, Ljiljana Mak-πan, Predrag Makπan, Marica Mojzeπ,Verica Njegovec, Vesna Petrina, TanjaRoæiÊ, Zdravka Slunjski, Snjeæana ©ko-ranec, Vesna ©tefulj, Zdravko VidaËiÊ,Dragica ViπnjiÊ, Tatjana VrbaniÊ, Ta-mara VujoviÊi i Zlatko Æitnjak.Proizvodnja voÊa Koprivnica: Marija

CvetiniÊ, Nevenka Kolar, Sanda Po-lanËec, Zoran RobotiÊ, Darko Toma-πiÊ i Vesnica ÆiniÊ.Proizvodnja povrÊa Umag: Suzana

Bartolin, Fadila MilinkoviÊ, PalmiraScrignar i Donatela Toncich.Prodaja i distribucija piÊa: Spomen-

ka SaboloviÊKontrola piÊa: Jela LjevarProizvodnja Studenac Lipik: Marin-

ko Matek, Antun Nora i Æeljko SiÊ.Komercijala Mlina i pekare: Tomislav

AndriÊPekara: Nikola BiriÊ i Igor MomËilo-

viÊ.Mlin: Friedrich BarËanec i Darko

IvaniπeviÊ.ZajedniËki poslovi upravljanja: Mara

JanjiÊ i Sanja Milenkovski.Logistika i transport: Zdravko Bla-

æek, Mirko DrmenËiÊ, Davorka Ferπ,Ivica FiËko, Dragana Globlek, Vladi-mir GradeËak, Stjepan JambruπiÊ, Zlat-ko KiπiËek, Zdravko Kralj, MarijanMaljak, Slaana Posavec, Davor Pre-muæak, Draæen RuæiÊ i Marijan Vran-koveËki.

Odræavanje: Zoran Balaπko, ÆeljkoCvrtila, Mladen GaπpariÊ, Velimir Kuz-minski, Slobodan LonËar, Kreπimir Mi-kulec, Darko ©okec i Stjepan Zbodu-lja.Zaπtita i nadzor: Ivan Bebek, Martin

BeniÊ, Draæen Horvat, Josip Kolesar,Stjepan Kriæanec, Krunoslav PraskaË,Boæidar Prlog i Nevio VukmanoviÊ.OpÊi poslovi: Marijan SlukiÊUgostiteljstvo: Ksenija JakupiÊ, Dra-

æen Posavec, –urica Puæ, Biserka©elhaus ©tefanec i Boæidar ©tander.Podravka - Inæenjering d.o.o.: Vladi-

mir NenadiÊPoni trgovina d.o.o.: Vlatka Mihoci i

Snjeæana Petika.KoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Nino

GaπpariÊ i Zdravko Rocek.Belupo d.d.: Dubravka CrnkoviÊ,

Mirjana Debelec, Blaæenka –opar, Ma-rin Forko, Irena FranËiÊ, Miroslav Le-dinski, Ljubica MikuliÊ, Æeljko Obran,Nadica Pajtak, Sanja SeletkoviÊ, JosipSermek-MarËec, Æeljko Svrænjak, Dra-gica ©iroki i Dubravka Tenπek.Danica d.o.o.: Marijana BarberiÊ, Ja-

dranka Cahunek, Marija DukariÊ, Sa-nja –uraj, Lidija –urkan, Boæidr Glad,Zdenka Gregurec, Tatjana IvanËan,Snjeæana JanËi, Zdenka Jazvec, –uraJuriπa, Ivka KnapiÊ, Zvonimir Kneæe-viÊ, Snjeæana KoπtiÊ, Vjekoslav KovaË,Ankica Kranjec, Slavica Kranjec, Æelj-ko Kranjec, –urica KuËan, MirjanaKuËekoviÊ, Dragec KuniÊ, Zlata Lach,Marijana MaltariÊ, Danica Markulin,Mara MatijaπiÊ, Katica MilekoviÊ, Mi-rjana MladenoviÊ, Tomislav Novose-lec, –urica Orπuπ, Davorka Pianec,Marija Picer, Zdenka PrugoveËki, Vla-dimir PunËikar, Nevenka Raπan, Tiho-mir Raπan, –urica RuæiÊ, DraæenkaSever, Zlatko Sever, Mijo Srbiπ, –uraSrπiÊ, Krunoslav Telebar, Ratko Trn-ski, Vesnica Vurovec i Zrinka Æivko.

Radnici sa 15 godina rada u Podravki

Mesna industrija Danica d.o.o.Sluæba prodaje i logistike - Odjel transporta

Na osnovi odluke direktora druπtva «Danicafl d.o.o. - mesna industrija,objavljuje se prodaja rashodovanih vozila putemjavne prodaje - zatvorenim ponudamaU srijedu 5. 11. 2003. u prostoriji odjela Transporta, –elekoveËka cesta 21,

Koprivnicau 12 sati izvrπit Êe se javno otvaranje ponuda za slijedeÊa vozila:

Prodaja rashodovanih vozila

Navedena vozila mogu se razgledati do 5. 11. 2003. godine u tvorniËkomkrugu «Danicefl d.o.o., –elekoveËka cesta 21, Koprivnica (Mario PogaËiÊ) od8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u

iznosu 10% poËetne cijene. JamËevina se uplaËuje na blagajni «Danicefl d.o.o.,–elekoveËka c. 21 zakljuËno do 12 sati 5. 11. 2003. Zatvorene ponude takoer se predaju na blagajni «Danicefl d.o.o. zakljuËno

do 12 sati 5. 11. 2003. Vozila se prodaju po naËelu «vieno - kupljenofl, bez prava na naknadne

reklamacije.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac je duæan u roku od 3 dana

preuzeti vozilo. U protivnom, smatra se da je odustao od kupnje, bez pravana povrat jamËevine.

Vrsta vozila Marka God. Stanje PoËetnaproizv. cijena

NijeTeretno motorno vozilo Fiat Fiorino 1.3 1994. u voznom 10.000,00 kn

stanju

Teretno motorno vozilo s NijeizotermiËkom izolacijom Zastava 80.12. 1991. u voznom 21.000,00 kni termokingom stanju

Teretno motorno vozilo TAM T 80 1987. U voznom 10.500,00 knstanju

Ovih se dana navrπilo 125 godinaHrvatskog crvenog kriæa, a 25. listo-pada obiljeæen je i Dan dobrovoljnihdarivatelja krvi. Tim povodom potra-æili smo nekog od Podravkinih dari-vatelja koji se istiËu po veÊem brojudavanja krvi. Nismo dugo traæili ta-kvog dobrovoljca i to ovaj put meu- æenama. Mira Brzeska Druπtvudobrovoljnih darivatelja krviPodravka dala je i te kako velikidoprinos - dosad je krv darivala veÊ44 puta i tako se pribliæila svojimmuπkim kolegama Podravkaπima kojisu krv dali i viπe od 50, a nekiPodravkini umirovljenici i viπe od100 puta. Dobitnica je priznanja Hr-vatskog crvenog kriæa koje joj jeuruËeno na prigodnom druæenju pro-tekloga petka.- Darivati krv jedan je poseban

osjeÊaj da Ëinite neπto dobro, a to mipredstavlja zadovoljstvo. Æene mogutijekom godine darivati krv samo triputa uz kontrolu bila, æeljeza i tlaka,a da nisam imala drugih zdravstvenihproblema, vjerojatno bih sudjelovalas joπ viπe darivanja. Osim toga, danasje sve mnogo organiziranije pa pri-mjerice u Tiskarnici ima oko 35 dari-vatelja, πto je viπe od treÊine zaposle-nih. Na Transfuziji nas zato i zovuzlatnim rudnikom.Mira Brzeska sredinom sljedeÊeg

mjeseca proslavit Êe 50. roendan, aveÊ je 35 godina zaposlena kao pro-cesna radnica u KoprivniËkoj tiskarni-ci gdje je i predsjednica Dobrovoljnihdarivatelja krvi. Krv je poËela darivatijoπ 1978. godine, ali ne æeli se timeisticati, veÊ samo Ëiniti dobro djelo:- Iako za svako darivanje dobijemo

dva slobodna dana, darivala bih krv

i bez toga, meutim, premda imamopodrπku naπega rukovodstva, æao mije πto se ne vodi viπe raËuna o dobro-voljnim darivateljima krvi. Primjeri-ce, za nas su se ranijih godina baremjednom godiπnje organizirali dvo-dnevni izleti. Posjetili smo Pirovac,Bizovac, Topusko, Daruvarske topli-ce i mnoga druga mjesta, a sada se nesjeÊam da je za nas organiziran izletproteklih pet godina.Zbog uËestalog darivanja krvi Mira

nije imala zdravstvenih poteπkoÊa idobro se osjeÊa:- Ne samo da nisam imala zdrav-

stvenih problema zbog darivanja kr-vi, nego baπ naprotiv. Krv se brzoobnavlja i tih 400 grama nadoknadise, a ja se nakon toga osjeÊam boljei zato Êu nastaviti i nadam se da neÊubiti sprijeËena dati krv i pedeseti put.Drago mi je da se ukljuËuje sve viπemladih zaposlenika, a takoer samostala i u kontaktu s ljudima koji viπene rade u Tiskarnici, ali i dalje sudje-luju u dobrovoljnom darivanju krvi.

Susret s povodom: Mira Brzeska, viπestrukadobrovoljna darivateljica krvi

Piπe i snimila: Ines Banjanin

Na transfuziji naszovu ”zlatnim rudnikom”

Mira Brzeska

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Druπtvena prehrana

Jelovnik3. 11. ponedjeljak: - Varivo vojniËki grah, salata

4. 11. utorak: - PeËeni pureÊi batak, hajdinska kaπa, salata

5.11. srijeda: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

6. 11. Ëetvrtak: - Varivo zelje u rajËici, kosani odrezak, voÊe

7. 11. petak: - JuneÊi paprikaπ, pirjana riæa, salata

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Na pitanje ”jesi li noÊas dobro spa-vao?”, mnogi odgovoraju da nisu. Oni setokom dana ne osjeÊaju odmoreni iosvjeæeni i pitaju se zbog Ëega je to tako.

KroniËno loπ san moæe imati ozbiljneposljedice, ukljuËujuÊi nedostatak ener-gije, poteπkoÊe u koncentriranju i raz-draæljivosti. Umor moæe pridonijeti veÊojuËestalosti prometnih nesreÊa ili izostan-ku s posla, a moæe utjecati i na raspolo-æenje i samu osobnost.

Vaπe navike - i ono πto Ëinite i ono oËemu razmiπljate - mogu uzrokovati mno-ge kroniËne probleme sa spavanjem.Ovdje su navedeni neki faktori kojimogu poremetiti vaπ odmor i mjere kojemogu pridonijeti da spavate bolje:

1. Uspostavite odreeni ritam spa-vanja. Ustajati u isto vrijeme svaki dan,ukljuËujuÊi i vikende, vjerojatno je naj-vaæniji korak prema uspostavljanju do-brog ritma spavanja.

2. OgraniËite aktivnosti u spavaÊojsobi. Gledati televiziju, pripremati plansutraπnjih aktivnosti, skupa s braËnimpartnerom rjeπavati probleme, Ëak i samoËitanje, aktivnosti su koje su povezane sbudnoπÊu. Te aktivnosti mogu pomoÊinekim ljudima u opuπtanju, meutimako je vaπ noÊni odmor loπ, koristitespavaÊu sobu iskljuËivo za spavanje iseks.

3. Odvojite san od stanja budnosti.Kada stalno primjeÊujete da dugo leæitebudni, uskoro poËinjete oËekivati da ÊepoËeti problemi s usnivanjem. MoædaËete Ëak poËeti brinuti da Êe i vaπ posaopoËeti trpjeti i pritisak da si osiguratedobar odmor poËinje rasti.

Ako ste osoba koja Ëesto brine oraznim stvarima i ako pred spavanje vaπemisli poËinju lutati, odvojite 30 minutatokom dana za ”razmiπljanje o brigama”.Popiπite svoje brige i napravite planakcije. Ako se vaπe brige vrate u vreme-nu kad pokuπavate zadrijemati, kaæitesebi ”to sam veÊ rijeπio”.

4. Regulirajte svoju tjelesnu tempe-raturu. »ak i mala poviπenja i sniæenjatjelesne topline igraju veliku ulogu uvaπem bioloπkom ritmu. San opÊenitoslijedi fazu hlaenja u ciklusu tjelesnetemperature. Promjene u temperaturi

prate, poklapaju se s izlaganjem svjetlui tami, meutim ako vaπ unutarnji termo-stat slijedi svoj vlastiti nezavisni ”voznired”, tada spavanje moæe biti poremeÊe-no.

Jedan od naËina da kontrolirate svojutjelesnu temperaturu je da ukljuËite tjelo-vjeæbu. AerobiËko tjelesno vjeæbanje utrajanju 20 ili viπe minuta, oko pet satiprije odlaska na spavanje, moæe pomoÊiu stimuliranju sna. IscrpljujuÊu, napornutjelovjeæbu treba izbjegavati. Moæe sepokuπati i s toplom kupkom znatno prijeodlaska u krevet.

5. Izbjegavajte kofein - Ëak i sredi-nom poslijepodneva. Istraæivanja po-kazuju da kofein konzumiran u tri πalicekave zadræava stimulirajuÊi uËinak i doosam sati kasnije. Neki su ljudi osjetljivijina kofein nego drugi. Drugi pak zahva-Êeni su kofeinom viπe nego πto su togasvjesni. Valja imati na umu da i drugekofeinizirane tvari - Ëokolada, koka kolai Ëaj - mogu uzrokovati odmor loπekvalitete.

6. Izbjegavajte alkohol prije spava-nja. Da, alkohol pomaæe prilikom usni-vanja, meutim, buduÊi da ga organi-zam metabolizira, on remeti san u drugojpolovici noÊi. I πto je veÊa koliËinakonzumiranog alkohola tim je veÊe re-meÊenje sna.

7. Zaπtitite se od noÊne buke. Dokste se moæda navikli na potihe, ritmiËkezvukove koji dolaze od nekih kuÊanskihaparata, glasnija povremena buka kojadolazi od prometa na ulici ili nekovikanje izvana moæe poremetiti san viπenego oËekujete. Ako ne moæete odstra-niti buku, pokuπajte ju priguπiti. Tepisi izavjese pomaæu. Nekim osobama po-maæe kad stvore u sobi jedan ravnomje-ran tiπi zvuk, koji ”maskira” druge pro-dornije zvukove. Na primjer, neki uklju-Ëeni ventilator (jasno, okrenut premazidu), ali koji je tu samo radi tihog,jednoliËnog, ravnomjernog zvuka. Dru-gi, iz istog razloga, namjeste radio takoda stvara samo tihi πum.

Problemi sa spavanjem nisu nesavladi-vi. Bacite malo pogled na svoje navike,pa ako je potrebno dovedite ih u sklads normalnim dnevnim reæimom, pridr-æavajte se tih promjena - i veËeras spavaj-te bolje.

©to uËiniti da bolje spavate?

U sklopu kulturnih dogaanja povo-dom Dana grada Koprivnice te obilje-æavajuÊi 21 godinu djelovanja,Podravkin Muzej prehrane priredit Êeu izloæbenom salonu Podravke od 6.do 20. studenoga 2003. godine izloæ-bu vezenih zidnih krpa prema pred-loπcima dvadesetorice likovnih um-jetnika, a pod nazivom «Vez u bijelojkuhinjifl.Joπ 1997. godine kada je pod vod-

stvom Irene KuzmiÊ na lokaciji Muze-ja prehrane djelovala jaka ekipa vr-snih vezilja UmjetniËke radionice (Mi-rjana Brgles, Snjeæana ErπetiÊ, EditaHaramija, Nedreta HusakoviÊ, Neven-ka Koπar, Danica Magaπ, Branka Svo-ren i Radojka ©ajatoviÊ), a nakon πtose svojim «krpama iz kuæinefl javnostiveÊ bio predstavio istaknuti hrvatski

umjetnik Vojo RadoiËiÊ, rodila se idejao izloæbi vezenih zidnih krpa koju bizajedniËki organizirali UmjetniËka ra-dionica i Muzej prehrane. Tri su razlo-ga potaknula razmiπljanje da je upravoPodravka pravo mjesto za takvu izloæ-bu. Prvo, temom starih puËkih zidnihkrpa s obiljem slikovnih i tekstualnihporuka tada se joπ u hrvatskoj etnolo-giji nije nitko ozbiljnije pozabavio;drugo, u sklopu Podravke djelovala jeUmjetniËka radionica sa zaposlenimveziljama koje su umjele pretoËiti na-crtane predloπke umjetnika u vezeneumjetniËke radove; i treÊe, Podravkaje i sama 80-ih godina 20. stoljeÊaposegnula za oblikom svima znanezidne «kuharicefl kako bi odaπiljalareklamne poruke potroπaËima.Osim 41 rada «veza na platnufl koje

potpisuju Josip CugovËan, VladimirDolenec, Franjo Dugina, Toni Frano-viÊ, Goran GeneraliÊ, Josip Genera-liÊ, Josip GreguriÊ, Draæenka JalπiÊErneËiÊ, Vlatka Kordina, Irena Kuz-miÊ, Ivan LovrenËiÊ, Martin Mehkek,Æeljko Mucko, Vojo RadoiËiÊ, Zvon-ko SigetiÊ, Zlatko ©trfiËek, Josip Tot,SunËanica Tuk, Ivan VeËenaj - Tiπla-rov i Nada Zlatar - Lukavski, na izloæ-bi Êe se moÊi vidjeti i primjerci kuhinj-skih zidnih krpa i drugog tekstila iz«bakine kuhinjefl te Podravkine rekla-mne krpe iz 80-ih i 90-ih godinaproπlog stoljeÊa.Otvorenje izloæbe bit Êe u Ëetvrtak

6. studenoga u 13 sati u izloæbenomsalonu Podravke (prizemlje poslovnezgrade). Svi ljubitelji umjetnosti kao ipuËke tradicije srdaËno su pozvani.

Nada Matijaπko

Ove godine kulturno-knjiæevna ma-nifestacija «GaloviÊeva jesenfl odræanaje deseti, jubilarni put i uvrstila semeu znaËajnija kulturna zbivanja kodnas. U Ëetiri dana, koliko je trajala,odræano je niz knjiæevnih susreta, odVeËeri poezije u Podravskoj kleti, nakojoj su sudjelovali knjiæevnici iz Za-greba i Ëlanovi Literarne sekcijePodravke, pa do knjiæevnih razgovo-ra u knjiænici i Ëitaonici «Fran GaloviÊfl

i susreta πkolaraca s poznatim knjiæev-nikom i pjesnikom Dragutinom Tadi-janoviÊem.U dvorani «Domoljubfl odræan je sve-

Ëani program s dodjelom nagrada kojeje za najbolje knjiæevno djelo primiopjesnik Ivica Jembrih, a nagradu jeuruËio gradonaËelnik KoprivniceZvonimir MrπiÊ. U sveËanom dijelu,pjevanjem himne i joπ nekoliko pjesamasudjelovao je i Mjeπoviti pjevaËki zbor

pod ravnanjem Ivice MartinËeviÊa.U GaloviÊevom rodnom Peterancu

u subotu je odræana zavrπna sveËa-nost - spomenek Franu GaloviÊu, ucrkvi Sv. Petra i Pavla gdje je slavljenamisa i odræan prigodni kulturno-umjet-niËki program. SveËanost je zavrπenaotvorenjem izloæbe slika koprivniË-kog slikara Ivana AndraπiÊa i domjen-kom u druπtvenom domu u Peteran-cu. A. V.

U povodu Dana grada Koprivnice uGaleriji naivne umjetnosti u Hlebina-ma u otorak je pod pokroviteljstvomGrada Koprivnice otvorena izloæbaJosipa GreguriÊa. Aktivan Ëlan Likov-ne sekcije “Podravka 72” i joπ nekihlikovnih udruga, Josip GreguriÊ dosada je izlagao na tristo skupnih, a ovomu je 35. samostalna izloæba.Izloæeno je 40 djela u tehnici ulja na

staklu, nastalih posljednjih dvadese-tak godina, a mogu se razgledati nared-nih mjesec dana, do 28. studenoga.Organizatori izloæbe su Muzej grada

Koprivnice i Galerija naivne umjetno-sti Hlebine, a otvorio ju je gradonaËel-nik Zvonimir MrπiÊ koji je podsjetio naGreguriÊev znaËaj za Podravku, kao idoprinos prepoznatljivosti naivne li-kovne umjetnosti u svijetu. I. B.

TamburaπiPodravke sviraliu Vrbniku

Tamburaπki orkestar KUD-a ”Podravka”proπlog je vikenda odræao koncert uVrbniku na otoku Krku. Na poziv tamoπ-njeg sveÊenika, a u Ëast i slavu inaugura-cije biskupa Josipa BozaniÊa u kardinala,koji je iz Vrbnika, odræana je sveËana misakoju su tamburaπi pratili svirkom, a nakontoga i prigodni polusatni koncert. Svira-njem mise i kasnije koncertom tamburaπisu oduπevili mjeπtane i goste koji su setamo zatekli. A. V.

Obavijest - povoljna prodaja u prodavaonicama InterpromaOdjel za standard obavjeπtava radnike Podravke da u razdoblju od 1. 11. do 31. 12.

2003. mogu u prodavaonicama Interproma d.o.o. - u trgovinama Minishop Marina,Varaædinska cesta 15 A, i Moda Marina, OpatiËka b.b. - kupovati obuÊu, tekstil i odjevnepredmete uz moguÊnost plaÊanja do 6 rata i uz popust od 10 %. Radnici Podravkezainteresirani za kupnju proizvoda u prodavaonicama Interproma trebaju podiÊipotvrde o sposobnosti kupnje u Sluæbi ustega ObraËuna plaÊa.

S otvorenja GreguriÊeve izloæbe u Hlebinama

Izloæba u Podravki od 6. do 20. studenoga

”Vez u bijeloj kuhinji” - izloæba vezenihzidnih kuhinjskih krpa

Odræana 10. ”GaloviÊeva jesen”

VeËeri poezije, knjiæevni susreti, razgovori ispomenci na velikog pjesnika

U Galeriji naivne umjetnosti Hlebine

Otvorena 35. samostalna izloæba JosipaGreguriÊa

Podravska klet na PRC-u organizira u subotu 8. studenoga krπtenje moπta uzprigodnu ceremoniju i uz svirku tamburaπa - novog sastava ”Dangube”. Pocijeni od 88 kuna posjetiteljima Êe biti servirana bogata veËera: krampampulaza aperitiv, zatim juha sa slatkom repom, peËena guska, hajdinska kaπa sguπËjom jetrom i mlinci, radiË salata, te zafrljuge kao desert.Ceremonijalno krπtenje moπta i veselica odræavat Êe se u Podravskoj kleti od

19 do 2 sata. Zainteresirani detaljnije informacije - i rezervacije - mogu dobitina telefon 634 - 069.Podravska klet ujedno vas i dalje poziva na bogate obiteljske nedjeljne

ruËkove po povoljnoj cijeni.

U subotu 8. studenoga

Krπtenje moπtau Podravskoj kleti

7Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Osim πto su znali da Êe gostovanje uVelikoj biti neugodno, nogometaπi istruËno vodstvo Slaven Belupa pribo-javali su se i suenja Darka Feljana izZagreba, jer uz njegovo ime Koprivni-Ëanci imaju samo loπa iskustva. I nakonutakmice u Velikoj ta su se loπa isku-stva joπ produbila.VeÊ od poËetka utakmice domaÊi

nogometaπi pritiπÊu i koriste u 6. minu-ti greπku Krune JurËiÊa koji poklanjaloptu VeliËanima. Bivπi igraË SlavenaBajsiÊ puca i lopta zavrπava u mreæiSolomuna. Nakon vodstva, VeliËani sepovlaËe, a Slavenaπi sve ËeπÊe ugroæa-vaju vrata GalinoviÊa. U 37. minutiPosavec izvodi udarac iz kuta. Navisoko ubaËenu loptu skaËe PejiÊ iglavom pogaa mreæu GalinoviÊa. No,tada na scenu stupa famozni zagrebaËkisudac Feljan koji samo iz njemu znanihrazloga poniπtava regularni pogodakPejiÊa. Naime, u HTV-ovoj emisiji ”Okosokolovo” ni Goran MariÊ nije vidiorazlog poniπtavanja regularnog pogot-

ka PejiÊa. Po tko zna koji put zbogsramotnog suenja Slaven Belupo jeoπteÊen u nogometnom prvenstvu. Tojneugodnoj tradiciji veÊ jednom trebastati na kraj. Naime, osim tog trenutka,Feljan je poniπtio joπ jedan pogodakPejiÊa, ovaj put zbog zalea. Naravnoda je takav pristrani tijek utakmiceutjecao na nogometaπe Slaven Belupapa u 87. minuti opet BajsiÊ uz pomoÊStipe Boπnjaka, kojeg je lopta okrznula,svladava Solomuna. Pobjeda domaÊihnogometaπa ne moæe se osporavati, alije vidno zaËinjena pristranim suenjemDarka Feljana.Nakon utakmice πef struËnog stoæera

Slaven Belupa Ivan Bedi je rekao:- InaËe ne komentiram suenje, ali

volio bih da se odgovorni u HNS-upozabave tom situacijom.Protiv Kamen Ingrada za Slaven Belu-

po igrali su: Solomun, Meimorec (od73. Brgles), S. Boπnjak, Gal, JuriÊ, PejiÊ,JurËiÊ, Milas (od 82. GuË), ViπkoviÊ,Posavec i Dodik. B. F.

KuglaËice Istre iz PoreËa stigle su uKoprivnicu, pomalo neoËekivanonakon tri pobjede u prva tri kola kaovodeÊi sastav na ljestvici, a nakonderbija s Podravkom spustile su se natreÊe mjesto. Podravka je opet, πto setiËe rezultata, bila negostoljubiva pre-ma goπÊama.VeÊ u prvom paru trasiran je put u joπ

jednu visoku domaÊu pobjedu. –uri-ca LukaË je odliËnom igrom, posebnou prvih 60 hitaca, deklasirala svojuprotivnicu - sa 631 Ëunjem pobijedila jerijetko visokom razlikom - bila je boljaËak za 141 Ëunj. Na susjednim stazamavodila se ogorËena borba - LjiljanaPicer imala je protiv sebe najboljugoπÊu, Robertu MaletiÊ. U vrlo izjedna-Ëenom nadmetanju Ljilja ipak koristijedan trenutak slabosti, stvara rezultat-sku prednost, koju znalaËki zadræavado kraja. Vodstvo Podravke od 2:0 iprednost od 173 Ëunja bili su pravitemelj za miran nastavak.U drugom paru s obje strane nastupi-

le su mlade kuglaËice, za svaki klub pojedna juniorska reprezentativka. Ve-

Kuglanje - Prva hrvatska liga - 4. kolo

“Torpedirale” lidera na ljestviciPodravka - Istra 7:1(3618:3262)

Druga liga sjever - kuglaËi

Podravkaπi pobijedili u derbijuBjelovar - Podravka 2:6 (3176:3289)

KuglaËi Podravke nastavljaju pobjedniËki niz, u pet kola pet pobjeda, Ëak triu gostima, a doma su pak nepobjedivi. Ni njihov domaÊin Bjelovar, dojuËeraπnjiprvoligaπ, nije im bio prepreka koju Podravkaπi ne bi mogli preskoËiti. Derbidvaju suparnika, koji su, uz Croatiu osiguranje iz Varaædina, najveÊi kandidati zaprvaka Druge lige sjever, zasluæeno su dobili kuglaËi Podravke. Samo u prva dvapara bilo je neizvjesno i dosta izjednaËeno, da bi u zavrπnici tandem Betlehem- MikloπiÊ stavio toËku na vrijednu pobjedu. OdliËno je odigrao Nenad BakaË,ponio je epitet igraËa derbija. Mladen Zadravac, bivπi Podravkaπ i rekorderbjelovarske kuglane, u domaÊem sastavu bio je neprepoznatljiv.Rezultati: Zadravac - VuËiÊ 563:529, BorπËak - Troπelj 505:530, KoπutiÊ - BakaË

508:585, GaliÊ - Ruæman 563:520, Globan - Betlehem 525:566, »uruvija - MikloπiÊ512:559.

Da neπto ne valja u Podravki Vegetipokazalo se u utakmici 7. kola kadasu Podravkaπice gostovale u Rijeci ijedva iπËupale bod protiv ekipe Za-meta. Novi trener Goran Mren bio jena sto muka tijekom rijeËke utakmice,ali na kraju je joπ i dobro ispalo.VjerujuÊi da je to bio joπ jedan od loπihdana Podravkaπica u domaÊem pr-venstvu te da Êe svoju istinsku snagui nadmoÊ pokazati na novom parketukoprivniËke Sportske dvorane, kre-nuli smo na utakmicu protiv OsjeËan-ki. I ostali frapirani. »injenica je da suPodravkaπice tijekom cijele utakmicevodile i na kraju pobijedile sa 6 pogo-daka razlike, ali niti traga onoj neka-daπnjoj superiornoj igri Podravkaπicakojom su mljele svoje protivnice. Da-paËe, tijekom utakmice protiv Osje-Ëanki mogli smo se nagledati brojnihpogreπaka u obrani i napadu te onogveÊ pomalo zaboravljenog pristupaigri - lako Êemo. Rukomet Podravka-πica u najmanju ruku postao je Ëudan.Kao da su cure zaboravile igrati. Vrlo

komplicirani i nemaπtoviti napadi, broj-ne rupe u obrani te povremeno bes-ciljno bauljanje po terenu - to zaistanisu koprivniËke rukometaπice na kojesmo navikli veÊ niz godina. Trebat Êeovdje uvesti puno reda.

Protiv Sonic Osijeka za PodravkuVegetu su igrale: StanËin, KnezoviÊ,Vresk 7, Hobjila 6, Gilca, Hodak 2,»uljak 2, PopoviÊ, Sirovec, Tarle, Ta-tari 3, FraniÊ 2, GolubiÊ i Budimir 8.

B. F.

Prva hrvatska rukometna liga - 8. kolo

Teπka pobjeda protiv OsjeËankiPODRAVKA VEGETA - SONIC OSIJEK 30:24 (15:10)

Prva hrvatska rukometna liga - zaostala utakmica 6. kola

Velika kriza zavladala je u redovimaPodravkaπica. Iz utakmice u utakmicusve je viπe greπaka koje si iskusnisastav pun hrvatskih i internacional-nih reprezentativki ne bi smio dopu-stiti. Sve ono πto se nasluÊivalo poËet-kom prvenstva veÊ na gostovanju uVirovitici, pa potom debakl u drugompretkolu Lige prvakinja protiv Danki-nja, najbolje se moglo vidjeti u uta-kmici protiv mladog sastava SpliÊan-ki. Tu je igra Podravkaπica ”na valun-ge” doπla do punog izraæaja. Naime,veÊ u 3. minuti utakmice trener Po-dravkaπica Goran Mren uzima time-out, jer su SpliÊanke povele 3:0. Malo-brojni gledatelji u koprivniËkoj Sport-skoj dvorani nisu mogli vjerovati. Teku 10. minuti KoprivniËanke prvi putizjednaËuju pa potom opet u 17. da biprvo vodstvo Podravkaπice zabiljeæile

u 20. minuti utakmice. O brojnimpropustima u obrani kada su se Po-dravkaπice bavile same sobom - pa ujednom trenutku nisu niti primijetileda dobivaju pogodak - nema potrebepisati. Kombinacije u napadu bile su udomeni ”nauËne fantastike” jer loptaje kao po orbiti toliko kruæila okozone SpliÊanki da se na kraju zaistanije znalo tko hoÊe ili neÊe pucati.Bespotrebno mrcvarenje lopte.I u nastavku ista priËa na terenu.

Podravkaπice bi povele dva, tri pogo-tka razlike, SpliÊanke stizale. U zad-njoj minuti - drama. Podravkaπice vo-de 28:27 i imaju napad, gube po tkoznam koji put loptu, SpliÊanke kreÊuu kontru, ali Anu Papak lopta pogaau nogu i - gledatelji su mogli odahnuti.Podravkaπice su pobijedile uz ogro-mnu dozu sreÊe. To definitivno nije

rukomet na koji smo navikli, a viπego-diπnja Podravkina superiornost uhrvatskom prvenstvu ove sezone de-finitivno je nestala. Skup dobro plaÊe-nih rukometaπica opasno se igra ugle-dom kluba koji je vrlo mukotrpnostjecan godinama. Je li dovoljno samopromijeniti trenera ili treba povuÊi joπneke drastiËnije rezove? Na to pitanjenajbolji odgovor znat Êe Uprava klu-ba, a trebat Êe se odgovoriti do 10.sijeËnja 2004. godine kada se prven-stvo nastavlja. SreÊom, ima dovoljnovremena da se stvari posloæe na mje-sto koje ovaj klub svojim potencija-lom zasluæuje.Protiv Splita 007 MiletiÊa za Podravku

Vegetu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk7, Hobjila 5, Gilca 2, Hodak 5, »uljak 3,PopoviÊ 1, Sirovec, Tarle, Tatari, FraniÊ,GolubiÊ i Budimir 5. B. F.

Jedva osvojeni bodovi na domaÊem terenuPODRAVKA VEGETA - SPLIT 007 MILETI∆ 28:27 (15:15)

Prva hrvatska nogometna liga - 12. kolo

Sudac Feljan krojio rezultatKAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO 2:0 (1:0)

sna GaloviÊ nije pronaπla svoju igru,imala je dosta problema s odliËnomreprezentativkom RavniÊ i to je biojedini izgubljeni poen. Briljantno jeodigrala mlada Melita ValentiÊ (sigur-no buduÊa seniorska reprezentativka -vjerojatno se njeno ime naπlo u biljeæ-nici prisutnog trenera reprezentacijeStjepana Korena). Iako je posljednjihtjedana zbog ozljede viπe vremenaprovela na terapijama kod doktoraSaËera nego na treninzima, ni to nijebila prepreka za vrhunsku kuglaËkupredstavu. Kako je to samo jednostav-no izgledalo, kao da se baπ igrala sËunjevima - devetka, osam pa jedan,sedam pa dva, pa opet devetka i takona kraju na semaforu zasvijetli: “648”.Sjajno!Nakon 3:1 i +288 Ëunjeva zavrπnica je

bila Ëista formalnost, pogotovo kad uzavrπnici baca reprezentativna kombi-nacija Zver - Orehovec. Nije bilo neiz-vjesnosti, pa su Maja i Æeljka mirnom iujednaËenom igrom bile bolje od svo-jih protivnica, svaka za 34 Ëunja. Nakraju je zavrπilo s ogromnih 356 Ëunje-va razlike.Zbog blagdana Svih svetih ovog vi-

kenda nema prvenstvenih natjecanja.Rezultati: LukaË - MoËibob 631:490,

Picer - MaletiÊ 616:584, ValentiÊ - Lio-viÊ 648:524, GaloviÊ - RavniÊ 546:555,Zver - MuπkoviÊ 588:554, Orehovec -RebroviÊ 589:555.

Derbi nije ispunio oËekivanjaKoprivnica - Belma 2:6 (2898:3015)

Lokalni derbi izmeu starih suparnika igrom i rezultatima nije ispunio oËekivanja.Pamtit Êe se jedino neizvjestan dvoboj IliÊ - DuπiÊ, u kojem je mlada Sonja DuπiÊuspjela pobijediti iskusnu Miricu IliÊ. Standarno dobro odigrala je i mlada DijanaPuhala, a sve drugo treba πto prije zaboraviti, bilo je previπe slabih, poËetniËkihrezultata.Rezultati: IliÊ - DuπiÊ 545:568, SertiÊ - HirjaniÊ+DiniÊ 490:326+171, LukËin - Puhala

459:540, KuËko - Belec 475:469, LonËar - Tuba 475:449, Kralj - Milas 454:492.

Druga liga istok - kuglaËice

Tradicionalna anketa Sportskih novosti

U tradicionalnoj anketi Sportskih novosti izabrani su najbolji rukometaπ,rukometaπica, trener i suci za proteklu sezonu. Za najbolju rukometaπicuizabrana je Snjeæana Petika koja je proπle sezone igrajuÊi za Podravku Vegetuosvajanjem prvenstva i hrvatskog kupa zakljuËila vrlo bogatu rukometnukarijeru.BuduÊi da Snjeæana oËekuje prinovu, nije mogla doÊi na sveËanu dodjelu

kristalne lopte pa je umjesto nje nagradu primila Renata Hodak, njezinaklupska suigraËica, koja je bila druga u ukupnom redoslijedu ankete Sportskihnovosti. InaËe, ovo je Snjeæani sedma kristalna lopta.- Mogu reÊi da je Snjeæana joπ jednom pokazala da je neprikosnovena. Velika

mi je Ëast πto sam mogla igrati uz nju - rekla je na sveËanosti Renata Hodak.Za najboljeg rukometaπa izabran je Petar MetliËiÊ, zlatni hrvatski rukometaπ

sa Svjetskog prvenstva, sada igraË Ademara iz Leona. Naravno, najbolji trenerje Lino »ervar, trener svjetskih prvaka, a za najbolji sudaËki par proglaπeni suSiniπa RudiÊ i Ante JosiÊ. B. F.

Podravkaπice Snjeæana Petikai Renata Hodak najboljehrvatske rukometaπice

VeliËani opetbolji od SlavenBelupaKAMEN INGRAD - SLAVENBELUPO 2:0 (1:0)Nakon Ëetiri dana nogometaπi Ka-

men Ingrada po drugi put pobijedilisu Slavenaπe rezultatom 2:0. »ak su ipogoci postinuti u istim minutama!VeÊ u 6. minuti ZekiÊ postiæe pogo-dak za VeliËane. Drugi pogodak Ka-men Ingrad postiæe pred sam krajutakmice, u 88. minuti, a strijelac jebio ©aranoviÊ. Imali su i Slavenaπisvoje prigode, posebice izgledna bilaje u 54. minuti kada je ViπkoviÊ bioneprecizan. Dakle, gotovo preslikanedavne prvenstvene utakmice, aliovoga puta VeliËani zasluæeno pobje-uju bez pomoÊi suca. Porazom odKamen Ingrada Slavenaπi su se opro-stili od Hrvatskog kupa. B. F.

Hrvatski nogometni kup- osmina finala

Ljerka Vresk - sedam pogodaka Osijeku

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1678 Petak 31. listopada 2003.

Recept tjedna:

U tijeku je velika marketinπka akcija Podravke za potroπaËe pod nazivom”Podravka juhe i Talianetta vode vas i na kraj svijeta”. Osim kontinuiranogreklamiranja u svim hrvatskim medijima, jedan od segmenata uspjeπnogprovoenja akcije je i organizacija prodaje uz prim.Tako smo 24. listopada pratili tijek akcije prodaje uz prim Podravkinih

juha i Talianetta u kriæevaËkom KTC-u. VeÊ od ranih jutarnjih satisimpatiËne Podravkine hostese Merlina Hegel i Martina BrËiÊ imale supune ruke posla. Kako i ne bi kada je Podravka potroπaËima za kupnjujuha ili Talianetta darivala atraktivne poklone. Ovisno o koliËini, potroπaËisu mogli dobiti nove proizvode Podravke - riæa na mlijeku s okusomvanilije, jabuke i cimeta, jagode ili Ëokolade i kestena, potom knjigurecepata i kocke za juhu, kocke za umak, kuhinjske krpe i stolnjake. Sveu svemu, akcija je u potpunosti uspjela, a kako i ne bi kada je ime Podravkau Podravini i Prigorju veÊ odavno udomaÊeno kao sinonim kvalitetnehrane.Istog dana sliËna akcija odræana je i u Konzumu u zagrebaËkoj Aveniji

Dubrava.

U kriæevaËkom KTC-u 24. listopada

Tekst i snimka: Boris Fabijanec

Uspjeπna akcija Podravke zapotroπaËe

Podravkine hostese su potroπaËima za kupnju juha i Talianettadarivale i prigodne poklone

Kako bi gastro kupce upoznalis raznovrsnim moguÊnostima pri-mjene Podravkinih proizvoda upripremi pizza, u Gastro prodajiza sjeverozapadnu HrvatskuodluËili su organizirati prezenta-cije i degustacije ovog popular-nog jela. Prva prezentacija pri-premanja pizza odræana je u Piv-nici - Pizzeria ’Mejaπi’ u Ludbre-gu, vlasnika Borisa CrnkoviÊa23. listopada u veËernjim satima.Na degustaciji se okupilo 40-akgostiju iz Ludbrega i Koprivnicekoji su imali priliku isprobatiosam vrsta pizza iz kruπne peÊi.

- Posebna atrakcija za goste, anajviπe one najmlae bilo je toπto sam tijesto bacao u vis takodugo dok bih dobio æeljenu ve-liËinu pizze i zatim je lopatomstavljao u peÊ. Od Podravkinogasortimana za pripremu sam ko-ristio mjeπavinu za pizze, oπtroi glatko braπno, rajËicu koncen-trat, sjeckanu rajËicu, Vegetatwist za pizzu, kompot ananas,kompot breskva, kukuruz πeÊe-rac, ljute feferone, graπak, grahcrveni i bijeli, papriku filet, πpekhamburger, jeger, πunku za piz-zu, masline crne i punjene i

tako pokazao da s Podravkinimproizvodima moæemo jednos-tavno i brzo pripremiti najma-πtovitije pizze - rekao nam jeregionalni gastropromotor Zlat-ko SedlaniÊ koji je specijalizaci-ju za pizze zavrπio joπ 1986. uVeneciji.Na prezentaciji u Ludbregu Sed-

laniÊ je pripremio slijedeÊe vrstepizza: mijeπanu, lovaËku, seljaË-ku, s tunjevinom, povrtnu, tropika-na, pizza bolonez i voÊnu pizzu.BuduÊi da je ova posljednja

izazvala veliki interes donosi-mo i njen recept. J. L.

Pizza na Podravkin naËin

Potrebne namirnice:0,5 kg gotovog braπna za pizzu

Podravka1 vreÊica suhog kvasca2 - 2,5 dl vodepola limenke sjeckane rajËice od 820 gVegeta twist za pizzu po potrebi300 g topivog sira za pizzu4 koluta ananas kompota

10 polovica marelice kompota1 jabuka100 g crnog groæa

Priprema:Tijesto zamijesite po receptu koji je

istaknut na pakiranju braπna za pizze.Gotovo tijesto razvaljajte i stavite unamaπÊeni lim. Sjeckanu rajËicu popotrebi zaËinite s Vegeta twistom za

VoÊna pizza(za 4 - 6 osoba )

Regionalni gastro promotorZlatko SedlaniÊ

pizzu. Premaæite tijesto, zatim stavitenaribani sir i stavite voÊe. Pospite sVegeta twistom za pizzu i pecite na220º C oko 20 minuta.

Podravkin gastropromotor Zlatko SedlaniÊ veliki je majstor u pripremanju pizza i tom svojom vjeπtinomoduπevio je sve prisutne u ludbreπkoj pizzeriji, a osobito djecu

Ovo je manji izbor iz SedlaniÊevihpizza pripremljenih odPodravkinih proizvoda