MjeseËnik “Hrvatske πume” - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/079.pdf · Broj 79/80 •...

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

MjeseËnik “Hrvatske πume”IzdavaË: “Hrvatske πume”d.o.o. Zagreb

Direktor: Æeljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. LonËariÊ,Miroslav Mrkobrad, VesnaPleπe i Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ,Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, »edomirKriæmaniÊ, Ladislav Jursik,Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autorateksta.

Priprema i tisak:

Zagreb, Savska c. 31

Naklada:6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U tu cijenu nije uraËunat PDV,koji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:U mediteranskom miljeu- Miroslav Mrkobrad

Zadnja stranica:“Kvartet ljubiËastih truba”- Æeljko Gubijan

1Broj 79/80 • srpanj/kolovoz 2003. HRVATSKE ©UME

u ovom broju

5.-11. DANI HRVATSKOGA ©UMARSTVAVinkovËani i F. Æalac (Bjelovar) pobjednici,slavili svi!

12. EUROPSKO ©UMARSTVONije dovoljno javnost informirati,o πumarstvu treba razgovarati

13.-16. UZGAJANJE ©UMAJasenom racionalno gospodariti poπtujuÊi stanje na terenu!

18.-22. RIBARSTVOKamo je nestalo tradicionalno ribarstvo u Podunavlju

22.-23. Stara dama joπ radi

24.-25. PRIRODA»uva li lijepa ©alindra i danas izvore na Dilj-gori?

26.-28. ©UMSKE RAZGLEDNICEHortikultura kao glavna djelatnost

28.-29. ÆIVOTMoæe li se pobjeÊi od ambrozije?

30. ZA©TITA NA RADU27 posto svih ozljeda zbog nepravilnih radnih zahvata

33. URBANO ©UMARSTVODobar je svaki posao koji donosi dohodak

34. LJEKOVITO BILJEPravi pelin

35. HOBISlikanje i pisanje - ljubav koja traje

36.-37. MI©LJENJAJe li bor kriv za sve?

40.-41. LOVSTVOTreba li vuka πtititi potpuno, odstrjelnom kvotom ili teklovostajem?

42. RIBOLOVSom, naπa najveÊa riba

44. DOGA–ANJAFinski znanstvenici u Hrvatskim πumama

48. O©TE∆ENOST ©UMAKriterije oπteÊenosti treba uskladiti

SRPANJ

Brdsko-planinskizakonZ akon o brdsko-planinskim po-

druËjima joπ je na Ëekanju.Javnost, posebno onaj manji,zainteresirani dio, veÊ se po-

zabavila ovim najnovijim sluËajem la-ko obeÊane brzine pri donoπenju i za-stoja u primjeni zakona. O Ëemu se ra-di? Ubrzo nakon saborskog prihvaÊanjaovoga vaænoga brdsko-planinskoga za-kona usljedile su, “kak’ je red”, njego-ve izmjene i dopune. Ali kakve! U naj-kraÊem, takve da se zapravo moæe go-voriti o novome tekstu! Od prvobitnih26 Ëlanaka ostalo je 9, od Ëega su Ëeti-ri potpuno promijenjena. Nestalo jeËlanka 22. koji je ureivao smanjenjeporeza na dohodak, na dobit, i prometnekretnina. O tome se u novome pri-jedlogu ne govori ni u jednom Ëlankupa bi, valjda, negdje trebalo i to ubaci-ti ili samo u nekom od postojeÊih Ëla-na dopisati da se na brdsko-planinskapodruËja jednostavno primjenjuje Ëla-nak 40. sadaπnjeg Zakona o porezu nadohodak. No i pri donoπenju “prvoga”zakona, pa sad njegovih izmjena, lju-di s podruËja na koja se odnosi odmahsu uvidjeli njegovu neprovedivost.

Kad je o πumarstvu rijeË, zbog togase na Zakon i osvrÊemo, i tu ima za-nimljivih ideja. Izmijenjeni Ëlanak 2.stavak 6. bavi se i πumskim plodovimapa propisuje da se oni ne mogu bratibez posebne dozvole. A po dozvolutreba iÊi, nigdje drugdje nego u Zagreb,do ministra zaπtite okoliπa i prostornogureenja! I tako Êe eto, svi oni iz Vin-kovaca, Gorskoga kotara, Poæege i dru-gih πumskih uprava, poæele li brati πum-ske jagode, borovnice, ili bilo koje dru-ge πumske plodove, najprije u Zagreb.Ovo puko, u æivotu neprovedivo ad-ministriranje izbjeglo bi se da se netkood predlagatelja sjetio kako bi takve do-zvole mogla davati i podruËna πumari-ja. Niπta logiËnije od toga! (m)

Broj 79/80 • srpanj/kolovoz 2003. HRVATSKE ©UME2

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:M. Mrkobrad

Z. PeiËeviÊ

Kao udruga inæenjera i tehniËa-ra πumarstva i drvne tehnolo-gije, Hrvatsko πumarsko druπ-tvo u 157. godini svoga posto-

janja i aktivnoga rada ima 3018 Ëlano-va, rasporeenih u 19 podruËnih ogra-naka na podruËju cijele Hrvatske. Nijepoznato da u naπoj dræavi postoji sliË-na udruga takoduge tradicije,Ëije se Ëlanstvobrine o 43,5 po-sto dræavnoga te-ritorija, a kojaupravlja s najve-Êim materijalnimdobrom i vrijed-noπÊu. Pritom sene misli na opÊe-korisne funkcijeπuma, koje bi tajresurs opravdanoi znanstveno ute-meljeno poveÊale za viπe od dvadesetputa, veÊ na πumsko zemljiπte od 2,43milijuna ha i drvnu zalihu koja iznosi320 milijuna prostornih metara. Nave-dena zaliha svake se godine u oblikuprirasta poveÊava za daljnjih 9 miliju-na prostornih metara. Na æalost, dræa-va se prema πumi i πumarstvu i zapo-slenicima odnosi loπije nego premabrojnim gubitaπima, Ëak i gore od to-ga, jer se gubitaπi saniraju, a πumars-tvo je svaki dan sve siromaπnije. Odu-zimaju mu se πume, ne dobiva nika-kav poticaj, ni u obliku verbalne pot-pore, uskraÊuje mu se i smanjuje slo-bodno træiπte i træiπno nadmetanje, acijene drvnih sortimenata odreuju seadministrativno, izvan utjecaja πumar-stva. Cijene odgovaraju vjeËnim gubi-taπima koji u veÊini sluËajeva, uz sve-srdnu potporu politike, ne plaÊaju nitako nisko vrednovanu, a u pravim træi-πnim uvjetima vrlo kvalitetnu robu -istaknuo je to podnoseÊi izvjeπtaj o ra-du i poslovanju prof. dr. sc. Slavko Ma-

SA SKUP©TINE HRVATSKOGA ©UMARSKOG DRU©TVA

Neprocjenjiva je uloga zaπtiti i oËuvanju pitkih

osnova pri izradbi novoga zakona o πu-mama i preustroja πumarstva. Zaklju-ËujuÊi izlaganje, MatiÊ je napomenuokako je πumarstvo suviπe jaka i organi-zirana struka koja te, ipak sporadiËne,probleme moæe rijeπiti. Svi koji æive zaπumarstvo i od πumarstva moraju imatijasnu viziju njegova razvoja po princi-pima potrajnosti ili odræivog razvoja.Onima koji umjesto vizije preferirajuproviziju, nije mjesto u ovoj struci.

Prijelomna godina zahrvatsko πumarstvo

ObraÊajuÊi se skupu, doministarπumarstva Ivica Grbac istaknuo je ka-ko je ova godina prijelomna za hrvat-sko πumarstvo, jer su Nacionalna πu-marska politika i strategija u Vladi-noj proceduri, a proveden je procespreoblikovanja Hrvatskih πuma u mo-derno TrgovaËko druπtvo. Moæemo se

Na 107. skupπtini Hrvatskoga πumarskog druπtva u Æupanjiodræano je savjetovanje s tri predavanja o ulozi πumarstva uzaπtiti i oËuvanju pitkih voda

tiÊ, predsjednik H©D-a, na 107. godi-πnjoj skupπtini odræanoj u Æupanji, uokviru obiljeæavanja Dana hrvatskogaπumarstva. Upozorio je, takoer, i skre-nuo pozornost ministarstvima i VladiRH na nuænost izradbe strategije i kon-cepcije razvoja Hrvatskih πuma na te-melju miπljenja struke, πto treba biti

Sa skupπtine Hrvatskoga πumarskog druπtva

DoministarπumarstvaIvica Grbac

dani hrvatskoga πumarstva,


πumarstva u voda!

pohvaliti, kao rijetki u svijetu, kazaoje doministar, da svjetska i europskaznanost uËi od nas te πumarski sek-tor stoga mora zauzeti mjesto koje mus pravom pripada. Predsjednik Upra-ve H©-a Æeljko Ledinski istaknuo jevaænost formiranja TrgovaËkoga dru-πtva, koje gospodari na bolji i profi-tabilniji naËin, te dobivanja FSC cer-tifikata, uz odræavanje potrajnosti pri-hoda. Na kraju je poruËio, citirajuÊi

rijeËi poznatogaπumara i knji-æevnika JosipaKozarca: “Sretanje narod koji znacijeniti πto je πu-ma”.

Tijekom ras-prave dipl. ing.Tomislav StarËe-viÊ govorio je oaktualnoj pro-blematici hrvat-skoga πumars-tva, istaknuvπida su πumski ekosustavi naπe dræaveznatno ugroæeni, a opasnost prijeti iod prenaglaπene okrenutosti premaostvarivanju profita. Stoga πume, ka-zao je, neÊe imati buduÊnost veÊ sud-binu. Obezvrjeujemo vlastite mo-guÊnosti i dostignuÊa, a posljedicetrpi samo πuma, smatra StarËeviÊ, do-dajuÊi kako πumari dosad nisu pre-poznali aktivnu skrb dræave za πume.Na skupπtini je nakon verifikacijePrograma rada i Financijskoga planaza 2003. godinu izabran novi Sud Ëa-sti, koji Ëine pet Ëlanova: Juraj ZeliÊ,–uro KauzlariÊ, Marica ReËiÊ, Her-man Suπnik i Petar JurjeviÊ. Skupu subili nazoËni, osim brojnih ËlanovaDruπtva, saborski zastupnik MarijanMarπiÊ, gradonaËelnica Æupanje Lju-bica BrdariÊ, predstavnici ©umarsko-ga fakulteta, ©umarskoga instituta Ja-strebarsko te πumari iz Maarske iHerceg-Bosne.

Voda je najvaænijiproizvod πume

U drugom dijelu skupπtine odræanoje savjetovanje o temi “Uloga πumar-stva u zaπtiti i oËuvanju pitkih voda”.

Uvodno izlaganje imao je prof. dr.sc. Slavko MatiÊ, istaknuvπi kako jeneprijeporna Ëinjenica da je voda, uzkisik i ljepotu koju nam πuma sves-trano pruæa, najvaæniji proizvod πu-me. ©uma i voda dar su prirode kojimoæe opstati samo onda ako se njimedobro gospodari, a gospodareÊi πu-mom istodobno gospodarimo i vo-dom. Vrijeme je da ponajprije πuma-ri, a onda i πira zajednica, shvate daje drvo samo sporedni proizvod go-spodarenja πumama, a πumarstvo go-spodari πumama ponajprije da bi oneopstale i funkcionirale u optimumusvoje strukture i staniπta. Njihovimfunkcioniranjem temeljenim na pri-rodnim zakonitostima, i istodobno nanaËelima πumarske znanosti, stvarase, obnavlja i Ëuva voda. ZakljuËu-juÊi izlaganje, MatiÊ je napomenuoda je voda u da-naπnje vrijemenajvrjedniji re-surs koji izvirepod okriljem πu-me i stvara sekao rezultat sve-stranog odnosaizmeu staniπtai biocenoze,unutar πumskogekosustava.

ZbogtehniËkih zahvatanajviπe ugroæen hrastluænjak

O utjecaju tehniËkih zahvata u pro-storu na nizinske πume govorio je prof.dr. sc. Branimir PrpiÊ. U uvodu je istak-nuo kako su nizinske πume vaæna go-spodarska i neprocjenjiva ekoloπka i so-cijalna vrijednost u smislu bioloπkogakapitala. Hrast luænjak edifikatorska jevrsta nizinskih πuma hrvatske Posavine,

Velika su prijetnja nizinskim πumamaprojektirana hidroelektrana Novo Virje iplovni kanal Dunav - Sava. Naime, objeinvesticije predstavljaju skupe, ekoloπkiπtetne i gospodarski upitne mastodonte.Navedena hidroelektrana ugrozit Êe πumuRepaπ i ostale πume toga dijelaPodravine, a spomenuti kanal najveÊucjelovitu europsku πumu hrasta luænjaka,na podruËju SpaËve

Æeljko Ledinski,predsjednikUpraveHrvatskih πuma

Prof. dr. sc.Slavko MatiÊ

vinkovci, 20. - 21. lipnja 2003.


Podravine i Pokuplja, a zbog uËestalo-ga suπenja sve je viπe ugroæen. Osnov-ni razlog propadanja te vrste drveÊa jestpromjena vodnih odnosa u njezinim sta-niπtima, na koje je luænjak osobito osjet-ljiv. Na spomenutome podruËju u pro-πlom je stoljeÊu, zbog zaπtite naselja, po-ljodjelskih povrπina i cesta od poplava,provedeno viπe tehniËkih zahvata: po-dizani su nasipi, iskopani su kanali iregulirane rijeke. Tijekom razvoja go-spodarstva graene su ceste, hidroelek-trane, obavljena je odvodnja agroeko-sustava i dr. U prvo vrijeme nema ve-Êih posljedica takvoga zahvata u nizin-skim πumama, ali poslije nekoliko go-dina u utjecanom prostoru zapoËinje su-πenje drveÊa, i to ponajviπe hrasta lu-ænjaka. Do danas smo svjedoci velikihπteta u nizinskim πumama u πumi Kup-Ëini zbog izgradnje autoceste Zagreb -Karlovac i kanala Kupa - Kupa, vodo-tehniËkoga zahvata u podruËju posav-sko-dubiËke ravni, koji je ugrozio lu-ænjakova i jasenova stabla u nizinskimπumama na desnom zaobalju rijeke Sa-ve, izmeu Sunje i Dubice. Takoer suugroæene πume Æutice zbog kazetiranjapovrπine i razlijevanja nafte, πume Ka-lje i Turopoljskoga luga zbog kazetira-nja u luænjakovim πumama, ljetnim po-plavama oneËiπÊenom vodom i padomrazina podzemne vode nakon izgrad-nje kanala Sava - Odra. Zbog izgradnjehidroelektrana Ormoæ, Varaædin i Du-brava, ugroæene su i Varaædinske po-dravske πume, πume Repaπa i Svibovi-ce, istaknuo je prof. PrpiÊ, dodajuÊi dasu velika prijetnja nizinskim πumamaprojektirana hidroelektrana Novo Virjei plovni kanal Dunav - Sava. Naime,obje investicije predstavljaju skupe, eko-

loπki πtetne i gospodarski upitne masto-donte. Navedena hidroelektrana ugro-zit Êe πumu Repaπ i ostale πume togadijela Podravine, a spomenuti kanal naj-veÊu cjelovitu europsku πumu hrasta lu-ænjaka, na podruËju SpaËve. Kod tihprojekata nije se vodilo raËuna o kom-pliciranome hidroloπkom sustavu nizin-ske πume te promjenama koje izazivajuu vodnom reæimu. Na kraju predava-nja PrpiÊ je upozorio da se na temeljurelevantnih infor-macija, zbogbroja mjernihmjesta i zbog vre-menskih nizovamotrenja, ne mo-gu dobiti mjero-davni podaci outjecaju graevi-ne i eventualnomsaniranju u smi-slu odræanja po-voljnog vodnogareæima za πumu.PreporuËio je da odreeno povjerens-tvo, koje bi trebalo izabrati Hrvatsko πu-marsko druπtvo, ponovno istraæi moæe-bitni utjecaj spomenutih projekata na πu-mu.

Zaπtititi πumske vodneresurse

Predavanje o ulozi πumarstva u naci-onalnom programu opaæanja, zaπtite ioËuvanja slatkih voda Hrvatske odræaoje mr. sc. Ivica MilkoviÊ, a rijeË je o za-jedniËkom radu s dipl. ing. Mirnom Star-ËeviÊ i dipl. ing. Markom PeÊareviÊem.- »ovjek je odavna spoznao znaËenje iutjecaj vode na svoj æivot, ali i na op-stanak æivota uopÊe, a svrhovito gospo-darenje vodnim resursima, kao jednimod prioritetnih strateπkih interesa svakezemlje, postala je prioritetna zadaÊaËovjeËanstva. ZahvaljujuÊi svojoj dvoi-polstoljetnoj tradiciji, hrvatska πumarskaznanost i struka odavno su prepoznaleda je temeljni preduvjet za racionalno iuspjeπno, a odræivo gospodarenje vo-dama - njihova stabilnost i oËuvanje, uz

Hrvatska je po bogatstvui dostupnosti izvora slatkevode danas na izvrsnomepetom mjestu u Europi irelativno dobrom 42.mjestu u svijetu

odgovarajuÊu zastupljenost ekoloπki sta-bilnih πumskih ekosustava, gospodare-nih po naËelima potrajnoga gospoda-renja πumama - istaknuo je MilkoviÊ.Posebno je istaknuo Ëinjenicu kako jeHrvatska po bogatstvu i dostupnostiizvora slatke vode danas na izvrsnomepetom mjestu u Europi i relativno do-brom 42. mjestu u svijetu. BuduÊi daHrvatske πume d.o.o. gospodare πuma-ma koje pokrivaju viπe od treÊine ukup-ne povrπine dræavnoga teritorija, svje-sne su svojih obveza i moraju preuzetiodgovornost za evidentiranje, kartiranjei programiranu zaπtitu ostalih, ne ma-nje vaænih vodnih resursa u hrvatskimπumama. Osim evidentiranja izvoriπnihpotencijala na podruËju πuma, bit Êe nu-æno ubiljeæiti i sva vodena staniπta va-æna za njihovo oËuvanje, kao πto su ba-re, moËvare, jezera i umjetne akumula-cije.

Poslije evidentiranja, kartiranja i kla-sifikacije svih vodnih potencijala uhrvatskim πumama potrebno je, u su-radnji s Hrvatskim vodama, organizira-ti monitoring fizi-kalnih i bioloπkihsvojstava voda.Cilj je te aktivno-sti, napomenuoje MilkoviÊ,izradba katastravodnih potenci-jala iz πuma, pro-gramiranje njiho-ve aktivne zaπti-te i na kraju,odræivoga i go-spodarskog kori-πtenja. Na taj naËin, svakom redovitomrevizijom Osnova gospodarenja gospo-darskim jedinicama mora se osiguratidobivanje svih nuænih podataka zaizradbu katastra i karata πumskih vod-nih potencijala. Opaæanja, koja Êe seobaviti u suradnji s Hrvatskim vodama,moraju biti temelj za izradbu programazaπtite i odræivoga koriπtenja slatkih vo-da iz naπih πuma. Glavni je cilj toga pro-jekta zaπtita vodnih resursa unutar πum-skih ekosustava i stvaranje preduvjetaza sanaciju stanja na podruËjima na ko-jima se zbog zahvata u prostoru dogo-dio poremeÊaj vodnih prilika. Osimglavnoga, æele se ostvariti i ostali cilje-vi, kao πto su poboljπanje opskrbljeno-sti graana vodom tijekom njihova bo-ravka u πumi, osiguranje alternativnihnaËina opskrbe vodom u izvanrednimsituacijama, poboljπanje opskrbljenostivodom divljaËi i ostalih πumskih æivoti-nja, kvalitetnija zaπtita πuma od poæarate stvaranje baze podataka koja Êe bitijedan od ulaza pri planiranju zahvata ugospodarenju πumama i drugih zahva-ta u prostoru.

Mr. sc. IvicaMilkoviÊ

Prof. dr. sc.Branimir PrpiÊ


N atjecanjem sjekaËa u subotu21. lipnja, na poligonu u vin-kovaËkome parku Lenije,okonËani su 32. dani hrvat-

skoga πumarstva πto su od 14. do 21.lipnja odræani u slavonskoj πumarskojmetropoli Vinkovcima. PremoÊni ekip-ni pobjednici su domaÊini, VinkovËa-ni, s 2583 boda, koji su tako ponoviliuspjeh iz Zagreba 2001. godine. Izanjih su uprave πuma Bjelovar (2442) iZagreb s 2338 bodova. Velik dio po-bjedniËkog kolaËa odnijeli su i bjelo-varski πumari Ëiji je predstavnik u po-jedinaËnoj konkurenciji Franc Æalacprvak Hrvatske. NatjeËuÊi se u sedamsluæbenih disciplina on je skupio 896bodova i slavio ispred VinkovËana Ili-je LukiÊa (886) i Ilije ©ariÊa (862).Ukupnim pobjednicima u ekipnoj i po-jedinaËnoj konkurenciji kao i najbolji-ma po pojedinim disciplinama pripalesu bogate nagrade brojnih sponzora.

Otvorenje

- Sretni smo πto smo domaÊini i æeli-mo da se isto tako osjeÊaju svi koji Êeprisustvovati ovoj velikoj πumarskoj ma-nifestaciji i natjecanju radnika. Æelimobiti dobri domaÊini i pokazati svoju sla-vonsku gostoljubivost - istaknuo je priotvorenju natjecanja sjekaËa u parku Le-nije voditelj vinkovaËke Uprave LukaVukovac. Brojne πumare, goste i uzva-nike te sponzore potom je pozdraviopredsjednik Uprave Hrvatskih πumaÆeljko Ledinski, istaknuvπi da je ovoiznimno vaæna godina za hrvatsko πu-marstvo, koje se nalazi pred restrukturi-ranjem i donoπenjem strateπkog planadugoroËnog razvoja. Æupan Vukovarsko-srijemske æupanije Nikola ©afer poæe-lio je svim sudionicima ugodan bora-vak na podruËju Æupanije. Pobjedniciovoga natjecanja veÊ su poznati, rekaoje u svom obraÊanju prisutnima pred-

NATJECANJE SJEKA»A

VinkovËani i F. Æalac (Bjelovar)pobjednici, slavili svi!U ekipnoj konkurenciji VinkovËani su ponovili uspjeh iz 2001. i pobijedili, a najuspjeπniji pojedinacbio je Bjelovarac Franc Æalac. Natjecanju sjekaËa u parku Lenije prisustvovao je velik broj graana

sjednik Hrvatskoga πumarskog druπtvaSlavko MatiÊ. To su svih 3000 ËlanovaDruπtva u 19 podruænica.

Trideset drugo natjecanje πumskihradnika Hrvatske, odnosno peto po re-du u samostalnoj Hrvatskoj, otvorio jeIvica Grbac, pomoÊnik za πumarstvo uMinistarstvu poljoprivrede i πumarstva,pokrovitelju ove πumarske manifesta-cije, istaknuvπi da se ta vaæna gospo-darska djelatnost nalazi pred donoπe-njem kljuËnih odluka o buduÊem us-trojstvu.

Poligon

Prvog ljetnog dana, poπkropljenog snekoliko kapi kiπe koja je donijela ma-lo osvjeæenje, natjecanju sjekaËa u par-ku Lenije prisustvovao je i velik brojgraana Vinkovaca. Poligon za natje-canje bio je poneπto drukËije ureenod dosadaπnjih - svaka disciplina ima-

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:M. MrkobradZ. LonËariÊ



la je “poseban tretman”, odnosnobila zasebno ograena. To je da-kako zahtijevalo viπe prostora. Uzpoligon odræana je bogata prezen-tacija opreme i strojeva za πumars-tvo brojnih proizvoaËa koji sura-uju s Hrvatskim πumama. U po-sebnom hangaru napravljeni suπtandovi na kojima se svaka upra-va predstavila sa svojom specifiË-nom (kulinarskom, turistiËkom, go-spodarskom) ponudom. Neki sudoveli i svoje tamburaπe (GospiÊ,Naπice, Bjelovar) tako da je ugo-aj u hangaru, u kome je od jutrado veËeri defilirao velik broj ljudi,bio potpun. Jer svatko je htio kuπa-ti slane ribice na splitskome πtan-du, tartufe na buzetskome, kulenu naπiËkome i vinkovaËkome, konj-ske kobasice kod BjelovarËana itd.Ni Planinarsko druπtvo ©umar nijeizostalo, a KarlovËani su Ëak izvanhangara postavili posebnu drvenu

nadstreπnicu gdje se toËilo Karlo-vaËko pivo!

Pobjednici

Svi koji su sudjelovali su pobjed-nici! O najuspjeπnijima smo pone-πto veÊ rekli, no evo joπ nekih za-paæanja i zanimljivosti. Najtrofej-niji natjecatelj je F. Æalac (Bjelovar),koji je kao ukupni pobjednik bio joπnajuspjeπniji i u dvije discipline.Osim veÊ «poznatihfl natjecatelja,dobrima su se u Vinkovcima poka-zali i N. PuriÊ (Zagreb), D. Kriæekiz Koprivnice, posebno S. PoπÊiÊ izkrπke uprave Buzeta, pa Jakovlje-viÊ iz Siska. Kod uprava i dalje glav-nu rijeË vode Vinkovci i Bjelovar(od pet dosadaπnjih natjecanja od1991. godine, BjelovarËani su sla-vili tri puta, VinkovËani dvaput), Za-greb stabilan, Koprivnica i N. Gra-diπka pozitivno iznenadili. Delni-

PO DISCIPLINAMA

Viπe pobjednikaU sedam sluæbenih disciplina na pobjedniËkom je postolju stajalo πest

radnika (samo je F. Æalac slavio u dvije). Moglo bi se reÊi da se za pojedi-ne kategorije pojavljuju specijalisti, a onaj tko je u svakoj podjednakodobar moæe raËunati i na ukupnu pobjedu.

Okretanje vodilice1. F. Æalac 104 boda, 2. I. ©ariÊ 98, 3. I. LukiÊ 92Kombinirani prerez1. F. Æalac 197 bodova, 2. S. PoπÊiÊ 193, 3. I. LukiÊ 187Potpiljivanje stabla1. Æ. Radeka (Karlovac) 158, 2. I. LukiÊ 157, 3. F. Æalac 156KonaËno prepiljivanje trupca1. I. LukiÊ 150, 2. F. Æalac 148, 3. M. JurËiÊ (Zagreb) 144Obaranje na balon1. M. ∆orkoviÊ 45, 2. M. Ruπkan (N. Gradiπka) 45, 3. S. Polanc (Delnice) 45Prepiljivanje trupaca1. S. Belin (Karlovac) 135, 2. A. Kaurin (N. Gradiπka) 135, 3. I. ©ariÊ 134Kresanje grana1. A. VugriÊ 136, 2. F. Æalac 126, 3. I. LukiÊ 126

EKIPNI PLASMAN

plasman ekipa bodova1 Vinkovci 25832 Bjelovar 24423 Zagreb 23384 Koprivnica 22975 Delnice 22756 Nova Gradiπka 22317 Ogulin 21918 Sisak 21859 Karlovac 2155

10 Buzet 212311 Poæega 195512 Osijek 182013 Naπice 176414 Senj 176415 Split 171916 GospiÊ 1458

Sa sveËanog otvorenja

Svrstavanje ekipa

U parku Lenije okupio se velik brojgraana

Na πtandovima uprava bilo je iznimno æivo



POJEDINA»NI PLASMAN

plasman natjecatelj ekipa bodova

1 Franc Æalac Bjelovar 896

2 Ilija LukiÊ Vinkovci 886

3 Ilija ©ariÊ Vinkovci 862

4 Mato MaruπiÊ Vinkovci 835

5 Antun VugriÊ Bjelovar 834

6 Nikola PuriÊ Zagreb 809

7 Ivan KruliÊ Delnice 804

8 Draæen Kriæek Koprivnica 800

9 Smiljenko PoπËiÊ Buzet 792

10 Borislav JakovljeviÊ Sisak 785

11 Mijo JurËin Zagreb 768

12 Damir Jadriπko Delnice 765

13 Ante Kaurin Nova Gradiπka 763

14 Milan ∆orkoviÊ Zagreb 761

15 Ivan Struæan Koprivnica 757

16 Petar Tukara Nova Gradiπka 752

17 Franjo ZoretiÊ Karlovac 750

18 Dragan GaπparoviÊ Ogulin 746

19 Ivica GrudiÊ Koprivnica 740

20 Slavko RuæiËiÊ Ogulin 736

21 Æeljko Rogar Osijek 734

22 Æeljko Radeka Karlovac 732

23 Drago JosipoviÊ Poæega 726

24 MiÊo Podnar Senj 724

25 Marijan Ruπkan Nova Gradiπka 716

26 Draæen Peica Naπice 714

27 Drago BertoviÊ Bjelovar 712

28 Rade Musulin Ogulin 709

29 Josip ∆osiÊ Sisak 707

30 Saπa Polanc Delnice 706

31 Borislav StjepanoviÊ Sisak 693

32 Vinko ZdjelareviÊ Naπice 689

33 –uro Korman Poæega 687

34 Antun BoæiÊ Buzet 676

35 Stjepan Belin Karlovac 673

36 Boris Krπanac Buzet 655

37 Ivo JuriÊ Osijek 654

38 Drago StaniËiÊ Split 599

39 Boæo Sever GospiÊ 588

40 Stipe BilokapiÊ Split 566

41 Miroslav JureπiÊ Split 554

42 Branimir BarkoviÊ Senj 544

43 Mirko VinkoviÊ Poæega 542

44 Ivica DevËiÊ Senj 496

45 Goran Komπo GospiÊ 453

46 Josip Foki Osijek 432

47 Tome ©porËiÊ GospiÊ 417

48 Stevo Vunak Naπice 361

Trojica prvoplasiranih zastupat Êe Hrvatsku na Svjetskomprvenstvu - Franc Æalac, Ilija LukiÊ i Ilija ©ariÊ

U ekipnom plasmanu slavili su VinkovËani

Svoju su opremu u Vinkovcima pokazalibrojni izlagaËi

Ni tradicionalne konjiËke zaprege nisu izostale


Ana KranjËeviÊ i Josip VlahoviÊ (159sekundi).

Oblicu su sjekirom, u tradiciji neg-daπnjih πumara kada se najveÊi dio po-sla obavljao sjekirom, u samo nekoli-ko snaænih zamaha presjekli I. LukiÊza 6,3 sekunde, D. Peica (Naπice) za6,6 sek., dok je J. ∆osiÊu (Sisak) tre-balo tek malo viπe, 6,8 sekundi.

Inicijalni poæar najbræe su ugasiliM. MaruπiÊ (16,6 sekundi), F. Æalaci D. Jedriπko (Delnice) za 17,1 se-kundu.

Ëani pamte i bolje dane. Pravi uspjehzabiljeæili su BuzeÊani na 10. mjestu,ispred nekoliko kontinentalnih uprava!

Organizacija

Uprava πuma Vinkovci, po svemu πtose vidjelo, uloæila je golem trud i anga-æirala mnogo ljudi kako bi na tako veli-koj manifestaciji sve “πtimalo” (novi po-ligon, brojni sponzori, organizacija spa-vanja, itd). Za to zasluæuje sve pohvale.No i sada se vidjelo, kao i na nekim do-sadaπnjim natjecanjima, da bi trebalorazmisliti o promjeni nekih stvari (npr.proglaπenje pobjednika bilo je predugoi nepripremljeno, kao i na Bjelolasici);upitno je odræavanje zajedniËke veËeriuoËi natjecanja, a ne nakon natjecanja!(isto je bilo i prije dvije godine u Zagre-bu); ima i prijedloga kako ne bi bilo loπerazmisliti o odabiru jednog mjesta na ko-me bi se ta manifestacija odræavala, nakome bi se sve unaprijed postavilo (npr.poligon, pa drvene kuÊice kao πtando-ve), πto bi uvelike olakπalo, pojeftinilo ipojednostavilo odræavanje Dana πumar-stva. Ima vremena razmisliti o svemu.

Kresanje grana

Podsijecanje stabla

Obaranje na balon

Rezanje koluta dvoruËnompilom

Presijecanje oblice sjekirom

Na kraju balade - natjecanje je gotovo, treba sve pospremiti

NEOBAVEZNO

Presijecanje oblice, rezanje kolu-tova...

Uz sedam obveznih disciplina kojesu se sluæbeno bodovale, na poligo-nu je odræano i natjecanje u neoba-veznim kategorijama, rezanje kolutadvoruËnom pilom, presijecanju obli-ce sjekirom te gaπenju poæara.

U rezanju koluta dvoruËnom pilomnajbræi su bili Drago JosipoviÊ i Mir-ko VinkoviÊ (47 sekundi), ispred pa-rova Mije JurËina i Dragana PavloviÊa(50 sek.) i Nikole PuriÊa i Milana ∆or-koviÊa (55 sek.).

U istoj su disciplini nastupili i mje-πoviti parovi, a pobjedu su odnijeli


- Kad sam u petoj disciplini pogodiobalon, znao sam da Êu biti prvi - rekaoje nakon natjecanja prvak HrvatskeFranc Æalac, i dodao:

- Mislim da sam odluËujuÊu prednoststekao pri okretanju vodilice i poseb-no u kombiniranom prerezu. Tih 10-akbodova viπka oËuvao sam do kraja.InaËe, i na treninzima sam imao dobravremena, nadao sam se dobrom pla-smanu, no teπko je bilo komu unapri-jed reÊi da Êe biti prvi. No vjerovaosam u sebe.

Æalac je za ukupnu pobjedu te dvijepo disciplinama i joπ nekoliko dobrihplasmana osvojio brojne nagrade. Naj-udobnije mu se, kaæe, nakon svega bi-lo zavaliti u koæni komplet (trosjed,dvosjed, fotelja), dar Finvest Corpa izDelnica najuspjeπnijem natjecatelju,vrijedan 19.000 kuna.

Æalca zajedno s LukiÊem i ©ariÊemove jeseni Ëeka nastup na Svjetskomprvenstvu sjekaËa u Italiji.

- Da, nastojat Êemo ostvariti πto bo-lji plasman, premda su tamo, kako Ëu-jem, discipline i uvjeti natjecanja po-neπto drukËiji nego kod nas.

Poslije“balona”sam znao...

F. ÆALAC

Franc Æalac

Dok su se u vinkovaËkom parkuLenije sjekaËi borili za naslovnajboljeg u Hrvatskoj, istodob-no se na streliπtu LovaËke udru-

ge Vukovar, pomalo daleko od oËiju jav-nosti, odvijala velika bitka za najpreci-znijeg strijelca u gaanju na glinene go-lubove (trap). Za πumare (lovce!) iznim-no prestiæno natjecanje, na kojem su po-red zaposlenih u Hrvatskim πumamakao gosti sudjelovali i natjecatelji sa ©u-marskog fakulteta (profesori i studenti),iz Spin Valisa (Poæega) i Unicomerca(Zagreb).

Naslov najboljega ponio je DraæenMetz iz Vinkovaca s 42 boda (od 45 mo-guÊih), drugi je bio Damir PavletiÊ (Kar-lovac), a velika se borba vodila za po-redak od treÊeg do petog mjesta, na kojasu se plasirali Darko Podleasak, Kopriv-nica, (39), Stjepan LonËar, Direkcija,(39), Tibor Balint, Koprivnica (38)...

U ekipnoj konkurenciji najpreciznijibili su KoprivniËanci sa 78 bodova (od90 moguÊih) ispred Karlovca i Vinko-vaca s po 74 boda.

Na posebnom turniru na kojem su su-djelovali svi natjecatelji, πumari i njho-vi gosti, najprecizniji je bio opet Dra-æen Metz s 28 bodova (od 30 moguÊih),drugi Stjepan LonËar s 27 i treÊi DarkoPodlesak, takoer s 27 bodova.

REZULTATI, POJEDINA»NO1. DRAÆEN METZ (Vk) 42 boda

(maksimum 45)2. DAMIR PLAVETI∆ (Ka) 403. DARKO PODLESAK (Ko) 394. STJEPAN LON»AR (Dir) 395. TIBOR BALINT (Ko) 386. IVICA ©EBETSKI (Zg) 377. FRANJO KORPAR (Ko) 25

(maksimum 30)8. MIRKO GRDI©A (Ka) 248. SAVO STANKOVI∆ (Os) 24

10. MILAN BI»ANI∆ (Vk) 2310. FRANJO JOVANOVAC (Vk) 2310. IVAN KOVA»I∆ (Zg) 2310. ZLATKO MEDINSKI (Ka) 23

NATJECANJE U TRAPU

KoprivniËani i D. Metz

10. FRANJO MUMI∆ (NG) 2315. FRANJO BASAR (Bj) 2215. MILAN RADULOVI∆ (Og) 2217. RATKO KURABER (Si) 2117. IVAN SU©EC (Si) 2117. BORIS VA©AREVI∆ (Go) 2120. DEAN DIEBALO (Bj) 2020. GORAN GERI∆ (De) 20

EKIPNO(Hrvatske πume, profesori ©F-a, studen-ti ©F-a, kupci dobavljaËi)

1. U©P KOPRIVNICA 78(maksimalno 90)

2. U©P KARLOVAC 743. U©P VINKOVCI 744. SPIN VALIS 735. UNICOMERC 696. U©P ZAGREB 677. U©P OSIJEK 598. U©P SISAK 579. DIREKCIJA H© 57

10. U©P OGULIN 5511. U©P DELNICE 5412. U©P N. GRADI©KA 5413. U©P BJELOVAR 5314. U©P SENJ 5215. U©P POÆEGA 5216. U©P GOSPI∆ 5117. PROFESORI ©F-a 4918. U©P NA©ICE 4819. U©P BUZET 4020. STUDENTI ©F-a 3821. U©P SPLIT 28

Pobjednici iz Koprivnice

Svrstavanje ekipa i pehari za pobjednike

S natjecanja

, itd.



U ponedjeljak 16. lipnja, u Ga-leriji likovnih umjetnostiGradskoga muzeja Vinkovciotvorena je velika retrospek-

tivna izloæba UmjetniËke kolonije Ra-bra. Radovi slikara, kipara, fotografa iknjiæevnika dio su fundusa desetogo-diπnjega rada 67 umjetnika, koji

SVE»ANA AKADEMIJA

Sretan je onaj narod...mi, u petak naveËer u kazaliπtu uVinkovcima.

Glumci i recitarori nadahnuto sute vruÊe vinkovaËke veÊ ljetne no-Êi govorili tekstove hrvatskih knji-æevnika Josipa Kozarca, DragutinaTadijanoviÊa, Grigora Viteza, Slav-ka MihaliÊa, Milana AniÊa i drugih,uz glazbenu pratnju sastava Dike iKUD-a ©umari.

IZLOÆBA

10 godinaumjetniËkekolonije Rabra

oplemenjuju prostore Hrvatskih πu-ma, glavnog pokrovitelja te kolo-nije. Pokrenuta je 1992. godine inazvana prema Ëistoj rjeËici Rabri,koja se nalazi u glasovitom Spa-Ëvanskom bazenu gdje je prva ko-lonija i odræana.

- Æelja je sudionika Rabre prika-zati ljepotu πume i promjena u njoj,πto je u deset godina svog postoja-nja, na viπe od tristo radova, uspje-la i postiÊi - kaæe kipar i slikar Bran-ko Bazina, animator kulture vinko-vaËke Uprave, idejni zaËetnik ko-lonije i njezin umjetniËki voditelj.

Izloæbu u Vinkovcima otvorio jevoditelj Uprave πuma Vinkovci Lu-ka Vukovac, a na otvorenju govo-rio je akademski kipar Stjepan Jo-ziÊ, ravnatelj Gradskog muzeja Vin-kovci. (Z.P.)

N aπ laureat zbog kojega smodanima ovdje, jest πuma. Aπuma, ona KozarËeva, æivi iizvan odnosa Ëovjeka i priro-

de, ona je sama po sebi ljepota, bogat-stvo, Ëuvarica voda, zaπtitnica polja iatara. A Slavonci svojim posebnim, sla-vonskim naËinom ljube zemlju oko se-be, πumu, misli su koje su se mogle Ëutina sveËanoj akademiji posveÊenoj πu-

Sa sveËane akademije

ORAHOVICA

Doajen naπiËkoga πumarstvadipl. ing. Mika MateziÊ, unazoËnosti brojnih πumarskihstruËnjaka i supruge pokojnogakademika, otkrio je spomen-ploËu u GJ Obradovac, gdje senalazi i prva klonska sjemenskaplantaæa hrasta luænjaka uHrvatskoj

N a prigodnoj sveËanosti u povoduobiljeæavanja Dana hrvatskogaπumarstva, Uprava πuma Podru-ænice Naπice, na podruËju ©uma-

rije Orahovica, u GJ Obradovac, gdje senalazi i prva klonska sjemenska plantaæahrasta luænjaka, otkrivena je spomen-plo-Ëa akademiku, profesoru Mirku pl. Vida-koviÊu. ©umarski struËnjak i znanstveniksvjetskoga glasa i ugleda, koji je preminuoproπlog ljeta, bio je iznimna istraæivaËkaliËnost, zasluæan za uvoenje znanstvenih

Spomen-ploËu otkrio je dipl. ing. MikaMateziÊ

Upravitelj Vlatko Podnar, jedan odposljednjih uËenika akademikaVidakoviÊa, upoznaje skup snastankom prve sjemenske klonskeplantaæe hrasta luænjaka



cijepljenog materijala osnovana je prvaeksperimentalna plantaæa u rasadnikuGajiÊ u Zoljanu, na povrπini od 1 ha.Prvi urodi s te eksperimentalne planta-æe dali su nam poticaj za daljnje proπi-renje povrπina i, kako je i sam akade-mik VidakoviÊ znao reÊi, izlazak iz ile-gale, istaknuo je Vlatko Podnar prisje-ÊajuÊi se tih prvih pionirskih koraka uklonskom plantaæiranju. Ta lokacija uGJ Obradovac odabrana je za osniva-nje prve klonske sjemenske plantaæehrasta luænjaka u Hrvatskoj iz viπe ra-zloga. Radovi na ureenju objekta i po-dizanju zapoËeli su 1996. godine i ukontinuitetu se nastavljaju i danas. Napovrπini od 15,30 hektara postavljenoje 47 repeticija s 1880 biljaka. Danasu plantaæi imamo 1400 biljaka i konti-nuirano se popunjava kako se sadniceproizvode.

PrivodeÊi kraju radove na podizanjuove sjemenske plantaæe, æelja profeso-ra VidakoviÊa bila je da se cjelokupnirad, od izbora plus stabala, cijepljenjabiljaka, osnivanja sjemenske plantaæedo rezultata iz testova potomstva, upra-vo ovdje prezentira struËnoj πumarskojjavnosti i ujedini u jedan znanstvenirad. Naæalost, naπeg profesora viπe ne-

ma meu nama. Okupljeni danas ov-dje otkrivamo spomen-ploËu koja Êesvakom dobronamjerniku reÊi i svje-doËiti koliko πumari cijene rad svog ko-lege, prijatelja, profesora, akademikaMirka pl. VidakoviÊa, naglasio je Vlat-ko Podnar.

O podrijetlu akademika Mirka pl.VidakoviÊa govorio je njegov prijateljiz rane mladosti Naco ZeliÊ, istaknuv-πi: - Mi baËki Hrvati, mala smo ali po-nosna grana hrvatskog stabla, koja serazgranala na sve strane svijeta, æiveÊiodvojeno od matiËnog naroda i una-toË stoljetnoj izoliranosti saËuvali smosvu svoju milozvuËnu ikavicu, narod-ne obiËaje i tradicijsku kulturu. Raπire-ni smo diljem Europe, Amerike, Aus-tralije i ostalog svijeta, ali svagdje nje-gujemo naπe bunjevaËko momaËko ko-lo. Mnogi su proslavili svojim radom,znanjem i stvaralaπtvom Hrvate Bu-njevce, a meu njima posebno se isti-Ëe i akademik Mirko plemeniti Vida-koviÊ. Ponosimo se s njim i divimo senjegovu znanstvenom djelu. A o ple-menitosti Mirka VidakoviÊa svjedoËi injegova æelja i odluka da vredniji diosvoje imovine ostavi Hrvatskoj akade-miji znanosti i umjetnosti, s ciljem daosnuje zakladu pod njegovim imenom,koja treba da “sluæi za stipendiranje do-diplomskog i poslijediplomskog studi-ja studenata Hrvata iz Vojvodine i Ma-arske...” I stoga, πto reÊi viπe nego:Dragi naπ Mirko, sretni smo i ponosnida si naπ i da smo mi tvoji i puno, pu-no ti hvala.

»ast da otkrije spomen-ploËu pri-pala je doajenu naπiËkog πumarstvadipl. ing. Miki MateziÊu, umirovlje-nom bivπem direktoru ©G “Krndija” izNaπica.

Otkrivena spomen-ploËa akademikuMirku VidakoviÊu

disciplina genetike i oplemenjivanjaπumskog drveÊa u redovitu nastavu na©umarskom fakultetu u Zagrebu, joπ od1958. godine. Objavio je viπe od 150struËnih i znanstvenih radova, napisaoviπe knjiga i udæbenika, od kojih se po-sebno istiËe knjiga »etinjaËe - morfo-logija i varijabilnost, prevedena i na en-gleski jezik. Isticao se i kao vrsni znan-stvenik koji je obrazovao i odgojiomnogobrojne mlade πumarske struË-njake, naglasio je meu ostalim prof.

dr. Davorin Kajba otkrivajuÊi spomen-ploËu. Meu mnogim velikim znanstve-nim zamislima i pothvatima, od kojihmnogi nisu bili rado primljeni meustruËnjacima i kolegama, bila je i idejao klonskom cijepljenju hrasta luænjaka.

Upravo zahvaljujuÊi razumijevanjunekadaπnjeg rukovodstva ©G “Krndi-ja” iz Naπica, moguÊnost ostvarivanjate ideje akademiku je pruæena ovdje,istaknuo je sadaπnji upravitelj Upraveπuma Podruænice Naπice dipl. ing.Vlatko Podnar, koji je imao tu sreÊu iËast da od poËetka provedbe tog znan-stvenog projekta surauje s uglednimprofesorom na podizanju klonske sje-menske plantaæe hrasta luænjaka.

Radovi su zapoËeli 1989. godineizborom plus stabala hrasta luænjaka spodruËja sadaπnje Uprave, izabrano je40 plus stabala, a prva cijepljenjaobavljena su veÊ 1990. godine i od tog

U ime bunjevaËkih Hrvata o podrijetluMirka VidakoviÊa govorio je Naco ZeliÊ

Piπe:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:Antun ZlatkoLonËariÊ


europsko πumarstvo

» elni ljudi srednjoeuropskihdræavnih πumarskih poduze-Êa ove su se godine, na svo-joj 7. redovitoj konferenciji,

susreli u gradu Hradec Kralove u Re-publici »eπkoj. Osim hrvatske delega-cije u sastavu: Æeljko Ledinski, pred-sjednik Uprave H©-a d.o.o., Josip Dun-doviÊ, savjetnik direktora i Ana JuriËiÊ,predstojnica Ureda Uprave, na Konfe-renciji su, uz domaÊina »eπku, sudje-lovale i Austrija, Bavarska, Poljska, Ru-munjska i SlovaËka. Trodnevni je pro-gram obraivao sljedeÊe teme: 1. Od-nos πumarskog poduzeÊa i javnosti; 2.Utjecaj EU na πumarstvo zemalja pri-stupnica; 3. Aktualni problemi na træi-πtu drvom u srednjoeuropskim dræava-ma.

©ume i javnost

U svim zemljama sudionicama Kon-ferencije podjednako je izraæen pro-blem nedovoljne komunikacije izme-u πumarstva i javnosti, odnosno manj-kavog poznavanja podruËja rada πu-marske struke meu graanima. »eπkesu πume nedavno provele anketu me-u graanima kako bi postavile teme-lje za izgradnju svoje komunikacijskei informacijske strategije. Rezultati an-kete bili su i viπe nego poraæavajuÊi:80% graana uopÊe nije znalo tko go-spodari dræavnim πumama, dok ih je70% vjerovalo kako se u πumama sje-Ëe viπe drva nego πto ga prirasta. Iz to-ga je proizaπao zakljuËak da πumarijavnost najprije moraju upoznati sasvojim radom i obrazovati je te odræatimeusobnu komunikaciju æivom i dvo-smjernom, neprestano je ispitujuÊi o to-me πto ona oËekuje od njihove djelat-nosti. Nije dovoljno samo informirati,treba biti spreman razgovarati. Velik jeproblem, istaknuli su predstavnici Au-strijskih saveznih πuma, i u stajaliπtu sa-mih πumara, koje takoer treba πkolo-

7. KONFERENCIJA GENERALNIH DIREKTORA SREDNJOEUROPSKIH ©UMA,24. - 27. LIPNJA 2003., HRADEC KRALOVE, »E©KA

vati kako bi postali ambasadori svogapoduzeÊa i zvanja. ©umari svoj posaoobavljaju savjesno i raspravljaju o nje-mu, ali uglavnom u svome, πumarsko-me krugu, dok se premalo dræe latin-ske poslovice »ini dobro i priËaj o to-me. Tako je u Rumunjskoj, na primjer,u kojoj javnost voli πume, ali ne i πu-mare, jer ne poznaje njihov rad. Stanjeje dosta povoljnije u Poljskoj, gdje su uproπlogodiπnjoj anketi provedenoj me-u 1001 ispitanikom πumari, u uspo-redbi s policajcima, vatrogascima, li-jeËnicima i uËiteljima, ocijenjeni kaodobri gospodari, dobri struËnjaci te po-πteni radnici.

Meutim, svuda ostaje problem ve-likog negodovanja javnosti zbog isko-riπtavanja πuma. I za to su djelomicekrivi πumari jer su, neprestano istiËuÊiopÊekorisne funkcije, premalo isticaligospodarsku vaænost πuma te se ne tre-ba Ëuditi πto javnost danas za nju ima ipremalo razumijevanja. Tako su, pri-

mjerice, bavarski πumari danas postaliærtve svog prvotnoga mota u pokuπajupribliæavanja πume graanstvu - Dræav-na je πuma TVOJA πuma, te danas sva-kodnevno primaju pismene prituæbegraana na razliËite teme.

Pritom ne smijemo zaboraviti da nepostoji samo jedna javnost, nego mno-ge javnosti te da su zahtjevi i æelje tihrazliËitih druπtvenih skupina prehete-rogeni da bi se uopÊe mogli svesti podisti nazivnik, a kamoli zadovoljiti.

Sa 7. konferencije

Nije dovoljno javnostinformirati, o πumarstvutreba razgovarati

Hradec Kralove

Piπe:Ana JuriËiÊ

Foto:»eπke πume


uzgajanje πuma

T ijekom dvodnevnog sastankaStruËnoga kolegija za ureiva-nje πuma na podruËju naπiËkepodruænice Hrvatskih πuma

(rasadnik GajiÊ i ©umarija Donji Mi-holjac) bilo je rijeËi o ostvarenju plan-skih zadataka u razdoblju od sijeËnjado svibnja. Pripremni su radovi obav-ljeni na 145.239 ha, πto je 64 postogodiπnjega plana, terenski na 38.237ha (16%) te zavrπni radovi na 100.849ha (53%). Izvanredne revizije obav-

Utjecaj EU na πumarstvozemalja kandidatkinja

Cijela se ova tema ukratko moæe sa-æeti u jednu reËenicu: Europska se unijau naËelu ne bavi πumarstvom. Meu su-dionicama Konferencije najduæe iskus-tvo s EU ima Bavarska, Ëiji je predstav-nik, ministarski viπi savjetnik Reinhold Er-lbeck izjavio da su bavarski πumari u po-Ëetku tim stanjem bili zadovoljni te prin-cipijelno bili protivnici jedne i jedinstve-ne europske πumarske politike. Meutim,danas, kad se na πumarstvo uglavnomneposredno odnosi viπe od 300 raznovr-snih odredaba razliËitih zakona, posta-je jasno da je takvo stanje neodræivo jersvaka od tih grana πumu vidi iz razliËi-tog kuta i ima drukËije prohtjeve (zaπti-tari prirode, industrijalci, poljoprivredni-ci…). Stoga je zemljama kandidatkinja-ma teπko odrediti svoju strategiju i poli-tiku πumarstva, kad se ne zna ni πto Eu-ropa toËno oËekuje od te grane gospo-darstva, te je jasno da Êe se πumari vrlobrzo morati ukljuËiti u aktivno sukreira-nje πumarske politike. ©umarstvo Êe slje-deÊim proπirenjem EU na istok uvelikedobiti na vaænosti samom Ëinjenicom daÊe broj zaposlenih u πumarstvu narastina 6 milijuna, a povrπina pod πumamapoveÊati se s 136 na 170 milijuna hekta-ra (za 25%). OpÊe je miπljenje da subven-cije sasvim sigurno neÊe pritjecati u πu-marstvo, ali da πumari mogu pametnoiskoristiti subvencioniranje dobivanjaenergije iz biomase.

Aktualni problemi natræiπtu drvom

Problematika prodaje drva tradicional-na je tema na godiπnjim sastancima ge-neralnih direktora dræavnih πuma sred-nje Europe, a koliko je smatraju vaænomgovori i to da je na 5. konferenciji dogo-voreno kako Êe se jednom godiπnje sa-stajati i rukovoditelji komercijalnih odjelasrednjoeuropskih dræavnih πuma. Ovo-godiπnja je opÊa ocjena stanja priliËnoloπa, odnosno, kako je izjavio predstav-nik Bavarske, Ëak se ne vidi ni svjetlo nakraju tunela! NajveÊi je problem zema-lja pripadnica EU-a jaki euro koji im ote-æava izvoz te sve intenzivnije odmica-nje ulagaËa prema istoku Europe. Kakobi dodali vrijednost, πumari sve viπe po-slova obavljaju u svojoj reæiji i drvo pro-daju franco dvoriπte kupca. Zemlje biv-πega istoËnoeuropskog bloka uglavnompate zbog zastarjelih i neadekvatnihdrvopreraivaËkih kapaciteta, dok Hrvat-ska veÊ tradicionalno izaziva Ëuenjepredstavnika ostalih dræavnih πuma zbogsituacije u kojoj Ministarstvo gospodars-tva odreuje cijene drvnih sortimenata,onemoguÊavajuÊi tako njihovo slobod-no træiπno formiranje.

Jasenom racionalnogospodaritipoπtujuÊi stanjena terenu!

GOSPODARENJE SASTOJINAMA HRASTA LUÆNJAKA IOBI»NOGA JASENA

Na terenskom kolokviju izneseni su pokazatelji kojiupozoravaju na potrebu promjene Pravilnika o ureivanjuπuma, odnosno ukljuËivanja pojedinih sastojina u etatglavnoga prihoda prije propisane ophodnje, u cilju odræavanjapotrajnosti prihoda

ljene su na 2000 ha (5%), godiπnjiplanovi na 106.258 ha (70%), a re-ambulacije na 19,14 ha (13%). Tije-kom rasprave istaknut je problem pov-rata imovine, kojom gospodare Hrvat-ske πume, bivπim πumovlasnicima. Pri-mjerice, na naπiËkom podruËju na-sljednici grofa PejaËeviÊa traæe pov-rat oko 12.000 ha πuma, πto je povrπi-na jedne poveÊe πumarije. »injenicaje da je sadaπnji vlasnik dræava Hrvat-ska, koja je πumarima povjerila gospo-

Rasprava u GJ KapelaËki lug - Karaπ


darenje, no dio Êe se πuma ipak mo-rati vratiti. Taj problem, reËeno je, mo-ra se rjeπavati na viπoj dræavnoj razi-ni. Na podruËju ©umarije Buzet razli-Ëite turistiËke organizacije i poduze-Êa te lokalna uprava uknjiæeni su napojedine πumske povrπine u dræavnomvlasniπtvu. Potrebno je, takoer, na ra-zini Vlade, Ministarstva i pravosuaodgovoriti na pitanje πto s tim πuma-ma, a ovu problematiku ugraditi u novizakon o πumama.

Program gospodarenjaza sjemenske sastojine

GovoreÊi o aæuriranju podataka zaHS-fond, mr. sc. Goran KovaË istak-nuo je da Êe sustav biti zaokruæen tekonda kada svi podaci budu na serve-ru i svima dostupni. TehniËki joπ nijerijeπen problem na Internetu, a teπko-Êe se pojavljaju i u radu s programomUREL. O tome je obavijeπtena Sluæbaza informatiku, koja mora naÊi odgo-varajuÊe rjeπenje. O izradi Programagospodarenja za πume posebne na-mjene - sjemenske sastojine, nazoË-ne je upoznao dipl. ing. Ivan ©uma-

nirati po sjemenskoj vrsti, bez obzirana njezinu zastupljenost u omjerusmjese, jer je ona cilj gospodarenja imora joj biti sve podreeno.

Tijekom upoznavanja ureivaËa scertifikacijom πuma, dipl. ing. RatkoMatoπeviÊ istaknuo je da u zapisnikuureajnog elaborata nije dovoljno ra-zraena analiza o negativnom ekolo-πkom utjecaju na πumu, a nedostaje isocijalna komponenta. Kada je rijeËo izdvajanju zaπtiÊenih povrπina, to ni-su kvalitetne πume, pa je to za πumareolakπavajuÊa okolnost. Treba predla-gati povrπine koje nam nisu prijeko po-trebne, primjerice u blizini vodotoka,na loπem, erodiranom zemljiπtu i dr.Prema pojedinim programima, zaπti-Êene Êe se povrπine joπ viπe poveÊa-vati, a lakπe ih je izdvojiti ako su rav-nomjerno rasporeene. Meu nekoli-ko iznesenih miπljenja o certifikacijiπuma izdvajamo ono predstavnika bje-lovarske podruænice H©-a: ”Najboljioblik zaπtite je kvalitetna gospodarskaπuma, a πumu nismo zaπtitili onda ka-da je prepustimo stihiji!”

Voditelj U©P-a Naπice dipl. ing.Vlatko Podnar upoznao je ureivaËe

stabala kriæanaca zbog utjecaja okol-nih πumskih sastojina. To nije sluËaj spravom klonskom sjemenskom plan-taæom u obliænjoj Orahovici, koja jeosnovana u polju i okruæena zasae-nom crnogoricom.

Uzgojno-ekoloπki,gospodarski i ureivaËkikriterij

Na podruËju ©umarije Donji Miho-ljac odræan je, u nazoËnosti domini-stra πumarstva Ivice Grbca i predsjed-nika Uprave Hrvatskih πuma ÆeljkaLedinskog, terenski kolokvij pod na-zivom Gospodarenje mjeπovitim sa-stojinama hrasta luænjaka i poljsko-ga jasena. Istaknuto je kako oko 7 po-sto (14.000 ha) ukupne povrπine ure-ajnoga razreda gospodarske sjeme-njaËe hrasta luænjaka Ëine sastojineu kojima poljski jasen tvori viπe odjedne treÊine drvne zalihe. Na trimastajaliπtima Gospodarske jedinice Ka-pelaËki lug-Karaπ (ureajni razred lu-ænjak iz sjemena, starost sastojina od80 do 105 godina, odsjeci 3b,3c, 23a,119a i 123b, ophodnja 120 godina)raspravljalo se o konkretnim sastoji-nama s uzgojnog, gospodarskog, ure-ivaËkog i ekoloπkoga glediπta, bu-duÊi da je iznimno zahtjevno gospo-dariti tim vrstama drveÊa zbog njiho-vih razliËitih bioloπko-uzgojnih i go-spodarskih osobina. Naime, poljski

novac. On je napomenuo da ove sa-stojine treba uvrstiti u istoimeni ure-ajni razred, πto je u skladu s vaæe-Êim Pravilnikom o ureivanju πuma.Vrijeme valjanosti navedenoga pro-grama potrebno je uskladiti s vreme-nom valjanosti Osnove gospodarenja,a ubuduÊe Êe ga, kao i Program zaklonske sjemenske plantaæe, uz pret-hodnu edukaciju, izraivati struËnja-ci iz ureivanja πuma. U vezi s tim mr.sc. Ivica MilkoviÊ istaknuo je kako sespomenuti ureajni razred mora defi-

s eksperimentalnom klonskom sje-menskom plantaæom hrasta luænjakau rasadniku GajiÊ ©umarije Naπice,osnovanoj 1991. godine. Plantaæa jedjelo pokojnog akademika Mirka Vi-dakoviÊa i naπiËkih πumarskih struË-njaka. Klijavost luænjakova æira veÊaje od 80 posto, a zahvaljujuÊi inten-zivnom prihranjivanju i navodnjava-nju te orezivanju urod se oËekuje sva-ke godine. Ovaj sjemenski objekt nemoæe zamijeniti prirodnu obnovu lu-ænjakovih sastojina, a u plantaæi ima i

U eksperimentalnoj klonskoj sjemenskoj plantaæi hrasta luænjaka

Nizinska πuma hrasta luænjaka, poljskoga

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Ivica TomiÊ


jasen zbog ËeπÊeg i obilnijega plo-donoπenja (fruktifikacije), pokretljivi-jega sjemena i bræega rasta u mlado-sti ima poËetnu prednost pred hra-stom luænjakom, te stoga veÊ u po-Ëetku moæe zauzeti povoljnije polo-æaje u rizosferi i prostoru iznad tla.Luænjak tu prednost nadoknaujesvojom vitalnoπÊu, dubokim ukorje-njivanjem i odreenom snoπljivoπÊuprema zasjeni koju Ëine nadrasla sta-balca poljskoga jasena. Osim toga,

Propadanje jasenovihsortimenata

- Prema prirasno-prihodnim tabli-cama za mjeπovite sastojine hrasta lu-ænjaka i poljskoga jasena, na prvombonitetu optimalni udio poljskoga ja-sena u drvnoj zalihi mjeπovite sasto-jine s hrastom luænjakom kreÊe se od52% u dvadesetoj godini do svega3% u 140. godini, a jasen u etatu pro-rede sudjeluje s oko 50% sve do 100.godine, kada je njegov udio u omje-ru smjese veÊ znatno umanjen. Ta-kve odnose, meutim, zbog nepovolj-noga, grupimiËnog, rasporeda jaseno-vih stabala ili zbog nedosljednosti uranijem gospodarenju nije uvijek mo-guÊe postiÊi - tvrdi mr. sc. Ivica Mil-koviÊ, voditelj Sluæbe za ureivanjeπuma H©-a. Dodaje da se u Hrvatskojna oko 6400 ha nalaze luænjakovesastojine u dobi od 80 do 140 godi-na, s udjelom poljskoga jasena veÊimod jedne treÊine ukupne drvne zali-he. Zbog usporena vrijednosnoga pri-raπÊivanja i propadanja sortimenatapoljskoga jasena i malog udjela hra-sta luænjaka, naglaπava MilkoviÊ, go-spodarenje takvim sastojinama do do-bi od 140 godina ne osigurava opti-malno koriπtenje proizvodnih moguÊ-nosti staniπta, a nerijetko dolazi donjegove degradacije. Osobito je va-æno pritom razlikovati sjeËnu dob po-jedine sastojine, koja je niæa od bro-ja godina ophodnje.

Problem suπenjaluænjakovih i jasenovihstabala

Na podruËju Gospodarske jedini-ce KapelaËki lug-Karaπ izraæen jeproblem suπenja hrasta luænjaka ipoljskoga jasena. Dipl. ing. Kruno-slav JelËiÊ istaknuo je da to nisu vi-πe jasenova staniπta, jer su regulaci-jom rijeke Karaπice i gradnjom ka-nala na okolnim poljoprivrednimzemljiπtima bitno promijenjeni sta-niπni uvjeti. Ne treba robovati pro-mjenama ureajnih razreda, veÊ pri-hvatiti stanje na terenu. Tako je nastajaliπtu broj 1 u odsjeku 3b istak-nuto kako je jasen u smjesi najza-stupljeniji te sudjeluje s 37 posto.Premda je po tome glavna vrsta,okolnosti su se promijenile i stoganema razloga da ta sastojina budeureajni razred jasena. Dipl. ing. An-te TustonjiÊ podsjetio je nazoËne daje najbolja ophodnja za jasen 80 go-dina te postavio pitanje zaπto ta sa-stojina ne bi imala ophodnju od stogodina. Dipl. ing. Æeljko Ledinskismatra da ureivaËi moraju biti flek-sibilniji i uzimati u obzir stanje naterenu i, konaËno, promijeniti Pra-vilnik o ureivanju πuma, kojegasmo se dosad strogo pridræavali.Dipl. ing. Kreπimir Turk misli kako Pra-vilnik ima dovoljno manevara, a ci-jeli problem moæe se rijeπiti izvan-rednom revizijom. Izraæeno je, tako-er, miπljenje da se u ophodnju nesmije dirati, veÊ treba dopustiti rani-ju sjeËu. Meutim, na vinkovaËkomse podruËju u takvim sastojinama go-spodarilo s ophodnjom od 110 go-dina. Dipl. ing. Krunoslav BaπiÊ, iznaπiËke podruænice H©-a, osvrnuo sena problem intenzivnoga suπenja lu-ænjaka i propadanja jasena, pod-sjeÊajuÊi na vaænost i drugih vrstadrveÊa, kao πto su grab i klen, kojiÊe odræati ovu sastojinu. Misli kakoje tu πumu ranije trebalo svrstati uureajni razred jasena, a krajnje jevrijeme da se poËne s obnovom lu-ænjakovim æirom.

Vaænost sjeËne dobi

Na drugom stajaliπtu, u odsjeku 23 a,u 95-godiπnjoj sastojini luænjaka(41%), jasena (18%) i graba (31%), di-pl. ing. Andrija ©tefanËiÊ istaknuo jeproblem ophodnje zbog poistovjeÊi-vanja sa sjeËnom zreloπÊu. - Mora-mo gledati kada je sastojina gospo-darski zrela, a sjeËnu dob ne smije-

Poljski jasen znatno prije odluænjaka postiæegospodarsku i fizioloπkuzrelost, a ophodnja zaureajni razred utvruje seprema glavnoj vrsti, hrastuluænjaku.

jasena i obiËnoga graba, na podruËju ©umarije Donji Miholjac

bitno je istaknuti kako poljski jasenznatno prije od luænjaka postiæe go-spodarsku i fizioloπku zrelost, a op-hodnja za ureajni razred utvruje seprema glavnoj vrsti - hrastu luænja-ku. Zato se nastoji zahvatima njegeπuma proredom, do dobi 80-100 go-dina, udio jasena u omjeru smjesemjeπovite sastojine svesti na mini-mum.


turizam

»esto spominjana izreka da sepovijest ponavlja, mogla bise primijeniti na ulogu πu-marstva u razvoju turizma

na podruËju Gorskoga kotara. »inje-nica je da su πumari u povijesti, kao idanas, imali nezaobilaznu ulogu upropagiranju i ulaganju u turizamovoga kraja.

PoËetkom 20. stoljeÊa πumar Ru-dolf Tredl inicira ureenje planinar-skih staza, vidikovaca i prilaznih pu-tova prema Zelenom viru. Zeleni virkao izletiπte prvi se put spominje1884., a prvi turisti organizirano gaobilaze 1935. Park-πuma GolubinjakLokve spominje se kao turistiËka de-stinacija veÊ 1900., kada se u njojodræavaju brojne sportske manifesta-cije i priredbe, a 1912. omoguÊenoje razgledavanje ureenim stazama istubiπtima πpilja Lokvarka.

Sredinom pedesetih godina proπlogstoljeÊa πumskogospodarske organi-zacije ulaæu znatna financijska sred-stva u gradnju lovaËkih kuÊa. U ra-zdoblju od 1956. do 1960. izgrae-no ih je desetak, meu njima i danasnajpoznatije Lividraga, LitoriÊ, Smre-kova draga i Milanov vrh. ©umarijaVrbovsko 1958. sudjeluje u gradnjividikovca Orlove stijene, obnovi ka-πtela u Severinu, ureuje parkove uSeverinu na Kupi, Vrbovskome i sl.

ZahvaljujuÊi πumarima odnosno ta-daπnjemu Goransko-primorskomeπumskom gospodarstvu Delnice, i Lo-vaËki dom Delnice osamdesetih jegodina proπlog stoljeÊa spaπen odpropadanja i nastavio je normalno sradom.

Ti primjeri iz povijesti svjedoËe dasu i tada πumari bili svjesni kako sepodupiranjem razvoja turizma u ovo-me kraju, na neki naËin pomaæe i osi-guranju dodatne egzistencije i zapo-πljavanju ljudi u sporednim djelatno-stima. Uvijek su bili svjesni da se isk-ljuËivo od prodaje drvnih sortimena-ta i drvne industrije u tom pasivnomkraju ne moæe æivjeti.

©UMARSTVO GORSKOGA KOTARA U NOVOJ ULOZI

U funkciji razvojaJoπ sredinom proπloga stoljeÊa poËelo se znatnije ulagati uizgradnju lovaËkih kuÊa. Danas je uËinjen joπ jedan koraknaprijed - izletiπta Golubinjak, Zeleni vir, skijaliπte TrπÊe ineki drugi objekti prepoznatljiv su dio turistiËke ponudeHrvatskih πuma i Gorskoga kotara u cjelini

U razdoblju od 1956. do1960. izgraeno je desetaklovaËkih kuÊa, meu njima idanas najpoznatijeLividraga, LitoriÊ, Smrekovadraga i Milanov vrh

Park-πuma Golubinjak Lokve

Danas je lakπe jer su i Hrvatske πu-me u svojoj poslovnoj politici i stra-tegiji istaknule potrebu razvijanja tu-rizma kao grane koja Êe uz nova za-poπljavanja ostvarivati i donositiodreeni prihod ne samo poduzeÊu,veÊ i kraju u kojem se potiËe taj ra-zvoj.

U posljednje dvije godine Upravaπuma Podruænica Delnice postigla jena tom planu vrlo lijepe rezultate. PorijeËima voditelja Hermana Suπnika,s postignutim rezultatima moæemo bi-ti vrlo zadovoljni, jer se svako ulaga-nje u objekte kao πto su Golubinjak

mo πablonski odreivati, nego to mo-ramo Ëiniti za svaki odsjek. Ekonom-ska zrelost bit Êe jednaka sjeËnoj do-bi kada osiguramo pomlaivanje sa-stojine. Za 10 posto jasena, primje-rice, ne moæemo smanjivati sjeËnudob. U mjeπovitoj sastojini, kao πtoje ova, ne smijemo gledati samo najednu vrstu drveÊa - kazao je ©tefan-ËiÊ. Dipl. ing. Vlatko Podnar upozo-rio je da se na ovom podruËje morapreferirati hrast, uz postupno prevo-enje ovih πuma u nove hrastove sa-stojine, a bude li se Ëekalo, neÊemoimati ni hrast ni jasen, veÊ nepoæelj-ne vrste poput lijeske i dr. Postavioje pitanje πto Êe se za 35 godina ra-diti u tom kompleksu nizinskih πu-ma, kada budu u fazi oplodnih sje-Ëa, i kakvo Êe biti naploivanje. Na-stavi li se intenzivno suπenje, zaklju-Ëio je, ove Êe sastojine nestati i sto-ga je vaæno da budemo ponajprijeuzgajivaËi i ekolozi pa onda i urei-vaËi πuma.

Ekonomski pokazateljisve znaËajniji

Na treÊemu stajaliπtu (odsjek 119 a),u osamdesetogodiπnjoj nekvalitetnojsastojini hrasta luænjaka (48%) i polj-skoga jasena (46 %), takoer je izra-æeno suπenje stabala, a grab kao pra-teÊa vrsta drveÊa indikator je sukce-sije i nedostatka vode. Nekada je tobilo poplavno podruËje, a sada jevodni reæim potpuno promijenjen.Na terenskom kolokviju izneseni supokazatelji koji upozoravaju na po-trebu promjene Pravilnika o ureiva-nju πuma, odnosno ukljuËivanja po-jedinih sastojina u etat glavnoga pri-hoda prije propisane ophodnje, u ci-lju postizanja potrajnosti prihoda.Istaknuta je vaænost gospodarskog iuzgojnog kriterija, uz optimizaciju iodræavanje gospodarskih ærtava naodreenoj razini. Uz poπtovanjeuzgojno-ekoloπkih Ëinitelja, osobitoje vaæan, reËeno je, gospodarski iliekonomski kriterij, jer Hrvatske πumekao TrgovaËko druπtvo mogu funkci-onirati samo u træiπnim uvjetima. Zak-ljuËujuÊi terensko druæenje, domini-star πumarstva Ivica Grbac istaknuoje da ekonomski pokazatelji u πumar-stvu dolaze sve viπe do izraæaja, bezutjecaja na πtetu πume. Pravilnik oureivanju πuma donosi πumarskastruka i moæe ga se, uz potporu Mini-starstva, donijeti veÊ sutra, no moraimati struËnu podlogu.


goranskog turizma

Kako bi se kvaliteta i usluga pobolj-πale, krenula je i promidæba objeka-ta putem Interneta, pa izletiπte Zele-ni vir ima i svoju web stranicu. IstoÊe se napraviti i s drugim objektima,kao πto je Golubinjak, ali i s lovaË-kim kuÊama. Tiskani su i promidæbe-ni materijali, poput vodiËa i jumbo-plakata.

Cilj svih tih aktivnosti privuÊi je πtoveÊi broj gostiju u ovaj naπ prelijepikraj, ali i vratiti turizam u Gorski ko-tar i dati mu ono znaËenje i mjestokoje je prije stotinjak godina imao natim prostorima.

Turizam nije samo privlaËenje go-stiju, veÊ im treba ponuditi i odgova-rajuÊe sadræaje, dati im neπto autoh-tono po Ëemu je ovaj kraj Lijepe Na-πe poznat. Tu bi svoje mjesto trebaliimati razliËiti sadræaji - πirenje ponu-de izleta po Gorskome kotaru, raz-gledavanje spomeniËke i kulturne ba-πtine, ali i koriπtenje naπih tradicio-nalnih manifestacija i dogaanja po-put natjecanja radnika sjekaËa, ski-jaπkih natjecanja, berbi gljiva, ljeko-vitog bilja i sliËno. U ponudi bi tre-bao biti i prepoznatljiv goranski su-venir, jer zaista imamo i dovoljno po-jedinaca, radnika delniËke podruæni-ce koji su pravi umjetnici u izradbisuvenira od drva, duboreza, slika sgoranskim motivima. Uz to vaæno je

i ureenje pjeπaËkih staza, obiljeæa-vanje planinarskih putova, ali i ure-enje okoliπa turistiËkih objekata (dosada se mnogo napravilo).

Ideja i planova je mnogo, a πto Êese od svega toga ostvariti ovisi i o fi-nancijskim moguÊnostima, ali i za-poπljavanju novih struËnih ljudi natim poslovima. Ne sumnjamo da Êeu svemu tome i dalje delniËka podru-ænica imati puno razumijevanje i po-moÊ Hrvatskih πuma i samog mena-dæmenta, koji je u pravom trenutkushvatio da se, nakon godina stagna-cije turizma u ovome kraju, moæekrenuti dalje i postati Ëak konkuren-tan u tom poslu i na domaÊem i nainozemnom træiπtu.

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπei arhiv

Lokve, izletiπte Zeleni vir, skijaliπte iBrvnara u TrπÊu, LovaËki dom u Del-nicama, te ureenje nekoliko lovaË-kih kuÊa u potpunosti isplatilo. Ulo-æena sredstva, te broj posjetitelja natim destinacijama potvruju da sekrenulo ispravnim putem i da se ulo-æena sredstva i trud pomalo vraÊajuu obliku ostvarenog prihoda.


ribarstvo

Piπe:mr. sc.

Darko Getz

Foto:D. Getz

O ribarima Podunavlja postojivelik broj novinskih i znan-stveno-popularnih napisa, πtonije sluËajnost, ako se zna da

je to podruËje od davnine bilo naselje-no ljudima koji su se bavili ribolovomi od njega æivjeli. O tome uostalom go-vore brojne iskopine prastarih naseljauz obale rijeka Drave i Dunava. U isko-pinama starih naselja u Baranji i okoli-ci grada Osijeka, iz kasnog neolita(2100. - 1900. pr. Kr.), nalazimo uzbrojnu lonËariju, ostatke starog oruæja,nakita, i dijelove udica, harpuna, kame-ne utege za mreæe, karbonizirane dije-love ribarskih Ëamaca i sliËne predme-te, koji se u nekoj modernijoj inovacijikoriste i danas. Prvi podaci o organizi-ranom ribolovu na podruËju baranjsko-baËkoga Podunavlja potjeËu iz vreme-na kolonizacije Nijemaca s Rajne, izme-u 1739. - 1768. godine. Njima se pri-pisuje uvoenje suvremenije tehnolo-gije ribarenja, ustrojavanje cehova, ri-barskih zadruga, knjiga evidencija ulo-va, zaposlenih ribara i sl.

Putopisac F. W. Taube (1777.) istiËePodunavlje kao podruËje gdje æivi “kra-

RIBARI, ©UMARI I LOVCI NA NEGDA©NJEM LOVNO-©UMSKOME PODRU»JUBELJE U BARANJI

Kamo je nestalotradicionalno ribarstvou Podunavlju

ljica svih dunavskih riba” - moruna, odkoje ribari prave glasoviti “ajvar” (ka-vijar), koji se izvozi. Ribe ima u izobi-lju pa se veÊi dio stanovnika uz rijekenjome hrani. U jednom izvjeπÊu caruiz 1781. godine, meu fiskalnim pri-hodima Vlastelinstva «Beljefl spominjese prihod od izdavanja ribnjaka u aren-du. U nekom drugom dokumentu (Boj-ËiÊ et al., 1982.) iz 1900. godine, na8606 k.j. ribolovne povrπine godiπnjeje bilo ulovljeno 959 tona ribe, koja seotpremala u svjeæem stanju sve do Bu-dimpeπte, a preostala se solila i otpre-mala prema Trstu i Rumunjskoj.

Kraljevi su Ëesto ribarima izdavali ra-zliËite povelje, darovnice i sl. dokumen-te kojima su oni ostvarivali pravo ribo-lova na rijekama Savi, Vuki, Dravi i Du-navu. Tako je naredbom - povlasticomod 16. travnja 1830. godine kralj Fra-njo I. Habsburg omoguÊio ribarima izApatina ribarenje na Dunavu sve do Or-πave. SliËan privilegij dan je i vukovar-skim ribarima 1830., koji su veÊ 1870.imali napisana Pravila o radu ribarskogaceha. Spominju se ribarski majstori, di-plome i sliËni dokumenti.

Melioracije

Ribolovno je podruËje do opseænihhidromelioracija, koje su zapoËele veÊpoËetkom 18. stoljeÊa, bilo vrlo veli-ko, jednostavno nezamislivo s dana-πnjeg pogleda u proπlost. Gradnjom na-sipa, prokopavanjem kanala, postavlja-njem ustava, crpnih stanica i sliËnimhidrotehniËkim postrojenjima, ribolov-na prostranstva poËela su se smanjiva-ti. Prema poznatom ekologu prof. Si-niπi StankoviÊu, prije viπe od dva sto-ljeÊa dijelovi Podunavlja i Potisja bilisu veliko ritsko - moËvarno podruËje,koje je u vrijeme poplava bilo nalik je-zeru veliËine oko 3,5 milijuna hekta-ra, s godiπnjom produkcijom od nevje-rojatnih 50 tisuÊa tona ribe. Rumunj-ski ekolog Antipa spominje povrπinu od900 tisuÊa hektara donjeg Dunava nakojem se svake godine riblja masa uve-Êala za 40 tisuÊa tona ribe. Po JosipuPlanËiÊu, do hidromelioracija podru-Ëje srednjeg Dunava i Drave davalo jegodiπnje 22,5 milijuna kilograma ribe.

Prihodi od ribarstvaispred poljodjelskih iπumarskih

U gospodarskom pogledu, prihod odribolova u proπlosti bio je znatno is-pred prihoda poljodjelstva i πumarstva.

Ribari, πumari i lovci odliËno su nekada suraivali radeÊi svatkosvoj posao u KopaËkom ritu i pomaæuÊi jedni drugima.Tradicionalnog je ribolova, dunavskih “alasa”, nestalo, a nestaloje i suradnje i druæenja i danas svatko traæi samo svoja prava

Dunav kod Hulova


U ribarstvu je radio velik broj ljudi. Ta-ko je npr. u apatinskom cehu sredinom19. stoljeÊa bilo uËlanjeno viπe od 500ribara. UsporeujuÊi danaπnje ulove ri-be na svim hrvatskim rijekama s oni-ma iz srednjeg Podunavlja, nije teπkozakljuËiti da je bio koliËinski, po ra-znolikosti vrsta, veliËini riba neuspo-redivo veÊi. Tako se u godinama du-gotrajnih poplava znalo uloviti izme-u 1000 do 1600 tona ribe. Osobitovaæne godine bogatih ulova bile su1924., 1925.,1926.,1927., zatim1955.,1956. i posebno 1965. i 1966.godina. Riba iz KopaËkog rita i ostalihribolovnih revira prevozila bi se bro-diÊem do Centrale u Apatinu, a odan-de, najËeπÊe joπ æiva, do Budimpeπte,Bratislave i BeËa. Ovisno o godiπnjemdobu, djelomiËno se suπila ili zamrza-vala u trπËanim zimovnicima ukopa-nima duboko pod zemljom.

Sredinom 50-ih godina proπloga sto-ljeÊa ribolovno podruËje iznosilo jeoko 32 tisuÊe hektara, od toga se 19tisuÊa smatralo visokoproduktivnim.Ribolovno podruËje bilo je podijelje-no na ribolovne revire. Svaki je revirimao ribolovnoga poslovou (tzv. de-setara) i skupinu ribara koji su ga op-sluæivali. Za boravak ribara bile su iz-graene ribolovne postaje, manje ku-Êe od gline i trstike, poslije sruπene inapravljene od opeke i betona na vi-

sokim stupovima, zbog moguÊe popla-ve. Prizemlje zgrade koristilo se kaoskladiπte za ribolovni alat, razliËite mre-æe, uæe, utege za mreæe (lance), sao-nice i sliËni ribolovni pribor. Gornjeprostorije bile su prilagoene ribarima;jedan dio prostorije sluæio je kao bla-govaonica, dok je drugi bio spavaoni-ca vojniËkog obiljeæja, sa æeljeznimkrevetima prekrivenim vojniËkim plah-tama i dekama. Svaki je ribar, poputstarojugoslavenskog vojnika, imaodrveni sanduk s osobnim stvarima,odjeÊom i priborom za odræavanjeosobne higijene. U neposrednoj blizi-ni postaje nalazio se bunar iz kojeg seuzimala voda za piÊe, kuhanje i drugepotrebe.

Ribolovne postaje-kuÊe

Do poËetka Domovinskoga rata(1991.) joπ su postojale ribarske postajeHulovo, Petreπ, Milπval, Srebrenica, Ba-tina i druge. Ostale su bile veÊ prije na-puπtene, neke su propale do neprepo-znatljivosti. Ribarska kuÊa na Renovu bi-la je spaljena 1989. godine, itd. U arhi-tektonskom pogledu bile su zanimljiveHulovo i Petreπ (stare viπe od 100 godi-na), predviene za upis u popis spome-nika kulture. Potpuno su uniπtene (spa-ljene), otprilike 1992. godine.

Osim KopaËkog revira (4360 ha), napodruËju baranjsko-baËkoga ribolov-nog podruËja postojalo je joπ 13 ribo-lovnih revira. U ribolovnom pogledunajvaæniji su bili KopaËki i Hulovski re-vir, koji su graniËili na glasovitome Ko-paËkom jezeru. To “jezero” (zapravoekoloπki bara) smatralo se oduvijeknajproduktivnijom ribolovnom vodomu cijelome srednjem Podunavlju. Po-stoje podaci (Payr, 1824.), da se poje-dinih godina moglo uloviti 500 do 600centi ribe (1 beËki cent = 56,0060 kg)tj. oko 33,6 tona ribe.

Ribolov

Dok se rijeËno ribarstvo temeljilo navelikoj koliËini i raznolikosti vrsta ribaza koje je postojalo zanimanje europ-skog træiπta, sam lov ribe imao je feno-loπki pristup promatranja i ponaπanjaribe tijekom godiπnjih doba. Pratio sevodostaj rijeke Dunava od gornje Aus-trije do Apatina. Za svakodnevno bi-ljeæenje bio je zaduæen grupovoa ko-ji je sluπao Radio Budimpeπtu ili Beo-grad u odreeno vrijeme. Zapisivao sevodostaj svake hidrometeoroloπke po-staje od Linza do Apatina. Na osnovitih izvjeπÊa moglo se predvidjeti traja-nje poplave, poËetak porasta ili, πto jejoπ vaænije, pada vodostaja, zatim po-druËje koje Êe biti preplavljeno, u ko-joj visini vodenog stupa, πto je bilo od

bitnog znaËenja u sprjeËavanju bijegaribe prema rijeci, koriπtenja ribolovnihmreæa itd. Dugogodiπnjim promatranji-ma vodostaja mogla se predvidjeti po-plava u iduÊoj godini. Kako se pak pra-tio vodostaj dok nije bilo izvjeπÊa s ra-diopostaja, nije nam poznato. Navod-no su ribari s drvenim πtapiÊima ozna-Ëavali rub lica vodene povrπine na po-Ëetku obale.

Ribari su nesluæbeno bili podijelje-ni na ribare otvorene vode (rijeËni ala-si, ili halasi) i one ritske, koji su isklju-Ëivo lovili na mirnim vodama poplav-nog podruËja. Premda su jedni i drugibili osposobljeni za ribarenje na sva-kom dijelu ribolovnog podruËja, po-stojala je stanovita specijalizacija. Ri-barenje na otvorenoj rijeci zahtijevaloje uporabu drukËijih mreæa i ribolov-nog pribora od onoga u ritu. Tako je,na primjer, na otvorenoj rijeci bila uuporabi tzv. “keca”, kojom su se u zim-skim mjesecima po dnu rijeke lovili ke-Ëige, smuevi, πarani, na mjestima gdjesu mirovale “krtoæile”. U mirnim rit-skim vodama koristile su se vrπe, vuË-ni alovi, setke, a u novije doba tzv. me-tlice i maraæe izraene od finoga aliËvrstog najlonskoga konca. Velike pre-storske vrπe sluæile su za pregraiva-nja kanala i fokova. Osim uloge hva-tanja ribe, trebale su sprijeËiti njihov

odlazak prema rijeci, πto Êe poslije bi-ti razlogom zakonske zabrane i kori-πtenja. Joπ su se tijekom 20. stoljeÊakoristili “reketzi” ili “weisevi”, plotoviispleteni od trstike kojima bi se riba us-mjeravala prema kruæiπtu, stanovitomlabirintu takoer ispletenom od trsti-ke. Bili su to relativno jednostavni ri-bolovni alati visoke uËinkovitosti. Lo-πa je strana πto se Ëesto morao poprav-ljati zbog divljaËi koja bi ga znala znat-no oπtetiti nakon povlaËenja vode izrita.

NajËeπÊe upotrebljavani ribolovnialat bio je “alov”, sastavljen od viπemreæa (Ëesto 32 - 38 kom.) razliËite du-bine. Mreæa je imala dva uæeta (jede-ka), donjak optereÊen olovom i gornjaks Ëepovima - “paraπima” na povrπinivode. Mreæom se iz Ëamca mogla za-okruæiti neka bara, dio KopaËkog je-zera, zatim bi je ribari s dviju stranaistodobno vukli prema obali. Na sre-

U upravi Parka prirode KopaËki rit, a ikod veÊine ovdaπnjih ekologaprevladalo je miπljenje da bi trebalonastaviti tradiciju ribolova dunavskih“alasa” (halas = ribar), ako niπta drugo,ono iz turistiËkih razloga

Ribari s Dunava, uπÊe Drave, 1998.


dini se nalazila, na najdubljem dijelu,najveÊa mreæa koja bi pri izvlaËenjupoprimila konveksni oblik nalik na“trbuh” u kojem bi se nalazila riba. Uritu su se ribari sluæili vrπama razliËiteveliËine i drugim suvremenijim ribo-lovnim mreæama. Za sprjeËavanjeodlaska ribe u rijeku bila je izgraenaæiËana ograda. Ostaci te ograde moguse joπ uvijek vidjeti u blizini kanala Re-nova i Hulova.

Opadanje vodostaja u ritu bilo je odpresudnog znaËenja za uspjeπan ribo-lov. ZnaËilo je to ujedno bijeg ribe pre-ma matici rijeke, hvatanje ribe u veli-koj koliËini, o Ëemu je u krajnjem slu-Ëaju ovisila plaÊa ribara. Nepravodob-no zatvaranje kanala i fokova uzroko-valo je smanjenje ulova ribe, do ma-nje plaÊe ribara, πto se nije smjelo do-goditi.

»im se primijetilo da Dunav u gor-njem toku stagnira, blago opada ili za-poËinju stanovita kolebanja vodostaja,zatvarale bi se “kapije”. Na kanale ifokove spuπtale bi se Ëvrste mreæe op-tereÊene masivnim lancima kao utezi-ma ili bi se postavile prestorske vrπe.Radilo se danonoÊno. Nije se smjelopogrijeπiti. Bio je to iznimno naporanrad. Ribari bi po nekoliko noÊi boravi-li na vodi pokraj “kapija”, prestora ipregrada otklanjajuÊi s njih nanose po-lomljene trstike, razliËito granje pa i Ëi-tava stabla koje bi donijela voda s po-plavnog podruËja. Istodobno bi se izvrπa vadila riba. Tijekom dana moralabi se dopremiti do ribarske postaje jerbi predveËer ili rano ujutro doπao ri-barski brod i otpremio je u Apatin.

Prodaja i preradba ribe

U Ribocentru u Apatinu riba bi sesortirala prema vrsti, koliËini, træiπnojvrijednosti. VeÊi dio vrjednije ribe (πa-

Na mjestu gdje se prodavala riba(manipulacija) bilo je uvijek æivo. Kup-ci bi se natjecali oko otkupa ribe. Dioribe preraivao se za konzerve, neπtose ribe suπilo i dimilo u posebnim pu-πnicama. Neprodana bjelica, ako nijepreraena u riblje braπno, prodavanaje uzgajivaËima stoke. Navodno je po-boljπavala prirast svinja. Pri duljoj upo-rabi meso bi poprimilo miris ribe, pasu se prekupci Ëesto kolebali oko kup-nje svinja iz ribarskih naselja.

Ekoloπke promjene upodunavskimekosustavima

PoËetkom i sredinom proπlog stolje-Êa dogodile su se znatne promjene usastavu ribljih populacija srednjeg Po-

dunavlja. Zbog gradnje HE –erdapizostala je seoba migratornih πtitono-πa (Chondrostei): jesetri, pastruga, mo-runa. Istodobno pojavile su se vrste izdrugih podneblja: ameriËki somiÊ (pa-stat), sunËanica, srebrni karaπ (babu-πka), amur, sivi i bijeli tolstolobik i dru-ge vrste. U osobito velikoj mnoæini po-javila se babuπka na Sakadaπu. Izme-u 1973. do 1979. god. lovila se u ve-likim koliËinama, u nekim godinamai do 16 vagona (1 vagon = 10 tona).Zanimljivo, jedinke populacije bile suiste veliËine; 4-5 babuπki teæilo je 1 ki-logram. Svjeæe ulovljena riba imala jelijepu srebrnasto-zelenkastu sluzavukoæicu, koja bi se poslije u “barci” ilimreæi tzv. “krevetu” izgubila i popri-mila platinasto-aluminijski sjaj kovi-ne i gruboÊu krljuπti. Bila je iznimno

PovlaËenje alova (mreæe) na dijelu KopaËkog jezera, pedesetih godina

Kapitalni primjerak morune (Huso huso L.) ulovljen na Dunavu 1952. (185 kg)

ran, som, smu, πtuka, keËiga) pohra-nio bi se u brod “tikvaru”, posebno gra-enu za tu svrhu. Kroz brojne otvore“tikvare” protjecala bi rijeËna voda, ta-ko da bi riba mogla preæivjeti viπe tjeda-na i mjeseci, odnosno do neke buduÊenarudæbe kupca. Manje vrijedna bjeli-ca bacana je u rijeku, odnosno 60-ihgodina preraivana je u riblje ulje ibraπno.

Ribari su nesluæbeno bilipodijeljeni na ribareotvorene vode (rijeËni alasi,ili halasi) i one ritske, kojisu iskljuËivo lovili na mirnimvodama poplavnog podruËja


nasipa u Baranji izvan dosega poplaveostalo je oko 44.000 hektara, a u BaË-koj znatno viπe. Zbog smanjenja plav-nog podruËja, a time i ribljih popula-cija i sve veÊeg umjetnog uzgoja ribeu ribnjacima, s poËetka proπlog stolje-Êa, poËele su se osipati ribarske zadru-ge. Sedamdesetih godina administrativ-no su razgraniËene ribolovne vodeizmeu opÊina Osijek, Sombor i BeliManastir. Ribolovna centrala u Apati-nu (“Ribocentar”) prestala je s proi-zvodnjom ribljih konzervi, ribljeg bra-πna, zbog pomanjkanja jeftine sirovi-ne. Jedna za drugom gasile su se ribar-ske postaje. Ribarska skupina u Batinikao i ona na Hulovu rasformirane su1975. godine, ribarska skupina u Na-hatu i ona na Milπvalu neπto prije(1968.). Do poËetka Domovinskoga ra-ta preostalo je 20-ak ribara u Apatinu i

10-ak u Parku prirode KopaËki rit, odkojih je polovica bila iz Osijeka.

Nestajanje rijeËnogribarstva

Neprijeporna je Ëinjenica da rijeË-no ribarstvo postupno izumire. NavestÊemo samo neke od veÊ poznatih ra-zloga - uzgoj πarana i druge ribe u rib-njacima u zadovoljavajuÊim koliËina-ma, poveÊano zanimanje træiπta zakonzumnim πaranom, oneËiπÊenje ri-jeËnih voda fenolima koji ribljemu me-su daju okus nafte, zatim neredoviti inesigurni ulov ribe tijekom godine,smanjenje visokovrijednih vrsta ribe,poveÊan broj ihtiofagnih ptica, npr.kormorana kojih navodno ima viπe od3000 jedinki, velik broj ribokradica, teπportsko-ribolovnih udruga koje u vjeË-nom nadmetanju, s doktrinom uspo-redbe ribara s ekoloπkom katastrofom,utjeËu na politiku vlasti prema rijeËno-me ribarstvu. Osim toga, onih “klasiË-nih” prepoznatljivih ribara “alasa” vi-πe i nema. Jednostavno su izumrli, anisu odgojili mlae ribare koji bi na-stavili tradiciju ribolova iz proπlih vre-mena. Tomu je pridonijelo i Rjeπenjebivπega RepubliËkog zavoda za zaπti-tu prirode iz 1984., kojim su ribari de-finitivno udaljeni iz Posebnog zoolo-πkog rezervata KopaËki rit.

U upravi Parka prirode KopaËki rit,a i kod veÊine ovdaπnjih ekologa prev-ladalo je miπljenje da bi trebalo nasta-viti tradiciju ribolova dunavskih “ala-sa” (halas = ribar), ako niπta drugo, onoiz turistiËkih razloga. To nastojanje pot-krjepljuje nedavno izraena studija oupravljanju KopaËkim ritom, potaknu-ta nalogom Ministarstva za zaπtitu oko-liπa i prostornog ureenja i potpomog-nuta sredstvima Svjetske banke za ra-zvoj. Na æalost, podaci koriπteni u tojstudiji potjeËu iz 1984. godine, kada jezadnji put obavio istraæivanja OOURIstraæivaËki razvojni centar za ribar-stvo pri Fakultetu poljoprivrednih zna-nosti iz Zagreba. Mora se priznati daje 19 godina, za takav dinamiËan eko-sustav kao πto je KopaËki rit, vrlo dugorazdoblje.

Mislimo da se ribarenje na dosada-πnji naËin, pojedinaËno bez kontroleulova i prodaje, ne bi smjelo dopustiti.

otporna. Mogla je æivjeti izvan vodeu nekoj hladnijoj prostoriji i po neko-liko dana.

ZahvaljujuÊi pojavi babuπke u Ko-paËkom ritu (Sakadaπu), ribari su pri-mali redovito plaÊu, a ostalo je novca iza druge potrebe ondaπnjega OOUR-aza ribarstvo KopaËevo.

Presudni utjecajobrambenih nasipa

Nakon izgradnje glavnih obrambe-nih nasipa u BaËkoj i Baranji: Dravskogau duæini od 31,67 km, Drava-Dunav18,41km, Zmajevac-KopaËevo 32,73km, i onoga u BaËkoj od hrvatsko-ma-arske granice do BaËkog Monoπtora-Apatina-Bogojeva (61,39 km), ribolov-no produktivna povrπina uveliko jesmanjena. Tijekom povijesti gradnje

Ribarska postaja (kuÊa) Petreπ

Izmjera ulova: ribari, kupci, manipulant, kantar vaga (1973.)

U godinama dugotrajnihpoplava znalo se uloviti izmeu1000 do 1600 tona ribe. Osobitovaæne godine bogatih ulova bilesu 1924., 1925., 1926., 1927.,zatim 1955., 1956. i posebno1965. i 1966. godina


Riba bi se morala preuzimati i otpre-mati (prodavati) preko uprave Parka pri-rode, zbog uvida u riblje populacije,πto za sada nije moguÊe. Ribari su sklo-ni davati netoËne podatke kako bi uma-njili porez i druga davanja dræavi, od-nosno Parku prirode ako je to tako ure-eno. Zbog odræavanja tradicije ribo-lova i eventualno smanjenja koncen-tracije ribe kojoj prijeti uginuÊe, upra-va Parka prirode morala bi imati u vi-du formiranje jedne manje skupine ri-bara, koja bi djelovala prema potrebi.Drugo je pitanje komercijalne isplati-vosti izlova ribe, osnivanje sluæbe ko-ja bi pratila taj dio poslovanja Parkaprirode. Osim toga, potrebno je uzetiu obzir zaπtiÊene ptice i druge æivoti-nje kojima ne smiju nedostajati izvorihrane. KonaËno, u Parku uæivajuiznimnu zaπtitu, zbog njih je podruËjeproglaπeno zakonom zaπtiÊenim.

Dobar odnos ribara saπumarima i lovcima

Na kraju treba reÊi da su ribari bili uizvanredno dobrim odnosima sa πuma-rima i lovcima; nepoznate su bile bilokakve svae oko ribolova, kretanja i ko-riπtenja podruËja gdje bi se mogli oËe-kivati neki nesporazumi. Naprotiv, ri-bari bi u vrijeme velikih poplava, ka-

kva je bila 1965. godine, pomagali uspaπavanju divljaËi, πumari bi pak u se-zoni kada se nije moglo ribariti anga-æirali ribare u uzgojnim radovima ili zaizradbu trπËanih snopova, za prijevozlovaca do udaljenih dijelova rita. Za-jedniËko druæenje lovaca i πumara ni-je bila rijetkost. »esto bi ribari ugostiliπumare i lovce svojim glasovitim fiπpa-prikaπem i drugim specijalitetima, alovci njih nekim Ëobancem ili sliËnomdelicijom. Zaπto to tako nije danas, te-πko da se moæe razumjeti.

Ribarski Ëamac “Ëikl”, kolciza vrπe i ulovljeni πarani,kanal Sakadaπ 1984.

U ORAHOVICI PRIKAZAN RAD NAJSTARIJE ÆI»AREU HRVATSKOJ

Stara damajoπ uvijek radi!Joπ 1979. godine ondaπnje ©G Krndija iz Naπica kupilo je uAustriji specijalnu πumsku æiËaru Mini Urus, tip 400-0,9, zaizvlaËenje drvnih sortimenata iz proreda, s teπko pristupaËnihbrdovitih terena. ©umarski struËnjaci iz svih naπih upravanedavno su imali prilike vidjeti u radu tu korisnu napravu

Udaljenost privlaËenja s tomje æiËarom do 400 metara, atrupci mogu biti vuËeni pozemlji - tada je maksimalnateæina do 1500 kg, ili paknoπeni na sajli, a tada teæinane smije prijeÊi 900 kg

Prikaz rada æiËare dao je dipl. ing. Branko MandiÊ

Pri eksploataciji πuma u brdskimi planinskim podruËjima, po-sebno tamo gdje su veliki na-gibi i slaba otvorenost πuma,

oduvijek je velik problem bio transportdrvne mase do tvrde ceste i pomoÊnogistovariπta. U naπim krajevima to suproπlih desetljeÊa uglavnom obavljalikirijaπi s konjima. Meutim, kako su ko-nji nestajali, jer su svakim danom teusluge bile sve skuplje, to se nastojalorijeπiti na razliËite naËine. ©umari napodruËju Naπica vidjeli su prihvatljivnaËin izvlaËenja trupaca uz pomoÊ po-kretnih æiËara. Tako je u nekadaπnje ©GKrndija iz Naπica, joπ 1979. godine, sti-gla prva specijalna πumska æiËara tipaMini Urus 400-0,9 austrijske tvrtke “Re-inhold Hinteregger” iz Villacha.

Premda se veÊina πumskih povrπinaondaπnjega gospodarstva nalazila u ni-zinskim predjelima, na podruËju πuma-rija Orahovica i Slatinski Drenovac, ve-Êina πumskih povrπina na padinama jeKrndije i Papuka, gdje je teren preteæi-

to brdovit, pa Ëak i planinski, ispresije-can brojnim dubokim jarcima s mnoπ-tvom izvora i malih vodotoka, koji ujesenskim i proljetnim mjesecima obi-luju s bujiËnim vodama. IzvlaËenjedrvnih sortimenata s takvog terena mo-guÊe je jedino s konjima. Potkraj pro-πloga stoljeÊa naglo se smanjivala po-nuda kirijaπa, tako da se znatno povi-sivala cijena izvlaËenja pa je rjeπenjepronaeno u koriπtenju πumskih æiËa-ra, koje su se pokazale i vrlo praktiËneu tim πumarijama. Tako se od 1981.do 1989. godiπnje izvlaËilo od 2250do 3100 prostornih metara trupaca.


PoËetkom Domovinskoga rata i bloka-dama cesta u tom pobunjeniËkom po-druËju, æiËara je ostala zarobljena i de-vastirana. Tek je prije nekoliko godi-na obnovljena i ponovno 1999. g. po-stavljena u ©umariju Orahovica, zaprivlaËenje i izvlaËenje drvnih sorti-menata. Tako su veÊ 2000. g. privu-Ëena 2683 prostorna metra, iduÊe go-dine 1666, a proπle godine 1474prostorna metra.

Nedavno su πumarski struËnjaciimali priliku na terenima ©umarijeOrahovica, u GJ OrahoviËka planina,u πumskome predjelu Poæarike, odsjek16 a, vidjeti u radu tu πumsku æiËaru,koja je unatoË svojoj starosti joπ uvi-jek u dobroj “kondiciji”.

Piπe:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ

ÆiËarom upravlja samo jedan radnik,Petar Milovac

Osim æiËare, u naπiËkoj upravi koriste i æiËno-transportnisustav Igland 4000/2, za privlaËenje drvnog sortimenta spoviπenih terena, koji je montiran uz traktor IMT 560

O tehniËkim znaËajkama æiËare, omjestima i naËinima postavljanja imontiranja, o naËinu rada u privla-Ëenju i transportu drvnog materijala,πumarskim je struËnjacima koji se ba-ve transportom u pojedinim naπimupravama govorio dipl. ing. BrankoMandiÊ, koji je svojedobno i diplo-mirao na temu πumske æiËare. Uda-ljenost privlaËenja s tom je æiËaromdo 400 metara, a trupci mogu biti vu-Ëeni po zemlji - tada je maksimalnateæina do 1500 kg, ili pak noπeni nasajli, a tada teæina ne smije prijeÊi900 kg. Posebno zanimljiv bio je ipodatak kako æiËaru pogoni najobiË-niji VW motor od 1220 cm kubna,od samo 34 KS. ÆiËarom upravlja sa-

mo jedan radnik, a uz nju ide i trak-tor s vitlom Ëiji je radni uËinak ve-zan uz uËinak same æiËare, koji sluæiza razvoæenje i sortiranje izvuËenihdrvnih sortimenata po pomoÊnomistovariπtu. On se ujedno koristi i zapremjeπtanje æiËare. U donjem dije-lu rada æiËare dva radnika prikapËa-ju drvne sortimente, koji se mogu kva-Ëiti do 25 metara sa svake strane no-sivog uæeta. Godiπnji prosjek izvla-Ëenja tom æiËarom do sada je bio oko2683 prostorna metra, odnosno 37 do50 metara dnevno.

- Premda rad æiËare i troπkovi priv-laËenja nisu baπ jeftini, ucjene kirija-πa posljednjih godina, kao i naπa eko-loπka razmiπljanja potaknuli su nas naobnovu æiËare i njezino puπtanje u rad- istaknuo je upravitelj naπiËke Upra-ve dipl. ing. Vlatko Podnar. - Kako veÊidio naπih πumskih povrπina graniËi ipripada Parku prirode Papuk, koriπte-nje teπkih traktora i LKT-a ostavlja vi-πegodiπnje tragove u πumskim vlaka-ma, mislim da Êe buduÊnost ipak bitiu πumskim æiËarama.

- PrivlaËenje drvnih sortimenata uovim naπim teπkim brdskim uvjetimapokazalo se zadovoljavajuÊim, prem-da se joπ dosta toga moæe unaprijeditii poboljπati, prije svega rad i uvjete ra-da. To Êe nam biti i cilj u buduÊnosti -rekao je dipl. ing. Andrija ©tefanËiÊ,savjetnik u Direkciji, inaËe inicijatorkupnje te æiËare prije gotovo Ëetvrt sto-ljeÊa.ÆiËara je radila na vrlo teπkom i brdovitom terenu ©umarije Orahovica


N a πirem podruËju Pljuskare, utragovima sedimentnih stije-na, saËuvani su tragovi iπËe-zloga Panonskog mora. Mo-

re datira iz geoloπke proπlosti badena,prije 17 milijuna godina. Danas trago-ve mora pronalazimo u sedimentnim sti-jenama Dilj-gore neoglenske starosti.

U davno doba more je prekrivaloprostor Panonske nizine, a time i pro-

Donedavno je u gustoj bjelogoriËnoj πumi u πuπtanju liπÊa ipjevu ptica snivala Pljuskara. Taj kanjon, vaæan paleontoloπkilokalitet na Dilj-gori, nalazi se nedaleko od izvora potoka Petnje,podno Vidova brda, a relativno blizu Papa hrasta. »ine ga izvor,tri slapa na potoku, πpilja i kamenolom

stor brodskoga Posavlja i Dilj-gore, kojaje bila jedan od otoka. More je bilo plit-ko, razvedenog dna.

Uz obalu æivjeli su πkoljkaπi debe-lih ljuπtura, oπtrige, ËeπljaËe. Jeæinacdebelih Ëahura (Clypeaster sp.) i da-nas se nalazi na podruËju Pljuskare, ukanjonu, saËuvan u sedimentnoj sti-jeni. Nalazi fosilnog bilja kao πto jefosilni otisak lista, govore o toploj kli-

Slapovi

NajveÊi slap, πiroka kamena barijera,na najveÊoj nadmorskoj visini dug se-dam metara, zbog potresa - tektonskogporemeÊaja koji se zbio 13. travnja 1964.godine, gotovo je presuπio, tj. izvor jepreusmjerio tok. Bio je to najjaËi potresu posljednjih 200 godina, s epicentromna dubini 60 km i udarom jaËine 7.

Neπto niæe od πiroke kamene barije-re malena je πpilja. Iz njezinih njedaravidimo izbijanje potoka. Taj je izvor pre-ma legendi “Izvor æivota”. Zahvaljuju-Êi njemu preæivjela je lijepa ©alindra.

Druga dva slapa, Velika i Mala Plju-skara, plijene svojim izgledom. VodastoljeÊima ispire vapnenaËke - sedi-mentne stijene, odnosi mulj u dolinu iotkriva stranice davne proπlosti. Zvuk

OBI©LI SMO KANJON PLJUSKARE, PALEONTOLO©KILOKALITET NA DILJ-GORI

»uva li lijepa ©alindra i danas

mi tercijarnog razdoblja. NestajanjemPanonskoga mora nastaju moËvare ibare. U halocenu se formira tok poto-ka Glogovice i veÊih potoka, koji sespuπtaju s Dilja prema savskoj nizini.

Prije πest tisuÊa godina to je po-druËje bilo pokriveno nepreglednimπumama, ispresijecano brojnim po-tocima, barama i moËvarama u ni-zini.

Potresom i tektonskim promjenama potok jepromijenio tok Srednji slap

Piπe:Veronika

PetriÊ-StjepanoviÊ

Foto:V. P.

StjepanoviÊ

Donji slap

priroda


vode koja skakuÊe izmeu kamena ukanjonu, otpale grane i πuπkanje liπÊana njima upotpunjuju tu netaknutu lje-potu. U proljeÊe, na proplanku iznadslapova, poljana je visibaba, tisuÊa bi-jelih, prekrasnih, lelujavih glavica.

Kanjon

Kanjon je vrlo strm, dubok i do desetmetara. Na njegovu dnu æubori poto-ËiÊ, osobito nakon obilnih kiπa. Po sre-dini urezanoga kanjona vidljive su ma-nje izduæene poluπpilje. Vidljivo je usi-jecanje potoka. Na lijevoj strani kanjo-na, u neposrednoj blizini donjeg slapa,na neπto niæoj nadmorskoj visini viπe jemetara duga i dvadesetak metara dubo-ka πpilja; krije tajnu podzemnog prosto-ra. Niska je, nije duga, proπirena je ulijevo. Tlo je ispunjeno zemljanim na-nosom nepoznate debljine, na kojem sutragovi divljih æivotinja i rijetkih znati-æeljnika koji povire u nju. U πpilji æiveπiπmiπi. Zimi ih tamane lisice dok snenivise sa stropa, koji je ispunjen otiscimajeæinaca i πkoljaka. Na stijeni suprotnood ulaza nalaze se uski manji kanali na-stali erozijom.

Arheolozi savjetuju da joj se divimou sadaπnjem obliku, bez otkopavanja.Pljuskaru je potrebno ispitati. Potrebnoju je pribliæiti ljudima koji su zainteresi-rani za djeliÊ netaknute diljske ljepote.

Slapovi Pljuskare nisu veliki kao pli-tviËki, ali su lijepi i zanimljivi zbog lo-kacije na kojoj se nalaze. ©pilja nije ninalik CerovaËkim πpiljama, ali je tako-er zanimljiva i vrijedno je doÊi i po-gledati je, te Ëuti legendu o lijepoj ©a-lindri koja je ovdje nekad æivjela i pilavodu s “Izvora æivota”.

Legenda o ©alindri

U rimsko doba, za cara Justinijana,æivjela je lijepa ©alindra. Mitska priËakaæe da je car Justinijan bio zaljubljenu nju. Njegova je æena bila ljubomornana lijepu ©alindru. Smiπljala je kako daje namami i ubije i tako se rijeπi lijepe,mlade suparnice. Car je na vrijeme odsluge saznao za planove svoje æene,odluËio je sakriti ©alindru u Gradinu ublizini jezera Petnje, da je spasi. Æenaje u meuvremenu otkrila mjesto gdjese skriva ©alindra i poslala vojnike daje ubiju. Rimski vojnici koji su je Ëuva-li doznali su za plan careve æene. Ka-ko im je ©alindra bila draga jer nikomunije napravila nikakvo zlo, sakrili su jeu πpilji na Pljuskari. Ona je toËila vodus “Izvora æivota”, skupljala bilje po hra-stovim i bukovim πumama u bliziniizvora i zahvaljujuÊi vodi i πumskimplodovima, uspjela preæivjeti, ostati li-jepa i doæivjeti duboku starost.

Pljuskara

Joπ samo treba pojasniti otkud nazivPljuskara. Voda ne æubori veÊ padaju-Êi pljuska po vapnencu, klizi po zele-noj mahovini kojom je obrastao kamen,te pljuskanjem odlazi u dolinu premajezeru Petnji.

Tragovi πkoljki u kamenu - Pectensp.(baden), okamina Jakovljeve kapice

Otisak lista na lipovom panju

Sedimentna stijena s tragovima proπlosti

izvore na Dilj-gori?

Voda ne æubori nego pljuska po vapnencu i klizi...

Voda stoljeÊima ispirevapnenaËke - sedimentnestijene, odnosi mulj u dolinu iotkriva stranice davne proπlosti


Hortikultura Hortikultura πumske razglednice

©UMARIJA BUJE

©umarija Buje, koja gospodari s10.000 ha πuma, najbolji je primjerpovezanosti i ovisnosti πumarstva i turizma. Ovdje se ne æivi odprodaje drva, nego od proizvodnje ukrasnog cvijeÊa i grmlja, odhortikulturnih djelatnosti.

U unutraπnjosti Istre, dvanaestakkilometara od mora, od gra-nice sa susjednom Slovenijompa sve do doline rijeke Mir-

ne, prostire se podruËje ©umarije Bu-je. Gospodari na povrπini od 8000 hadræavnih i 10.000 ha privatnih πuma.Desetogodiπnji propisani etat iznosi10.000 m3, a desetogodiπnji propisaniuzgojni radovi 1500 ha.

Gotovo 70 posto povrπina dviju go-spodarskih jedinica, Oprtalj i Krπin, po-krivaju πikare bjelograbiÊa i panjaËamedunca i cera. Najkvalitetnije πum-ske sastojine bijelog i crnog bora i sje-menjaËa cera, povrπine 170 ha, nala-ze se u πumskom predjelu Kornaria uGJ Oprtalj (gornja Bujπtina). Tu se drvnazaliha kreÊe od 400 do 500 m3/ha. ©u-marija ima u vlasniπtvu i dio zemljiπta

Dio cvijeÊa u rasadniku FranËeskija

Voditeljica rasadnika Ester BrajkoviÊ-Vladilo

Zelene povrπine i cvijetnjaci u Umagu koje

Sastojina crnog i bijelog bora i cera u πumskom predjelu Kornaria

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe


kao glavna djelatnost kao glavna djelatnostpa ne vidim razlog da se to veÊ jed-nom zakonski ne rijeπi - kaæe ©en.

Uzgojni radovi, protu-poæarna preventiva...

Osim sjeËe manjih koliËina crnogbora, koji nema neku prou na træi-πtu, najveÊi dio radova obavlja se nauzgoju, na ËiπÊenju sastojina i uree-nju donjih etaæa u borovim i cerovimsastojinama.

U ©umariji je zaposleno tridesetakradnika, najveÊi dio u proizvodnji. Ne-dostaje struËnog osoblja, potreban jebarem joπ jedan πumarski inæenjer, alii nekoliko lugara, kako bi se posao mo-gao kvalitetnije i bræe obaviti.

Zbog duljeg suπnog razdolja, tijekomproljeÊa bilo je manjih poæara, ali nijebilo veÊih πteta. Protupoæarnoj preven-tivi posveÊuje se velika pozornost uljetnoj sezoni, od lipnja do rujna, kadasu organizirana i stalna deæurstva i mo-trenja. Postoje i dvije motrilaËke po-staje, na Markovcu i Svetom Jurju, odkuda je moguÊ pregled cijelog podru-Ëja πumarije. Dobra je suradnja s pro-fesionalnom vatrogasnom postrojbomu Umagu, pa u sluËaju poæara moguna vrijeme i uËinkovito djelovati.

Otvorenost πuma πumskim promet-nicama iznosi 16 km/1000 ha. RijeË jeo starijim cestama koje redovito odræa-vaju, a ove godine obnovili su i desetakkm πumske ceste do predjela Kornaria.Problem za πumske ceste motoriziranise turisti koji se svojim vozilima, dæipo-vima i motorima slobodno kreÊu po πu-mama i uniπtavaju prometnice. - Dabismo ih u tome sprijeËili, trebat ÊemopojaËati kontrolu - kaæe ing. ©en.

Uz odræavanje prometnica znatnasredstva ulaæu se ove godine u adap-taciju lugarnice na Kornariji.

Zdravstveno stanje πuma zadovo-ljavajuÊe je, te osim manjih zarazacrnog bora borovim Ëetnjakom, drugihproblema nema.

VeÊa pozornostpromidæbi rasadnika

Kao i druge πumarije u Istri i bujskane æivi od proizvodnje i prodaje drvnihsortimenata, veÊ od nekih drugih dje-latnosti. Ono πto je kontinentalnim πu-marijama sporedna, ovdje je osnovnadjelatnost od koje æive i podredili sujoj sve raspoloæive proizvodne kapa-

citete. U Bujama to je hortikultura, au svom sastavu imaju velik rasadnikFranËeskiju.

U rasadniku πto se prostire na povrπi-ni od 20 ha proizvode se sadnice,uglavnom crnogorice, za potrebeUprave πuma Buzet. Godiπnja je pro-izvodnja od 150.000 do 200.000 ko-mada crnogorice, i to u kontejnerima.Oko 80 posto proizvodnje crni je bor,a prvi put ove godine krenulo se i sproizvodnjom sadnica hrasta, istiËevoditeljica rasadnika Ester BrajkoviÊ-Vladilo.

Proizvodi se i sezonsko cvijeÊe, oko5.000 komada godiπnje, te 60-ak vrstaraznog ukrasnog grmlja. CvijeÊem iukrasnim grmljem opskrbljuju kroz ve-leprodaju i maloprodaju gotovo cije-lu Istru, ali i ostale krajeve Hrvatske.Zaliha nemaju, jer su cijene vrlo pri-stupaËne, a sadnice traæene na træiπtu.

Proizvodnju uzgoja cvijeÊa i ukra-snog grmlja obavljaju sami, ulaæu mno-go truda i napora da se radovi obavena vrijeme i kvalitetno. Zastoja goto-vo i nema tijekom cijele godine, govo-ri voditeljica.

Za potrebe proizvodnje imaju i pla-stenik povrπine 2700 m3, i staklenik500 m2. Opremljeni su i svim potreb-nim strojevima za proizvodnju. U ra-

ureuje bujska πumarija

Zgrada u kojoj se nalaze prostorije©umarije Buje

Protupoæarnoj preventivi posveÊuje sevelika pozornost u ljetnoj sezoni, odlipnja do rujna, kada su organizirana istalna deæurstva i motrenja. Postoje idvije motrilaËke postaje, na Markovcui Svetom Jurju, od kuda je moguÊpregled cijelog podruËja πumarije.

uza samu obalu, predio Krπin, ali zbognerijeπenih imovinsko-pravnih odnosane mogu normalno gospodariti timpovrπinama.

- Nerijeπeni imovinsko-pravni odnosinajveÊi su problem s kojim se susreÊe-mo u poslovanju, - govori upraviteljAlen ©en, dipl.ing. - Za ©umariju je ka-rakteristiËna usitnjenost parcela, a pro-sjeËna je veliËina Ëestice 0,35 ha. Usuradnji s imovinsko-pravnom sluæbomHrvatskih πuma problem se nastojaorjeπavati, no zasad nekih veÊih rezul-tata nema. Svjesni smo da su ova zem-ljiπta atraktivna svima, poËevπi od lo-kalne samouprave, pojedinaca, pa svedo crkve koja isto tako traæi povrat svo-jih posjeda. Zna se tko je vlasnik zem-ljiπta i tko njima godinama gospodari,


dina, nalazi se gotiËka drvena MajkaBoæja (15. stoljeÊa), renesansna pozla-Êena æeljezna vrata (16. stoljeÊe), osamslika s biblijskim prizorima (rad Gaspa-ra della Vecchije, s poËetka 18. stolje-Êa). U gradu je i muzej s etnografskomzbirkom i zanimljivim prikazom tradi-cijskih zanata.

Buje su srediπte poljoprivrednogakraja, okruæenog plodnim poljima i vi-nogradima, a razvijen je i seoski turi-zam i elektroniËka industrija. U pre-hrambenoj industriji znaËajna je pro-izvodnja vrhunskih vina, maslinovaulja i konzerviranja tartufa.

M alo je alergiËnih osoba kojenisu Ëule za ambroziju.Agresivna je alergena biljkakoja proizvodi velike koliËi-

ne peludi πto kod ljudi izazivaju aler-gije. Podrijetlom je iz Sjeverne Ameri-ke. U Europu je prenijeta sa zagae-nim poπiljkama sjemena i tu je pozna-to dvadesetak vrsta. U Hrvatskoj se prviput spominje Ëetrdesetih godina pro-πloga stoljeÊa. Rasprostranjena je u ve-Êini europskih zemalja. U naπoj zemljinajviπe je nalazimo na prostorimaizmeu rijeka Save i Drave, ali i uzmorsku obalu - Zadar, Istra, otok Krkte uz uπÊe rijeke Neretve.

Nalazimo je posvuda, pokraj puto-va, uza staze, ceste, æeljezniËke pru-ge, uz obale potoka i rijeka, u zapuπte-nim dvoriπtima... Zakorovljuje se Ëe-sto i u kukuruzu, πeÊernoj repi, krum-piru i ostalom povrÊu.

Kako izgledaJednogodiπnja je biljka, naraste od 1

do 1,5 metra. Ima vretenasti korijen.Stablo joj je uspravno, razgranjeno, po-suto grubim dlaËicama, na presjeku jeËetvrtastog oblika. Listovi su jajolikaoblika, posuti dlaËicama, uskih reænje-

RASPROSTRANJENI KOROV KOJI IZAZIVA VELIK BROJ ALERGIJA

Moæe li se pobjeÊi od (Ambrosiaartemisiifolia L.)

va. Cvjetovi u obliku grozdastih cvato-va na vrhovima su stabla ili grane, æuÊ-kaste su boje.

Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvo-deÊi pelud. Svaka biljka proizvede okostotinu milijuna zrnaca peludi svakegodine. Zrnce peludi izgleda kao ku-gla sa πiljcima. Ima dobre aerodinamiË-ne osobine i moæe putovati i do 300kilometara. Svaka biljka proizvede vi-πe od 60.000 sjemenki koje mogu pre-æivjeti u zemlji viπe od 30 godina, aizdræati Ëak i uvjete smrzavanja.

Pelud ambrozije jedan je od najja-Ëih poznatih alergena. NajveÊe su kon-centracije peludi u ranim jutranjim sa-tima i prijepodne. Koncentracije pelu-di u zraku smanjuju se poslije kiπe.

Znakovi alergijeTo su kihanje, svrbeæ nosa, vodeni

iscjedak iz nosa, otekline kapaka i ote-æano disanje.

Osobe osjetljive na ambroziju neÊeimati smetnje pri koncentraciji 200 zr-naca peludi na 1 m3 zraka. Pri koncen-traciji od 200 do 1000 zrnaca pojavitÊe se simptomi, a kad koncentracija pri-jee 1000 zrnaca na 1 m3 zraka sim-ptomi Êe postati jako izraæeni.

du im nedostaje raËunalo putem ko-jeg bi se lakπe i bræe evidentirala pro-izvodnja i prodaja sadnog materijala.Potrebna je i veÊa promidæba rasad-nika, jer u sve veÊoj ponudi rasadni-ka u Istri teπko se nositi s konkurenci-jom na træiπtu.

Osim hortikulture, ©umarija pruæa iusluge hortikulturnih ureenja turistiË-kih mjesta vlastitim sadnicama, ponaj-prije obliænjih Umaga i Novigrada.Ureuju se zelene povrπine i cvijetnja-ci parkova, hotela, kampova i javnihustanova.

Redovito sudjeluju i na sajmovimacvijeÊa, kao πto je sajam u Umagu, tena sajmu cvijeÊa “Flora-art” u Zagrebu.

Buje - gradiÊ bogateproπlosti

Pod nazivom Bullea spominje se veÊu rimsko doba. Stari dio grada saËu-vao je srednjovjekovnu urbanu arhitek-turu sa srediπnjim trgom, uskim ulica-ma i zidinama (obnavljanim u 15. i 17.stoljeÊu) sa srednjovjekovnom kulom.U gradu ima i viπe patricijskih palaËa.Posebno je zanimljiva gotiËka palaËana glavnome gradskom trgu s oslika-nom fasadom iz 15. stoljeÊa. Na trguse nalazi i crkva Svetog Servola iz 16.stoljeÊa. Podignuta je na ostacima rim-skoga hrama (s uzidanim ulomcimarimskih i ranosrednjovjekovnih stupo-va, stela i natpisa). U crkvi Svete Mari-je, koja je smjeπtena izvan gradskih zi-


æivot

• slobodno vrijeme provoditi na mje-stima gdje nema ambrozije

• radove izvan kuÊe obavljati nepo-sredno nakon prestanka kiπe, kadaje koncentracija peludi najmanja, ka-sno poslijepodne ili predveËer

• preporuka je pranje kose prije spa-vanja, ali i Ëesto pranje ruku

• izbjegavati puπenje, sprejeve protivkukaca i sliËne iritanse jer pojaËava-ju simptome alergije

• ne suπiti odjeÊu ili cipele izvan kuÊe• ne izlaziti iz kuÊe za vrijeme suhih i

vjetrovitih dana.

Mjere suzbijanjaambrozije

Kako biljka najviπe raste na zapuπte-nome zemljiπtu, potrebno ga je ureditii zasaditi travom.

Ako se radi o pojedinaËnim biljka-ma mogu se suzbiti Ëupanjem zajedno

s korijenjem. Pri tome treba nositi ru-kavice da se koæa na rukama ne oπteti,jer je stabljika prepuna grubih dlaËica.

U sluËaju veÊih povrπina preporuËu-je se koπenje. Kosi se prije cvatnje am-brozije, i to do 5 centimetara od tla.

Velike povrπine i povrπine pod po-ljoprivrednim kulturama treba tretiratis odreenim insekticidima.

U mnogim europskim zemljama po-duzimaju se ozbiljne mjere suzbijanjaambrozije. U Maarskoj su takve kam-panje poËele prije nekoliko godina. Or-ganizirane su utrke za djecu. Dijete ko-je ubere najviπe ambrozije dobiva na-gradu. Tiskani su i posteri sa slikom bilj-ke i objaπnjenjima zaπto je biljka opa-sna i zaπto je treba iπËupati zajedno skorijenjem.

U Kanadi postoji zakonska obvezaiskorjenjivanja ambrozije u vrtovima.Gradska policija ima sporazum s po-πtarima, koji im dojavljuju u kojem vrturaste biljka. Kazne za vlasnike vrtovakoji je ne iskorjenjuju mogu biti i ne-koliko tisuÊa dolara.

I u nas se zapoËelo s donoπenjem sliË-nih mjera. Gradovi Osijek i Zagreb je-dini u zemlji imaju odgovarajuÊe mjer-ne stanice za ispitivanje koncentracijepeludi ambrozije. U Osijeku je pokre-nut projekt suzbijanja ambrozije, a u Va-raædinskoj æupaniji pokrenuli su nekeaktivnosti odnosno izdavanje prigod-nih letaka kojima se graani upozora-vaju na opasnosti od te biljke. Opisanje njezin izgled i naËin suzbijanja.

I Gradsko poglavarstvo grada Zagre-ba pokrenulo je inicijativu za uklanja-nje ambrozije iz dvoriπta, vrtova, ne-obraenog zemljiπta, javnih zelenihpovrπina, te uz javne prometnice.Obveza uklanjanja odnosi se na svejavne i fiziËke osobe, a za neizvrπenjete obveze bit Êe izreËene kazne od 200do 1000 kuna.

LijeËenje

Svi koji pate od alergija na ambrozi-ju probali su vjerojatno sve lijekove πtoih nude naπe ljekarne (od Claritina nada-lje). Alergijom na ambroziju bave se imnogi travari. U novinama se nedavnomoglo proËitati kako je jedan umirov-ljeni kemiËar iz Kutine (Æarko Nejman),koji se bavi ljekovitim biljem, pronaπaoneke Ëajeve πto uspjeπno djeluju na tualergiju. Npr. Ëaj od æalfije (kadulje), zakoji daje i recept: 1 ælica æalfije prelijese s 2-3 dl vruÊe vode i ostavi poklop-ljena preko noÊi. Sluæi za ispiranje slu-znica nosa i usta, a njome se moæe is-prati i sluznica oËiju, lice te cijelo tije-lo. Takav postupak sprjeËava “bujanje”sluznice.

ambrozije?

Kao Ëest problem uz alergijsku hu-njavicu razvija se i astma.

U nas je alergija na ambroziju vrloraπirena, jer se biljka jako razmnoæila.Alergija na ambroziju pripada u skupi-nu polenoza, alergijskih bolesti kojeizaziva pelud. LijeËenje se provodi uzi-manjem odgovarajuÊih lijekova (anti-histaminika, kod osoba koje nemaju te-æi oblik alergije). Pri alergijskoj astmipotrebno je hormonsko lijeËenje kor-tikosteroidima, koji se daju u obliku ta-bleta ili otopina za inhalacije pumpi-cama.

Osim tih mjera lijeËenja, u vrijemenajveÊe koncentracije peludi treba iz-bjegavati:• izlazak iz kuÊe od pet sati ujutro do

deset sati prije podne, kada je naj-veÊa koncentracija

• dræati zatvorene prozore od stana iliautomobila ako smo na putovanju,kako pelud ne bi ulazila

U Hrvatskoj od1941. godine

Prvi nalazi u Hrvatskoj za-biljeæeni su 1941. godine napodruËju Podravine, Posa-vine i Slavonije, a jedan odputova ulaska ambrozije izAmerike bila je luka Rijeka.Danas je ambrozija najraπi-renija u istoËnoj Europi, noËesta je i na sjeveru i zapa-du. Oko dvadeset vrsta am-brozije moæe se naÊi u Europi, a najznaËajnija je kratka ambrozija (Ambrosiaartemisiifolia, Ambrosia elatior).Ambrozija osvaja Europu nevjerojatnom brzinom. Brzina je migracije te bilj-ke izmeu 6 i 20 kilometara godiπnje, s istoka na zapad.U Hrvatskoj se u ovom trenutku mjeri koncentracija peludi u zraku na dvamjesta (Osijek i Zagreb), dok u Europi ima oko 400 takvih mjernih mjesta.Mjerenjem koncentracije peludi omoguÊit Êe se svakodnevna informacijabolesnicima o koliËini peludi u zraku u sezoni cvatnje. U posljednjih 10godina koncentracija peludi u zraku porasla je pet puta.ZagrebaËka æupanija nalazi se u zoni najveÊe koncentracije peludi ambrozi-je u Europi. (Æeljka Bakran)

Piπe:V. Pleπe

Foto:Æ. Bakran

Raste posvuda, pokraj putova, uza staze,ceste, æeljezniËke pruge, uz obale potoka irijeka, u zapuπtenim dvoriπtima... Cvjeta ukasno ljeto i jesen proizvodeÊi pelud. Jedanje od najjaËih biljnih alergena uopÊe


zaπtita na radu

Piπe:A. Z. LonËariÊ

Foto:Z. PeiËeviÊ

P ripremajuÊi se za ulazak uEuropu, nuæne sumnogobrojne izmjene idopune Zakona o zaπtiti

na radu i usklaivanje hrvatskih za-kona sa zakonima i propisima Eu-ropske unije, πto ima za cilj pobolj-πanje opÊeg stanja zaπtite.

©umarstvo, kao izriËito riziËnadjelatnost po broju i teæini ozljedana radu, mora tome problemu datiposebnu vaænost. Stoga je Sluæbazaπtite na radu Hrvatskih πuma, od-nosno njezini djelatnici i struËni su-radnici, tijekom proteklih godinaobavila niz pripremnih radnji i ak-tivnosti u tom segmentu naπe dje-latnosti.

U razdoblju od 2000. do 2001.godine izraene su Procjene opa-snosti za sve uprave Hrvatskih πu-ma, a Analizom procjena opasno-sti i ozljeda na radu snimljene su iuoËene osnovne vrste opasnosti ko-jima su izloæeni radnici u πumars-tvu, kao i najËeπÊi uzroci ozljei-vanja. Tako su dobiveni sljedeÊi re-zultati:

27,1% svih ozljeda nastalo jezbog izvoenja radnih operacijaprotivno pravilima zaπtite na radu,41,6% ozljeda nastaje zbog kliza-vosti terena i zakrËenosti prolazai povrπina na kojima se obavljarad, a 13,6 % ozljeda nastaje zbognekoriπtenja osobnih zaπtitnihsredstava i opreme. Navedeni

27 posto svih ozljeda zbognepravilnih radnih zahvata!

Tijekom proπle godine Sluæbazaπtite na radu Hrvatskih πumaprovela je osposobljavanje radnikaza rad na siguran naËin i zaπtitu odpoæara te osposobljavanjeovlaπtenika poslodavca svihuprava, πto je rezultiralosmanjenjem broja povreda veÊ uprvim mjesecima ove godine

dovoljne osposobljenosti i pomanj-kanja znanja o posljedicama ozlje-da na same radnike. Revirnici i po-moÊnici revirnika trebali bi viπe po-zornosti obratiti na nepravilan i ri-ziËan rad radnika, te ako radnik po-novi pogreπku, privremeno ga uda-ljiti s posla i ponovno ga uputiti naosposobljavanje iz zaπtite na radu.Kako bi se smanjio broj ozljeda naradu, kojih je u proπloj godini biloukupno 584 na svim upravama,Sluæba zaπtite na radu Hrvatskih πu-ma provela je osposobljavanje ti-jekom 2002. godine 1842 radnika.Istodobno je obavljeno i osposob-ljavanje ovlaπtenika poslodavca I.,II., III. i IV. stupnja u svim uprava-ma. Osposobljavanje ovlaπtenikaposlodavca obavljeno je prema pla-nu i programu osposobljavanja izËlanka 36. Pravilnika o zaπtiti naradu Hrvatskih πuma d.o.o. Zagreb,a u skladu s Ëlankom 26. Zakona ozaπtiti na radu, πto su na najviπojstruËnoj razini obavili tvrtka “Ergo-nomika” d.o.o. Zagreb i struËni su-radnici Sluæbe zaπtite na raduHrvatskih πuma. Istodobno je obav-ljeno i osposobljavanje radnika izzaπtite od poæara, ukupno 222, paje tijekom proπle godine ukupnoosposobljeno 2.064 radnika. Takoje zaokruæena provedba sustava za-πtite na radu u Hrvatskim πumamad.o.o. Zagreb, te su stvoreni svi pre-

uzroci pokazuju kako se ne posveÊu-je dovoljno pozornosti pravilnom na-Ëinu rada pri obaranju stabala, zatimizradi zasjeka, kao i prethodnoj njezii ËiπÊenju guπtika, pravilnom rukova-nju motornom pilom, sjekirom, kosi-rom, maËetama, te konaËno, radnicinisu dovoljno oprezni pri radu. Sve topokazuje kako radnici opaæanjemdosta loπe procjenjuju izvoreopasnosti. Iz toga se moæe zakljuËitikako je bio nedostatan nadzor nepo-srednih rukovoditelja, ovlaπtenika odI. do IV. stupnja, u svim bitnim aspek-tima zaπtite koje su trebali kontroli-rati.

Nadalje, zakljuËak je i kako je ne-dovoljna pozornost samih radnika zavlastitu sigurnost, πto proizlazi iz ne-

duvjeti da se joπ djelotvornije obaviosnovni cilj zaπtite na radu, a to je sma-njivanje broja ozljeda na radu i profe-sionalnih bolesti, rekao je Perica Frko-viÊ, rukovoditelj Sluæbe zaπtite na ra-du Hrvatskih πuma.

Nuæno je naglasiti kako je nakonosposobljavanja te intenzivnijom su-radnjom Sluæbe ZNR i struËnih surad-nika po upravama πuma u zadnje dvi-je godine trend smanjenja broja ozlje-da, u odnosu na prijaπnje godine oko20%, a taj se trend i dalje nastavlja.Vjerujemo kako je nakon provedenogosposobljavanja u naπih radnika pora-sla svijest o nuænosti zaπtite i samoza-πtite, πto daje razlog za optimizam, ista-knuo je FrkoviÊ.

Sluæba zaπtite na raduHrvatskih πuma provela jetijekom 2002. godineosposobljavanje 1842radnika. Istodobno suosposobljena 222 radnikaza zaπtitu od poæara, pa jeproπle godine ukupno2.064 radnikaosposobljeno za rad nasiguran naËin, Ëime jezaokruæena provedbasustava zaπtite na radu uHrvatskim πumama.

Rad u πumi teæak je i riziËan posao iradnik mora biti osposobljen za njega


Kaπtel u gradu Grobniku ima rim-ske temelje koji potjeËu iz II.stoljeÊa, a prvo stanovniπtvo togpodruËja bilo je pleme Japoda.

O rimskoj prisutnosti na tim prostorimasvjedoËe ostaci arheoloπkog nalaziπtaGrobiπÊe, podno grada Grobnika, s nje-gove juæne strane u blizini ceste zaGrobnik. Nalaziπte je otkriveno tridese-tih godina 19. stoljeÊa, a u iskopinamasu pronaene bronËane posude, stakle-no posue, nakit i sl.

Najnovija arheoloπka istraæivanja pro-vedena su devedestih godina proπlogastoljeÊa. Osim velikog broja razasutihnalaza iz oπteÊenih i uniπtenih grobo-va, pronaeni su grobovi koji nose obi-ljeæja æeljeznodobne liburske kulture,to jest grobovi iz rimskoga doba. Ti pra-povijesni grobovi pronaeni su u pije-sku na dubini 70-89 cm, a vjerojatnosu se koristili i u srednjem vijeku, jer su1973. pronaene keramiËke posude izosmoga stoljeÊa.

Kaπtel su izgradili Frankopani 1225. ,a spominje se i u Vinodolskom zakoni-ku 1228. Kada se Katarina Frankopanudala za Nikolu Zrinskog, Kaπtel 1550.prelazi u vlasniπtvo te obitelji. PoslijeZrinsko-Frankopanske urote 1671. Ëe-sto mijenja vlasnike. Do 1692. u vla-sniπtvu je austrijske komore, zatim do1725. u vlasniπtvu grofova Perlasa, do1866. vlasnik je grof BaÊani. Godine1872. kupuju ga grofovi Thurn-Taxis, uËijem je vlasniπtvu do 1895. Nakon to-ga postaje opÊinsko vlasniπtvo.

Nalazi se unutar gradskih zidina, odi-jeljen zidom od samog naselja. Uemoli u Kaπtel, nailazimo na prostrano tara-cano dvoriπte i cisternu s lijepo obrae-nom kamenom ploËom. Na cisterni su

uklesani grbovi knezova krËkih i krbav-skih na glagoljici, koja postaje i simbo-lom toga grada. U prizemlju jedne kuleoËuvan je profilirani polukruæni portalnekadaπnje kapele Svete Jelene iz 15.stoljeÊa. Crkva Svetog Filipa i Jakova sa-graena je 1105. Na crkvi je nekolikoglagoljskih napisa koja govore o zbiva-njima u gradu Grobniku u 16.,17. i 19.stoljeÊu. Bogato je ukraπena grobnica-ma koje potjeËu iz 1589. Na ulazu ugrad crkva je Svete Trojice iz 1613. sotvorenim zvonikom. Prenosi se priËada su u tu crkvicu Tatari sklanjali svojekonje. Na brijegu iznad RjeËine crkvaje Svetog Kriæa iz 1649.

Nakon godina propadanja, u sijeËnju1983. skupina entuzijasta pod imenomOdbor za revitalizaciju spomeniËkogkompleksa GrobniËki kaπtel poËinje ra-diti na obnovi poruπenih ruπevina. Uzskupljanje grobniËkih starina krenulo sei s obnovom grada. Ureena je zapad-na kula, saniran zapadni zid, ureenisu sjeverozapadna i jugoistoËna kula,sjeverni zid s kulom u srediπtu, sredi-πnja zgrada, dvoriπte i kapela Svete Je-lene, te je napravljen krov na Etnograf-skome muzeju.

SjeveroistoËni dio Kaπtela joπ nije ob-novljen, a od prostora koji se danas ko-risti tu su Sokolana, u kojoj se odræava-ju priredbe, ispod nje je pozornica naotvorenome, kapela Svete Jelene, Etno-grafska zbirka i konoba Kaπtel.

Od 1992. u Kaπtelu je sjediπte Kate-dre »akavskoga sabora.

Sporazumom izmeu opÊine »avle iKatedre »akavskog sabora GrobinπËine1994. Kaπtel je dan na koriπtenje Kate-dri, koja njime danas upravlja i koja gaodræava.

U zaleu Rijeke, naGrobinπtini, ponad GrobniËkogpolja i kanjona RjeËine uzdiæese povijesni grad - Grobnik.Prema povijesnoneprovjerenim dokumentima,Grobnik se prvi put spominje1260., nakon bitke koja sevodila s Tatarima. Danas jepriËa o bitci s Tatarima preπlau legendu.

KULTURNO-POVIJESNA BA©TINA

Kaπtel-grad Grobnik

Jedna od kula staroga grada s

Kaπtel Grobnik snimljen sGrobniËkog polja t

Pogled iz Kaπtela naGrobniËko polje

uz rub πume

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe


Piπe:Mladen Skoko,

dipl. ing.

Foto:M. Mrkobrad

Stanovnik Doma za starije oso-be Centar u Zagrebu, Ivan ©a-vor, dipl. ing. πum., roendavne 1901. godine u Ko-

privnici, proslavio je u svibnju ovegodine 102. roendan! Dogaaj jeobiljeæen u obiteljskome krugu, u vi-kendici ispod JapetiÊa kod Jastrebar-skoga.

Kao πumar po struci (diplomirao uZagrebu 1931.) i ljubitelj prirode,unatoË dubokoj starosti, joπ uvijek re-dovito vikende provodi s obitelji u vi-kendici koju je sa svojim sinom Veli-mirom, dipl. ing. drv. tehnologije, sa-gradio prije 30-ak godina. Na pros-tranoj livadi oko kuÊe posadio je bje-logoricu i crnogoricu, stotinjak voÊa-ka te ukrasno grmlje i cvijeÊe, od ko-jega posebno voli uzgajati ruæe.

Od struËnih πumarskih radova za-paæen je njegov boravak u ©umariji–urevac (1932.-41.) gdje je poπum-ljavao –urevaËke peske i prouËavaofloru i faunu toga podruËja. Zanim-ljivo je da je tada prof. Ivan SokliÊ iz

Dipl. ing. Ivan ©avor

UZ 102. RO–ENDAN IVANA©AVORA, NAJSTARIJEGAHRVATSKOG©UMARSKOG INÆENJERA

OsjeÊamda ipakpomalostarim...

“Ivo ©avor, ing. πumarstva.Gotovo neprimjetan, uvijek uodijelu πumara, s obveznimlovaËkim πeπirom na glavi.Vrstan predavaË struËnihpredmeta”.

Naπ je Ëasopis s Ivanom ©avorom na-pravio opπiran razgovor prije dvije go-dine, prigodom obiljeæavanja njegova100. roendana. PodsjeÊamo na nekemisli slavljenika izgovorene tom prigo-dom:

- Preæivio sam tri rata i pet dræava -Austriju, Dræavu SHS, Kraljevinu, NDH,Jugoslaviju. Da, i Banovinu Hrvatsku!Pod Austrijom sam bio 18 godina. On-da smo imali tri zakona, a danas imamo4000 zakona. I nije bio kriminala, pro-tekcije, sve je funkcioniralo. A danas? Oda, bez protekcije se ne moæe niπta na-praviti...

Dok priËa i niæe dogaaje od Prvogasvjetskog rata nadalje, s detaljima kaoda je sve to bilo juËer, smireno, bez pu-no zastajkivanja, paæljivo gleda sugovor-nika. Malo slabije Ëuje, ali joπ uvijek do-bro. Drugo ga “niπta ne boli”!

- Radio sam na –urevaËkim peski-ma, pjeπËari koja je u to vrijeme veÊ ve-Êim dijelom bila pod πumom. Jedankompleks je ostao koji se Ëuvao kao re-zervat pijeska i izvorna povrπina. Tu samskupljao biljke i napravio herbarij od 234biljke. A jedan student, biolog, koji jeradio doktorat o temi –urevaËkih pe-saka, skupljao je bilje i pomogao mi okomoga herbarija. Stanovao je i hranio se

kod mene, poslije doktorirao. Skupio sami 600 kukaca s toga terena, i to sam osta-vio Zooloπkome muzeju...

- Dosta toga se promijenilo kad su seu πumarstvu poËeli upotrebljavati auto-mobili. Bilo je to za vrijeme rata. Prijetoga vozili smo se koËijama ili iπli pjeπi-ce. SjeÊam se prvog dæipa. Kad sam ra-dio u –urevcu samo je jedan pilanarimao auto, ja sam imao konja i koËiju...

- Po zavrπetku Prvoga svjetskog ratasudjelovao sam u demonstracijama. Vi-kali smo jednog dana: “Dolje Petar, svi-njar”, i πto sve ne, a drugi dan ujutro do-πli su æandari i mi okrenuli ploËu - mo-rali smo vikati: “Æivio kralj Petar!” Tadasam rekao, nikad viπe u politiku! I ni-sam. Ni na izbore viπe nisam iπao! Triputa su me poslije 1945. zvali u Partiju,no nisam se dao. Bio sam u Ministars-tvu, zvali me na sastanke, no nisam iπao.Na moju æelju rasporedili su me za pro-fesora na ©umarsku πkolu u Karlovcu. Ta-mo sam bio od prvog dana rada πkole.

- Najljepπe mi je bilo u –urevcu, ta-mo se moj rad vidio. Imao sam odliËanodnos s narodom, pa Ëak i onda kad jebilo napetih situacija, kod doznake, naprimjer. ©umariju sam lijepo uredio, ta-ko da bi najljepπe bilo da sam tamo ostaocijeli æivot! (m)

Preæivio sam pet dræava...

svjedok vremena


urbano πumarstvo

PoËela su ljetna protupoæarna de-æurstva i to Êe do rujna biti najva-æniji dio posla poreËkih πumara.Na promatraËnici Muntiæana da-

nonoÊno se deæura, a dvije automobilskepatrole obilaze πumariju. Opremljene sutako da mogu interventno djelovati i uga-siti inicijalni poæar, no vaænije je da mogupravodobno dojaviti o eventualnom poæa-ru, a onda na scenu stupaju vatrogasne po-strojbe.

Dobro suraujemo s lokalnim vatroga-snim druπtvima, kao i s Profesionalnom va-trogasnom brigadom, tako da proπle godi-ne nije bilo gotovo nikakvih problema. Nolanjska Êe godina i inaËe ostati upamÊenapo malom broju poæara, manjem od pro-sjeka posljednjih godina, podsjeÊa upra-vitelj poreËke πumarije »edo KriæmaniÊ.

Protupoæarnu preventivu zasad obavlja-ju samo radnici πumarije. Ako bude po-trebno, angaæirat Êe se nekoliko njih naodreeno vrijeme.

No briga o oËuvanju krπkih πuma od po-æara, kao dijela zelenog kolorita i ukupneturistiËke ponude Istre, nije jedini ljetni po-sao na kome je angaæirana poreËka πuma-rija. Ovdaπnji πumari polako se vraÊaju po-slovima ureivanja i odræavanja zelenihpovrπina oko turistiËkih naselja. Nekada jeto bio glavni posao i izvor prihoda nekihistarskih πumarija, sada mu se polako vra-Êaju. Jedan od takvih poslova bilo je i Ëiπ-Êenje πumskog pokrova crnike i bora u po-reËkom turistiËkom naselju Lanterna. RijeËje o velikom kompleksu koji u svoje hote-le, apartmane i kamping-prostor prima10.000 turista. - Kompleks je zanimljiv ipo tome - govori KriæmaniÊ, πto je to naj-sjevernija prirodna πuma hrasta crnike naJadranu. Ima ga i dalje, preko Mirne, no toje saena πuma. U Lanterni smo sudjelo-vali i u ureenju novoga kompleka baze-na, gdje smo postavljali ploËice.

PoreËki su πumari proteklih dana tako-er sudjelovali u obiljeæavanju mea u op-Êini Tar i joπ Ëetiri opÊine. To je velik po-

PORE»

Dobar je svakiposao koji donosidohodak

sao jer se uvodi nova katastarska podjelabuduÊi da stara izmjera viπe ne vrijedi.

- Sudjelujemo na svim natjeËajima i tra-æimo posao gdje god bi ga moglo biti i gdjebismo mogli ostvariti neki dohodak - go-vori upravitelj. - Imamo vlastitu rasadniË-ku proizovodnju i veliku ponudu hortikul-turnog raslinja, mislim na rasadnik Fran-Ëeskiju, i sve uvjete za bavljenje urbanimπumarstvom - veli upravitelj. - Imamo, me-utim, i veliku konkurenciju u privatnimpoduzetnicima koji su u meuvremenuuskoËili u posao i zato kvalitetom rada mo-ramo biti konkurentni.

Zagreba, pripremajuÊi doktorskudisertaciju, istraæivao floru Po-dravskih pesaka te napisao i ovo:

- ZapoËeo sam istraæivanje uproljeÊe 1939. godine naπavπi naterenu odliËnog suradnika, upra-vitelja πumarije –urevaËke imo-vinske opÊine u –urevcu ing.Ivana ©avora, koji veÊ dugo go-dina prouËava πumarsko-gospo-darska pitanja Pesaka. On mi jeustupio svoj bogati floristiËki ma-terijal πto ga je osobno sakupiotijekom 1938. godine, izlazeÊi nateren u svim mjesecima u godini.Uska povezanost biljne sociolo-gije i πumarstva doπla je do izra-æaja u naπim zajedniËkim istraæi-vanjima.

–urevËani nisu zaboravili Iva-na ©avora pa su mu ove godineprigodom Dana grada –urevca,23. travnja, dodijelili Povelju gra-da –urevca za doprinos poπum-ljavanju –urevaËkih pesaka iznanstveni rad na podruËju florei faune toga podruËja, te zaslugana uljepπavanju grada.

Danas je malo poznato da jeIvan ©avor poslije Prvoga svjet-skog rata igrao nogomet u Kopriv-nici, pa ga je Nogometni klub Sla-ven Belupo iz Koprivnice 2002.godine imenovao poËasnim Ëla-nom kao najstarijega nogometa-πa toga kluba. SjeÊa ga se i Dra-gan Truhli, πumarski tehniËar izZagreba, njegov bivπi uËenik iz©umarske πkole u Karlovcu gdjeje ©avor radio kao profesor od1947. do 1950. godine. U svojojobiteljskoj dokumentaciji Truhlije zabiljeæio: “Ivo ©avor, ing. πu-marstva. Gotovo neprimjetan,uvijek u odijelu πumara, s obve-znim lovaËkim πeπirom na glavi.Vrstan predavaË struËnih pred-meta”.

S ovih nekoliko manje poznatihpojedinosti htjeli smo upotpunitisliku o naπem starini i dragom ko-legi Ivanu ©avoru, koji je prosla-vio zaista rijetku obljetnicu. Prigo-dom posjeta tom zasluænom πu-maru, koji je ostavio neizbrisiv tragna polju πumarstva i drvne indus-trije Hrvatske, zaæeljeli smo da iubuduÊe sa svojom obitelji ureu-je zelenu oazu ispod JapetiÊa, ko-joj se uvijek rado vraÊa jer mu, ka-ko kaæe, Ëisto nebo i Ëisti zrak da-ju snagu. Neka mu je sretan 102.roendan, uz æelju da se ponov-no vidimo i sljedeÊe godine!

Dio turistiËkog naselja Lanterna

Osim protupoæarnompreventivom, poreËki se πumariovih mjeseci bave i ureivanjemzelenih povrπina i svim onim πtomoæe donijeti dohodak

I na bazenskom radili su πumari

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Prirodna πuma hrasta crnike koju suËistili poreËki πumari


ljekovito bilje

Piπe:V. Pleπe

Foto:Arhiv

teka te kod reume, ali i problema smenstruacijom.

Divlji pelin (Artemisiavulgaris)

Divlji pelin korov je koji uspijevana prisojnim mjestima, uz putove,æivice, po nasipima, u blizini nase-lja. Cvate od lipnja do rujna, sakup-ljamo ga u vrijeme cvatnje, i to gor-nje neodrvenjele dijelove ogranka,veæemo ih u snopiÊe i suπimo na zra-ku.

Koristimo ga na isti naËin kao pra-vi pelin za pripravu Ëaja. Njime li-jeËimo teπke æeluËane tegobe, he-moroide, bolesti mokraÊnog i æuË-nog mjehura, probleme s crijevima,opÊe slabosti organizma praÊeneglavoboljom i muËninom. Zanimlji-vo je da u narodnoj medicini ovubiljku koriste za lijeËenje epilepsije(padavice).

Divlji pelin znaËajniji je zaËin odpravog pelina. Pravi pelin pregorkogje okusa da bi ga Ëesto koristili kaododatak jelima. Koristan je kao do-datak teπkim i masnim jelima, jer po-tiËe tek i luËenje probavnih sokovapa takva jela postaju lakπe probav-ljiva. Dobra je mjeπavina zaËina zajela od jaja, za sendviËe i sireve.Izmijeπamo 5 g divljeg pelina, 3 gbosiljka, 3 g majËine duπice i 2 g ru-æamarina. Mjeπavinu zdrobimo, pro-sijemo i koristimo po potrebi. JelazaËinjena tom mjeπavinom moæemoi manje soliti, πto je posebno vaænokod neslane dijetne prehrane.

Ako ga pravilno koristimo u pre-hrani, ne trebamo se bojati πtetnihposljedica. Ne preporuËuje se trud-nicama kako ne bi doπlo do prijev-remena poroda. Koriπtenje pelinkov-ca kao piÊa dobro je za æeludac iæuË u manjim koliËinama, jer veÊekoliËine mogu izazvati osjeÊaj opi-jenosti i alkoholiziranosti. Vaæna jei kakvoÊa tog popularnog piÊa, do-bar pelinkovac pravi je lijek za or-ganizam, a loπ poguban. Posljedicesu trovanja pelinom drhtanje ruku,glavobolje, vrtoglavice, gubitak svi-jesti.

GORKI LIJEK

Pravi pelin(Artemisia absinthium)Naraste od 60 do 90 centime-

tara. Stabljika je uspravna,razgranjena, kao i listoviprekrivena srebrnastosivim

dlaËicama. Ima trostruko peraste li-stove, u donjem dijelu listovi su ve-Êi, a gornji su neπto manji i cjeloviti-ji. Sitni glaviËasti cvatovi razvijaju sena vrhu stabljike, rahlog cvata u obli-ku metlice. Cijela biljka ima jak ka-rakteristiËan miris. Pravi pelin sliËanje svom srodniku divljem pelinu, ra-zlika nije velika jer su obje biljke sliË-nih svojstava. Za razliku od pravog,divlji pelin neπto je niæi, ima æutecvjetove, a pravi pelin crvenkaste.

Nalazimo ga posvuda, raste uz to-kove rijeka, po vinogradima, uz pu-tove i plotove.

Cvate od lipnja do rujna. Beremonjeæne vrπne dijelove biljke u vrije-me cvatnje. Vrπke reæemo, veæemoih u snopiÊe i objesimo na suho izraËno mjesto da se posuπe.

Pelin sadræi niz ljekovitih sastoja-ka kao πto su gorke tvari (absintin),eteriËna ulja i tanine.

OdliËno je sredstvo protiv æeluËa-nih i æuËnih tegoba. Najviπe se kori-sti kod upale æeluËane sluzice i æuË-nih kamenaca, ali i crijevnih tegobapovezanih sa æuËnima. Ljudi koji pa-te od tih tegoba obiËno nemaju sa-mo grËeve veÊ i æeluËane teπkoÊepraÊene osjeÊajem teæine u æelucu,podrigivanje, pritisak u æelucu, teπkopodnose jelo, osobito masno. Kakou pelinovu Ëaju ima eteriËnog ulja,pijemo ga toplog nakon jela, kao ka-milicu i paprenu metvicu. Gorki okusmoæemo poboljπati medom ili πeÊe-rom. Nakon Ëetiri do πest tjedana te-rapije Ëovjek se osjeÊa bolje.

»aj od pelina: Ëajnu æliËicu nare-zanog pelina prelijemo s jednom Ëe-tvrtinom kipuÊe vode i ocijedimo. Ti-jekom lijeËenja pijemo vrlo vruÊ Ëajtri puta dnevno, po jednu πalicu po-slije jela.

Moæemo koristiti i kapljice kojekao i Ëaj dobijemo u svakoj ljekarni.Razrijedimo 20 do 30 kapljica u po-la Ëaπe vode i pijemo u gutljajima.

»aj se moæe koristiti kod djece pro-tiv glista. Daje se i kod pomanjkanja

Pravi pelin

»aj od pelina: Ëajnu æliËicunarezanog pelina prelijemos jednom Ëetvrtinom kipuÊevode i ocijedimo. TijekomlijeËenja pijemo vrlo vruÊËaj tri puta dnevno, pojednu πalicu poslije jela.

Od davnine jedna od najljekovitijih biljaka koju ljudikoriste u svom lijeËenju. Pripada porodici glavoËika, apoznata je po narodnim nazivima akπenac, bijelipelin, dul, pelen, turski neven i sl.

Divlji pelin


hobi

Rana ljubav

Pisanjem pjesama i slikanjem poËelase baviti veÊ u mladosti, ali zbog sva-kodnevnih obveza prema πkoli i poslijestudiju, tu je svoju osobinu s vremenomzanemarila i potisnula u drugi plan. Uposljednjih nekoliko godina osjetila jepotrebu da se ponovno “aktivira” i svojukreativnost i talent iskoristi na najbolji

SILVANA KRUÆI∆, PJESNIKINJA, SLIKARICA IKARIKATURISTICA, RADNICA U©P-a DELNICE

Slikanje i pisanje -ljubav koja trajeTeπko je dijeliti ljubav izmeu slikanja, pisanja i crtanjakarikatura, a joπ teæe uz redoviti posao naÊi vremena za sve to.Silvana KruæiÊ iz delniËke Uprave πuma uspijeva u tome

R ijetko se u jednoj osobi nauistodobno tri talenta - dar pisa-nja, slikanja, te crtanja karika-tura. Tu rijetku sposobnost ima

Silvana KruæiÊ, socijalna radnica zaposle-na u StruËnim sluæbama U©P-a Delnice.U posljednje dvije godine tu svestranosttalenta ponudila je i πiroj javnosti; 2001. g.promocijom svoje prve knjige pjesamaDjeci, a ove godine, u mjesecu oæujku,svojom prvom samostalnom izloæbom sli-ka i karikatura u Domu Hrvatske vojske uDelnicama. Silvana je veÊ izlagala i pri-je, i to na zajedniËkim izloæbama s dru-gim umjetnicima, ali najËeπÊe u mjestusvoga stanovanja Mrkoplju. U pripremijoj je i druga knjiga pjesama pod naslo-vom Dvije polovice duπe.

Inspiraciju za pjesme, ali i slike nalaziuglavnom u svakodnevnom okruæenju,prirodi koja je oduπevljava u svojoj buj-noj ljepoti. Za pjesme su joj, kaæe, izvorinspiracije svakodnevne æivotne prilike,lijepe i ruæne strane æivota. Teπko joj jeodgovoriti voli li viπe pisati pjesme ili sli-kati. I jedno i drugo, ovisno o situaciji itrenutaËnom raspoloæenju. Od slikarskihtehnika najviπe voli crtati olovkom, ulj-nim pastelima ili uljnom kredom. Kao ro-enoj Dalmatinki nezaobilazni su joj mo-tivi mora, maslina, zalaza sunca na oto-ku Ravi u zadarskome arhipelagu. U po-sljednje vrijeme sve viπe vremena posve-Êuje i crtanju æenskih aktova, te æivoti-nja. VeÊ petnaestak godina, koliko æivi uGorskome kotaru, sve ËeπÊi motivi njezi-nih slika, ali i inspiracija za pjesme u lje-poti su goranskih πuma i krajolika. I dokmotive mora i sunca ugrauje u svoje pje-sme i slike s dozom nostalgije i sjete, usjeÊanjima na djetinjstvo i rodni kraj, go-ranske motive doæivljava kao svoju sva-kodnevnu inspiraciju i motivaciju. Slikeπume prepune su emocija, prepoznatlji-ve kroz bogatstvo izraæaja u svim godi-πnjim dobima, u ljepoti ranih jutara i bo-gatih predveËerja.

vjeæbati kako bi se postigla kvaliteta sli-karskog izraæaja. Slikanje je i troπak ikako bi ga bar djelomiËno pokrila, ra-zmiπlja dio slika ponuditi na prodaju. Æe-lja joj je nakon prve samostalne izloæbeu Delnicama izlagati i u drugim mjesti-ma, ne samo Gorskoga kotara veÊ i πire.

Iz zbirke pjesama Djeci izabrali smoi dvije pjesme - Goranska jutra i Suhostablo.

Piπe:V. Pleπe

Foto:V. Pleπe

Silvana KruæiÊ

S. KruæiÊ: More

moguÊi naËin. To joj je istodobno i naj-bolji naËin za opuπtanje od svakodnev-nih briga i problema u æivotu.

Crtanjem karikatura poËela se baviti1995. godine, i to sluËajno, radeÊi kari-kature za Ëasopis Hrvatske πume. Inspi-raciju je pronalazila u svakodnevnomradnom okruæenju, ali i kroz politiËka do-gaanja u naπoj zemlji. Neke od karika-tura bile su joj objavljivane i u dnevnimnovinama poput Novog lista i VeËernjeglista i bile vrlo dobro ocijenjene. Sada ihuglavnom rjee crta jer, kaæe, nema do-voljno vremena za sve.

Jedno vrijeme bavila se i izradbom su-venira, te izraivala radove od tapane vu-ne, ali i tapiserije, makrame i ruËne ra-dove od konca.

UnatoË svome svestranom talentu, ubuduÊnosti se najviπe æeli posvetiti sli-kanju. A to zahtijeva i neπto viπe truda ivlastitoga rada, jer ruku treba stalno

Goranska jutraGoranska jutra πto me budeNevinom ljepotom uvijek iznovaMe Ëude.

©uma πto rosnim kapima treperiKao smaragdi zeleni.Sunce πto kroz djeviËansku maglu srameæljivo viriIli kiπa kada beπumno sipi.

Ili kada trava nije zelena nego mutno plavaJer na njoj joπ rana jesenja zora spavaIli tmurni koji oblak po njoj se valja.

Cvrkut mladih ptica poËinjeDok sveËana tiπina jutra joπ carujeI krilima snenu duπu πiriI sve tvoje nevolje dana i noÊi miri.

Miris domaÊeg kruha iz kreveta te mamiI onda kao da vidiπ svoju duπu golu kako se zrcaliU jutarnjem mrazu ili zaleenoj vodiA tvoj lik pred zaËaranim svijetlobijelim stablomstoji.

KlanjajuÊi se toj Boæjoj ljepotiSlatko te bocne i zaboliNjeænost koje se kadgod i Ëovjek boji.

Suho stabloPoπla sam u πumu,A vrh brijegaSuho stablo stoji i nijemo gleda.

Kao da mi bez glasa πapuÊeDa majke πume lelekuNitko ne odgovara πto nijemu djecu nemilosrdnosijeku.

Sjela sam pod drvo u zagrljaju suhih grana.Jedna je kiπna kap il suza lista palaI zamutila odlazeÊu rijeku.


miπljenja

Piπe:Ivan ToliÊ,

dipl. ing. πum.

Foto:M. Mrkobrad

U Ëlanku “Maslina umjestocrnogorice” potpuno se od-bacuju bioloπke i gospodarskekoristi crnogorice, a daju im

se samo negativne osobine, s obrazloæe-njem da su neotporne na poæare i siroma-πne faunom. Autor se Ëlanka istodobno po-ziva na teoriju uzgoja πuma metodomkomprimiranoga filogenetskog razvoja.Dakle, ©imiÊ se potezom pera pokuπavarijeπiti crnogorice, πto prirodnim procesi-ma nije moguÊe ni u milenijskom razdob-lju. On misli kako Êe nestankom crnogo-rice nestati πumski poæari, a poveÊati sebrojno stanje lovne divljaËi. »udno je dase ©imiÊ vrlo Ëesto poziva na naπe znans-tvenike i profesore πumarske znanosti, atako olako odbacuje steËene bioloπke spo-znaje. ©imiÊ, u zadnjoj reËenici svogaËlanka, donosi zakljuËak i poziva πumareda shvate kako nisu otok u svijetu znano-sti i gospodarstva, veÊ dio kulture kojoj jejedina stalnost upravo njezina promjenji-vost. Kada je pisao te rijeËi zasigurno jezaboravio da su πumari prvi na znanstve-noj osnovi shvatili bioloπke zakonitosti iodnose izmeu organizama i sredine u ko-joj æive, a svoju gospodarsku funkciju za-snivaju na potrajnosti prihoda i odræivostiprirode.

Zar od toliko izravnih i neizravnih ko-risti crnogoriËnih πuma nije naπao za po-trebno navesti ni jednu korisnu funkciju,veÊ navodi dvije neosnovane slabosti. Te-πko bi bilo sada navesti koliko je crnogo-riËnih biljnih vrsta, ali se procjenjuje daje u Europi oko 70% πumskih povrπinacrnogorice, a 30% je bjelogorice. Nestan-kom samo jedne biljne vrste, u prirodi seizazivaju velike promjene. UnatoË tomuπto je znanost i praksa na suprotnoj stra-ni, ipak se Nikπa Vrhovac hvata za iz-dvojeno miπljenje Ivana ©imiÊa, jer je ta-kvo razmiπljanje najbliæe njegovoj neu-puÊenosti u bioloπke znanosti. Nije sekonzultirao s drugim πumarima, veÊ jeuzeo sjeme koje Êe uspijevati u njegovuvrtu, a u naslovu je πumare naveo u mno-æini.

Istina, ©imiÊ se poziva i na prirodnuprogresiju obnove πuma, ali se ne osvrÊe

na pitanje πto treba Ëiniti ako je biljnaregresija nastupila do te mjere da se πu-ma viπe nije sposobna sama obnavljati.Kako i Ëime podupirati prirodne proce-se? Da li se s nestankom crnogoriËnih πu-ma prepustiti prijetnjama moÊnih bujica,velikih poplava i orkanskih vjetrova tedrugih πtetnih posljedica na erodiranomi ispranome krπkom tlu? To su pojave ko-je svojim skromnim vidicima uoËavam,a kakve bi sve neæeljene posljedice na-stupile, suviπno je o tomu razmiπljati. ©i-miÊu je zasigurno poznato da je na mno-gim povrπinama dalmatinskoga krπa pro-gresija krenula krivim smjerom (krive pro-gresije nema, ali Êe biti vrlo spora, pa tutreba pripomoÊ Ëovjeka). Nekada vrijed-ne πumske povrπine, poslije degradacij-skih procesa postupno su prirodnom pro-gresijom obrasle smrikom (Juniperus ox-ycedrus), koja se kao predstavnik drve-nastih vrsta pojavljuje u prvom stupnjuprogresije. I to je jedna od “omraæenih idavno filogenetski preæivjelih” crnogori-ca, koja sada oduzima staniπta divljaËi,osobito biseru dalmatinskoga krπa, kame-njarki-grivni (Alectoris graeca) i drugojlovnoj divljaËi, a biljne bjelogoriËne vrste,koje su “potpuno otporne” na πumske po-æare, ne mogu se obnavljati. ©to o toj bilj-noj vrsti misle “zaπtitari” divljaËi? To jejedna zaπtitno korisna vrsta, koja sporopriraπÊuje, slabo popravlja tlo, osjetljivaje na πumske poæare, onemoguÊuje brzrast i razvoj drugih biljnih vrsta, a time iopstanak mnogih vrsta divljaËi na takvimstaniπtima, ali to ne primjeÊuju oni kojiæele popraviti florni sastav u loviπtu.

Ista Êu pitanja postaviti dipl. ing. NikπiVrhovcu, dopisniku LovaËkog vjesnika,koji voli raspravljati o bioloπko-ekoloπkimtemama, upuÊivati kritike i davati nesu-visle prijedloge, πto i kako trebaju raditiπumari.

©imiÊu su dobro poznati uzroci i πtet-ne posljedice katastrofalnih πumskih po-æara iz 2000. godine, pa bi trebao zak-ljuËiti da se na te poæare ne moæe gledatijednostrano, a VrhovËeva pisanja svodese pod jedan nazivnik - kriv je bor. Po-znata je Ëinjenica da je te godine gorjelo

sve, sve biljne vrste eumediterana i sub-mediterana. Gorjele su i najhumidnije bu-kove sastojine na prijelazu submediteran-skih i kontinentalnih πuma (na Svilaji). Upriobalju su gorjeli i vinogradi i voÊnja-ci, pa Ëak i masline za koje kaæu da suotporne na poæar. Za maslinu se kaæe daje vjeËno drvo, a zovu je svetom biljkom,ali ako se ne odræava i ne njeguje, ondaje osjetljiva na poæare kao i sve biljnevrste toga klimata, Ëak i viπe, jer je touljarica koja u svim svojim dijelovimaima mnogo ulja, πto je Ëini jako zapalji-vom.

Stoga se posebno Ëudim πto je uzet zaprimjer maslinik (12 hektara), koji kod ©i-benika podiæu Hrvatske πume. Kad je ri-jeË o toj investiciji, nastojim biti uzdræan.Isticati takav naËin podizanja maslinika,uza suvremenu tehniku i tehnologiju, pomojoj ocjeni zaboravljanje je uËinka vri-jednih ruku naπih oËeva i djedova, kojisu svojedobno iskrËili u krπu svaki metarvrijednog tla i zasadili maslinu, lozu, smo-kvu ili neku drugu poljoprivrednu kultu-ru. Bilo je boljih primjera za istaknutiHrvatske πume, npr. na potpori obnove irevitalizaciji zapuπtenih maslina i podi-zanju novih maslinika.

Hrvatske πume, uz potporu Svjetskebanke, za obnovu napuπtenih maslinikai za sadnju novih maslina na zapuπtenimpoljoprivrednim povrπinama daju poticajod 1105 USA dolara po hektaru. Za po-dizanje novog maslinika treba zasaditi300 stabala po hektaru, a za obnovu jed-nog hektara treba obnoviti 220 stabalazapuπtenih maslina. Najmanja je povrπi-na koja se moæe ugovoriti 2500 m2, od-nosno 55 stabala za obnovu ili 75 staba-la zasaditi. Program traje od jeseni 1999.godine, a do sada je πto obnovljeno, πtozasaeno 840 ha, odnosno sastavljeno je1756 ugovora s poljoprivrednicima. Za-nimanje nije ispunilo oËekivanja, iako po-ticaj po hektaru od 1105 dolara u kun-skoj protuvrijednosti nije zanemariv, toviπe πto su velike opoæarene povrπine ma-slinika i drugog zapuπtenoga poljopriv-rednog zemljiπta. Oko 50% realiziranoje na podruËju DubrovaËko-neretvanske

MASLINA UMJESTO CRNOGORICE

Je li borkriv za sve?Maslina ili crnogorica, pitanje je o kojem svoje miπljenje iznosidipl. ing. Ivan ToliÊ, reagirajuÊi na Ëlanke “Maslina umjestocrnogorice” (Ëasopis Hrvatske πume 71/2002.), Ivana ©imiÊa te“Jesu li πumari konaËno progledali”, Nikπe Vrhovca (LovaËkivjesnik 3/2003.)


æupanije, a ostatak na ostale tri æupanijeu Dalmaciji. (Izvor podataka: Andrija Ru-bin, dipl. ing. πum., struËni suradnik uUpravi πuma Podruænica Split).

Obnova, odnosno podizanje novihmaslinika obavlja se na prije obradivimprivatnim posjedima. Povrπine su relativ-no lake za obnovu maslinika, ali na timsu povrπinama nuæne naknadne mjerenjege radi postizanja πto veÊega prirodapa i radi postizanja uËinkovitije protupo-æarne preventive. Mjere njege potrebnesu na svim poljoprivrednim povrπinama,i one su tek tada zapreka za πirenje po-æara dok traje njihova obradba, a s pre-stankom mjera njege, sve biljne vrste po-dloæne su poæarima ovisno o klimatskimuvjetima gdje se uzgajaju. Prema stati-stiËkim podacima, oko 70% poæara na-stane upravo na zapuπtenome poljopriv-rednom zemljiπtu.

Na podruËju Dalmacije ima oko270.000 ha napuπtenih maslinika, vino-grada i drugih, prije obradivih poljopriv-rednih povrπina, koje su zakorovljene,

vu πumskih poæara, koji se pojavljuju ujaËem ili slabijem intenzitetu, ovisno ogodiπnjim klimatskim uvjetima, i takvostanje traje sve do danaπnjih dana.

Nikada πumarska struka u Dalmaciji ni-je posezala za poljoprivrednim povrπina-ma, a posebice ne za privatnim posjedi-ma. Nisu osnovane objede da πumari sa-de borove na poljoprivrednim povrπina-ma. Istina je da se u Dalmaciji crnogori-com poπumljavaju najsuroviji tereni, nakojima praktiËno, zbog uËinka erozijskihprocesa, nije moguÊe uzgojiti bjelogori-cu. Mnogi neupuÊeni nude neke bjelo-goriËne vrste, πto bi se moæda moglo iprihvatiti, ako bi ti isti ponudili svoj no-vac za proizvodnju sadnog materijala,mehaniËku obradbu tla (koja je nekolikoputa skuplja nego za crnogoricu), i zanaknadne mjere njege - prihranjivanja,zalijevanja te za eventualnu zasjenu, za-πtitu od biljnih bolesti i πtetoËinja, te dru-ge radnje koje bi, moguÊe je, pomogleuzgojiti po koje stablo bjelogorice. Osob-no ne bih dopustio rasipanje golemog

kazati kako je utopija na dræavnim povr-πinama degradiranog dalmatinskoga krπaulagati novac za poπumljavanje listaËa-ma (mogu biti iznimke na vrlo malimpovrπinama). Ondje, prije svega, treba po-dupirati prirodnu progresiju listaËa, a naπumskim tlima sposobnim za poπumlja-vanja podizati sastojine brzorastuÊe au-tohtone crnogorice, koja Êe opÊekorisnimfunkcijama uËiniti to podruËje ljepπim ibogatijim. Mogu se navesti mnoge πum-ske povrπine na kojima su pionirske vrstecrnogorice popravile tlo i stvorile uvjeteza povratak klimatogenih listaËa. Osimtoga, to su brzorastuÊe vrste s velikomproizvodnjom biomase, koja se moæe ko-ristiti za bioenergiju ili kao tehniËko i sit-notehniËko drvo (primjeri GrËka i Cipar).Fiziologija biljaka uËi nas da brzorastu-Êe vrste proizvode mnogo kisika, πto do-datno, uz miris smole i eteriËnih ulja teugoaj nijansi zelenih boja, takve pro-store Ëini ugodnima za boravak. Dovo-ljan je dokaz da su turistiËka naselja, po-dignuta u posljednjih pedesetak godina,graena uglavnom unutar borovih πuma,jer te πume stvaraju ambijetalni i vizual-ni ugoaj, te znatno poveÊavaju cijenuhotelskoga smjeπtaja.

Kada je rijeË o privatnim posjedima inapuπtenim poljoprivrednim povrπinama,koje su nekada iskrËile vrijedne ruke dal-matinskih teæaka, sa æaljenjem se moraprihvatiti istina da sada o tim povrπina-ma nema tko voditi brigu. Vrijedni go-spodari svojih vinograda, maslinika i dru-gih poljoprivrednih kultura postupno na-puπtaju mukotrpne poslove i odlaze u “bi-li svit” za boljim æivotom, a njihove po-sjede osvajaju korovi i borovi, koje hara-ju πumski poæari. Takvu pustoπ nema tkoponovno prekriti poljoprivrednim kultu-rama, pa ih opet “osvaja” bor i korovi, iopet poæar i sve Êe to, na æalost, biti takodok se ne popravi demografska strukturatih podruËja. I tako, joπ uvijek viπe od mi-lijun i pol stabala maslina na podruËjuDalmacije “Ëeka” obnovu.

Dodatno za masline izmiπljati neka no-va staniπta, krËiti erodirani i isprani krπ,gubitak je sredstava i vremena.

Ime bor vezati za pojavu poæara ugra-eni je strah koji se poËeo javljati s po-Ëetkom sedamdesetih godina proπlog sto-ljeÊa. Taj strah moæe biti uz ime svakekserofitne mediteranske vrste bogate ete-riËnim uljima. Da bor nije vezan samouz rijeË poæar, o tome svjedoËe sastojineprimorskih borova koje su preæivjele sto-ljetno razdoblje, te koje u svojim “nje-drima” odgajaju sastojine autohtonih li-staËa. Treba se prisjetiti vrijednih sastoji-na alepskog bora koje su preæivjele i ra-tove i suπno-poæarna razdoblja, a ljudisu uvijek palili vatru i æivjeli uz vatru. Mo-æe se reÊi da je i autohtone divljaËi bilo ugranicama prirodnih moguÊnosti togapodneblja. Uzroke poæara treba traæiti uneËem drugom, o Ëemu je veÊ bilo rije-Ëi, a prije svega u naËinu æivota na timprostorima i prirodnim uvjetima kojimaje obdaren taj kraj, na πto su se prilagodi-le biljne i æivotinjske vrste.

obrasle borovima ili su po nekoliko putagorjele. RaËuna se da je na tim povrπina-ma djelomiËno ili potpuno napuπteno vi-πe od milijun i pol stabala maslina. Uzroktakvome stanju dijelom je degradacija tlai uËestali poæari, a najveÊi uzroËnik to-mu izmijenjena je demografska struktu-ra, iseljavanje radno sposobnog puËans-tva, najËeπÊe u prekooceanske zemlje;poËetkom πezdesetih godina proπlog sto-ljeÊa puËanstvo se intenzivnije poËinjebaviti turizmom, te postupno napuπta po-ljoprivrednu proizvodnju. Upravo tih go-dina stvaraju se uvjeti za masovnu poja-

novca za eventualno skromne rezultatetakvog poπumljavanja.

Na podruËju dalmatinskoga krπa neka-da su bile vrijedne πume listaËa, ali zboggeoloπko-pedoloπkih znaËajki krπa, pre-komjerne eksploatacije drvne mase radiispunjavanja svojih i potreba osvajaËa,te zbog moÊnih bujica, orkanskih vjetro-va i æarkoga dalmatinskog sunca, vrijed-ne su πume nestale, a o njima svjedoËedanaπnji degradirani oblici: makije, πika-re i kamenjari.

Mislim da na razini πumarske struke, uËasopisu Hrvatske πume mogu otvoreno

Na podruËju Dalmacije ima oko 270000 ha napuπtenih maslinika,vinograda i drugih, ranije obradivih poljoprivrednih povrπina, kojesu zakorovljene, obrasle borovima ili su po nekoliko puta gorjele.RaËuna se da je na tim povrπinama djelomiËno ili potpunonapuπteno preko milijun i pol stabala maslina

Maslina kao “obeÊana” vrsta - nasad maslina uporeËkom turistiËkom naselju Zelena lagunaMaslina kao “obeÊana” vrsta - nasad maslina uporeËkom turistiËkom naselju Zelena laguna


arheologija

Piπe:Mirjana

Martinec

Foto:Æ. ©koberna

H rvatske πume zbog karakterasvoje djelatnosti nuæno zadiruu prostor, te tako uvijekpostoji moguÊnost da nanesu

πtetu brojnim arheoloπkim lokalitetima.Dio njih je registriran i zaπtiÊen kaospomenik kulture, no velik ih je brojjoπ uvijek nepoznat. ZadaÊa arheolo-ga u Hrvatskim πumama trebala bi bitievidentiranje i kartiranje poznatih ar-heoloπkih nalaziπta unutar πumskihpovrπina, a takoer i unoπenje, teren-skom obradbom i arheoloπkom verifi-kacijom utvrenih, joπ neevidentiranihlokaliteta, u gospodarske karte. Budu-Êi da su arheoloπka nalaziπta u opasno-sti pri izvoenju zemljanih radova, po-put probijanja cesta, izradbe traktorskihvlaka i sl., u tim koji odluËuje o provo-enju takvih radova trebao bi biti uk-ljuËen i arheolog. Na taj naËin podu-zeÊe bi, na podruËju kojim gospodari,sprijeËilo moguÊu devastaciju dijelahrvatske kulturne baπtine, bez obzirana to izvode li samo radove ili ih izvo-de neke druge pravne ili fiziËke osobena podruËju Hrvatskih πuma.

Posebnu pozornost treba posvetiti ra-dovima u parkovima prirode, Ëiji su in-tegralni dio, uz prirodna, i kulturna bo-gatstva koja leæe na tom podruËju. Nesmijemo dopustiti da kulturno blago ko-je se tu nalazi na bilo koji naËin budeugroæeno. Ta su nalaziπta spomenicisvoga vremena, prozor u povijest krozkoji se moæe sagledati sveobuhvatnostæivota onoga doba. Ona su naπa bes-krajno vrijedna baπtina, prema kojoj semoramo odnositi krajnje briæno i odgo-vorno.

»uvati baπtinuTakav jedan reprezentativni arheolo-

πki lokalitet unutar πumovitog podruËjajest gradinsko naselje i nekropola po-kraj sela Budinjaka, smjeπtenoga u sre-diπnjem dijelu ÆumberaËke gore, na po-druËju Parka prirode Æumberak - Samo-borsko gorje. Prirodna bogatstva togaprostora, zbog kojih je on 1999. god. iproglaπen parkom prirode, privlaËna suljudima, i danas, i prije nekoliko tisuÊagodina. Za ondaπnju populaciju od izra-zitog su znaËenja bila leæiπta bakrene iæeljezne rude. Uporaba bakra datira joπiz doba od prije pet do πest tisuÊa godi-na, tj. i eneolitiËkog doba, a u vrijeme

9. - poËetka 8. st. pr. Kr. »ovjek ovihprostora upoznaje i æeljezo i uËi ga obli-kovati u æeljene predmete. Æeljezo ula-zi u πiru uporabu, podruËja s leæiπtimaæeljezne rude, poput ÆumberaËkogagorja, dobivaju na znaËenju i privlaËestanovniπtvo. Prije otprilike tri tisuÊe go-dina dio ondaπnje populacije strateπkismjeπta svoje naselje na vrhu brijega kojidominira BudinjaËkim poljem. Svoje jemrtve stanovniπtvo budinjaËkoga gra-dinskog naselja pokapalo na zaravni sje-verno od naselja, pod grobnim humkomili u ravnom grobu. Katkad su pokojnicispaljivani prije ukopa, a njihov je pe-peo pohranjivan u keramiËke posude-

HRVATSKE ©UME U SLUÆBI O»UVANJA KULTURNE BA©TINE

Budinjak na Æumberkuvrijedan arheoloπki lokalitet

Rekonstrukcije i faksimili metalnih nalaza iz kneæevskoga groba 6, tumul139, BudinjaËko polje (fotografija preuzeta iz Æ. ©koberne, 1999.)

Nekropola tumula pod πumom, BudinjaËko polje (fotografija preuzeta iz Æ. ©koberne, 1999.)Nekropola tumula pod πumom, BudinjaËko polje (fotografija preuzeta iz Æ. ©koberne, 1999.)


lovstvo

N a Duhove, u nedjelju 8. lip-nja 2003. odræano je u St. Go-arhausenu na rijeci Rajni 5.europsko prvenstvo u rici je-

lena. Prvenstvo je odræano u organiza-ciji najveÊega njemaËkoga lovaËkogËasopisa WILD UND HUND, u sklo-pu priredbe Novi doæivljaj prirode, nasvjetski poznatom platou Loreley, povrhrijeke Rajne.

Legenda govori da je prekrasna dje-vica Loreley sjedila na tom platou Ëe-πljajuÊi svoju dugu plavu kosu zlatnimËeπljem i pjevajuÊi oËaravajuÊe pjesme.U brzacima Rajne krile su se stijene,predstavljajuÊi opasnost za brodsku plo-vidbu. Te su stijene mnoge brodove pre-tvorile u olupine. Razlog je tomu πto sukapetani i brodsko osoblje gledali lije-pu djevicu Loreley, ne pazeÊi pritom naopasnost koja vreba iz vode. Tako su sedogodili mnogi brodolomi.

Ovaj put pozornost brodskih kape-tana i njihovih putnika nije privukla li-jepa Loreley, veÊ rikanje Ëetrnaestori-ce natjecatelja iz πest zemalja.

Izvrstan nastup ostvarila su i dvanatjecatelja iz Republike Hrvatske, pro-fesionalni lovci Josip KlariÊ i Damir Pro-kopoviÊ, koji su predstavljajuÊi hrvat-ske πume d.o.o., skupljali vrijedna in-ternacionalna iskustva. Pratio ih je Da-mir CvrkoviÊ iz Vinkovaca.

Jedan od reprezentativniharheoloπkih lokaliteta unutarπumovitog podruËja jest gradinskonaselje i nekropola pokraj selaBudinjaka, smjeπtenoga usrediπnjem dijelu ÆumberaËkegore, na podruËju Parka prirodeÆumberak - Samoborsko gorje

æare, koje su zatim zakapane, a katkadse radilo o skeletnom ukopu. Rasloja-vanjem druπtva izdvojio se novi vodeÊisloj - sloj vojne aristokracije, koji u gro-bove svojih pripadnika, uz ostalo, po-laæe skupocjene maËeve, vjeπto izrae-ne vojniËke kacige, bogatu konjskuopremu (u BudinjaËkom polju prona-eni zdjelasta kaciga, narukvice, luËnafibula, spiralni ukrasi za kosu, listolikadugmad, igla, vrπak koplja i drugo). Toje naselje, kao i groblje, prestankom æi-vota na njemu negdje oko 600. god. pr.Kr., polako padalo u zaborav, a s vre-menom je to podruËje prekrila πuma.Donedavno, jedini spomen na to da jeovdje nekada opstojala organizirana, zaono vrijeme bogata, ljudska zajednica,bila je legenda, koja joπ i danas æivi me-u æumberaËkim puËanstvom. Legen-da govori o æidovskim kuÊama i kame-nu Zelenku oko kojega se svakog danaskupljaju vjeπtice, a vile pleπu svoje ko-lo. Voeni tom legendom, kao i toponi-mom Budinjak (toponim Budinjak sa-dræi rijeË budim, koja oznaËava nase-lje), arheolozi otkrivaju veliku nekropo-lu tumula (grobnih humaka) i gradinskonaselje, sada obrasle πumom, te zapo-Ëinju sustavna arheoloπka istraæivanja,koja vodi arheolog Æelimir ©koberne.Geodetskim se snimanjem dobiva pre-cizna karta cjelokupnog terena. Uviase da je dio grobnih humaka uniπtenprobijanjem ceste 1936. god., a dio ko-panjem zemlje za pravljenje drvenogugljena.

Ovakav primjer devastacije arheolo-πke kulturne baπtine nije usamljen - us-prkos novim zakonima i organizaciji za-πtite kulturnih dobara πto je provodi Mi-

Natjecanje se odvijalo u tri faze, priËemu je u svakoj trebalo oponaπati ka-rakteristiËne zvukove pojedinih situa-cija, koje se inaËe dogaaju u loviπti-ma u doba rike jelena obiËnog. Mode-rator natjecanja, koje se odigravalo navelikoj otvorenoj pozornici, bio je dr.Karl-Heinz Betz, glavni urednik WILDUND HUND-a.

Pobjednik je bio maarski lovac Pe-ter Fehrer, iz poznate πumarije Labod.

Drugo mjesto osvojio je Vladimir Ka-derka iz Republike SlovaËke, koji je2001. osvojio titulu europskoga prva-ka. TreÊe mjesto osvojio je Laszlo Ho-molya, takoer iz Maarske, europskiprvak iz 2002. Ovakav rezultat poka-zuje jaku konkurenciju i zahtjevnu za-daÊu prepoznavanja nijansi pri ocje-njivanju, koju je internacionalni æiri su-vereno odradio.

Takvo internacionalno natjecanje,praÊeno putem 5 njemaËkih televizij-skih postaja, ne samo da je pridonijelostvaranju novih prijateljstava izmeusudionika nego i internacionalnomprepoznavanju lovstva kao gospodar-ske grane, te dijela kulturnoga naslije-a ËovjeËanstva.

Alexander KrahUrednik ËasopisaWILD UND HUND

5. EUROPSKO PRVENSTVO U RICI JELENA

Naslov prvakaostaje u Maarskoj

nistarstvo kulture, i u danaπnje vrijemejoπ uvijek dolazi do oπteÊivanja. H© na-stoje oËuvati prostor kojim gospodareu njegovoj sveobuhvatnosti - u biolo-πkome, u gospodarskom i u kulturno-socioloπkom aspektu. Zbog toga nasto-jimo, u suradnji s konzervatorskim odje-lima Uprave za zaπtitu kulturne baπtineMinistarstva kulture i ostalim nadleæniminstitucijama, zaπtititi naπe πume, i uobliku zaπtite kulturne baπtine koja senalazi u njima. Privilegij da gospodari-mo gotovo s polovicom kopnene povr-πine naπe domovine moramo znatiopravdati svojom brigom i svojom od-govornoπÊu za baπtinu.

Prijevod:Boris Firπt,dipl. ing. biol.

Foto:A. Krah


Pod pokroviteljstvom Ministars-tva zaπtite okoliπa i prostornogureenja pokrenuta je radioni-ca “Izrada plana upravljanja vu-

kom u Hrvatskoj”. Radionica se odræa-va u okviru provedbe LIFE projekta “Za-πtita i upravljanje vukovima u Hrvat-skoj”.

U radu radionice sudjeluju sve zain-teresirane skupine u Hrvatskoj, kojeizradbom plana upravljanja vukom uHrvatskoj æele ostvariti svoje interese.To su Zelena akcija (koja zagovara pot-punu zaπtitu), predstavnici ©umarskogafakulteta (znanstveno praÊenje popula-cije vuka), Ministarstvo poljoprivrede iπumarstva (oËuvanje bioloπke raznoli-kosti Hrvatske), Hrvatske πume (lovstvo),lokalne zajednice (stoËarstvo), lovaËkeudruge (lovstvo) i druge.

Do sada odræanih nekoliko radioni-ca rezultiralo je usuglaπenim stavovimasvih interesnih skupina da se daljnji radutemelji na odabiru jednog od tri pri-hvaÊena moguÊa naËina gospodarenjavukom u Hrvatskoj:1) potpuno zaπtititi vuka kao i do sada;2) zaπtititi vuka, ali i dopustiti odstrjel-

ne kvote;3) zaπtititi vuka lovostajom, tj. progla-

siti ga lovnom divljaËi.Svaki od tih triju prijedloga ima i do-

bre i loπe strane.Varijanta potpune zaπtite vuka ostva-

rila je svoju namjenu. Populacija vuka,

KAKO GOSPODARITIVUKOM

U raspravi o izradbi planaupravljanja vukom u Hrvatskojpokazalo se da su miπljenja idalje podijeljena - jedni bi gapotpuno πtitili, a drugipredlaæu djelomiËnu zaπtitu

potpuno, kvotom ili

Treba li vuka πtititi

©tete koje vuk Ëini postajuizvorom nezadovoljstva, arezultiraju pokuπajimaoπteÊenih (najËeπÊestoËara) da brojnost vukailegalnim naËinima sveduna minimum, po logici“jedan vuk - jedna ovca,sto vukova - sto ovaca…”


svojedobno doista ugroæena, ostala jesaËuvana. Meutim, sada sve veÊa broj-nost populacije vuka uzrokuje sukobeinteresa raznih djelatnosti na Ëiji rad iprosperitet brojnost vuka ima neposre-dan utjecaj. Posebice se to odnosi nastoËarstvo i lovstvo. ©tete koje vuk Ëinipostaju izvorom nezadovoljstva, a re-zultiraju pokuπajima oπteÊenih (najËe-πÊe stoËara) da brojnost vuka ilegalnimnaËinima svedu na minimum po logici“jedan vuk - jedna ovca, sto vukova -sto ovaca…”.

Mislim da je πumarima najprihvatlji-vija varijanta zaπtite vuka s odstrjelnimkvotama.

U kontekstu toga ponajprije trebautvrditi areal vukova, te odrediti njiho-vo brojno stanje (sadaπnje su procjeneoko 200) i potom utvrditi hranidbenubazu (prehrambenu moguÊnost stani-πta), pri Ëemu se ne smije zaboraviti dana istom staniπtu osim vuka æive i me-dvjed i ris, koji koriste istu hranidbenubazu, a nju Ëini divljaË i domaÊa stoka.

Od divljaËi prvenstveni su plijen vu-ka jelen, srna i divlja svinja, a od doma-Êe stoke ovca.

Stalnim praÊenjem broja vukova nacijelom arealu utvrivale bi se odstrjel-ne kvote za svaku godinu, ovisno o ra-spoloæivoj prehrambenoj bazi.

PodruËje kretanja vukova treba raz-dvojiti u dva dijela:

1. podruËje Gorskoga kotara gdje jestoËarstvo (ponajprije ovce) u slobod-noj ispaπi slabo zastupljeno. Tu je glav-ni plijen vuka divljaË;

2. podruËje Like i Dalmatinske zago-re. Tu je stoËarstvo intenzivno, te je glav-ni plijen vuka domaÊa stoka (ovce), jerkrupne divljaËi u tim predjelima iona-ko ima malo.

Na podruËju Gorskoga kotara, premaobrascima iz lovnogospodarskih osno-va, evidentirano je smanjenje matiËno-ga fonda kod srne, divlje svinje i jelena,iako u strukturi izluËenja te divljaËiuzgojni odstrjel sudjeluje samo s 20 -40% ukupnog izluËenja. Razliku poje-du vukovi.

Od ukupno raspoloæive prehrambe-ne baze mora se utvrditi πto su to nor-malne (podnoπljive) πtete od krupnihpredatora. Smatram da su πtete od me-dvjeda zanemarive, pa ostaju vuk i ris.Od ukupnog prirasta divljaËi, za krup-

ne predatore trebalo bi uzeti oko 20%.Ostatak prirasta ostao bi za ostale gu-bitke i lov.

Od domaÊe stoke vuku je ovca prven-stveni plijen.

Kod domaÊe stoke na prirodnim ispa-siπtima potrebno je utvrditi podnoπljivigubitak i to pribrojiti na 20% prirastadivljaËi. Taj podatak dao bi podnoπlji-ve πtete na divljaËi i stoci.

©tete na krupnoj divljaËi nastale odvuka ne isplaÊuju se lovoovlaπtenicimajer zaπtitari smatraju da je divljaË pri-rodna hrana vuka. Pa i ovca je prirodnahrana vuka, a πtete se nadoknauju. Su-kob interesa postaje time neizbjeæan.Mislim da se pri odreivanju odπtetnihmjera stoËarstvo i lovstvo svakako mo-raju jednako tretirati, posebice ako seoboje smatra privrednom granom, teprema tome podlijeæu jednakim pore-znim i inim davanjima. Jednake duæno-sti podrazumijevaju jednaka prava.

Prema znanstvenim istraæivanjima,vuk prosjeËno treba oko 3,5 kg hranena dan. Ako se prihvati ta Ëinjenica davuk (bez risa) treba dnevno oko 3,5 kghrane, na osnovi raspoloæivoga prirastamogao bi se utvrditi optimalan broj vu-

kova u prirodnom arealu. Razlikaizmeu sadaπnjeg broja vukova i mo-guÊnosti staniπta trebala bi biti odstrjel-na kvota.

Predlaæem da se svi dopuπtenom kvo-tom odstrijeljeni vukovi dovoze u cen-tre koji bi bili u podruËju areala vuka,gdje bi struËne osobe obavljale sva po-trebna mjerenja vuka, propisno skidalekrzno i lubanju, te ih, uz odreenu nov-Ëanu naknadu, vraÊale lovcu. Na taj na-Ëin bili bi ispunjeni i uvjeti znanstve-nog praÊenja vuka, i lovci bi bili zado-voljni.

Na kraju moram napomenuti da sviπumari nedvojbeno jesu za zaπtitu vukai njegov opstanak u naπim krajevima.No isto tako πumari se ne æele dovesti upoloæaj da potpuno πtiteÊi jednu vrstutoj (povlaπtenoj) vrsti dopuste da uniπtidruge i dovede u pitanje opstanak osta-le krupne divljaËi. Tada lovci u loviπtuviπe neÊe imati πto ni uzgajati ni loviti.A zaπtitari Êe tada πtititi ljude jer se mo-æe dogoditi da prekobrojni vukovi hra-nu potraæe Ëak i na gradskim ulicama.»ini se da su zaπtitari postali sami sebisvrha. Vaæno je πtititi, manje vaæno ko-ga i πto, kada i gdje, Ëime i kako.

odstrjelnom tek lovostajem?

S rpanj najËeπÊe karakterizi-raju vruÊine i nestaπica vo-de u loviπtu. Polovicomtog mjeseca poËinje pare-

nje srneÊe divljaËi. Tada je najlak-πe u loviπtu vidjeti πto imamo od tedivljaËi. U to se doba lovi srnjakajednim zanimljivim naËinom - va-bilicom. Prije odluke o odstrjelumoramo procijeniti starost srnjaka,perspektivu razvoja rogova, zrelostza odstrjel, te kakvo je to grlo uusporedbi s populacijom u loviπtu.Procijenimo li da je srnjak za tro-fejni ili uzgojni odstrjel, odstrjelju-jemo ga kada smo sigurni da Êe hi-

tac dobro pogoditi. Nemojmo za-boraviti lijep lovaËki obiËaj pozdra-va divljaËi.

U naπim loviπtima poËinje cijeplje-nje divljih svinja protiv kuge. Svakeih je godine potrebno cijepiti odre-en broj. S veterinarima treba dogo-voriti da se cijepljeno grlo ne obilje-æava markicama na uhu, veÊ na dru-gi naËin (rovaπenjem, sprejem i dr.).Loπe je kada lovac nakon nekolikogodina odstrijeli vepra, a on u uhuima markicu od cijepljenja.

Sada je vrijeme za skupljanje zim-ske prehrane divljaËi, koju treba do-bro uskladiπtiti za zimu.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Srpanj

Piπe:Draæen SertiÊ,dipl. ing. πum.

Foto:Jagen,Weltweit

Na kraju moram napomenuti da svi πumarinedvojbeno jesu za zaπtitu vuka i njegovopstanak u naπim krajevima. No isto takoπumari se ne æele dovesti u poloæaj dapotpuno πtiteÊi jednu vrstu toj(povlaπtenoj) vrsti dopuste da uniπti drugei dovede u pitanje opstanak ostale krupnedivljaËi


ribolov

Piπe:Siniπa SlaviniÊ

Foto:VSP studio

PaviËiÊ

udicom i nekim od mamaca. Za tajoblik ribolova potreban je i Ëamac.Danas je u svijetu som postao vrlo po-pularna sportska riba, upravo zbogsvoje veliËine, ali i dugotrajne borbepotrebne da bi se svladao veÊi primje-rak. ©toviπe, cijela jedna “sekta” ribo-lovaca usmjerila je sve svoje znanje,snage i pribor, i to diljem svijeta, ne bili prevarila ribu svog æivota i uπla naneku od rekordnih lista. Najpoznatijaeuropska odrediπta na soma danas surijeka Poe u Italiji, ©panjolska, te deltaUrala.

Uz Dravu, Savu, Dunav i njihove pri-toke i mrtvice, najbolja su loviπta veli-kog soma u Hrvatskoj jezero ©odericakod Koprivnice, Vransko jezero kod Bi-ograda na moru (na æalost posljednjihgodina sa sve rjeim ulovom), jezeroMlinac u Slavoniji, jezero Finzula u Ra-kitju, pa uπÊe Drave u Dunav i Topolj-ski dunavac.

Od onih najveÊih u nas, ostalo je za-biljeæeno da je 1985. u Vranskome je-zeru Æeljko Kralj iz Zagreba ulovio so-ma teπkog 103 kg, dugog 253 cm. Podesetogodiπnjoj evidenciji natjecanjaza Zlatnu udicu - Veleulov HrvatskemjeseËnika RibiËi & ribe, prva tri mje-sta dræe ulovi od 86, 78 i 76 kg. Ono-ga od 86 kg 1996. u jezeru Mlinac ulo-vio je Æeljko LonËariÊ, onoga od 78 kg2001. g. ulovio je Ivica Buneta u rijeciLici, a od 76 kg 2000. g. Æeljko SpasiÊu jezeru ©umbaru kod Karlovca. Ina-Ëe, statistika Veleulova kazuje da senajviπe i najveÊi somovi love u Dravi,Savi i Dunavu.

Som je noÊni grabeæljivac. Danju bo-lje radi kada je vodostaj poviπen, a vo-da mutna. Ljeti je soma najbolje Ëeka-ti, veÊ to spomenusmo, za oluje igrmljavine.

Som je jedini europski predstavnikiz inaËe brojne porodice. Lako je pre-poznatljiv po velikoj spljoπtenoj gla-vi, te razmjerno malenom i zmijoli-

kom tijelu s donjom perajom koja seproteæe duæ cijelog trbuha, sve do re-pa. Glava mu je puna sitnih zuba i priprihvatanju soma rukom treba biti pa-æljiv te ga primiti posebnim zahvatomza donju usnu. Guranje ruke u ustamoæe gadno zavrπiti po ribolovca, po-gotovu ako je rijeË o velikom primjer-ku. Gornju usnu krase dva velika brka,a donju Ëetiri mala. Tijelo mu je goloi ljigavo. OËi su mu sitne. Slabo vidi.Tamne je boje, gotovo crne po lei-ma, a trbuh mu je prljavo bijel. Po ti-jelu ima nepravilne pjege. Mrijesti seu svibnju i lipnju. Tada æenka poloæi iviπe od 400.000 jaja.

Hrani se drugom ribom, ali i osta-lim vodenim æivotinjama koje moæesvladati. Napada i ptice moËvarice.

Som se najviπe lovi statiËnim tehni-kama - Ëekanjem, teπkim priborom zadno, s plovkom ili bez njega. NajËe-πÊe se upotrebljavaju snaæni πtapoviakcije B - D (ovisno o daljini izbaËa-ja), teæine izbaËaja do 6 libri odno-sno do 150, pa Ëak i viπe od 200 gra-ma. Duæine su do 4 metra. Koriste sejake role, manjeg prijenosa, ali kons-trukcijski jake kako bi mogle izdræativelike napore odnosno izvlaËenja naj-lona i otpor koji pruæa som. To su Ëe-sto stacionirane role kapaciteta kale-ma 200 do 300 m najlona promjera0,50 do 0,70 mm. Zebco je ove godi-ne izbacio na træiπte specijaliziranu ro-

Som, naπanajveÊariba

SLATKOVODNE RIBE

Taman kada izae iz lovostaja(uz primjedbu da u Dunavu ne-ma zabrane), od sredine lipnjapa sve do kasne jeseni, puna

je sezona ribolova na naπega najveÊeggrabeæljivca, najveÊu ribu naπih slat-kih voda - soma. Kaæu da u velikim ri-jekama Rusije, pa i delti Dunava, imaprimjeraka teπkih i viπe od 200 kg. Mo-æe narasti i do 300 kg teæine i biti dugdo 4 metra. No u stvarnosti najviπe selove primjerci teπki do 50 kg. I to su,nema sumnje, prave nemani koje na-stanjuju naπe nizinske rijeke, njihoverukavce, ali i jezera, bajere i ribnjake.»esto ga se moæe naÊi u mrtvicama,pregraenim tokovima rijeka i sl. Somvoli duboke vode, limane i virove. Za-to ga treba najËeπÊe traæiti u blizini po-topljenih panjeva i klada. Za ljetniholuja, kada nebo proparaju munje, akiπa donese osvjeæenje, soma nekaËudna sila tjera na povrπinu i tada gatreba Ëekati ili blinkati tik pod povrπi-nom ili na samoj povrπini. Sportskori-barski alat buÊka cijelu svoju filozofijui zasniva na udaranju buÊkom po povr-πini vode s, pod buÊkom postavljenom,


lu baπ za takav ribolov, pod ime-nom Rhino. SliËno je i sa πtapovi-ma. Spomenut Êemo novu somov-sku seriju tvrtke DAM, te Milo Si-lur πtapove, napravljene baπ za so-molov na rijeci Poe. Ribolovci Ëe-sto koriste multikoture za morskiribolov, pogotovu kada postavlja-ju na mjesta gdje znaju da imakrupnih somova. Od udica u tomribolovu u obzir dolaze Ëvrste ko-vanice veliËine od 5/0 do 1. VMCi Mustad rade odliËne kovanice zatakav ribolov, a svoje adute ima iDAM-ov Kamasaki, te Gamakatsu.Svakako valja spomenuti i doma-Êe ALSOM, ruËno raene udice zasoma, moæda u samome vrhu ta-kvih uradaka.

Od mamaca u takvom ribolovusomu se moæe ponuditi raznolikapaleta prirodnih mamaca. Spome-nimo velike kedere (preporuËujemobabuπku, manjeg πarana, klena, bo-dorku, Ëikova), æabe, rovce, rijeË-ne πkoljke, pijavice i snopove gli-sta. Posljednjih godina, zahvaljuju-Êi πaranaπima i modernom pristu-pu πaranaπkom ribolovu, proizvo-de se i specijalizirane boilie za ri-bolov soma, vrlo djelotvorne na vo-dama na kojima se inaËe boiliamalove πarani (npr. jezero ©umbar).

Posebna tehnika ribolova somaje buÊka. BuÊka je alat starih riba-

Maturanti Srednje πumarske πkole Kar-lovac iz generacije 1950./51. ove sugodine svoju 52. obljetnicu matureproslavili na poseban naËin. Suprot-

no ranijem dogovoru da Êe se svake godinesastajati u Karlovcu, gradu svoje mladosti, njihjedanaestorica iz razliËitih su se mjesta Hrvat-ske i bivπe Jugoslavije (iz Petrinje, Karlovca,Zagreba, Gline, Beograda) uputili u BeliπÊe kodsvoga bolesnog kolege Drage IvaniπiÊa i tamoproslavili maturu!

O promjeni “voznog reda” odnosno mjestasastanka maturanata svoje je kolege obavije-stio njihov πkolski prijatelj, KarlovËanin Veli-mir IvkoviÊ, poruËivπi im da je “neposrednouoËi ugovorenog sastanka u Karlovcu DragoIvaniπiÊ teπko obolio i vratio se u bolesniËkikrevet. No unatoË svim nedaÊama s kojima sebori, on se æeli sastati s nama koji smo koliko-toliko zdravi i pokretni. Uz to, nama je sasvimsvejedno gdje Êemo se ubuduÊe sastajati... Obadirektora i nastavnici viπe nisu meu æivima.Sastankom u BeliπÊu joπ bi se jednom zabavilii osvjeæili sjeÊanja na πkolske dane...”

Epilog? Jedanaestorica nekadaπnjih uËenika,danas sedamdesetogodiπnjaka, od 57 srednjo-πkolaca te 1951., naπlo se 30. svibnja ove go-dine u BeliπÊu, u stanu bolesnoga kolege Iva-niπiÊa, a potom se druæilo u restoranu Park.Joπ jednom su se prisjetili kako su æivjeli kaojedan, dijelili sve πto su imali. I posjetom bole-snom kolegi pokazali kako neke stvari trajuvjeËno. (m)

NESVAKIDA©NJA PROSLAVAMATURE KARLOVA»KE ©UMARSKEGENERACIJE 1950./51.

Prijateljstvokoje traje

Jedanaest πumara generacije KarlovaËkeπumarske πkole 1950./51. naπlo se u BeliπÊura koji je stekao i status sportskog

alata. BuÊkom treba znati raditi ito je jedna sasvim nova priËa, ko-ju Êemo, nadam se, jednom ispri-Ëati na stranicama Hrvatskih πu-ma.

Ribolov varalicom pripada uvrlo zahtjevne i teπke tehnike ri-bolova. Uglavnom se tako lovemanji primjerci, do 10 kg. Iako,neki somovi teæi od 50 kg ulov-ljeni su takoer varalicom, ali smnogo sreÊe, te uglavnom izËamca.

Za ribolov varalicom takoervam treba jaËi πtap. Akcije B iliC, teæine bacanja do 100 even-tualno 150 grama (Trabucco imaodliËnu seriju “Genius” za takavteπki blink za soma i mladicu od-nosno krupnu πtuku). Rola moraimati veÊi prijenos, ali takoermora biti odliËnih konstrukcijskihrjeπenja s viπe kugliËnih leæaja imetala, a manje plastike, kapa-citeta kalema od 200 m najlona0,35 do 0,45 mm, odnosno πpa-ge do 0,30 mm. Od varalica zatakav blink najuËinkovitije su ve-Êe ælice (effzet, heintz), te tonuÊivobleri sa zveËkom, a za ljetnihkiπa i nevremena pri povrπinskomblinku vobleri tipa Rapala DT se-rije ili Storm Wigge Vart, takoersa zveËkom.

dogaaji


dogaaji

Piπe:Zvonko

PeiËeviÊ

Foto:Zvonko

PeiËeviÊ

Od 19. do 31. svibnja unovogradiπkoj i vinkovaËkojupravi πuma boravili suznanstvenici sa ©umarskogfakulteta Helsinkija, Finska,prof. Heikki Henttonene injegov asistent JuakkaNeimimaa. Znanstvenici sinstituta Hartman rade navelikom projektu “Fluktuacija irasprostranjenost zaraznihbolesti u πumskimekosustavima”

U sklopu znanstvenoistraæivaË-kih zadataka, na povrπinamaHrvatskih πuma djelatnici Za-voda za zaπtitu πuma i lovs-

tvo gotovo cijelo desetljeÊe istraæujuproblematiku sitnih glodavaca, a po-glavito na nizinsko-breæuljkastim po-druËjima. Na osnovi rezultata istraæi-vanja nastali su podaci o πtetnosti tihorganizama za πume jer se uvidjelo dasu oni ujedno i prenosioci opasnih za-raznih bolesti. Kako bi πto bolje sagle-dali cjelokupnu problematiku, u povo-du multidisciplinarnoga istraæivanja ukojem osim domaÊina, Hrvatskih πu-ma, sudjeluju i ©umarski fakultet Za-greb, Hrvatski zavod za javno zdravs-tvo, Imunoloπki zavod te Klinika za in-fektivne bolesti “Fran MihaljeviÊ” u Za-grebu, u projektu su sudjelovali i ino-zemni znanstvenici. Na podruËju Sla-vonije, odnosno uprava πuma U©P-aNova Gradiπka i U©P-a Vinkovci od 19.do 31. svibnja boravili su znanstvenicisa ©umarskog fakulteta Helsinkija, Fin-ska, prof. Heikki Henttonene i njegovasistent Juakka Neimimaa. Znanstveni-ci s instituta Hartman rade na velikomprojektu “Fluktuacija i rasprostranjenostzaraznih bolesti u πumskim ekosusta-vima”.

Znanstvenici iz Finske najveÊu su po-zornost usmjerili na istraæivanje Han-ta virusa specijalnom tehnikom kojom

raspolaæu, i to na πumskim povrπina-ma πumarija Cerna i Otoka. Pratiteljiznanstvenicima iz Finske bili su dr. sc.Josip MargaletiÊ sa ©umarskog fakulte-ta u Zagrebu i njegovi suradnici dipl.ing. πumarstva Silvio JergoviÊ i LidijaCvetko, dipl. ing. molekularne biolo-gije, s Imunoloπkog zavoda u Zagre-bu. Finski znanstvenici tim se poslombave viπe od 30 godina i istraæuju pocijelom svijetu. IstraæujuÊi u Hrvatskoj,bili su zainteresirani za stanje sitnih glo-davaca na promatranim podruËjima injihovo zdravstveno stanje, s obziromna zarazne bolesti koje su proπle godi-ne bile iznimno rasprostranjene.

- InaËe, virusi su predmet mnogih is-traæivanja brojnih znanstvenika. Dobroje da zdravstvo zna za prisutnost viru-sa na odreenom lokalitetu i da budeupozoreno o eventualnoj intervenciji- istaknuo je dr. sc. Josip MargaletiÊ.

Znanstvenik Henttonene istiËe iz-znimnu suradnju s dr. Alenkom Mar-kotiÊ iz Zagreba, zaposlenom u Imu-noloπkom zavodu Hrvatske. PosebnoistiËe da se πume bazena SpaËva, naj-veÊe cjelovite πume hrasta luænjaka uHrvatskoj, u mnogo Ëemu razlikuju odfinskih πuma, te da je to podruËje vrlozanimljivo za istraæivanje.

Rezultati petodnevnoga znanstvenograda, s uzoraka koji su uzeti (glodavci),znat Êe se za dva do tri mjeseca.

Pobjednici©umarijaOriovac iMarijanRuπkan

Finskiznanstveniciu Hrvatskimπumama

ZA©TITA ©UMA

Na zajedniËkom zadatku

SpaËvanske πume

N a natjecanju πumskih radnikanovogradiπke podruæniceHrvatskih πuma, u blizini jezeraPetnja, nedaleko od Slavonsko-

ga Broda, najuspjeπnija je bila momËad©umarije Oriovac za koju su nastupaliAnte Kaurin, Dragan Dobenko i ZvonkoSandak. Pobjednici su osvojili 2435 bo-dova. Druga je ©umarija Nova Gradiπka(2280), treÊa ©umarija Trnjani (2178), aËetvtrta momËad ©umarije SlavonskiBrod (1770).

Natjecalo se u devet πumarskih disci-plina, a u pojedinaËnoj konkurenciji naj-bolji rezultat ostvario je Marijan Ruπkaniz ©umarije Nova Gradiπka, osvojivπi 988bodova. Drugi je Ante Kaurin (912), treÊiDragan Dobenko (842), a Ëetvrti Petar Tu-kara iz ©umarije Trnjani (801). Pobjednikje najuspjeπniji bio u Ëetiri discipline:kombinirano prepiljivanje trupca, potpi-ljivanje stabla, prepiljivanje trupca na po-dlozi i kresanje grana, a u disciplini ko-naËno prepiljivanje stabla dijelio je prvomjesto s Petrom Tukarom.

Marijan Ruπkan iz©umarije NovaGradiπka bio jenajuspjeπnijinatjecatelj

PobjedniËka momËad©umarije Oriovac(Ante Kaurin, DraganDobenko i ZvonkoSandak)

Piπe:I. TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

NOVA GRADI©KA

S IZLU»NIH NATJECANJA©UMSKIH RADNIKA


©umarija Ivanska i njezin radnikFranc Æalac pobjednici su tra-dicionalnoga, 24. natjecanja πu-marskih radnika Uprave πuma

Bjelovar, odræanoga 7. lipnja na novou-reenom poligonu u rasadniku Sjever-njaci, u Utiskanima. Uz sudjelovanje 30sjekaËa iz 15 πumarija, pobjednik Æalacu sedam je sluæbenih disciplina skupio814 bodova ispred drugoplasiranog An-tuna VugriÊa (808), takoer iz Ivanske,Dragana BertoviÊa iz virovitiËke πumari-je (807), te Ivice Kitnera (©umarija Bjelo-var) koji je imao 806 bodova. Trojicaprvoplasiranih zastupaju bjelovarskuUpravu na prvenstvu Hrvatske. Iza Ivan-ske u ekipnoj konkurenciji slijede VelikiGrevac i Bjelovar.

Brojni posjetitelji mogli su, uz obve-zne, prisustvovati i natjecanjima u atrak-tivnim dodatnim disciplinama, u gaπe-nju poËetnog poæara (F. Æalac), presije-canju oblica sjekirom (Antun Gran), terezanju koluta dvoruËnom pilom, gdje

natjecanja radnika organizirana i pri-kladna izloæba eksponata razliËitihtvrtki koje surauju sa πumarima, bilaje tu i izloæba fotografija, natjecanje uslobodnom oblikovanju drveta, te bo-gata ponuda jela i piÊa. Podjeli nagra-da najboljima prisustvovao je i pred-sjednik Uprave Hrvatskih πuma Æelj-ko Ledinski. (m)

su najveÊi pljesak dobili umirovljeniciLonËariÊ i BarberiÊ.

Na toj πumarskoj sveËanosti progla-πeni su i najbolji proizvodni radnici poπumarijama u 2002. godini, te tri najbo-lja u bjelovarskoj Upravi koji su nagra-eni priznanjima, novËano i nagradamasponzora. Po πumarijama najbolji radni-ci bili su Ivica Kitner (Bjelovar), Ivica Ko-vaË (»azma), Luka –ukiÊ (Daruvar), Du-bravko Hodak (–ulovac), Stevo BeliÊ(Gareπnica), Miroslav Ahac (G. Polje),Franc Æalac (Ivanska), Ivica SuknjajiÊ (Li-pik), Petar ©ugiÊ (Pakrac), Vinko Hunjek(SiraË), Olivar TkalËec (Suhopolje), IvanBeniÊ (mlai), (V. Grevac), Stevo Mika-ciniÊ (V. Pisanica), Robert Udvardi (Vi-rovitica), Andrija ∆osiÊ (Vrbovec), Stje-pan Strnak (RJ Prijevoz, mehanizacija,graevinarstvo).

Odræana je i zavrπnica malonogo-metnog turnira, koji je osvojila ©uma-rija Bjelovar ispred Suhopolja, –ulov-ca i Vrbovca. (m)

BJELOVAR

Na natjecanju proglaπenii najbolji radnici 2002.

Hrvatska Dubica najuspjeπnija

S proglaπenja najboljih

N a natjecanju sjekaËa Upraveπuma Sisak, 14. lipnja, na pri-mjereno ureenu poligonu uπumskom predjelu Brezovica,

pobjedu su slavili ©umarija HrvatskaDubica i sjekaË Borislav JakovljeviÊ izSunje. DubiËani su skupivπi 1795 bo-dova bili ispred drugoplasirane ©uma-rije Lekenik s 1779 i treÊe plasirane ©u-

marije Petrinja s 1720 bodova. U po-jedinaËnom natjecanju, iza Jakovlje-viÊa naπli su se Boris StjepanoviÊ (Pe-trinja) s 702 i Josip ∆osiÊ (Lekenik) sa698 bodova te i njih trojica zastupajusisaËku Upravu na dræavnome prven-stvu u Vinkovcima. SiπËani su, kao iuvijek, organizaciji te manifestacijepoklonili puno pozornosti, pa je osim

U slobodnom oblikovanju drva natjecanje je biloiznimno zanimljivo

SISAK


Pobjednik petog natjecanja rad-nika sjekaËa Uprave πuma Po-druænice Delnice ekipa jeMrkoplja II, s osvojenih 2037

bodova. Drugo mjesto pripalo je ekipiGerovo II (1969), a treÊe ekipi Mrko-palj I s osvojenih 1945 bodova.

Na dræavnom natjecanju u Vinkov-cima delniËku podruænicu predstavljatÊe tri prvoplasirana natjecatelja, DamirJedriπko (Mrkopalj II - 773 boda), SaπaPolanc (Mrkopalj I - 750 bodova) i Ivi-

N a boriliπtu Klaπnice ©uma-rije Pleternica, polovicomlipnja odræano je natjeca-nje πumskih radnika poæe-

πke podruænice Hrvatskih πuma. UnazoËnosti zamjenika direktora H©-aIvana HodiÊa, natjecanje je otvoriovoditelj U©P-a Poæega Draæen Du-manËiÊ. Sudjelovalo je 18 natjecate-lja iz πest πumarija u sedam obveznihi dvije dodatne discipline, a najus-pjeπnija je momËad ©umarije »aglin(Stjepan GrguriÊ, –uro Korman i Jo-sip Krajtner) s 1469 osvojenih bodo-va. Drugoplasirana je ©umarija Veli-ka (1342), treÊeplasirana momËaddomaÊina, ©umarije Pleternica(1190), Ëetvrta je ©umarija Poæega(1087), peta Kamenska (966), a πestakutjevaËka ©umarija (888). Trimaprvoplasiranim momËadima pripali

DELNICE

Ekipa Mrkoplja II. i Damir Jedriπko

Pile amerikanke spremne za natjecatelje

ca KruæiÊ (Gerovo II - 746 bodova) teËetvrtoplasirani Milivoj Fak (MrkopaljI - 744 boda).

Na natjecanju u Golubinjaku nastu-pila je 21 ekipa iz svih πumarija del-niËke podruænice.

Pobjednici po disciplinamaOkretanje vodilice: Saπa BaπiÊ (Lo-

kve I); kombinirano prepiljivanje: Da-mir Klepac (Crni Lug II); potpiljivanjestabla: Mile PetkoviÊ (Klana); prepilji-vanje stabla: Saπa Polanc (Mrkopalj I);

ruπenje stabla: Zoran BilokapiÊ (LokveII); prepiljivanje trupca: Milivoj Fak(Mrkopalj I); kresanje grana: Ivan Tro-ha (Vrbovsko II). Izvan konkurencijenastupile su ekipe U©P-a Buzet i U©P-aSenj. Ekipa iz Senja , ©umarija Novi Vi-nodolski osvojila je 2063 bodova, a ©u-marija Krasno 1433 boda. Buzetskaekipa osvojila je 1656 bodova.

Najbolje ekipe i pojedinci dobili sumedalje i pehare, ali i prigodne nagra-de za postignute rezultate.

POÆEGA

PobjedniËka momËad ©umarije »aglin(slijeva: voditelj Ivica KatiÊ, –uro Korman,Stjepan GrguriÊ i Josip Krajtner)

Prijelazni pehar ©umariji »aglin uruËio jezamjenik direktora H©-a Ivan HodiÊ

Poæeæani senatjecali u Pleternici

su pehari, a pobjedniku i prijelaznipehar.Najbolji pojedinac bio je –uro Kor-man iz Ëaglinske πumarije, koji jeosvojio 644 boda. Najviπe bodova os-tvario je u kombiniranome prepilji-vanju trupca i konaËnom prepilji-vanju stabla. Drugo mjesto pripalo jeDragi JosipoviÊu (601), natjecateljuveliËke πumarije, treÊe Mirku Vinko-viÊu (535) iz ©umarije Pleternica, aËetvrto Josipu Krajtneru (484) iz ©u-marije »aglin. Ti natjecatelji dobili sudiplome i prigodne nagrade zagre-baËkog Unikomerca, glavnoga spon-zora natjecanja, a predstavljali suU©P Poæega na natjecanju πumskihradnika u Vinkovcima. Pobjednicimau pojedinim disciplinama dodijelje-ni su pehari.

OzraËje u park-πumi Golubinjak za vrijeme natjecanja

Piπe:V. Pleπe

Foto:V. Pleπe

Piπe:I. TomiÊ

Foto:I. TomiÊ


Ovogodiπnje kvalifikacijsko na-tjecanje sjekaËa sjeËke Upra-ve πuma, koje je veÊ po tra-diciji odræano na poligonu u

πumi JarËevac, ©umarije Valpovo, pro-teklo je bez veÊih iznenaenja, una-toË nekim novim imenima koja su sepojavila prvi put na borilaËkom poli-gonu.

Pobjednik Ivo JuriÊ, iz ©umarije –a-kovo, svojim iskustvom i sigurnimobavljanjem radnih operacija nije do-pustio nikakva iznenaenja, te je nad-moÊno, s Ëak 838 bodova, osvojio prvomjesto i zaista vrijednu nagradu - ku-hinju proizvoaËa DI Geli iz –akova imotornu pilu Stihl. Drugoplasirani Jo-sip Foki, iz ©umarije Batina, sa sto bo-dova zaostatka za vodeÊim, te treÊe-plasirani Æeljko Rogar, iz ©umarije Ti-kveπ, tako Êe predstavljati Upravu πu-ma Podruænicu Osijek na dræavnomenatjecanju u Vinkovcima.

Vrijedne nagrade, posebno za prvo-plasiranu trojicu natjecatelja, u imeHrvatskih πuma uruËio je savjetnik u Di-rekciji mr.sc. Josip DundoviÊ. (Zlo)

N a terenima Teniskog klubaVinkovci odræano je 13.-15.lipnja 4. dræavno prvenstvotenisaËa inæenjera πumarstva

i drvne industrije, organizirano ove go-dine u sklopu Dana hrvatskoga πumar-stva. Na prvenstvu, koje je imalo me-unarodni znaËaj, nastupilo je 60 na-tjecatelja iz Slovenije, Maarske iHrvatske.

U kategoriji igraËa iznad 40 godi-na nastupilo je 15 tenisaËa, a pobije-dio je Radoje Medenica iz U©P-a Na-πice, s Ëetiri pobjede. Drugo mjestopodijelili su s tri pobjede i jednim po-razom: Miroslav »uljak, DI SpaËvaVinkovci, Vlatko Uzelac U©P Sisak iPalfy Tibor iz Slovenije. Meu teni-saËima do 40 godina starosti (26 te-nisaËa) pobijedio je Domagoj Mag-diÊ iz U©P-a Ogulin s Ëetiri pobjede,te ujedno obranio titulu prvaka odproπle godine. U finalnom susretu uvrlo uzbudljivom i neizvjesnom nad-metanju dobio je pobjednika turniraiz 2001. godine Andriju Vukadina7:6, 6:7, i 10:8. Drugo mjesto podi-jelili su Andrija Vukadin iz Ministar-stva poljoprivrede i πumarstva, Davor©elendiÊ iz U©P-a Osijek, Mislav Ton-koviÊ iz U©P-a Ogulin i Roland ©paj-gl iz U©P-a Bjelovar. U turniru damaËetiri tenisaËice igrale su svaka sa sva-kom, a prva je bila Ljerka DujmiÊ izvinkovaËke Uprave s tri pobjede is-pred Jelice JurendiÊ iz U©P-a Vinkov-ci, dvije pobjede, i Gordane Vuka-din iz Zagreba, a sudjelovala je joπEdit Hegedus iz Maarske. Turnir go-

©ampionu Ivi JuriÊu, mr.sc. JosipDundoviÊ, uz asistencijudomaÊina, upravitelja ©umarijeValpovo dipl. ing. StjepanaVidakoviÊa i predstavniceUnikomerca, uruËuje vrijednunagradu - motornu pilu Stihl.

OSIJEK

Ekipu sjekaËa natjecateljaosjeËke Uprave πumapredvodi Ivo JuriÊ, a uz njegatu je joπ Josip Foki i ÆeljkoRogar

NajspremnijiIvo JuriÊ

stiju imao je 10 sudionika. Prvo mje-sto osvojio je Ivica NikoliÊ iz U©P-aVinkovci, drugo su podijelili MarinVukoviÊ i Jurica Zajec iz Ogulina iZlatko Novoselac iz Vinkovaca. Na-juspjeπniji natjecatelji nagraeni suvrijednim nagradama.

U konkurenciji dama prva jeLjerka DujmiÊ, U©P Vinkovci,meu igraËima do 40 godinanajbolji tenisaË je DomagojMagdiÊ, U©P Ogulin,najuvjerljiviji natjecatelj iznad40 godina je Radoje Medenicaiz U©P-a Naπice, a turnirgostiju pripao je Ivici NikoliÊuiz U©P-a Vinkovci.

U VINKOVCIMA ODRÆANO 4. DRÆAVNO PRVENSTVOTENISA»A INÆENJERA ©UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE

Ogulinac Domagoj MagdiÊponovno slavljenik

Pobjednici turnira Radoje Medenica, DomagojMagdiÊ, Ljerka DujmiÊ i Ivica NikoliÊ

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:ZvonkoPeiËeviÊ

VinkovaËke dame Jelica JurendiÊi Ljerka DujmiÊ


oπteÊenost πuma

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Na podruËju ©umarije Crikve-nica, na lokalitetima senjskepodruænice Hrvatskih πuma,odræan je poËetkom srpnja re-

doviti godiπnji seminar za ujednaËiva-nje kriterija procjene oπteÊenosti πuma.Seminar je obavljen na dvjema ploha-ma s po 30 stabala, a sudionici skupa

procjene su obavljali revirni-ci iz svih Ëetrnaest πumarijakoji godinama rade na timposlovima. Odstupanja uprocjenama nisu bila velika.Treba istaknuti i struËnu po-moÊ radnika delniËkog Odje-la za ekologiju, na Ëelu s ru-kovoditeljem dipl. ing. Æelj-kom KauzlariÊem.

Podaci iz Gorskog kota-ra, kao i cijele Hrvatske, πa-lju se u Institut za πumarstvou Hamburgu u NjemaËkoj,gdje se dalje obrauju i pre-zentiraju.

U organizaciji ekolo-πkog odjela delniË-ke podruæniceUprave πuma, po-

Ëetkom srpnja na terenima©umarije Mrkopalj odræan jeredoviti godiπnji terenski ko-lokvij na temu procjene oπte-Êenosti πuma.

Cilj skupa koji se odvijaou Gospodarskoj jedinici Bje-lolasica bio je procijenitioπteÊenost stabala jele, smre-ke i bukve, i pritom πto viπeujednaËiti kriterije procjene.Zadana su bila 24 stabla, a

procjenjivali su oπteÊenost stabala uzpomoÊ fotoalbuma razliËitih stupnje-va oπteÊenja mediteranskih i kontinen-talnih vrsta drveÊa. Upravitelj ©umari-je Crikvenica dipl. ing. Emil Domijanukratko je iznio podatke o πumariji, ko-ja se prostire na gotovo 11.000 ha. Prvaploha, u Gospodarskoj jedinici Radi-nje, obuhvaÊa panjaËe hrasta medun-ca i crnoga graba, na prijelazu premaπikari, s ophodnjom 80 godina, prosjeË-ne starosti 40 godina, na oko 500 mnadmorske visine. Stabla uspijevaju nasmeem tlu, na vapnencu i dolomitu.Druga ploha je u susjednom odjelu upedesetogodiπnjoj gospodarskoj sjeme-njaËi crnoga bora, ophodnje 80 godi-na, na jugozapadnoj ekspoziciji. Objesu plohe u sastavu gospodarskih πuma,kojih na crikveniËkoj πumariji ima go-tovo 2000 ha. Na tom se podruËju pro-stire i 880 ha zaπtitnih πuma. NajveÊaje gospodarska jedinica Drinak (5053ha), zatim Radinje (2341 ha), a najma-nja je Kotor planina (1040 ha).

Tijekom procjenjivanja na prvojplohi sporno je bilo stablo broj 7 pasu se motritelji vratili na navedena sta-bla kako bi ujednaËili kriterije procje-ne. NeujednaËenost u procjeni stablabroj 19 rezultat je Ëinjenice da mu jekroπnja asimetriËna, a u gornjem di-jelu bogatija nego na primjeru u fo-toalbumu. Realna procjena oπteÊeno-sti za to stablo je oko 45 posto. OpÊe-nito uzevπi, velikih razlika u procje-nama nije bilo, a prema rijeËima mr.sc. Jadranke Roπe iz Sluæbe za ekolo-giju, cilj je seminara bio da se struËnisuradnici za ekologiju s pojedinihpodruænica Hrvatskih πuma izvjeæba-ju za obavljanje buduÊih procjena.Prikupljeni podaci za svaku plohu pri-kazivani su na demonstracijskim plo-Ëama, a bit Êe naknadno obraeni idostavljeni zaduæenim ekolozima upojedinim podruænicama. Seminarusu prisustvovali predstavnici Sluæbeza ekologiju H©-a i ©umarskog insti-tuta Jastrebarsko.

KriterijeoπteÊenostitrebauskladiti Sporno stablo br. 19 crnoga bora

U gospodarskoj sjemenjaËi crnogabora

Ekolozi Hrvatskih πuma u sastojinicrnoga bora (Odjel 2a)

DELNICE Kolokvij u Mrkoplju

Sudionici terenskog kolokvija u Mrkoplju

Piπe:V. Pleπe

Foto:V. Pleπe

3Broj 79 • srpanj/kolovoz 2003. HRVATSKE ©UME

Jutro

Podne

VeËer

u πumarskom miljeu

Jutro,podne,veËer...N a jezeru »ambina u ©umariji Re-

paπ, na samoj granici s Maar-skom, labudi su postali “doma-Êa perad”! Od jutra do veËeri

krstare jezerom i privlaËe pozornost po-sjetitelja ovog moËvarnog (k)raja. JedanobiËan ljetni dan na »ambini fotoaparatomje zabiljeæio i naπ povremeni suradnik Jo-sip ©vaco, zaposlen u ©umariji Repaπ.

Jutro

Podne

VeËer

MjeseËnik “Hrvatske πume” - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/079.pdf · Broj 79/80 •...

Documents

Transcript of MjeseËnik “Hrvatske πume” - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/079.pdf · Broj 79/80 •...