Osnovana Hrvatska πumarska komora 6 20 - .: Hrvatske šumecasopis.hrsume.hr/pdf/118.pdf · Broj...

»asopis za popularizaciju πumarstva

Godina X.,Zagreb,listopad

2006.

ISSN 1330-6480

broj

118

Osnovana Hrvatska πumarska komora 6

Umag voli VinkovËane 20

©to lovcima donosinovi Zakono oruæju 35

©ume Europe 9

MjeseËnik flHrvatske πume« IzdavaË: flHrvatske πume« d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena DevËiÊ-Buzov, Antun Z. LonËariÊ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleπei Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ, Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, »edomir KriæmaniÊ, Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autora teksta.

Priprema i tisak: AKD, Zagreb, Savska c. 31

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U ovu cijenu nije uraËunat PDVkoji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:Slatka jesenMiroslav MrkobradZadnja stranica:Park-πuma GolubinjakNino Pleπe

1Broj 118 • listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

u ovom broju2. - 6.2. - 6. BIOENERGIJA Hrvatske πume mogle bi proizvoditi do 2,5 mil. kubika energetskog drva6.6. ©UMARSKA KOMORA Komora Êe promicati πumarsku struku7. - 8.7. - 8. O©TE∆ENOST ©UMA Bukova skoËipipa uzroËnik πteta9. - 11.9. - 11. ©UME EUROPE »ak 81 posto svih europskih πuma nalazi se na sjeveru i istoku Europe11.11. EUROPA Hrvatski πumari na kongresu Udruæenja europskih πumara12. - 13.12. - 13. RAZGOVOR Pogled iz Kanade na gospodarenje goranskim πumama14. - 16.14. - 16. ©UMSKE RAZGLEDNICE Uz turizam, i πumarstvo je buduÊnost razvitka Rakovice16. - 18.16. - 18. ÆIVOT NA ZEMLJI Uniπtavanjem stratosferskog ozona ugroæava se æivot na Zemlji18. - 19.18. - 19. DANI SLAVONSKE ©UME ©ume su viπeznaËno nacionalno bogatstvo20. - 21.20. - 21. SPORT Umag voli VinkovËane!22.22. ZA©TI∆ENE BILJNE VRSTE Bijeli vimenjak (Platanthera bifolia)23.23. LJEKOVITO BILJE Dragoljub - ljekovit i jestiv24. - 25.24. - 25. LIKA Pod minama joπ uvijek 35 posto πumskih povrπina26. - 28.26. - 28. KULTURNA BA©TINA Kako se nekad æivjelo na stanovima otoËkog atara28. - 29.28. - 29. TRADICIJA Na Bartolovo, u Turopoljskom lugu, okuplja se æirna komisija30. - 31.30. - 31. RIJETKO BILJE Australski stribor, jedna od najstarijih vrsta drveÊa, posaen u Zadru!31. - 32.31. - 32. SVIJET GLJIVA Gljive koje ne nalazimo Ëesto33.33. ©UMSKA MEHANIZACIJA U pripremi zamjenski stroj za forvarder34.34. ZDRAVI ÆIVOT Moæe li hrana produljiti æivot35. - 37.35. - 37. LOVSTVO ©to lovcima donosi novi Zakon o oruæju37. - 38.37. - 38. KULTURA Tamburica kao orkestralni instrument38. - 39.38. - 39. DOGA–AJI Poæeπki πumari u Istri SlovaËki πumari u Hrvatskoj40.40. TURISTI»KA RAZGLEDNICA Planinarski domovi ukras su papuËkih loviπta!41.41. U VRTU RusomaËa

Broj 118 •Broj 118 • listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME2

»o vjek je bio ma su odav-no ko ri stio te je ona pr vi i naj sta ri ji, a da nas u svi je tu je dan od vaænih

ob nov lji vih iz vo ra ener gi je,osim so lar ne, vje troe ner gi je i hi dro -e ner gi je. U Hr vat skoj je bio ma-sa πi ro ko i go to vo po djed na ko ras pro stra nje na, sa za vid nim teh niË kim po ten ci ja lom, no po treb no ju je ko ri sti ti na ener-get ski uËin ko vi ti ji i odræi vi ji

OB NOVL JI VIIZ VO RI ENER GI JE

Hr vat ske πu me mo gle bi proiz vo di tiHr vat ske πu me modo 2,5 mil. ku bi ka ener get skog dr vado 2,5 mil. ku bi ka

U no voj ©um sko-go spo dar skoj osno vi po druË ja (2006.-2015.),u Hr vat skimje πu ma mapla ni ra noznatnopo veÊa njesjeËi ve ma seener get sko gadr va, odpro ci je nje nih sa daπ njih oko mi li jun, do 2,6 mi li ju na kub nih me ta ra

odav no po sta lo pra vi lo, ko je i naπa dræa va mo ra sli je di ti. U sklo pu tra di cional no ga fe sti va la Da ni sla von ske πu me odræa no je 8. ruj na u ho te lu Park u Naπi ca-ma meu na rod no sa vje to va nje pod na zi vom Ob nov lji vi iz vo ri ener gi je - bio ma sa iz πu mar stva i po ljo pri vre de kao ener gent. ObraÊa juÊi se su dio ni ci ma sku-pa u ime po kro vi te lja, Mi ni-

star stva po ljo pri-vre de, πu mar stva i vod no ga go spo-dar stva, dræav ni je taj nik Her man Suπ nik istak nuo ka ko ob nov lji vi iz vo ri ener gi je sve viπe do bi va ju na vaæ no sti, po se bi ce Dipl. ing. Her man Suπ nik Aka de mik Slav ko Ma tiÊ

naËin ne go do sad. Nai me, u zem lja ma Eu rop ske uni je to je

I to je bio ma sa

Skla diπ te bio ma se (ko ra, ive rje, pi lje vi na)Skla diπ te bio ma se (ko ra, ive rje, pi lje vi na)

bioenergijabioenergija


Piπe: Ivica TomiÊFoto: Z. LonËariÊ, I. TomiÊ, D. DelaË

Hr vat ske πu me mo gle bi proiz vo di ti gle bi proiz vo di tido 2,5 mil. ku bi ka ener get skog dr vaener get skog dr va

ka da fo sil ni iz vo ri po sta ju sve skup lji. Broj ni su po zi tiv ni eko loπ ko-go spo-dar ski i so ci jal ni uËin ci, a ko riπ te-njem bio ma se sma-nju je se emi si ja sta kle niË kih pli no-va u at mo sfe ru, sma nju je ovi snost o uvo zu ener gi je te ta ko pri do-no si zaπ ti ti go spo dar ske sta bil-no sti zem lje. Ta koer, pruæa se i mo guÊ nost za otva ra nje veÊe ga bro ja no vih rad nih mje-sta, pri do no si raz vo ju ru ral no ga pro sto ra te stva ra nju so ci jal no pri hvat lji vog okruæe nja na tim pro sto ri ma. Suπ nik je do dao ka ko za proiz vod nju to plin ske i elek triË ne ener gi je u Re pu bli ci Hr vat skoj moæe po sluæi ti viπe od 2 mi li ju na m3 bio ma se iz πu mar-stva, a do da mo li to mu bio ma su iz po ljo pri vred ne proiz vod nje, moæe mo go vo ri ti o ve li kom ener get sko me po ten ci ja lu, ko-ji joπ uvi jek za do vo lja va samo ne ko li ko po sto ta ka naπih ener-get skih po tre ba. Hr vat ska vla da pre poz na la je vaæ nost ko riπ te-

nja ob nov lji vih iz vo ra ener gi je, pa ta ko i ener gi je bio ma se, i na viπe naËi na po tiËe ili Êe po ti ca ti nji ho vo ko riπ te nje. Izrae ni su po je di ni stra teπ ki do ku men ti i pro gra mi, a la ni je ime no va na Rad na sku pi na za meu re sor-sku su rad nju na po druË ju ener-get skog isko riπ ta va nja bio ma se. Pod po kro vi telj stvom rad ne sku pi ne u oæuj ku je odræa na meu na rod na ra dio ni ca o ko riπ-te nju bio ma se, a u li sto pa du Êe pr vi put bi ti obi ljeæe ni Hr vat ski da ni bio ma se u sklo pu Eu rop-skih da na bio ma se.

Pred nost Hr vat ske i hr-vat sko ga πu mar stva - Aka-de mik Slav ko Ma tiÊ (Hr vat ska aka de mi ja zna no sti i umjet no-sti) na gla sio je ka ko do 2030.

go di ne ko riπ te nje bioe ner gi je mo ra preu ze ti vo deÊu ulo gu i to je ve li ka πan sa naπe dræa ve. Bit Êe to pred nost Hr vat ske i hr vat sko ga πu mar stva (πum ska bio ma sa iz kon ti nen tal nih i me di te ran skih πu ma), a zad nji je Ëas da se pri la go di mo no vim uvje ti ma, jer ima mo 164 πu ma ri-je, pa met i ener gi ju. Po go to vo sto ga πto ima mo bo lje uvje te od na pred nih ze ma lja, kao πto su, pri mje ri ce, ©ved ska i Dan-ska. Naj vi tal ni ji iz vo ri ener gi je stva ra ju se u pri ro di, oso bi to u πu ma ma ko je su vjeË ne. I HA ZU Êe sa vje to va njem u stu de nome da ti svoj pri nos rjeπa va nju svjet-sko ga pro ble ma - proiz vod nje ener gi je i bioe ner gi je. Pred-sjed nik Upra ve Hr vat skih πu ma

mr. sc. Dar ko Beuk na po me nuo je ka ko je teh no loπ ki raz voj 20. sto ljeÊa imao po zi tiv nih, ali i ne ga tiv nih stra na. Po slje di ca ko riπ te nja neob nov lji vih (fo sil-nih) iz vo ra ener gi je ozon ske su ru pe i sve ne ga tiv no πto je s tim po ve za no. Ener gi ja iz bio ma se, kao traj no ga re sur sa, vaæ na je za naπe πu mar stvo, πto upuÊu je na svje tli je raz dob lje Hr vat skih πu ma u troπe nju bioe ner gi je (pr-va to pla na u Go spiÊu). Prito m je vaæ na su rad nja s Hr vat skom elek tro pri vre dom s ko jom se u po sljed nje vri je me pre go va ra.

Vri jed nost i znaËenje πum ske bio ma se - Dipl. ing. Rein hold Erl beck, pred sjed nik Uprav nog od bo ra nje maË ko ga CAR ME NA, imao je pre da va-

nje o proiz vod nji elek triË ne energije i to pli ne iz bio pli na. Na gla sio je vaæ nost bio ma se za Eu rop sku uni ju, ko ja je ve li kim di je lom ovi sna o uvo zu ener gi-je, od ko je oko 30 po sto ot pa da na pro met ni sek tor. Za sa da sa mo Ëetiri po sto ener get skih po stro je nja ko ri sti bio ma su, a to se moæe utro struËi ti i bez πtet nih po slje di ca za po ljo pri vre-

du. Ovi snost o uvo zu mo gla bi pa sti s do sa daπ njih 48 posto na 28 posto, a kru na sve ga bi lo bi osni va nje Ëak 300.000 no vih rad-nih mje sta te pri ti sak na po jef ti-nje nje naf te i ben zi na. Smjer ni ce su da se elek triË na i to plin ska ener gi ja do bi va ju iz bio ma se, πto je za Eu rop sku uni ju eko-loπ ki po volj no. »i nje ni ca je da bioe ta nol ma nje oπ teÊu je oko liπ od bio d ize la te je po treb no osni-va ti no va po stro je nja, a ko ri sti ti ener gi ju i iz dru gih ob nov lji vih iz vo ra (vje tar i dr.). Po sljed njih se go di na po veÊa lo ko riπ te nje dr va kao go ri va, po se bi ce u Nje-maË koj, »eπ koj i Ve li koj Bri ta ni ji. U Nje maË koj se da nas na 1900 crp ki moæe toËi ti Ëi sti biod izel, ko ji je po go dan za mo to re,

Ko riπ te nje bio ma sepri do no si zaπ ti tioko liπa, sma nju jese ovi snost o uvo zu ener gi je, otva ra juno va rad na mje sta,raz vi ja ru ral ni pro stor te se utjeËena ukup nigo spo dar ski raz vi taki sta bil nost naπedræa ve.

Mr. sc. Dar ko Beuk

Pred sjed nik H©D-aPe tar Ju rje viÊ uruËu jepriz na nje dipl. ing.Rein hol du Erl bec ku

Dipl. ing. Zvo ni mir Pre ve den


jer da je ma nje πtet nih ispuπ nih pli no va i Ëae od obiË no ga dize-la. Naj veÊi svjet ski proiz voaËi bioe ta no la su B razil, ©ved ska i SAD, a u Eu rop skoj uni ji Fran cu-ska, ©pa njol ska i ©ved ska. VeÊim ko riπ te njem bio pli na mo gao bi se oko 30 posto sma nji ti uvoz si-ro vi na iz Ru si je, a u Nje maË koj bi se mo glo isko ri sti ti i do 50 posto povrπi na, bez opa sno sti za kon-zu mi ra nje na mir ni ca. Meu tim, do sa daπ nja proiz vod nja bio pli na je de cen tra l izi ra na, na ma lim go spo dar stvi ma i bez æe lje ne do-bi ti. Naj viπe se ko ri sti u ©ved skoj, a moæe za mi je ni ti zem ni plin. Na seo skim go spo dar stvi ma moæe se kao bio ma sa ko ri sti ti ku ku ruz, no zbog spe ci fi Ë no sti nje go ve proiz vod nje, staj sko je gno ji vo mno go uËin ko vi ti je. ©um ska bio-ma sa po nov no po sta je znaËaj na i vri jed na, jer pri do no si oËu va-nju i zaπ ti ti oko liπa. Pred sjed nik Hr vat sko ga πu mar skog druπ tva mr. sc. Pe tar Ju rje viÊ uruËio je R. Erl bec ku pri god nu na gra du, u po vo du 160. obljetnice H©D-a i 130. obljetnice ©u mar sko ga li sta. Istak nuo je ka ko je H©D, za hva lju juÊi ovo me nje maË kom struË nja ku, pre poz nao ko riπ te-nje πum ske bio ma se.

Tko ima πu me vla dat Êe svi je tom - Dipl. ing. Zvo ni mir Pre ve den, di rek tor au strij sko-ga KOHL BAC HA, go vo rio je o ko riπ te nju drv ne bio ma se za gri ja nje, ko ge ne ra ci ju i pro ce-snu to pli nu. Na gla sio je ka ko se moæe ostva ri ti fi nan cij ska do bit od cje lo kup ne bio ma se ko ja na sta je na kon pre ra dbe dr va, u obli ku ko re, ive rja i pi lje vi ne. Rjeπe nje i go ri vo bu duÊ no sti iz drv ne bio ma se za ma nje ko tlo-ve su pe le ti (pro mjer 6 i 11 mm, duæi na 30 mm), ko ji se preπa ju iz Ëi ste, ne kon ta mi ni ra ne drv ne bio ma se, bez ke mij skih sred-sta va, s vi so kom to plin skom kon cen tra ci jom. Pri mje ri ce, 2 kg pe le ta to plin ski za mje nju je li tru ulja za loæe nje. Sadræaj pe pe la na kon izgaranja ma nji je od 0,5 posto, a on se moæe upo treb lja va ti kao bio loπ ko gno ji vo. Za ve li ke ko tlo ve i ko ge-ne ra ci je (proiz vod nja elek triË ne i to plin ske ener gi je) preo sta je sa mo bio ma sa ko ja se ne moæe da lje fi na l izi ra ti. Z. Pre ve den je, izlaæuÊi o ener get skim πu ma ma,

ulje), æi vo tinj skih ma snoÊa i rib-ljeg ulja. Ri jeË je o neo trov noj, bio raz gra di voj, teπ ko za pa lji voj te kuÊi ni ko ja ni je πtet na za zdrav lje, ne za gau je æi vot nu sre di nu. Pre ma za kon skoj re-gu la ti vi u Re pu bli ci Hr vat skoj, ko ja je us klae na s Eu rop skom uni jom, na træiπ te je dopuπteno stav lja nje mi ne ral nog dize la i bio d ize la do 5 posto vo lum no, pod na zi vom Eu ro d izel. »i sto bio go ri vo ili u ve li kom po stot ku u mjeπa vi ni s mi ne ral nim go ri-vom je pod na zi vom Bio d izel. Vla da RH do ni je la je in di ka tiv ni cilj stav lja nja na træiπ te bio go ri-va u ukup nom udje lu 5,75 posto

do 31. prosinca 2010. (u pla nu od 2007.) Pr va in-du strij ska proiz vod nja bio d ize la u Hr vat skoj je u Mo di bi tu, d.o.o. Ozalj, a ri jeË je o su vre-me nom po stro je nju s uprav ljaË kim pul tom. Pro jek ti ra ni ka pa ci tet je 20.000 to na go diπ nje

na veo pri mjer iz Ita li je. Ta ko na-kon tri go di ne 7200 sta ba la/ha da ju 400-500 to na/ha, a 5000 sta ba la/ha po sli je Ëetiri go di ne 700-800 t/ha. Za gru bo usit nje no ener get sko dr vo i ko ru izrav no s me ha niË kog oko ra va nja veÊ po-sto je ro bu sna i vi so kouËin ko vi ta ko tlov ska po stro je nja, a za ma-nje i sred nje pi la ne upo treb lja va se kon tej ner sko po stro je nje. Hr vat ske su πu me u pred no sti, jer ima ju do bre uvje te za ko riπ-te nje cje lo kup ne drv ne bio ma-se. Dr vo kao si ro vi na da vat Êe do bro go ri vo za proiz vod nju to pli ne i elek triË ne ener gi je, a tko ima πu me, taj Êe vla da ti svi-je tom. Dipl. ing. Franz Mar kus Jan dri sits iz Au stri je odræao je pre da va nje pod na zi vom: Od cen tra l izi ra nog to plin skog su-sta va do ko ge ne ra ci je Gut ten-bach (Pin ko vac). Ri jeË je o se lu s 300 kuÊa i 1000 sta nov ni ka u ko je mu su od 1995. do 1997. go di ne po stav lje ni ci lje vi da se uve de gri ja nje i to pla vo da iz bio gen skih no si te lja za ener gi-ju. Pro jekt poËi nje po lo vi com 1997. go di ne s 240 pri kljuËe nih kuÊa, a duæi na mreæe vo do va je oko 12 km. Su stav za proiz vod-nju stru je i to pli ne stav ljen je u po gon u stu de nome 1997., s dva ko tla: jed nim na bio ma su (1 MW), a s dru gim na loæi vo ulje (1,35 MW). Po stav lje ni su ci lje vi ko je bi tre ba lo ostva ri ti 2006. i 2007. go di ne, a obu hvaÊa ju za mje nu po sto jeÊe ga ko tla na loæi vo ulje s ko tlom na bio ma-su, uspo sta vu po go na za proiz-vodnju stru je i to pli ne, s uljem iz ulja ne re pi ce, te ko riπ te nje dizel sko ga mo to ra od 380 kW, s 1500 okre ta ja u mi nu ti. Pla ni ra se po stiÊi stu panj ko ri sno sti ko-tla 86,3 posto te ostva ri ti 2,88 mil. kWh to plin ske i 2,59 mil. kWh elek triË ne ener gi je.

O proiz vod nji bio d ize la u Hr vat skoj izla gao je dipl. ing. De nis Iva nov, na po me nuvπi da se to po gon-sko go ri vo za dizel ske mo to-re proiz vo di iz ulja ulja ri ca (ulja na re pi ca, so ja, sun co kret i pal mi no ulje), ot pad nog je sti-vog ulja (Fri to

©um ska bio ma saje pred nost Hr vat skei hr vat sko gaπu mar stva, jer ima mo bo lje uvje te i od ne kih na pred nih ze ma lja,pri mje ri ce ©ved skei Dan ske, a sa motre ba mo ko ri sti tivla sti tu pa met iener gi ju - na gla sioje aka de mik Slav ko Ma tiÊ.

Naπi πu mar ski struË nja ci s ino zem nim

Mr. sc. Jo sip Dun do viÊ

Su dio ni ci sa vje to va nja u Naπi ca ma


za vri je me od 8000 sa ti (333 da na). Ukup na vri jed nost in-ve sti ci je iz no si 6,07 mil. eu ra, a oËe ki va ni go diπ nji po slov ni re zul tat 1,284.464 eu ra. Pro cje-nju je se da Êe real no bi ti po treb-no za po vrat in ve sti ci je 5,7-6,5 go di na. O tri ge ne ra cij skom po stro je nju na bio ma su go vo-rio je dipl. ing. Mi jo Be ro nja iz Ri je ke, istak nuvπi da je rijeË o za tvo re nom su sta vu u ko je mu se ko ri sti no va teh no lo gi ja s plin skom tur bi nom. Za gri ja va-nje zra ka je s bio ma som, stva ra se to plin ska ener gi ja za rad tur bi ne te proiz vo di elek triË na energija. Lje ti se taj su stav ko ri-sti za ras hlai va nje pro sto ri ja ras hlad nom vo dom (ras hlad na ener gi ja). Na sa vje to va nju je pred stav lje na tvrt ka Cen tro me-tal (za gre baË ko pred stav niπ tvo), ko ja proiz vo di, meu osta lim, to plo vod ne ko tlo ve za cen tral-no gri ja nje za loæe nje bio ma-som (ci je pa no dr vo, drv ni bri ke-ti i drv ni ot pad), ali i ko tlo ve za

ko mad no i sjec ka no dr vo. Iz ga-ra nje drv ne bio ma se po naËelu je pi ro l ize, s mo guÊ noπÊu au to-ma t iza ci je pro ce sa. Na glaπe na je eko no miË nost bio ma se kao ener gen ta; pri mje ri ce, go diπ nja po troπ nja 4000 l loæi vog ulja u kuÊan stvu iz no si 2340 eu ra, dok je ci je na 23 prm dr va 1150 eu ra(!). Tre ba na po me nu ti da 1 prm drv ne ma se za mje nju je 180 li ta ra loæi vog ulja.

Pi lot-pro jek ti to pla na u Del ni ca ma, –urev cu i Naπi-ca ma - Meu do maÊim pre da-vaËi ma bi la su i Ëe ti ri πu mar ska struË nja ka. Dipl. ing. Go ran To mac (U©P Del ni ce), dipl. ing. Bo jan ©po ljar (U©P Ko priv ni ca) i mr. sc. Kreπi mir Æa gar go vo ri li su o pi lot-pro jek ti ma to pla na na bio ma su u Del ni ca ma, –urev-cu od no sno Naπi ca ma, a mr. sc. Jo sip Dun do viÊ, pred sjed nik Hr vat ske udru ge za bio ma su, izla gao je o cen tra l izi ra no me to-plin skom su sta vu Go spiÊ. Hr vat-ske πu me d.o.o. 2004. su go di ne po kre nu le pro jekt to pla na na πum sku bio ma su, a u su rad nji s ba var skim kom pe ten cij skim cen-trom CAR MEN Strau bing obuËa-va ju se ka dro vi za iz voe nje stu di ja iz vo di vo sti. Po ten ci jal ni ko ri sni ci to pli ne u Del ni ca ma su osnov na πko la, djeË ji vr tiÊ, Dom zdrav lja, Hr vat ske πu me, ban ka i dr. Go diπ nje je po treb no 2515 MWh to plin ske ener gi je, sna ga ko tla na bio ma su je 800 kW, za vrπ no op te reÊe nje 870 kW, duæi na to plo vo da iz no si 1140 m, a po treb na go diπ nja ko liËi na go ri va (bio ma se) je 654 t. Ukup ni su troπ ko vi 750.149 eu ra, Hr vat ske πu me su dje lu ju u fi nan ci ra nju sa 70 posto, a preo sta li no vac je bespo vra tan, iz Fon da za zaπ ti tu oko liπa i ener get ske uËin ko vi to sti. Ko riπ-te njem bio ma se kao ener gen ta ostva ru ju se viπe stru ko po zi tiv ni uËin ci: po boljπa va se uËin ko-vi tost ko riπ te nja ener gi je, po-stiæu po zi tiv ni uËin ci na oko liπ, sma nju je emi si ja CO2, po veÊa va vla sti ta proiz vod nja ener gi je, uz sma nje nje uvo za, stva ra ju no va rad na mje sta, otva ra ju se no va træiπ ta za do maÊe go spo dar stvo, ali i u πu mar stvu. Oso bi to se to od no si na træiπ te og rjev no ga dr va iz pro re da, no i na træiπ te

proiz vod nje to plin ske ener gi je. Cen tra l izi ra ni to plin ski su stav –ure vac joπ je u fa zi do ku men-ta ci je, a naj veÊi su po ten ci jal ni po troπaËi Sred njoπ kol ski cen tar, djeË ji vr tiÊ, æup ni ured i dr. Ukup-na po tre ba to plin ske ener gi je iz no si 2837 MWh, sna ga ko tla za bio ma su 900 kW, duæi na to-plo vo da 1500 m, a po treb na go-diπ nja ko liËi na bio ma se je 740 t. Drv ni ma te ri jal osi gu rao bi se iz πu me (na kon sjeËe, viπe me tri ca). Ukup na je vri jed nost pro jek ta 6,2 mil. ku na, veÊi dio sred sta va bi o bi osi gu ra n iz pret pri stup no-ga pro gra ma SA PARD, a razli ku bi na mi ri le Hr vat ske πu me i grad –ure vac. Pi lot-pro jekt u Naπi ca ma od no si se na grad nju to pla ne na πum sku bio ma su (iver, sjeË ka), ko ja bi to pli nom opskrb lji va la naπiË ku bol ni cu i Dom zdrav lja te osnov nu i sred-nju πko lu. Ukup na to plin ska ener gi ja iz no si la bi 2642 kW, sna ga ko tla na bio ma su je 1000 kW, po treb na ko liËi na go ri va 966 t, od no sno 3343 prm go diπ-nje. Du æi na to plo vo da iz no sit Êe 560 m, od no sno dva pu ta po 280 m, a vri jed nost in ve sti ci je iz no si 633.795 eu ra, uz do dat nih 1773 eu ra za zbri nja va nje pe pe la.

Cen tra l izi ra ni to plin ski su stav Go spiÊ - U sklo pu no-voiz grae ne uprav ne zgra de U©P-s Go spiÊ, u stu de nome proπ le go di ne puπ te na je u po-gon i no va to pla na na bio ma su. Pre dvie no je da njezi ni po ten-ci jal ni ko ri sni ci bu du i obliæ nji Dom kul tu re, osnov na πko la (s dva ko tla na loæi vo ulje za vrπ no op te reÊe nje), gim na zi ja, sred nja πko la, sport ska dvo ra na, na kon πto se iz gra di za tvo re ni ba zen. Na ve de ni objek ti bit Êe s ko tlov ni com po ve za ni sa 611 m du gim to plo vo dom, a na taj naËin proiz ve de na to plin ska ener gi ja iz bio ma se pod mi ri vat Êe 97 po sto po tre ba, dok Êe se preo sta la to pli na do bi va ti iz loæi-vog ulja. Ko tao na ener get sko dr vo sna ge je 1 MW, ukup na je in ve sti ci ja 4,6 mi li ju na ku na, a iz vo ri su fi nan ci ra nja Hr vat ske πu me (3 mil. ku na) te Fond za zaπ ti tu oko liπa i ener get sku uËin ko vi tost (beska mat ni kre-dit po iz nim no po volj nim uvje-ti ma). Ti je kom pre da va nja o go spiÊ ko me cen tra l izi ra nom

Grad njom to pla na na πum sku bio ma su u nas Êe se otvo ri ti no va træiπ ta za do maÊego spo dar stvo,od no sno πu mar stvo. Oso bi to se to od no si na træiπ te og rjev no ga dr va iz pro re de, ali i træiπ te proiz vod nje to plin ske ener gi je. Po sto jeÊim i no vim pro jek ti ma Hr vat ske πu me u pot pu no sti bi isko ri sti le svoj ve li ki ener get ski po ten ci jal te se ak tiv no ukljuËi le u opÊi trendproiz vod nje to plin ske i elek triË ne ener gi je.

ko le ga ma


to plin skom su sta vu, mr. sc. Jo-sip Dun do viÊ je istak nuo ka ko je Go spiÊ u sr cu Li ke, a okruæen je πu ma ma sa snaæ nim re zer va-ma bioe ner gi je ko ja se ko ri sti iz πu ma, ali i iz par ka, te usit nje na us kla diπ tu je. Pr ve dvi je go di ne su stav neÊe po zi tiv no po slo va ti, no in ve sti ci ja se vraÊa za de vet go di na ra da, na kon Ëe ga Êe bi ti eko nom ski, so ci jal no i eko loπ ki is pla ti va.

Vaæ nost bio ma se u πu mar-stvu i po ljo pri vre di - Ti je kom rasprave na okru glo me sto lu na glaπe no je ka ko je drv na bio-ma sa najz dra vi ji ener gent za raz voj Hr vat ske, no za njezi no veÊe ko riπ te nje nuæ na je grad-nja to plin ske mreæe, πto je ve li-ka in ve sti ci ja. Jav no sti se mo ra skre nu ti po zor nost na bio ma su, ne sa mo u πu mar stvu, veÊ i u po ljo pri vre di (ulja ri ce, staj sko gno ji vo, klao niË ki ot pad), kao ob nov ljiv iz vor ener gi je. Nje-zino ko riπ te nje pri do no si zaπ ti ti naπeg oko liπa, otva ra nju no vih rad nih mje sta i ukup nom go-spo dar skom raz vit ku Hr vat ske. U nas je, pre ma naj no vi jim po da ci ma, udio ener gi je proiz-ve de ne od bio ma se Ëe ti ri po sto, πto je ma nje ne go u ne kim na-pred nim eu rop skim zem lja ma (skan di nav ske zem lje, Au stri ja, Nje maË ka i dr.), ko je su u ta kve pro jek te uπ le pri je pet nae stak go di na, i u ko ji ma bes pri je kor-no funk cio ni ra su stav po ti ca ja. Tre ba na gla si ti ka ko je u Hr vat-skoj u izra dbi no va ©um sko- go spo dar ska osno va po druË ja za raz dob lje od 2006. do 2015., u ko joj je u Hr vat skim πu ma ma pla ni ra no znat no po veÊa nje sjeËi ve ma se ener get sko ga dr va, od pro ci je nje nih sa daπ njih oko mi li jun, do 2,6 mi li ju na kub nih me ta ra go diπ nje. Ta bio ma sa osi gu ra la bi do volj no si ro vi ne za proiz vod nju to plin ske ili elek-triË ne ener gi je, a sa daπ nji udio ener gi je iz bio ma se bi se utro-struËio. Hr vat ske πu me nizom bi na ve de nih, ali i no vih pro je ka ta u pot pu no sti isko ri sti le svoj ve li ki ener get ski po ten ci jal (70 posto viπe me tar skog dr va i 30 posto gra nje vi ne). Osim to ga, znatna ko liËi na si ro vi ne (oko 300.000 m3) na la zi se i u pri vat-nim πu ma ma.

JE STE LI ZNA LI…

…da je u 2,5 kgog rjev no ga dr va upro sje ku sadræa noener gi je kao u li tri loæi-vog ulja, a 2 kgpe le ta to plin skiza mje nju je li truovo ga go ri va?

…da 1 ha πum skih povrπi na go diπ nje ap sor bi ra jed na ku ko liËi nu CO2, ko ja se oslo baa iz ga ra njem 88.000 li ta ra loæi vog ulja ili 134.000pri rod no ga pli na?

…da se ti je komobra dbe dr va gu bi oko 35-40 po sto od ulaz nesi ro vi ne u pro ce su proiz vod nje, a dako liËi na ot pa da zane ke proiz vo de,pri mje ri ce par ke te,iz no si Ëak i do65 po sto?

U Zagrebu je 26. rujna, na-kon dvogodiπnjih priprema, na osnivaËkoj skupπtini utemelje-na Hrvatska komora inæenjera πumarstva i drvne tehnologije. U prisutnosti 177 Ëlanova skupπtine, od ukupno 282 upi sana (267 iz razreda πumarstva i 15 iz drvne tehnologije) za prvog pred-sjednika Komore jednoglasno je izabran Damir Felak, dipl. ing. πum. iz Koprivnice. Nije bilo nesuglasja niti oko izbora Skupπtine Komore od deset Ëla-nova, peteroËlanog Nadzornog odbora te VijeÊa Komore, koje po Statutu Ëine predsjednik Ko-more te predjsednici πumarskog i razreda drvne tehnologije, a

Komora Êe Komora Êe promicati promicati πumarsku strukuπumarsku struku

skupπtina ih je samo potvrdila. »lanovi skupπtine prihvatili su uz neke primjedbe i prijedlog Statuta Komore te donijeli od-luku o visini upisnine (1000 kn) i godiπnje Ëlanarine, takoer 1000 kn za Ëlanove Komore.

OtvarajuÊi osnivaËku skup-πtinu, pomoÊnik u Ministarst-vu poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva Robert Laginja podsjetio je na kro-nologiju zbivanja i viπegodiπnje teænje da se i πumari, kao πto su to veÊ uËinile neke druge djelatnosti, struËno organizira-ju. Tek kad je na inicijativu i posebno zalaganje Hrvatskoga πumarskog druπtva, uz potporu Hrvatskog inæenjerskog saveza,

OSNOVANA HRVATSKA KOMORA INÆENJERA ©UMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE

Nadzorni odborMirko KovaËev,dipl. ing., Ivica Fliszar, dipl. ing., Æeljka ©ikiÊ, mr. sc. (razred πumarstva), Mladen BrezoviÊ, dr. sc., Vlatka Jirouπ RajkoviÊ, dr. sc. (razred drvne tehnologije)

VijeÊe KomoreDamir Felak, dipl. ing., Darko Beuk, mr. sc., Andrija Bogner, dr. sc.

Dipl. ing. Damir Felak Dipl. ing. Damir Felak

S osnivaËke skupπtine S osnivaËke skupπtine

nastavak na str. 22.

πumarska komoraπumarska komora


oπteÊenost πuma

Piπe: Ivica TomiÊFoto: Z. Lisjak, H. Zdelar, Arhiv

©um ske sas to ji ne i dr veÊe ne ri jet ko su izloæe ni ek-strem nim utje ca ji ma jed-nog ili viπe Ëi ni te lja eko-

loπ ke sre di ne u ko joj se na la ze. Svo jim ve li kim in ten zi te tom i du ljim tra ja njem po je di ni Ëi ni-te lji mo gu osla bi ti fi zio loπ ku sna gu πum skih sta ba la ili Ëi ta-vih sa sto ji na, ali i uzro ko va ti oπ teÊi va nje po je di nih sta ba la, gru pe dr veÊa, a u iz nim no loπim okol no sti ma i suπe nje πu ma na ve li kim po druË ji ma. Po sljed nje de set ljeÊe svje do ci smo velike oπ teÊe no sti hrasto vih, je lo vih, bu ko vih, bo ro vih, smre ko vih, ariπe vih te sta ba la ne kih dru-gih vr sta dr veÊa u Hr vat skoj. Uzrok toj po ja vi vr lo je sloæen, a ne ri jet ko je po slje di ca i isto-dob noga dje lo va nja kli mat skih,

O© TE∆E NOST BU KO VIH SAS TO JI NA

Bu ko va skoËi pi paBu ko va skoËi pi pa uzroË nik πte tauzroË nik πte taNa po druË ju poæeπ ke po druæ ni ceHr vat skih πu ma uoËe ne suznat ne pro mje ne u kva li tet nimsred njo dob nim bu ko vimsa sto ji na ma. Pro ci je nje no je da je oπ teÊe nost liπÊa 25-30 posto, apo je di naË nih sta ba la s iz razi tori jet kom kroπ njom i do 50 posto

go spo dar skih i bio tiË kih Ëi ni te lja. Pra vi uzroË ni ci ne ri jet ko se vr lo teπ ko utvru ju i uoËa va ju, no u πum skom eko su sta vu kli mat ski Ëi ni te lji ima ju od luË nu ulo gu, jer bitno utjeËu na go to vo sve dru-ge Ëi ni te lje tog su sta va. Na oπ teÊi va nje bu ko vih πu ma po naj viπe utjeËu ek strem no to pla i su ha go diπ nja do ba, a bu kva je oso bi to osjet lji va i na isuπi va nje tla, ko je re do vi to na sta je po sli je pro gal nih sjeËa, na juæ-nim ek spo zi ci ja ma, u πu ma ma bez pod stoj ne sa sto ji ne. VeÊem oπ teÊi-va nju pri do no si i dje lo-va nje πtet nih ku ka ca i glji va.

Pro mje ne u kva li-tet nim bu ko vim sa-sto ji na ma - Posljed-njih ne ko li ko go di na na po druË ju poæeπ ke po druæ ni ce Hr vat skih πu ma pri mi jeÊe no je na ne ko li ko lo ka ci ja oπ teÊi-va nje bu ko vo ga li sta te izraæe-ne pro mje ne na li snoj povrπi ni, od no sno u kroπ nji. One se ma-ni fe sti ra ju sit nim per fo ra ci ja ma (ru pi ca ma) na li stu i suπe njem po je di nih di je lo va ploj ke. Po-

Dipl. ing. Zlat ko Li sjak

lo vi com ove go di ne πu mar ski su struË nja ci iz Di rek ci je H©-a (dipl. ing. Te re zi ja Boπ njak, struË na su rad ni ca za zaπ ti tu πu-ma) i U©P-a Poæe ga (dipl. ing. Zlat ko Li sjak i dipl. ing. Hr vo je

Pro mje na bo je liπÊa u sred njo dob noj bu ko voj sa sto ji ni od liË ne kva li te te (GJ Sje ver ni Dilj, U©P Poæe ga)

Oπ teÊe no liπÊe u bu ko voj πu mi


Pro mje ne na li stu zbog dje lo va njabu ko ve skoËi pi peoËi tu ju se u sit nimper fo ra ci ja ma(ru pi ca ma) i suπe nju po je di nih di je lo vaploj ke. Znat ni jaoπ teÊe nja uoËe na su i na po je di naË nim sta bal ci ma po d rasta na ko ji ma je poËeo rasti no vi li st

Bu ko va skoËi pi pa (Rhyn hae nus fa gi) oπ teÊu je bu kvu, no moæe se po ja vi ti i na gra bu, vr bi ivi te πum skimvoÊ ka ri ca ma. Hra ni se liπÊem, uglav nom u do njem di je lukroπ nje, a kat ka da i plo do vi ma(bu kvi ca ma). LiËin ka naj pri je buπihod ni ke u glav noj li snoj æi li, a po tom na ru bu naËi ni πi ro ku gr izo ti nu, iz meu gor nje i do njeepi der me

Prem da je ti je kom ma sov ni je garazm noæa va njadje lo va nje ovo ga πtet ni ka vr lo uoË lji-vo, to se obiË no ne do gaa te on do sad ni je bio znaËa jan uzroË nik πte ta uπum sko mego spo da re nju

LiËin ka

Ka rak te ri stiË nooπ teÊe nje li sta obiË ne bu kve

Zde lar, iz Odje la za eko lo gi ju i zaπ ti tu πu ma) oba vi li te ren ski pre gled bu ko vih sa sto ji na na po druË ju πu ma ri ja Ple ter ni ca i »a glin (go spo dar ske je di ni ce Sje ver ni Dilj I i II), kod ko jih su pri mi jeÊe na oπ teÊe nja li-

ti ca la su cr ven ka sta, a oËi vr lo uoË lji ve. Na po kri lju su is pre ki-da ne toË ka ste braz di ce, a zad-nje no ge su za deb lja le. Ja jaπ ca su glat ka, bez boj na i oval na, duæi ne 0,7 mm. LiËin ka je bi je la te odoz go i odoz do nez nat no sp ljoπ te na, du ga 5-6 mm. Gla va je odostraga du bo ko is pre si je ca-na. Ku ku lji ca je bi je la i pra vil ne grae, du ga 3-5 mm. Na la zi se u okru glom za pret ku (Ëa hu ri, ko ko nu) pro mje ra 3,5-4 mm. Ovi kuk ci oπ teÊu ju bu kvu, no mo gu se po ja vi ti i na gra bu, vr-bi ivi te πum skim voÊ ka ri ca ma. Pre zim lju ju u li stin cu, a u ra no pro ljeÊe izla ze iz skro viπ ta i ro-je se. Naj pri je ula ze u izli sta le kroπ nje i hra ne se pra veÊi u liπÊu ka rak te ri stiË ne ru pi ce, uglav-nom u do nje mu di je lu kroπ nje, a za tim ko pu li ra ju. Ti je kom trav nja i svib nja æen ka od laæe svo ja ja ja, obiË no u glav nu æi-lu liπÊa, s do nje stra ne ploj ke. NajËeπÊe od laæe po jed no ja je u jaj nu ko mo ri cu, duæi ne oko 1 mm, ko ju po kri va cr nom izluËe-vi nom. LiËin ka naj pri je buπi hod nik u glav noj li snoj æi li, a po tom na ru bu naËi ni πi ro ku gr-izo ti nu, iz meu gor nje i do nje epi der me. Na kon tri tjed na ona se ku ku lji u ko kon. Mla di kor-njaπi po jav lju ju se na kon 10-15 da na, obiË no u lip nju, i od mah se poËi nju hra ni ti na ti piËan naËin, na gr iza juÊi liπÊe i pra veÊi u nje mu ru pi ce; kat ka da oπ teÊu-ju i bu ko ve plo do ve (bu kvi ce). Sre di nom ruj na skoËi pi pe se spuπ ta ju na tlo ka ko bi pre zi mi-le u li stin cu. Prem da je ti je kom ma sov ni je ga razm noæa va nja dje lo va nje ovo ga πtet ni ka, ras-pro stra nje nog u ci je loj Eu ro pi, vr lo uoË lji vo, to se obiË no ne do gaa te on do sad ni je bio znaËa jan uzroË nik πte ta u go-spo da re nju πu ma ma.

Tre ba istak nu ti ka ko se oπ teÊe nost obiË ne bu kve u Hr vat skoj u posljednjih de set go di na praÊe nja ni je bit no mi je nja la, a kre ta la se od 4 do 12 po sto. Naj veÊa oπ teÊe nost za bi ljeæe na je 2004. go di ne (12 posto), a proπ le je go di ne bi la 11,4 posto, πto je vraÊa nje u nor mal ne vri jed no sti. Meu znaËaj no oπ teÊe nim vr sta ma dr veÊa u nas, naj ma nje je oπ-teÊe na bu kva.

Od rasli ku kac

Za pre dak (ko kon) s ku ku lji com

Bu ko va skoËi pi pa(Rhyn hae nus fa gi)

sta. U pre gle da nim odje li ma ureaj no ga razre da hrasta s pri mi jeπa nom bu kvom i ureaj-no ga razre da bu kve, uoËe ne su znat ne pro mje ne u kva li tet nim sred njo dob nim bu ko vim sa sto-ji na ma. Osim per fo ra ci ja, na liπÊu su pri mi jeÊe ni su hi i smei vr ho vi, a pro ci je nje no je da je oπ teÊe nje li sne ploj ke od 25 do 30 po sto. Po je di naË na su sta bla iz razi to ri jet ke kroπ nje, s oπ teÊe njem 40-50 po sto, a li sto vi su gru pi ra ni na deb ljim gra na ma. Znat ni ja oπ teÊe nja uoËe na su na po je di naË nim sta bli ma po d rasta na ko ji ma je poËeo rasti no vi li st. Poæeπ ki eko lo zi i zaπ ti ta ri istak nu li su ka ko su do sa daπ njim praÊe-njem bu ko vih sa sto ji na utvr-di li sliË na oπ teÊe nja (πu ma ri je Poæe ga, »a glin i Ple ter ni ca), ali u znat no ma njoj mje ri. Na kon de talj no ga pre gle da usta no vi li su da je uzroË nik oπ teÊe no sti bu ko va skoËi pi pa (Rhyn ha neus fa gi), ku kac ko ji je pri su tan u svim bu ko vim sa sto ji na ma. Nje go vo je dje lo va nje neg dje nez nat no izraæe no, a na po-je di nim po druË ji ma uzroË nik je ve li kih oπ teÊe nja sa sto ji na (20-30 posto) te po je di naË nih sta ba la (do 50 posto).

Do sad bez znatnijih πte-ta - Bu ko va skoËi pi pa pri pa da ro du Rhync hae nus (Orc he tes), ma le ni je kor njaπ oval na ti je la i tam ne bo je, duæi ne 2-3 mm. Ti je lo mu je po kri ve no njeæ nim si vim i pri leg nu tim dlaËi ca ma,


Piπe: Irena DevËiÊ BuzovFoto: Arhiv

S 50 posto po kri ve no sti πu-mom, eu rop ski se kon ti-nent sma tra vr lo πu mo vi-tim. No sli ka se po ma lo

mi je nja ako do da mo po da tak da se 81 posto πu ma na la zi na sje ve ru i isto ku Eu ro pe, toË ni-je u Ru skoj fe de ra ci ji. Una toË opÊepri hvaÊe nom miπ lje nju o uniπ ta va nju i pre tje ra noj sjeËi πum skih povrπi na, eu rop ske se πu me go diπ nje po veÊa va ju za 0,08 posto, πto bi od go va ra lo ve liËi ni Ci pra. Go diπ nji pri rast u izrav noj je ve zi s po veÊa-njem kon cen tra ci je ug lji ka u zra ku (tzv. po no ri - upi ja nje CO2 kod prirasta drv ne ma se u

GD JE JE NAJ VI©E ©U MA, VLAS NI©T VO, O© TE∆E NOST, PRI RAST...

Oko 50 postoEu ro pe po kri ve no jeπu mom, go diπ nje sesi jeËe 500 mi li ju na m3, πtoje tek 27 posto ukup noga go diπ njeg prirasta.Po lupri rod nih je πumaoko 70 posto, 20 posto jene dir nu tih πu ma (veÊapo druË ja ne dir nu tih πu ma na la ze se na isto ku i sje ve rueu ro pe, uglav nom u Ru si ji). Eu rop sko πu mar stvoosi gu ra va 1,36mi li ju na rad nih mje sta.To su sa mo ne ki po da ci oeu rop skim πu ma ma, oko ji ma je ri jeË u ovo meËlan ku

»ak 81 posto svih eu ro»ak 81 posto svih eu rop skihp skihπu maπu ma na na la zi se na sje va zi se na sje ve rue rui isto kui isto ku Eu ro peEu ro pe

πu ma ma). Na kon veÊih odu mi-ra nja πu ma poËet kom 80-ih go-di na, poËe lo se viπe pozornosti pri da va ti pri sutnosti πtet nih pli no va u at mo sfe ri. Du go go-diπ njim sma nji va njem πtet nih emi si ja zbile su se stanovite pro mje ne u kakvoÊi zra ka, no pro blem ni je do kra ja ri jeπen. Da nas jed na pe de seti na sta ba-la u Eu ro pi pa ti od odree nog stup nja de fo li ja ci je. Sta nje se tre nutaË no sta bi l izi ra lo i ne ma zna ko va do dat nih po-gorπa nja. Osim πtet nih pli no va i ki se lih kiπa, dru gi naj veÊi ne-pri ja telj eu rop skih πu ma je su pri rod ne ne po go de i kuk ci.

Go diπ nje oni uËi ne 60 posto ukup nih πte ta u πu ma ma. U kon ti nen tal nim kra je vi ma ve li ke πte te mo gu uËi ni ti ja ki ci klo ni sa snaæ nim vje tro vi-ma i bu ji ca ma. Ta ko je 1999. go di ne snaæan ci klon Lot har uzro ko vao naj veÊu πte tu ikad za bi ljeæe nu u eu rop skim πu-ma ma uniπ tivπi 200 mi li ju na ku bi ka go spo dar skih πu ma. U sredozemnim di je lo vi ma Eu ro pe naj veÊa su opa snost poæa ri, ko ji uzro ku ju 11 posto ukup nih πte ta u πu ma ma.

Go diπ nji pri rast eu rop-skih πu ma iz no si 2 287 mi li ju-na m³, πto bi znaËi lo da πu ma

πume europeπume europe

Go diπ nji pri rasteu rop skih πu maiz no si 2 287 mi li ju na m³, πto bi znaËi loda πu ma pri raπÊu je73 m³ u se kun di,no iz dvo ji mo liRu sku fe de ra ci ju,ta da se eu rop skigo diπ nji pri rastsma nju je go to voza po la.


je πu ma ma mjeπovitog sa sta va. No mjeπovite πu me do mi ni ra ju je di no u »eπ koj i na Mal ti. Li-staËe pre kri va ju oko 20 posto eu rop skih πu ma. Go to vo 12 posto eu ro pskih πuma na la zi se pod odree nim obli kom zaπ ti-te. U sje ver nim i istoË nim di je-lo vi ma na la ze se ve li ke πum ske povrπi ne na ko je Ëo vjek joπ ni je utje cao, no u veÊi ni zaπ tiÊe nih po druË ja ak tiv no se go spo da ri radi oËu va nja bio loπ ke raz no li-ko sti i zaπ ti te πu ma. Od ukup no 12 posto zaπ tiÊe nih povrπi na, njih 81 po sto us mje re no je na zaπ ti tu tla, vo de ili dru gih di je lo va eko su sta va, dok je preo sta li dio u funk ci ji zaπ ti te lju di i/ili in f rastruk tu re.

Oko 91 posto πu ma u Eu-ro pi na la zi se u dræav nome vla-sniπ tvu, iz dvo ji mo li Ru si ju, taj se po sto tak sma nju je na ma lo viπe od 50 posto. Udio vla sniπ-tva iz meu pri vat nih po sjed ni-ka i dræa ve umnogome se razli-ku je od zem lje do zem lje. Ta ko se npr. u Bje lo ru si ji, Bu gar skoj, Mol da vi ji, Mal ti i Ukraji ni vla-sniπ tvo πum skih povrπi na na la-zi u 100-postotnom po sje du dræa ve, za razli ku od Por tu ga la (92%), Au stri je (82%), ©ved ske (80%) i ©pa njol ske (78%) gdje je veÊi dio u pri vat nim ru ka ma. U po sljed njih ne ko li ko go di na zem lje srediπnje i istoË ne Eu-ro pe pro la ze kroz znaËaj ne pro mje ne u πu mar stvu. Re zul-ta ti tih pro ce sa vi de se u re-struk tu ri ra nji ma, pro mje na ma udje la vla sniπ tva i pri va t iza ci ji. Stu panj i br zi na pro mje na razli-ku ju se od zem lje do zem lje. Ta ko je npr. Slo ve ni ja do sa da pri va t izi ra la 2/3 svo jih πu ma, a sli je de je Slo vaË ka, La tvi ja i Maar ska s 1/3 pri va t izi ra nih πu ma. Ukup no gle da no, u Eu-ro pi po sto ji 90 000 dræav nih in sti tu ci ja nas pram 8,9 mi li ju-na pri vat nih πu mo vla sni ka. U pro sje ku, dræav na po du zeÊa uprav lja ju s 11 000 ha πu ma (ako is kljuËi mo Ru sku fe de ra-ci ju, on da je to 1 300 ha po dræav nom po du zeÊu), dok pri-vat ni vla sni ci uprav lja ju s 13 ha πu me po oso bi.

Eu rop sko πu mar stvo osi-gu ra va 1,36 mi li ju na rad nih mje sta, Tur ska ima naj veÊi broj

za po sle nih, a pra te je Ru si ja, Polj ska i Nje maË ka. U po sljed-njih de se tak go di na trend za-poπ lja va nja u πu mar stvu opao je za 22 posto, isto dobno je ma nja po traæ nja za rad ni ci ma u drv noj in du stri ji te in du stri ji ce lu lo ze.

Pro mje ne u vla sniπ tvu πum-skih zem ljiπ ta do ve le su i do pro mje na u mo guÊ no sti jav nog pri stu pa i isko riπ tavanja πu ma. Dok su dræav ne πu me otvo re-ne za ula zak jav no sti, pri stup mno gim pri vat nim πu ma ma za-bra njen je, u ne kim sluËa je vi ma ogra niËen (slo bo dan ulaz 9 - 17 sati) ili se Ëak na plaÊu je.

Hr vat ska se moæe po hva-li ti du gom πu mar skom tra di ci-jom te vr lo do brom oËu va no sti πu ma. U Dal ma ci ji se 1464. g. osni va Ma gi strat pro vi du re za dr vo i πu me, 1532. g. u Istri se osni va πu mar ska in spek ci ja te 1584. g. izrau je ka ta star πu ma, pr vi poz na ti u svi je tu. Godine 1769. do nesen je ©um ski red Ma ri je Te re zi je, a osni va ju se πu ma ri je u K rasnu, Oπ ta ri ja ma i Pe tro voj go ri, meu pr vima u Eu ro pi. Na kon II. svjet skog ra ta do nesen je Za kon o agrar noj re for mi i ko lo n iza ci ji te Za kon o pro glaπe nju πu ma imov nih opÊi na i zem ljiπ nih za jed ni ca opÊe na rod nom imo vi nom. Ta-ko je veÊi dio πu ma i πum skog zem ljiπ ta doπao u dræav no vla-sniπ tvo. Godine1991. osno va no je Jav no po du zeÊe “Hr vat ske πu me” d.o.o., ko je da nas go-spo da ri s go to vo 80 posto dræav nih πu ma. Osta le dræav ne usta no ve kao πto su na cio nal-ni par ko vi, par ko vi pri ro de, park-πu me itd... go spo da re s 2,2 posto te pri vat ni vla sni ci s 18,6 posto πu ma i πum skih zem ljiπ ta. ©um sko zem ljiπ te zau zi ma 43,5 posto povrπi ne Hr vat ske, od to ga je 84 posto ob raslo dr veÊem, dok 16 posto ot pa da na razliËi te sku pi ne neo b raslog zem ljiπ ta. Naπe su πu me re la tiv no si ro maπ ne Ëe ti-njaËa ma (16%) i me kim li staËa-ma (4%), dok znaËaj no mje sto zau zi maju hrast (27%), bu kva (35%) i osta le tvr de li staËe. Pre ma struk tu ri, Ëak 95 posto naπih πu ma su pri rod ne, a samo 5 posto umjet no po dig nu te

pri raπÊu je 73 m³ u se kun di, no iz-dvo ji mo li Ru sku fe de ra ci ju, ta da se eu rop ski go diπ nji pri rast sma nju je go to vo za po la. Pri-rast je neπ to ma nji u sje ver nim i juæ-nim di je lo vi ma Eu-ro pe zbog loπi jih kli mat skih uvje ta. Od ukup nog go-diπ njeg prirasta u Eu ro pi se sjeËe tek 27 posto, od no sno proiz vo di se 500 mi li ju na m³ dr va ( dr vo za og rjev,in-du stri ju,ce lu loz no dr vo...). Od osta lih πum skih dje lat no-sti naj pro fi ta bil-ni ji su lov i proiz-vod nja boæiÊ nih dr va ca. U ne kim eu rop skim zem-lja ma s kup lja nje spo red nih πum skih proiz vo da (glji va, lje ko vi tog bi lja, plo do va, ski da nje ko re dr ve ta...) do-dat ni je izvor pri ho-da. Sve se viπe eu-rop sko πu mar stvo okreÊe i tu riz mu, oso bi to pre ma tzv. out door ak tiv no-sti ma. Ureu ju se pjeπaË ke, pla ni nar-ske i bi ci kli stiË ke sta ze, iz da ju se li cen cije za lov i ri bo lov.

VeÊi na eu-rop skih πu ma, njih 70 posto su po lupri rod ne, oko 20 posto je ne dir nu tih πu ma (veÊa po-druË ja ne dir nu tih πu ma na la ze se na isto ku i sje ve ru Eu ro pe, uglav nom u Ru si ji) i tek 3 posto plan taæa, ko je u eu rop skom πu mar stvu ne ma ju vaæ ni ju ulo-gu. S ob zi rom na kli mat ske uvje te, veÊi na cr no go riË nih πu ma na la zi se u Skan di na vi ji. Zem lje kao πto su Nje maË ka, Au stri ja, Polj ska i Tur ska ta-koer u svom sa sta vu ima ju veÊe povrπi ne cr no go riË nih πu ma. »etrdeset posto πum skih povrπi na u Eu ro pi pre kri ve no

Oko 91 postoeu rop skih πu mana la zi se u dræav nomvla sniπ tvu, akoiz dvo ji mo Ru si ju,taj se po sto taksma nju je nama lo viπe od 50 posto.


Na kon gre suUdruæe nja eu rop skih πu ma ra, aso ci ja ci je ko ja okup lja πu mar ske inæe nje re i teh niËa re iz 25 ze ma lja, raz ma tra niak tual ni pro ble miπu mar stva tesmjer ni ce ko jih Êe se eu rop ski πu ma ri pridræa va ti u iduÊem raz dob lju

Na po ziv Udruæe nja eu-rop skih πu ma ra (Union of Eu ro pean Fo re sters, UEF), dva Ëla na Hr vat-

skog sin di ka ta πu mar stva, Ka ti ca Nu spa hiÊ, re vir ni ca u ©u ma ri ji Orio vac (U©P No va Gra diπ ka) i Mir ko Ke la va, struË ni su rad nik za me ha n iza ci ju u U©P-u Vin kov ci, pri su stvo va la su kon gre su UEF-a ko ji je od 27. lipnja do 2. srpnja odræan u So fi ji u Bu gar skoj.

UEF je aso ci ja ci ja osno va na 1965. go di ne i okup lja πu mar-ske inæe nje re i teh niËa re iz 25 eu rop skih ze ma lja s ci ljem pro-mi ca nja πu mar skih ide ja u πi roj druπ tve noj za jed ni ci, una prei-va nja po loæa ja πu ma ra u rad noj i druπ tve noj oko li ni i raz mje ne zna nja i isku sta va meu πu ma ri-ma Eu ro pe.

Te ma kon gre sa bi la je Ru ko-voe nje u πu mar stvu i πu mar ske me to de (Fo rest Ma na ge ment and Fo restry Met hods), a u ra du su su dje lo va le de le ga ci je πu ma ra iz 16 eu rop skih ze ma lja - Au stri je, Bu gar ske, Ci pra, Hr vat-ske, Dan ske, Fin ske, Fran cu ske, Nje maË ke, Ir ske, Mol da vi je, Nizo zem ske, Polj ske, Ru munj-ske, ©ved ske, ©vi car ske i Ve li ke Bri ta ni je.

U pe tod nev nom ra du su-dio ni ci kon gre sa pred sta vi li su

Piπe: Jasna BubanjFoto: Kongresna dokumetacija

sa sto ji ne. S ob zi rom na svoj geo graf ski po loæaj, πu me u Hr-vat skoj razli ku ju se po svo joj funk ci ji. U Sla vo ni ji one ima ju prije svega ve li ku go spo dar sku vaænost, u Li ci i Gor skome ko-ta ru go spo dar sku, ali i zaπ tit nu (vo do zaπ tit na, pro tue ro zij ska, zaπ ti ta od la vi na...), dok su me di te ran ske πu me Dal ma ci je iz razi to osjet lji vog eko su sta va, ali i neiz mjer no vaæ ne zbog svo jih opÊe ko ri snih funk ci ja i zbog estet skih u tu riz mu. Ka ko piπe u Ak cij skom pla nu zaπ ti te bio loπ ke i kra jo braz ne raz no li ko sti Re pu bli ke Hr vat-ske, u eu rop skim je raz mje ri-ma sta nje πu ma u Hr vat skoj do bro, znat no bo lje ne go u veÊi ni ze ma lja za pad ne i sred-nje Eu ro pe, za hva lju juÊi prije svega naËi nu go spo da re nja ko ji da je pred nost pri rod nom sa sta vu πu ma.

Odræi vo go spo da re nje po jam je ko ji se sve viπe ko ri sti u sva kod nev noj ter mi no lo gi ji i razliËi tim gra na ma go spo-dar stva. ©u mar ska stru ka u Hrvatskoj taj ter min ko ri sti veÊ du gi niz go di na opi su juÊi naËin ko jim go spo da ri πu ma-ma. ©u mar stvo u Hr vat skoj na vi so koj je razi ni, πto na rav no ne znaËi da ne bi mo glo bi ti i bo lje. Krπ ki eko loπ ki su sta vi pred stav lja ju je din stve nost i bo gat stvo glo bal ne razi ne vri-jed no sti te se ubrajaju meu 10 hot spot mje sta na pla ne tu Zem lji. Meu tim, to je ujed no i na ju groæe ni ji eko loπ ki su stav u nas. Hr vat ska bi svo je krπ ko po druË je tre ba la pre tvo ri ti u svo ju pred nost, sliË no kao πto se to do go di lo u Por tu ga lu. Na pri mje ru alep skog, pri mor skog bo ra i pi ni je ta zem lja po ka zu je ka ko i ove vr ste mo gu bi ti go-spo dar ski isko ri sti ve, za do bi va-nje smo le, skup lja nje pi njo la ili izra du pa le ta, ko je se naj veÊim di je lom iz vo ze u Ve li ku Bri ta ni-ju, a Por tu gal je njihov i naj veÊi proiz voaË u Eu ro pi. Na da lje, tu r izam je jed no od vaæ ni jih gra na hr vat skoga go spo dar-stva pa bi i u go spo dar skome smi slu na svom sredozemnom di je lu hr vat sko πu mar stvo tre-ba lo bi ti pra va potpora raz vo ju ove go spo dar ske gra ne.

Hr vat ski πu ma riHr vat ski πu ma rina kon gre su Udruæe njana kon gre su Udruæe njaeu rop skih πu ma ra eu rop skih πu ma ra

KONG RES EU ROPS KIH ©U MA RA, SO FI JA, 27. 6. - 2. 7.2006.KONG RES EU ROPS KIH ©U MA RA, SO FI JA, 27. 6. - 2. 7.2006.

osnov ne me to de uprav lja nja u πu mar stvu svo jih dræa va i te melj-ne pro ble me ve za ne uz razliËi te me to de ra da u πu mar stvu. Bez ob zi ra na razliËi te imo vin ske od no se i za ko ne u po je di nim dræa va ma, kon sta ti ra no je da je mno go za jed niË kih pro ble-ma u πu mar stvu, i u dræa va ma Ëla ni ca ma Eu rop ske uni je, i u oni ma ko je se tek spre ma ju to po sta ti.

Kon gres je zavrπio do noπe-njem ak cij skog pla na za rad UEF-a u razdoblju 2007.- 2011. go di ne. Pro jekt na skupina za raz go vo re s ti je li ma EU-a pred-sta vit Êe na okru glom sto lu u Bruxel le su do ku ment ko ji sadræi za kljuË ke i smjer ni ce ovog kon-gre sa, a od no se se na pro mje ne u πu mar stvu Eu ro pe ko je se izravno odraæavaju na πu mar ske inæe nje re i teh niËa re.

Glav ne su smjer ni ce kon-gre sa:

1. Od no si iz meu EU i ze ma-lja Ëla ni ca u sek to ru πu mar stva

2. ©u mar stvo u EU - po ti-ca ti naËela po traj no sti i bio-raznolikost, eko nom sku neo vi-snost i su dje lo va nje razliËi tih vla sniË kih struk tu ra u za ko no-dav stvu

3. ©u ma ri u EU - poπtovati πu-ma re kao pu no prav ne part ne re

u svim bu duÊim ak tiv no sti ma ve za nim uz πu mar stvo EU

4. ©u mar ski sek tor i ru ral-ni raz voj

5. EU i glo bal ni pro ce si u πu mar stvu.

Iz ovih smjer ni ca raz vid no je da je πu mar stvo Re pu bli-ke Hr vat ske na vr lo vi so koj razini i da se u uprav lja nju hr vat skim pri rod nim bo gat-stvi ma pri mje nju ju veÊ go di-nama upra vo ove smjer ni ce za ko je se eu rop ski πu ma ri in ten ziv no za laæu, πto su su dio ni ci kon gre sa mo gli saz na ti iz izla ga nja hr vat ske de le ga ci je.

Ti je kom tra ja nja kon gre sa su dio ni ci su upoz na li bu gar-ske pri rod ne i kul tur ne zna-me ni to sti, obiπ li dio πum skih povrπi na ukljuËe nih u pro-gram Na tu ra 2000 i po sje ti li na stav ne objek te ©u mar skoga fa kul te ta iz So fi je.

Iz ra da kon gre sa

Su dio ni ci kon gre sa

europa


Kao do brog poz na va-te lja pri li ka u πu mar-stvu i drv noj in du stri-ji Ka na de i Hr vat ske

za mo li li smo dipl. ing. Vi li ma Smi lja niÊa da nam iz ne se svo je doj mo ve i za paæa nja na-kon proπ lo go diπ njeg po sje ta πu ma ma Gor skoga ko ta ra.

„Go spo da re nje go ran-skim πu ma ma ne moæe se uspo rei va ti sa πu ma ma Bri-tanske Ko lum bi je i Ka na de u cje li ni, jer su povrπi ne πu ma u Gor skome ko ta ru znat no ma nje. ©u me u Bri tanskoj Ko lum bi ji po di je lje ne su na pre dje le za uz goj i sjeËu te na pre dje le na mi je nje ne od mo-ru i po sje ti ma tu ri sta, par ko-ve. U tim πu ma ma pri mje nju-ju se vr lo stro ga pra vi la ko ja na sto je saËu va ti πto pri rod ni ji am bi jent da bi lju di ma bi lo ugod ni je kam pi ra ti, pla ni na-ri ti i sl., a ni je dopuπten ni lov. U pre dje li ma u ko ji ma se obavljaju sjeËa drv nih sor-ti me na ta i uz goj ni ra do vi sve se ra di u skladu sa stro gim pra vi li ma ko ja su pro pi sa na za uz goj ne ra do ve i sjeËu. Osobito se pa zi na πum ski red po sli je obav lje ne sjeËe. Sve πto je deb lje od pet cen ti-me ta ra mo ra se izra di ti”. Pri

RAZGOVOR S POVODOM

Po gled iz Ka na de naPo gled go spo da re nje go ran skim go spo dπu ma maπu ma m

Ka nad ski πu ma ri Jim Tre bett i Da vid Hand ley po sje ti li su pri je go di nuda na Hr vat sku i Gor ski ko tar. Napo druË ju del niË ke po druæ ni ceupoz na li su se s pro ble ma ti komgo spo da re nja pre bor nim πu ma ma, osobito s pro ble mom suπe njaje le. Po sje ti li su de vet πu ma ri ja, rasad nik u Kuæe lju, po gon drv ne in du stri je Mi teh d.o.o. i πu me NP©O Za le si na ©u mar skog fa kul te ta.Za jed no s nji ma bio je i Del niËanVi lim Smi lja niÊ, dipl. ing. πum.,po du zet nik ko ji veÊ pu nih Ëetr de set go di na æi vi i ra di u Ka na di

Vi lim Smi lja niÊ dru gi sli je va

Sta nje bi se ugo ran skim πu ma ma po boljπa lo kad bi se u go spo da re nju πu ma ma poËe le pri mje nji va ti Ëi ste sjeËe na ma njim povrπi na ma

to me ni je vaæ na kva li te ta, jer ono πto se ne moæe pre ra di ti u pi la na ma, odvo zi se u tvor ni ce pa pi ra. Kom pa ni je ko je se u ra-du ne pridræa va ju pra vi la, gu be doz vo lu za rad u πu mi i novËa no se kaæ nja va ju”.

U Ka na di se πu ma ma go spo da ri vo deÊi raËu na o njihovoj sta ro sti u sva koj re gi-ji. Obav lja ju se uglav nom Ëi ste sjeËe, te sad nja na veÊim povrπi-na ma. Ka nad ski mo del go spo-da re nja πu ma ma u Gor skome se ko ta ru ne moæe pri mi je ni ti u pot pu no sti.

Si tua ci ja u go ran skim πu ma-ma bi la bi mnogo bo lja da se kroz po vi jest go spo da ri lo na dru kËi ji naËin i da se pro vo di-la bo lja kon tro la, osobito u raz dob lju po sli je II. svjet skog ra ta.

Kao du go go diπ nji upra vi telj pi la ne u LuËi ca ma pokraj Del ni-ca, Smi lja niÊ je i sam osje tio po-slje di ce loπega go spo da re nja.

„Za po tre be pre ra de ku-po va li smo uglav nom sred nje de be la, zdra va sta bla, ko ja su se pre rai va la i kao kva li tet-na ro ba do bro pro da va la na træiπ tu, osobito u Ita li ji. U bi ti, svi ma je bi lo naj vaæ ni je izvrπi ti go diπ nje pla no ve proiz vod nje, pri to me ne mi sleÊi na bu duÊ-

nost. Po slje di ce ta kvoga go spo-da re nja osjeÊa ju se i da nas u πu mar stvu Gor skoga ko ta ra, jer je viπe od 60 po sto drv ne za li he iz nad sjeËi ve zre lo sti”, go vo ri Smi lja niÊ.

Uvje ren je da se lek tiv ne sjeËe ima ju li mit. Dru gim ri-jeËi ma, mo gu se pri mje nji va ti sa mo u duljim vre men skim raz ma ci ma na istom te re nu. U Gor skome ko ta ru to ni je bio sluËaj. Sje klo se na istom po druË ju u vr lo krat kim vre-men skim raz ma ci ma od dvi je do tri go di ne, πto je re zul ti ra lo ti me da su mlaa sta b la bi la oπ teÊe na stro je vi ma ili je te ren „preu ze la” agre siv ni ja bu kva na pre ko mjer no pro ri jee nim povrπi na ma. Za bri nja va ga i to πto se na po druË ji ma veÊi ne πu ma ri ja uglavnom pro vo de sa ni tar ne sjeËe, πto je re zul tat loπega po sli je rat noga go spo da-re nja πu ma ma ovog kra ja.

SmiljaniÊ misli da bi se sta-nje u go ran skim πu ma ma po-boljπa lo ako bi se u go spo da re-nju poË ele pri mje nji va ti Ëi ste sjeËe na ma njim povrπi na ma. Ti me se ne bi bit no utje ca lo na iz gled πu me, po ja vu ero zi ja ili ugroæa va lo div ljaË ko ja tu æivi. SjeÊi bi se tre ba lo na πi ri ni od dvi je do tri vi si ne sta bla, a

duæi na sjeËe ovi si la bi o sta nju povrπi na na te re ni ma na ko jima se obavlja sjeËa. Na ta ko uskim povrπi na ma poπum lja va lo bi se re do vi to, a dije lom bi ovi si lo i o pri rod nom po mlaivanju. Da se ta ko go spo da ri lo πu ma-ma Gor skoga ko ta ra po sli je II. svjet skog ra ta, ima li bismo po druË ja gdje bi se toË no zna la sta rost sta bla. Lakπe bi se pla-ni ra li ra do vi na sjeËi i uz go ju πu ma, a omjer smje sa i vr sta bio bi pod kon tro lom. Gu stoÊa sta ba la po hektaru bi la bi veÊa ne goli je da nas, a to bi znaËi lo i veÊi pri rast, bo lju kva li te tu drv nih sor ti me na ta, te bo lju pro da ju na træiπ tu.

»i stim sjeËa ma mo gao bi se rjeπa va ti i pro blem sa ni ta-ra. Po sli je Ëi stih sjeËa te ren se moæe poπum lja va ti sad ni ca ma raz nih vr sta dr veÊa, pre ma æe lja ma i po tre ba ma. Za laæe se za to da se go spo da re nje u go ran skim πu ma ma pro vo di kon tro lom vr ste i kon tro lom vi so kog prirasta (a to bi do bi li s gu stoÊom sta ba la). Mak si-mal nom gu stoÊom sta ba la po povrπi ni moæe se po stiÊi mak si mal na kva li te ta i mak-si mal ni pri rast (vi so ka sta bla bez gra na). Ta kva bi si ro vi na od go va ra la po tre ba ma drv ne

razgovor


Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe

Po gled iz Ka na de naiz Ka na de nago spo da re nje go ran skim da re nje go ran skim πu ma mama

bo ljim u zaπ ti ti tla. No pri mje na tog „s kup ljaËa” ko ri sni ja je na te re ni ma gdje se pri mje nju ju Ëi ste sjeËe. Na str mi jim te re ni-ma uglav nom se ko ri ste æiËa re i he li kop te ri.

Misli kako pri mje na me ha -ni za ci je u πu mi, po put trak to-ra, na pra vi viπe πte te ne goli ko ri sti. To se u ko naË ni ci ne ga-tiv no odraæa va na po stig nu tu ci je nu tru pa ca na træiπ tu, jer je pro duk tiv nost ma nja, a teh no-lo gi ja u πu mar stvu za sta rje la. U pro ble ma ti ku go spo da re nja πu ma ma Gor skoga ko ta ra, mi sli on, tre ba li bi se ukljuËi va ti svi mje ro dav ni Ëim be ni ci, a to su u ovom tre nut ku Hr vat ske πu me, ©u mar ski fa kul tet i ©u mar ski in sti tut.

U svo je ime i ko le ga πu-ma ra iz Ka na de za hva lan je Hr vat skim πu ma ma i del niË koj po druæ ni ci na go sto lju bi vo sti i mo guÊ no sti da se bo lje upoz-na ju sa πu ma ma ovog di je la Hr vat ske. Sma tra da su ta kvi obli ci su rad nje i meu na rod ne raz mje ne struË nja ka iz dru gih ze ma lja do bro doπ li i uËin ko-vi ti u rjeπa va nju za jed niË kih pro ble ma iz stru ke, jer mo gu pri dono si ti dalj njem una pree-nju πu mar stva i go spo da re nja πu ma ma u zem lji i svi je tu.

Vi lim Smi lja niÊ, dipl. ing. πum., ra dio je u pi la ni u LuËi ca-ma pokraj Del ni ca od 1960. do 1968., ka da se s obi te lji od se lio u Ka na du. Po do la sku u Ka na du s vla davπi pro ble me s en gle skim je zi kom, po sta je teh niË ki di rek-tor pilane u Britanskoj Kolum-biji, najveÊe u svijetu. Pi la na je ima la ve li kih fi nan cij skih pro ble-ma zbog ni ske pro duk tiv no sti. ©est mje se ci po sli je pro ra di la je pu nim ka pa ci te tom, a to je bi la i pre kret ni ca u ka ri je ri go spo di na Smi lja niÊa. Zbog svo jih us pje ha ko je je po sti gao ra deÊi u drv noj in du stri ji, usko ro po sta je i teh-niË ki di rek tor naj veÊe Stud mil pi la ne u sklopu Tun der Baya.

Ne du go poslije, pre ko ban-ke po nue na mu je jed na ma-la pi la na ko ja je bi la u teπ koj fi nan cij skoj si tua ci ji. Do bio ju je go to vo ba da va za jed no sa 400 mi lja Ëetvornih πu me. Nakon dvi je go di ne upor na ra da, pi la na se rjeπa va du go va i svo je po slo va nje proπi ru je na joπ tri po go na, uglav nom kroz proiz vod nju zid nih oblo ga i po-do va. Tom proiz vod njom bi la je treÊa po ve liËi ni u Sje ver noj Ame ri ci. Tr go vi na se proπi ri la

na viπe od 40 dræa va SAD-a gdje je imao 33 ve le pro daj na po du-zeÊa, te za stup niπ tva za Eu ro pu u Fran cu skoj i En gle skoj, i za Azi ju u Ja panu i Ko re ji. Za po-stig nu te us pje he u ra du 1978. na graen je kao biz ni smen go di ne u dræa vi On ta rio i kao biz ni smen go di ne u sje ver nom di je lu On ta rija. Tri go di ne za re-dom bio je i stal ni Ëlan „Team Ca na da” s ko ji ma je pu to vao u sve na pred ne zem lje svi je ta u tr-go vaË koj mi si ji za una pree nje raz mje ne.Po stao je poz nat kao struË njak za sa ni ra nje po du zeÊa ko ja su se naπ la u fi nan cij skoj kr izi ne sa mo zbog teh niË kih pro ble ma ne go i zbog pro ble-ma pro da je i sl.

U meu vre me nu svo je po-du zeÊe pro dao je Juæ no ko-rean ci ma te poËeo ra di ti za ka nad sku Vla du kao sa vjet nik za drv nu in du stri ju i πu mar stvo. Kao sa vjet nik pro pu to vao je sve dræa ve Juæ ne Ame ri ke, zem lje istoË ne Eu ro pe i Ki nu.

Vr lo je za do vo ljan i po seb na mu je Ëast πto je svo jim zna-njem i isku stvom u mo guÊ no sti po moÊi svom rod nom kra ju, Gor skome ko ta ru.

©u ma u Gor skom ko ta ru

in du stri je i ne bi se na ruπa va la lje po ta kra jo b raza.

U ka nad skim πu ma ma pri stup isko riπ ta va nju i uz go ju πu ma stal no se mi je nja i pri la-goa va teh no lo gi ji i stro je vi ma ko ji se ko ri ste u πu mar stvu. Trak to ri se joπ po neg dje ko ri-ste u pri vat nim πu ma ma, dok su u dræav nim pra va ri jet kost. Umje sto trak to ra, ko ri sti se stroj (Hoe chuck) ili s kup ljaË tru-pa ca, ko ji se po ka zao mnogo

Od LuËi ca do Ka na de U pre dje li ma u ko ji ma se vrπi sjeËa drv nih sor ti me na ta i uz goj ni ra do vi, sve se ra di uskladu sa stro gimpra vi li ma ko ja su pro pi sa na za uz goj ne ra do ve i sjeËu.Osobito se pa zi naπum ski red po sli je obav lje ne sjeËe. Sve πto je deb lje od pet cen ti me ta ra mo ra se izra di ti

Uz turizam, i πumarstvo Uz turizje buduÊnost razvitka je buduRakoviceRakovic

Uz turizam, πumarstvo je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti Rakovice, mjesta na staroj prometnici od Karlovca preko Plitvica prema jugu, 20-ak km iz Slunja, 10 km do PlitviËkih jezera te 35 km do BihaÊa. S 26 stalno zaposlenih i godiπnjim etatom od 26.000 kubika, ©umarija Rakovica æivi od bukve i jele. ©umarija je, sa struËne strane gledano, jedinstvena i po iznimnom provoenju zaπtite na radu, πto je rezultiralo time da Ëetiri godine nije bilo ni jedne ozljede!

Nekoliko elemenata karakterizira rad i pos lovanje najjuænije πumarije karlovaËke

Uprave, Rakovice. Prije svega to je njezin poloæaj na obroncima Male Kapele (najviπi vrh Trovrh doseæe 940 m), gdje se snijeg zna zadræati od studenoga do travnja, πto uvjetuje specifi Ëan naËin rada. S obzirom na to da je uz najvaæniju vrstu, bukvu (65 posto), jela s 25 posto druga najzastupljenija vrsta, u Rakovici se πumama osim kao jednodobnima gospodari i na preborni naËin, πto ovoj


Zgrada ©umarije na samoj je glavnoj prometnici, a preko puta nje je spomenik Eugenu Kvaterniku, voi glasovite RakoviËke bune 1871. godine,u kojoj je i poginuo.

Ne bi bilo dobro da se sada neπto promijeni (i dogodi), no sljedeÊi podatak treba istaknuti: od 25. rujna 2002. do ovih dana, dakle pune Ëetiri godine, sjekaËi ©umarije Rakovica nisu imali ni jednu ozljedu na radu! Osim πto su se sami pazili, strogo su se dræali propisa o zaπtiti. RijeË je o mladim ljudima izmeu 30-40 godina koji su nekad, prije nego πto su postali sjekaËi, radili u πumi, neki i kao po-moÊnici revirnika.

- Znate πto je vaæno - da mla di radnici imaju priliku odreeno vrijeme raditi uz starije i uËiti - kaæe upravitelj ©umarije dipl. ing. I. PavliËiÊ. No tu se javlja problem. Svi æure ispuniti pa i prebaciti normu, i Ëesto nemaju vre-mena uËiti mlae.

πumske razgledniceπumske razglednice

72.000 kubik

©umarija æivi od bukve i jele

©UMARIJA RAKOVICA / UPRAVA ©UMA KARLOVAC

Uz turizam, i πumarstvo zam, i πumarstvo je buduÊnost razvitka uÊnost razvitka Rakovicece

πumariji daje specifiËan tret-man. KonaËno, ono po Ëemu je doista posebna ne samo u karlovaËkoj Upravi nego vje-rojatno i u cijeloj tvrtki, jest Ëinjenica da su njezini radnici sjekaËi, zahvaljujuÊi svojoj spo-sobnosti ali i pridræavajuÊi se maksimalno uvjeta zaπtite na radu, izradili Ëak 72.000 kubika bez ozljede na radu.

Omeena ©umarijom Slunj na sjeveru, vojnim poligonom te Nacionalnim parkom Plit-viËka jezera s juæne i zapadne strane i rijekom Koranom od-nos no granicom prema BiH

prema istoku, ©umarija Rakovi-ca s 6300 ha πuma i πumskoga zemljiπta pripada u srednje velike πumarije. Ima Ëetiri gos-podarske jedinice: LipovËica, Zvjernjak-BrojËanska Kosa, Brπljanovica i Piπtanica. Samo 26 stalno zaposlenih ostvaruje godiπnji etat od 26.000 m3.

- Sav posao u sjeËi i iz-radbi obavljamo sami i joπ u zimskim mjesecima, kad se zbog visokog snijega kod nas ne moæe raditi, idemo u ispo-moÊ u druge πumarije - veli up-ravitelj ©umarije Ivan PavliπiÊ.

- To vrijedi i za uzgojne radove gdje s nekoliko radnika sa, prema nalazima zdravstvene komisije, smanjenom radnom sposobnoπÊu, uz nekolicinu sezonskih, obavljamo sve po-slove. A to znaËi da godiπnje obavljamo 15 ha pripreme staniπta, 50-ak ha njege pom-latka i mladika, 10 ha ËiπÊenja te tri hektara poπumljavanja, da spomenemo najvaænije radove. Lani smo - dodaje upravitelj - prvi put krenuli u popunjavanje s bukvom, no na kraju nismo imali dovoljno sadnica kao ni sadnica hrasta kitnjaka.

U fazi II. ©umarija koristi usluge poduzetnika tako da se 30 posto drvne mase izvlaËi vlastitom mehanizacijom, a 70 posto posla obavljaju privatnici. Treba reÊi i to da rakoviËka πumarija pripada u one (ipak rjee) koje su s dva automo-bila i jednim kombijem rela-tivno dobro pokrivene i nemaju problema s prijevozom.

UnatoË tomu πto s osam sjekaËa obave sav proizvodni posao, u ©umariji kaæu da tra-jan problem ostaje ekipiranost. Nema dovoljno inæe njera πumarstva! Uz upravitelja tek jedan, a onih nekoliko koji su i bili ovdje, nakon kraÊeg vre-mena napustili su Rakovicu.

To pomalo Ëudi jer sama Rakovica, smjeπtena na staroj cesti prema moru, 20 km do Slunja, 35 do BihaÊa, u neposrednoj blizini PlitivËkih jezera (do kojih je tek desetak kilometara), mjesto je koje po-sljednjih godina doæivljava mali gospodarski boom. To je opÊi-na s najviπe turistiËkih noÊenja


Piπe: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

U ©umariji stoga predlaæu, a to bi moæda trebala inici-rati i Sluæba zaπtite na radu, da se starijim radnicima u vrijeme dok rade s mlaima i obuËavaju ih, smanji norma. To je ula ganje u buduÊnost, misli struËna sura dnica za zaπtitu

na radu u karlovaËkoj Upravi Josipa Zagudajev, a da to ima smisla pokazuje primjer ra-koviËke πumarije.

SjekaËi rakoviËke πumarije po sjekli su i izradili bez ijedne ozljede oko 72.000 kubika drvne mase.

Sav posao u sjeËi i izradbi ©umarija obavlja sa svojim radnicima, a u zimskim mjesecima, kad se zbog viskoga snijega u Rakovici ne moæe raditi, ide se u ispomoÊ u druge πumarije. U privlaËenju 30 posto posla obavlja ©umarija, 70 posto poduzetnici.

u Æupaniji, s velikim brojem apartmana i soba za iznajm-ljivanje, s Autokampom Ko-rana, okrenuta turizmu. Posebna su at rakcija za goste BaraÊeve πpilje (u Rakovici vole reÊi “πto su Plitvice nad zemljom, to su BaraÊeve πpilje pod ze mljom”), pa stari grad Dreænik. No niËu i drugi gos podarski objekti (dvije pilane, farma muznih krava, brojni ugostiteljski objekti), opÊina ima svoje internetske stranice, Turis-tiËku zajednicu, informativni ured u Grabovcu. Ovdje i æene igraju nogomet i imaju svoj klub!

Burna je povijest ovo-ga kraja. Zgrada ©umarije na samoj je glavnoj prometnici, a preko puta nje je spomenik Eugenu Kvaterniku, voi gla-sovite RakoviËke bune 1871. godine, upamÊene kao prvi pokuπaj stvaranja nacionalne dræave Hrvata. Otpor austri-jskoj i ugarskoj hegemoniji otpoËeo je 8. studenoga u selu BroËancima, a potom i u Rakovici. Dan prije sas-tavljena je i Privremena na-rodna hrvatska vlada na Ëelu s Kvaternikom, a narodu je upuÊen proglas. Austrijska vojska brzo je reagirala i 11. studenoga uguπila bunu, a glavni voe, Kvaternik, Bach i Rakijaπ, poginuli su u pokuπaju proboja do tur-ske granice. Ovaj prostor

ka bez ozljede!

Na radilliπtu

Dipl. ing. Ivan PavliËiÊ

Skupina radnika s upraviteljem


gotovo cijele Antarktike dogodio u velikom rasponu u izrazito krat-kom roku.

©to je to ozon i kako se formira?

Ozon (O3 - tri atoma kisika), pojavljuje se prirodno u atmos-feri. Zemljina atmosfera sastav-ljena je od nekoliko plaπteva (slojeva). Mi æivimo u troposferi gdje se zbivaju gotovo sve kli-matske pojave kao πto su kiπa, snijeg i oblaci. Iznad troposfere nalazi se stratosfera s magne-tosferom i ozonskim plaπtem, tamo se zbivaju pojave kao πto je ozonska rupa i globalno zagrijavanje. NadzvuËni avioni kao πto je npr. Concord lete u niæoj stratosferi, dok ostali ko-mercijalni avioni lete uglavnom u troposferi. Usko podruËje izmeu ova dva sloja naziva se tropopausa.

Ozon Ëini omotaË unutar stratosfere, taj omotaË je najtanji u tropima (oko ekvatora), dok njegova gustoÊa raste prema Zemljinim polovima. Udio ozona iznad toËke na Zemljinoj povrπini

OZON, OZONSKI OMOTA», OZONSKA RUPA

Ozon Ëini omotaË unutar stratosfere koji se ljudskom djelatnoπÊu dnevno i stalno uniπtava. Otud i pojava ozonske rupe (danas je veÊ dosegla povrπinu neπto malo veÊu od Antarktike), pojaËano ultraljubiËasto zraËenje (zapravo radijacija) te druge promjene koje naruπavaju odnose u atmosferi. ©to se poduzima kao bi se to sprijeËilo i kakvi su uËinci, govori se u ovome Ëlanku

UniπtavanjemUniπtavanjem stratosferskogozonaozona ugroæava se æivot na Zemljiugroæa D

ramatiËni gubitak ozona u donjem dijelu stratos-fere iznad Antarktika prvi je put zabiljeæen

1970. godine sa stanice BAS-a (British Antarctic Survey). Postoje dvije verzije priËe o tome na koji naËin je prvi put zabiljeæen velik gubitak ozona. Jedna verzija kaæe da su prva mjerenja obavljena 1985. te da je gubitak ozo na u stratosferi bio toliko drastiËan da su znanstvenici u poËetku mislili kako su se instrumenti pokvarili. Instrumenti su poslani na popra-vak te je proπlo nekoliko mjeseci dok ih nisu vratili te ponovili mjerenja, koja su se ipak potvr-dila kao ispravna. Druga verzija govori kako satelit TOMS nije upo-zoravao na dramatiËni gubitak ozona jer je bio programiran tako da njegove iznimno niske vrijed-nosti registrira kao pogreπku u oËitanju. Tek su kasnije analize, nakon πto su znanstvenici s BAS-a objavili svoje rezultate, pokazale kako su oËitanja TOMS-a bila do-bra te da se gubitak ozona iznad

Do kada Êe je πtititi ozonski omotaË - Zemlja u planetarnom sustavu

æivot na zemljibio je naseljen joπ u bronËano doba. Do 12. stoljeÊa kraj je bio u rukama bana, a poslije hrvatsko-ugarskoga kralja. Potkraj 16. stoljeÊa ovo su podruËje za-posjeli Turci koji su tu ostali do 1788., kada je ukljuËeno u sastav Vojne krajine, OstroæaËke kapetani-je gdje je Dreænik Grad s utvrdom bio vaæno obrambeno uporiπte. Nakon prikljuËenja Banskoj Hrvatskoj od 1886. osnovane su opÊine Dreænik i Rakovica, a ova posljednja taj je status i nakon broj-nih administrativnih promjena zadræala do danas. Prema posljednjem popisu stanovniπtva, opÊina ima 2385 æitelja, od kojih je oko 2000 stalno prisutnih.

©umarija Rako-vica puno ulaæe u izgradnju πumskih prometnica jer je ot vorenost od 13 km/1000 ha premala, a do nekih se predje-la zbog nedostatka cesta uopÊe ne moæe doÊi.

- Godiπnje se na-pravi dva kilometra cesta te desetak km πumskih vlaka. Ove godine u planu je izgradnja 4 km cesta i 2 km vlaka u Gos-podarskoj jedinici Piπtanica, πto nam je iznimno vaæno jer otvara etat od 10.000 m3!

Premda na nedavnom rat-nom podruËju, ©umarija nema minski sumnjivih povrπina -ali ima nerazminiranih cesta! Dosad je, kaæe upravitelj, razminirano petnaest kilo metara πumskih prometnica i tri kilometra vlaka, a preostalo je za pregledati i razminirati joπ Ëetiri kilometra cesta i dva kilometra vlaka.

Zgrada ©umarije

Utovar

Spomenik Eugenu Kvaterniku


Uniπtavanjem stratosferskogstratosferskogozona ugroæava se æivot na Zemljiva se æivot na Zemlji

mjeri se Dobsonovom jedinicom - u podruËju tropa iznosi oko 260 DJ, odnosno neπto viπe u drugim dijelovima svijeta, iako postoje velika sezonska odstupanja. Ozon nastaje kada ultraljubiËasto zraËenje (SunËeva svjetlost) ue u stratosferu razdvajajuÊi molekule kisika (O2) u atome kisika (O). Atomi se kisika brzo kombiniraju s drugim molekulama kisika stvarajuÊi ozon (O3).

IroniËno je da ozon koji je neupitno nuæan za naπ normalni æivot, na Zemljinoj je povrπini πtetan za zdravlje - tzv. tro-posferski ozon glavni je tvorac fotokemijskog smoga, prvi put izmjerenog u San Francisku. No u stratosferi bez njega ne bismo mogli preæivjeti. U stratosferi on absorbira neke od opasnih UV zraka koje emitira naπa zvi-jezda Sunce, a koje mogu, meu ostalim, uzrokovati rak koæe i oπteÊenja vegetacije.

©to je to ozonska rupa?»esto se u medijima i ja-

vnosti ozonska rupa mijeπa s

problemom globalnog zagri-javanja. Iako postoji odreena povezanost, jer ozon pridonosi uËinku staklenika, ozonska rupa je iz dvojeni problem, koji nas podsjeÊa na negativni utjecaj Ëovjekova djelovanja na okoliπ.

U posljednjih 15 godina iz nad Antarktika (u posljednje vrijeme i Arktika), stratosferski je ozon neprekidno uniπtavan, osobito u odreeno doba godine uglavnom ispuπtanjem kemijskih spojeva (πto ih je stvorio Ëovjek) koji sadræe kloride, kao npr. CFC-spojevi klorfluorugljikovodici popularno nazvani freoni (to su sintetiËki spojevi sastavljeni od ugljika, klora i fluora te imaju πiroku primjenu. Nalazimo ih u rashladnim sustavima hlad-njaka i zamrzivaËa, u sprejevi-ma i tekuÊinama za ËiπÊenje, a upotrebljavaju se i kao “potisno sredstvo” pomoÊu kojih se prave pjenasti materijali - stiropor), ali takoer i one koji sadræe bro-min i druge srodne (halogenske spojeve) te nitrogen oksid (Nox).

Nitrogen oksidi su nusproizvod nekih izgarajuÊih procesa koje stvara zraËni promet. Posljed-nja mjerenja oπteÊenosti ozona stavila su u srediπtu pozornosti iznenaujuÊi stupanj nestabil-nosti atmosfere, te gubitak ozona koji se i dalje poveÊava. Znanstvenici vjeruju da je gubitak ozona povezan i s mijenjanjem Zemljinog magnetskog polja. Postoje dokazi u fosilima biljaka da su ozonske rupe postojale i u dalekoj proπlosti naπeg planeta. PojaËano ultraljubiËasto zraËenje /zapravo radijacija/ u to doba prije 400.000 godina moæda je bilo razlogom mutacija koje su izazvale znaËajne promjene kod æivih organizama na Zemlji.

Veza magnetskog polja Zem-lje i smanjenja stratosferskog ozona danas se intenzivno is-traæuje.

©to se poduzima za zaπtitu ozonskog plaπta?

Prvi meunarodni dogovor o smanjenju upotrebe ozonu πtetnih tvari potpisan je Mon-

Ozon nastaje kada ultraljubiËasto zraËenje (SunËeva svjetlost) ue u stratosferu razdvajajuÊi molekule kisika (O2) u atome kisika (O). Atomi se kisika brzo kombiniraju s drugim molekulama kisika stvarajuÊi ozon (O3).

Prvi meunarodni dogovor o smanjenju upotrebe ozonu πtetnih tvari potpisan je Montrealskim protokolom 1987. g. zahtijevajuÊi od zemalja potpisnica da smanje koliËinu CFC spojeva za 50 posto do 2000. g.

Piπe: Irena DevËiÊ-BuzovFoto: Arhiv


©ume sunacional

Svakodnevna mjerenja veÊ dugi niz godina obavljaju se iz Halley Bayova istraæivaËk-og centra. OπteÊenje ozona naj jaËe je u doba antarktiË-kog proljeÊa, oko listopada. Mjerenja su pokazala veliku promjenu u stanju ozona na-kon 1975. godine. Do 1994. ukupna koliËina ozona u lis-topadu bila je upola manja od one izmjerene u listopadu 1970. g. Ovaj dramatiËni gu-bitak ozona dogodio se zbog pojaËane upotrebe halogenih ugljika koji ukljuËuju i dobro poznate CFC-spojeve. Ti su spo-jevi pronaπli put do viπih predje-la atmosfere gdje ih je mnogo jaËe UV zraËenje Sunca razbilo u molekule, oslobaajuÊi po-tencijalno opasane klor i brom atome koji, u pravim uvjetima, uniπtavaju ozon. Dokazi da ljudske aktivnosti utjeËu na ozonski omotaË jaËali su kroz posljednjih 20 god., joπ od kada su znanstvenici prvi put iznijeli tezu da oslobaanje CFC-a u atmosferu moæe sma-njiti koliËinu ozona iznad naπih glava. Produkti tih plinova de-tektirani su u stratosferi. Kada je ozonska rupa otkrivena, ubrzo je ta pojava povezana s poveÊanom koliËinom klorovih spojeva. Gubitak ozona nije vezan iskljuËivo za Antarktik - gotovo su istodobno prvi put pronaeni dokazi da je ozonski omotaË stanjen i iznad gusto naseljene srednje obratnice.

Ozonska rupa - zaπto baπ iznad Antarktike?!

Vrlo je bitno shvatiti da je kemijski proces stvaranja ozon-ske rupe vrlo neuobiËajen te se ne moæe dogoditi u atmosferi ako nisu zadovoljeni toËno odreeni uvjeti. ZapoËet Êemo s promatranjem ponaπanja atmosfere na polovima. Za trajanja polarne noÊi sunce ne dopire do Juænog pola. Snaæni

cirkumpolarni vjetrovi razvijaju se u srednjoj i niæoj stratosferi. Ti jaki vjetrovi poznati su kao polarni vortex (engl. vortex = vrtlog). UËinak je takav da se zrak iznad polarnog podruËja izolira. Kako nema sunca, zrak unutar polarnog vrtloga moæe biti izra-zito hladan. Temperature mogu biti tako niske da se formiraju posebni oblaci u trenutku kada se temperaturra spusti ispod -80 °C. Ti se oblaci nazivaju polar-ni stratosferski oblaci (PSC-Polar Stratospheric Clouds) no to nisu oblaci koje smo navikli gledati na nebu, a ko ji su sastavljeni od kapljica vode.

Ti su oblaci sastavljeni od trihidratne duπiËne kiseline. Kako se temperatura sniæava, u njima se poËinju formirati veÊe kapljice vode ili leda s duπiËnom kiselinom koja je u njima oto-pljena. No do danas je njihov toËan sastav predmet brojnih pomnih istraæivanja.

Glavni rezultat te neuo-biËajene kemijske reakcije koja se dogaa na povrπini po-larnih stratosferskih oblaka pretvaranje je prisutnih zaliha neaktivnog klora i broma u aktivnu formu.

Ove se reakcije mogu zbivati jedino unutar polarnih stratos-ferskih oblaka, te su one izra-zito brze. To je i glavni razlog zaπto je pojava ozonske rupe bila takvo iznenaenje.

RazliËite reakcije (one koje se pojavljuju na povrπini) bile su zanemarivane u atmosferi sve dok nije otkrivena ozonska rupa. TreÊi sastojak za proces uniπtavanja ozona jesu spo-menute razliËite reakcije koje pomaæu zalihama klora i broma da se brzo prebace iz neaktivne u aktivnu formu. Nadalje, gubitak ozona pojavit Êe se tek u proljeÊe, kada se na juænoj hemisferi po-javi SunËeva svijetlost. Svjetlost dopire u zrak unutar polarnog vrtloga i omoguÊuje produk-ciju aktivnog klora te inicira katalitiËki proces uniπtavanja ozona. Gubitak ozona je iznimno brz. Ozonska rupa trenutaËno pokriva podruËje koje je neπto malo veÊe od Antarktike te se πiri na visinu od oko 10 km u niæoj stratosferi.

trealskim protokolom 1987. g., zahtijevajuÊi od zemalja potpisnica da smanje koliËinu CFC spojeva za 50 posto do 2000. g.

Provedbom protokola postignuto je znatno sma-njenje emisija πtetnih tvari u atmosferu. Hrvatska pripada zemljama s relativno malom potroπnjom za ozon πtetnih tvari.

Zemlje EU prihvatile su i stroæe mjere od onih koje se zahtijevaju u Montrealskom protokolu. PrepoznajuÊi svoju odgovornost prema okoliπu, pristale su zaustaviti proiz-vodnju glavnine CFC-spo-jeva poËetkom 1995. g. Stroæi rokovi za upotrebu ostalih ozonu πtetnih tvari takoer su prihvaÊeni. Smatra se da Êe ovakve mjere pomoÊi opo-ravku ozonskog sloja u iduÊih 50 godina poËevπi od 2000. g. Svjetska meteoroloπka or-ganizacija procijenila je da bi prvi znaci oporavka ozonskog omotaËa mogli biti vidljivi oko 2045. g., no posljednja su istraæivanja pokazala kako je ipak rijeË o mnogo veÊem problemu nego πto se do sada mislilo.

Danas se rade mnoga mjerenja i opaæanja promjena u ozonu koja se zbivaju iznad Antarktike. Ta mjerenja dolaze s instrumenata smjeπtenih u istraæivaËkoj postaji na povrπini Antarktike, iz zraka (znanst-vene misije) i sa satelita. Gubi-tak ozona, kao πto je reËeno, prvi put je zamijeÊen u stratos-feri iznad Antarktike. Iako je oπteÊenje ozona na podruËju iznad srednje zemljopisne πirine i Arktike takoer utvreno. Gubitak je najsnaæniji u niæoj stratosferi iznad antarktiËkog kontinenta, gdje je gotovo sav ozon uniπten na povrπini veliËine same Antarktike.

Zagaivanje atmosfere dio je svakodnevnice

Tradicija slavonskog πu-marstva duga viπe de-setljeÊa nastavila se i ove godine, odræava njem fes-

tivala Dani slavonske πume u Naπicama od 7. do 10.rujna. I ove godine pokrovitelj viπednevnih πumarskih dogaanja bilo je Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospodarst-va, a u organizaciji U©P-a Naπice, Matice hrvatske, Ogranak Naπice i TuristiËke zajednice grada Naπica.

Tijekom Ëetiri dana odræa-vanja festivala brojne mani-festacije obiljeæavale su tradici-ju ovoga naπiËkog kraja u kojem je πumarstvo kroz stoljeÊa bila vaæna gospodarska djelatnost i sve ono πto proizlazi iz πume i ljudi koji su za nju usko vezani.

Prvoga dana festivala, 7.ruj-na, dr.sc. Ivan Paliπ iz ©umarskog instituta je u dvorani Dvorca grofa PejaËeviÊa odræao pre-davanje o suπenju hrasta u naπiËkim nizinskim πumama.

Na temelju petogodiπnjih istraæivanja reæima podzemnih voda nizinskih πuma naπiËkog podruËja pomoÊu piezometar-skih cijevi, bilo je moguÊe steÊi uvid u stanje podzemnih voda, njihovu antropogenizaciju, kao i praÊenje promjene vezane za utjecaj djelovanja suπe u poje-dinim promatranim godinama. ZnajuÊi kako je osnovni Ëimbenik koji utjeËe na razvoj nizinskih

FESTIVAL DANI SLAVONSKE ©UME

©ume su©ume su viπeznaËno nacionalno nacional bogatstvo©uma je izvor æivota - obogaÊuje kisikom zrak koji diπemo, proËiπÊava vodu koju pijemo, plodovima se hranimo i mi i æivotinje, energijom se koristimo od pamtivijeka...


viπeznaËno no bogatstvo

Piπe: Antun Zlatko LonËariÊFoto: A. Z. LonËariÊ

©ume su viπeznaËno viπeznaËno nacionalno no bogatstvobogatstvo

πuma i πumskog staniπta u obliku u kakvom ono danas postoji - podzemna voda, posebno na hrast luænjak i druge vrste koje dominantno zauzimaju povrπinu nizinskih πuma, sva pozornost struËnjaka stoga je usmjerena na razinu podzemnih voda. Pojava prekomjernog zadræavanja vode ostavlja tragove i u tlima tih ekosustava, πto uzrokuje pojave tala s manjim ili veÊim hidromor-fi zmima. Meutim, dosadaπnje ant ropogene promjene , ponajprije promjene prirodnog reæima poplavnih i podzemnih voda, negativno su utjecale na stabilnost πuma na tim po-druËjima, πto su veÊ i prijaπnjih godina ustvrdili prof. dr. Bra-nimir PrpiÊ i mr. sc. Igor AniÊ. U danaπnje vrijeme sve prisutniji je trend opadanja podzemnih voda zbog sve veÊeg globalnog utjecaja suπe, tj. nedostatka oborina i zatopljenja. Stoga, istiËe dr. Paliπ, poznavanje sta-tusa podzemnih voda od velike je vaænosti za πumsko gospo-darstvo. Sa πumsko-uzgojnog glediπta utvrene vrijednosti podzemne vode pokazuju kako nedostatak vode u tlu postaje glavni Ëimbenik koji djeluje na uspjeh provoenja razliËitih zahvata njege i pomlaivanja πuma, pa tako i πumarstva kao gospodarske grane, kojoj je osnovno naËelo djelovanja po-trajno gospodarenje πumama.

Iste veËeri u hotelu “Park” otvorena je i izloæba fotografi ja pod nazivom “©uma okom πumara” te i izloæba trofejnog oruæja i lovaËkih trofeja Ëlanova naπiËkoga lovaËkog druπtva.

Drugoga dana festivala u hotelu “Park” odræano je meunarodno savjetovanje na temu “Obnovljivi izvori energije - biomasa iz πumarstva i poljo-privrede kao energent” .

Natjecanje radnika sje-kaËa pet slavonskih uprava πuma (Vinkovaca, Osijeka, Nove

Gradiπke, Poæege, Naπica) u parku iza Dvorca grofa Pe-jaËeviÊa obiljeæilo je treÊi dan festivala, u kojem je odræan i niz manifestacija i priredbi. Natjecanje je otvorio dræavni tajnik Herman Suπnik, istaknuvπi vaænost i bogatstvo πuma u na-cionalnom gospodarstvu naπe zemlje, a nazoËili su mu brojni posjetitelji i gosti meu kojima ministar obrane RH Berislav Ron-ËeviÊ, pomoÊnik ministra poljo-privrede, πumarstva i vodnoga gospodarstva Miodrag Stoja-noviÊ, Ëlan Nadzornog odbora Hrvatskih πuma Ivica »eme, Ëlan Uprave Hrvatskih πuma Mate ©timac, gradonaËelnik Naπica Kreπimir Æagar i drugi.

Za gledatelje najzanimljivije discipline bile su obaranje stabla na balon i kresanje grana, tako da su se Ëesto Ëuli i povici bo-drenja. Prvo mjesto osvojio je djelatnik vinkovaËke Uprave Ilija ©ariÊ (623 boda), koji je us-pio za nekoliko bodova preteÊi Antu Kaurina (616) i Mari-jana Ruπkana (609), obojicu iz novogradiπke Uprave. Zahvalju-juÊi ujednaËenom plasmanu, Ëla-novi ekipe U©P-a Vinkovci (1740) bili su i ekipni pobjednici ispred U©P-a Nova Gradiπka (1734) i Naπica (1611).

Program je upotpunjen prateÊim manifestacijama lovaËkih i ribiËkih udruga na-πiËkoga podruËja (spremanje lovaËkog Ëobanca i fi π paprikaπa). VoÊari i gljivari nisu zaostajali za lovcima i ribiËima, pa su se i oni pobrinuli da svojim proizvodima na brojnim πtandovima obogate ponudu.

U nedjelju, Ëetvrtog dana festivala odræana je atletska trka ulicama Naπica, ribiËi su or-ganizirali popularnu πaranijadu, planinari izlet u okolicu, a nije izostala i kulturno-glazbena pri-redba “Koncert Dori PejaËeviÊ u Ëast” za njezin roendan u zaviËajnome muzeju Naπica.

O suπenju hrasta luænjaka - dr. sc. Ivo PilaπO suπenju hrasta luænjaka - dr. sc. Ivo Pilaπ

S otvorenja izloæbe lovaËkih trofeja S otvorenja izloæbe lovaËkih trofeja

Gosti na ntjecanju sjekaËaGosti na ntjecanju sjekaËa

Kresanje grana Kresanje grana uvijek je atraktivno uvijek je atraktivno - Ante Kaurin - Ante Kaurin

dani slavonske πume

20

Umag je sretno mjesto za VinkovËane! Kao i na dvojim dosadaπnjim igrama odræanim u tom turistiËkom srediπtu (2003., 2004.), πumari sportaπi iz Vinkovaca ponovili su

uspjeh i bili najuspjeπniji na 5. meunarodnim sports-kim susretima Hrvatskoga sindikata πumarstva, πto su od 28. rujna do 1. listopada odræani u prekrasnom ambijentu turistiËkih naselja Katoro i Polynesia. U konkurenciji 16 uprava, gostiju iz ©umarskoga sindikata Silva iz Rumunjske, ekipa ©umarskoga fakulteta i KUD-a ©umari, VinkovËani su bili uvjerljivo prvi skupivπi 56 bodova, ispred lanjskih pobjednika, DelniËana, s 40 bodova. TreÊe mjesto pripalo je Novoj Gradiπki s 34 boda, Ëetvrto KarlovËanima s 31 bodom, peti su bili πumari sportaπi iz GospiÊa s 30, πesti ZagrepËani s 26 itd. (Bodovalo se po naËelu 7 bodova za prvo mjesto, 5 za drugo, 3 za treÊe i 2 boda za Ëetvrto mjesto)

Sudionike 5. sportskih sureta pozdravila je predsjednica HS©-a Gordana Colnar koja je istaknula kako na ovim igrama sudjeluje Ëak 907 natjecatelja, πto je viπe nego lani. Ovakvo druæenje ljepπi je i svakako potreban dio teπkoga πumarskog posla koji se obavlja tijekom cijele godine, rekla je G. Colnar, a u onu svakako teæu zadaÊu sindikalaca ubrajaju se i predstojeÊi pregovori o Kolektivnom ugovoru. Pred-sjednik Uprave Hrvatskih πuma Darko Beuk kazao je kako ovakva natjecanja razvijaju sportski duh koji Êe svima biti potreban u nastojanju da se postignu i πto bolji radni rezultati. ObraÊajuÊi se prisutnima, dræavni tajnik Herman Suπnik podsjetio je na najaktualnija zbivanja u πumarstvu, istaknuvπi vaænost viπe done-senih πumarskih zako-na, osnivanja Komore inæenjera πumarstva i drvne tehnologije, te nacionalne inventure πumskih resursa koja je u tijeku. Na pozivu i odliËnoj organizaciji Susreta zahvalio je i predsjednik rumunj-skoga πumarskog sin-dikata Silva, Marian Stoicescu, a πumarima

Broj 118 •Broj 118 • listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

je poæelio da „Ëuvaju πume jer bez njih nema æivota” direktor turistiËkoga naselja Sol Polynesia Liviano KocijanËiÊ. Natjecanje je u turistiËkom naselju Katoro otvorila sindikalna povjerenica lanjskih pobjednika, DelniËana, Valerija VukeliÊ.

PobjedniËki ples Vin kov-Ëani su plesali na novo ureenim sportskim terenima Katora gdje je odræana ceremonija podjele nagrada. Premda sa samo dva prva mjesta (æenski nogomet, muπki stolni tenis), bili su nad-moÊni ostalima jer su bodove skupljali u gotovo svim disci-plinama!

Uz VinkovËane pravi sportski dobitnici ovih igara su Nova Gradiπka na treÊem mjestu, Kar-lovac (Ëetvrti) koji konstantno napreduje i da nije bilo nekih

kikseva (nogomet), mogli su i na postolje, te Koprivnica. GospiÊ i Zagreb i dalje dræe visoku razinu. Malo su pali NaπiËani, a po-dignuli se Poæeæani. Delnice ne spominjemo posebno, jer goranski su πumari konstanta i dosad su jedino oni s VinkovËanima osva-jali prva mjesta! Imaju

TribinaTribina

VeseljeVeselje

Na vruÊem pijesku! Na vruÊem pijesku! Umag vo

5. ME–UNARODNI SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOGA SINDIKATA ©UMARSTVA,UMAG, 28. RUJNA - 1. LISTOPADA

Umag vo

Peti sportski susreti Hrvatskoga sindikata πumarstva u Umagu proπli su u ozraËju druæenja i dobroga raspoloæenja. Sportska natjecanja potvrdila su veÊ poznatu stvar, da oni koji tomu poklanjaju viπe paænje, postiæu i bolje rezultate. No dobitnici su na ovakvim susretima zapravo svi

sport

Katoro, PolynesiaOva turistiËka naselja doËekala su πumare kao drage goste (koji se ne πtede!) u obnovljenom ruhu. U Katoru je na mjestu starog iznikao novi prekrasni hotel Sol Garden Istra s novim sadræajima, bazenima, obnovljeni su i sportski tereni (umjetna trava, natkrita tribina), sve u svemu, sve pogod-nosti za ovakav dogaaj.

Pobjednici Pobjednici

Prvi i drugi Prvi i drugi


Piπe: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

i dobru logistiku, to jest navijaËe koji ih vjerno prate i navijaju, πto vrijedi i za Novu Gradiπku.

Kad je rijeË o sportskim disciplinama, vrijedi svakako spomenuti natjecanje u poteza-nju konopa gdje su ZagrepËani opet lako prevukli sve svoje protivnike i postali jedina ekipa kojoj je to uspjelo na svim sus-retima, pet puta za redom! U kategoriju nedodirljivih pri-padaju i odbojkaπi na pijesku iz Karlovca, pobjednici u Ëetiri natjecanja (na prvome toga sporta nije bilo), a blizu su im kolegice. Nogomet je, kao i uvijek, privukao najviπe pozor-nosti, a tu su NovogradiπËani joπ jednom pokazali da igraju

ciji Ogulinke ispred KoprivËanki, GospiÊanki i KarlovËanki.

Vinkovci, Zagreb, Buzet i Karlovac osvajali su bodove u muπkome stolnom tenisu (u stvarnosti prvi su bili Rumunji), dok su kod æena najbolje bile DelniËanke ispred Vinkovaca, Poæege i Zagreba.

KarlovËani su potvrdili domi-naciju u odbojci na pijesku ispred Vinkovaca, Delnica i GospiÊa, kao i njihove sugraanke u istoj dis-ciplini iza kojih su bile uprave N. Gradiπka, GospiÊ i Vinkovci.

Pikado je pripao ekipi Naπica (druga N. Gradiπka, treÊi GospiÊ, Ëetvrti Buzet), dok su u istoj dis-ciplini slavile ZagrepËanke ispred Naπica, Delnica i Poæege.

©ah je donio slavlje ZagrepËa-nima, ispred Delnica, Vinkovaca i GospiÊa (i ovdje prvi Rumunji izvan konkurencije).

VeÊ smo spomenuli da Za-greb ima najjaËu ekipu, πto su dokazali pobjedom u potezanju konopa ispred Nove Gradiπke, Delnica i Vinkovaca. Najprecizniji u streljaπtvu bio je GospiÊ pa Za-greb, Karlovac i Delnice, dok je u trapu tek raspucavanje razrijeπilo dvojbe oko pobjednika. Tu su najuspjeπniji bili KoprivniËani ispred Vinkovaca, Buzeta i Gos-piÊa.

Sindikalni susreti bili su osim natjecanja i druæenje radnika, i to je vaænije i od rezultata. RadeÊi iznimno teæak posao cijelu go-dinu, πumarski radnici zasluæuju i ovakva dva dana opuπtanja. U Umagu sve je proπlo bez bilo kakvih neugodnih dogaaja, incidenata, kratko vrijeme zabo-ravljeno je restrukturiranje, pregovaranje, problemi. To ih ionako sve Ëeka kod kuÊe. Kad bi u ovom sudjelovali svi zaposleni u tvrtki, pogodak bi bio joπ veÊi. Tvrtka je (fi nancijski) pomogla Susrete, moæda je tu putokaz za buduÊnost.

najljepπi nogomet. U finalu su, doduπe teπko, svladali jake Rumunje s 2:1.

Gosti iz Rumunjske poseb-na su priËa. Njihova je ekipa, oËito pomno izabrana, natjeËuÊi se u tri discipline, bila prva u stolnom tenisu i πahu, druga u nogometu! ©to bi tek bilo da ih je doπlo viπe! Premda su nastupali izvan konkurencije kad je rijeË o bodovanju, nekim su domaÊim ekipama zasmetali da osvoje viπe bodova i tako se, eventualno, bolje plasiraju.

Pobjednici (prva Ëetiri mjesta) po disciplinama bili su:

Mali nogomet, muπki:1.N. Gradiπka, 2. Vinkovci, 3. Senj, 4. Naπice (Rumunji su bili drugi); Æene: 1. Vinkovci, 2. N. Gradiπka, 3. Sisak, 4. GospiÊ.

U kuglanju kod muπkih prve su Delnice, pa Poæega, Karlovac i Vinkovci, a kod æena najbolja N. Gradiπka ispred Osijeka, Delnica i GospiÊa.

BoÊanje je donijelo radost SpliÊanima ispred Buzeta, Vinko-vaca i GospiÊa, dok su u æens-koj konkurenciji najbolje bile DelniËanke, a slijede Vinkovci, GospiÊ, Ogulin.

NaπiËani su slavili u tenisu (iza njih su bili Vinkovci, Ogulin i GospiÊ), a u æenskoj konkuren-

oli VinkovËane!oli VinkovËane!

Naj- Najviπe prvih mjesta ostvarili su Delnice i Karlovac, po tri.- Bodove su u najviπe disciplina osvajali VinkovËani (13), GospiÊani (11) i DelniËani, (9).- NajveÊi aplauz na pro glaπenju pobjednika doæivjele su tenisaËice (i ne samo zbog igre).- NajveÊi bodovni napredak od lani napravila je Nova Gradiπka (s 12 na 34), Vinkovci (s 36 na 56), Ogulin (s 12 na 25) i Koprivnica (s 2 na 15).

KUD ©umariNe samo da su sudjelovali na natjecanju (u trapu), nego su Ëlanovi poznatoga πumarskog KUD-a ©umari iz Vinkovaca naveËer svojom glazbom zabavljali goste u Amfi teatru.

NajjaËi NajjaËi


Piπe: Ivica TomiÊSnimio: Arhiva

Bijeli ili mirisavi vimen-jak (Platanthera bifo-lia) trajna je, 20-60 cm visoka biljka iz poro-

dice kaÊunki (Orchida-ceae), rasprostranjena na podruËju gotovo cijeloga europskog kontinenta, u Maloj Aziji, na Kavkazu, u Sibiru, sjevernim Himalajima i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je nalazimo u Sla-voniji, Hrvatskome zagorju, Gorskome kotaru, Lici te u primorskome pojasu, od Rijeke do Zadra te na otoku Cresu. U slavonskom gorju raste na Psunju, Papuku, Poæeπkoj gori i Dilju. Znakovita je po us-pravnoj ili neznatno povijenoj, æutozelenoj, πupljoj i manje ili viπe bridastoj stabljici, koja je pri dnu s nekoliko smeih ljuski.

PomoÊu leptira do oplod-nje - Listovi su goli, svijetlozeleni i sjajni, redovito su po dva (naziv bifolia!) ovalna i duguljasta prizemna lista, s uoËljivim lis-nim æilama. Ostali su listovi (2-3) potporni, sitniji, kopljasti, uspravni i πuplji, a nalazimo ih na cvjetnoj stabljici. Cvjetovi su veliki, bijeli ili æuÊkastobijeli, sa snaænim i ugodnim mirisom te dugaËkom konËastom ostrugom (13-21 mm), koja je gotovo dva puta duæa od plodnice. Polinariji (skupovi peludnih zrnaca slijep-ljenih u grudice) svijetloæuti su, a njihove polutke usporedne.

Cvjetovi su oblikovani u rijetki, prorijeen i izrazito rastresit valjkasti cvat. Vrhovi listiÊa ocvi-jeÊa su zelenkasti. Cvatnja je od svibnja do srpnja, a intenzivan miris cvjetova osobito se osjeti noÊu. Na taj naËin biljka privlaËi noÊne leptire, koji omoguÊuju oplodnju cvijeta. Plod je tobo-lac, duæine 10-15 mm.

Ljekovitost gomolja - Bijeli vimenjak ima po dvije ode-bljale i mesnate podzemne sta-bljike (gomolji), poput kaÊuna, a one su izrazito velike i ja-jasto produæene. U gomoljima ima mnogo πkroba i πeÊera, a najbolje ih je iskopati nakon πto biljka ocvjeta. Tada ih se moæe peÊi i kuhati, a zanim-ljivo je da se iz njih priprema lako probavljivi i sluzavi na-pitak salep (Tubera Salep), koji ima ljekovita svojstva te se primjenjuje u medicini. Gomolji se u tu svrhu najprije oko tri minute dræe potopljeni u vreloj vodi, a zatim se osuπe i samelju u braπno.

Biljka uglavnom raste u tam-nim listopadnim, mjeπovitim ili svijetlim crnogoriËnim πumama, po travnatim obroncima. Rjee je nalazimo na livadama. Uspije-va na umjereno suhim i svjeæim, neutralnim do umje reno kiselim tlima. Ova je biljna vrsta os-jetljiva, a zbog branja cvjetova i skupljanja gomolja, smanjuje se njezina brojnost. Zakonom o zaπtiti prirode zaπtiÊena je od 6. srpnja 1972. godine na svim prirodnim nalaziπtima.

Ova zeljasta biljka iz porodice kaÊunki raste preteæito u tamnim listopadnim, mjeπovitim ili svijetlim crnogoriËnim πumama, od nizina do subalpskoga pojasa, dopiruÊi i do klekovine bora

Bijeli vimenjak (Platanthera bifolia)

zaπtiÊene biljne vrste biljne vrste

Bijeli vimenjak(Platanthera bifolia)

S osnivaËke skupπtine

Hrvatskih πuma te drugih institucija i pojedinaca, 22. veljaËe donijet Zakon o Komori, uz ostale πumarske zakone, stvoreni su uvjeti da se ona i osnuje. Dva su osnovna cilja koja Êe se osnivanjem Komore moÊi ostvariti - temeljem propisa ovlaπteni Êe πumarski inæen-jeri moÊi preuzeti odreene obveze, te Êe poveÊa njem nadleænosti stalno moÊi pridonositi unapreenju i prestiæu πumarske struke.

πumarstva i vodnoga gospo-darstva Ivica Grbac ustvrdio je kako su u posljednje vrijeme πumarstvo i drvna industrija prepoznati kao strategijski vaæne djelatnosti, a njhovom Êe probitku te uvoenju reda sigurno pridonijeti i osnivanje Komore. Jedini saborski zas-tupnik πumar, Æeljko Ledinski, smatra da Êe ovaj Ëin omoguÊiti pozicioniranje struke meu os-talima te preuzimanje struËnih πumarskih poslova „koje sada rade neke druge struke”. Su-

nastavak sa str. 6.

Predsjedik H©D-a Petar JurjeviÊ istaknuo je kako se sada s pravom moæe oËeki-vati „da Êe poËeti provoditi red na træiπtu rada kako na podruËju πumarstva, lovstva, prerade drva, tako i na drugim podruËjima na kojima je neophodna nazoËnost πumarske struke.” Isto tako, rekao je, posebnu paænju treba posvetiti ja-vnosti rada, πto je jedan od preduvjeta uspjeha.U dugoj povijesti struke bilo je prijelomnih dogaaja, kazao je prof. dr. Igor AniÊ sa ©umarskog fakulteta, a osniva nje Komore moglo bi se svrstati u takve. PomoÊnik u Ministarstvu poljoprivrede

dionicima osnivaËke skupπtine obratili su se i dr. Boris Vrbek iz ©umarskog instituta, pomoÊnik u Ministarstvu kulture Æeljko ©ikiÊ, koji je izrazio nadu u joπ bolju suradnju, te Boæica Mar-koviÊ iz Hrvatske gospodarske komore.

Prvi predsjednik Komore Damir Felak je, zahvalivπi na izboru, rekao da sve zajedno oËekuje teæak posao uho-davanja rada Komore, koja Êe skrbiti o unapreenju i poπtovanju kodeksa struke. Ona takoer, istaknuo je, treba pridonijeti veÊem poπtovanju πumarske struke u Hrvatskoj.

Miroslav Mrkobrad


Dragoljub je ukrasna biljka dugaËka i do tri metra, koja puæe po tlu. Ima svijetlozelenu

i mesnatu stabljiku, koja na mjestima gdje dodiruje tlo puπta korjenËiÊe. Listovi su joj gotovo okrugli, svijetlozeleni i mesnati,na dugim, mesnatim, vijugavim i isprepletenim pe-teljkama. Cvate tijekom ljeta i jeseni lijepim cvjetovima sa pet latica naranËaste, æute ili crvene boje.

Skuplja se u lipnju i srpnju, jer se koriste svjeæi listovi i cvi-jet, a katkad i zrelo sjeme.

Ima poseban okus i oπtar, ugodan miris sliËan mirisu nekih krstaπica. Sadræi sumporni he-terozid glikotropaelozid, zbog kojeg djeluje antibiotski, enzim mirozid, smolu, pektin, gumu, tanin, πeÊer i vitamin C.

Zbog eteriËnog ulja (benzil-goruπiËino ulje) ima antibiotska svojstva, koja djeluju povoljno na uniπtavanje zaraznih klica u organizmu i sprjeËavaju pre-hladu.

U Peruu, gdje je i domovina ove biljke, veÊ odavno se ko-riste svjeæi listovi za lijeËenje razliËitih, a prije svega infi cira-nih rana.

»aj od liπÊa poveÊava otpor-nost prema bakterijskim infekci-jama. Ne samo da sprjeËava rast bakterija veÊ djeluje uËinkovito i protiv pojave virusa, pa je djelotvoran kod nekih vrsta gripa. »aj se koristi i za li-jeËenje nakupina sluzi u diπnim putovima, sprjeËava stvaranje sluzi i istodobno potiËe njezino izbacivanje. Sumporno ulje πto ga sadræi ljekovito je u sluËaju emfizema, bronhitisa, kod astme, ali potiËe i izluËivanje

Dragoljub (Tropaeolum majus L.) ljekovita je i jestiva biljka, poznata i pod nazivom kapucinka. Podrijetlom je iz Juæne Amerike (Perua). PoËetkom 17. stoljeÊa prenijeta je u Europu, pa se od tada sadi po vrtovima, ili se dræi u ukrasnim loncima na balkonima i prozorima. Raste i kao divlja u blizini potoka, groblja i vrtova.

mokraÊe, olakπava bolesti æuËi te jaËa spolnu moÊ. U tu svrhu uzima se tri puta dnevno po jedna Ëajna æliËica tinkture razrijeene sa malo vode.

Porast kose pospjeπuje tinktura pripremljena od 100 g svjeæeg liπÊa dragoljuba, koprive i πimπira, a sve se to prelije sa 500 g alkohola. Os-tavi se stajati 21 dan, a dnevno se mora jednom promuÊkati. Procijedi se tiskanjem.Tink-turom se trlja koæa glave po-moÊu mekane Ëetkice. Poslije jednog sata glavu treba oprati mlakom vodom. To se ponavlja svaki dan puna tri tjedna. Ova tinktura koristi se i za vanjsku uporabu kod nekih koænih bolesti.

Dragoljub uniπtava i æivo-tinjske parazite. Ekstrakt se po-kazao uËinkovitim protiv lisnih uπiju i drugih parazita.

U posljednje vrijeme u Euro-pi se raπirila primjena galenskih preparata od dragoljuba. Iz lista biljke dobiva se sumporno eteriËno ulje „Tromalit” koje ima veliku antibakterijsku moÊ u lijeËenju diπnih i mokraÊnih putova.

U narodnoj medicini zbog obilja vitamina koje sadræi ko-risti se za pripremu proljetnih salata koje bi trebale pomoÊi u ËiπÊenju krvi. U tu svrhu ko-risti se mlado liπÊe koje se treba

sitno isjeckati, malo posoliti i svemu tome treba dodati limu-novog soka. Uzima se jedanput na dan, ili se iz svjeæe biljke iscijedi od 10 do 15 g soka u istu svrhu. Kako se biljka moæe uzgajati u cvjetnom loncu, na balkonu ili u stanu, cijelu nam godinu osigurava ljekovitu vitaminsku salatu.

»aj: pripravlja se tako da se uzme pregrπt pupoljaka, cvje-tova i listova te se prelije litrom kipuÊe vode. Ostavi se stajati nekoliko minuta, a sjemenke se kratko prokuhaju.

Kupka: pregrπt listova, cvjetova i sjemena treba proku-hati u jednoj litri vode. Ovako pripremljena kupka regulira mjeseËni ciklus kod æena.

Sok: usitni se 10-15 g liπÊa, doda se voda. To se ostavi odstajati dva sata, te se pije zaËinjeno voÊnim sokom.

Koristi se i u prehrani. Lis-tovi, cvjetovi i pupoljci mogu se koristiti kao fi ni aromatiËan zaËin za juhe i variva, ali i ukraπavanje mnogih jela. Cijeli listovi daju ljutkasto-oπtar okus salatama, a sitno isjeckani i izmijeπani s mekim sirom namaz su za sendviËe. Izvrsni su i u omletu.

Juha od dragoljuba: l uk se nasjecka na sitne kockice, doda se jedan sitno kosani

Ëeπanj Ëeπnjaka, te se uz dodatak braπna sve popræi na maslacu. Doda se jedna litra juhe od povrÊa te kratko prokuha. Lonac se skloni s vatre i doda se mlado liπÊe dragoljuba. Mikserom se usitne sastojci, doda 1/8 l vrhnja, poslije nekog vre-mena i jedno jaje te zaËini po ukusu.

Narezano mlado sjeme-nje dodaje se tartar umaku kao zamjena za hren. »vrste cvjetne pupoljke i nedozrele zelene plodove u NjemaËkoj stavljaju u ocat i koriste kao pikantan zaËin.

Cvjetovi su jestivi, a zbog svog dekorativnog izgleda posluæuju se uz jela od riæe, ili isjeckani i pomijeπani s masli-novim uljem kao preljev.

Prevelike koliËine salata od dragoljuba mogu izaz-vati nadraæaj æeluca, crijeva i bubrega. Galenske prepa-rate treba koristiti prema toËno navedenim uputama, a upotreba svjeæe biljke i ga-lenskih preparata poveÊava osjetljivost na alkohol.

Upozorenje: Prije negoli poËnete koristiti dragoljub, treba biti siguran da je uzga-jan bez pesticida. U lijeËenju ne smijete koristiti sjeme koje se prodaje u vreÊicama, jer je KEMIJSKI TRETIRANO.

Dragoljub - ljekovit i jestiv

ljekovito bilje Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe

DragoljubDragoljub

Bijeli vimenjak


Pod minama jposto πumskih

likalika

©umarija Saborsko-Plaπki jedna je od pet πumarija u sastavu ogulinske po-druænice. Gospodari s

12.185 ha πuma, od Ëega je 225 ha neobraslih povrπina. Prostire se na nadmorskoj visini od 450 do 700 metara gdje pre-vladavaju mjeπovite sastojine smreke, jele i bukve, a ima i ariπa i obiËnog bora. U omjeru smjesa, 60 posto je crnogorice i 40 posto bjelogorice. Drvna zaliha iznosi 3 milijuna m3 bruto ili prosjeËna drvna zaliha je 234 m3/ha. Godiπnji prirast iznosi 60.000 m3 bruto i godiπnji etat 23 000 m3. Otvorenost πumskim prometnicama iznosi 14,5 m/ha. ©umarija ima pet gospodarskih jedinica, Plaπka glava-Borovac, Piπtenik-Hum, Krasnica, Brπ lja-novica i Titra-Javornik.

- Mala po povrπini, ali vrlo zahtjevna za gospodarenje - go-vori upravitelj πumarije Kreπimir DeliÊ. - Osim svega, 35 posto povr-

πine joπ uvijek je pod minama, πto stvara dodatne poteπkoÊe u poslovanju. Zbog loπeg ili bolje reËeno nikakvog gospodare-nja tijekom Domovin skog rata (cijelo podruËje πumarije bilo je okupirano), trebalo je ponov-no uvesti πumski red, oËistiti i poπumiti devastirane povrπine. Iz tih razloga godiπnje obavljamo uzgojne radove na Ëak 120 ha, od Ëega najviπe proreda, te pri-preme terena i poπumljavanja na oko 12 ha.

©umarija je karakteristiËna i po tome πto na dijelu povrπine gospodari prebornim naËinom (masiv Male kapele), gdje se prostiru πume jele i bukve, dok se na podruËju Gospodarske jedinice Piπtenik-Hum (sastojine bukve, hrasta kitnjaka i graba) gospodari jednodobnim naËi-nom. Zapravo, 80 posto gos-podarenja πumama na podruËju πumarije je preborno, a oko 20 posto jednodobno.

U predjelima koji graniËe s Nacionalnim parkom PlitviËka jezera posljednju godinu dana jaËe je suπenje smreke. Ona se suπi u krugovima od 0,5 ha, a uzrok je smrekov potkornjak.Da je situacija alarmantna, govori podatak da Êe se samo tijekom ove godine posjeÊi oko 5000 m3 sanitara, te joπ oko 3000 m3 kroz redovitu sjeËu. Kako su suπenja otkrivena na vrijeme, πtete neÊe

©UMARIJA SABORSKO - PLA©KI

Pod minama jposto πumskihNastala spajanjem dviju πumarija 2001.godine, ©umarija Saborsko-Plaπki, gospodari s 12.00 ha πuma, od kojih je 35 posto na miniranom podruËju. No nije to jedini problem ove liËke πumarije - velik dio uglavnom smrekovih sastojina pod udarom je πumskog πtetnika s mrekovog potkornjaka i suπi se

Upravitelj Kreπimir

DeliÊ

Plaπki

Suπenje smreke

Zgrada ©umarije

Radiliπte u GJ Titra-Javornik


joπ uvijek 35 h povrπina

biti prevelike. Reagiralo se brzo i krenulo s intenzivnim pra-vodobnim sjeËama i tretiranjem zahvaÊenih stabala kemijskim sredstvima. Stabla se sijeku dok joπ zaraza nije uzela maha, da bi se πto bolje iskoristila drvna masa. Problema plasmana i za takve drvne sortimente na træiπtu nema. Tijekom kolovoza sve struËno osoblje, radnici i mehanizacija bili su angaæirani na tim radovima.

Tijekom mjeseca lipnja na podruËju πumarije odræan je sastanak na koji su pozvani struËnjaci ©umarskog fakulteta, ©umarskog Instituta, Hrvatskih πuma - Direkcije, ali i svih uprava πuma koje muËe isti problemi. Upozorilo se na postojeÊe stanje i dogovorile mjere suzbijanja potkornjaka, te mjere sanacije posjeËenih povrπina. Poslije obavljenih sjeËa, u jesen Êe se ot-poËeti s poπumljavanjima terena na kojima su sjeËe izvrπene.

U πumariji su zadovoljni πto se unatoË problemima koji ih prate u proizvodnji, gotovo sva posjeËena drvna masa proda na træiπtu, pa zaliha i nema. Dio se ogrjeva proda u Italiju, Sloveniju i Austriju, a dio tru-paca isporuËuje se domaÊim pilanama, ili kao jelova celu-loza u DrvenjaËi Fuæine. DomaÊe stanovniπtvo najveÊim dije-lom koristi moguÊnost nabave ogrjeva samoizradom, pa takvih radova u ovoj πumariji imaju na oko 80 ha.

Od 41 zaposlenog radnika u πumariji, Ëetiri su πumarska inæenjera i devet πumarskih tehniËara. U proizvodnji radi sedam sjekaËa. No zbog poveÊanog etata i uzgojnih radova, trebalo bi zaposliti joπ struËnjaka. Isto tako, osjeÊa se i nedostatak terenskih vozila, a

i viπe raËunala dobro bi doπlo u svakodnevnome radu.

Na sjeËi i izvlaËenju drvnih sortimenata 80 posto radova obave sami, a 20 posto uz pomoÊ treÊih osoba.

Gospodare i privatnim πu ma-ma, koje zasada nisu ureivane. Nadaju se da Êe i taj problem biti uskoro uspjeπno rijeπen promje-nama vezanim uz donoπenje no-vog Zakona o πumama, posebno u onom dijelu koji se odnosi na gos-podarenje privatnim πumama.

I kroz povijest, πumarija je doæivljavala niz vaænih prom-jena vezanih uz organiziranost i naËine gospodarenja. Tijekom 1878./1879. πume sadaπnje πumarije pripadale su imovnoj opÊini Ogulin, dok je πumska uprava bila u Plaπkom. ©ume Krasnica (127 ha) i Brπljanovica (22 ha) pripadale su zemljiπnim zajednicama. Svrha gospodare-nja ovim πumama bila je pod-mirivanje domaÊeg stanovniπtva (Krajiπnika) u ogrjevnom drvu te ispaπi stoke. Imovna opÊina sve je teæe udovoljavala tim potrebama jer se poveÊavao broj stanovnika (prvouæitnika), ali se nije poveÊavao prihod od πume. Padom cijena drva na svjetskom træiπtu (1930.-1941.), nastala je kriza koja je dovela u vrlo teæak poloæaj sve vlasnike πuma, pa i Imovnu opÊinu. Posljed njih go-dina pred II. svjetski rat uniπtene su velike povrπine πuma. Imovna je opÊina bila u dugovima, te nije bila u moguÊnosti podmiriti sve poreze i obveze.

Poslije II. svjetskog rata mije-njaju se i vlasniËki odnosi nad ovim πumama da bi se 1960. os-novala ©umarija Plaπki, koja ulazi u sastav ©G-a Ogulin. Tako po-sluje sve do 1985. kada se formira GP©G Delnice, u Ëijem sastavu radi kao radna jedinica za uzgoj

i zaπtitu πuma i iskoriπtavanje πuma sa sjediπtem u Ogulinu. Osnivanjem Hrvatskih πuma jedna je od πumarija u sastavu U©P-a Ogulin.

Poslije Domovinskoga rata, 1. studenoga 1995. osnovane su dvije πumarije, Saborsko i Plaπki, da bi se od 1. kolovoza 2001. ujedinile u jednu πumariju Saborsko-Plaπki.

Plaπki je smjeπten u plod-noj dolini Male Kapele na ri-jeci Dretulji, iznimno bogatoj kvalitetnom vodom. Dretulja je ponornica u koju se ulijeva Vrnjika.

GradiÊ je to bogate kulturne baπtine. Godine 1185. spominje se ovdje æupa Krbavske bisku-pije, a 1486. u urbaru modruπkog vlastelinstva jedan samostan i dvije crkve. Pravoslavna crkva Va-vedenija Bogorodice pregraena je 1906. u duhu historicizma. OËuvani su barokni dio svetiπta i donji dio zvonika. Juæno od Plaπkoga nalaze se ruπevine srednjovjekovnog grada Franko-pana, koji je napuπten 1592.

Do Domovinskoga rata u njemu je æivjelo 5400 stanovnika uglavnom srpske nacionalnosti, koji su izbjegli velikim dijelom poslije vojno-redarstvene akcije Oluja. Povratak u Plaπki poËinje 1996. Uz stare stanovnike, po od-

joπ uvijek 35 h povrπina

Piπe: Vesna PleπeFoto: B. Pleπe

U predjelima koji graniËe s Nacionalnim parkom PlitviËka jezera posljednju godinu dana dolazi do jaËeg suπenja smreke. Da je situacija alarmantna, govori podatak da Êe se samo tijekom ove godine posjeÊi oko 5000 m3 suπaca.

luci Vlade Republike Hrvat ske ovdje se naseljavaju i prog-nani Hrvati iz sjeverozapad ne Bosne, i ima ih oko 1000.

Prije rata gospodarst-vo je bilo dosta razvijeno. Stanovniπtvo je uglavnom æivjelo od poljoprivrede, stoËarstva i prerade drva, a radila je i Tvornica papira i celuloze.

Od 154 km2 opÊine gotovo 36 km2 joπ uvijek se nalazi pod minama, uglavnom u sjevero-zapadnome dijelu uz granicu s opÊinom Josipdol. U nekoliko sljedeÊih godina nastojat Êe se razminirati, kako bi se stvorili uvjeti za razvoj gos-podarstva.

Stara lipau LiËkoj Jasenici

Broj 118 •Broj 118 • listopad 2006.listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME26

Piπe: Zvonko PeiËeviÊFoto: Z. PeiËeviÊ

Kako se tradicionalno sredinom proπloga stoljeÊa u Slavoniji obraivala zemlja, vodilo gospodarstvo, uzgajala stoka na stanu, mjestu gdje se provodio dan radeÊi, a nakon toga vraÊalo kuÊi na konak. A drugi dan, ispoËetka...

Stan (salaπ u Vojvodini) mjesto je gdje se puno i na-porno radilo, a malo odma-ralo. U proπlosti svaka malo brojnija obitelj imala je stan, a oni imuÊniji i po dva, Ëak i tri. Nalazio se obiËno uz rub πume, u neposrednoj blizini rjeËice ili potoka. Stan, staniπte, te obradiva zemlja i livade oko stana zauzimali su povrπinu od pribliæno 12 jutara. Tu se misli na gos-podarske zgrade, πljivik i voÊ-njak. Jedina stambena zgrada na stanu bila je koljeba Ëiji su temelj i proËelje bili sagraeni od cigle, a ostalo od drvenih dasaka hrasta. Druga zgrada nasuprot njoj izgraena je kuÊica. U kuÊici se nalazila

Stariji Slavonci rado se sjeÊaju æivota na stanu koji je bio stacioniran nekoliko kilometara od

sela, u neposrednoj blizini vlas-titoga raspoloæivog zemljiπta i uz rubove πumskih povrπina.

Mlaima rado prepriËavaju zgode i dogodovπtine iz tog razdoblja 50-ih, 60-ih go-dina proπloga stoljeÊa kada se naËin æivota nije puno raz-likovao od onoga na poËetku stoljeÊa.

kulturna baπtinakulturna baπtina

SLAVONSKI STANOVI

KakoKako se nekad æivjelo nase nekad æivjelo na stanovima otoËkog atara

Jedan Jedan novosagraeni stan novosagraeni stan

Ispaπa krava i ovacaIspaπa krava i ovacana otoËkim Ëistinamana otoËkim Ëistinama

Slavonski Ëardak za Slavonski Ëardak za spremanje kukuruzaspremanje kukuruza

27Broj 118 • listopad 2006.Broj 118 • listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

omanja prostorija u kojoj se kuhalo tijekom ljeta. U sklopu stana nalazila se i vanjska peÊ (kruπna peÊ), koËak za kokoπi i guske, zeËinjak se nalazio pokraj kokoπinjca i πupe gdje su se pospremala dvoja drvena nekadaπnja konjska kola, plugovi zubaËe, saonice. Pod istim krovom nalazio se i svi-njac za tov svinja.

©tagalj je bio najveÊa zgrada na stanu, sagraen od drva hrasta luænjaka. Je-dan dio, i to sjeverni, bio je premazan æutom zemljom, ponajprije zbog topline, jer u njemu su bili smjeπteni konji, krave, teliÊi. U gornjem dijelu πtaglja nalazilo se sijeno i plje-va za prehranu stoke. Kukuruz

je bio smjeπten u Ëardaku. Na stanu se vodilo kompletno domaÊinstvo, uzgajala se stoka, krave, konji, ovce, te guske, patke, kokoπi, pure, perlinke i pËele. Stanovi su bili tamo gdje je zadruga imala viπe zemlje ili u blizini πuma i utvaja, odnosno javnog paπnjaka. Stan je bio drugi dom, u kojem se viπe radilo i prireivalo nego u selu. Na stan se iπlo po ustaljenom redu, najËeπÊe svaki dan, cijelu godinu ovisno o broju Ëlanova obitelji. Na stan je iπao braËni par i njihova mala djeca te ona koja viπe nisu iπla u πkolu. ©kolska djeca os-tajala su doma. Djevojke nisu bile obvezatne iÊi na stan. Na

stanu je obiËno stalno boravio netko od starijih, djed - udo-vac ili baka. Ti stariji ljudi nisu radili u polju. Bavili su se po-slovima oko stana. Muπkarac je vodio brigu o pËelama, kalamio voÊke, popravljao poruπenu ogradu i Ëuvao stan kad svi odu u selo u vlastitu kuÊu. Æena je kuhala, cijedila sir, nasaivala kvoËke, patke, guske i vodila o njima brigu.

Na konak se najËeπÊe iπlo doma, jer na stanu nije bilo mjesta za spavanje. Sutradan se opet dolazilo. Meutim nije bio rijedak sluËaj da ih nekoliko ostane, osobito za ljetnih vruÊina, spavati u si-jenu. Seljaci su najviπe paænje posvetili uzgoju volova, jer

©tagalj je bio najveÊa zgrada na stanu, sagraen od drva hrasta luænjaka. Jedan dio, i to sjeverni, bio je prekriven æutom zemljom, ponajprije zbog topline, jer u njemu su bili smjeπteni konji, krave, teliÊi. U gornjem dijelu πtaglja nalazilo se sijeno i pljeva za prehranu stoke.

S OKUSOM PRO©LOSTI

Kako se nekad æivjelo na stanovima otoËkog atarastanovima otoËkog atara

Prostorije za konje, Prostorije za konje, krave i ostalu stokukrave i ostalu stoku

Rijeka SpaËva cijelim tokom Rijeka SpaËva cijelim tokom protjeËe preko javnog paπnjakaprotjeËe preko javnog paπnjaka

Preureena 200-godiπnja æitnica Preureena 200-godiπnja æitnica za spremanje ovrπenog æita za spremanje ovrπenog æita (rijetkost u Slavoniji)(rijetkost u Slavoniji)

Crne svinje za proizvodnju Crne svinje za proizvodnju poznatoga slavonskog kulenapoznatoga slavonskog kulena


Na Bartolovo,Na Barto u Turopoljskom lugu,lugu, okuplja se æirna komisijaokNa Bartolovo,Na Barto u Turopoljskom lugu, lugu, okuplja se æirna komisijaok

su se mogli dobro prodati, a trebali su i za obradu zemlje. Kada se u jesen smanje, a zimi potpuno zamru poljski po-slovi, æivot stanara bio je pot-puno drukËiji. Æene su se ba-vile ruËnim radom i krpanjem poderane odjeÊe. Muπkarci su hranili i timarili stoku i izraivali stolove, stolice, klupe od glasovite hrastovine. Popravljala se i krpala orma, i sve to najËeπÊe se radilo i na ostalim stanovima.

Namjeπtaj na stanu bio je vrlo skroman i malobro-jan, a sav su ruËno izraivali stanari, naravno od drva hras-ta luænjaka, kada nije bilo posla u polju i oko stoke. U sobi su se nalazila dva kreveta. Izmeu kreveta, ispod pro-zora, stajala je senica (stoliÊ) i dvije stolice. Iza kreveta bila su dva sanduka, a u njima se Ëuvala odjeÊa kada se iπlo na sajam. Svakodnevna odjeÊa visila je na vjeπalici na zidu. U sobi je bila i velika tuËana peÊa koja se loæila iz druge prostorije. Koljeba je raena pedesetih godina 20. stoljeÊa, pa je imala drveni pod. Na sobi su bila dva prozora; prvi na istoËnoj strani na proËelju, a drugi na juænoj strani, s pogledom u dvoriπte. KuÊa (kuhinja) bila je dosta velika i prostrana. U toj prostoriji spremala se hrana za stanare i sve one koji Êe iz sela doÊi raditi. Ondje se nalazio zidani πporet (πtednjak), napravljen od cigle. U komori (πpajz) ili smoËnici spremala se i Ëuvala hrana. VeÊi dio prostorije za-uzimao je sanduk u kojem se Ëuvalo braπno, a bilo je i dru-gih potrepπtina koje su stanari koristili u svakodnevnome æivotu i radu.

Ondaπnji stanovi vri-jednih Slavonaca izgubili su starinski πtih i duh davno umrlih graditelja. Ova priËa s dubokim poπtovanjem prema stanarima malo nas podsjeÊa na ta proπla vremena.

Na konak senajËeπÊe iπlo doma, jer na stanu nije bilo mjesta za spavanje. Sutradan se opet dolazilo.

Meni je πuma Tu-ropoljski lug jugo-istoËno od Velike Gorice bila uvijek

Ëarobna. U studentskim danima kroz nju smo se Ëesto vozili na ribolov na rijeku Odru. U sva-kom godiπnjem dobu πuma je, gledajuÊi iz besprijekorno ravnih i na prvi pogled beskonaËno

UZ RIJEKU ODRU, U TUROPOLJSKOM LUGUTradicionalno okupljanje u Turopoljskom lugu na Bartolovo, æirovina, odræalo se do danas. SaËuvali su ga od zaborava Ëlanovi Plemenite opÊine Turopolje. Evo kako je u ovoj prekrasnoj πumi oko Velike Gorice i u »ardaku bilo ove godine

dugih makadamskih πumskih putova, izgledala lijepa i tajno-vita. BuduÊi da su naπa ribolovna odrediπta bila na drugoj obali Odre, tamo gdje su prostrane livade i gdje je rijeka svojom drugom obalom obilazila oko πume u velikim i Ëestim lukovima, πumu smo po cijele dane mogli promatrati i „boËno” - iz naπe livade koja je πaπom zavrπavala u vodi, u kojoj se ogledavala slika stoljetnih turopoljskih hrastova. U proljeÊe bi ispod smeeg liπÊa izvirivali tamnoljubiËasti cvjetovi prekrasnih kockavica, zaπtiÊene biljke, i bijelih zvon-ËiÊa. NoÊni zbor æaba niπta nije moglo omesti u meusobnom nadglasavanju. Ljeti, u ranim jutrima, na livadama su se savi-

Vrata od KrËa - æirovina 2006.

A æira ima...

Tradicionalno æirovina poËinje svetom misom u kapeli Sv. Florijana i Sebastijana u mjestu KuËe. »lanovi Plemenite opÊine Turopolje odjeveni su u sveËane odore, pune lijepih detalja, a njihove koπulje na prsima imaju izvezene æirove. Nakon mise odlazi se duboko u πumu, do Vrata od KrËa, koja su podigli njihovi preci davne 1779. godine, kada su zbog nedostatka obradiva zemljiπta pet godina krËili πumu da bi podijelili meu sobom 1600 jednakih parcela.


Na Bartolovo,lovo, u Turopoljskom u Turopoljskom lugu, okuplja se æirna komisijauplja se æirna komisijaNa Bartolovo,lovo, u Turopoljskom u Turopoljskom lugu, okuplja se æirna komisijauplja se æirna komisija

PODRIJETLO HRVATSKIH NAZIVA MJESECI

Listopad“Ne istraæuj listopadu ime,jerbo njega veÊ izdaje vrime,list opada i goli se drvo...”

J. S. RelkoviÊ

Josip Stipan RelkoviÊ, vinkovaËki sveÊenik u 18. stoljeÊu, ovako je pjesniËki objasnio naziv mjeseca listo-pada. Listopad je mjesec kada pada liπÊe s drveÊa. Na tlu se stvara sloj otpalog liπÊa koji se nekada nazivao listopad. Tako narodni pjesnik pjeva Pokrile se gore listopadom. A πto se dogaa kada listopad prekrije izvore vode, kaæe nam drugi narodni pjesnik: Kaæ’ mi - reËe - sluzice, ti hladenac hladne vode / lis-topad Êu ukloniti, a vode se napiti.

Naziv ovog mjeseca vrlo je star. Znamo da je koriπten joπ u srednjem vijeku, a za-pisan je 1273. u Bugarskoj, u Trnovskom evanelju, staroj rukopisnoj biblijskoj knjizi. U staroslavenskom jeziku takoer je postojao mjesec naziva listopad, ali tada je to bio jedanaesti mjesec. I danas se u Ëeπkome, poljskome i ukrajinskome jeziku jedana-esti mjesec zove listopad. U Mikaljinu rjeËniku i deseti i jednaesti mjesec nazivali su se listopadom. Pridjevi izvedeni od listopada bili bi listopadan, listopadski. RijeËi koje su nastale na sliËan naËin su listoplodan, listorodan, listosliËan, listotvoran.

NekoÊ su listopad nazivali i miholjπËak, po svecu Miho-vilu koji se prije promjene kalendara slavio u listopadu, a danas u rujnu.

Ostali nazivi listopada: listopan, padolist, lukovπËak, otubar, oktubar, october, ottobre.

Meunarodno ime okto-bar dolazi iz latinskog jezika, a izvedeno je iz broja osam jer je oktobar bio osmi mjesec rimskoga kalendara.

Milan Paun

jale, pri prolasku automobila, divlje visoke ivanËice, koje bi se oko podneva ponovno uspra-vile, pa se Ëinilo da je automobil spuπten iz neba u rajski vrt, jer se viπe nigdje nije vidio trag po kojem se doπlo, nego samo more bijelih ivanËica. Prizor kao iz bajke! Bajka bi trajala sve do zalaza sunca, kad bi nastupio pakao: rojevi komaraca koji ubadaju i preko odjeÊe. Da nju su neumorni djetliÊi kuckali po hrastu, turopoljske svinje rovale po πumskome blatu i grmlju, πkanjci nadlijetali πumu, a πtuke jurile za plijenom. U jesen je bilo blata na svemu πto se dotaklo Odre - na Ëizmama, odjeÊi, tor-bama, πtapovima, automobilu, a poljski miπevi, voluharice, Ëesto bi pretrËavali i oko naπih torbi. Livade su veÊ bile pod dubljom vodom. U zimi, teæina snijega pritisnula bi osuπeni πaπ, πuma je postala potpuno prozirna otkrivajuÊi neke svoje tajne, kao na rentgenskoj snimci: gnijezda u vrhovima kroπnji, tragove æivotinja koje se vjeπto skrivaju u jarcima, u liπÊu i u polomljenim trulim granama. Dogodilo se da u snjeænoj meÊavi nisu samo „ludi” ribiËi izlazili provjeriti stanje na udicama, nego je to naËinio i pokoji manjiÊ ili menjka (Lota lota). Ponaπao se potpuno teoretski, kao pravi primjer ribe o kojoj smo Ëitali u knjigama, pa

stoga razloga i zaglavio na naπoj udici. Knjiga kaæe da ta vrsta izlazi iz svojih dubokih rupa u obali za snjeænoga nevremena.

Turopoljski lug πuma je hrasta luænjaka - oaza mira nadomak velegradu. Bez rijeke Odre i njezinih podzemnih voda ne bi bilo hrasta luænjaka. On je u ovim krajevima stoljeÊima koriπten za gradnju drvenih kuÊa, kurija, gospodarskih ob-jekata i crkava, a njegov æir bio je

detalja, a njihove koπulje na prsima imaju izvezene æirove. Nakon mise odlazi se duboko u πumu, do Vrata od KrËa, koja su podigli njihovi preci davne 1779. godine, kada su zbog nedostat-ka obradiva zemljiπta pet go-dina krËili πumu da bi podijelili meu sobom 1600 jednakih parcela. Original drvene grede, ispisane na latinskome jeziku, nalazi se u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici. Vrata su poslije

izgraena od ËvrπÊeg materijala, dok je replika natpisa izvedena u drvenoj gredi. Nakon prisjeÊanja na 1779. godinu, vraÊa se u »ardak (drvenu kuÊu katnicu) gdje se proslavlja ovaj dogaaj. Zbog bruceloze koja je ove go-dine napala turopoljske svinje, nije bilo dopuπteno iÊi u πumu do gatera, gdje je smjeπteno zadnjih stoti njak svinja koje su danju slobodno rovale po πumi, a noÊu su se zatvarale u ograen prostor. Zbog te bolesti nije bilo dopuπteno jesti Ëvarke i suhi sir, kojima su trebali biti ponueni svi gosti. Ali zato je tu bilo kot-lovine (meso kupljeno u mesnici), domaÊe glazbe i folklora, igrokaz koji govori kako je nekoÊ svinjar izvjeπtavao svoga gospodara o stanju njegovih svinja koje je Ëu-vao u πumi, izloæba starog oruæja iz privatnih kolekcija, okrugli stol o uzgoju turopoljskih svinja i mnoπtvo drugih obiËaja.

Iz ove zelene oaze lijepo je πetati (a ne voziti se automobi-lom) dugim πumskim putovima, drvenim mostom prijeÊi natrag u mjesto KuËe, razgledati reliquiae reliquiarum (ostatke ostataka) drvenih prizemnica i jednu veliku hrastovu, izrezbarenu katnicu, nekoÊ πkolsku zgradu.

Odlazimo zabrinuti, jer u πumi ima æira, to smo vidjeli, samo je pitanje πto Êe biti s bole-snim turopoljskim svinjama.

Piπe: Vlasta ÆaraFoto: V. Æara

Danju su neumorni djetliÊi kuckali po hrastu, turopoljske svinje rovale po πumskome blatu i grmlju, πkanjci nadlijetali πumu, a πtuke jurile za plijenom. U jesen je bilo blata na svemu πto se dotaklo Odre - na Ëizmama, odjeÊi, torbama, πtapovima, automobilu, a poljski miπevi, voluharice, Ëesto bi pretrËavali i oko naπih torbi.

takoer vrlo znaËajan za ishranu autothonih turopoljskih svinja. Na Bartolovo, 26. kolovoza, oku-plja se u Turopoljskom lugu æirna komisija, na Ëelu sa æupanom Ple-menite opÊine Turopolje, kako bi procijenila urod i kvalitetu æira. Ako je æir dobro rodio, onda Êe biti dopuπten pristup u πumu, na slobodnu ispaπu æira i svinjama koje nisu u vlasniπtvu Plemenite opÊine Turopolje. Idemo i mi u lug vidjeti taj stari turopoljski obiËaj, æirovinu. Tradicionalno æirovina poËinje svetom misom u kapeli Sv. Florijana i Sebastijana u mjestu KuËe. »lanovi Plemenite opÊine Turopolje odjeveni su u sveËane odore, pune lijepih

tradicija


Piπe: Irena DevËiÊ BuzovFoto: I. D. Buzov

U kolovozu ove godine zadarski perivoj Vladi-mir Nazor postao je bogatiji za jednu po

mnogo Ëemu iznimnu biljnu vrstu - Wollemiu nobilis. Wol-lemia nobilis, Australian pine kako je nazivaju u Australiji ili australski stribor kako je proz-vana u Hrvatskoj, pripada poro-dici biljaka staroj 200 milijuna godina - Araucariaceae i jedna je od najstarijih i najrjeih vrsta na svijetu. Pronaena je gotovo sluËajno, 1994. godine samo 200 km zapadno od Syd-neya. ZahvaljujuÊi zaposleniku Nacionalnog parka Wollemi Davidu Nobleu i njegovoj avan-turistiËkoj æelji za penjanjem te, kako se to u Australiji kaæe, bush-walkingu, probijanjem kroz neprohodno raslinje ot-krio je na podruËju dubokih kanjona skupinu zanimljivih i njemu nepoznatih stabala. Iako David Nobel nije ni biolog ni πumar, nakon dugo godina rada u Nacionalnom parku pretpostavio je da je ovdje rijeË, kako je rekao, o “neËem πto je vrijedno istraæivanja”. I imao je pravo. Do tada je W. nobilis

WOLLEMIA NOBILIS

rijetko biljerijetko bilje

Gotovo sluËajni pronalazak nekoliko stabala australskoga stribora (Wollemia nobilis) 1994. godine, vrste za koju se pretpostavljalo da je izumrla, znanstvenici su opisali kao “jedan od najdramatiËnijih povrataka u æivot u povijesti prirode”. Jedan takav primjerak od kolovoza ove godine krasi i grad Zadar

Najstariji pronaeni primjerci bi, pretpostavlja se, mogli imati oko 1000 godina. Joπ je jedna pretpostavka da je ta vrsta bila πiroko raπirena na povijesnom kontinentu Godwani dok je joπ Australija bila povezana s Antarktikom. Najstariji pronaeni W. nobilis tip fosila ima oko 90 milijuna godina, no vjeruje se kako je ta vrsta vjerojatno postojala i u razdoblju jure, prije 200 milijuna godina.

Samo nekoliko znanstvenika vidjelo je W. nobilis u njezinu prirodnom staniπtu, no i tih nekoliko sretnika dovezeno je zavezanih oËiju helikopterom do mjesta pronalaska.

Australski stribor (Wollemia nobilis)

bila poznata samo kao fosilni ostatak, a sada je pronaeno manje od sto jedinki æivih i zdravih primjeraka. Mnogi znanstvenici taj su dogaaj opisali kao jedan od najdra-matiËnijih povrataka u æivot u povijesti prirode.

Wollemia nobilis ime je do-bila po Nacionalom parku Wol-lemi u kojemu je pronaena i po svom pronalazaËu Nobleu. Ova ËetinjaËa raste i do 40 m u visinu. Mlade su iglice svi-jetlozelene boje i Ëine veliki kontrast izrazito tamnozelenim proπlogodiπnjim iglicama. Kora drveta vrlo je neobiËnog izgle-da, s tamnosmeim izboËinama koje podsjeÊaju na Ëokoladu s mjehuriÊima. Skupina od 100 stabala pronaena je duboko u neprohodnim strmim klancima kiπnih πuma, na lagano kiselim tlima. Podnosi temperature od -5 do 45 ºC, no pokuπaji nje-zine sadnje u SAD-u i Japanu pokazali su da moæe preæivjeti i temperature do -12 ºC. Naj-stariji pronaeni primjerci bi, pretpostavlja se, mogli imati oko 1000 godina. Kako W. no-

bilis ima sposobnost izbijanja (klijanja) mnogobrojnih izda-naka, postojeÊi izdanak mogao bi biti star samo 400 godina, no korijen vjerojatno datira joπ iz vremena Rimskoga Carstva. Joπ je jedna pretpostavka da je ova vrsta bila πiroko raπirena na povijesnom kontinentu Godwani dok je joπ Australija bila povezana s Antarktikom. Najstariji pronaeni W. nobilis tip fosila ima oko 90 milijuna godina, no vjeruje se kako je ta vrsta vjerojatno postojala i razdoblju jure, prije 200 mili-juna godina. Do 1994. godine, kada je pronaena, smatralo se da je izumrla prije dva milijuna godina. Pronalazak ove vrste ekvivalentan je pronalasku æivog dinosaura. Znanstvenici naglaπavaju da je upravo nevje-rojatno kako je i jedna vrsta mogla preæivjeti razdvajanje ploËa (kontinenata), ledeno doba i nevjerojatne klimatske promjene. Pronaena skupina od manje od 100 stabala ge-netiËki se meusobno nimalo ne razlikuje. Uzrok je tomu izoliranost koja traje viπe od milijun godina. MoguÊnost

Australski stribor,Australski stribor, jedna od najstarijih vrsta jedna od najstarijidrveÊa, posaen u Zadru!drveÊa, posaen u

Broj 118 • listopad 2006.Broj 118 • listopad 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME 31

Hrastova raznocijevka

Nalazi se ne osobito Ëesto na starim i napola istrunulim panjevima hrasta luænjaka. U jednom drugom sluËaju ovu gljivu otkrio sam u poËet-noj fazi razvitka na jednoj suhoj hrastovoj grani kad su se plodiπta tek poËela obliko-vati.

Plodiπte joj katkad naraste i dvadeset cm promjera, Ëvrsto je, æilavo, kao koæasto i pri-raslo jednim krajem na obodu panja. »esto je i bojom sliËno boji starog drveta, ali kad joj

svijet gljiva

Razvitak plodiπta hrastove raznocijevke

Dio starog plodiπta gljive

Piπe: dr. Radovan KranjËevFoto: dr. R. KranjËev

ove biljke da izbacuje mnogo-brojne izdanke naziva se cop-picing (kopiranje); na jednom primjerku izbrojeno je Ëak 160 izdanaka. Upravo ta sposobnost najvjerojatnije je spasila tu vrstu od izumiranja.

Lokacija na kojoj se nalazi W. nobilis jedna je od najstroæe Ëuvanih tajni. Samo nekoliko znanstvenika vidjelo je W. nobilis u njezinu prirodnom staniπtu, no i tih nekoliko sret-nika dovezeno je zavezanih oËiju helikopterom do mjesta pronalaska. Prije pribliæavanja populaciji stabala znanstvenici moraju presvuÊi odjeÊu kako na njoj ne bi unijeli sjeme ili bolest koja za ovo podruËje nije autohtona. Razlog tako strogim mjerama izrazito je os-jetljiv ekosustav ovoga podruËja koji bi Ëovjek mogao vrlo lako poremetiti. Kako bi se smanjila ljudska æelja i znatiæelja za tom iznimno vrijednom i rijetkom vr-stom, osnovana je organizacija Wollemi pine International Ëija je zadaÊa uzgajati kultivirane biljke ove vrste koje se zatim prodaju diljem svijeta. Na taj naËin W. nobilis ima moguÊnost raπiriti se po svijetu i poveÊati svoje πanse za daljnje preæivlja-vanje. Biljka posaena u Zadru donacija je australske Vlade, a zahvalnost za tu donaciju Zadar duguje prof. dr. sc. Æelimiru Bor-zanu i g. Michaelu UljareviÊu koji su svojim nastojanjima omoguÊili da Zadar bude jedan od prvih europskih gradova koji se pridruæio globalnom nasto-janju za zaπtitu i opstanak ove iznimne biljne vrste.

Australski stribor,, jedna od najstarijih vrsta ih vrsta drveÊa, posaen u Zadru!u Zadru!

Gljive koje ne Gljive koje ne nalazimo Ëestonalazimo Ëesto


ozlijeenim mjestima, stvaraju plodna tijela.

Gljiva je na ovom lokalitetu redovita svake godine. Ovisno o kiπama tijekom ljeta i rano ujesen, njezina pojava moæe se oËekivati desetak dana nakon jaËih oborina, od sredine srpnja do sredine listopada, u jednom ili dva vala.

GrmovaËa (Armillariella ta-bescens) je izgledom sliËna svojoj srodnici medenjaËi ili puzi (Armillariella mellea), ali joj je klobuk viπe crvenkastosme s jasno vidljivim dlaËicama, a na struËku nema prstenka.

KovrËava kokica

Iz porodice raznocijevki (Polyporaceae) moæe se naÊi joπ jedna ne osobito Ëesta vrsta u naπim πumskim sastojinama. To je kovrËasta kokica (Sparassis crispa) kojoj je plodno tijelo mnogostruko razgranjeno u tanke ogranke koji na kra-jevima zavrπavaju kovrËama, po Ëemu se razlikuje od sliËne lisnate kokice (parassis lamino-sa). Gljiva ima ugodan miris, a plodno blijedoæuto tijelo viπe-manje kuglastog oblika naraste do 15 do 20 cm promjera.

plodiπte okrenem, odozdo se vidi neobiËan splet hodnika tankih stijenki koji tu gljivu jasno izdvajaju od svih ostalih u njezinoj porodici.

Naime, hrastova raznocijev-ka (Daedalea quercina) pripada porodici gljiva raznocijevki (Po-liporaceae) pa bismo oËekivali na njezinu plodiπtu odozdo mnoπtvo sitnih rupica. Kod nje su te rupice tijekom razvitka toliko produljene da nalikuju hodnicima.

Hrastova raznocijevka na-metnik je mrtvoga hrastova i kestenova drveta.

GrmovaËaPratim ovu gljivu godinama.

Ali pratim i sjeËu suhih zaraæenih stabala hrasta luænjaka u obliænjoj πumi Danica pokraj Koprivnice. Izvrsna je jestiva gljiva. OËito je rijeË o opasnom i teπko iskorjenjivom πtetniku hrasta i obiËnoga graba. Nje-zine hife ne napadaju samo panjeve i mrtvo drvo veÊ, prije svega, æiva stabla na kojima pri dnu stvaraju Ëesto velike i guste grmove s mnogo plodnih tijela. Kad je zaraza osobito jaka, hife prodiru i do metar visoko u debla i na povrπini, osobito na

KovrËava kokica raste u crnogoriËnim i mjeπovitim πumama, najËeπÊe potkraj ljeta i u jesen. Poznat mi je nalaz i iz πume Lipovica kod Lepavine, na podruËju Bilogore. Uz pouËnu stazu Leska u Nacionalnom parku Risnjak, ispod debelog stabla jele rasla su potkraj srpnja plodna tijela ove gljive. Prema nekim autorima, gljiva je nametnik na korijenju πumskog drveÊa.

Zimska panjevËica

Kasno u jesen i tijekom zime raste zimska panjevËica (Flamulina velutipes). Naemo je najËeπÊe na starijim stablima bijele vrbe ili crne topole. Plodiπta rastu grmoliko i izbi-jaju na povrπinu debla u raznim visinama od tla.

Zimsku panjevËicu ra-spoznajemo po naranËastoæu-tim ili smeastim klobucima koji odozdo imaju πiroke listiÊe. StruËak nema prstenka, a pri dnu je barπunast i sve tamniji. Gljiva parazitira uglavnom æivo drvo.

Ta izdaπna jestiva gljiva raste u vrijeme dok ostalih gljiva gotovo i nema te je za sladokusce tim vrednija.

Busen panjevËice na grani vrbePlodiπta grmovaËe KovrËava kokica iz NP Risnjak


Nakon skidera Ecotrac 55 V, bjelovarski pro-izvoaË πumske meha-nizacije Hittner d.o.o.

træiπtu je predstavio novi jaËi skider, Ecotrac 120 V, za potrebe izvlaËenja drvne mase (trupaca) veÊih dimenzija. Do sada su se takvi strojevi uvozili pa je po-javom domaÊeg proizvoda po-jaËana konkurencija na træiπtu.

- U suradnji s Hrvatskim πumama te ©umarskim fakulte-tom, a posebice s ljudima na terenu, mi smo pri izradbi pro-jekta, a poslije i samog stroja, uzimali u obzir njihove sugestije i primjedbe - kaæe direktor tvor-nice Stjepan Hittner. RijeË je o

NOVOSTI IZ TVORNICE HITTNER

U pripremi zamjenski stroj U pripremi zamjenski stroj za forvarderza forvarder

πumskom zglobnom traktoru dizajniranom prema zahtjevu ku-paca, a tu su Hrvatske πume bile najvaæniji partner, te uz struËnu potporu znanosti. Ugradbom komponenata renomiranih sv-jetskih proizvoaËa napravljen je stroj potpuno prilagoen potrebama træiπta.

No tvrtka ide dalje i priprema zamjenski stroj za forvarder koji je u πumarstvu naπao πiroku primjenu. RijeË je o kombinaciji u kojoj bi skider 120 V vukao prikolicu s kranom s kojim bi se moglo upravljati joystickom iz kabine. Takav zamjenski stroj bit Êe prikazan na prezentaciji u Bje-lovaru poËetkom prosinca. Bitno

je reÊi da je forvarder dosta skup stroj (oko 250 tisuÊa eura) te da Êe zamjenski biti znatno jeftiniji!

Tvrtka za sljedeÊu godinu priprema joπ neke novosti koje bi mogle biti zanimljive træiπtu:

- pri kupnji novoga stroja moÊi Êe se ponuditi stari koji Êe tvrtka otkupiti,

- postojat Êe i moguÊnost kompletne reparature staroga stroja,

- nekim πumskim upravama ponudit Êe se i odræavanje meha-nizacija iz programa Hittner,

- otvorit Êe se i moguÊnost iznajmljivanja mehanizacije, za neke iznimne situacije i poveÊane poslove.

πumska mehanizacija

Velika pozornost poklanja se sigurnosti u radu sa stro-jevima, udobnosti. Strojevi idu na provjeru u poznate svjetske institute. Tako je uz certifi kat TÜF-a iz NjemaËke, tvrtka izvrπila ispitivanje oba skidera na Institutu za ispitivanje πumske mehanizacije u Pragu u »eπkoj i dobila certifi kate ROPS i FOPS, koji potvruju da su strojevi sigurni i kvalitetni i zadovoljavaju standarde EU-a.

Bjelovarska tvornica osim πto proizvodi vlastitu meha-nizaciju, zastupnik je i jedne πvedske tvrtke za πumske prikolice s kranom. (m)


Piπe: dr. Ivo BelanFoto: I. Belan

Jed noza nim lji voznan stve no istraæi va njepro ve de nona Ëak 26500 oso ba, uko jem su se ispi ti va lenji ho vepre hram be ne na vi ke, ot kri lo je da su oniko ji su Ëetiri do pet pu ta tjed nopo je li πaËi cu

ki ki ri ki ja ililjeπ nja kaima li upo lama nji rizik od srËa nih,ko ro nar nih, bolesti ne go oni ko jisu to ri jet ko kon zu mi ra li.Ta je hra nado bar iz vorne za siÊe nihma snihki se li na,vi ta mi na E i mag ne zi ja.

Da nas su u Ëi ta vom svi je-tu pro vo de in ten ziv na istraæi va nja o po moÊi ko ju razliËi te na mir ni ce

mo gu pruæi ti u bor bi pro tiv bo le-sti i nji ho voj sna zi za pro dulji va-nje æi vo ta.

Me di te ran ska ve za. Lju di ko ji æi ve u me di te ran skim zem-lja ma ima ju, gle da juÊi opÊenito, do bro zdrav lje i dug æi vot ni vi jek. Ne ke znaËajke nji ho ve ku hi nje (pri mje ri ce, svjeæe voÊe, povrÊe, ri ba, ma sli no vo ulje, cje lo vi te æi ta ri ce) ukla pa ju se u da naπ nje kon cep ci je zdra ve pre hra ne. Meu tim, znan stve ni ci su se naπ li pred jed nom za go net kom, po pu lar no naz va nom “fran cu ski pa ra doks”. Fran cu zi kon zu mi ra-ju go to vo istu ko liËi nu za siÊe nih ma snoÊa kao i Ame ri kan ci, pa ipak je uËe sta lost smrt no sti od srËa nih bolesti u Fran cu skoj samo oko 40 po sto od one u Ame ri ci.

zdravi æivot

MoæeMoæe li hra na pro dulji ti æi votpro dulji ti æi vot

uspo ru je zgruπa va-nje kr vi, πto moæe sma nji ti rizik od stva ra nja krv nog ugruπ ka i srËa nog uda ra. Pa ci jen ti ko ji uzi ma ju ne ke li je ko ve pro tiv zgruπa va nja kr vi mo ra ju se kon-zul ti ra ti s li jeË ni kom pri je ne go poË nu uzi ma ti Ëeπ njak u obli ku do dat ka. Ne ko li ko je epi de mio-loπ kih stu di ja po ka za lo da se kod onih lju di u Ëi joj su pre hra ni bi le do bro za stup lje ne razliËi te vr ste lu ka (osim spo me nu tih i po ri luk, luk lju ti ka itd.), sma njio rizik i od ra ka æe lu ca.

IstoË njaË ka mu drost. Naj-no vi ja znan stve na istraæi va nja na æi vo ti nja ma poka zu ju ko ri sti od ze le nog Ëa ja. Miπe vi hra nje ni, meu osta lim, i ze le nim Ëa jem, po ka za li su sma nje nje ra ka koæe (izaz va nog ul tra ljubiËastim svje-tlom) za 50 po sto. Osim to ga, ame riË ki su istraæi vaËi naπ li da je

ma sne ki se li ne. Ako se to ulje kon zu mi ra kroz dulje razdoblje, ono sprjeËa va zgruπa va nje kr vi, sn izu je razi nu ko le ste ro la u kr vi, sma nju je upal ne reak ci je, uspo ru-je raz voj ate ros kle ro ze.

Tren do vi no vi jeg vre me-na. Sadaπnji pre hram be ni tren-do vi idu u pri log povrÊu, kao πto su pro ku li ca, ku pus, kelj i dru go. Za jed nu sup stan cu nae nu u pro ku li ci bio ke miËa ri kaæu da bi mo gla ima ti znaËaj no dje lo-va nje u pre ven ci ji ra ka. SliË na je si tua ci ja i s osta lim spo me nu tim povrÊem.

Ko ja bi hra na mo gla u bli skoj bu duÊ no sti po tak nu ti en tu zi ja-zam? Jed na od ta kvih mo guÊ-no sti od no si se na juæ no voÊe, ci tru se (li mun, na ranËe, grejpfrut,

Tu zaπ ti tu od srËa nih bolesti ne ki istraæi vaËi pri pi su ju uglav nom pi je nju vi na. U ju go za pad noj Fran cu skoj pro sjeË ni muπ ka rac sva ki dan, uz obro ke, po pi je dvije do tri Ëaπe vi na, uglav nom cr nog. Iz me di cin skog cen tra u Oa klan-du (Ka li for ni ja) iz vjeπ ta va ju da la ga ni do umje re ni kon zu men ti al ko hol nih piÊa (ne viπe od dva piÊa dnev no) ima ju znat no ma-nju uËe sta lost bolesti ko ro nar nih ar te ri ja. Va lja istak nu ti da i ne ke neal ko hol ne ke mij ske sup stan ce u vi nu pri do no se tim ko ri snim uËin ci ma. Njih ima i u ruæiËa-stom so ku od groæa i u su him groæi ca ma. Cr no vi no sadræi i sup stan cu quer ce tin, ko ja je u po-ku si ma na æi vo ti nja ma po ka za la odree na dob ra svoj stva u bor bi pro tiv zloÊud nih tu mo ra. Znat ne ko liËi ne te sup stan ce na la ze se i u cr nome groæu, pro ku li ci, buËi, cr ve nom lu ku.

Jed na od ka rak te ri sti ka me di-te ran ske ku hi nje su i Ëeπ njak, cr ve-ni i æu ti luk. Me di cin ska zna nost pro na la zi iz ne nau juÊa lje ko vi ta svoj stva tih na mir ni ca. U la bo ra to-rij skim po ku si ma ke mij ski spo je vi iz tih na mir ni ca ubi ja ju bak te ri je, vi ru se i glji vi ce. Unu tar ljud skog or ga niz ma ek strakt Ëeπ nja ka

jed na ke mij ska sup stan ca u ze le-nom Ëa ju snaæan an tiok si dans, ko-ji zaπ tiÊu je miπe ve od ra ka pluÊa.

Ja pan ci puπe dvo stru ko viπe od Ame ri ka na ca, pa ipak je nji-ho va smrt nost od pluÊ nog ra ka upo la ma nja. Moæ da Ëi nje ni ca da Ja pan ci sva kod nev no pi ju ze le ni Ëaj objaπ nja va zaπ to je to ta ko.

So ja je jed na od glav nih hra na na Isto ku veÊ ti suÊa ma go di na. Ja-pan ski Na cio nal ni cen tar za istraæi-va nje ra ka oba vio je ispi ti va nje na 250 000 Ja pa na ca i nji ho vi su re zul ta ti po ka za li da su oni ko ji su go to vo dnev no kon zu mi ra li ju hu od so je, ima li znat no ma nji rizik umi ra nja od ra ka æe lu ca ne go oni ko ji su tu ju hu je li ri jet ko ili ni kad. Ek sper ti su naπ li u so ji je dan ke mij-ski spoj naen i u so ji nom mli je ku i so ji nom braπ nu.

Ark tiË ka pre hra na. Znan-stve ni ci su bi li zbu nje ni kad su poËe li stu di ra ti zdrav lje Eski ma na Gren lan du. Oni je du ve li ke ko liËi ne ma sti pa ipak ima ju ni sku smrt nost od srËa nih bo le sti. Je dan od razlo ga za to je πto nji ho va pre hra na ukljuËu je obi lje ri be (lo sos, skuπa, ha rin ga i dru ge), ko ja je bo ga ta uljem, πto su ga znan stve ni ci naz va li ome ga-3

man da ri ne). VeÊ odav no je poz-na to da su ci tru si od liËan iz vor vi ta mi na C, meu tim znan stve ni-ci sa da pro na la ze u nji ma i pra vo “za ko pa no bla go” ke mij skih sup-stan ci ko je una preu ju zdrav lje. Ispi ti va nja su po ka za la da pek tin iz grejpfruta sn izu je ko liËi nu ko le-ste ro la u kr vi i ate ros kle ro tiË ne pla ko ve u ar te ri ja ma. Pek tin su to pi va vlak na nae na u sa mim plo do vi ma ci tru sa, ne u so ku.

Dok znan stve ni ci prouËa-va ju ulo gu po je di nih sa stav nih di je lo va ne ke spe ci fi Ë ne hra ne u spreËa va nju bo le sti, tre ba dræa ti na umu da je ima ti πto zdra vi ju pre hra nu mno go vaæ-ni ji i ne po sred ni ji cilj. Mo der ni nu tri cio ni sti pre po ruËu ju, osim ogra niËe nog uno sa u or ga n izam me sa i ma snoÊa, πto viπe kon zu-mi ra nja voÊa, povrÊa, æi ta ri ca i ma hu nar ki. Ne ma loπe hra ne, po sto ji sa mo loπa pre hra na. Ne valja pre viπe se usredotoËiti sa mo na po je di ne vr ste hra ne. »ovjek jede raznovrsnu hranu. Ta ko i tre-ba bi ti ka ko bismo or ga niz mu osi-gu ra li pu ni spek tar hra nji vih tva ri i zaπ tit nih fak to ra u nji ma.

Ima mo od go vor nost da se lek-cio ni ra mo hra nu razumom, a ne sa mo osje ti li ma za okus.


©to lov ci ma©to lov ci mado no sido no sino vi Za konno vi Za kono oruæ juo oruæ ju

Piπe: mr. sc. Darko GetzFoto: Arhiv

U uvod ni ku Pri jed lo ga za ko-na o oruæ ju piπe da je na mje ra pred la ga te lja da se no vim za-ko nom po stig ne veÊa kon tro la nad ile gal nim oruæ jem u po sje-du graa na, za tim po nov no dopusti re gi stra ci ja oruæ ja bez utvri va nja po dri je tla (tzv. le-ga l iza ci ja), od no sno preuz me ono oruæ je ko je se ne moæe le ga l izi ra ti (au to mat sko oruæ je, mi no ba caËi, puπ ko mi tra lje zi, ba zu ke itd.), a ko je pred stav lja opa snost za sa mo ga po sjed ni-ka, nje go vu obi telj i su sje de. Pro pi su je se i da je dob na gra ni ca za na ba vu va tre no ga oruæ ja po mak nu ta s 18 na 21 go di nu, da li jeË niË ke potvrde viπe ne vri je de deset go di na ne go sa mo pet i da su mno ge odred be pred loæe no ga za ko na uvje to va ne tzv. Odred bom o kon tro li na bav lja nja i dræa nja oruæ ja Vi jeÊa Eu rop ske za jed-ni ce iz 1991. go di ne.

Ni je objaπ nje no zbog Ëe ga Êe se graa ni Eu rop ske uni je i graa ni naπe zem lje osjeÊa ti si gur ni jim do noπe njem ovo ga

UZ PRI JED LOG NO VO GA ZA KO NA O ORUÆ JU

©to lov ci ma©to lov ci mado no sido no sino vi Za konno vi Za kono oruæ juo oruæ juHoÊe li se kon tro la nad ile gal nimpo sje do va njem oruæ ja po stiÊi ti me πtose u isti lo nac tr pa ju i oni ko ji ga le gal noima ju (lov ci), hoÊe li se pri ti skom na „le ga li ste” (veÊim novËa nim da va nji ma za razliËi te pa pi re) sma nji ti kri mi na li tet, upa di u ban ke, poπ te i kla dio ni ce, ne ka su od pi ta nja ko ji ma se ba vi ovaj Ëla nak

za ko na ute me lje no ga na di rek ti-vi iz EU, a ko ji se od no si na le gal-ne po sjed ni ke oruæ ja s ko ji ma dræav na ad mi ni stra ci ja, sud stvo, po li ci ja ne ma pro ble ma.

„Kri jumËa re nju oruæ ja, po-veÊa nom kri mi na li te tu, ile gal-nom po sje do va nju raz no rod nih eks plo ziv nih sred sta va i oruæ ja, or ga n izi ra nom kri mi na lu” itd. po sveÊe na je go to vo jed na ci je la stra ni ca uvod ni ka. Spo mi nje se i Kon ven ci ja Uje di nje nih na ro da pro tiv tran sna cio nal no ga or ga-n izi ra no ga kri mi na la (od 7. 11. 2002.) ko jom se ob ve za la i naπa zem lja. Dru gim ri jeËi ma, mo glo bi se shva ti ti da Êe pri ti skom na le ga li ste, vla sni ke oruæ ja, no vim odred ba ma i novËa nim na me ti-ma mno ge od po ja va ko je smo spo me nu li ne sta ti ili Êe se znat-no sma nji ti.

Oruæ je je ka te go r izi ra no u Ëe ti ri sku pi ne oz naËe ne poËet-nim slo vi ma abe ce de. Ta ko u ka-te go ri ji A na la zi mo eks plo ziv ne pro jek ti le i ba caËe, au to mat sko pjeπa dij sko oruæ je po put ka-

laπ nji ko va (AK-47), stre lji vo s eks plo ziv nim i za pa lji vim pu nje-njem, ukup no 10 pod sta va ka, a sliË ne vr ste na la zi mo i u B i C ka te go ri ja ma. Oruæ je pod D su lo vaË ke puπ ke s glat kom ci je vi, plin sko oruæ je, re pro duk ci je va-tre no ga oruæ ja, muæa ri, sta ro oruæ je (ko lek cio nar sko), zraË ne puπ ke svih ti po va i sna ge bez ob zi ra na br zi nu pro jek ti la za ko je po Ël. 7. stav. 5. od toË ke 6-9 ni je po treb no ni ti odo bre nje ni ti pri ja va nad leæ nom ti je lu. Za-kon skoj evi den ci ji pod loæ ni su muæa ri, re pro duk ci je va tre no ga oruæ ja kod ko je ga se upo treb lja-va je din stve ni na boj(?) i plin sko oruæ je.

Pre ma Pri jed lo gu za ko-na, Ëini se da oruæ je do bi va sta tus au to mo bi la ko ji mo ra proÊi teh niË ki pre gled, pri Ëe mu mu se pro vje ra va broj πa si je i ako na nje mu ne ma te oz na ke zah ti je vat Êe se od vla sni ka ob vez na tor men ta ci ja (obi ljeæa-va nje), πto Êe ga stajati naj ma-nje 400 ku na. Uz ovu pri stoj bu

Na dan 1. lip nja 2006. go di ne u Re pu bli ci Hr vat skoj bi lo je re gi stri ra no 371.378 ko ma da va tre no ga oruæ ja uvla sniπ tvu 202.570 ti suÊa graa na. Ile gal no ga ima tri pu ta viπe. Le gal no oruæ je imaju stri jel ci, lov ci,uspo me na ri, ko lek cio na ri.

Kaz ne se kreÊu od 500 do 15.000 ku na za fi ziË ke oso be, a za prav ne do 100.000 ku na. Vla sni ci oruæ ja mo ra jupri pa zi ti na ne ke naoko sit ni ce kao πto su: li jeË niË ki pre gled na kon pet go di na, za tim na na ba vu stre lji vaod fren da. A ko to net ko vi di i cin ka ri, sli je di kaz na od 1000 do 5000 kn. Isto vjet nu kaz nu pla ti t Êe oso ba ko ja po su di ne kom oruæ je, a taj ne ma doz vo lu za dræa nje ili dræa nje i noπe nje oruæ ja.

lovstvo


PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Listopad

ukljuËu je se joπ teh niË ki pre gled (100 ku na) i sa svim iz vje sno tzv. di gi tal na iden ti fi ka ci ja (oti sak zr na pro la zom kroz ci jev, oti sak udar ne igle i za tva raËa na Ëa hu ri i dr.), ko ja Êe bi ti za prim lje na u srediπnjoj da to te ci umreæe noj s In ter po lom i sliË nim kri mi na li-stiË kim sluæ ba ma u svi je tu. Zbog to ga MUP pred laæe ustro ja va nje struË ne sluæ be za vjeπ taËe nje oruæ ja (po sto ji Cen tar za kri mi-na li stiË ka vjeπ taËe nja Ivan VuËe-tiÊ) ko ja Êe obav lja ti ispi ti va nje, obi ljeæa va nje æi gom i pro vje ru teh niË ke is prav no sti oruæ ja u skladu s odredbama CIP-a (Co-mi sion in ter na tio na le d'Epreu ve des Ar mes Por ta ti ves), ko je je pri hva ti la Eu rop ska uni ja.

Pre ma Ël. 8. vla sni ci Êe osim oruæ no ga li sta do bi ti i knjiæi cu (za sva ki ko mad) za oruæ je i Ëini se joπ i odo bre nje za dræa nje oruæ ja. RaËu na mo, pribliæno s bi lje zi ma (plaÊa njem pa pi ro-lo gi je), pre noπe-njem oruæ ja do mje sta teh niË-kog pre gle da, tor men ta ci ju oko 1000 kn, u naj bo ljem upo la ma nje.

Da kako da stri jel ci, lov ci, lju bi te lji oruæ ja, ko lek cio na ri ne ma ju niπ ta pro tiv πto dræa-va ustro ja va ne ke sluæ be ko je Êe po moÊi u rjeπa va nju ko je-ka kvih kri mi nal nih sluËa je va, meu tim za si gur no se ni su na da li da Êe veÊi dio troπ ko va pa sti na nji ho va lea, plaÊa juÊi pa pi ro lo gi ju, bi lje ge, ner vi ra-juÊi se ne po treb no na πal te ri ma za oruæ je. Uz to im pre ma Ël. 104. pred sto ji upis na teËaj za ospo sob lja va nje ru ko va njem oruæ jem te li jeË niË ka potvrda na kon sva kih pet go di na.

Lov ci ma, na kon sve ga, pri-je te raz ne za kon ske odred be (kaz ne) ako sve to na vri je me i u ro ko vi ma ne pri ba ve.

Dio tih kaz ni je odu zi ma nje oruæ ja, kaz ne do 15.000 ku na, za tvor. Pri jet nja je proπi re na i na Ëla no ve obi te lji (Ël. 95. toË ka 28.) ako na kon 60 da na po smr-ti vla sni ka oruæ ja ne oba vi je ste MUP. Kaz na je 5000 ku na, za-tvor do 30 da na i odu zi ma nje oruæ ja.

No vosti u ovom za ko nu su npr.: potvr da o raspo la ga nju teh niË kim zna nji ma za pra vil nu upo ra bu oruæ ja i poz na va nje pro pi sa ko ji se od no se na dræa-nje i dræa nje i noπe nje oruæ ja (Ël. 13. i 104.). ©u ma ri (teh niËa ri i inæe nje ri) umje sto to ga Êe pre-doËi ti svo ju di plo mu o po loæe-nim pred me ti ma iz lov stva. Bi lo bi smi jeπ no da ne ki πu mar ski teh niËar ili inæe njer πu mar stva ko ji je ti je kom πko lo va nja po la-gao ispi te iz lov stva, mo ra iÊi na teËaj za do bi va nje spo me nu te potvr de.

Oruæ ni list vrijedi ko li ko i li jeË niË ka potvrda, pet go di na. »lan kom 29. i 31. re gu li ra no je noπe nje oruæ ja ko je mo ra bi ti u po seb noj fu tro li-kovËe-gu, ne na pu nje no i odvo je no od kovËe ga, tor be za mu ni ci ju.

Lov ci sklo ni al ko ho lu i na sil-nom po naπa nju mo-

gli bi osta ti bez oruæ ja,

stre lji va,

knjiæi ce oruæ ja itd. ako ih pri ja vi ko-le ga lo vac, od no sno su sjed ko je mu svaa lov ca-su sje da sa su pru gom pre ko raËi mje ru uljud be nog po naπa nja.

Stran ci-lov ci na temelju Ël. 52. mo gu pre no si ti oruæ je u Hr vat sku. Ako ga ne pri ja ve na gra ni ci bi t Êe pri vre me no odu ze to od gra niË ne po li ci je i zadræa no do okonËa nja po-stup ka (Ël. 53.). Stra ni lo vac u tran zi tu moæe pre no si ti oruæ je i stre lji vo ako mu je upi sa no u put nu is pra vu (Ël. 58.).Upis oruæ-ja i stre lji va u put nu is pra vu obav lja di plo mat ska mi si ja, od-no sno kon zu lar ni ured Repub-like Hr vat ske ako stra nac po pro pi si ma dræa ve iz ko je do la zi po sje du je odo bre nje za noπe-nje to ga oruæ ja. O unoπe nju oruæ ja, pre noπe nju i noπe nju u dræa va ma Ëla ni ca ma EU-a go-vo re Ël. 61., 62., 63. i 64.

U XVIII. po glav lju su kaz-ne ne odred be (Ël. 94.- 99.).

Kaz ne se kreÊu od 500 do 15.000 ku na za fi ziË ke oso be, a za prav ne do 100.000 ku na. Vla sni ci oruæ ja mo ra ju pri pa zi-ti na ne ke nao ko sit ni ce kao πto su: li jeË niË ki pre gled na kon pet go di na, za tim na na ba vu stre lji va od fren da itd. Ako to net ko vi di i cin ka ri, sli je di kaz na od 1000 do 5000 kn. Isto vjet nu kaz nu pla ti t Êe oso ba ko ja po-su di ne kom oruæ je, a taj ne ma doz vo lu za dræa nje ili dræa nje i noπe nje oruæ ja, od no sno ako no si oruæ je pro tiv no odred ba-ma Ël. 29. (iz dvo je no mu ni ci ja od oruæ ja). Spo me nu tu kaz nu pla tit Êe vla snik oruæ ja ako za bo-ra vi pre da ti oruæ je u sluËa ju da na puπ ta mje sto bo rav ka dulje od πest mje se ci, ako po su di zraË nu puπ ku ili luk sa stri je la-ma ma lo ljet noj oso bi, za tim za bo ra vi pri ja vi ti ne sta nak ili gu bi tak oruæ ja (Ël. 34.), ako ne oba vi re dov iti teh niË ki pre gled oruæ ja. Lo vaË ko oruæ je ne smi je se upo treb lja va ti iz van lo viπ ta, ci vil nih stre liπ ta od no sno mje sta odree nih za gaa nje (Ël. 31.) Pri je laz ne odred be opi sa ne

su u po glav lju XIX. od Ël.100. do 119.

No vi Za-kon o oruæ ju vr lo je ri go-ro zan za sve neo prez ne,

sta ri je vla sni ke oruæ ja ko ji su sklo ni za bo ra vi ti ter mi ne teh niË kog pre gle da, li jeË niË ko-ga, itd. Go to vo da ni su svje sni da u jed nom tre nut ku mo gu osta ti bez svo jih dra go cje nih puπa ka i piπ to lja, zavrπi ti u za-tvo ru, od no sno naÊi se na na-slov ni ci ne kih no vi na. Kao da se po vi jest po nav lja - u dav noj proπ lo sti po sjed ni ci va tre no ga oruæ ja mo gli su bi ti ple miÊi, kra lje vi, prinËe vi i osta li bo ga-taπi. Oni su bi li izvan do maπa ja dræav ne ad mi ni stra ci je. Na kon I. i II. svjet sko ga i sa da Do mo-vin sko ga ra ta mno go je oruæ ja osta lo u po sje du graa na ko ji ga dræe kod se be i neÊe ga pre-da ti (vra ti ti) dræa vi. Bez ugrad-nje ne kih pri hvat lji vih no vosti, a ne pri jet nja ma i re strik ci ja ma pro tiv le gal nih vla sni ka oruæ ja, niπ ta se neÊe po stiÊi. I da lje Êe se do gaa ti uboj stva ile gal nim va tre nim oruæ jem i ni je dan

Piπe: Draæen SertiÊ, dipl. ing. πum.

Listopad je mjesec koji pravi lovci oËekuju s nestrpljenjem - poËi-nje glavna lovna sezo-

na na veÊinu krupne i sitne divljaËi. Kvaliteta odstrjela, uzimajuÊi u obzir sve eks-tremne prilike i neprilike, ove godine primjerice velike poplave, ogledalo je naπega rada u lovstvu.

U nizinskim je loviπtima zavrπena rika jelena koja je u tim loviπtima poËela na vrijeme i bila je glaz-ba kakvu najviπe vole Ëuti strastveni lovci na jelensku divljaË. Rika joπ uvijek traje u planinskim loviπtima, i to je ono πto obiljeæava ovaj mjesec. U osvit zore i pri zalazu sunca odjekuje rika planinskog jelena oko vrhunaca koji su katkad i zasnjeæeni. Polovicom lis-topada poËinje rika jelena lopatara, a potkraj mjeseca parenje muf|ona.

Ovo je i vrijeme kada veÊ poËinju pripreme za lov na medvjeda. VeÊina medvjeda je promotrena i napravljen je plan odstrjela. Potkraj mjeseca stari srnjaci poËinju odbacivati rogove i poËinje im rasti novo. ©uma je puna jesenskih plodova tako da divljaË ima obilje prirodne hrane i skuplja energiju za duge zimske mjesece. Ovo je ispit i za lovce i brojne lovaËke udruge - oni moraju osigurati da hraniliπta budu popunjena s kvalitetnom hranom tako da se divljaË na njih privikne za zim-ske dane. Dobro je ostaviti pokoje polje neobranog kukuruza koje sluæi divljaËi za zimsku prihranu. Za sitnu divljaË podiæu se zakloniπta i remize.


kulturakulturaPiπe: Davorin Kapec, dipl. ing. πum.Foto: Arhiv

Tam bu ri caTam bu ri cakao or ke stral nikao or ke stral niin stru mentin stru ment

Grup no svi ra nje kod nas poËi nje poËet kom 19. sto ljeÊa, ka da je poz na ti OsjeËa nin Pa jo

Ko la riÊ osno vao pr vi ama ter ski tam bu raπ ki zbor u Hr vat skoj. Od ta da pa sve do da nas tam bu ri ca se poËi nje or ke stral no raz vi ja ti. Tre ba lo je izgra di ti sve viπe πto

Tamburaπki orkestar KUD-a Stenjevec

Pajo KolariÊ

Zaπ to je tam bu ri-ca je di ni na rod ni in stru ment ko ji se od so li stiË-kog raz vio u or-ke stral ni, od ka kvog se dr-va ra di, na πto pri oda bi ru dr-va tre ba obra-ti ti pozornost, ne ka su od pi-ta nja ko ji ma se ba vi ovaj Ëla nak

kva li tet ni jih tam bu ri ca. Naπi gra-di te lji preu zi ma ju iza zov i gra de tam bu ri ce razliËi tih ve liËi na, usavrπa va juÊi nji hov oblik i kva li-te tu do ne sluÊe nih raz mje ra, za

po tre be or ke stral nog mu zi -ci ra nja. Po sljed njih 20 go di-na 19. sto ljeÊa osni va ju se broj ni tam bu raπ ki or ke stri

di ljem ci je le Hr vat ske, ali i u Bo sni, Slo ve ni ji, Au stri ji, Maar skoj i »eπ koj. Po seb-no je za bi ljeæe na po ja va or ke sta ra meu naπim ise lje ni ci ma u Ame ri ci, Ka na di i Au stra li ji. U 20. sto ljeÊu na stav lja se raz voj tam bu raπ kog mu zi ci ra nja. Tam bu ri ca ula zi u uËi telj ske πko le kao ob ve zan pred met i for mi ra se struË ni ka-

dar uËi te lja ko ji je da lje prido no sio πi re nju glaz-

be ne kul tu re u hr vat skim se li ma i ma njim mje sti ma. Vr hu nac je po stig nut osni va-njem Fe sti va la tam bu raπ ke glaz be u Osi je ku 1961. go-di ne. No ta da kao i da nas tam bu ri ca naj viπe za hva lju je svoj na pre dak i dje lo va nje po naj pri je pro fe sio nal nim tam bu raπ kim or ke stri ma. Or ga n izi ra ju se tam bu raπ ki se mi na ri u sklo pu osta lih pred me ta glaz be ne kul ture,

za kon o oruæ ju, pa ta ko i ovaj, neÊe ih spri jeËi ti.

Pre ma po da ci ma iz Pri jed-lo ga za ko na, na dan 1. lip nja 2006. go di ne u Re pu bli ci Hr vat-skoj bi lo je re gi stri ra no 371.378 ko ma da va tre no ga oruæ ja u vla-sniπ tvu 202.570 ti suÊa graa na. Ile gal no ga ima tri pu ta viπe. Le gal no oruæ je imaju stri jel ci, lov ci, uspo me na ri, ko lek cio-na ri. RijeË je o velikom broju lju di na ko je dræa va moæe utje ca ti raz liËitim na me ti ma o ko ji ma je bi lo ri jeËi. To su le ga li sti, ma nje-viπe bezo pa sni lju di ko ji ima ju strast za lo vom, gaa njem u me tu, skup lja njem oruæ ja. Kri mi nal ne rad nje unu-tar ove po pu la ci je nez nat ne su pre ma oni ma iz van do me ne Za ko na o oruæ ju. Za dræa vu je to u ne ku ru ku ma tiË ni fond s ko jim moæe raspo la ga ti, da ka-ko i uprav lja ti nji me, po po tre-bi, pa i kaæ nja va ti, da se umi ri jav nost za sve one kri mi nal ne de lik te ko je poËi ne oni bez le-ga li te ta nad va tre nim oruæ jem. Prak tiË no, le ga li sti su ne ka vr-sta Pe dra ko ji tre ba vi si ti, zbog onih dru gih, sa mo za to πto su po sjed ni ci va tre no ga oruæ ja. Sto ga ovaj pri jed log za ko na moæe mo oka rak te r izi ra ti kao odraz tre nut aËne si tua ci je, i ni ma lo ne po go du je raz vo ju stre ljaË ko ga πpor ta, re krea ci-je, na pro tiv, sve to ogra niËa va i sank cio ni ra kaz na ma. Da on neÊe pri po moÊi sma nje nju ile gal ne tr go vi ne oruæ jem, gang ster skih upa da u poπ te i kla dio ni ce, raz vid no je i oni ma ma nje upuÊe ni ma.

Osta je pi ta nje provedivosti za ko na. Mno gi se pi ta ju ka ko Êe se pro ve sti npr. tor men ta ci ja oruæ ja? HoÊe li vla sni ci oruæ ja mo ra ti iÊi u Za greb u Cen tar za kri mi na li stiË ka vjeπ taËe nja Ivan VuËe tiÊ ili Êe svo je oruæ je pre da ti u MUP i on da Ëe ka ti na po vra tak oruæ ja, na da juÊi se da pri ma ni pu la ci ji neÊe bi ti oπ teÊe-no? SliË na pi ta nja od no se se i na teh niË ki pre gled, na do bi va nje potvr de o ospo sob lje no sti za upo rabu oruæ ja. Tko Êe sno si ti troπ ko ve pu ta do Za gre ba? A mi pod sjeÊamo joπ jedanput - onomu ko ji na vri je me ne pri-ba vi ta kvu potvr du, sli je di kaz na od 5000 do 15.000 ku na!


dogaajia u Osi je ku, Va raæ di nu, Sa -mo bo ru i ne kim dru gim gra-do vi ma tam bu ri ca se uvo di kao pred met u glaz be ne πko le. Ona se ko ri sti u ne kim poz na ti jim ka za liπ nim pred-sta va ma i operama poput Ero s ono ga svi je ta, Ni ko la ©u biÊ Zrin ski, Car men, Pro-da na ne vje sta...

»e sto se za bo rav lja pa ra di to ga va lja istaknuti da za umjet niË ki do jam iz ved-be naj pri je ima ne za mje nji-ve za slu ge njezi na kljuË na lo gi sti ka, a to su gra di te-lji glaz ba la. Na gli raz vi tak tam bu raπ kih or ke sta ra ni je istodobno pra tio i raz voj iz grad nje or ke stral nih tam-bu ri ca, za ko ji ma je i da nas na træiπ tu veÊa po traæ nja od po nu de. Za to ima viπe razlo-ga, a je dan od naj veÊih je ne-do stup nost si ro vi ne pri klad-nog dr va i od go va ra juÊeg struË nog ka dra gra di te lja. Tre ba od mah istak nu ti da ov-dje nije rijeË o bi lo ka kvom dr vu ili bi lo ka kvom ka dru. Nai me tam bu ri ca, da bi bi la upo treb lji va za umjet niË ke svr he, mo ra savrπe no od go va-ra ti stro gim zah tje vi ma stru-ke, aku stiË nim i sta tiË kima. Jed no i dru go pak ovi si o teh no loπ kim svojstvima dr va. Isto ta ko, do da nas ni je joπ pro nae n ne ki dru gi ma te ri-jal ko ji bi mo gao za mi je ni ti dr vo za iz grad nju or ke stral-nih tam bu ri ca.

Umi jeÊe grae nja tam bu-ri ce sloæe no je i pred stav lja iza zov. Da bi dr vo bi lo upo-tre bi vo za grae nje tam bu-ri ca, tre ba ima ti odree na pri rod na svojstva. Osim to-ga, po tre bno je da teh ni ka ma ni pu la ci je, pre ra dbe i upo ra be dr va bu de ta kva da bi se ta svojstva saËu va la traj no i mo gla pra vil no isko-ri sti ti. Da kle, da bi va lja no od go vo ri li sloæe nim zah tje vi-ma grae nja tam bu ri ca, gra-di te lji bi po naj pri je tre ba li poz na va ti pri rod na svojstva smre ko vi ne, ja vo ro vi ne i dru-gih po god nih vr sta i nji ho vu upo treb lji vost za grae nje;

Poæeπ ki ogra nak Hr vat sko-ga πu mar skog druπ tva or ga n izi rao je poËet kom treÊe de ka de ruj na trod-

nev ni struË no-tu ri stiË ki izlet u Istru, gdje su im do maÊi ni bi li ko le ge iz bu zet skog ogran ka H©D-a, na Ëe lu s pred sjed ni kom »e do mi rom Kriæ ma niÊem. Po sje ti-li su ja mu Ba re di ne, geo mor fo loπ-ki spo me nik pri ro de ne da le ko od Po reËa, jed nu od na ja trak tiv ni jih ja ma istar sko ga po luo to ka. Ta πpi lja riz ni ca je sta lag mi ta i sta-lak ti ta i pod zem nih skulp tu ra (kip Bo go ro di ce, ko si to ranj iz Pise…), obli ko va nih po stup nim i viπe sto ljet nim ra dom vo de. U jed-noj od dvo ra na pro la zi se iz nad

Poæeπ ki πu ma ri u IstriPoæeπ ki πu ma r

4 m πi ro ko ga gro tla, du bi ne 66 m, ko je se spuπ ta do pod zem nih je ze ra. Ugod na πet nja kroz pet dvo ra na u prat nji vo diËa tra je oko 40 mi nu ta. Po seb na za nim-lji vost pod zem no ga æi vo tinj sko-ga svi je ta je su sret s Ëo vjeË jom ri bi com, ko ja æi vi sa mo u krπ kim po druË ji ma.

U zaπ tiÊe nom kra jo li ku Lim sko ga ka na la - Oso bi to atrak tiv na bi la je plo vid ba Lim-skim ka na lom, du gim oko 10 km, zaπ tiÊe nim pri rod nim kra jo li kom na za pad noj oba li Istre. Vi si na ka njon skih stra na do seæe i do 150 m nad mo rem. Na sje ver nim obron ci ma ka na la raz vi je na je

U zaπ tiÊe nom pri rod nom kra jo li ku Ka maË ni ka

Poæeπ ki πu ma ri is pred sa sto ji ne moË var no ga tak so di ja (GJ Mir na, odjel 4 b)

Voæ nja bro dom Lim skim ka na lom

za tim mo guÊ no sti pra vil nog oda bi ra nja i na bav lja nja dr va ta k vih svojstava; pra vil no ko-riπ te nje i Ëu va nje tih svojstava ti je kom pri prem nih ra do va; napokon, i pra vil no urei va nje for me i di men zi ja tam bu ri ca i nji ho vih di je lo va svojstvima dr va u ti je ku grae nja, oso bi-to nje go voj gu stoÊi i vo lum noj teæi ni.

Znanstvena istraæi va-nja po sljed njih 50 go di na u po druË ju teh no lo gi je dr va potvr di la su em pi rij ski steËe-na zna nja mno gih us pjeπ nih gra di te lja tam bu ri ca. Ta ko je toË no da je upo ra ba smre ko-vi ne za grae nje tam bu ri ca oprav da na njezi nom raz mjer-no ve li kom ho mo ge noπÊu, izo trop noπÊu, osobito jed no-mjer noπÊu i pra vil nim raspo re-dom ana tom skih ele me na ta, pra voπÊu æi ce i osobito ve li kom vod lji voπÊu za zvuk. Prema znanstvenim spoz na ja ma vi di se da je br zi na ras pro sti ra nja va lo va zvu ka u smre ke mno-go veÊa, 5,70 km/sc/-1, ne go u osta lim vr sta ma: ariπ i treπ-nja 4,65, ja sen 4,45, cr ni bor 4,35, Ëe smi na 4,30, orah 4,20 i pa ja sen 4,00.Da bi se mo gla oda bra ti de bla smre ko vi ne naj veÊe vod lji vo sti za zvuk, mo ra se zna ti kri te rij vanj skog iz gle da, a to su de bla toË ne ci lin driË ne for me, pra ve æi ce, kruæ nog pre sje ka, cen triË nog sr ca, pra vil no na n iza nih go do-va, pot pu no zdra va i s ma lo kvr ga. Osim to ga, poæelj no je da sta bla bu du πto sta ri ja jer naj bo lja je vod lji vost za zvuk kod dr va zdra vih sta ba la sta rih od 200 do 300 go di na, uz raslih u smre ko vim pla nin skim praπu-ma ma iznad 1500 me ta ra, na tlu ko je olakπa va raz vi tak zo ne pro ljet nog dr va.

Izrav no na li cu mje sta o zvuË no sti i ka kvoÊi moæe mo se uvje ri ti sa mi ta ko da de blo uda ri mo sje ki rom ili Ëe kiÊem po povrπi ni s ko je smo zgu li li ko ru (per ku ti ra nje). Ako je zvuk ko ji ta ko na sta je kra tak, ja san i oπ-tar, znak je da je dr vo zdra vo i do bro. ©to je zvuk oπ tri ji to dr-vo bo lje od go va ra za grae nje tam bu ri ca.


»la no vi poæeπ kog »la no vi poæeπ kog ogran ka H©D-a, ogran ka H©D-a, meu osta lim, meu osta lim, po sje ti li su ja mu po sje ti li su ja mu Ba re di ne,Ba re di ne,geo mor fo loπ ki geo mor fo loπ ki spo me nik pri ro de, spo me nik pri ro de, plo vi li Lim skimplo vi li Lim skimka na lom, kuπa li ka na lom, kuπa li istar ske tar tu fe istar ske tar tu fe te bi li u sa sto ji ni te bi li u sa sto ji ni moË var no gamoË var no gatak so di jatak so di ja

Poæeπ ki πu ma ri u Istriri u Istri

vaz da ze le na ma ki ja hrasta cr ni-ke, a na juæ nim sub me di te ran ska li sto pad na ve ge ta ci ja me dun ca i bi je lo ga gra ba. Dojm ljiv je bio i obi la zak Ro mual do ve peÊi ne, 105 m du ge πpi lje, je din stve noga spe leo loπ kog fe no me na u Hr vat-skoj. ©pilja je do bi la ime po fra tru iz re da be ne dik ti na ca, ko ji je na ove pro sto re doπao 1003. go di ne, æi vio u njoj ispo sniË ki te na vr hu br da osno vao sa mo stan. Tre ba istak nu ti ka ko ni jed na πpi lja u nas ne ma ta kvu po vi jest kao ova u Lim sko me ka na lu, Ëi ja je unu traπ njost saËu va la do ka ze o stal nom po sto ja nju æi vo ta joπ iz pra po vi je sti. Za nim ljiv je ula z u πpi lju, vi sok tek 47 cm, a glav na

dvo ra na du ga je sa mo pet do πest me ta ra.

U sa sto ji ni moË var no ga tak so di ja - Poæeπ ki su πu ma ri po sje ti li mje sto Li va de, pri je stol-ni cu istar sko ga tar tu fa, u do li ni ri je ke Mir ne, u ne po sred noj bl i-zi ni Mo to vu na, kuπa juÊi ti je kom or ga n izi ra ne de gu sta ci je bi je li i cr ni tar tuf. Vo di telj Odje la za proiz vod nju U©P-a Bu zet Zden-ko ©i mek upoz nao ih je s obliæ-njom sa sto ji nom moË var no ga tak so di ja, povrπi ne 0,80 ha (Go-spo dar ska je di ni ca Mir na,odjel 4 b), s ka rak te ri stiË nim zraË nim ko ri je njem. Sa sto ji na je osno va-na 1936. go di ne na moË var nom tlu, s dvo go diπ njim sad ni ca ma. Da naπ nja drv na za li ha iz no si 600 m3/ha, pro sjeË na vi si na sta ba la je 35 m, a naj veÊi iz mje re ni pr sni pro mjer je 50 cm. Uz tu sa sto ji nu osam de se tih je go di na proπ lo-ga sto ljeÊa po dig nu ta sa sto ji na povrπi ne 0,70 ha, sa sad ni ca ma iz sta ri je sa sto ji ne.

U vin sko me po dru mu - Ti je kom izleta Ëla no vi su poæeπ-kog ogran ka bi li na obi telj skom go spo dar stvu istar skog vi na ra Fran ca Ar ma na u Viæi na di, 18 km od Po reËa. Obi telj Ar man ge-ne ra ci jama uz ga ja vi no vu lo zu, a sa da ima ju vla stitih sedam hek-ta ra vi no gra da. U nji ho vo me po-dru mu go sti iz Poæe ge kuπa li su mal va zi ju, char don nay te te ran, cr no vi no po ko je mu je po drum gla so vit. Na seo skom go spo dar-stvu Ja dru hi smjeπ te nom u istoi-me nom se lu, na ce sti Viπ njan-Viæi-na da, naπi su πu ma ri ima li veËe ru. U ti piË nome istar skom am bi jen tu po sluæe na su im iz vor na istar ska je la pri prem lje na od do maÊih proiz vo da i na mir ni ca.

Za vri je me pro pu to va nja kra-Êe su vri je me bo ra vi li u πum skim objek ti ma Ka maË nik i Go lu bi njak, na po druË ju U©P-a Del ni ce. U zaπ-tiÊe nom i pri rod no ose buj nom kra jo li ku Ka maË ni ka proπe ta li su se uz ka njon i istoi me ni krπ ki po tok, ko ji se kao de sni pri tok uli je va u ri je ku Do bru, ne da le ko od Vr bov skoga, ruπeÊi se ma njim sla pom. Pri po vrat ku kuÊi or ga -nizi ran je ruËak u ugo sti telj skom objek tu park-πu me Go lu bi njak, u okruæ ju ve li ke li va de i gu ste cr no-go riË ne πu me, oko 1 km uda lje ne od Lo ka va.

Na ula zu u Ro mual do vu peÊi nu

Piπe: Ivica TomiÊFoto: I. Fliszar, H. Zdelar

Sredinom rujna u Hrvat-skoj je boravila skupina od Ëetrdesetak slovaËkih πumara iz Uprave πuma (Le-

snog zavoda) Levice s direktorom Duπanom Krajniakom na Ëelu. Suradnja hrvatskih i slovaËkih πumara traje veÊ desetak godina, istiËe Mladen Slunjski, ruko-voditelj proizvodne sluæbe, koji je zajedno sa suradnicima bio domaÊin slovaËkim πumarima u Hrvatskoj.

Levice su jedna od 26 uprava slovaËkih dræavnih πuma, koja zapoπljava stotinjak ljudi, istiËe ing. Krajniak. Smatra da su ovak-vi oblici struËne suradnje izmeu πumara dviju prijateljskih ze-malja poæeljni jer osim struËne razmjene pridonose upozna-vanju ljudi, obiËaja i prirodnih ljepota zemalja.

Za trodnevnoga boravka slovaËki πumari posjetili su po-druËje uprava πuma Zagreb, Delnice i Senj. Na terenima za-grebaËke podruænice domaÊini su bili rukovoditelj proizvodne sluæbe Æeljko SuËiÊ te zamjenica voditelja U©P-a Zagreb Biserka ©avor. Kratka predavanja odræali su pomoÊnik voditelja Dubravko Janeπ i ravnateljica Parka prirode Medvednica Nives Farkaπ-Topol-nik. Upravitelj ©umarije Velika Gorica Damir Miπkulin upoznao je goste sa ©umarijom Velika Gorica i lugarnicom Kruπak.

Na terenima delniËke po-druænice upoznali su se s pre-bornim naËinom gospodarenja πumama ovoga kraja. Na po-druËju ©umarije Ravna Gora, u Gospodarskoj jedinici Velika Viπnjevica doËekali su ih zam-jenik voditelja U©P-a Delnice Vlado Curl i upravitelj ©umarije Ravna Gora Vilko IvanËiÊ. Zam-

ME–UNARODNA SURADNJA

SlovaËki SlovaËki πumari u πumari u HrvatskojHrvatskoj

jenik voditelja upoznao ih je s osob nom kar tom delniËke po-druænice, a rukovoditelji odjela za ureivanje πuma Boris Pleπe, za ekologiju Æeljko KauzlariÊ, za proizvodnju Denis ©timac, za lovstvo Dario MajnariÊ, iznijeli su podatke o radu i po-slovanju delniËke podruænice. Upravitelj ©umarije Ravna Gora upoznao ih je s radom i poslovanjem ©umarije. Posjetili su i park-πumu Golubinjak.

Posjetili su i senjsku po-druænicu, gdje su se na tere-nima ©umarije Rab upoznali s poπumljavanjem primorskoga bora, obiπli su i park KomrËar u Rabu,te zaπtiÊenu πumu Dundo u predjelu Kalifronta. Zajedno s njima bili su od do maÊina Zdravko VukeliÊ, pomoÊnik upravitelja ©umarije Novi Vindolski, Boris Bela-mariÊ, upravitelj ©umarije Rab, i Vlatko Skorup, umirovljeni πumar iz Senja.

U posebnom programu kojemu je cilj bio upoznavanje turistiËkih destinacija, obiπli su Opatiju i crikveniËko-vinodol-sku rivijeru.

SlovaËki πumari na terenima πumarije Ravna Gora

Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe


Puni pansion Polupansion NoÊenje s doruËkom NoÊenje kn kn kn knJANKOVAC 3 sobe: 2/2, 1,3 220,00 190,00 160,00 140,003 spav.: 3/6 200,00 170,00 140,00 120,00 zajed. kupaonica zajed. kupaonica zajed. kupaonica zajed. kupaonica4 sobe: 4/2 200,00 170,00 140,00 110,002 spav.: 1/14, 1/17 180,00 150,00 120,00 110,00 zajed. kupaonica zajed. kupaonica zajed. kupaonica zajed. kupaonicaFAZANERIJA 8 soba: 8/2 330,00 240,00 150,00 110,00–EDOVICA 6 soba: 6/2 250,00 195,00 140,00 110,00

Boraviπna pristojba plaÊa se posebno.Osiguranje nije obvezatno.

PutniËka agencija Hrvatske πume

ID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. VukotinoviÊa 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, faks 4804 241www.hrsume.hre-mail: [email protected]

turistiËka razglednica

LOVI©TA I LOVA»KE KU∆E U©P-a NA©ICE

Adresa:

U©P Naπice, Strossmayerova 1, 31500 NA©ICE

tel. 031-618-050, 098-445-290, 098-443-235

Loviπte Papuk smjeπte-no je u srcu Slavonije, na pa-dinama istoimene planine. To je loviπte otvorenog brdsko-planinskoga tipa, s uzvisinama od 300 do 1000 metara, a izbrazdano je du-bokim jarcima i uvalama s mjeπovitim πumama bukve, jele, hrasta i graba.

Loviπte se nalazi na pro-storu ©umarije VoÊin i zauzima povrπinu od pribliæno 11.100 ha.

Loviπte LaciÊ-Gloæe nalazi se na dijelu bivπeg velikog loviπta –urenica, na prostoru ©umarije Koπka, i zauzima povrπinu od pri-bliæno 6000 ha.

Na prostorima obaju lovi-πta æive jelen, srna i divlja svinja.

Lovci i drugi gosti mogu se smjestiti u lovaËkim domo-vima –edovica i Fazanerija i u planinarskome domu Jankovac.

CJENIK UGOSTITELJSKIH USLUGA

Planinarski Planinarski domovi ukras su domovi ukras su papuËkih loviπta! papuËkih loviπta!

Piπe: Zoran TimaracFoto: Z. Timarac

JES TI VE BILJ KE

Ru so maËaRu so maËa

Ru so maËa

u vrtu

»e sta povrt na bilj ka je ru so maËa. Jed no ili dvo-go diπ nja je, ko ja nara-ste, ovi sno o uvje ti ma

rasta, od l0 do 50 cm. Ko ri jen je vre te nast, stab lji ka us prav na, ne ka da se gra na. Do nji li sto vi s pe telj ka ma i razliËi to izre za nim ru bo vi ma su u ro ze ti, li sto vi na stab lji ci su uski, sje deÊi.

Cvje ta gotovo ci je le go di ne sit nim, bi je lim cvje tiÊi ma, ko ji su u du gaË kom groz da stom cva tu. Plod je tro ku ta sta lju ska. Ta kve su ne koÊ bi le pa stir ske tor bi ce, od Ëe ga je na sta lo la tin sko ime te bilj ke. U mno gim zem lja ma je za to i u na rod nim je zi ci ma na zi va ju pa stir ska tor bi ca.

Ra ste vr lo br zo i da je mno go sje me na - do 170 ti suÊa (pro sjeË-no l2 do 35 ti suÊa). U ve ge ta ci ji raz vi je Ëe ti ri na raπ ta ja. Pti ce ra do je du sje me i raz no se ga. Za to je ru so maËa πi ro ko ras pro-stra nje ni ko rov na svim tli ma i u raz nim usje vi ma. Osim to ga, raste na li va da ma, paπ nja ci ma, uz pu to ve, æi vi ce, plo to ve i drug-dje u na se lji ma i uz njih.

U XIX. sto ljeÊu su je uz ga ja-li na isto ku Sje ver ne Ame ri ke, a i da nas je uz ga ja ju u ne kim gu sto na se lje nim istoË noeu-rop skim zem lja ma. U Ki ni je uz ga ja ju i πti te, Ëesto i na tli ma ko ja ni su za dru ge kul tur ne bilj-ke. Ima viπe so ra ta, a li sto vi su deb lji i soË ni ji od sa mo ni klih i pro da ju se.

U ki ne skoj na rod noj ku-hi nji li sto vi se πi ro ko ko ri ste za pri pre ma nje raz nih sa la ta, ju ha i glav nih povrt nih je la. U Ja pa nu i In di ji li sto ve pe ku s me som, do da ju u ju he. Sta ri, ze le ni li sto vi da ju do bar bu jon. Od sku ha nih li sto va pri pre ma ju se juπ ne kaπe. U raz na me sna je la do da ju se osuπe ni i u prah usit nje ni li sto vi. Na Kav ka zu

Sto gra ma mla de bilj ke moæeza do vo lji tidnev nu po tre bu Ëo vje ka uvi ta mi ni ma A i C

je ko ri ste za Ëi ste i mi jeπa ne sa la te i ju he. U Fran cu skoj se ru so maËa sma tra de li ka te som i upo treb lja va se za pri pre ma nje oπtr tih sa la ta. U nas, u sje ver noj Dal ma ci ji, ru so maËu ku ha ju sa sla ni nom.

Ru so maËa se ci je ni zbog po seb nog oku sa, ali tre ba la bi i zbog svog sa sta va. Sadræi bje lanËe vi ne, ug ljikohi dra te, or gan ske ki se li ne, tri je slo vi ne, sa-po ni ne, pri liË no mi ne ral nih tva-ri... Vr lo je bo ga ta vi ta mi ni ma, a ima pro vi ta mi na A, vi ta mi na C, D, B2 i K. Vi ta mi na D i B2 ima viπe ne go u li sto vi ma ku pu sa, a pro vi ta mi na A viπe ne go u mr kvi. Sto gra ma mla de bilj ke moæe za do vo lji ti dnev ne po tre be Ëo-vje ka u vi ta mi ni ma A i C.

Ro ze te ru so maËe skup lja ju se u pro ljeÊe, a mla de mo gu i u ka snu je sen. Bilj ku iπËu pa-mo, odreæe mo ko ri jen i do bro ope re mo. Oπ teÊe ne i bo le sne

li sto ve od stra ni mo. Ko ri sti se svjeæa, a moæe se ne ko li ko da na dræa ti u hlad nja ku ili du-bo ko smrz nu ti. No za to ne ma po tre be, jer je ru so maËa Ëe sta bilj ka i moæe se la ko na bra ti. Moæe mo sa mo osuπi ti ne ko li ko ci je lih bi lja ka za Ëaj ne mjeπa-vi ne.

Ka da bilj ka istje ra stab lji ku, li sto vi po sta ju gru bi , pa osim plo do va ni je za upo tre bu u pre-hra ni. Zre le plo do ve osuπi mo za jed no s bilj kom, oËi sti mo od plje ve, osuπi mo i sa me lje mo ili stu ca mo u prah.

Mla di li sto vi ro ze te vr lo su uku sni, ali zbog dlaËi ca da ju neπ to hra pav okus. Ko ri sti mo ih u sa la ta ma, pri je Ëe ga ih ma-lo po pa ri mo vo dom, za ju he ili kao povrt no va ri vo. Moæe se pri pre ma ti sliË no kao πpi nat ili sam lje ti u pi re i do da va ti povrt-nim na ma zi ma. Su hi i usit nje ni li sto vi i plo do vi do bar su zaËin za ju he.

Ru so maËa je i lje ko vi ta bilj-ka, poz na ta joπ sta rim Gr ci ma i Rim lja ni ma, a i da nas se ko ri sti u ki ne skoj i ti be tan skoj me di-ci ni. Pre pa ra ti iz nad zem nog di je la ima ju svoj stvo zau stav-lja nja kr va re nja i dje lo miË nio za sniæa va nje krv nog tlaka. Ko ri ste se i za sp rjeËa va nje unu-traπ njih kr va re nja. Usit nje ni li sto vi mo gu zau sta vi ti ma nja povrπin ska kr va re nja. U Ëaj nim mjeπa vi na ma ru so maËa se ko-ri sti za ËiπÊe nje kr vi, te go be u pro ba vi i dru go.

Ro ze te ru so maËeskup lja ju se upro ljeÊe, a mla demo gu i u ka snuje sen. Bilj ku iπËu pa mo, odreæe mo ko ri jen ido bro ope re mo.Oπ teÊe ne i bo le sne li sto ve od stra ni mo. Ko ri sti se svjeæa, no moæe se ne ko li ko da na dræa ti u hlad nja ku ili du bo ko smrz nu ti

U Fran cu skoj seru so maËa sma trade li ka te som iupo treb lja va se zapri pre ma nje oπtr tihsa la ta. U nas, usje ver noj Dal ma ci ji, ru so maËu ku ha ju sa sla ni nom.Ru so maËa se ci je ni zbog po seb nog oku sa, ali tre ba la bi i zbog svog sa sta va.Sadræi bje lanËe vi ne,ug ljikohi dra te,or gan ske ki se li ne, tri je slo vi ne, sa po ni ne, pri liË no mi ne ral nih tva ri...Vr lo je bo ga tavi ta mi ni ma

Osnovana Hrvatska πumarska komora 6 20 - .: Hrvatske šumecasopis.hrsume.hr/pdf/118.pdf · Broj...

Documents

Transcript of Osnovana Hrvatska πumarska komora 6 20 - .: Hrvatske šumecasopis.hrsume.hr/pdf/118.pdf · Broj...