JutarnjiLISTsubota 19. sije»nja 2013.50MAGAZIN

Usvibnju ovegodine,nakongodina bezgla-vog obavljanjap o n e k a d

(meni) potpuno nejasnihstruËnih i birokratskih zada-taka koji su se svodili na ispu-njavanje obrazaca i formula-ra,slanje izvjeπtaja i tablica,dosegla sam ono πto se u mo-joj profesiji - profesiji znan-stvenika - smatra plafonomprofesionalnog napredova-nja: postala sam redovni pro-fesor u trajnom zvanju.Togproljetnog dana doπla samkuÊi i otvorila bocu boljegplavca.Malom,probranomdruπtvu,koje se okupilo zastolom,rekla sam kako sadnapokon mogu poËeti raditisvoj posao,te - za poËetak -opet poËeti pisati knjige.

Ovo,naæalost,nije πala.Ia-ko sam ih u prvom desetljeÊuakademskog rada napisalanekoliko,dvije posveÊene sli-karstvu u Dalmaciji, jednuKloviÊu, te jednu povijesnukuharicu, otkako sam prijedesetak godina poËela sku-

pljati bodove za redovitogprofesora nisam napisala nijednu. Nisam zato jer nisamimala vremena.A nisam ima-la vremena jer sam tu dugu,iznurujuÊu dekadu moralaispunjavati druge uvjete pro-pisane za napredovanje tzv.pravilima Rektorskoga zbora.Meu ostalim,u to se ubraja-lo objavljivanje radova u me-unarodno priznatim Ëasopi-sima tzv. razine A1 i pisanjapriopÊenja za meunarodneznanstvene skupove.

Znanstveni usponZnam da zvuËi parado-

ksalno, ali u moja posljednjadva izbora u znanstveno-na-stavno zvanje nije se inzisti-ralo na knjigama.Od mene setraæio nastavni rad u svojstvugostujuÊeg profesora u ino-zemstvu i izrada novih stu-dijskih programa, preddi-plomskoga,diplomskoga i do-ktorskoga studija u skladu sprovedbom bolonjske dekla-racije.Od mene se traæilo vo-enje znanstveno-istraæiva-Ëkog projekta,obnaπanje “ne-ke od Ëelnih duænosti” u stru-kovnoj asocijaciji i na moje-mu visokom uËiliπtu. Uzmentorstvo na magistarskimi doktorskim radovima,traæi-li su se zajedniËki radovi u su-radnji s novacima i doktoran-tima.Poæeljno je bilo i objavi-ti zajedniËki rad sa studen-tom. Naravno, meu uvjeti-ma su bili objava udæbenika iskripata ili objava tzv.web-bi-ljeæaka s predavanja. Nara-vno, i mentorstvo nazavrπnim i diplomskim rado-vima.Da ne zaboravim,traæiose i uredniËki rad na knjiga-

ma ili znanstvenim zbornici-ma, sudjelovanje u ure-dniπtvu Ëasopisa, recenzent-ski rad na studijskim progra-mima,znanstvenim projekti-ma,znanstvenim radovima iknjigama.

I onda je sve to zavrπilo:nakon Ëetrdeset izvornihznanstvenih radova (A1), odËega sedam objavljenih u ino-zemstvu, dvadeset i dvaizvorna znanstvena rada (A2)i deset znanstvenih radova uzbornicima te 29 izlaganja naznanstvenim skupovima uzemlji i inozemstvu konaËnosam se namjeravala bavitiiduÊom (davno zapoËetom)knjigom. Kad je prije nekoli-ko dana - kao grom iz vedraneba - uslijedio medijski na-pad na moju vrstu,znanstve-nike iz podruËja humanisti-Ëkih znanosti djelatne pri Mi-nistarstva znanosti, obrazo-vanja i πporta.Temeljio se najavno predstavljenim (pris-ustvovao je i prof.dr. Saπa Ze-lenika, pomoÊnik ministraznanosti, obrazovanja i spor-ta) rezultatima istraæivanji-

ma dr. Maje JokiÊ(znanstvene savjetnice u In-stitutu za druπtvena istraæi-vanja), Kreπimira Zaudera iSrebrenke Letine o citirano-sti radova hrvatskih znan-stvenika na najuglednijimsvjetskim citatnim bazama ibrojnosti njihovih autorskihznanstvenih knjiga u razdo-blju od 1999.do danas.

Iznesena je porazna tvr-dnja da hrvatski znanstveni-ci,i to oni u najviπem statusuznanstvenog savjetnika (kojiodgovara na fakultetima zva-nju redovitog profesora)uopÊe nemaju ili imaju mini-malan broj radova citiranih uprestiænim znanstvenim re-ferentnim bazama kao πto suWeb of Science (4,2 postodruπtvenjaka, humanista iznanstvenika umjetnikaobjavilo je rad u meunaro-dnim Ëasopisima koje inde-ksira WoS) i Scopus,a k tomuih je vrlo malo objavilo znan-stvenu autorsku knjigu nainozemnom jeziku kod nekogod prestiænih svjetskih izda-vaËa kao πto su Springer, El-sevier,SAGE,Routlige,Acade-mic Press i Chanel View. Pritome su na stup srama kaonajgori u svojoj vrsti dospjeliznanstvenici iz podruËjadruπtvenih i humanistiËkihznanosti.

Ima li iznimaka?Ujedno, tako smo se kao

branπa, nakon napisa posve-Êenih prodaji ispita na hrvat-skim fakultetima, opet naπlina medijskoj vjetrometini,ovaj put oblaÊeni kao lijenËi-ne i nesposobni, ukratko ne-adekvatni da se na nas troπi

toliki silni novac poreznihobveznika. PomoÊnik mini-stra ocijenio je rad dr. JokiÊznaËajnim doprinosom Mini-starstvu i strateπkim tijelimau analizi znanstvene produ-ktivnosti i uopÊe znanstveneaktivnosti u RH, te istaknuoda su istraæivanja posebicevaæna za podruËja druπtvenihi humanistiËkih znanosti ko-ja se, baπ zbog toga, morajujoπ snaænije profilirati i nameunarodnoj razini. Ponu-kana, provela sam iduÊe po-podne pretraæujuÊi bazu Sco-pus.Uslijedilo je iznenaenje.Viktor ÆmegaË (Ëovjek od ko-jega Nijemci naruËuju povi-jest njemaËke knjiæevnosti) utoj bazi ima - znate koliko ra-

dova? Nula.Slobodan Prospe-rov Novak (predavao naYaleu) - nula. Radoslav Kati-ËiÊ (bio πef slavistike u BeËu)- nula.Tvrtko Jakovina - Ëijeeseje Ëesto Ëitate na stranica-ma Jutarnjeg - ima dva. IvoGoldstein nula.Nenad Cambj- institucija hrvatske arheo-logije - tri.

Tomislav Raukar, moædanajbolji hrvatski povjesniËar,ima jedan,koliko i - pazi sad!- Ivo Sanader. Ajde, ima iiznimki: Vladimir Biti ima ihËak osam,a Hrvoje TurkoviÊ -Ëovjek koji je napisao dvade-setak knjiga o teoriji filma -“Ëak” pet.No,i te iznimke bli-jede u usporedbi s priro-doznanstvenom konkurenci-

jom. Vladimir Paar tako uScopusu ima 200 radova, Mi-roslav Radman 162, DraganPrimorac 80, Radovan Fuchs39,a sam pomoÊnik ministraSaπa Zelenika 13. Ustanovilasam tako i da Ivana PrijateljPaviËiÊ (tj.- ja) ima citirana 2rada!

»asopisi izvan bazeOd hrvatskih Ëasopisa u

kojima sam objavljivala citi-rani su jedino radovi (i to nesvi) iz Ëasopisa za crkvenupovijest Croatica CristianaPeriodica, te iz rijeËkog Ëaso-pisa Ikon. Nijedan od ugle-dnih talijanskih Ëasopisa zapovijest umjetnosti, poputArte veneta,Venezia Arti i Ar-

te Documento nije u toj bazi.Najugledniji hrvatski Ëasopi-si iz podruËja povijesnih zna-nosti - nisu u toj bazi.

Iznesene Ëinjenica jasnopokazuju da baze poput sco-pusa nisu, ili barem nisu po-uzdano mjerilo neËijeg uspje-ha i vrsnoÊe u naπim druπtve-nim i humanistiËkim znano-stima. Naæalost, prigodomiznoπenja rezultata dr. JokiÊu medijima javnost nije bilaupoznata kako dvije uglednespomenute baze ponajviπeprate citiranost radova uznanstvenim publikacijamaiz podruËja medicinskih, te-hniËkih i prirodoslovno-ma-tematiËkih znanosti,a veomasporadiËno iz humanistiËkog

HRVATSKE ZNANSTVENIKE STRANCI NE CIT

VIKTOR ÆMEGA»

Kakva je to ba...u kojoj je Ivo

znanstvenik od V

U bazi Scopus ÆmegaË,Ëovjekod kojeg Nijemci naruËuju da

piπe povijest njemaËkeknjiæevnosti,ima nula

radova! S.P.Novak,RadoslavKatiËiÊ,Ivo Goldstein,svi -

nula! ASanader - jedan.PiπeIvana Prijatelj PaviËiÊ

d

RADOSLAV KATI»IΔ

SLOBODANPROSPEROV NOVAK

GERMANIST IZ »IJEPOVIJESTI KNJIÆEVNOSTI

U»E MLADI NIJEMCIBROJ RADOVA U BAZI

SCOPUS -NULA

POVJESNI»ARKNJIÆEVNOSTI,

PREDAVA» NA YALEUBROJ RADOVA U BAZI

SCOPUS -NULA

LINGVIST, ©EF SLAVISTI»KEKATEDRE U BE»U

BROJ RADOVA U BAZISCOPUS -NULA

d