MjeseËnik “Hrvatske πume”casopis.hrsume.hr/pdf/078.pdf · 2009. 2. 16. · SISAK, 1979....

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

MjeseËnik “Hrvatske πume”IzdavaË: “Hrvatske πume”d.o.o. Zagreb

Direktor: Æeljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. LonËariÊ,Miroslav Mrkobrad, VesnaPleπe i Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ,Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, »edomirKriæmaniÊ, Ladislav Jursik,Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autorateksta.

Priprema i tisak:

Zagreb, Savska c. 31

Naklada:6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U tu cijenu nije uraËunat PDV,koji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:Na Æumberku- Marko PeËareviÊ

Zadnja stranica:MiliÊ peÊina kod Obrovca- Ivana ©ariÊ

1Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

u ovom broju

LIPANJ

KapitalK ad je 8. travnja ove godine

TrgovaËki sud udario æig nadokumente, Ëime su Hrvatskeπume iz javnog preoblikova-

ne u trgovaËko druπtvo s ograniËenomodgovornoπÊu, time ni izdaleka nisu bi-le rijeπene neke statusno-pravne dvoj-be. Naprotiv. Nova tvrtka registriranaje s kapitalom na temelju bilance od30. rujna 2001. (neπto viπe od 1,1 mi-lijardu kuna), πto znaËi da πume i πum-sko zemljiπte nisu uπle u vlasniπtvoDruπtva. (Da su uπle u temeljni kapitalnovoga druπtva, on bi iznosio oko 23milijarde kuna! PopriliËna razlika). Ti-me su otvorena mnogobrojna pitanjaiz svakodnevnoga æivota, moæda naprvi pogled nevaæna, no ponekad i ap-surdna.

“Zbog navedenih statusnih promje-na nije adekvatno rijeπeno pitanje di-jela materijalne imovine na isknjiæe-nom zemljiπtu..” nalaz je i miπljenje irevizije. Odnosi se to na πumske ceste,zgrade i ostalu materijalnu imovinu.Evo primjera πumskih cesta. Po jednomtumaËenju gornji sloj ceste (πljunak,kamen) bio bi kapital novoga trgovaË-kog druπtva jer je investiralo u taj ka-men, a donji sloj, Ëestica na kojoj jecesta, e to ne bi ulazilo u kapitalDruπtva! Dalje, pitanje odπtete za iz-dvajanje πuma za neke javne (npr.pro-laz dalekovoda) ili druge potrebe. Ko-me Êe iÊi odπteta? Po nekim tumaËe-njima u dræavni proraËun, jer dræavaje vlasnik πume. Ali onda se postavljapitanje iz kojih Êe sredstava Hrvatskeπume financirati podizanje novih πumakako bi nadoknadile one posjeËene. Tuje i naËelno pitanje, koji Êe to gospo-dar investirati u neπto πto nije njegovo.Nadalje, kod svakog investiranja i po-dizanja kredita, lakπe ga je dobiti akoje kapital veÊi...

Ovo nije pledoaje za davanje πuma iπumskog zemljiπta u vlasniπtvo Hrvat-skih πuma d.o.o., uostalom to je rijeπeno,veÊ je pokuπaj skretanja pozornosti nato da bi neke ‘æivotne’ stvari trebalopravno toËno definirati, da se zna tko,πto i kako. Uostalom, i u ostalim europ-skim zemljama pitanje vlasniπtva naπumama razliËito je rijeπeno. Hrvatskao tom pitanju ne treba traæiti uzore, ne-go gledati svoje specifiËnosti - ali sve toi pravno odrediti. (m)

5., 34. PROPADANJE ©UMAEuropa zabrinuta za svoje πume

9. RESTRUKTURIRANJEOsposobljavanje ljudi trajni je cilj!

11. SURADNJA©vedski vlasnici πuma posjetili Hrvatsku

12.-13. DAN ZA©TITE OKOLI©A, 5. LIPNJAÆubor vode glas je oca moga oca, rijeke su naπa braÊa...

14.-15. ©ume su nezamjenjiv Ëinitelj u zaπtiti okoliπa

16.-18. ©UMSKE RAZGLEDNICEJoπ kad bi se imalo komu prodati drvo!

18.-19. INOVACIJESijaËica za æir kreÊe u proizvodnju

20.-21. SPORTPobjedniËki krug VinkovËana

22.-23. EKOLO©KA PROIZVODNJAEkoproizvodnja je buduÊnost i Hrvatske πume ne smijuizostati!

24.-26. MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVABrijestovi (Ulmus)

26.-27. ©UMSKO GRA–EVINARSTVONove ceste na Kordunu

28. ©UMARIJA MAKARSKANove prometnice kao protupoæarna preventiva

28.-30. GLJIVELipika, vrganji, prava tigrica...

30. URBANO ©UMARSTVORovinjski πumari vraÊaju stare pozicije

31. UZ RUB ©UMEVeliki Tabor, biser Hrvatskoga zagorja

32.-33. ÆIVOTPrije nego πto nestane posljednji vapnar...

35. LOV I RIBOLOVU loviπtu Biokovo do daljnjega samo uzgoj i zaπtita divljaËi

39. OBLJETNICE20 godina hotela Quercus

40. FLORAART 2003.Misli na sutra

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME2

U Meunarodnoj godini Ëistevode i πumari su 107. skupπti-nu Hrvatskoga πumarskogdruπtva, u okviru ovogo-

diπnjih Dana hrvatskoga πumarstva, po-svetili odnosu πume i vode. Savjetova-nje o temi Uloga πumarstva u zaπtiti ioËuvanju pitke vode, na Skupπtini uÆupanji 20. lipnja, uvodno Êe otvoritipredsjednik H©D-a prof. Slavko MatiÊ.Poticajne referate pripremili su i prof.Branimir PrpiÊ (Utjecaj tehniËkih za-hvata u prostoru na nizinske πume) temr. Ivica MilkoviÊ iz Hrvatskih πuma,koji Êe govoriti o Ulozi πumarstva u na-cionalnom programu opaæanja, zaπti-te i oËuvanja slatkih voda.

Ovogodiπnji Dani hrvatskoga πumars-tva, koji Êe se u slavonskoj πumarskoj me-tropoli Vinkovcima odræati od 14. do 21.lipnja, bit Êe popraÊeni nizom manife-stacija. Bit Êe to πumarski dani u Kozar-Ëevu kraju. Sretan je onaj narod koji znacijeniti πto je πuma, napisao je veliki πumari knjiæevnik u svojoj priËi Slavonska πuma,a brojni hrvatski πumari kroz dva su sestoljeÊa odræivog i struËnoga gospodare-

dani hrvatskoga πumarstva, vinkovci, 14.-21. lipnja

NIZ MANIFESTACIJA ZA DANE ©UMARSTVA

Sretan je onaj narod koji znacijeniti πto je πuma...

nja tim nacionalnim bogatstvom trudiline zaboraviti tu misao, posebno Slavon-ci koji svojim specifiËnim odnosom pre-ma πumi i zemlji uzdiæu to blago.

O programu Dana veÊ smo okvirnopisali, ovaj put donosimo toËan raspo-red svih dogaanja u Vinkovcima iokolnim mjestima toga ´πumarskogatjedna’, koji Êe kulminirati zbivanjimaposljednja dva dana odræavanjem sav-jetovanja i natjecanja sjekaËa.

Subota, 14. lipnja - Natjecanje πuma-ra tenisaËa na terenima Teniskoga klu-ba u Vinkovcima; testiranje boriliπta zanatjecanje sjekaËa u Parku Lenije uVinkovcima

Ponedjeljak, 16. lipnja - OtvaranjeRetrospektivne slikarske kolonije Rabrau Galeriji Vinkovci

Utorak,17. lipnja - Konferencija zanovinare na kojoj Êe biti predstavljeniEkoprogram O© Josipa LovretiÊa iz Oto-ka, klonska sjemenska plantaæa Petko-vac, zaπtiÊeni rezervat πumske vegeta-cije Loæe te zaπtiÊeni objekt Virovi

Srijeda, 18.lipnja - Postavljanje spo-men-biste πumaru, akademiku Mirku

VidakoviÊu, na podruËju klonske plan-taæe u Naπicama

Petak, 20. lipnja - u 10.30 sati re-dovita 107. skupπtina Hrvatskogaπumarskog druπtva u kinu Mladost uÆupanji te savjetovanje o zaπtiti i oËu-vanju pitkih voda. Istoga Êe se dana u20 sati u vinkovaËkome hotelu Admi-ral odræati sveËana akademija

Subota, 21. lipnja - 8.30 sati, Park Le-nije u Vinkovcima - poËetak natjecanjasjekaËa,

- 9.30 sati - otvorenje πumarskeizloæbe u dvorani u neposrednoj blizi-ni boriliπta,

- Streliπte LU Vukovar, 9 sati, poËe-tak natjecanja u trapu.

PodsjeÊamo da je 4. natjecanje sje-kaËa Hrvatskih πuma u Vinkovcimaujedno i izborno - trojica najuspjeπni-jih zastupat Êe hrvatsku na europskomei svjetskom prvenstvu sjekaËa koje se,inaËe, kao i ovo u Hrvatskoj, odræavasvake dvije godine. Prvo natjecanje rad-nika sjekaËa, otkako je 1991. godineosnovano jedinstveno poduzeÊe Hrvat-ske πume, odræano je u okviru Danahrvatskoga πumarstva 1995. godine uKinkovu (Uprava πuma Bjelovar). Go-dine 1997. natjecanje nije odræano, po-tom je 2. natjecanje, 1999., odræano naBjelolasici (U© Ogulin), te 3. na Jarunuu Zagrebu 2001. godine. (m)

Dva srediπnjadogaajaDanahrvatskogaπumarstvazbit Êe se upetak isubotu, 20. i21. lipnja,kada seodræavaSkupπtinaHrvatskogaπumarskogdruπtvaposveÊenaodnosu πumei vode, te 4.natjecanjesjekaËa


O d 1964. godine do uoËiosamostaljenja Hrvatske,odræano je ukupno 27republiËkih natjecanja, dok

su u samostalnoj Hrvatskoj do danasodræana Ëetiri dræavna prvenstva. Premauspjeπnosti isticali su se radnici izvinkovaËke, delniËke i bjelovarskeuprave. Evo pregleda svih natjecanja.

I. PETEHOVAC - DELNICE, 1964.Ekipa: ©G “Mojca Birta”, BjelovarPojedinac: Nikola VinkoviÊ,©G ”Mojca Birta”

II. VELIKA - SLAVONSKA POÆEGA,1965.Ekipa: ©G “Mojca Birta”, BjelovarPojedinac: Stjepan Duh, ©G “MojcaBirta”, Bjelovar

III. VU»EDOL - VUKOVAR,VINKOVCI, 1966.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Anton Volf, ©G Delnice

XI. VINKOVCI, 1974.Ekipa: ©G “Mojca Birta”, BjelovarPojedinac: Ivan Crnjak, ©G “Hrast”,Vinkovci

XII. STRMAC - NOVA GRADI©KA,1975.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Drago Tomac, ©G Delnice

XIII. AERODROM LU»KO - ZAGREB,1976.Ekipa: ©G DelnicePojedinac: Nedjeljko AnikiÊ,©G “J. Kozarac”, N. Gradiπka

XIV. JEZERO ©ODERICA -KOPRIVNICA, 1977.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Mato MaruπiÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

XV. KARLOVAC, 1978.Ekipa: ©G SisakPojedinac: Ivan Grizelj, ©G “Hrast”,Vinkovci

Tradicija dugaËetiri desetljeÊa

POVIJEST HRVATSKIH NATJECANJA DRVOSJEËA

IV. JASIKOVAC - GOSPI∆, 1967.Ekipa: ©G DelnicePojedinac: Josip Volf, ©G Delnice

V. GOLUBINJAK - LOKVE -DELNICE, 1968.Ekipa: ©G DelnicePojedinac: Mile Mataja, ©G “Hrast”,Vinkovci

VI. MATI∆ POLJANA - MRKOPALJ -DELNICE, 1969.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Drago RuæiÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

VII. GOLUBINJAK - LOKVE -DELNICE, 1970.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: SreËo KlariÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

VIII. NA©ICE, 1971.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Anton Volf, ©G Delnice

IX. JEZERO SABLJACI - OGULIN,1972.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Mile Mataja, ©G ”Hrast”,Vinkovci

X. JEZERO PETNJA - SLAVONSKIBROD, 1973.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Drago RuæiÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

XVI. KOTAR ©UMA - PETRINJA,SISAK, 1979.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Drago Tomac, ©G Delnice

XVII. PARK ©UMA - VARAÆDIN,1980.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Marko LameπiÊ, ©G“Hrast”, Vinkovci

XVIII. VO∆IN - PODRAVSKASLATINA, 1981.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Drago RuæiÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

XIX. JASENOVAC - NOVAGRADI©KA, 1982.Ekipa: ©G DelnicePojedinac: Marko LameπiÊ,©G “Hrast”, Vinkovci

XX. KOZARAC - DARDA, 1983.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Antun AleksiÊ, ©G “Hrast”,Vinkovci

XXI. KINKOVO - VIROVITICA, 1984.Ekipa: ©G “Hrast”, VinkovciPojedinac: Marko LameπiÊ, ©G“Hrast”, Vinkovci

XXII. VRBOVSKO, 1985.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”, VinkovciPojedinac: Antun AleksiÊ, RO©“Slavonska πuma”, Vinkovci

XXIII. KARLOVAC, 1986.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”,VinkovciPojedinac: Marko LameπiÊ, RO©“Slavonska πuma”, Vinkovci

XXIV. ZVE»EVO - SLAVONSKAPOÆEGA, 1987.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”,VinkovciPojedinac: Nediljko MatiÊ, RO©“Slavonska πuma”, Vinkovci

XXV. GOLUBINJAK - LOKVE,DELNICE, 1988.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”,VinkovciPojedinac: Marko LameπiÊ, RO©“Slavonska πuma”, Vinkovci

XXVI. KOTAR ©UMA - PETRINJA,SISAK, 1989.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”, VinkovciPojedinac: Ilija LukiÊ, RO© “Slavonskaπuma”, Vinkovci

Pripremio:A. Z. LonËariÊ

XXVII. VINKOVCI - PARK LENIJE, 1990.Ekipa: RO© “Slavonska πuma”, VinkovciPojedinac: Marko LameπiÊ, RO©“Slavonska πuma”, Vinkovci

Poslije rata, u samostalnoj Hrvatskojodræana su samo Ëetiri dræavnanatjecanja. Bez premca bili subjelovarski natjecatelji.

I. KINKOVO - VIROVITICA, 1994.Ekipa: Uprava πuma BjelovarPojedinac: Darko PauliÊ, U© Bjelovar

II. NOVI VINODOLSKI - SENJ, 1995.Ekipa: Uprava πuma BjelovarPojedinac: Darko PauliÊ, U© Bjelovar

III. BJELOLASICA - OGULIN, 1999.Ekipa: Uprava πuma BjelovarPojedinac: Drago BertoviÊ, U© Bjelovar

IV. JARUN - ZAGREB, 2001.Ekipa: Uprava πuma VinkovciPojedinac: Ilija LukiÊ, U© Vinkovci


PokretaË,animator izaljubljeniku natjecanja

U SPOMEN NAIVANA MATO©EVI∆A,DIPL. ING. ©UMARSTVA

kaËa, pokojnog Ivana MatoπeviÊa,diplomiranoga inæenjera πumars-tva. U predveËerje 5. natjecanja

sjekaËa Hrvatskih πuma u njegovim Vin-kovcima, prigoda je da se prisjetimo to-ga zasluænoga slavonskoga πumara.

U bivπem ©umskome gospodarstvu“Hrast”, Vinkovci, u ©umariji Lipovac,odræano je 1962. godine Prvo proizvod-no natjecanje radnika πumarstva Hrvat-ske. Pobjednik je bio radnik ©umarije Gu-nja Mile Mataja, a od tada pa sve do Do-movinskoga rata tom se natjecanju pri-davala duæna pozornost; idejni voa ikreator svih uspjeha diljem Hrvatske i πirebio je pokojni Ivan MatoπeviÊ, dipl. ing.πumarstva, Ëovjek neiscrpne energije iËeliËne discipline.

Roen je 23. prosinca 1933. godine umalome slavonskom selu IlaËa u Vuko-varsko-srijemskoj æupaniji, a nakonzavrπene Gimnazije u Vinkovcima i©umarskoga fakulteta u Zagrebu cijeliradni vijek, do iznenadne smrti (20. si-jeËnja 1990.), radio je u bivπem ©um-skome gospodarstvu “Hrast”, Vinkovci,odnosno RO© “Slavonska πuma”. Natje-catelji iz poznatoga SpaËvanskog baze-na pod njegovim su nadzorom uvjerlji-vo carovali poligonskim natjecanjimaviπe od 25 godina. Najbolji natjecatelj ubivπoj dræavi bio je Marko LameπiÊ, umi-rovljeni sjekaË ©umarije Otok, koji je uposljednjih 30 godina sedam puta bioprvak “Slavonske πume”, πest puta prvakHrvatske, dva puta prvak Jugoslavije, asudjelovao je i na tri svjetska natjecanja.

Brojna priznanja, diplome, zlatnaodliËja nisu rezultat sluËajnosti, veÊ mu-kotrpnoga dugogodiπnjeg organiziranogai discipliniranog rada natjecatelja na Ëe-lu s pok. I. MatoπeviÊem. Bio je velikianimator, a njegovo iskustvo i znanje ste-Ëeni su na gotovo 200 natjecanja.

Piπe:Zvonko

PeiËeviÊ

Foto:Zvonko

PeiËeviÊ

zaπtita πuma

Mudrost, znanje i dugogo-diπnje iskustvo krasili sujednog od utemeljiteljanatjecanja radnika sje-

com na koju je prenesena briga za drvonjihove zemlje, posadili su po jedno sta-blo koje simbolizira tu zemlju. Republi-ku Hrvatsku dostojno je predstavljalo sta-blo hrasta luænjaka, koje je zbog svojihobiljeæja, ljepote i dugovjeËnosti pozna-to πirom Europe i svijeta.

Na Konferenciji su sudjelovali pred-stavnici iz 44 zemlje, uz velik broj me-unarodnih institucija i promatraËa, a Re-publika Hrvatska tom je prigodom pot-pisala dokument “BeËku deklaraciju” isljedeÊe rezolucije:

Rezoluciju broj 1. JaËanje zajedniËkihdjelovanja za odræivo gospodarenje u Eu-ropi kroz meusektorsku suradnju i na-cionalne programe πumarstva,

Rezoluciju broj 2. JaËanje gospodar-ske vitalnosti odræivog gospodarenjaπumama u Europi,

Rezoluciju broj 3. OËuvanje i jaËanjesocijalnih i kulturnih dimenzija odræivoggospodarenja πumama u Europi,

Rezoluciju broj 4. Zaπtita i poveÊanjebioloπke raznolikosti πuma u Europi, i

Rezoluciju broj 5. Promjene klime iodræivo gospodarenje πumama u Eu-ropi.

U sklopu prvog dana Konferencijeodræani su multilateralni razgovori sudi-onika i promatraËa podijeljenih u ukup-

Od 28. do 30. travnja 2003. go-dine u BeËu je odræana 4. kon-ferencija o zaπtiti πuma u Euro-pi, na kojoj je sudjelovalo i iza-

slanstvo Republike Hrvatske u kojemusu bili predstavnici Ministarstva poljo-privrede i πumarstva na Ëelu s prof. dr.sc. Ivicom Grbcem, pomoÊnikom mini-stra za πumarstvo i lovstvo, i Ëlanom iza-slanstva Ivanom Iπtokom, naËelnikom uUpravi πumarstva i lovstva.

DomaÊini Konferencije u BeËu bili suRepublika Austrija i Poljska, uz struËnu iorganizacijsku pomoÊ Norveπke i Portu-gala. Do sada su odræane ukupno tri mi-nistarske konferencije o zaπtiti πuma (Stra-sbourg 1990. godine, Helsinki 1993. go-dine i Lisabon 1998. godine), na kojimaje aktivno sudjelovala i Republika Hrvat-ska i na njima potpisala sve predloæenerezolucije.

Konferenciji je prethodio niz priprem-nih sastanaka na razini struËnjaka, kojisu pripremili nacrte deklaracije i rezolu-cija πto su ih ministri, odnosno voe iza-slanstava zemalja sudionica potpisali nazavrπetku Konferencije, 29. travnja 2003.godine.

Nakon sveËanog otvorenja Konferen-cije, ministri odnosno voe izaslanstavaiz svake zemlje sudionice, zajedno s dje-

4. MINISTARSKA KONFERENCIJA O ZA©TITI ©UMA UEUROPI, BE», AUSTRIJA, 28. - 30. TRAVNJA 2003.

Hrvatska potpisalaBeËku deklaracijuo zaπtiti πumaNa 4. ministarskoj konferenciji o zaπtiti πuma, kojoj suprisustvovali predstavnici 44 zemlje, meu kojima i Hrvatske,potpisana je BeËka deklaracija o zaπtiti πuma, s pet rezolucija

Piπe:dipl. ing. Ivan Iπtok

Sudionici Konferencije u BeËu


A tmosfersko oneËiπÊenje (aero-polucija), poznatije kao “smog”(rijeË nastala 1905. spajanjemrijeËi smoke i fog), uoËava se veÊ

u 13. stoljeÊu, kada veÊina kuÊa dobivadimnjake i kada gradovi doæivljavaju na-glu preobrazbu.

Atmosfersko oneËiπÊenje kao poslje-dica izgaranja ugljena zabiljeæeno jepotkraj srednjeg vijeka. ©tetne posljedi-ce ugljenog dima zabiljeæene su u 17.stoljeÊu u Engleskoj. Joπ davne 1661.godine publicist Johan Evelyn objavioje raspravu Fumifugium, u kojoj opisu-je πtetne posljedice oneËiπÊenog zrakaiznad Londona. Grad je bio zaogrnutoblakom crnog dima, a zbog nedostat-ka ultraljubiËastog zraËenja arheolozi suu kosturima otkrili nedostatke vitaminaD. U iduÊem stoljeÊu, kada se naglo

razvija industrijalizacija u gradovima,sve veÊi broj stanovnika ima zdravstve-ne probleme zbog visoke koncentraci-je ugljikova dioksida u atmosferi. U Pa-rizu je 1898. godine donesen zakon kojizabranjuje emisiju gustoga crnog dimanad samim gradom. U Velikoj Britanijije 1853. donesen zakon protiv πtetnogdjelovanja dima (Smoke NuisanceAbatment Act). Katastrofalne posljedi-ce oneËiπÊenja zraka dogodile su se1952. godine u Londonu, kada je smogizazvao potpuni mrak usred bijela da-na, koji je potrajao nekoliko minuta, anjegovi otrovi uzrokovali su smrt okoËetiri tisuÊe ljudi. Nakon tog dogaaja1956. godine donesen je zakon CleanAir Act, kojim se proπiruje kontrola πkod-ljivih plinova na kuÊne izvore te na in-dustrijske.

ATMOSFERSKO ONE»I©∆ENJE KAO JEDAN OD UZROKAPROPADANJA ©UMA

Europa zabrinutaza svoje πumeOd 24. do 28. svibnja Zagreb je prvi put bio domaÊinsastanka struËnih skupina za praÊenje utjecajaoneËiπÊenja zraka na πume, na kome je sudjelovalosedamdesetak struËnjaka iz trideset zemalja. Oni surazmatrali izvjeπÊe o stanju πuma u Europi 2002. godine

Piπe:mr.sc.JadrankaRoπa

Hrvatske πume joπ uvijek manje oπteÊene od europskog prosjeka

Nastavak nastranici 34

no pet skupina, i to: vlasnici πuma,πumarska industrija, socijalne nevladineorganizacije, nevladine organizacije zazaπtitu okoliπa i znanstvene zajednice.

Ministar, odnosno voa izaslanstva izsvake zemlje sudionice, te predstavnicimnogobrojnih meunarodnih organiza-cija u kratkim su izjavama iskazali svojestavove i trenutaËno stanje u provedbirezolucija, kao i smjernicama i dokumen-tima koji Êe se donijeti poπtujuÊi potpi-sane rezolucije, radi odræivog gospoda-renja πumama i oËuvanja bioraznoliko-sti u njima. Moramo istaknuti da je izja-va Republike Hrvatske dobro prihvaÊe-na, te je Ëak jedan njezin dio citiran uzavrπnom izlaganju, πto je pokazatelj po-zitivnog pristupa naπe zemlje u vezi srjeπavanjem nagomilanih problema uzaπtiti πuma.

Tijekom Konferencije odræano je viπenesluæbenih sastanaka i kontakata s pred-stavnicima zemalja sudionica; za tih su-sreta prikupljene su odreene informa-cije i dogovoreni susreti koji Êe zasigur-no uvelike pomoÊi pri provedbi zapo-Ëetih reformi u πumarskome sektoru Re-publike Hrvatske.

Osnovna je poruka Konferencije, a sa-dræana je i u potpisanoj deklaraciji i re-zolucijama, da πumama kao prirodnimbogatstvom treba upravljati na naËin ko-ji promiËe odgovorno, druπtveno korisnoi ekonomski odræivo gospodarenje πuma-ma, pridræavajuÊi se naËela potrajnogagospodarenja πumama i oËuvanja bio-raznolikosti. Potpisom na dokumente Re-publika Hrvatska dala je jasan znak daje odluËna i u podruËju zaπtite i oËuva-nja πuma provoditi opÊeprihvaÊene me-unarodne kriterije i principe, ugraditi ihu domaÊe zakonodavstvo, te na taj na-Ëin poduprijeti naπ ulazak u europske in-tegracije.

Moramo istaknuti da je nacrt deklara-cije i rezolucija prije potpisivanja dostav-ljen svim vaænim πumarskim institucija-ma u Republici Hrvatskoj (Hrvatskomeπumarskom druπtvu, Akademiji πumar-skih znanosti, ©umarskom fakultetu,©umarskom institutu, Hrvatskim πuma-ma d.o.o.) na oËitovanje i sve su ihbezrezervno podræale, s naglaskom navaænost potpisivanja tih dokumenata zarazvoj πumarstva, posebice u dijelu zaπti-te i obnove naπih πuma.

SljedeÊa Konferencija o zaπtiti πuma uEuropi planira se odræati u Poljskoj.

Osnovna je porukaKonferencije da πumama kaoprirodnim bogatstvom trebaupravljati na naËin kojipromiËe odgovorno,druπtveno korisno iekonomski odræivogospodarenje, pridræavajuÊise naËela potrajnoggospodarenja πumama ioËuvanja bioraznolikosti

Piπe:mr. sc.JadrankaRoπa


ekologija


KAKO SU IZGRADNJOM HIDROELEKTRANA NESTALE ©UME UZ DRAVU

Neodræivi razvoj enja buduÊnosti, oni su najËeπÊe bliæerazaranju nego uspostavi ravnoteæe.Eko-socijalno træiπno gospodarstvo, kaopretpostavka, vjerojatno je jedini buduÊiokvir koji nam dopuπta odræivost i spo-sobnost za buduÊnost na ovome plane-tu. Naπi su razvojno-gospodarski cilje-vi najËeπÊe najavljeni od politiËara, noonda svi moramo znati da ih ostvarivatimogu samo struËnjaci. No tu ne presta-je igra s opasnoπÊu. Nedostaje li struË-njacima moral, onda se opasnost od po-sljedica ozbiljno uveÊava. Moæda vri-jeme u kojem æivimo moæemo nazvativremenom u kojem se svaka vrlina ipoπtenje ismijava, no pravedan i nepot-kupljiv sudac bit Êe, i veÊ jest, priroda;ona nikad ne laæe, niti ne kaæe jedno, amudrost drugo.

»emu i zaπto takav uvod i ove misli?

Podizanje hidroelektranai propadanje πuma uzDravu

Izgradnjom nekoliko sustava hidro-elektrana s akumulacijama, dovodnim,odvodnim kanalima i drugim infrastruk-turnim objektima na rijeci Dravi (HE Va-raædin, HE »akovec i HE Dubrava), iz-dvojeno je viπe od 2000 ha πumskihpovrπina, eliminirane su poplave - ukrat-ko, vrlo je ozbiljno poremeÊena eko-loπka ravnoteæa prirodnih ritskih πuma,u kojima dominiraju vrbe i topole. Nji-hov opstanak i razvoj vezani su uz rije-ku, njezin tok, vodostaj, ritam poplavai posebno reæim podzemnih voda. Izo-stanak bilo kakvog podizanja i obnoveπuma nakon izgradnje hidroelektrana ipripadnih akumulacijskih jezera, u ta-da novim, mahom stepskim uvjetima,rezultirao je 4. lipnja 1992. velikim sku-pom znanstvenika ©umarskoga fakulte-ta, ©umarskoga instituta i brojnih struË-njaka Hrvatskih πuma. Iz zakljuËaka to-ga vrijednog i odgovornog skupa, citi-

Izgradnjom viπe hidroelektrana uz Dravu, prije nekolikodesetaka godina, promijenjen je vodni reæim iporemeÊena eko-ravnoteæa, πto je za posljedicu imalonestajanje prirodnih ritskih πuma vrbe i topole u porjeËjuDrave. Sada je to podruËje πaπa i πikara. I nikomu niπta!

Piπe:TomislavStarËeviÊ(prenijeto iz©umarskoglista 3/4,2003.)

Foto:TomislavStarËeviÊ

Odræivi razvoj postala je kri-latica, dapaËe, srediπnji po-litiËki izazov 21. stoljeÊa. Ka-da bi uistinu htjeli obrazloæiti

sloæenicu trajno odræivi razvoj, ondabismo je preveli kao takav razvoj kojipodmiruje danaπnje potrebe bez okrnji-

vanja buduÊih naraπtaja u ispunjavanjunjihovih potreba. Dakako da taj politiË-ki koncept obuhvaÊa gospodarske,druπtvene (socijalne), kulturne i eko-loπke pojave i sadræaje. Aktualni svjet-ski razvojni procesi nespojivi su sodræivim razvojem i sposobnoπÊu gra-

Ostaci bijele topole u Meimurju

U nacionalnom pogledu nijeprihvatljivo stanje u kojem sete πumske povrπine propisomprepuπtaju “prirodnojsukcesiji”, dok u naravisvakomu tko iole poznajeπumsku vegetaciju mora bitijasno da to πto vidi nije æivot,nego umiranje. Ono malopovrπina koje su uzakumulacijska jezera, rastomrazine podzemnih vodamoæda i dobro proπle, nijevrijedno spomena


rat Êu samo neke. Jasno odreenje iz toË-ke 6. glasi: BuduÊe osnove gospodare-nja moraju biti temeljene na znanstve-nim istraæivanjima.

U toËki 7. precizno je odreena za-daÊa: Na cijeloj povrπini uz Dravu na-staviti znanstvena istraæivanja tokomiduÊih pet godina, a za to vrijemeosnovu πumskouzgojnih radova na ob-novi staviti u fazu mirovanja, odnosnodo momenta dok ta istraæivanja neÊedati odgovor na problematiku obnoveπuma g.j. “Varaædinske podravskeπume”, kao i ostale tri gospodarske je-dinice uz Dravu. I ono πto se toËkom12. ocjenjuje nuænim: PoveÊati surad-nju ©umarskog fakulteta, ©umarskoginstituta i “Hrvatskih πuma”.

Uzalud smo veÊ tada traæili i priziva-li racionalne arbitre u institucijama

dræave, znajuÊi da svaki zahvat u pro-storu mora biti multidisciplinarno veri-ficiran, kao i to da samo otvoreni i ar-gumentirani dijalog moæe dobrim rodi-ti. Svaka iskljuËivost i ignoriranje dru-gih struka ostavlja neizljeËive i presku-pe posljedice. Ostaje otvoreno pitanjeodgovornosti.

Danas, jedanaest godina nakon to-ga, niπta se ozbiljno glede sanacije sta-nja u πumskim ekosustavima nije dogo-dilo. Varaædinska Podravina i Meimur-je sa πumovitoπÊu ispod 10%, svjedoËeo umiranju i preostalih 4295 ha πuma.

Tko Êe arbitrirati©umarska je znanost i struka u svakom

ondaπnjem dijalogu i polemici s energe-tiËarima o ugroæenosti posebno rijetkih ilijepih πumskih ekosustava ritskih πuma

nerijetko bila prozivana protivnikomrazvoja, a sada su svi zajedno svjedo-ci propadanja posljednjega ekoloπkoguporiπta toga izrazito razvijenogahrvatskog kraja.

U nacionalnom pogledu nije prihvat-ljivo stanje u kojem se te πumske povrπinepropisom prepuπtaju “prirodnoj sukce-siji”, dok u naravi svakomu tko iole po-znaje πumsku vegetaciju mora biti jasnoda to πto vidi nije æivot, nego umiranje.Ono malo povrπina koje su uz akumula-cijska jezera, rastom razine podzemnihvoda moæda i dobro proπle, nije vrijed-no spomena.

Tuæna je Ëinjenica da najveÊi diobivπih πuma nije viπe u stanju zadovoljitini proizvodnju barem minimalnih opÊihdobara, tako nuænih ovome kraju. Zatopredlaæem hitno, ozbiljno i dugoroËnoangaæiranje znanosti, operative i resor-nih ministarstava u sanaciji stanja πum-skih ekosustava u Meimurju, bez iluzi-ja kako Êe se obrat dogoditi u kratkomvremenu. Ono πto mora biti misao vodi-lja jest neodræivost postojeÊeg stanja.

Vaæno je takoer navesti kako je uspo-ravanje vodene struje pri “bioloπkomeminimumu” toka Drave, uz smanjene ko-liËine vode stvorilo uvjete za pojaËanusedimentaciju oneËiπÊenja u mirnim vo-dama rukavaca i mikrouvala, posebicetijekom povlaËenja poplava, ali i u aku-mulacijskim jezerima. Voda je tu defini-tivno dominantan ekoloπki Ëimbenik kojije na æivotu odræavao sastojine bijelevrbe, bijele i crne topole, bijele johe, crnejohe, hrasta luænjaka i drugih vrsta. Dje-lomiËno ili totalno suπenje i propadanjetih ritskih πuma prate promjene u struk-turi πumskih sastojina, regresija u staniπtu,kao i formiranju i vrsti novih sastojina tenjihovoj obnovi. U sredini kakva je Me-imurje i podruËje Varaædina, prioritetdobivaju opÊekorisne funkcije πuma sazadatkom oËuvanja toga osnovnog eko-loπkog uporiπta, nezamjenjivoga nosite-lja biodiverziteta i bogatstva genofonda,izrazito vaæne klimatske povoljnosti,estetsko-rekreacijskih vrijednosti i ukup-ne kakvoÊe okoliπa. Zbog toga znanstve-na πumarska i druga ekoloπka istraæiva-nja stanja i promjena u tom dijelu pri-dravskih πuma, njihovo ugraivanje uprograme gospodarenja, predstavljajunajsvrhovitiju potporu njihovu oËuvanju,obnovi, zaπtiti, ali i naπem opstanku naovim prostorima. »vrsto sam uvjeren ka-ko ovo svjedoËanstvo moæe i mora bitiuporiπtem za zaustavljanje svih postoje-Êih, ali i novih ideja o izgradnji hidroe-lektrana na rijeci Dravi.

Radi svega toga, predlaæem odgovor-nu multidisciplinarnu akciju jer smo uËin-cima koji su rezultirali takvim stanjemπumskih ekosustava, izazvanim izgrad-njom triju hidroelektrana na rijeci Dravi,zapravo uËinili “neodræivi razvoj”.

“Ovo” je uz Dravu zamijenilo πumu

Akumulacija Donja Dubrava


Osposobljavanjeljudi trajni je cilj!

Tijekom restrukturiranjaHrvatskih πuma vaæni suoperativna uËinkovitost,ljudski resursi i uËinkovitijeiskoriπtavanje nedrvnihproizvoda

N akon izrade konaËnog iz-vjeπtaja Studije za restruktu-riranje za strateπki razvojHrvatskih πuma, konzultan-

ti irske tvrtke Coillte uzeli su u obzirprimjedbe Odbora za restrukturiranjei ugradili ih u izvjeπtaj. Poslijezavrπnog Ëitanja uslijedila je procedu-ra u Ministarstvu poljoprivrede iπumarstva, a dokument je predan nausvajanje Vladi Republike Hrvatske.Na struËnom kolegiju U©P-a Naπice,odræanomu 8. svibnja, predsjednikUprave H©-a Æeljko Ledinski upo-znao je nazoËne s rezultatima po-slovanja za proπlu godinu i nakonprvoga tromjeseËja 2003., s certifika-cijom πuma, odnosima s drvnom in-dustrijom, a u svom izlaganju pose-bice se osvrnuo na provedbu restruk-turiranja poduzeÊa.

ZnaËenje prihoda odostalih djelatnosti

AnalizirajuÊi Studiju o restrukturi-ranju, nazoËnima je objasnio stra-teπke odrednice koje se odnose na or-ganizaciju integralnoga gospodarenjaπumskim ekosustavima na cijelom po-druËju dræave, na poduzetniËka i pro-fitabilna naËela, gospodarenje s ma-nje troπkova i s bitno veÊim prihodi-ma, osiguranje socijalne stabilnosti,financijsko vrednovanje opÊekorisnihfunkcija πuma te nadzor nad proved-bom svih propisa tijekom gospoda-renja πumama. Istaknuo je vaænostosiguranja potrajnosti, stabilnostiekosustava, bioloπke raznolikosti,produktivnosti i maksimalne proi-zvodnje opÊekorisnih funkcija πumate ljudskoga resursa. Osim toga,istaknuo je i znaËenje samostalnostiπumarija, nuænost veÊe informatiËkepodrπke te ostvarenja prihoda iz osta-lih djelatnosti, kao πto su lovstvo,ugostiteljstvo i dr., koje u H©-u su-djeluju u ukupnome prihodu 13%.

Za veÊu samostalnostπumarija

- Veliko poduzeÊe moæe dobrofunkcionirati samo s veÊom samostal-noπÊu svojih manjih jedinica, a ono

Êe biti veliko ako naπe πumarije bu-du poslovale profitno. U TrgovaËkomdruπtvu oËekuje se profit, ne samo odkubika drveta, veÊ i od nedrvnih pro-izvoda i novih poslova odnosno odsvih resursa kojima gospodarimo. Pri-mjerice, rumunjsko πumarstvo ostvariËak 30 posto prihoda od ostalih dje-latnosti, a maarsko 12 posto samood lovstva. PoveÊanje prihoda, me-utim, ne smije iÊi na πtetu potraj-noga gospodarenja - napomenuo jeLedinski istiËuÊi kako je razvoj ljud-skoga resursa, uz dodatno obrazova-nje, najbitnija stvar i trajni cilj u po-

duzeÊu. Istaknuo je, takoer, vaænostmarketinπke funkcije, sustava plani-ranja i usmjerenosti na træiπte, certi-fikacije πuma, uvoenje stimulacijeza rad, novoga Zakona o πumama,socijalnoga dijaloga sa Sindikatom iRadniËkim vijeÊem H©-a te potrebusuradnje πumara s lokalnom upravomi samoupravom. ZakljuËujuÊi izlaga-nje predsjednik Uprave H©-a naveoje odreene rizike tijekom provoe-nja Studije o restrukturiranju u slje-deÊih pet godina. Postavio je pitanja,meu ostalim, hoÊe li poslovodstvobiti sposobno to provesti, kakva Êepri tome biti informatiËka podrπka,koliko Êemo suraivati s dræavom od-nosno biti zastupljeni u politici i ho-Êe li biti odreenih otpora. Meutim,odgovornost je na svima nama, a naj-veÊa na upraviteljima πumarija. Una-toË odreenim rizicima, kazao je,proces restrukturiranja je nezaustav-ljiv, a Studiju treba prihvatiti, uzdaljnje etapno provoenje toga do-kumenta.

Izraditi kvalitetanzakon o πumama

Dipl. ing. Ivan Iπtok iz Ministarstvapoljoprivrede i πumarstva napomenuoje kako su tijekom provoenja res-trukturiranja vaæni operativna uËinko-vitost, ljudski resursi i uËinkovitijeiskoriπtavanje nedrvnih proizvodaπuma, uz pridavanje osobite pozorno-sti troπkovima, koji su i do tri puta ve-Êi nego u nekim europskim zemljama.

- Restrukturiranje se mora provestina kvalitetan naËin, a pri tome jevaæno da su Hrvatske πume jedno ve-liko poduzeÊe u kojemu nije predvi-ena privatizacija pa su tako izbjeg-nuti poËetni πokovi. Bez kvalitetnestudije ne smije se srljati u sklapanjepojedinih poslova, a vrlo je vaæno dabolje predstavimo naπ rad i djelova-nje. Svi se moramo ukljuËiti u izradujednoga kvalitetnoga zakona o πuma-ma. U svijetu se danas svudapodupiru odræivi gospodarski razvoji bioloπki diverzitet, a to u hrvatsko-me πumarstvu imamo - zakljuËio jeIπtok.

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Dipl. ing. Ivan Iπtok

restrukturiranje

Dipl. ing. Æeljko Ledinski, predsjed-nik Uprave Hrvatskih πuma


Viπe finalizirati,manje piliti i izvoziti!T reba osmisliti politiku poticaja

prerade drva, uspostaviti meha-nizme koje Êe drvo umjesto pre-ko granice upuÊivati u domaÊe

pogone i u konaËnici na træiπtu plasiratikao gotov i konkurentan proizvod, stavje Gospodarskog foruma koji je u Rijeciraspravljao o trgovini drvom. Cijene naj-kvalitetnije sirovine nisu mijenjane od1997. godine.

U organizaciji Centra za promicanjei razvoj drvne industrije, potkraj travnjau Rijeci je odræan skup uglednih struË-njaka iz podruËja πumarstva i drvne in-dustrije. Gospodarski forum pod nazi-vom Trgovina drvom - trendovi u Hrvat-skoj i na svjetskom træiπtu, kroz struËnaizlaganja i rasprave nazoËnih pokuπaoje odgovoriti na niz pitanja - s kolikimdrvnim bogatstvom raspolaæe naπa zem-

træiπte drva

©UMARSTVO - DRVNAINDUSTRIJA

porom. Mogla je biti jedna od strateπkihgrana gospodarstva naπe zemlje Ëije jepolaziπte razvoja domaÊa sirovinskaosnova.

Po miπljenju mr. sc. Ferdinanda Lau-fera iz Croatiadrva, negativnosti koje sudo sada pratile naπu drvnu inustriju jesu:

- nedostatak obrtnoga i investicijskogakapitala, te previsoke cijene,

- nerazmjer izmeu cijena i kvalitetedrvne sirovine u usporedbi s ostvarenomcijenom u izvozu i teËaj kune,

- nesigurnost u nabavi sirovine i pro-blemi opskrbe finalnih proizvoaËa,

- prekapacitiranost pilanske prerade(1984. u Hrvatskoj je bilo 630 pilana, a2001. oko 703),

- neadekvatno provoenje mjera zapoticanje viπih faza prerade, te izostanakpoticajnih mjera kojima bi se ublaæili na-vedeni problemi.

A da nije sve tako crno, treba istak-nuti i neke zanimljivosti. Hrvatska pri-marna prerada drva meu Ëetiri je naj-veÊa dobavljaËa Europske unije drvomhrasta i bukve. Prema podacima iz1995. - 2000., u ukupnom uvozu Eu-ropske unije sudjelujemo s 8 posto hra-stova i 12 posto bukova piljenog drva.Najvaænije nam je træiπte susjedna Itali-ja, s udjelom piljenog hrasta oko 40 po-sto i piljene bukve 25 posto. No kapa-

citeti za suπenje drva u hrvatskoj primar-noj preradi nisu dovoljni da pokriju po-veÊanu potraænju, Ëime se pomalo gu-be i osvojene pozicije na inozemnometræiπtu. Treba istaknuti da inozemnogkupca sve manje zanima neobraeno isirovo drvo. Æelimo li uspjeti na zah-tjevnome inozemnom træiπtu, moramopoËeti proizvoditi nove asortimane pro-izvoda, suπiti drvo na 12 posto sadræajavlage, udruæiti male i srednje pilanezbog podjele rada u suπenju drva, pre-ko Hrvatske gospodarske komore inici-rati konstituiranje odbora koji Êe koor-dinirati izradu strategije cijena i ostalihuvjeta prodaje, te maksimalno pojaËatimarketinπki pritisak na inozemnomtræiπtu, misli Juraj LonËariÊ. Poæeljno jeda vlasnici hrvatskih pilana, æele li po-veÊati ekonomske uËinke rada i poslo-vanja, investiraju u razvoj novih tehno-logija i komercijalizaciju. Ocjena je daprimarna prerada drva locirana uz go-spodarski vrijedne πume moæe biti pro-fitabilna, istiËe LonËariÊ.

Niske cijene trupaca

Po miπljenju Petra MilinkoviÊa izHrvatskih πuma, danaπnji naËin distri-bucije trupaca po znatno niæim cije-nama neÊe pomoÊi razvoju drvne in-

Piπe:V. Pleπe

Foto:Z. PeiËeviÊ

Za finaliste trupaca ima, no ne dovoljno i za sve veÊi broj pilana

lja, kakve nam je drvo kvalitete, koji sutrendovi u svijetu i vjerojatno za naπe pro-izvodaËe najzanimljivije pitanje: moæeli se viπe finalizirati?

Hrvatska ima bogatu tradiciju pre-rade drva, a neka od drvno-industrijskihpoduzeÊa stoljetnu tradiciju proizvodnje.Danas je ta gospodarska grana ekonom-ski osiromaπena djelatnost, tehnoloπki za-starjela, programski nedoreËena, unatoËtomu πto raspolaæe s izgraenom infras-trukturom, struËnim kadrovima i tehno-loπkim kapacitetima koje treba osuvre-meniti i prilagoditi trendovima suvreme-nog træiπta.

Industrijska prerada drva i papira uhrvatskome gospodarstvu, s udjelom uBDP oko 8 posto, zaposlenoπÊu 27.885radnika ili oko 10 posto zaposlenih uzemlji i udjelom u ukupnom izvozu 10,1posto, predstavlja velik gospodarski po-tencijal, a do sada nije bila ispravnovrednovana adekvatnom dræavnom pot-

U usporedbi s drugimzemljama u okruæenju,naπe cijene drvnihsortimenata znatnijezaostaju, a rokovi plaÊanjau Hrvatskoj su najdulji

Viπe finalizirati,manje piliti i izvoziti!


U organizaciji Hrvatskoga πumar-skog druπtva i Hrvatskih πuma,poËetkom svibnja u petodnev-ni posjet naπoj zemlji dopu-

tovala je skupina od Ëetrdesetakvlasnika πuma iz ©vedske.

Tijekom boravka i vrlo opseænog pro-grama, hrvatski πumari upoznali su go-ste s razliËitim naËinima gospodarenjaπumama u nizinskome, prebornom imediteranskome dijelu naπe zemlje.©veani su osim toga posjetili neke odparkova prirode i nacionalne parkoveRisnjak i PlitviËka jezera.

U Parku prirode Medvednica upo-znali su se s naËinima gospodarenjaprigradskim πumama i vidjeli kakav jeutjecaj javnosti na to gospodarenje.Gospodarenje nizinskim πumama hra-sta luænjaka prezentirano im je na po-druËju ©umarije Vrbovec U©P-a Bjelo-var. U Gorskome kotaru vidjeli su ka-ko se gospodari prebornim πumama iposjetili pogon drvne industrije ́ Miteh’u Lokvama. Obiπli su i park-πumu Go-lubinjak Lokve, Lividragu i Nacionalnipark Risnjak.

Posljednjeg dana boravka u Hrvat-skoj domaÊin im je bila Uprava πumaSenj. Na podruËju ©umarije Rab vidje-li su tzv. oplodne sjeËe i njihove poje-dine faze, te gospodarenje na fakultet-skome dobru ©umarskoga fakulteta naRabu. Za zavrπnicu posjeta razgledalisu PlitviËka jezera i posjetili ©umarijuSlunj u karlovaËkoj Upravi.

Posjet je ostvaren zahvaljujuÊi kon-taktima koje su hrvatski πumari uspo-stavili sudjelujuÊi na skijaπkim natje-canjima πumara Europe - EFNS i ovoje tek poËetak jedne vrlo lijepe meu-narodne suradnje.

suradnja

ME–UNARODNA SURADNJA

Piπe:V. Pleπe

Snimio:B. Pleπe

©vedski πumari u Lividragi

©vedskivlasnici πumaposjetiliHrvatsku

dustrije. U usporedbi s drugim zem-ljama u okruæenju, naπe cijene drvnihsortimenata znatno zaostaju, a rokoviplaÊanja u Hrvatskoj su najdulji. Kakoje na træiπtu najveÊa potraænja za hra-stovim trupcima, najveÊe optuæbe oddomaÊih preraivaËa na raËun Hrvat-skih πuma d.o.o. vezane su upravo uztaj problem. Nisu utemeljene jer pre-ma podacima carinske uprave u 2000.i 2001. godini, gotovo 50 posto trupa-ca glavnih vrsta drveÊa (bukve, hrasta,jasena) izvezeno je kao piljena graa.

Radi uspostave ureenih træiπnih od-nosa s drvnom industrijom, Hrvatskeπume d.o.o. predloæile su da Ministars-tvo gospodarstva uvede kratkoroËnoizvozne pristojbe prelevmane, koje biplaÊali kupci na izvoz trupaca ili piljenegrae do odreenoga stupnja obrade (su-hi blanjani elementi). To je mjera kojombi se zaπtitili domaÊi proizvoaËi, u smi-slu ostavljanja na raspolaganje veÊih ko-liËina sirovine ili pak poticanja kupacana licitacijama za doradu u zemlji.

Od Ministarstva gospodarstva za-traæena je deregulacija cijena drvnih sor-timenata, uz razradu modela povratasredstava od prelevmana za izvoz drvnemase domaÊim proizvoaËima. Nada-lje, Ministarstvo poljoprivrede i πumars-

tva, Dræavni inspektorat i Dræavni zavodza normizaciju i mjeriteljstvo trebajuosnaæiti propise o normiranju proizvo-da, kako bi se na jedinstven naËin mogliklasificirati sortimenti, te uvesti sankcijeza prekrπitelje. Takoer, Ministarstvo po-ljoprivrede i πumarstva, Nadzorni odbori Uprava Hrvatskih πuma moraju izraditinovi model prodaje oblovine.

Prema rijeËima predsjednika UpraveHrvatskih πuma Æeljka Ledinskog, podru-Ëje træiπnih odnosa i poduzetniËkog po-naπanja i orijentacija prema kupcimavaæan su dio restrukturiranja i Hrvatskihπuma i zato tim problemima Uprava po-sveÊuje najveÊu pozornost. Uz spome-nute mjere, radi unapreenja odnosaizmeu πumarstva i drvne industrije, isti-Ëe se veliki napor Hrvatskih πuma u ra-zminiravanju nedostupnih πumskihpovrπina, Ëime Êe se poveÊati i proiz-vodnja drvnih sortimenata.

Za javnost rada

Hrvatske πume imaju razraene pa-rametre vezane uz planiranje razvojadrvnoindustrijskoga sektora, operativ-na godiπnja planiranja kupaca, a uokretanju træiπnome naËinu poslovanjaulaæu se napori i u razvoj sporednihdjelatnosti.

Zbog kupaca treba istaknuti i dobi-vanje certifikata FSC, kojim se potvru-je da Hrvatske πume gospodare πuma-ma prema strogim ekoloπkim, socijal-nim i ekonomskim standardima. To jevaæan preduvjet da bi i kupci mogli ste-Êi certifikat, posebice kad nastupaju nazapadnoeuropskome træiπtu kapitala.

Problemi na relaciji πumarstvo - drvnaindustrija dosad su nastajali i zbog ne-dovoljne informiranosti πire javnosti otim odnosima. Bit odræavanja Gospo-darskog foruma bila je da se konaËnokaæe prava istina o drvnim potencijali-ma u naπoj zemlji, naËinima njihove di-stribucije i pokazateljima izvoza. Poda-tak da se izveze samo 5 posto oblog drvaod ukupne mase pomoÊi Êe u stvaranjunovih percepcija, te pomoÊi uËinkovi-tijem rjeπavanju problema u drvnomsektoru. Treba osmisliti politiku prera-de drva, uspostaviti mehanizme koji Êedrvo umjesto preko granice upuÊivati usuπionice, zatim u velike i male pogonegdje Êe se ugraivati dodana vrijednosti plasirati u konaËnici na træiπtu kao kon-kurentan proizvod. Valja organizirati ipoticati organiziranje unutarnjeg træiπtadrvom, kao preduvjeta bolje koopera-cije izmeu proizvoaËa, a sve Ëimbe-nike koji sudjeluju u trgovini drvom (ve-lika i mala poduzeÊa koja izvoze, ot-premaju i prevoze drvo) okupiti u za-jedniËkim nastojanjima za veÊom fina-lizacijom proizvodnje.


dan zaπtite okoliπa, 5. lipnja

Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemljusvoga roenja kada odu u πetnju meuzvijezdama. Naπi mrtvi nikada ne zabo-ravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je maj-ka crvenog Ëovjeka. Mi smo dio zemlje iona je dio nas. Mirisavo cvijeÊe naπe susestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni sunaπa braÊa. Stjenoviti vrhunci, soËnipaπnjaci, toplina tijela ponija i Ëovjek -svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki poglavica iz Washin-gtona πalje glas da æeli kupiti naπu zem-lju, traæi previπe od nas. Veliki poglavicaπalje glas da Êe nam saËuvati mjesto ta-ko da Êemo mi sami moÊi æivjeti udob-no. On Êe nam biti otac i mi Êemo bitinjegova djeca. Mi Êemo razmatrati vaπuponudu da kupite naπu zemlju. Ali to ne-Êe biti lako. Jer zemlja je sveta za nas.

Ta sjajna voda πto teËe brzacima i ri-jekama nije samo voda veÊ i krv naπihpredaka. Ako vam prodamo zemlju, mo-rate se sjetiti da je to sveto i morate uËitivaπu djecu da je to sveto i da svaki odrazu bistroj vodi jezera priËa dogaaje i sje-Êanja mog naroda. Æubor vode glas jeoca moga oca.

Rijeke su naπa braÊa, one nam utaæujuæe. Rijeke nose naπe kanue i hrane naπudjecu. Ako vam prodamo naπu zemljumorate se sjetiti i uËiti vaπu djecu da surijeke naπa braÊa, i vaπa, i morate od sa-da dati rijekama dobrotu kakvu bistepruæili svakome bratu.

Mi znamo da bijeli Ëovjek ne razu-mije naπ æivot. Jedan dio zemlje njemuje isti kao i drugi, jer on je stranac kojidoe noÊu i uzima od zemlje sve πtoæeli. Zemlja nije njegov brat, nego nje-gov neprijatelj i kada je pokori, on kre-Êe dalje. On za sobom ostavlja grobo-ve otaca i ne brine se. On otima zemljuod svoje djece i ne brine se. Grobovinjegovih otaca i zemlja πto mu djecuraa zaboravljeni su. Odnosi se premamajci - zemlji i prema bratu - nebu kaoprema stvarima πto se mogu kupiti, op-ljaËkati, prodati kao stado ili sjajan na-kit. Njegov apetit proæderat Êe zemlju iostaviti samo pustoπ.

Ne znam. Naπ naËin je drukËiji negovaπ. Izgled vaπih gradova boli oËi crve-nog Ëovjeka. Ali moæda je to jer crveniËovjek je divlji i ne razumije.

Nema mirnog mjesta u gradovima bi-jelog Ëovjeka. Nema mjesta da se Ëujeotvaranje listova u proljeÊe ili drhtaj kril-ca kukaca. Ali moæda je to jer sam divljii ne razumijem. Buka jedino djeluje kaouvreda za uπi. I πto je to æivot ako Ëovjekne moæe Ëuti usamljeni krik kozoroga ilinoÊnu prepirku æaba u bari? Ja sam crveni

PORUKA INDIJANSKOG POGLAVICE BIJELOM »OVJEKU

Æubor vode glas je oca moga Godine 1854. ispisana jejedna od najljepπih priËa oprirodi. Ispisao ju jeindijanski poglavica Seattleu pismu ameriËkomepredsjedniku FranklinuPierceu u Washington kadaje ovaj izrazio æelju da kupivelika podruËja indijanskezemlje, obeÊavajuÊi uzamjenu poseban rezervatindijanskom narodu. Idanas, gotovo 150 godinaposlije, rijeËi indijanskogapoglavice oËaravajuljepotom, izrazom,dirljivoπÊu, iskrenoπÊu.Svaka je reËenica misaoduboka kao more, priËa zasebe, izreËena s dubokimosjeÊajem za prirodu iËovjekov okoliπ.Nesmanjenom snagom onai danas opominje (Ëovjeka)svojom svevremenomporukom.

Mi znamo da bijeliËovjek ne razumije naπæivot. Jedan dio zemljenjemu je isti kao i drugi,jer on je stranac kojidoe noÊu i uzima odzemlje sve πto æeli.Zemlja nije njegov brat,nego njegov neprijatelj ikada je pokori, on kreÊedalje. On za sobomostavlja grobove otaca ine brine se. On otimazemlju od svoje djece ine brine se.

Kako moæete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta idejanam je strana. Ako mi ne posjedujemo svjeæinu zraka i bis-

trinu vode, kako vi to moæete kupiti?Svaki dio te zemlje svet je za moj na-

rod. Svaka sjajna borova iglica, svakapjeπËana obala, svaka magla u tamnojπumi, svaki kukac, sveti su u pamÊenjui iskustvu naroda. Sokovi koji kolajukroz drveÊe nose sjeÊanje na crvenogËovjeka.


Ëovjek i ne razumijem. Indijanac viπe voliblagi zvuk vjetra oËiπÊen podnevnomkiπom ili namirisan borovima.

Zrak je skupocjen za crvenog Ëovje-ka jer sve æivo dijeli jednaki dah - æivo-tinja, drvo, Ëovjek. Bijeli Ëovjek ne iz-gleda kao da opaæa zrak koji diπe. KaoËovjek koji umire mnogo dana, on jeotupio na smrad. Ali ako vam prodamonaπu zemlju, morate se sjetiti da je zrakskupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duhsa svim æivotom koji podræava. Vjetarπto je mojem djedu dao prvi dah tako-er Êe prihvatiti i njegov posljednjiuzdah. I ako vam prodamo naπu zem-lju, morate je Ëuvati kao svetinju, kaomjesto gdje Êe i bijeli Ëovjek moÊi doÊida okusi vjetar πto je zaslaen mirisompoljskog cvijeÊa.

Tako Êemo razmatrati vaπu ponudu dakupite naπu zemlju. Ako odluËimo pri-hvatiti, postavit Êu jedan uvjet: bijeli seËovjek mora odnositi prema æivotinjamaove zemlje kao prema svojoj braÊi.

Ja sam divljak i ne razumijem neki dru-gi naËin. Vidio sam tisuÊe raspadajuÊihbizona u preriji πto ih je ostavio bijeli Ëov-jek ustrijelivπi ih iz prolazeÊeg vlaka. Jasam divljak i ne razumijem kako dimeÊiæeljezni konj moæe biti vaæniji nego bi-zon koga mi ubijamo samo da ostane-mo æivi.

©to je Ëovjek bez æivotinja? Ako sveæivotinje odu, Ëovjek Êe umrijeti od veli-ke usamljenosti duha. ©to god se desiloæivotinjama, ubrzo Êe se dogoditi i Ëov-jeku. Sve stvari su povezane.

Morate nauËiti svoju djecu da je tlopod njihovim stopama pepeo njihovihdjedova. Tako Êe oni poπtovati zemlju,recite vaπoj djeci da je zemlja s nama usrodstvu. UËite vaπu djecu kao πto Ëini-mo mi s naπom da je Zemlja naπa maj-ka. ©to god snae Zemlju, snaÊi Êe i si-nove Zemlje. Ako Ëovjek pljuje na tlo,pljuje na sebe samoga.

To mi znamo: Zemlja ne pripada Ëov-jeku; Ëovjek pripada Zemlji. To mi zna-mo. Sve stvari povezane su kao krvkoja ujedinjuje obitelj. Sve stvari supovezane.

©to god snae Zemlju, snaÊi Êe i sino-ve Zemlje. »ovjek ne tka tkivo æivota;on je samo struk u tome. ©to god Ëinitkanju, Ëini sebi samome.

»ak i bijeli Ëovjek, Ëiji Bog govori iπeta s njim kao prijatelj s prijateljem, nemoæe biti izuzet od zajedniËke sudbi-ne. Mi moæemo biti braÊa poslije sve-ga. Vidjet Êemo. Jednu stvar znamo, ko-ju Êe bijeli Ëovjek jednoga dana otkriti -naπ Bog je isti Bog. Vi sada moæete mi-

sliti da ga vi imate kao πto æelite imatinaπu zemlju; ali to ne moæete. On jebog Ëovjeka i njegova samilost jednakaje za crvenoga Ëovjeka kao i za bijelo-ga. Ta zemlja je draga. ©koditi Njemu iπkoditi zemlji jest prezirati njenog Stvo-ritelja. Bijeli takoer trebaju prolaz;moæda bræe nego sva druga plemena.Zaprljajte vaπ krevet i jedne noÊi uguπitÊete se u vlastitome smeÊu.

Ali u vaπoj propasti svijetlit Êete sjaj-no, potpaljeni snagom Boga koji vas jedonio na tu zemlju i za neku posebnusvrhu dao vam ovlast nad njome kao inad crvenim Ëovjekom.

Sudbina je misterij za nas jer mi neznamo kad Êe svi bizoni biti poklani idivlji konji pripitomljeni, tajni kutoviπume teπki zbog mirisa mnogih ljudi ipogled na zrele breæuljke zamrljanbrbljajuÊom æicom. Gdje je guπtara?Otiπla je. Gdje je orao? Otiπao je. Toje konac æivljenja i poËetak borbe zapreæivljavanje.

oca, rijeke su naπa braÊa...

Gdje je guπtara? Otiπlaje. Gdje je orao? Otiπaoje. To je konac æivljenja ipoËetak borbe zapreæivljavanje.


Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

P osljednjih je godina svjetskajavnost zaokupljena sve viπezaπtitom okoliπa, o kojoj ovisikvaliteta i vrijednost Ëovjeko-

va æivota. Temeljna pretpostavka zdra-vog i odræivog razvoja stalna je briga otrima kljuËnim aspektima - gospodar-skom, okoliπnom i druπtvenom. Pritomvaæno mjesto zauzima zaπtita okoliπakojoj je zadaÊa oËuvati prirodne zajed-nice, smanjiti rizik za æivot i zdravljeljudi te racionalno koristiti prirodneizvore i energiju. OneËiπÊenje okoliπapripada danas, uz ubrzano poveÊanjestanovniπtva, manjak hrane i glad u svi-

UZ DAN ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A, 5. LIPNJA

©ume su nezamjenjiv Ëinitelju zaπtiti okoliπaOpÊekorisne funkcije πuma od neprocjenjiva su æivotnogznaËenja za oËuvanje i odræavanje tla, pitke vode i zrakai stoga su nezamjenjive u zaπtiti i unapreenju Ëovjekovaokoliπa

jetu, najveÊim problemima naπega pla-neta na poËetku treÊega tisuÊljeÊa. Ustalnoj trci za ostvarivanjem materijal-nih dobara i visokih zarada, Ëovjek is-crpljuje prirodna bogatstva dovodeÊi upitanje svoj opstanak i opstanak æivotauopÊe.

Ugroæene biljne iæivotinjske vrste

Æalosna je Ëinjenica da je propada-nje Zemljinih ekosustava nezaustavljivproces, rezultat Ëega je postupno ne-stajanje ili Ëak potpuno izumiranje ne-

malog broja skupina biljnih i æivotinj-skih vrsta. Biolozi neprestano upozo-ravaju na podatak da je ugroæeno Ëak53 posto ribljih vrsta, 45 posto gmazo-va, 42 posto sisavaca i 30 posto vodo-zemaca. Na obali ili na moËvarnompodruËju obitava viπe od 50 postougroæenih ptica, a od 12.500 europ-skoga visokog raslinja 21 posto jeugroæeno. ZabrinjavajuÊe je da je u po-sljednje vrijeme na europskom konti-nentu izumrlo Ëak 27 biljnih vrsta. Po-sebice su ugroæene biljke koje æive navapnenastome tlu, a potrebno je napo-menuti kako je u opasnosti i viπe od30 posto rijetkih i dosad neugroæenihvodenih biljaka. Oceani su vaæan Ëi-nitelj klimatskih uvjeta te kolijevkaæivota , pokrivaju Ëak 71 posto povrπineZemlje, a sadaπnje stanje mora i ocea-na takvo je da πto hitnije treba pokre-nuti proces njihova ozdravljenja. Nai-me, uzroci su takva stanja prekomjer-ni ulov ribe i razliËita zagaenja, su-

©uma je i proËiπÊivaË voda


stavno uniπtavanje priobalja i dr. UzËinjenicu da su podzemne vode is-crpljene, iznenaujuÊi je i zapanjuju-Êi podatak kako je polovica svjetskogamoËvarnoga tla isuπeno u proπlom sto-ljeÊu, 58 posto koraljnih grebenauniπteno izravnim ljudskim djelova-njem, 80 posto paπnjaka izloæeno jepropadanju kvalitete tla, a petini suhezemlje prijeti opasnost da se pretvori upustinju.

©tetno djelovanjeËovjeka

Poznato je da ekosustavi ublaæujuklimu, proËiπÊuju i uskladiπtuju vodu,recikliraju otpad, proizvode hranu i osi-guravaju Ëovjeku niz drugih proizvo-da, no struËnjaci upozoravaju da se ka-paciteti naπega planeta troπe, ugroæava-juÊi naπe ekonomsko blagostanje te nakraju i opstanak. Premda svi prihvaÊa-ju da æivot na Zemlji nije moguÊ bezekosustava, ljudske aktivnosti u poljo-privredi i industriji, u ime progresa, na-nose ekosustavu πtetu. Tako je od 1970.godine svjetska proizvodnja hrane po-veÊana dva puta, stoke tri puta, a po-sljedice toga su zagaena opskrba vo-dom, iscrpljenost tla i uniπtenje staniπta.Ustanovljeno je kako ËovjeËanstvotroπi viπe od polovice dostupne slatkevode na Zemlji, a dvije su treÊine svihpoljoprivrednih povrπina uniπtene iliugroæene. Postavlja se pitanje kako Êese u sljedeÊa dva desetljeÊa svjetskostanovniπtvo prehraniti, s obzirom nato da Êe biti poveÊano za joπ 1,5 ili 2milijarde ljudi (sada oko 6 milijardi).Suvremena civilizacija unoπenjem ug-ljiËnoga dioksida u atmosferu, mnogobræe nego πto ga zemlja i more moguapsorbirati, utjeËe na to da akumulira-ni plin zaustavlja toplinu i remeti kli-mu. Posljedice su toga πirenje oceana,divljanje oluja, premjeπtanje ekosusta-va, mijenjanje granica πuma, paπnjaka

i dr. Zbog tih iznenadnih pojava, mno-gobrojne æivotinje i biljke jednostavnose neÊe moÊi prilagoditi na nov æivotu tako izmijenjenim staniπtima. »ov-jek je takoer poremetio kruæenjeduπika u atmosferi. Naime, zbog poje-dinih aktivnosti (upotreba duπiËnihgnojiva, spaljivanje starih goriva i ËiπÊe-nje zemlje paljenjem), udvostruËena jekoliËina duπiËnih spojeva, πto je viπenego πto ih biljke i æivotinje mogu ap-sorbirati i reciklirati u atmosferu. Viπaktih spojeva dospijeva u slatku i slanuvodu i ubrzava rast algi. Problem je ifosfor iz otpadnih voda s poljoprivred-nih povrπina, a bit Êe potrebna golemafinancijska sredstva za uklanjanje togkemijskog elementa i obnovu staniπta,no novac nije jamstvo da Êe to biti iostvareno.

Propadanje πuma -najveÊi πumarski iekoloπki problem

Osim πto su staniπte dvije treÊinesvih æivih biÊa na Zemlji, πume su re-gulatori klime i akumulatori vode, po-hranjuju 40 posto ugljika naπega pla-neta, i zato mogu znatno usporiti po-rast atmosferskoga ugljiËnog dioksida,no isto tako njihova je drvna masa te-melj za ekonomski razvoj. ©ume su za-pravo velika zelena pluÊa naπega pla-neta koja proËiπÊavaju sve oneËiπÊe-niji zrak u atmosferi, opskrbljuju Ëov-jeka te biljke i æivotinje prijeko potreb-nim kisikom. Njihove su opÊekorisnefunkcije od neprocjenjiva æivotnogznaËenja za oËuvanje i odræavanje tla,pitke vode i zraka i stoga su nezamje-njive u zaπtiti i unapreenju Ëovjeko-va okoliπa. Meutim, izuzimajuÊi Ru-siju i Kanadu, industrijske su nacijeposjekle sve svoje prirodne πume, anaglo se smanjuju povrπine kiπnihπuma. ©vicarska danas ima samo Ëe-tvrtinu πuma na svom teritoriju, a bar50 posto πuma nestalo je u ©panjol-skoj i Francuskoj. Na podruËjuSredozemlja nestale su lovorove πume,koje su tek neznatne na KanarskomotoËju. Vaæno je napomenuti da su senekad πume rasprostirale na 80-90 po-sto tla, a danas u Europi zauzimaju sa-mo 33 posto povrπine. Zbog velikihpoæara dolazi do ogoljivanja tla i pro-mjene klime, a smanjivanjem i razdva-janjem πumskih povrπina nestaju mno-ge vrste æivotinja. Propadanje πumanajveÊi je πumarski, ali i ekoloπki pro-blem suvremenoga svijeta. Smatralo seu poËetku kako je glavni uzrok tomuoneËiπÊenost zraka, no u posljednje suvrijeme znanstvena istraæivanja usmje-rena na nepovoljne klimatske promje-

ne, biljne bolesti, πtetnu entomofaunu,pogreπke u gospodarenju te na smanje-nje prirodnog diveziteta πuma. Na vi-talnost nizinskih πumskih sustava uHrvatskoj osobito nepovoljno djelujupromjene reæima poplavnih i podzem-nih voda i njihova zagaenost. Is-traæivanjem treba potvrditi pretpostav-ku da su naπi πumski ekosustavi znat-no optereÊeni, uz slabljenje njihove vi-talnosti, zbog oneËiπÊenja sumpornimi duπiËnim spojevima te teπkim kovi-nama.

Svijet je danas suoËen s problemompostupnoga propadanja pojedinih eko-sustava i moæe se reÊi da je stanje kri-tiËno. Uniπtavanjem jednog utjeËe senepovoljno na stanje drugih ekosusta-va. Znakove propadanja pokazuje petglavnih tipova ekosustava: πume, slat-ka voda, obalno-morska staniπta,paπnjaci i poljoprivredne povrπine. Ho-Êe li Ëovjek konaËno shvatiti kako bri-ga o okoliπu mora prestati biti samomrtvo slovo na papiru i postati naËinæivota, koji je sve viπe ugroæen. Akone poduzme hitne i odluËne mjere, bu-duÊnost opstanka homo sapiensa do-lazi u pitanje.

Temeljna pretpostavkazdravog i odræivograzvoja stalna je briga otrima kljuËnim aspektima -gospodarskom, okoliπnomi druπtvenom. Pritomvaæno mjesto zauzimazaπtita okoliπa, kojoj jezadaÊa oËuvati prirodnezajednice, smanjiti rizik zaæivot i zdravlje ljudi teracionalno koristitiprirodne izvore ienergiju.

Suπenje πuma znaËajan je ekoloπki problem


πumske razglednice

Na æeljezniËkoj postaji u Gra-Ëacu bila je velika guæva - zasve koji su tih svibanjskih dananeπto dovozili ili odvozili

gotovo da i nije bilo mjesta! PoduzeÊeKamen Ingrad iz Velike svakodnevnoje dovozilo pijesak i πljunak za auto-cestu, Viadukt je iz Zagreba dopremiovelike betonske blokove, a na dijeluprostora ogrjevno je drvo Ëekalo otpre-mu. U pomoÊ je morao priskoËiti iupravitelj graËaËke πumarije Davor Zeci nakratko ponuditi malo ´svoga’ mje-sta veÊim koliËinama prispjeloga ka-mena. I dok je taj problem rijeπio rela-tivno lako, drugi, zapravo najvaæniji,plasman bukve, iπao je mnogo, mno-go teæe.

- Gotovo 50% robe prevozimo æelje-znicom - kaæe ing. Zec. - To je jeftinije,no kad se dodaju troπkovi manipulaci-je, onda zapravo i nije. Zbog tih troπko-va gubimo po kubiku ogrjeva 40 kuna.InaËe, vozimo ga u Dalmaciju, a dio i uItaliju. No nemamo izbora, na podru-Ëju Like, kojemu gravitira ©umarija Gra-Ëac, nema prevelike potrebe za ogrje-vom, nema drvne industrije, nema Ëakni pilana, tako da kupce pronalazimopriliËno daleko.

©UMARIJA GRA»AC

Joπ kad bi se imalokomu prodati drvo!

Time je upravitelj naznaËio i jedan odosnovnih problema s kojima se susreÊuovdaπnji πumari, naravno ne i jedini.

Krπka πumarija s etatom

ProstiruÊi se na 55.000 ha, ©umarijaGraËac dijeli sudbinu ostalih liËkih πuma-rija i Like u cjelini, podruËja (joπ) netak-nute prirode, velikih turistiËkih moguÊ-nosti, Ëistih izvora i nezagaenih rijeka,uvjeta za razvoj πumarstva i drvne indu-strije - i ukupno malih dosega. To je po-druËje u kome ima svega - osim ljudi.Utisnuta izmeu velikih planinskih ma-siva Velebita, liËke Pljeπivice i drugih, po-lja kao zelene oaze - Krbavsko, LiËko,Gacko - doimaju se poput vjeËno uspa-vanih ljepotica.

©umarija GraËac na kraju je toga ni-za iduÊi prema moru, u juænome di-jelu Like. Na istoku se prostire sve dodræavne granice s BiH, na jugu i za-padu graniËi sa splitskom Upravom.To je krπka, ujedno i najjuænija πuma-rija Uprave πuma GospiÊ s ekonom-skim gospodarenjem. Spojiti ta dvapojma znaËi boriti se doslovno za sva-ki kubik, svako drvo. Jer to su πumebukve i jele (85% listaËa, 15% Ëeti-njaËa), 3., 4. i 5. boniteta.

Od ukupne povrπine kojom gospo-dari, obraslo je 45.000 ha od Ëega nasjemenjaËe otpada 16.500 ha, a Ëak15.500 ha na panjaËe. Ostalo su πika-re i πibljaci. Takav sastav πumskih sa-stojina uvjetuje i etat - od 42.000 m3,8600 kubika je iz panjaËa, dakle eko-nomski manje vrijednih. (U kontinen-talnome dijelu takav se etat smatra ne-vrijednim!). Oko polovice sjeËivedrvne mase izrauju radnici πumarije,ostatak poduzetnici. Spominjemo i naj-vaænije uzgojne radove koje godiπnjeprovodi ©umarija GraËac - njegu pod-mlatka i mladika na 31 ha, ËiπÊenje sa-

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:Miroslav

Mrkobrad

Bukova sastojina na 1200 m uGospodarskoj jedinici Javornik-Kremlin

GraËac - ©umarija,glavna ulica

©umarija GraËac, koja gospodari s55.000 ha πuma, ujedinjuje nekolikonaizgled nespojivih stvari - krπka jeπumarija s ekonomskim gospodarenjem,podruËje najjuænijeg areala jele naVelebitu, πumarija s vrlo malo, aliiznimno kvalitetno napravljenih πumskihcesta, πumarija bez vlastitemehanizacije. To je i πumarija kojanema komu prodati bukvu, jer u Licinema drvne industrije. A u samomGraËacu svi koji mogu, rade na autocestii svi su kapaciteti za noÊenje zauzeti!Dipl. ing. Davor Zec


stojina na 44 ha, prorjeivanje drugogdobnog razreda na 54 ha, izradu iodræavanje πumskih prometnica.

Nema industrije, ali ninezaposlenih!

Sa 40 zaposlenih (30 na neodree-no vrijeme, tri inæenjera), πumarija jevaæan privredni subjekt toga opÊin-skog srediπta s, procjenjuje se, oko3000 æitelja, koje s okolicom ima oko4500 stanovnika. Sa 1100 km2 to je inajveÊa opÊina u Hrvatskoj. Premdanema status grada, GraËac ima sve

odlike gradske strukture - tu su svedræavne upravne institucije (FINA,banke, Dom zdravlja, πkole itd). Nonema industrije, tek Tvornica preraderibe. I ovdje je nakon posljednjegarata “sve drukËije”. Nestali su neka-daπnji vaæni privredni pogoni Kamen-sko, MIG, ©imecki, Mlin, Pilana, Sto-larija GraËac i joπ neki. Neka su po-duzeÊa u pretvorbi jednostavno nesta-la, druga su u steËaju. Ima planova dase neπto napravi, primjerice onaj oizgradnji elektrane na vjetar (koji ov-dje ne nedostaje!) te termoelektranena biomasu. Ima i neπto malih novoo-tvorenih obrta. Teπko se dolazi do kre-dita jer mnogi nemaju vlastitu kuÊu ni-ti bilo πto drugo kao jamstvo za kre-dit.

Ipak, unatoË svemu nabrojenom,GraËac je danas mjesto u kojem goto-vo da nema nezaposlenih, a ne moæese naÊi ni jedno slobodno mjesto zaspavanje! Taj ́ kopernikanski obrat’ la-ko je objaπnjiv - svi su angaæirani naizgradnji nove autoceste, Bechtel je zasvoje radnike zakupio sve raspoloæivesmjeπtajne kapacitete. Srediπte mjestase ureuje, malo je æivnulo. Svi susvjesni da to neÊe trajati unedogled, alise i nadaju da Êe od nove prometnicebiti naknadnih koristi.

Na podruËju graËaËke πumarije ne-koliko je iznimno atraktivnih turistiË-kih lokaliteta, od kojih svaki za-sluæuje posebnu pozornost. Spomi-njemo tek da su ovdje izvori Krke iZrmanje, da se uz glavnu prometni-cu prema Kninu nalaze povijesniostaci-zidine Zvonigrada, koji je1712. uz GraËac i Lovinac bio kape-tanijsko srediπte. Tu su, na nekolikokilometara od grada, turistiËki veÊ po-znate Cerovske πpilje i devastirani ho-tel, za Ëiju obnovu veÊ postoje pla-novi.

700 godina povijestiSmjeπten na raskriæju putova prema

Kninu i dalje na jug, odnosno premaZadru i na sjever prema Zagrebu, Gra-Ëac je u povijesti imao vaæno geopo-litiËko mjesto. Prvi se put spominje1302. godine, kada je Mladen I., banbosanski iz roda ©ubiÊa, izdao ´inHochucha’ ispravu kojom je splitskimtrgovcima dao slobodu trgovanja pokrajevima Hrvatske i Bosne kojima jevladao. To je najstariji spomen sred-njovjekovne æupe HotuËe. UtvrdaGradac u HotuËkoj æupi spominje se1465. godine, a 1509. krbavski knezIvan KarloviÊ sklapa nasljedni ugovors knezom Nikolom Zrinjskim, gdje seu povelji spominje i ́ castrum’ Gradecu HotuËi te gradovi Lukavac (vjerojat-no oko danaπnje RiËice) i Zvonigrad.GraËac, Lovinac i okolica pod turskusu vlast doπli 1527./8., kada su paliLika i Krbava, i otada su poËele velikemigracije i seobe staroga stanovniπtate Bunjevaca i pravoslavnih Vlaha.Izmeu 1650.-90. MleËani istjerujuTurke, a habsburπki zapovjednik ba-run Kuπlan protjerao je MleËane. Cje-lokupna srednjovjekovna povijest za-pravo je kronologija borbi za vlast,vojnog preustroja (osnivanje LiËke pu-kovnije u GospiÊu 1746.), buna (u Lo-vincu i Bruvnu), ali i druπtvenoga i kul-turnoga razvoja (izgradnja brojnihcrkava, πkola, cesta). Godine 1830.GraËac je imao 1127 stanovnika (214katolika, 913 pravoslavnih).

Robu ne vozi kamionnego cesta

Zgrada πumarije u glavnoj je gra-ËaËkoj ulici. U dvoriπtu je joπ jedna snekoliko garaæa. ©umarija nema vla-stitu mehanizaciju (samo jedan trak-tor), nema ni dovoljno automobila ni

Lika, Mazinsko polje - slikovito i prazno

PanjaËe na liËkoj Pljeπivici - odtoga je teπko æivjeti

©umska cesta Crnopac,izgraena u vrlo teπkim uvjetima


K ako izvrπavati redovite plano-ve jesenskoga poπumljavanjasjemenom æira u sjevernimupravama, gdje su vremenski

uvjeti - Ëesto i viπednevno kiπno razdob-lje - ograniËavajuÊi faktor, uza sve ËeπÊinedostatak izvrπitelja, posljednjih je go-dina πumarima ozbiljan problem. Nijenaime teπko nekoliko tona sjemena æiraunijeti u πumu i razbacati ga neposred-no prije opadanja lisne mase koja Êe gaprekriti. Velikog problema imaju upraveπuma Vinkovci, Naπice, Osijek, Poæega,Bjelovar i Koprivnica, kada u kratkom ra-zdoblju moraju podsijati, u godinama ka-da je urod æira dobar, desetke vagona, aviπednevne jesenske kiπe to onemogu-Êuju. U tim su upravama nakon kratkogajesenskog podsijavanja ostajale veÊe ko-liËine skupljenog æira, kojemu se zim-skim uskladiπtenjem gubila kvaliteta i kli-javost. Taj su problem prije nekoliko go-dina pokuπali rijeπiti u vinkovaËkoj Upra-vi izradom posebne sijaËice za æir, prik-ljuËene na traktor. Konstruiran je i pro-totip sijaËice, iskuπan u radu, i nakonnuænih konstrukcijskih dorada, privatna

tvrtka iz Andrijaπevaca izradila je do sa-da πest strojeva, koji su veÊ nekoliko go-dina u uporabi, a rezultati dosadaπnjihpodsijavanja mogu se smatrati zadovo-ljavajuÊima, Ëuli smo od odgovornih izU©P-a Vinkovci. Tri takva tipa sijaËicerade i u U©P-u Zagreb.

Ubrzo su i NaπiËani, u suradnji s pri-vatnom tvrtkom AG Cret iz Creta, posta-vili sliËan radni zadatak. Konstruirati strojkoji Êe obavljati dvije operacije u jed-nom prolazu - usitnjavati i pripremiti sta-niπte i zatim unijeti æir u zemlju na pro-pisanu dubinu i razmak, te ga zatim za-trpati.

U tvrtki AG Cret, vlasnik Adam Gre-guriÊ prihvatio se zadatka konstrukci-je stroja koji Êe ujedinjavati dvije rad-ne operacije u jednome prohodu, pre-ma ideji naπiËkih πumara, dipl. ing.Zdravka –aniÊa i dipl. ing. Vlatka Pod-nara. Prototip stroja Adam GreguriÊnapravio je veÊ 1994. godine, a odtada se tijekom nekoliko pokusnih go-dina i uoËenih nedostataka stalno

SijaËica u brazdama od trireda unosi æir u zemlju nadubinu 2-3 cm, upravilnim razmacima od30 cm, a zatim gazatrpava dovoljnodebelim slojem zemlje

kombija za prijevoz radnika, i to je,uz veÊ spomenuti nedostatak prerai-vaËkih kapaciteta, glavni problem oveπumarije.

- U svemu tome mora se uzeti u ob-zir joπ jedna vaæna Ëinjenica - zbogvelike povrπine, velika je i srednja uda-ljenost radiliπta, oko 32 km. Do naju-daljenijega u Gospodarskoj jediniciBogutovac viπe je od 70 km i mora seiÊi kroz Bosnu - istiËe upravitelj Zec.- Premda imamo 203 km πumskih ce-sta, otvorenost πumarije uvelike jeispod prosjeka poduzeÊa, tek 3,2 km/1000 ha. Stoga u πumariji velikupozornost pridajemo izgradnji novihprometnica, pa je i ove godine plani-rano novih 15 km.

“Robu ne vozi kamion nego cesta”,naËelo je kojeg se ovdje dræe pri grad-

nji prometnica. To znaËi da cesta mo-ra biti kvalitetna, da moæe podnijetiovdaπnje iznimno ekstremne vremen-ske prilike. Upravo takva je i cestaπto s Mazinskoga polja vodi na radi-liπte u Gospodarskoj jedinici Javor-nik-Kremen, na 1200 m nadmorskevisine juænog masiva liËke Pljeπivice.Ili prometnica kroz kompleks panja-Ëa u Gospodarskoj jedinici Zapadnamazinska planina. Ovdje je prije go-dinu i pol izvrπena prorjeda. Dobrimgospodarenjem i tamo gdje je dobrotlo, gdje nije devastirano, pokuπava-mo panjaËe prevesti u sjemenjaËe,veli upravitelj. Kad je o πumskim ce-stama rijeË, treba spomenuti i onu ujedinici Jasensko bilo-Crnopac najuænom Velebitu, πto se strmo diæeuza samu glavnu javnu prometnicuod GraËaca prema Zadru i koja je gra-ena iznimnim naporima graditelja.Ona otvara najjuænije predjele jele naVelebitu.

Na juænom Velebitu, uGospodarskoj jedinici Jaselskobilo-Crnopac, najjuænijemuarealu jele

POSLIJE VI©EGODI©NJIH ISPITIVANJA NOVOG STROJA

SijaËica za æir

Ove Êe jeseni na podruËjuU©P-a Naπice sjetva æirabiti mehanizirana. Novikombinirani stroj - sitnilica isijaËica - nakonviπegodiπnjih ispitivanjapoloæio je ispit

Stroj za pripremu staniπta i podsijavanje æirom, tvrtke AG Cret, uspjeπno jepoloæio ispit


Piπe:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:Antun ZlatkoLonËariÊ

Ni gusto πipraæje nijezapreka radu stroja

inovacije

kreÊe u proizvodnjuπnji partner u proizvodnji opreme i alataza πumarstvo. Poslije viπegodiπnjih po-kusnih radova na podsijavanju i stalnihdoraivanja prema naπim zahtjevima,danas imamo stroj koji u svemu zado-voljava. Postignuta je traæena dubinaunoπenja sjemena u brazde i preciznostrazmaka æira u redu, kao i dobro zatrpa-vanje. Time smo postigli i optimalni utro-πak sjemena po hektaru, πto nije zane-marivo, znajuÊi kolika je cijena otkupaæira i troπkovi podsijavanja, istiËe VlatkoPodnar.

Vlasnik tvrtke AG Cret Adam Gre-guriÊ, koji je od svog oca Lovre naslije-dio nekadaπnju kovaËku radionicu i obrt,upornim radom i stalnim proπirivanjemproizvodnog asortimana pretvorio je utvornicu strojeva, veÊ πest desetljeÊa du-ge tradicije i bogatog asortimana opre-

pojedine operacije. Kapacitet stroja ovi-si o prohodnosti u πumi i brzini sitnilice,preciznost je vrlo velika i ne ovisi o veli-Ëini æira, a razmak sijanja moæe se po-desiti na 20 ili pak 40 cm zrno od zrna.Dakako, to podrazumijeva da sjeme mo-ra biti bez primjesa, zemlje, granËica ilipak liπÊa - kaæe Adam GreguriÊ i istiËekako rokovi sjetve æira viπe ne mogu bitiograniËeni vremenskim prilikama. Sjetvase moæe obavljati sve do niæih tempera-tura, do poËetka smrzavanja tla.

- Na zahtjev πumara, u kratkom ro-ku bit Êemo u moguÊnosti izraditi isliËne strojeve manjih gabarita, koji supotrebni za radove u rasadnicima.Osim toga, spremni smo opremiti va-πe rasadnike i s kompletnom paletomstrojeva za radove u rasadnicima - zaizradu gredica, za sijanje u gredice,

brzini usitnjavanja, kreÊe se od 1 do1,5 ha. Spremnik za æir kapaciteta je450-500 kg.

Prikazanom kvalitetom i brzinom ra-da toga novog stroja moæemo biti zado-voljni, rekao je dipl. ing. Vlatko Podnar,upravitelj U©P-a Naπice. Desetak je go-dina proπlo od naπe ideje koju je prihva-tila tvrtka AG Cret, inaËe naπ dugogodi-

me i strojeva za poljoprivredu, πumars-tvo, vinogradarstvo, voÊarstvo, pilanars-tvo i mlinsku industriju, s dvadesetakzaposlenih. - Na zamisao πumara kons-truirao sam 1994. godine prototip strojakojemu se poslije doradom odvojila sit-nilica od sijaËice, pa tako danas moguobavljati u jednom prohodu obje radnje,ili pak prema zahtjevu raditi odvojeno

podrezivanje korijena, vaenje sadni-ca ili pak druge zahtjeve. Naπ proi-zvodni program opreme, pribora i re-zervnih dijelova za πumarstvo sastojise od stotinjak razliËitih artikala - s po-nosom istiËe Adam GreguriÊ, Ëija dvasina nastavljaju obiteljsku tradicijustrojarskog obrta.

Konstruktor Adam GreguriÊ i dipl. ing.Vlatko Podnar u kontroli preciznostisjetve æira

Stroj za namatanje æice pri podizanjuzaπtitnih ograda protiv divljaËi. Æica semoæe ponovno iskoristiti

usavrπavao, a na nedavnoj demons-traciji u urenovaËkim nizinskim πu-mama stroj je zadovoljio sve postav-ljene uvjete. Prvi dio stroja - sitnili-ca, vrlo dobro se pokazala pri usit-njavanju i debljim presjecima drvnihostataka i stabalaca, te pripremilapovrπinu za podsijavanje æirom. Sija-Ëica u brazdama od tri reda unosi æiru zemlju na dubinu 2-3 cm, u pravil-nim razmacima od 30 cm, a zatim gazatrpava dovoljno debelim slojemzemlje. Na taj naËin podsijavanje ni-je limitirano opadanjem lisne mase,veÊ se moæe obavljati znatno duljetijekom jeseni, pa Ëak i u zimskimmjesecima, kada to temperaturedopuπtaju, a tlo moæe biti pokrivenoi snjeænim pokrivaËem debljine i do5 cm. Dnevni uËinak stroja, ovisno o


Piπe: MiroslavMrkobrad

Foto:Miroslav

Mrkobrad

sport

Uprava πuma Vinkovci ukupnije pobjednik 2. sportskih su-sreta Hrvatskog sindikataπumarstva, odræanih od 29.

svibnja do 1. lipnja na terenima turi-stiËkih centara Katoro i Stella maris uUmagu. NatjeËuÊi se u 11 sportskihdisciplina (mali nogomet, boÊanje, te-nis, stolni tenis, odbojka na pijesku,πah, kuglanje, potezanje konopa, pi-kado, streljaπtvo, trap), muπki i æenskisastavi te mjeπovite ekipe, skupili suukupno 44 boda. Svoju na kraju pre-moÊnu pobjedu VinkovËani suoduπevljeno proslavili pobjedniËkimkrugom na srediπnjem teniskom tere-nu Stella marisa na kome se igraju me-Ëevi ATP toura i gdje je bilo organi-zirano sveËano proglaπenje rezultata.Iza njih na drugom su mjestu biliπumari delniËke Uprave, inaËe lanj-ski pobjednici, s 35 bodova, treÊa po-zicija pripala je Upravi πuma GospiÊs 32, a Ëetvrta karlovaËkoj Upravi s26 bodova, koliko su skupili i Zagrep-Ëani, ali su imali manje prvih mjesta.Meu momËadima koje su skupilepreko 20 bodova naπli su se i Poæega(23 boda) te na 6. mjestu Naπice s 22boda. Bodovala su se inaËe prva Ëeti-ri mjesta s po 7, 5, 3 i 2 boda.

2. SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOG SINDIKATA©UMARSTVA, UMAG, 29. 5. - 1. 6.

Otvaranje

Nakon sveËanog postrojavanja ekipasudionike i mnogobrojne goste najprijeje u ime SSSH pozdravio tajnik sindika-ta Æeljko Slunjski, a potom im se obra-tio i direktor Profitnog centra Katoro Ma-rijan Krivobrad. Predsjednica HS© Gor-dana Colnar istaknula je da 2. susreti-ma prisustvuje oko 1400 radnika, od Ëe-ga blizu 900 natjecatelja, te gosti iz Slo-venije, Makedonije i Rumunjske. Okup-ljanje i druæenje radnika pozdravio je ipredsjednik Uprave Hrvatskih πumaÆeljko Ledinski, a uspjeh u sportskimnadmetanjima te daljnoj suradnji poæelioje i predsjenik Slovenskog gozdnog sin-dikata Marko FiËur. Natjecanje je otvo-rio doministar u Ministarstvu poljopriv-rede i πumarstva Ivica Grbac.

DruæenjeSumirajuÊi sve ono πto se u dva da-

na u Umagu dogaalo, valja reÊi kakoje osim sportskih dostignuÊa, koja ipaknisu najvaænija, no nisu ni nebitna (nekisu se posebno pripremali!), vaæno i toπto se toliko radnika Hrvatskih πumanaπlo na jednome mjestu. To je zapra-vo jedina prigoda da se dio njih, prem-da rade u istom poduzeÊu, bar jednomgodiπnje vide, upoznaju i druæe!

PobjedniËki krugVinkovËana

NatjecanjeNeki su doπli pobjediti, i to se vidjelo

po pristupu, æestini i veselju nakon sva-koga gola ili dobrog poteza. Mali nogo-met privlaËio je najviπe pozornosti, aNaπiËani su iznenadili sve. Igrali suæestoko, kao πto su se i radovali, disci-plinirano kao da ih je uËio Helenio Her-rera, tvorac Ëuvene talijanske ´brave’!Igran je vrhunski stolni tenis (Split, Za-greb), trebalo je vidjeti odliËne Karlov-Ëane u odbojci na pijesku i pravu dra-mu u istoj disciplini izmeu DelniËan-ki i Ogulinki. Ili potezanje konopa gdjeje uz buËno bodrenje sve ´pucalo’ odsnage. Trebalo je doæivjetu tugu Zagrep-Ëanki nakon poraza i veselja Poæeæan-ki nakon pobjede u malome nogome-tu. Pobjede, porazi, iznenaenja, razo-Ëaranja, neoËekivani rezultati, sve je dionatjecanja!

NajNajviπe prvih mjesta osvojili su

DelniËani (4), najviπe bodova u jed-

Pobjeda!


Rezultati

Mali nogomet (m), polufinale: N. Gra-diπka-Naπice 1:2, Senj-Split 4:1. Za 1.mjesto: Naπice-Senj 6:1, za 3. mjesto:N. Gradiπka-Split 4:1.

Mali nogomet (æ), polufinale: Poæega-Sisak 1:0, Vinkovci-Karlovac 2:1. Za 1.mjesto: Poæega-Vinkovci 2:1, za 3.mjesto Karlovac-Sisak 1:0.

BoÊanje (m): 1. Buzet 2 boda, 2. Naπice2, 3. Karlovac 2, 4. Zagreb 0

BoÊanje (æ): 1. Vinkovci 3 boda, 2. Za-greb 1, 3. N. Gradπka 1, 4. Poæega 1.

Tenis (m), polufinale: Vinkovci-Buzet2:0, Ogulin-Sisak 2:0. Za 1. mjesto:Vinkovci-Ogulin 2:1, za 3. mjesto: Si-sak-Buzet 2:1.

Tenis (æ), polufinale: Split-GospiÊ 2:1,Vinkovci b.b. Za 1. mjesto: Split-Vin-kovci 2:1, za 3. mjesto: Karlovac-Go-spiÊ 2:1.

Stolni tenis (m), polufinale: Zagreb-Si-sak 2:0, Split-GospiÊ 2:0. Finale: Split-Zagreb 2:1, za 3. mjesto GospiÊ-Sisak2:0

Stolni tenis (æ), polufinale: Vinkovci-Poæega 2:0, Delnice-Koprivnica 2:0.Finale: Delnice-Vinkovci 2:1, za 3.mjesto Poæega-Koprivnica 2:1.

Odbojka na pijesku (m), Za 1. mjesto:Karlovac-Osijek 2:0, za 3. mjesto: Go-spiÊ-Ogulin 2:0.

Odbojka na pijesku (æ), za 1. mjesto:Delnice-Ogulin 2:1, za 3. mjesto: Si-sak-GospiÊ 2:0.

©ah: 1. Karlovac 37 bodova, 2. Vinkov-ci 36, 3. Poæega 34, 4. Delnice 33.

Kuglanje (m): 1. Delnice 848 Ëunjeva,2. Senj 758, 3. Poæega 757, 4. Ogulin740

Kuglanje (æ): 1. Delnice 229 Ëunjeva,2. GospiÊ 206, 3. Vinkovci 203, 4. Za-greb 188.

Potezanje konopa: 1. Zagreb, 2. Del-nice, 3. Naπice, 4. Poæega

Pikado (m): 1. Naπice 2064 boda, 2.N. Gradiπka 1964, 3. GospiÊ 1955, 4.Buzet 1945.

Pikado (æ): 1. GospiÊ 1669 bodova, 2.Osijek 1600, 3. N. Gradiπka 1595, 4.Koprivnica 1590

Streljaπtvo: 1. GospiÊ 499 bodova, 2.Zagreb 498, 3. Koprivnica 486, 4.Poæega 477.

Trap: 1. Vinkovci 56 bodova, 2. Ko-privnica 49, 3. Karlovac 47, 4. Ogu-lin 45.

noj disciplini uzeli su opet DelniËa-ni (kuglanje muπki i æenski), najsves-traniji πumari sportaπi su GospiÊani,koji su osvajali bodove u osam disci-plina. Direkcija je ostala jedina bezbodova.

Nagrade

SveËanost proglaπenja pobjednikai zatvaranja igara obavljena je uz pri-sutnost mnogobrojnih gostiju te su-dionika igara na srediπnjem teniskomterenu Teniskog centra Stella marisa.Svi pobjednici po pojedinimdisciplinama dobili su priznanja.»etiri prvoplasirane momËadi,Vinkovci, Delnice, GospiÊ i Karlovacdobili su i pehare, a VinkovËani uzto i prijelazni pehar koji Êe ostati utrajnom vlasniπtvu momËadi koja triputa pobijedi. Pobjednici su bili po-zdravljani burnim pljeskom i iskrenosu se radovali uspjehu. I to je naj-vaænije.


Piπe:mr. sc.

JadrankaRoπa

Foto:Arhiv

ekoloπka proizvodnja

P rihvaÊanjem Zakona o eko-loπkoj poljoprivredi u Sabo-ru Republike Hrvatske 6. ve-ljaËe 2001. godine i njego-

vim javnim priopÊavanjem u Narod-nim novinama (br. 12/2001), te obja-vom prateÊih podzakonskih propisa,

©TO ZNA»I OSNIVANJE NADZORNE STANICE

Ekoproizvodnjaje buduÊnost iHrvatske πumene smiju izostati!Premda je u svijetu od ukupne prodaje hrane i piÊa tek 1-2% ekoloπkog podrijetla, ekoloπka poljoprivreda u okriljuodræivog gospodarenja grabi velikim koracima.PrihvaÊanjem viπe zakonskih akata u akciju poveÊanjaekoproizvodnje ukljuËila se i Hrvatska, a Hrvatske πumepodnijele su zahtjev za osnivanje Nadzorne stanice.

ekoloπka poljoprivreda dobila je svemoguÊnosti za razvoj i u naπoj zem-lji. Ovaj zakon, kao i svi pripadajuÊizakonski akti (pravilnici), u skladu susa svjetskim standardima kao πto suUredba EU 2092/91. i IFOAM BasicStandards-2000. Ekoloπka poljopriv-reda u svijetu od iznimne je vaænostiiako ima malen udio, samo 1-2%ukupne prodaje hrane i piÊa, premapodacima u izvjeπÊu Faoa objavlje-nom u Rimu.

Danas je u svijetu neπto manje od18 milijuna hektara certificiranogaobradivog zemljiπta za ekoloπku pro-izvodnju, i to na podruËju Oceanije(uglavnom podruËje Australije) 7,7milijuna ha, Europe 4,2 milijuna, La-tinske Amerike (uglavnom podruËjeArgentine) 3,7 milijuna, SjeverneAmerike 1,3 milijuna, Azije 94000 iAfrike 60000 ha. Od zemalja ËlanicaEU na vodeÊem je mjestu Austrija, ko-ja ima certificiranih 7,74% od ukup-nih poljoprivrednih povrπina. Slijedeje Italija (6,02%), Danska, Finska i©vedska.

U cjelokupnom sustavu odræivoggospodarenja i moguÊnostima kojeon pruæa vaæno mjesto pripadaekoloπkoj poljoprivredi. Zakon o eko-loπkoj poljoprivredi ima svrhu zaπti-tite zdravlja i æivota ljudi, zaπtite pri-rode i okoliπa, te zaπtite potroπaËa.

UkljuËile se i Hrvatskeπume

U svjetlu tog zakona, Hrvatskeπume d.o.o. podnijele su zahtjev Mi-nistarstvu poljoprivrede i πumarstvaza osnivanje Nadzorne stanice zaocjenjivanje i utvrivanje usklaeno-sti s temeljnim zahtjevima u eko-loπkoj proizvodnji ekoloπkih proizvo-da, procesa i usluga, u skladu s Ëlan-kom 23. Zakona o ekoloπkoj proiz-vodnji poljoprivrednih i prehrambe-nih proizvoda.

Prema Zakonu o ekoloπkoj pro-izvodnji poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda, ekoloπka proizvod-nja (organska, bioloπka) definirana jekao poseban sustav odræivog gospo-darenja u poljoprivredi i πumarstvukoji obuhvaÊa uzgoj bilja i æivotinja,proizvodnju hrane, sirovina i prirod-nih vlakana te preradu primarnih pro-izvoda, a ukljuËuje sve ekoloπki, go-spodarski i druπtveno opravdane pro-izvodno-tehnoloπke metode, zahva-te i sustave, najpovoljnije koristeÊiplodnost tla i raspoloæive vode, pri-rodna svojstva biljaka, æivotinja i kra-jobraza, poveÊanje prinosa i otpor-nosti biljaka s pomoÊu prirodnih silai zakona, uz propisanu uporabu gno-jiva, sredstava za zaπtitu bilja i æivo-tinja, u skladu s meunarodnoprihvaÊenim normama i naËelima.Nadzorna stanica je ovlaπtena prav-na osoba koja obavlja struËni nadzornad ekoloπkom proizvodnjom i eko-loπkim proizvodima. Zahtjevu zaosnivanje Nadzorne stanice Hrvatskeπume duæne su bile priloæiti izjavu onepristranosti u radu (formiran odbor

Danas je u svijetu neπtomanje od 18 milijunahektara certificiranogaobradivog zemljiπta zaekoloπku proizvodnju, i tona podruËju Oceanije(uglavnom podruËjeAustralije) 7,7 milijuna ha,Europe 4,2 milijuna,Latinske Amerike(uglavnom podruËjeArgentine) 3,7 milijuna,Sjeverne Amerike 1,3milijuna, Azije 94 000 iAfrike 60 000 ha. Odzemalja Ëlanica EU navodeÊem je mjestu Austrija,koja ima certificiranih7,74% od ukupnihpoljoprivrednih povrπina

I πumska jagoda trebala bi imatiekomarkicu


duzeÊe je osnovano 1946. godine ijedno je od vodeÊih kuÊa za certifi-kaciju ekoproizvoda. Seminar je bioveoma kvalitetan, sudionici su dobi-li spoznaje o osnovnim naËelima uekoloπkoj proizvodnji, kao i naËinuprovoenja sustava potvrivanja naterenu.

Prvi dan seminara dan je pregledsvjetskih standarda u ekoloπkojproizvodnji i procesima, od kojih sunajvaænije one πto ih je utvrdio IFOAM(meunarodna organizacija koja jepokrenula cijeli program) zatimISO65 za kontrolu kvalitete. Kolikosu stroge norme za dobivanje eko-certifikata pokazano je drugoga da-na seminara na praktiËnim primjeri-ma. Poseban osvrt dan je za skuplja-

ObiljeæitiekopodruËja

Meutim, osnivanjem Nadzornestanice trebao bi zapoËeti dugotrajniproces identifikacije eko-podruËja injegove obiljeæbe te stvaranje bazepodataka o takvim podruËjima. Eko-proizvodi na svjetskome træiπtu po-stiæu mnogo veÊu cijenu, a u buduÊ-nosti Êe potraænja za takvim proizvo-dima biti sve veÊa jer raste broj eko-loπko osvjeπtenih graana u svijetu.

Kako H© d.o.o. gospodare s dva mi-lijuna hektara πume i πumskog zem-ljiπta i odgovorne su na odreeni na-Ëin za sve proizvode iz πume koji sestavljaju na træiπte, Nadzorna stani-ca za ekoloπku proizvodnju bila bi sa-

Hrvatske πume podnijele suzahtjev za osnivanjeNadzorne stanice koja biobavljala struËni nadzornad ekoloπkomproizvodnjom i ekoloπkimproizvodima. Tu je πirokapaleta proizvoda iz πumeza koje postoji zanimanje ikoji bi se mogli certificirati.

mo nastavak provoenja pozitivnihpropisa u svjetlu ukupnog oËuvanjabioloπke raznolikosti.

Zakonska regulativa uekoloπkoj proizvodnji

1. Zakon o ekoloπkoj proizvodnji uuzgoju bilja i u proizvodnji biljnihproizvoda (NN 91/01)

* Pravilnik o ekoloπkoj proizvodnji uuzgoju bilja i u proizvodnji biljnihproizvoda (NN 91/01)

* Pravilnik o sustavu ocjenjivanja su-kladnosti u ekoloπkoj proizvodnji(NN 91/01)

* Pravilnik o postupku i uvjetima stje-canja znaka ekoloπkog proizvoda(NN 13/02)

* Pravilnik o preradi u ekoloπkoj pro-izvodnji (NN 13/02).

* Pravilnik o deklaraciji ekoloπkihproizvoda (NN 13/02)

* Pravilnik o uvjetima i naËinu upisau upisnike ekoloπke proizvodnjepoljoprivrednih i prehrambenihproizvoda (NN 13/02)

* Pravilnik o struËnom nadzoru u eko-loπkoj proizvodnji (NN 12/02)

* Pravilnik o visini naknade troπkovaza provedbu struËnog nadzora nadekoloπkom proizvodnjom i troπko-va utvrivanja sukladnosti s temelj-nim zahtjevima (NN 85/02)

koji radi neovisno), izjavu o pravu iodgovornosti koje su vaæne za njezi-ne djelatnosti potvrivanja, izjavu ofinancijskoj stabilnosti i izvorima od-govornosti potrebne za voenje su-stava potvrivanja, kao i potvrdu oprovedenoj meunarodnoj edukacijibuduÊih djelatnka u Nadzornoj sta-nici. Za edukaciju u sustavu potvri-vanja ekoproizvoda izabrana je fir-ma Soil Association, koja je za H©d.o.o obavila i cerificiranje πuma.

Edukacijski seminar o ekoloπkojprizvodnji i sustavu potvrivanjaodræan je 29. i 30. svibnja u Zagrebuu porostorijama ©umarskoga druπtva.Sudjelovali su predstavnici 16 upra-va πuma, kao i djelatnici Sluæbe zaekologiju iz Direkcije. Soil Associa-tion sudjeluje u razvoju ekoloπke pro-izvodnje u posljednjih 50 godina, po-

nje proizvoda iz prirode, za koje unovije doba ima sve viπe zainteresi-ranih, i na tom podruËju Nadzornastanica H© d.o.o. ima poseban inte-res. Prikazan je i dobar primjer zah-tjeva za certfikaciju namjeπtaja, gdje95% proizvoda mora biti potpunoekoloπkog podrijetla, a ostalih 5%mogu biti sredstva koja se nalaze nalisti dopuπtenih u ekoproizvodnji.Nadzornoj stanici H© d.o.o. otvara seπiroka paleta proizvoda iz πume zakoje postoji zanimanje i koji bi se mo-gli certificirati. Nadzorna stanica H©d.o.o. izdavala bi potvrdnice o eko-loπkim proizvodima iz πume, a naosnovi njih Ministarstvo poljoprivre-de i πumarstva izdavalo bi skupljaËu,prizvoaËu ili preraivaËu meuna-rodno priznatu eko-markicu. (slikamarkice).

U kolikom je postotku namjeπtaj ekoloπkog porijekla?


mala enciklopedija πumarstva

Rod brijestovi (Ulmus) obuhva-Êa dvadesetak vrsta listopad-noga drveÊa rasprostranjenihu umjerenom pojasu Sjeverne

polutke. Za njih je karakteristiËno da jeunutraπnji dio kore (liko) dosta æilav,liπÊe je hrapavo, dvostruko napiljeno,na osnovi nesimetriËno. VeÊa polovicaplojke uvijek je okrenuta prema izboj-ku, a izbojci su tanki. Pupovi su smjeπte-ni kao kod bukve, koso iznad izboËe-nih lisnih brazgotina. Brijestovi cvatuprije listanja, cvjetovi su im dvospolni,sitni, u paπtitastim crvenkastim cvatovi-ma. OcvijeÊe je zvonËasto, sa 4-8 la-pova, a praπnika ima do 8. Plod jesploπtena i unaokolo okriljena, finokoæasta perutka, a vrh krilca je urezan.Sjeme dozrijeva istoga proljeÊa, supkesu sitne, obrnuto jajolike, na osnovi stre-liËasto urezane, a prvi listovi su parni.

Nizinski ili poljski brijest (Ulmuscarpinifolia; U. campestris; U. folia-cea) je do 35 m visoko europsko,sjevernoameriËko i zapadnoazijskoπumsko drvo niæih i vlaænijih poloæaja,koje doæivi starost veÊu od 500 godi-na. Kroπnja je πiroka i razgranjena,grane su nerijetko vodoravno otklonje-ne, a deblo moæe doseÊi i do 2 m deb-ljine. Kora je debla tamna, u mladostitanka i glatka, u starijoj dobi je tam-nosiva i ispucala. Izbojci su uglavnomgoli, pupovi tamnosmei, a 6-10 cmdugo liπÊe je πiroko jajoliko, uπiljenavrha, odozgo golo, a odozdo u pa-zuπcima æila bjelkasto dlakavo. Petelj-ka je duga oko 1 cm, ocvijeÊe je sivoi trepaviËasto-dlakavo, cvjetna je stap-ka kratka. Praπnika ima 3-4, sjemen-ka se nalazi u gornjem dijelu ploda,bljedoæuÊkastog okriljenog oraπÊiÊa,koji je glatkoga ruba, a dozrijeva veÊu svibnju ili lipnju te odmah nakondozrijevanja otpada sa stabla. Staniπtenizinskoga brijesta je preteæito na alu-vijalnim terenima, gdje se pojavljujezajedno s vezom, poljskim jasenom,luænjakom, klenom i dr. Nije rijedakni u zajednicama kitnjaka i graba, sla-duna i cera, a raste i do montanskogabukovog pojasa (do 800 m n.v.). UHrvatskoj je bio u nizinskim hrasto-vim πumama izmeu Drave, Save i Ku-

ju biotskih Ëinitelja: potkornjaka (Sco-lytus sp.) i holandske brestove bolesti(Ceratocystis ulmi). Bio je sastavni Ëlanpoplavne πume hrasta luænjaka (Quer-ceto-Genistetum elatae Horv.). Ovajbrijest najviπe voli svjeæa, humozna idublja tla, osjetljiviji je na mraz negogorski brijest, vrsta je polusjene, aodlikuje se jakom izdanaËkom sna-gom.

Nizinski brijest izrazito je varijabil-na vrsta, s nizom klimatipova, odlika iformi. Juænom i zapadnom Europomproteæe se Ulmus procera, Ëiji sukoæasti listovi asimetriËni, ovalni iliπiroko eliptiËni, dugi 5-8 cm i 3,5-5 cm

OSNOVNI STRU»NI POJMOVI (A-Æ)

Brijestovi (Ulmus)U umjerenom pojasu Sjeverne polutke rasprostranjeno jedvadesetak vrsta listopadnoga drveÊa iz roda brijestova, aza nas su znaËajni samo nizinski brijest, gorski brijest i vez

πiroki, s 12 pari boËnih æila. Vrlo krat-ka peteljka duga je 4-6 mm i sitno dla-kava.U nas je nazoËan klimatip U.campestris var. dalmatica, koji raste uDalmaciji, a znakovit je po sitnomkoæastom liπÊu, odozgo glatkom a odo-zdo uz æile dlakavom i slabije æljezda-stom. Izbojci su dlakavi, ocvijeÊe sivoi trepavËasto dlakavo, a sjemenka jesmjeπtena u gornjem dijelu ploda.Odlika (varijetet) plutasti nizinski bri-jest (U. suberosa) ima plutasto okrilje-ne izbojke i cvjetove, s uglavnom 4praπnika. Odlika U.campestris umbra-culifera uzgaja se u nasadima, a zna-kovita je po gustoj i okruglastoj kroπnji.

pe, uz hrast luænjak i poljski jasen, me-u glavnim vrstama drveÊa. No, u ne-povoljnim klimatskim uvjetima (suπa),uglavnom je nestao iz te kompozicijezbog sinkroniziranoga djelovanja dva-

Nizinski ili poljski brijest (Ulmus carpinifolia) s

LiπÊe Kroπnjat

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv


viπe simetriËna nego kod nizinskogabrijesta. Peteljka je duga do 1 cm, ocvi-jeÊe je riasto i trepaviËasto dlakavo,cvjetna stapka kratka, a postoji 5-6praπnika. Plod oraπËiÊ glatkoga je rubai trajno zelenkaste boje, a sjemenka jesmjeπtena u sredini ploda.

Gorski brijest u nas najviπe dolazi uπumi gorskoga javora i obiËnoga jasena(Acereto-Fraxinetum croaticum Horv.),a u zajednici dinarske bukovo-jeloveπume (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.)karakteristiËna je vrsta drveÊa. Nalazi-mo ga pojedinaËno ili u manjim gru-pama, posebice u uvalama s dubljim isvjeæijim tlom. UopÊe, voli mezofilnastaniπta s plodnim i svjeæim tlima i s do-voljno relativne zraËne vlage. Raspros-tranjen je u rasponu od 400 do 1200(1500) m visine.

Varijabilnost toga brijesta zapaæa seu pojedinim varijetetima. Varijetet typi-ca ima liπÊe dugo 9-12 cm i bez reænje-va sa strane glavnoga vrha; var. cornu-ta svojstven je po jajastom liπÊu koje privrhu ima 2-4 reænja (sporedna vrha), alije zanimljivo da na istom stablu posto-je i listovi bez reænjeva. Osobito cije-njen u hortikulturi je æalosni brijest (var.pendula), karakteristiËan po tome πto mugrane i granËice vise gotovo uspravno,a kroπnja mu je okruglasta. Piramidalnibrijest (var.fastigata) ima piramidalnihabitus. Kao ukrasna vrsta u parkovimau nas je poznat takozvani holandski bri-jest (U.x holandica), kriæanac izmeunizinskoga i gorskoga brijesta.

Gorski brijest (Ulmus glabra; U.montana; U. scabra) je planinsko ibrdsko πumsko drvo, koje naraste u vi-sinu do 35 m, a rasprostranjeno je naeuropskome kontinentu te u srednjoj izapadnoj Aziji. Po uzrastu i drugimglavnim znaËajkama sliËan je nizin-skom brijestu, no otporniji je od njegana mraz, a u viπim predjelima dolazido 1500 m visine. Grane su mu neπtospuπtene, a granËice neπto krupnije ne-go kod nizinskoga brijesta i u poËetkudlakave, bez plutastih krilatih odeblja-nja. Kora debla je tamnija i dugo vre-mena ostaje glatka, pupovi su tamni,neπto krupniji, zatupljena vrha i sitno

dlakavi. ©iroko i jajoliko uπiljeno liπÊeje krupnije, obostrano dlakavo, dugo8-16 cm. KarakteristiËno je po tome πtose osim glavnoga pojavljuju joπ dvanejasna postrana vrha. Osnova lista je

Gorski brijest (Ulmus glabra) s

Kroπnja LiπÊet

Vez (Ulmus laevis)


Nove cestena Kordunu

Do πumskog predjela Babinagora, u Gospodarskoj jedini-ci Veliko brdo u karlovaËkojπumariji, lako je doÊi - iza

Karlovca i Turnja s glavne se promet-nice prema moru skrene lijevo zaVukmaniÊ i Skakavac, prema Kordu-nu. Joπ nekoliko kilometara asfalta, papraπina i πumska cesta do Velikogbrda. Vozimo se kroz zeleni zastor.Baπ je pripeklo, temperature prvihsvibanjskih dana primjerenije su oni-ma iz kolovoza. Ovdje, u sjeni bu-kvi, gdje se dovrπava nova, kilome-tar duga πumska prometnica ipak jelakπe. Za razliku od seljaka, koji zbogpravih ljetnih temperatura pro-glaπavaju stanje elementarnih nepo-goda, ovakvo vrijeme i suh teren gra-evincima idu na ruku.

- Za svaku cestu bitno je da je zem-ljorad dobro napravljen, kvalitetnopovaljan - istiËe Karlo KrejËir, vodi-telj graevinske operative u bjelovar-skoj radnoj jedinici Prijevoz, meha-nizacija i graevinarstvo, koja izvodiradove. - A ovo je idealno vrijeme iomoguÊava kvalitetan posao. To namje vaæno i zbog gornjeg stroja. Naovoj prometnici, naime, na zemljo-rad polaæemo plastiËnu foliju pa on-da na to ide gornji stroj.

PlastiËna folija

Uporaba plastiËne folije (ni)je no-vost u gradnji prometnica. S tim su ubjelovarskome PMG-u poËeli proπlegodine, a upotrebljava se posebno unizinskim podruËjima. - Osim πto se

Dvije nove πumskeprometnice na Kordunu, ukarlovaËkoj i πumarijiGvozd, otvaraju πumskekomplekse u koje sedosad nije ulazilo. Radoveizvodi bjelovarska radnajedinica Prijevoz,mehanizacija igraevinarstvo

BJELOVARSKI PMG GRADINOVE ©UMSKE PROMETNICE

Vez (Ulmus laevis; U.effusa) izraste saπiroko razgranatom kroπnjom u visinu do35 m, u debljinu do 1,5 m, a izrazito jenizinsko πumsko drvo, rasprostranjeno uEuropi i zapadnoj Aziji. Gornje grane suuspravne a donje neπto spuπtene, koradebla je sivkastosmea, a djelomiËno seljuπti u tankim ploËastim slojevima. Plu-to u kori je tanje nego kod nizinskogabrijesta. Pupovi su goli i uπiljeni, a likovrlo æilavo. LiπÊe je πiroko obrnuto-jajo-liko, dugo do 17 cm, izrazito nesime-triËno, uπiljeno te na kratkoj i gusto dla-kavoj peteljci, odozgo golo, a odozdoslabije dlakavo. Postoji 6-8 praπnika, akarakteristiËno je da je stapka cvijeta iploda vrlo duga, Ëak 3-6 puta duæa odcvijeta. Plodno krilce je trepaviËasto dla-kavo. Prirodna varijabilnost veza je ma-la, raste gotovo iskljuËivo u rijeËnim ni-zinama, najËeπÊe s topolama i vrbama,dok ga na suhim poloæajima nema. Volibogata aluvijalna, vlaæna i, obiËno,povremeno poplavljena tla. U Hrvatskojga ima u πumi veza i poljskoga jasena(Fraxino-Ulmetum laevis Slav.), πumi crnejohe s truπljikom (Frangulo-Alnetum glu-tinosae Rauπ), πumi hrasta luænjaka i ve-like æutilovke s drhtavim πaπem (Genistoelatae-Quercetum roboris caricetosumbrizoidis Ht.), a ponegdje se javlja u πumihrasta luænjaka i velike æutilovke s ra-stavljenim πaπem (Genisto elatae-Quer-cetum roboris caricetosum remotae Ht.).U ovoj πumskoj zajednici nizinski je bri-jest gotovo potpuno uniπtila spomenu-ta holandska bolest, a Ëini se da je vezmalo otporniji na tu opaku gljiviËnu bo-lest. SliËan vezu je ameriËki vez (U. ame-ricana), koji se razlikuje po tupim i tek 8mm dugim pupovima, s neπto dlakavimljuskama. Listovi su mu viπe produljeniili jajoliki, odozgo glatki ili neznatno hra-pavi, 7-18 cm dugi i 9 cm πiroki, u jesensu izrazito æuti. Taj vez rasprostranjen jeu istoËnim dræavama SAD-a, u priobal-nim i nizinskim πumama.

Azijski ili sibirski brijest (Ulmus pu-mila) dolazi u istoËnom Sibiru, sjever-noj Kini i Turkestanu. To je nisko drvokoje izraste u visinu do 5 m, rijetko do20 m. GranËice su tanke i gole, pupovipokriveni s 2-3 trepaviËasto dlakave lju-ske. Poluzimzeleni ili listopadni, goto-vo potpuno goli listovi dugi su oko 5-7cm, πiroki 3-5 cm, na osnovi slabo asi-metriËni, s krupnim i nepravilnim, dvo-struko napiljenim rubom. Treba istak-nuti da se taj brijest pokazao otporanprotiv napada holandske bolesti. U nasimamo sibirski brijest splitske provini-jencije u drvoredima i arboretumu bivπe©umarske πkole za krπ. Na dalmatin-skom podruËju sjeme dozrijeva u dru-goj polovici travnja, a vrlo dobre je kli-javosti.

na taj naËin troπi manje kamena, fo-lija sprjeËava djelovanje vode - kaæeposlovoa Damir LaziÊ, koji ujednoradi i na grederu. Graevinci znajukako voda moæe razoriti cestu, a zna-ju i tomu lijek - potrebno je dobro pri-premiti (oËistiti) teren, napraviti do-

Kordun, krajolik

Postavljanje plastiËne folije na zemljorad

Uredno napravljene πkarpe naprometnici TrepËa

Nove cestena Kordunu


bre πkarpe i propuste za vodu i omo-guÊiti odvodnju.

Od mehanizacije ovdje su valjak igreder. Dok oni miruju, Damir LaziÊi Stjepan TkalËeviÊ, inaËe strojar valj-ka, razvlaËe foliju. Na to Êe kamen,koji s podruËja ©umarije Krnjak do-voze kamioni PMG-a (vozaËi BrankoKolareviÊ i Stjepan Bereπ) i privatniprijevoznici jer radna jedinica nemadovoljno svojih.

- Za nas je to iznimno vaæna πum-ska prometnica jer otvara podruËje ukoje dosad nismo ulazili - kaæe upra-vitelj ©umarije Karlovac Josip Jovica.- RijeË je o mladoj bukovoj sastojiniu kojoj treba raditi prorjedu. Zado-voljni smo kvalitetom radova izvoa-Ëa, ali i rokovima, πto se za neke po-duzetnike, s kojima smo prije radili,ne bi moglo reÊi.

Strojevi od 30 godina!

No nije to jedina πumska promet-nica koja se tih svibanjskih dana ra-dila na Kordunu. Od VukmaniÊa pre-ma Skakavcu, KneæiÊ brdu, pa krozBanske Moravice, Lasinski SjenËakkreÊemo u smjeru 30-ak kilometaraudaljenoga opÊinskoga srediπta Gvo-zda. Ovdje, u Lasinskom SjenËaku,ostavljamo asfalt i nastavljamo do-brim makadamom (ovo “dobrim”uvijek je relativno!) malo “gore”, pre-ma πumskome predjelu TrepËa ©uma-rije Gvozd. Kordun u svibnju slika jezelenog plus zelenog! Breæuljci i pi-tomi krajolik nekako odudaraju odoËekivane slike. Po ureenosti nekihsela i kuÊa (“Dosta ljudi radi u ino-zemstvu”, upuÊuju nas domaÊini), ni-kad ne biste rekli da ste na Kordunu.Ipak, neπto nedostaje. Ima sela, ne-ma ljudi. Neπto je zemlje obraeno,velik dio nije. Veliki πljivici iznad La-sinskog SjenËaka podsjeÊaju da se ov-dje nekad pekla dobra “πljiva”.

Radiliπte TrepËa, istoimene dva ki-lometra duge πumske ceste, novi jeispit za bjelovarske graevince. Onaotvara veliki πumski kompleks; u bli-zini nema sela, najbliæe je Manjero-vica.

- Tu smo od 11. travnja i idemo poplanu. Istina, bilo je zastoja jer trasanije bila na vrijeme oËiπÊena, no naπveliki stroj komatsu na vrijeme je oba-vio grubi proboj - kaæe Fanjo Gaπpar.

S pojavom snaænih specijaliziranihstrojeva, i gradnja prometnica danasizgleda drukËije nego prije. Nema“hrpe” ljudi, krampova i lopata. Dvaradnika i dva stroja naprave sve.Gaπpar je ovdje sve - i poslovoa i

πumsko graevinarstvo

strojar “kamaËist” (radi na komatsu)i radnik. Sam se pobrinuo za smjeπtaj,organizirao prehranu.

Strojari su zanimljivi ljudi, veliKrejËir. Ponajprije vrhunski struËnja-ci u svome poslu, potpuno samostal-ni, nikad se ne æale i ne doËekuju tes pitanjem kad Êe dnevnice. Na trasisu “dok se vidi”, a na strojeve pazeviπe nego da su njihovi.

A da ih se Ëuva i “mazi” najboljesvjedoËi podatak kako teπka mehani-zacija bjelovarskoga PMG-a broji i ponekoliko desetljeÊa! Tako je komat-su iz 1981. godine (“Motor joπ nijemijenjan, raËunamo da je dosad na-pravio viπe od 500 km probijanja tra-se!”), a greder koji radi na Velikom

S pojavom snaænihspecijaliziranihstrojeva, i gradnjaprometnica danasizgleda drukËije negoprije. Nema “hrpe”ljudi, krampova ilopata. Dva radnika idva stroja naprave sve

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Poravnavanje kamena grederom

Po dijelu nove ceste veÊ se izvlaËi drvo

brdu, nije za vjerovati, iz 1968. jegodine!

- ©umske prometnice naπe su ogle-dalo, naπ poligon i radni prostor. Tuostavljamo svoj potpis. Ako su inve-stitori zadovoljni, znaËi da moæemoraËunati na nove poslove. Prometni-ca mora sluæiti svrsi, pri krËenju netreba πtedjeti na metru πume. Ako seza dalekovode, javne prometnice,elektrovode moæe sjeÊi πiroka pruga,neka i πumska prometnica, naπ je mo-to, bude pravilno izvedena.


© umska prometnica Kotiπina,duga 2,6 km, u istoimenomepredjelu na Biokovu, predzavrπetkom je. Gradi se u okvi-

ru redovitoga plana izgradnje protu-poæarnih prometnica ©umarije Makarska,Ëime ta krπka πumarija privodi kraju pro-tupoæarne pripreme za predstojeÊu ljet-nu sezonu.

- Izgradnjom novih i odræavanjem po-stojeÊih prometnica poveÊavamo otvo-renost πumarije πto viπe moæemo. Sve jeto dio opseænog plana protupoæarnepreventive, koji je proteklih godina do-bro funkcionirao - kaæe upravitelj ma-karske πumarije Boris ©abiÊ. - Dakako,nitko ne moæe reÊi kako poæara neÊe bi-ti jer na neke faktore, vrijeme bez kiπe,ljudsku nepaænju, ne moæemo utjecati.No pokrivanjem πumarije promatraËni-cama, danonoÊnim deæuranjem te iz-gradnjom protupoæarnih prosjeka s ele-mentima cesta pokuπavamo rizik poæarasvesti na minimum.

©umarija Makarska gospodari, inaËe,s oko 15.000 ha πuma i πumskoga zem-ljiπta, najveÊim dijelom na podruËju Par-ka prirode Biokovo, u gorskome podru-Ëju. Time je i gospodarenje usklaeno sodredbama o radu u zaπtiÊenim dijelo-vima prirode.

U ovu se priËu uklapa i povezivanjedviju prometnica malim, ali iznimnovaænim premoπÊenjem u Baπkome po-lju. Navoæenjem kamena u staro, pre-sahlo korito spojene su postojeÊe pro-metnice koje povezuju gornje i donjeBaπko polje i omoguÊavaju brz dola-zak u sluËaju potrebe. (m)

Nove prometnicekao protupoæarnapreventiva

©UMARIJA MAKARSKA

Pred zavrπetkom je prometnicaKotiπina od 2,6 km

JESTIVE GLJIVE NA©IH ©UMA (5)

Lipika, vrganji,prava tigrica...

gljive

Prava tigrica (Amanita spissa)

Lipika (Agaricus arvensis)

L ipika (Agaricus arvensis) raste u ma-njim skupinama od lipnja do listopadau kontinentalnim predjelima, a u Pri-morju dolazi veÊ u svibnju, katkada u

kasnu jesen, sve do prosinca. Pojavljuje se umanjim skupinama na svijetlim proplancimau crnogoriËnim πumama, na livadama ipaπnjacima te na poljima pognojenim staj-skim, a naroËito konjskim gnojivom. Klobukje bijel ili svijetloæut, zvonolik, na tjemenusmeast, znakovit po tome πto na mjestu do-dira mijenja boju u æutu. Promjera je 10-15cm, na povrπini gladak i bez ljusaka. Trebaistaknuti da je lipika najveÊa gljiva meu pe-Ëurkama s bijelim klobukom, koje na zrakupoæute. Uski i æuti listiÊi trusiπta u poËetku subijeli, potom ruæiËasti, a u starih gljiva smeipoput Ëokolade. Otrusina je tamnosmee bo-je. StruËak je dug 10-15 cm, debeo 1-3 cm,bijele boje ili sa æutim pjegama, pahuljiËav,valjkast i πupalj, a u donjem dijelu kijaËasto

Lipika je jedna odnajboljih jestivihgljiva, i u sirovomstanju, bijelog iliæuÊkastoga mesakoje na zrakupoæuti. Miriπe naanis, skarakteristiËnimokusom oraha.SliËna joj jegomoljastonogaπumarica (Agaricusabruptibulus)


zadebljao. Dvostruki zastorak bijele je ili æuÊ-kaste boje, donji je deblji i na rubu ispucao,a gornji je tanji.

RijeË je o jednoj od najboljih jestivih glji-va, i u sirovom stanju, bijelog ili æuÊkastogamesa koje na zraku poæuti. Miriπe na anis, skarakteristiËnim okusom oraha. SliËne sujoj gomoljastonoga πumarica (Agaricusabruptibulus), koju nalazimo u πumi, πum-ska peËurka (Agaricus silvicola), koja imadvostruki vjenËiÊ i poæuti. Obje navedenegljive su jestive. Osobito joj je sliËna otrov-na peËurka (Agaricus xanthoderma) koja mi-riπe na karbol.

Prava tigrica (Amanita spissa) je gljivasmrekovih, borovih i hrastovih πuma, kojadolazi od lipnja do listopada, preteæito uviπim predjelima. Mesnati klobuk prekrivenje koæicom sive ili sivosmee boje. Promje-ra je 7-15 cm, na tjemenu je tamniji i sa si-vim, Ëvrsto priËvrπÊenim krpicama. Na obru-bu je stanjen i gladak. Gusti, bijeli i πirokilistiÊi trusiπta razliËito su dugaËki i slobodniuza struËak, a otrusina je bijela. StruËak jedug 8-12 cm, a debeo 2,5 cm. Zdepast je, upoËetku pun, kasnije πupalj. Zastorak je πirok,bijel i sitno naboran. Iznad zastorka struËakje bijel i uzduæno sitno naboran, a ispodzastorka prekriven sitnima sivosmeim lju-skama pa izgleda tigrasto popreËnoprugast.U donjem je dijelu zadebljao i πiljasto pro-duljen. »vrsto bijelo meso prave tigrice nemijenja boju, nema izrazit okus, no katkadamiriπe na rotkvu ili krumpir. Tu gljivu Ëestomoæemo zamijeniti s otrovnom panterovommuharom (Amanita pantherina), koja je zna-kovita po gomoljasto zadebljalome donjemdijelu struËka, omotanom u prilegloj bijelojljusci. Na klobuku ima bijele krpice, a obrubje sitno naboran.

©iljatonogi vrganj (Boletus appendicula-tus) dolazi od lipnja do listopada, u rijetkimbjelogoriËnim mjeπovitim πumama hrasta,graba i breze. Promjer mesnatoga klobukaje 5-20 cm, u poËetku je polukuglast, aposlije izravnan, svijetlosme, crvenosmeili kestenjast, sa suhom i finom barπunastompovrπinom. Æuto trusiπte dopire do struËka,sastavljeno je od kratkih sitnih cjevËica, aotrusina je smeaste maslinastozelene boje.Pun i æut struËak u donjoj je polovici trbuπastozadebljao, dug je 6-8 cm, a debeo 2,5-3,5cm. Znakovit je po tome πto je sav pokrivenæutom mreæicom, a πiljato se produljuje udonjem dijelu, pa mu otuda i narodni naziv.Taj je vrganj vrlo ukusna jestiva gljiva, æuto-ga mesa, ugodna mirisa i okusa. U klobukuispod koæica i u donjem dijelu struËka mesoje crvenkasto. U poËetku je Ëvrsto, poslijepostaje mekπe, a na zraku donekle poplavi.©iljatonogom vrganju sliËan je Fechtnerovvrganj, od kojega se raspoznaje po, obiËno,tamnijem klobuku i znakovitoj æutoj mreæicina struËku te stoæastome zaπiljenom struËkuu donjem dijelu.

Fechtnerov vrganj (Boletus fechtneri) ra-ste na vapnenaËkom tlu od lipnja do listopa-da, ispod hrasta i bukve, osobito ispod bu-kve, a karakteristiËan je po svijetlosmeoj bo-ji klobuka, poput bijele kave, ili svijetlosi-voj, koja na pritisak postaje tamnosmea.

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

©iljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)

Ljupki vrganj (Boletus speciosus)

Glatkonoπka (Boletus queletii)

Fechtnerov vrganj (Boletus fechtneri)


Mesnati polukuglasti klobuk suhe jepovrπine, u poËetku je bijel, a u starihgljiva tamniji. Æuto trusiπte sastavljeno jeod cjevËica sa sitnim rupicama, a na pri-tisak poplavi. Otrusina je zelenkastosme-e boje. StruËak je u gornjem dijelu æut,u donjem crvenkast. U srednjem je dije-lu zadebljao, u donjem tupoπiljast, s izra-zito sitnom mreæicom, koja je u gornjemdijelu svjetlija, a u donjem tamnija odpodloge. Znakovito je da na dodir po-plavi. Æuto meso toga vrganja je dobro iu poËetku Ëvrsto, u donjem je dijelustruËka crvenkasto, poslije postajemekπe, a na zraku poplavi. Nema karak-teristiËan miris, a ugodna je okusa. Sli-Ëan je πiljatonogom vrganju, kojemu,osim navedenih razlika, meso tek blagopoplavi.

Glatkonoπka (Boletus queletii) jevrganj toplijih krajeva, raste od lipnja dolistopada, a ËeπÊe se javlja u Primorju iIstri, i to u bjelogoriËnim πumama. Klo-buk je u smeem, maslinastom ili naran-Ëastom tonu crvene boje, promjera 6-14cm, katkada je skrletan, a na pritisak po-plavi. NaranËastocrveno trusiπte uz rubje klobuka æuto, na pritisak takoer po-plavi, a sastoji se od cjevËica æutozeleneboje, koje su uza struËak tako kratke daga ne dodiruju. Otrusina je zelenkasto-smea. StruËak je tvrd i vlaknat, dug 6-15 cm, debeo 1-2 cm, u donjem dijelumalo vretenasto proπiren te uπiljen u do-njem dijelu. U gornjem je dijelu æut, udonjem skrletan, a na povrπini nemamreæicu. Meso glatkonoπke je æuto, u do-njem dijelu struËka crvene boje, na zra-ku poplavi. U klobuku je meko, a u struË-ku tvrdo i vlaknato. NekarakteristiËna jemirisa i kiselkasta okusa, a treba napo-menuti da je jestiv samo klobuk. StruËakje izrazito tvrd te stoga neupotrebljiv. Tojgljivi sliËna je kovara (Boletus luridus),karakteristiËna po struËku pokrivenomemreæicom. Meso struËka i donja stranaklobuka su naranËasti.

Ljupki vrganj (Boletus speciosus) ra-ste od lipnja do listopada u bjelogoriË-nim πumama bukve, hrasta i breze, navapnenaËkom tlu. U nas rijetko dolazi,a nalazimo ga u Primorju i Istri. Klobukje prekriven koæicom crvenosmee ilikrvavocrvene boje, promjera je 8-20 cm,fino barπunast, suhe povrπine, a nerijet-ko u sredini ispuca. Kada ga se dodirne,postane smeast. Æuto trusiπte poputsumpora sastavljeno je od cjevËica sa sit-nim rupicama, a na dodir poplavi. Otru-sina je zelenkastosmea. Kruπkolik i æutstruËak u donjem je dijelu zadebljao, dugje 5-10 cm, a debeo 2-3 cm. Ima mreæicukoja je u gornjem dijelu svjetlija, a u do-njem tamnija od podloge. Ljupki vrganjje gljiva odliËna okusa i nekarakteristiË-na mirisa, no teæe probavljiva. U dodirusa zrakom æuto meso na prerezu popla-vi, a u donjoj polovici struËka je ruæiËa-ste boje. Toj gljivi sliËna je kraljevka (Bo-letus regius), koja se javlja ispod hrasta ibukve, a na prerezu i prilikom dodira nepoplavi.

I starsko πumarstvo i turizam u us-pjeπnoj su ´braËnoj’ vezi veÊ tride-setak godina, zapravo otkakoje zapoËeo istarski turistiËki boom.

Ta meuzavisnost oËitovala se ponaj-prije kroz ozelenjavanje povrπina iureenje okoliπa u turistiËkimsrediπtima, oko hotela, a potom i bri-gom πumara za izgled svega onogagdje turisti dolaze i kuda prolaze (ure-enje parkova po gradovima, okoliπauz prometnice, ureivanje pjeπaËkihi biciklistiËkih staza itd.). Spletomnes(p)retnih okolnosti, u jednom sekratkom razdoblju, polovicom devede-setih, πumarstvo odreklo davanja uslu-ga i odræavanja hortikulturnih povrπina(urbano πumarstvo). Izgubljene su po-zicije koje su struËnim radom stjecanetijekom dugog razdoblja i koje je u no-vim okolnostima teπko vratiti.

©umarija Rovinj na dobrom je pu-tu da vrati stare pozicije. Suradnjomne samo s turistiËkim nego i ostalimradnim organizacijama rovinjskiπumari osiguravaju dohodak, ali i su-djeluju u sveopÊim akcijama u pri-premi turistiËke sezone. I viπe od to-ga. S Tvornicom duhana Rovinj us-pjeπno je proπle godine obavljena sa-nacija posljedica velikog nevremenau kolovozu, kada je prava pijavica naotocima Sv. Andriji i Maπkinu poruπilaoko 5000 stabala (oko 3500 m3)! Ro-vinjski πumari brzo su reagirali (u tomtrenutku, u πpici sezone, tamo je bilooko 1000 turista!), trupce izvezli naistovariπta, a ostali krπ i granje na de-ponije.

- Sa ©umarijom Rovinj dugo i do-bro suraujemo - potvruje Ivan Lok-mer, voditelj Grupe za investicije i ra-zvoj u TDR-u. - U pripremi je i ugo-vor naπe tvrtke-kÊeri Adria Resorts, ko-ja upravlja turistiËkim objektima Ja-dran turist i Anita, sa πumarijom o ure-ivanju i odræavanju πuma i zemljiπtau vlasniπtvu ili u zakupu tvrtke.

- Naπa se πumarija i prije brinula oovdaπnjim Priobalnim πumama Rovi-

nja, gospodarskoj jedinici veliËine150 ha, i πumama koje imaju statusposebne namjene - kaæe Marijan Ko-liÊ, upravitelj rovinjske πumarije. -Imamo struËno osposobljene ljude iradimo po planovima gospodarenja,dogovorno sa svim ostalim subjekti-ma koji se brinu o ukupnoj turistiË-koj ponudi.

Tvornica duhana Rovinj i inaËeiznimno mnogo ulaæe u ureenje iodræavanje okoliπa. Dovrπava se i no-vi nogostup ispred tvornice, a zelenepovrπine u tvorniËkom krugu i “engle-ski” odræavani travnjaci primjer su bri-ge o okoliπu. (m)

©UMARSTVO I TURIZAM NA ISTARSKI NA»IN

urbano πumarstvo

Rovinjski πumarivraÊaju starepozicije Meuzavisnost istarskoga turizma

i πumarstva oËituje se na svakomkoraku, a poboljπanju suradnjepridonose i rovinjski πumari

Ovako je izgledao krπ na otocimaSv. Andriji i Maπkinu proπle godine

Tvornica duhana Rovinj


U sjeverozapadnome dijeluHrvatskoga zagorja, na podru-Ëju Krapinsko-zagorske æupa-nije, kraj mjesta DesiniÊa na

prekrasnu breæuljku, u okruæju hrasto-ve πume, smjeπten je Veliki Tabor. Dvo-rac je prvorazredni spomenik nulte ka-tegorije, jedan od najoËuvanijih spome-nika srednjovjekovne arhitekture ovogadijela Europe. Od svih dvoraca Hrvat-skoga zagorja najbolje nas vraÊa u bo-gatu feudalnu proπlost, a impresivna sli-ka koju nam pruæa sa svih strana, kao isam njegov interijer, ostavlja nezabo-ravan dojam na posjetitelja. Tko ga jed-nom posjeti, uvijek mu se rado vraÊa.Nalazi se na nadmorskoj visini od 334metra, a zauzima povrπinu od pribliæno3340 m2.

Jezgru dvorca Ëini peterokutna gra-evina opkoljena zidovima i kulamastvarajuÊi unutarnje dvoriπte dvorca. Toje i njegov najstariji dio, koji je sluæiogospodarima za stanovanje. Prva dvakata izgraena su u doba gotike, a treÊiu doba renesanse. Vanjski plaπt dvorcakoji obavija peterokutnu jezgru izgra-en je od Ëetiri kule, zidova, galerija iprostora nadograivanih tijekom stolje-Êa. Vanjski dio dvorca sluæio je za obra-nu. Dvanaest meusobno razliËitih

HRVATSKA POVIJESNA I KULTURNA BA©TINA

Veliki Tabor, biserHrvatskoga zagorjaDvorac Veliki Tabor spomenik je nulte kategorije, izgraenu 15. stoljeÊu kao utvrda za borbu protiv Turaka. Kasnijimnadograivanjima pretvoren je u dvorac. Njegovi prvivlasnici bili su grofovi Celjski.

losra iz Blata na KorËuli, koje su se unjemu pedesetih godina proπloga sto-ljeÊa brinule o ratnoj siroËadi. Od tadapa do danas Veliki Tabor propada jernije bilo pravih gospodara spremnih unjega dodatno ulagati.

Uz Velik je Tabor vezana i legenda oVeroniki DesiniÊkoj, i njezinoj nesret-noj ljubavi prema mladome grofu Fri-drichu Celjskom. Zbog ljubavi premaVeroniki Grof je dao ubiti svoju æenuElizabetu, kÊer kneza Stjepana I. Fran-kopana. »uvπi to, Fridrichov otac, knezHerman Celjski dao je udaviti Veroni-ku, koja je potom zazidana u gradu, anjezina lubanja nalazi se pohranjena udvorskoj kapeli na prvome katu dvorca.

Osim legende o nesretnoj ljubavi, da-nas posjetitelje u dvorac privlaËemnogobrojne znamenitosti. Velik bunardubine 31 metar, ali i vinski podrum svelikom preπom za groæe gdje se u ljet-no doba moæe uæivati u rashlaenu pro-storu uz Ëaπicu vina. Velika rustikalnadvorana najljepπi je prostor Velikog Ta-bora, trenutaËno ukraπena helebardama.Od ostalih zanimljivosti koje treba vidjetitu su zbirka starih vozila, etnografskazbirka, bogata likovna galerija, zbirkalonËarije i drugo. NajznaËanija je prvapostava izloæbe pod nazivom “Ratkaji ve-likotaborski u povijesti i kulturi Hrvatske”,a dio ove iznimne izloæbe postat Êe stal-ni postav obitelji Ratkaj.

Danas druπtvo “Dvor Veliki Tabor”uspjeπno nastavlja pionirski posao Za-viËajnoga muzeja u Velikom Taboru, adonoπenjem programa djelatnosti dvor-cu jamËi njegovu pravu namjenu, uz os-tvarenje i razvoj brojnih muzejskih dje-latnosti i priredbi kao πto su koncerti,ma-Ëevanja, simpoziji i sl.

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπei arhiv

krovnih pokrova daje cijelom zdanjuposebnu reljefnost i ljepotu. Unutraπnjo-st dvora istiËe se bogatstvom brojnihgalerija obogaÊenih okruglim stupov-ljem.

Veliki Tabor izgraen je u drugoj po-lovici 15. stoljeÊa, najprije kao utvrda,a kasnijim dogradnjama u 17. i 18. sto-ljeÊu poprima danaπnji oblik dvorca.Graen je u doba prvih provala Turakana naπ teritorij, a prvobitna namjena bi-la mu je obrana, πto mu i samo ime go-vori, jer ‘tabor’ znaËi ratni logor. Prvivlasnici dvorca bili su grofovi Celjski.Rod grofova Celjskih izumire, a vlasni-ci Velikog Tabora postaju Matija i Iva-niπ Korvin. Godine 1504. ban IvaniπKorvin dodjeljuje dvorac obitelji Ratkaj,koja je u njemu æivjela do 1793. Na-kon Ratkaja Ëesto mijenja gospodare. Is-prva se nalazi pod upravom Kraljevskekomore, a zatim ga od cara Franje II.dobiva ministar Thugot. Sve do kraja 19.stoljeÊa ponovno je u vlasniπtvu Kraljev-ske komore, a potom ga kupuju zagre-baËki trgovci, braÊa Grünwald. Godine1927. kupuje ga slikar Oton IvekoviÊ.U vlasniπtvu je obitelji IvekoviÊ do1938., kada ga prodaju banskoj upra-vi. Banska uprava dala ga je na koriπte-nje Ëasnim sestrama iz Druæbe kÊeri mi-

uz rub πume

Veliki Tabor na slikovitu breæuljku iznad mjesta DesiniÊa

Juæna strana sUnutraπnje proËelje dvorca t


Piπe:Veronika

PetriÊ -StjepanoviÊ

Foto:Veronika

PetriÊ -StjepanoviÊ

æivot

P rostor u kome se loæi vatra lju-di su oduvijek na neki naËinograivali kako bi okolinu izo-lirali od vatre i kako se vatra

ne bi πirila. To su sigurno radili i naπidavni preci koji su æivjeli u plemenimau peÊinama ili nekim drugim nastam-bama. Za slaganje prstena oko vatre ra-bili su kamen koji su imali u svojoj oko-lini. Na podruËju vapnenaËkih brda bioje to vapnenac.

Kada bi zapalili vatru, kamen bi seugrijao i zaæario. Na æaru i vatri æenesu kuhale hranu i grijale vodu. Kamense zagrijavao, hladio, pucao. »esto supritom ognjiπte i kamen bivali zalivenivodom. Kada je komad vapnenca doπaou doticaj s vodom, nastala je burna re-akcija, a njegov se oblik i volumen mi-jenjao. Uplaπene æene, bojiÊi se Ëudnepojave, pokuπale su odstraniti masu odognjiπta.

U selima na obroncima Dilj-gore, Glogovici,Brodskim Zdencima, Slatniku, nalaze se neobiËnegraevine od opeke i kamena, djelomiËnoukopane u zemlju. U njima se nekad proizvodilovapno. VeÊ odavno naËeo ih je zub vremena iprijeti im zaborav. Zato je potrebno ispriËati ovupriËu, prije nego πto nestane posljednji vapnar...

ZANIMANJA KOJA NESTAJU

U selu je nekada bilodvadeset i pet peÊi zaæarenje vapnenca. Bioje to teæak, ali isplativposao, a vapnari s Dilj-gore vapno su prodavaliu –akovu, Naπicama,Osijeku, Kutjevu. Vapnose koristilo za bijeljenjeseoskih kuÊa, zaprskanje vinograda,bijeljenje voÊaka

Prije negoπto nestaneposljednjivapnar...

Plamen u koπulji i u zdjeli

Ulaz - vatra je tek potpaljena


da predstavlja Ëvrstu cjelinu i vezu saokolnim tlom.

Na prednjoj je strani peÊi rupa-zijalo,otvor koji sluæi za odlaganje i loæenje va-tre. Donji dio peÊi, u kojem gori vatra,zove se zdjela. Kroz zijalo se, kada sevatra razgori, ubacuju cijele cjepanice.Ako su drva suha, peÊ se loæi izmeuosamnaest i dvadesetËetiri sata. Za vrije-me cijelog postupka vatra mora biti ja-ka. Za jednu peÊ, koja gori izmeuosamnaest i dvadeset sati, potrebno je oko5 m3 suhih drva duæine do dva metra.

Slaganje peÊiKamen se poËne slagati od simsta

sazidanog na pola cigle u krug, pomalose naginje prema sredini dok se ne sa-stane - skubi. Prvo se slaæe sitniji ka-men za zid, a krupniji kamen ide u ku-bu. Dok se kuba slaæe, svatko ima svojdio posla. Netko dodaje kamen, isku-sniji slaæu, mijeπajuÊi i krupni i sitniji.Vrh kube, koji se zove koπulja, zamaæese blatom u kojoj je slama. Kuba nijedo zida, veÊ pedalj od njega. Tu izlazijara i plamen van, dok se kamen æaripeËenjem. Nasred koπulje otvor je veli-Ëine πake radi oduπka. Kada je peÊsloæena, vatra se odlaæe i ne prestaje seloæiti dok se vapno ne ispeËe. To moæetrajati i do dvadesetËetiri sata. Kada izpeÊi poËne izlaziti bijeli plamen i parai kada se Ëuje πuπtanje, vapno je peËeno.PeÊ se mora postupno hladiti minimal-no πest sati, ali bolje je da taj procestraje dulje od dvanaest sati.

Kako se razlaæeOdozgo se polagano razlaæe prva tre-

Êina kamena, dok se ostale dvije treÊinekamena vade kroz zijalo-otvor na pred-njoj strani peÊi. Kamen u kubi bude crni maksimalno je ispeËen. Nakon æarenjaiste je veliËine kao i pri slaganju, samoje upola lakπi.

IspeËeni se kamen skladiπtio na suhomjesto.

Gaπenje æivog vapnaVapno se moæe gasiti u iskopanoj ja-

mi u zemlji, u drvenom koritu, limenojbaËvi. To ovisi o koliËini vapna koje segasi. ObiËno se æareni kamen stavi nasito i prelijeva vodom. Dolazi do burnereakcije. Voda se spaja s kamenom, ota-pa ga, kamen puca. U gaπenom vapnuostane do 5 posto usitnjenog kamena,koji se neposredno nakon gaπenja od-strani.

Jednom ugaπeno vapno uvijek morabiti pokriveno vodom, ne smije ostatisuho. Bez vodene zaπtite povrπina biispucala i doπlo bi do gubitka kvalitete.Na vodi se izdigne i smeÊe, koje se la-ko odstrani.

U selu je nekada bilo dvadeset i petpeÊi za æarenje vapnenca. Bio je toteæak, ali isplativ posao, a vapnari s Dilj-gore vapno su prodavali u –akovu,Naπicama , Osijeku, Kutjevu. Vapno sekoristilo za bijeljenje seoskih kuÊa, zaprskanje vinograda, bijeljenje voÊaka.

Danas je posao æarenja gotovo u izu-miranju. Ovoga su proljeÊa samo dvijepeÊi bile u uporabi. Vlasnici su ih samojedanput podloæili, za razliku odprijaπnjih vremena kada su se palile ido trideset puta godiπnje.

Koπulja je gotova (vidi se pokrov odblata i slame) - peÊ se moæe zapaliti

U poËetku se iz uæarenog kamenapuπilo, kamen je zraËio velikom topli-nom. Nakon nekog se vremena polute-kuÊa masa skrutnula i popunila prazni-nu izmeu drugog kamenja uz ognjiπte.Tako je netko, nehotice, otkrio vapno-kreË, kako su ga vapnari prozvali...

U selima na obroncima Dilj-gore æiv-jeli su ljudi koji su u peÊima nalik ze-municama palili vapnenaËki - kreËni ka-men. Od pamtivjeka su ih po cijelojokolici zvali kreËarima.

Na cesti koja vodi iz Slavonskoga Bro-da prema Naπicama joπ i danas ima tra-gova peÊi koje su rabili vapnari. Prvese peÊi nalaze ispod Tabora, kojima suvlasnici bili vapnari iz Pocrkavlja i Glo-govice. Na Katunima su bile peÊivapnara iz Glogovice, na mjestu Pod-grad peÊi Slatinjana Donjih, a kod ©pi-lja, Slatinjana Gornjih.

Vapnari iz Brodskih Zdenaca imali suπest peÊi u Riki pred selom, desetak usamome selu, i πest na Velikom vrilu nacesti prema BrËinu. U selu su danas uuporabi samo joπ dvije peÊi.

Prije su vapnari palili peÊi veÊ potkrajzime, u veljaËi i oæujku, ako je vrijemedopuπtalo, pa sve do kasne jeseni u stu-denome. Drva su sjekli i nabavljali naDilj-gori. Najviπe se traæio jasen, kaæuda najbolje gori, ali dobro je i svako dru-go suho drvo. Majdan - rudiπte je u bli-zini sela Brodski Zdenci, iznad Abra-moviÊa mlina, kako seljani zovu lokali-tet rudiπta.

Kamen na kamen - peÊ!Kamen se æari u okrugloj peÊi koja je

poput zemunice. Gotovo je cijela uko-pana u tlo. Izgraena je od kamena i ope-ke, te zatrpana zemljom. Straænja je stra-na u potpunosti ukopana u brdo, dok jeprednja strana, koja je uzidana kame-nom, djelomiËno vani. PeÊ je okolo za-trpana zemljom koja je u slojevima zavrijeme izgradnje dobro nabijana, tako

Kamen nakon æarenja bijel je kao sir!

PeËenje vapna izumire - ostatak jedne peÊizarastao u korov

Kao iz bajke - peËenje vapna


PoËelo u 19. stoljeÊu

OneËiπÊenje zraka poËinje ozbiljnozabrinjavati javnost tek u 19. stoljeÊu, ito u vrijeme krupne industrijalizacije.Opasno oneËiπÊenje nad gradovimaopisao je i Charles Dickens u romanu“Teπka vremena” (1854.). Jedna od mje-ra zaπtite zraka bila je propisivanje sveviπih tvorniËkih dimnjaka. Danas su nekidimnjaci viπi i od 300 m, jednako viso-ki kao Eiffelov toranj.

Godine 1982. dræavna tijela u Nje-maËkoj objavila su zastraπujuÊe rezul-tate o propadanju πuma; 1981. bilo je6% teπko oπteÊenih borova, dok ih je1983. bilo 94%. U ©vicarskoj je 1983.godine bilo teπko oπteÊeno samo 4%drveÊa, a 1987. g. penje se na 56%. Teku novije doba znanstvenici su propa-danje πuma stavili u vezu sa sve veÊomkoncentracijom sumpornog dioksida iduπiËnog oksida u zraku, a najnovija is-traæivanja upozoravaju i na problem tro-posferskog ozona, koji proizlazi iz fo-tooksidacije ispuπnih plinova vozila.

Iako se vrlo rano uoËavaju πtetne po-sljedice oneËiπÊenja zraka u gradovima,tek sredinom dvadesetog stoljeÊa jaËasvijest o potrebi uvoenja posebnih mje-ra za smanjenje emisija πtetnih plinova.Od posebnog znaËenja svakako jeKonvencija o prekograniËnom one-ËiπÊenju zraka, donesena 1979. godineu Æenevi, koja ureuje obveze dræavastranaka Konvencije u svezi s poduzi-manjem akcija radi smanjenja emisija

oneËiπÊenih tvari u zrak preko dræav-nih granica. Te se mjere prije svega od-nose na ugradnju filtra za proËiπÊava-nje zraka u industrijskim pogonima, azatim na poduzimanje stimulativnihmjera za Ëistijom proizvodnjom.

Emisije πtetnih plinova u atmosferimogu se smanjiti veÊom uporabom ob-novljivih izvora energije (hidroenergi-ja, SunËeva energija, energija vjetra,biomasa, geotermalna energija, energi-ja valova). ©ume, poljoprivredno zem-ljiπte i ostali kopneni ekosustavi imajuvelike potencijale za smanjenje emisi-ja. Procjene pokazuju da bi se na glo-balnoj razini (kumulativno do 2050. go-dine) moglo vezati 100 GtC, πto odgo-vara oko 10 do 20 posto emisije iz fo-silnih goriva u istom razdoblju. Problemje u poæarima koji mogu uniπtiti sve po-zitivne uËinke πuma.

U Republici Hrvatskoj je za smanje-nje emisije, u sklopu izrade scenarija uPrvome nacionalnom izvjeπÊu, analizi-rano 39 razliËitih mjera u sektoru proi-zvodnje elektriËne energije, energetskeopskrbe u sektoru kuÊanstva, usluænedjelatnosti, prometa, industrije, poljo-privrede, πumarstva i u gospodarenju ot-padom. Potencijal tih mjera u razdob-lju do 2010. godine iznosi 6 MtCO

2, πtoje 16 posto ukupne emisije. NajveÊi jepotencijal u poveÊanju energetskeuËinkovitosti i primjeni obnovljivihizvora energije. Od obnovljivih izvoranajveÊi je potencijal u koriπtenju bio-mase, a zatim SunËeve energije. Taj po-tencijal mogao bi biti dovoljan za za-dræavanje emisije na razini iz 1990. go-dine ili na razini cilja iz Kyota, koji je 5posto niæi.

“Black triangle”

Propadanje πuma prouzroËeno zraË-nim oneËiπÊenjem prvi je put zapaæenou podruËju zapadne Europe, pozna-tome kao “black triangle” (crni trokut),

34

Sa skupa u Zagrebu

Propadanje πumaprouzroËeno zraËnimoneËiπÊenjem prvi je putzapaæeno u podruËjuzapadne Europe,poznatome kao “blacktriangle” (crni trokut), nagranici Poljske, »eπkeRepublike i NjemaËke.Kako se s vremenomuoËavao sve veÊi utjecajoneËiπÊenja zraka naπume, 1986. godinepokrenut je Meunarodniprogram suradnje uprocjeni i motrenjuutjecaja oneËiπÊenja zrakana πume

na granici Poljske, »eπke Republike iNjemaËke. Kako se s vremenom uoËa-vao sve veÊi utjecaj oneËiπÊenja zrakana πume, 1986. godine pokrenut je Me-unarodni program suradnje u procje-ni i motrenju utjecaja oneËiπÊenja zra-ka na πume (Co-operative Programmeon Assessment and Monitoring of AirPollution Effects on Forests ICP-Fore-sts). Glavni nosilac te aktivnosti je Eu-ropska unija.

U program su ukljuËene zemlje Ëla-nice Europske unije, a do danas su seukljuËile i mnoge koje to nisu. U sklo-pu tog programa svake se godineodræavaju radni sastanci na kojima seanalizira izvjeπÊe o stanju πuma za go-dinu praÊenja.

Ove je godine, od 24. do 28. svib-nja, Zagreb prvi put bio domaÊin jed-

Prema izvjeπÊu, znaËajnaoπteÊenost hrvatskih πumaispod je europskogprosjeka (22,1 posto) iiznosi 20,6 posto znaËajnooπteÊenih stabala.Naπa je najoπteÊenija vrstadrveÊa jela

noga takvog radnog sastanka struËnihskupina za praÊenje utjecaja zraËnogoneËiπÊenja na πume. Na sastanku jesudjelovalo sedamdesetak struËnjaka iztrideset zemalja. Razmatrano je izv-jeπÊe o stanju πuma u Europi za 2002.godinu. Prema tom izvjeπÊu, znaËajnaoπteÊenost naπih πuma ispod je europ-skog prosjeka (22,1 posto) i iznosi 20,6posto znaËajno oπteÊenih stabala. Naπaje najoπteÊenija vrsta drveÊa jela, sa 67posto znaËajno oπteÊenih stabala, za-tim slijedi luænjak sa 21,3 posto zna-Ëajno oπteÊenih stabala. Naπa najvital-nija vrsta drveÊa i dalje je bukva kojaima najmanju znaËajnu oπteÊenost,samo 5,8 posto. Na sastanku su dane ipreporuke za buduÊe praÊenje stanjaπumskih ekosustava. Izmeu ostalogapreporuËeno je daljnje praÊenje sta-nja πumskih ekosustava, s time da seproπiri i na utjecaj ozona. Kako propa-danju πuma ne pridonosi samo one-ËiπÊenje zraka, potrebno je provoditidugotrajan monitoring i sagledavati svepotencijalne uzroke.

Europa zabrinuta...


lov i ribolov

D ræavno loviπte XVII/1 Bioko-vo promijenilo je lovoov-laπtenika - rjeπenjem Mini-starsva poljoprivrede i

πumarstva od 25. veljaËe, Hrvatske πumesluæbeno su ovlaπtene da ‘provode mje-re uzgoja i zaπtite divljaËi u otvorenomdræavnom loviπtu Biokovo’. Tako suHrvatske πume u svoje okrilje dobile i39. loviπte, ovaj put na odreeno vrije-me, do raspisivanja natjeËaja za zakupili koncesiju, i ne na gospo-darenje nego na provoenjeodreenih mjera. Loviπtemkoje se prostire na oko18.000 ha i nalazi se na po-druËju Parka prirode Bioko-vo, odnosno πumarije Ma-karske i manjim dijelomVrgorca, gospodarila je ina-Ëe do kraja oæujka tvrtka LGBiokovo (I.TodoriÊa), koja jeprije toga podnijela zahtjevza raskid ugovora. Imenova-no je i povjerenstvo (DraæenSertiÊ, Boris ©abiÊ i DavorLaliÊ) koje je nakon obilaska

VeÊ od davnih vremena bili suπumari i lugari ujedno i vjeπtilovci. I danas Ëude se ljudionim πumarom i lugarom, koji

ne imadu za lov pravoga smisla i ljuba-vi. Ovo se dræi opravdanim, jer je πumar-stvo i lovstvo veÊ odavna u najtjesni-jem savezu. Nekada bila je Ëitava skrbnad πumama povjerena takovim sluæbe-nikom, koji su u prvom redu bili vjeπtilovci, a uz to se joπ i u gospodarstvo saπumom razumjeli. Joπ u proπlom stolje-Êu nosili su takovi Ëinovnici i sluæbeni-ci naslove, koji nas sjeÊaju na najuæi sa-vez πumarstva sa lovom. ObiËni su na-slovi bili: vrhovni lovac, nadlovac, lo-vac, podlovac i t. d. Njima je bila pov-jerena briga nad lovom i πumama. Ra-zloæiti Êu u sliedeÊem zaπto je tomu ta-ko bilo.

i pregleda preuzelo loviπte. Pri pregleduje utvreno da je ‘vjerojatno manji brojdivljaËi u loviπtu (divokoze) nego πto topiπe u lovnogospodarskoj osnovi’.Povjerenstvo je takoer zakljuËilo da Êese u duljem razdoblju motrenjem i pra-Êenjem utvrditi ‘pribliæno toËno stanjedivljaËi’. MoguÊe je da je takvo stanjedivljaËi uvjetovano pojavom krivolova,ali i prisutnosti krupnog predatora vuka.Povjerenstvo nadalje smatra kako su lov-

nogospodarski i lovnoteh-niËki objekti u loviπtu kvali-tetno izvedeni i da ih ima do-voljno.

Hrvatske Êe πume uiduÊem razdoblju provodi-ti mjere zaπtite, Ëuvanja iprihrane, a troπkove tih mje-ra obraËunati Ministarstvupoljoprivrede i πumarstva.

InaËe, loviπte Biokovo pri-pada vrhunskim loviπtima zadivokoze i treba ga, miπlje-nje je lovnih struËnjaka, sa-Ëuvati kao perspektivno irentabilno. (m)

Prije viπe stotina godina bilo je mno-go πuma, pa je bilo i toliko drva, da gaje svako uz malu cienu, dapaËe gotovobadava, lako dobiti mogao. Uz takoveprilike sjeklo se je gotovo gdje se je ko-mu htjelo, navlastito u onih predjelih,gdje je vrlo mnogo πume bilo, a tako-vih je predjela u Europi najviπe bilo. Biloje u tih vremenih joπ toliko πuma, damnoge πume ni pravoga gospodaraimale nisu. Sasvim je razumljivo, da seje uz ovakove prilike, drvo smatralo kaonekakovo obÊe dobro, skoro kao zrakili voda, kojih kupovati nije trebalo, pada uslied toga πume velike koristi nosi-le nisu. Od raznih πumskih uæitaka joπje viπe vriedila πumska paπa, æirovina -gdje je i πto biti moglo - pak stelja, ne-go li samo drvo.

Poπto je lov veÊ od najdavnijih vre-mena bio vrelom privrede, a kasnijeugodnom i vrlo omiljenom zabavommoguÊnika, paËe i okrujenih glava, tose je lov po posebnih sluæbenicih nad-zirao i njegovao. Vlastelini imali biobiËno posebne ljude, kojima su pov-jeravali skrb nad lovom i koji bi ih u

DRÆAVNO LOVI©TE XVII/1 BIOKOVO

U loviπtu Biokovo do daljnjegasamo uzgoj i zaπtita divljaËi

U jednom od najpoznatijihloviπta na divokoze,Biokovu, koje se prostire na18.000 ha, otkazomugovora dosadaπnjeglovoovlaπtenika nadzor nadprovoenjem mjera uzgoja izaπtite divljaËi od 1. travnjadobile su Hrvatske πume

Dio loviπta

IZ POVIJESTI ©UMARSTVA I LOVSTVA

Lugar kao lovac (1899.)


U loviπtu ima puno mladuna-ca jelena, divljih svinja, mu-flona, divokoza, kao i mla-dunaca dlakavih i pernatih

grabeæljivaca. DivljaËi je potreban mir.U lipnju poËinju pripreme za zimskuprihranu i prehranu divljaËi. Kose selivade, najbolje u vrijeme cvjetanja.Kod koπnje primijeniti zaπtitne urea-je na kosilici kako bi izbjegli veÊe gu-bitke na podmlatku krupne i sitne div-ljaËi. Dezinficiraju se hraniliπta i so-liπta. Potkraj mjeseca poËinje ljeto i po-

lov pratili, s njima zajedno lovili, ili ihu lovu podupirali.

Poπto je lovine najviπe u πumah bilo,to se je po πumah najviπe i lovilo, daklesu i ovakovim lovcem πume najbolje po-znate bile. BaveÊi se mnogo u πumah,one su takovim lovcem osobito omili-le; oni bi najbolje poznavali ne samorazne πumske æivotinje i ptice, veÊ i ra-znolike πumske rastline kao: drveÊe igrmlje, πumsko cvieÊe i t.d. Nije s togaËudo, da su vlastelini povjerili takovimlovcem i samo πumsko gospodarstvo ipazku nad πumama. Oni bi rukovodilisjeËu i izradbu drva, u obÊe sve πumskeradnje, pazili na πumu i Ëuvali ju od nje-zinih neprijatelja i to dakako, najviπe odljudi.

Od kako je prije kojih 500 godina pro-nadjeno pravljenje puπÊanoga baruta,a poslie toga se stalo po malu puπke ra-biti i u lovu, mnogo je lov izgubio odsvojeg prijaπnjega Ëara. Dok se je lovi-lo samo prijaπnjim jednostavnimoruæjem, mogao je junak za mirno do-ba samo u lovu pokazati svoju srËanost,jakost i okretnost. Lov je od toga vre-mena prestao biti gotovo jedinom za-bavom moguÊnika, a kako je i ljudihbivalo sve viπe i viπe, poËelo je drvo ucieni rasti, a πume vriednijima bivati. Odovoga vremena poËela se je i samomuπumarskomu gospodarstvu posveÊivatisve veÊa i veÊa skrb, a prijaπnji lovcipromjenili se sve po malo u πumare ilugare. Vaænost lovstva po malo se je

poËela gubiti, doËim je vaænost samo-ga πumarstva i lugarstva sve viπe rasla.Uza sve to takovi su πumari joπ uvjekbili, a i gledali da budu, voljni i vjeπtilovci, veÊ s toga, πto je to veÊ od starinetako bilo.

Kako je vaænost lovstva poËela pada-ti, a vaænost πumarstva rasti, tako su sesve viπe poËele gubiti i stari prije spo-menuti nazivi πumskoga osoblja i tako-ve nazive zamjenjivati drugi, sa samimπumarstvom viπe u savezu stojeÊi, kao:πumarnik, nadπumar, πumar, lugar, na-dlugar i t.d.

Na mnogih mjestih πumarsko je osob-lje u toliko bilo zabavljeno raznovrsti-mi poslovi zasjecajuÊimi u samo πumar-

den, ni noÊ, pa tako Êe i lugar, koji je ilovac obilaziti svoj srez sigurno mnogomarljivije nego li lugar, koji se za lovniπta ne zanima. Ovakav Êe lugar-lovacdolaziti na najneprohodnija mjesta svo-jega sreza; mnogo toga opaziti na πtoinaËe nadoπao ne bi, zateÊi πtetoËinceu kvaru, kad mu se oni i najmanje na-daju i t.d.

S ovih razloga njeguje se lovstvo i usvih lugarnicah t.j. πkolah, u kojih se izu-Ëavaju lugari i veÊ u tih πkolah na topazi, da buduÊi lugari budu i πto vjeπtijilovci.

Poπto pod valjanim lovcem ne razu-mjevamo samo dobroga strielca, to mo-ra lugaru prva briga biti, da uz samo lu-garstvo pozna i glavne zasade nauke olovstvu. Lugar stoga valja, da se πto bo-lje upozna sa naËinom æivota raznovr-stne divljaËi i zvjeradi, navlastito da zna-de kako valja plemenitu divljaË gojiti, agrabeæljivce tamaniti i da pozna i zna-de rabiti razne lovne sprave i lovna po-magala. Danas se sve to ne moæe samou praksi nauËiti, veÊ valja i u lovstvuËitati i uËiti.

Do sele bilo je kod nas u tom pogle-du upravo za lugare teæko, jer nije bilonikakovih domaÊih knjiga, iz kojih bise to nauËiti moglo. Nu u novije vriemedobili smo dvie nove knjige, koje su lihza poduku o lovstvu napisane i to “Lov-stvo” od g. prof. KesterËaneka i“Lovdæija” g. Ettingera.

Poπto smo veÊ gore spomenuli zaπtoje u obÊe dobro, da bude lugar i valjanlovac, spomenuti Êemo od koje uzpored-ne koristi to biti moæe po samog lugara.Na mnogih mjestih ima danas uz lugare- jer isti Ëesto premalo o lovstvu znadu -joπ i posebnih nadziraËa lova. OvakovinadziraËi lova obilaze iste srezove, kojei lugari, pa kad bi se lugari u lovstvu do-bro razumjeli, mogli bi oni lako - u mno-gih sluËajevih - i posao tih lovnih nadzi-raËa vrπiti. Ovakav lugar dobio bi svaka-ko od vlastnika loviπta kakovu takovu na-gradu, pa bi mu time pomoæeno bilo, nupomoæeno bi bilo i samom lovovlastni-ku, kojega bi ovakov nadzor loviπta sva-kako manje stajao, nego da namjeπta nad-ziraËe lih samo za lov.

BaveÊi se mnogo uπumah, one su takovimlovcem osobito omilile;oni bi najbolje poznavaline samo razne πumskeæivotinje i ptice, veÊ iraznolike πumske rastlinekao: drveÊe i grmlje,πumsko cvieÊe i t.d.

zornost treba posvetiti potrebnoj vodi uloviπtu. Kod odstrela srnjaka moramovoditi brigu o stanju srneÊe divljaËi uloviπtu i njezinoj trofejnoj i kondicijskojsnazi te prema tim kriterijima podesiti iplan odstrela. U naπim je loviπtima broj-no stanje divljih svinja iznad propisa-

nog fonda. Lovno osoblje i ostali dje-latnici H © d.o.o. moraju tijekom ljet-nih mjeseci sudjelovati u pojaËanomodstrelu divljih svinja sa Ëeka. Trebaponajprije odstreliti ona grla koja svo-jim izgledom ne odgovaraju tipiËnomizgledu divlje svinje, prasad, nazimad,a πtedjeti mlade i zrele veprove. Sadaje vrijeme za izgradnju i odræavanjelovnotehniËkih i lovnogospodarskihobjekata. Oni moraju biti izgraeni odprirodnih materijala i svojim izgledomuklopljeni u okoliπ.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Lipanj

stvo, da mu je skoro nemoguÊe posta-lo, vrπiti i lovaËku sluæbu. Na takovihse je mjesti paËe πumarstvo i lovstvo ËakluËiti stalo, navlastito u onih sluËajevih,u kojih se je njegovanju lovstva osobitapomnja posveÊivati stala. S toga i nala-zimo na takovih mjestih uz samo πumar-sko joπ i posebno lovaËko osoblje, a uzlugare i πumske Ëuvare joπ i posebne lov-ce i nadziraËe lova.

Ako prem ima danas na mnogih mje-stih uz lugare joπ posebnih lovaca i nad-ziraËa lova, ipak nam je drago, da namlugar bude ne samo dobar lugar, veÊ pomoguÊnosti joπ i valjan i vjeπt lovac. Neæelimo, da on uz lovstvo na uπtrb πumezanemari svoje lugarske duænosti, veÊupravo u interesu same πume shodnimdræimo, da se on u lovstvo razumije ida ga voli. Bude li lugar joπ i lovac, imatiÊe on k svojoj sluæbi viπe volje i upravose osjeÊati najugodnije u πumi. Voljnomlovcu ne smeta ni najgore vrieme, ni stu-

Piπe:dipl. ing.

Draæen SertiÊ

Foto:M. Mrkobrad


S voje prve ribiËke korake veÊi-na nizinskih ribolovaca napra-vila je zahvaljujuÊi ukliji, ze-leniki, kederu... NajËeπÊe s

obiËnim lijeskovim πtapom ili πpicombambusa, s komadom najlona, plovkomod kokoπjeg pera i udicom napravlje-nom od svinute pribadaËe, loveÊi je nasitne gujavice, muhe, kuglicu kruha.

Uklija je malena ribica. Naraste dodvadesetak centimetara, iako je u pro-sjeku duga tek desetak. Primjerci teπki100 - 150 grama pravi su kapitalci,iako su rekorderke za te ribe ulovljenena sportski naËin uklije teπke 240 gra-ma (Damir Basar, Kupa, 1998.), 230grama (Danijel »iæmeπija (Drava,1995.), 180 g (Zdravko Ja-mroπiÊ, Kupa, 1998.). Svjetskirekord je francuski ulov teæak260 grama.

S ribolovom uklije joπ uvijekpoËinje ribolovna abeceda ibez nje nema ni vrhunskih re-zultata na mnogim natjecanji-ma. Jer uloviti 500 i viπe koma-da te ribice za tri sata nije ni-malo lako. Za to je potrebnavrhunska uvjeæbanost, utrenira-nost i sklad ribolovca i priborado savrπenstva. Takav ribiËki‘cuger’ treba vidjeti.

Uklija je u nas dobro raspro-stranjena i ima je u veÊini ni-zinskih rijeka, ali i veÊini jeze-ra, pa i mnogim ribnjacima.

Rado je love djeca, ali i isku-sni ribolovci. Za to ima viπe ra-zloga. Ribolov uklije pruæa do-datno zadovoljstvo kada se Ëe-ka neka druga, krupnija riba.Moæe se loviti i ciljano, jer ‘brzi’ribolov puno komada s finimpriborom ima svoje draæi.Moæe se loviti i kao keder zapredatore. Postavljena na udi-cu ili komadiÊ uklije odliËan jemamac za grgeËa, πtuku, smu-a... A tu su i natjecatelji, patreba Ëesto trenirati takav brzin-ski ribolov i uigravati sve po-krete, od kontriranja, izvlaËe-nja, oslobaanja udice i ponov-nog zabacivanja, s istodobnimubacivanjem primame i moguÊom za-mjenom mamca. Pokuπajte, vidjet Êe-te da nije baπ lako. I na kraju, uklija jeizvrsna præena na vruÊem ulju, uvalja-na u mjeπavinu kukuruznog braπna imalo crvene paprike, posoljena i po-sipana perπinom...

Uklija je ribica vitkog tijela, tamni-jih lea i srebrnastih bijelih bokova.Æivi u jatima. Mrijesti se u svibnju i lip-nju. Tada æenka poloæi i do 10.000 ja-ja. Hrani se kukcima i beskiËmenjaci-ma, a mla zooplanktonom.

Lovi se tijekom cijele godine. Nonajbolje u proljeÊe, ljeti i na poËetkujeseni.

Moæe se loviti razliËitim tehnikama,pa i muπiËarskom (na male muhe), mat-ch ribolovom i πtekom. No prava teh-nika za tu ribu jest ona direkt πtapovi-ma. Danas moderna ribolovna indus-trija proizvodi specijalizirane grafitneserije πtapova za ribolov te ribice. Ri-jeË je o direktaπima u duæinama od 1,5,2, 2,5, 3, 3,5 i 4 m. U nekim serijamaproizvodi se i 5-metarski πtap. Narav-

no, ukliju na velikim distancamamoæete loviti i duæim direkt πtapovi-ma.

Sistem s kojim se lovi najËeπÊe jeizraen od osnovnog najlona promje-ra do 0,10 mm (koristite tanji najlonbez straha - 0,08 mm). Ako se koristipredvez s udicom, on je najËeπÊe zabroj-dva tanji, dakle do 0,08 mm.

Ovisno o vodi i uvjetima u kojimase lovi, koriste se tri varijante plova-ka: igla ili madam Bale (za mirne vo-de, jezera, ribnjake bez valova i stru-je), ‘baËvica’ ili ‘jaje’ plovak (za te-kuÊe, valovite i vjetrovite vode), teplovak ‘izduæena’ suza, kao univer-zalni model. Velika uklija lovi se

plovcima nosivosti 0,1 do 1gram, a ona manja sitnijim.Pri tom se mora dobro pazitida teæinu plovka prilagoditeduæini πtapa kojim lovite jervrlo lake sisteme neÊete mo-Êi zabaciti duæim πtapovima.Npr. ako lovite sa πtapovimaduæine 5 m, plovak mora bitiminimalno nosivosti 0,4 g.Na sistem se postavlja i od-govarajuÊa koliËina olova(ovisno o nosivosti plovka).Kada uklija radi dobro, olovasu pet do deset centimetaraiznad udice grupirana, a ka-da riba loπe radi olovnice serazvuku. Udice takoer mo-raju biti prilagoene veliËiniulova, ali i mamcu kojim selovi. Za ukliju se najËeπÊe ko-riste udice veliËine od broja18 do 24.

Za ribolov uklije vrlo jevaæna smjesa za primamljiva-nje. Najlakπe je kupiti gotovesmjese, uz napomenu daodliËne smjese za primamuuklije rade i domaÊi proizvo-aËi (Valpovka - Riboval, Pro-fiπport...). Vaæno je da smjesabude dobro razmuÊena i vrlositne granulacije, gotovo uprahu. Pri upadu u vodu smje-sa mora raditi oblak u koji ri-ba ulazi. Kako bi se pojaËalodjelovanje veÊ gotove ili do-

maÊe smjese za primamljivanje, do-bro je u nju dodati neki od aditiva izamuÊivaËa, specijalno napravljenihza to da rade oblak u vodi.

I na kraju recimo neπto o mamci-ma. Za uspjeπan ribolov uklije najbo-lje je koristiti sitne crve, tzv. pinkije.U situacijama kada uklija jako loπe pri-ma odliËan je mamac krvni crv ili verde vas, a inaËe, ako vam je ribolovuklije prije svega rekreacija i zabava,moæete koristiti sitne æganËiÊe, kruh,kalifornijske glistice i sl.

UklijaUklija je malena ribica, kojaæivi u jatima. Naraste dodvadesetak centimetara.Rado je love djeca, ali iiskusni ribolovci. Za to imaviπe razloga. Ribolov uklijepruæa dodatno zadovoljstvokada se Ëeka neka druga,krupnija riba

ABECEDA RIBOLOVA

Piπe:SiniπaSlaviniÊ

Foto:SiniπaSlaviniÊ

Uklija


πumarska natjecanja

U srediπtu Orahovice, u grad-skome parku, u prekrasnomeπumarskom ambijentuodræano je izluËno natjecanje

proizvodnih radnika devet πumarijaU©P-a Naπice, za dræavno prvenstvo ko-je Êe se odræati u Vinkovcima.

U prisutnosti gradonaËelnika Oraho-vice Stjepana DujmoviÊa, saborskogazastupnika Dragutina VukuπiÊa, te æupa-na VirovitiËko-podravske æupanije Iva-na BegoviÊa, natjecanje je otvorio di-rektor Hrvatskih πuma Æeljko Ledinski,

istaknuvπi ‘da kroz sustav izluËnih na-tjecanja πumarskih radnika iz svih naπihuprava, ponajbolji i najspretniji pred-stavnici idu na dræavno natjecanje, kojeu naπoj zemlji ima dugu tradiciju’.

Brojni graani Orahovice i okolicebodrili su sudionike u natjecanju sa se-kundama i preciznoπÊu, a na kraju surano poslije podne pozdravili pobjed-nike. To je ovaj put bila ©umarija Do-nji Miholjac i njihov najspretniji natje-catelj Draæen Peica. Uz njega, za Upra-vu πuma Podruænicu Naπice u Vinkov-

N a Drugim ljetnim radniËko-sportskim igrama U©P-a Del-nice, 17. svibnja u park-πumiGolubinjak Lokve, prvo mje-

sto nakon natjecanja u svih deset di-sciplina pripalo je ekipi StruËnih sluæbis osvojena 22 boda. Najboljoj ekipi pri-pao je pehar i prijelazni pehar. Drugaje bila ©umarija Delnice s 21 bodom,a treÊe mjesto ravnopravno su podije-lile πumarije Gerovo, Vrbovsko i Go-mirje.

U natjecanjima je sudjelovalo okoËetiri stotine natjecatelja, podijeljenihu 150 ekipa, u deset disciplina.

Ekipno rezultati podisciplinama:

Mali nogomet: 1. ©umarija Gomirje,2. Vrbovsko i 3. Gerovo; boÊanje(muπki): 1. Gerovo, 2. Crni Lug, 3. Lo-

ODRÆANE II. RADNI»KO-SPORTSKE IGRE U©P-a DELNICE

Najbolja ekipa StruËnih sluæbikve; boÊanje (æene): 1. Prezid, 2. StruË-ne sluæbe I, 3. StruËne sluæbe II; stolnitenis (muπki): 1. Delnice 2. Mrkopalj,3. Gomirje; stolni tenis (æene): 1. StruË-ne sluæbe, 2. Delnice, 3. Rijeka; odboj-ka na pijesku (muπki): 1. StruËne sluæbe,2. Gomirje, 3. MGP LuËice; odbojka napijesku (æene): 1. Delnice, 2. Str. sluæbeI, 3. Str. sluæbe II; pikado (muπki): 1. Go-mirje, 2. Crni Lug, 3. TrπÊe; pikado(æene): 1. Gerovo, 2. TrπÊe, 3. Str. sluæbeII; πah (muπki): 1. Delnice, 2. Rijeka, 3.Gerovo; povlaËenje konopa (mjeπoviteekipe): 1. Vrbovsko, 2. Delnice, 3. Ge-rovo; streljaπtvo (mjeπovite ekipe): 1.Ravna Gora, 2. Str.sluæbe II, 3. GerovoI; gaanje leteÊih meta: 1.Vrbovsko I,2. MGP Vrbovsko 3. Vrbovsko II.

I ove godine RadniËko-sportske igreradnika U©P-a Delnice organiziralo jeSindikalno povjereniπtvo delniËke po-druænice.

ORAHOVICA - U©P NA©ICE

Draæen Peica i ©umarija D. Miholjac

Piπe:V. Pleπe

Foto:V. Pleπe

Natjecatelji u park-πumiGolubinjak Lokve, prije samognatjecanja

cima Êe se boriti i Vinko ZdjelareviÊ iz©umarije VoÊin, kao drugoplasirani, teStevo Vunak, jedan od favorita, iz©umarije Koπka, kao treÊeplasirani. Re-zerva Êe im kao Ëetvrti biti Mijo Paviniz ©umarije Donji Miholjac.

Poredak πumarija:1. Donji Miholjac - 2017 bodova,

2. Naπice - 1889, 3. Orahovica - 1828,4. VoÊin - 1734, 5. –urenovac - 1730,6. Koπka - 1713, 7. ∆eralije - 1535, 8.Slatina - 1484, 9. Slat. Drenovac - 1377.

PobjedniËka ekipa ©umarije Donji Miholjac

U natjecanju slobodnog prereza trupca, dvojacπumara, Æeljko Ledinski i Vlatko Podnar, izgubio jeod aktualne politiËke vlasti - saborskog zastupnikaDragutina VukuπiÊa i æupana Ivana BegoviÊa

Piπe:A. Z. LonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ


turistiËki izlog

OBLJETNICE

20 godina πumarskoghotela QuercusHotel u Drveniku reprezentativni je objekt Hrvatskih πuma zaodmor, koji Êe u srpnju obiljeæiti mali jubilej - 20. godiπnjicurada. Kratkom priËom podsjeÊamo na te dane

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:ZvonkoPeiËeviÊ

Hotel Quercus

U malome dalmatinskom mje-stu Drveniku (600 æitelja), naMakarskoj rivijeri, podnogorskoga masiva Biokova, 2.

srpnja 1983. godine bilo je iznimnosveËano - Zvonimir KoπËeviÊ, tadaπnjidirektor ©umskoga gospodarstva Hrast,Vinkovci, u nazoËnosti brojnih uzva-nika sluæbeno je otvorio novi hotel Qu-ercus, izgraen za organizirani kolek-tivni godiπnji odmor radnika Gospodar-stva. Vrpcu je presjekao ondaπnji pred-sjednik RadniËkog savjeta poduzeÊaMarko LameπiÊ, danas umirovljeni rad-nik ©umarije Otok, inaËe jedan od naj-istaknutijih natjecatelja proizvodno-radnih natjecanja sjekaËa. Za ‘πtimung’i raspoloæenje mjeπtana Drvenika iostalih gostiju pobrinuli su se ËlanoviKUD-a ©umari.

Dva desetljeÊa od otvaranja togahotelskoga i rekreacijskog objekta nijeni puno ni malo. TisuÊe slavonskihπumara, a od 1991. godine i radnikacijelih Hrvatskih πuma pohodile suDrvenik. Hotel ima povrπinu 5900Ëetvornih metara, raspolaæe s 80 dvo-krevetnih soba i 10 apartmana te moæeodjednom ugostiti 209 gostiju, a s po-

Hotel raspolaæe s 80dvokrevetnih soba ideset apartmana i moæeodjednom ugostiti 209gostiju, a s pomoÊnimkrevetima u πpici sezonei do 250 osoba

moÊnim krevetima u πpici sezone i do250 osoba. Kapacitet kuhinje viπe je od500 obroka dnevno. Tu je salon zadruπtvene igre, terasa, prostrano parki-raliπte te sportski tereni. Dugogodiπnjije upravitelj hotela Filip DæigumoviÊ,a πef kuhinje Ivan Selan, koji s joπ ne-koliko stalno zaposlenih vode komplet-nu brigu o objektu.

Drvenik i oko njega

Od izgradnje hotela Quercus, prak-tiËno u samome srediπtu mjesta, uzplaæu, i Drvenik je proπirio svoje turi-stiËke obzore. Dobro je prometno po-vezan s nedalekom Makarskom (25km), PloËama (20 km) i Splitom (80km), a iz malenoga pristaniπta u Drve-niku kreÊu trajekti za KorËulu, Hvar iPeljeπac. Pravi je izazov za sve turistiË-ke nomade, ali i planinare, Biokovo iposjet istoimenome parku prirode, sureenim stazama i raznovrsnom flo-rom i faunom.Plaæa je u neposrednoj blizini hotela


Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:Miroslav

Mrkobrad

H rvatske πume i ove su godineuspjeπno sudjelovale na 38.meunarodnoj izloæbi cvijeÊaFloraart 2003. πto je od 4. do

8. lipnja odræana u BoÊarskom domuu Zagrebu. Za prezentaciju svojih pro-izvoda na izloæbenome prostoru kojije privlaËio veliku pozornost posjetite-lja, Hvatske πume nagraene su Zla-tim struËkom za vlastitu proizvodnjui Srebrnim struËkom za kreativni izrazu oblikovanju prostora, a izloæbeniprostor 5. je lipnja obiπao i predsjed-nik Republike Stjepan MesiÊ.

»udesni cvjetni aranæmani i cvijeÊesvih vrsta i boja 189 domaÊih i 10 ino-zemnih izlagaËa na otvorenom i u za-tvorenom prostoru, ove godine pod ge-slom ‘Misli na sutra’, poziv su svimada se joπ viπe brinu o svom okoliπtu.Na brojnim prodajnim πtandovima po-

38. ME–UNARODNA IZLOÆBA CVIJE∆A - FLORAART 2003.,ZAGREB, 4. - 8. LIPNJA

Misli na sutrasjetitelji, koji su sajam pohodili u veli-kom broju, mogli su po povoljnim ci-jenama kupiti cvijeÊe.

Na izloæbenom prostoru πto ga je sasvojom ekipom osmislio dipl. ing. Mi-lan Ægela, uz pomoÊ dipl. ing. DraæenaDumanËiÊa, Hrvatske su πume predsta-vile viπe segmenata svoga rada. Prezen-tirana je tako proizvodnja i sadnja sad-nica (od luænjaka do bora) od 1991.godine do sada, zatim veÊ poznata hor-tikulturna ponuda nekoliko rasadnikate vrlo traæena drvna galanterijapoæeπke Uprave πuma. Posebno mje-sto imao je poziv za oËuvanje ËistogJadrana.

U ponudi i ureenju izloæbenog pro-stora Hrvatskih πuma sudjelovale suuprave Osijek, Poæega, Bjelovar, Za-greb, Koprivnica, Ogulin, Buzet, Go-spiÊ, Senj i Split.

MESI∆: ”ODU©EVLJEN SAM DOMA∆IMIZLAGA»IMA”

Predsjednik Republike Stjepan MesiÊ naizloæbenom prostoru Hrvatskih πuma

floraart 2003.

Izloæbeni prostor Hrvatskih πuma bio jeiznimno aranæiran i posjeÊen

P redsjednik Republike StjepanMesiÊ posjetio je u Ëetvrtak 5.lip-

nja, u druπtvu gradonaËelnice Zagre-ba Vlaste PaviÊ, izloæbeni prostorHrvatskih πuma. DoËekao ih je po-moÊnik direktora Milan DevËiÊ sasuradnicima, s kojima se Predsjed-nik zadræao u polusatnom razgovo-ru. Tom je prigodom predsjednikMesiÊ za naπe novine rekao:

- PosjeÊujem Floraart svake godi-ne, a danas sam oduπevljen upravos domaÊim izlagaËima. Sjajni su i vi-di se da su jako napredovali. ©to setiËe Hrvatskih πuma, drago mi je dagraani vide πto se sve moæe napra-viti od drveta koje nije one najviπekvalitete i da se vidi kako se i takvo

drvo moæe iskoristiti i napraviti sjajanproizvod. Vidi se da ljudi imaju smi-sla, da se to struËno projektira i sve sku-pa sjajno izvodi.

CvijeÊe...

Veliko zanimanje izazvala je drvnagalanterija uprava πuma


Jeste li Ëuliza Suvaju?N isu Plitvice, nisu ni slapovi Krke, veÊ je rjeËica Suvaja kod

sela MiliÊa, uz cestu od Obrovca prema Kninu. Zapravo, usredniËega, u nenaseljenome podruËju, kroz kamenjar ozelenjentek niskim raslinjem probija se pa malo ponire Suvaja. Na

svome putu, desetak kilometara zraËne linije od Obrovca, odjednomse pred vama (i ureivaËima koji su ondje bili) ta krπka rjeËica pojavi unevjerojatnom izdanju. Slapovi, zelenilo, od ljepote zastaje dah! I sveto na ovim je prekrasnim fotografijama (i puno viπe od toga, samo nemoæemo sve objaviti!) zabiljeæila naπa mlada biologinja Ivana ©ariÊ.Uæivajte!

u πumarskom miljeu

MjeseËnik “Hrvatske πume”casopis.hrsume.hr/pdf/078.pdf · 2009. 2. 16. · SISAK, 1979....

Documents

Transcript of MjeseËnik “Hrvatske πume”casopis.hrsume.hr/pdf/078.pdf · 2009. 2. 16. · SISAK, 1979....