Strukovnjak broj 1

strukovnjakGODINA 1 • BROJ 1 •LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA OÆUJAK 2004.

strukovnjak

BROJ 1 • oæujak 2004. 2

Dragi Ëitatelji!Evo prvog broja i naπeg lista. Pripremali

smo se, promatrali, pisali, brisali i ponovnopisali, i puπtamo naπ prvi broj - kako je to Mirkoprikazao na crteæu na prvoj stranici - poputbroda, na prvu plovidbu.

I kao πto smo i mi uloæili trud, vrijeme iuzburkali vlastiti duh, i naπem strukovnjakuæelimo nemirno more, burnu plovidbu i mnogo,mnogo dinamiËnih stranica.

A stranica, sigurni smo, neÊe manjkati jeri ovaj smo put u „iberzacu” ostavili dostazanimljivih tekstova, priËica i sliËica koje su,kako to veÊ biva, morale ustuknuti predneminovnom surovom stvarnoπÊuograniËavanja broja stranica za, ne samoπkolske, novine.

U prvom smo broju pokuπali obuhvatitibarem dio mnogobrojnih dogaaja u naπojπkoli, onih oko nje, naπih putovanja, izleta,proslava…

U ovom broju izmeu ostalog donosimo:• album maturanata• prostorni plan nove zgrade Strukovne πkole• markiranje• suradnja sa πkolom u Kaposvaru• eko πkola• kuharski kabinet• uspjeh naπih konobara na regionalnom

natjecanju• odnos uËenici - profesori• putovanja: Zagreb, Osijek…• susret s lijeËenim ovisnicima o drogama• najbolji ËitaËi• sport

… i joπ mnogo, vjerujemo zanimljivih,naslova.

Ugodno vam druæenje uz stranice novinakoje je ekipa napravila misleÊi baπ na sveuËenike Strukovne πkole.

Uredniπtvo

Strukovnjaklist uËenika Strukovne πkole ViroviticaNakladnik: Strukovna πkola Virovitica

Trg Ljudevita PataËiÊa 3Za nakladnika Vida TurËinoviÊ, prof.

List izradili Ëlanovi Novinarske skupine:Natalija VojnoviÊ, Mirko Na, Ida GustoviÊ,

Marina –uraËiÊ, Mirela Balaæinec,Ivana BegoviÊ, Andreja KovaË,

Ivana Novogradec, Alena HrvoiÊ,Maja JeftiÊ.

Suradnici: Martina JergoviÊ (unos teksta),Ivan Δavar, Margareta PtiËek, Dolores

Broæek, David MuflizoviÊ i Mario ©olc, prof.Voditeljica: Marija Karácsonyi, prof.

GrafiËka priprema i tisak:Grafoprojekt, Virovitica

Naklada: 250 kom.

Strukovna πkola u Viroviticidjeluje od 13. rujna 1995.godine. Od1995. do 1998. nastava se pohaalau prostorima Gimnazije PetraPreradoviÊa u Virovitici. Danassjediπte naπe Strukovne πkole nalazise na Trgu Ljudevita PataËiÊa br.3. Nastava se u πkoli odræava nadvije lokacije i u dvije smjene πtooteæava nadzor i organizaciju rada.

Za izvoenje nastave u πkolskojzgradi koristi se devet uËionica idvije manje prostorije za potrebenastave stranih jezika. Od toga jeπest standardnih uËionica, triuËionice opremljenje suspecijaliziranom opremom

Mnogo uËenika u malo prostoraukljuËujuÊi kemijski, informatiËki idaktilo-kabinet. Nastava kuharstvai ugostiteljskog posluæivanjaodræava se u ugostiteljskompraktikumu na VinkovaËkoj cestibb.

UËenicima i profesorima naraspolaganju je πkolska knjiænica saoko 5000 knjiga. Za potrebenastave tjelesnog odgoja koriste seigraliπta koja se nalaze uz πkolskuzgradu, a u zimskim mjesecimakoristila se πkolska πportskadvorana u Gimnazijskoj zgradi,ajednim dijelom i prostorija zatjelesni odgoj u podrumskomprostoru πkole.

1. Jesu li se ovih godinaispunila tvoja oËekivanja prilikomupisa u srednju πkolu?

2. ©to bi savjetovao uËenicimakoji su tek ove godine krenuli u ovuπkolu?

Aleksandra, 4.c. komercijalista1. Naravno da sam imala

oËekivanja na poËetku πkolovanja, alise ona u potpunosti nisu ostvarila.OËekivala sam bolji uspjeh u πkoli,stroæe profesore, veÊuzainteresiranost za gradivo.

2. Savjetujem im da od prvogdana uËe redovito, a ne dopuπtaju daim se gradivo nakupi, da paze nanastavi i da ne ulaze u neugodnesituacije s profesorima.

Marko, 3.e. trgovaca1. Kao maturantu i kao uËeniku

zadnje godine u stvari su bile boljenego πto sam oËekivao. Sve ovegodine su bile fantastiËne. Dobio samfenomenalan razred gdje sam skupiopuno prijatelja i ludo se zabavljao.Normalno, bit Êe mi teπko oprostitise od svojih prijatelja, ali nadam seda Êemo ostati u kontaktu i nakonπkole.

2. Kao maturant uËenicimaprvih razreda preporuËio bih daprovedu πto bolje svoje πkolske dane

jer Êe im tako brzo proÊi da toganeÊe biti ni svjesni. Zabavljajte se πtolue moæete, ali naravno u svojimgranicama i naravno uËite da bi vamkasnije bilo lakπe.

Danijel, 4.e. hotelijera1. ©to se tiËe oËekivanja, mogu

samo reÊi da mi je drago πto samuËenik 4.e. razreda. OËekivanja nesmiju biti prevelika jer naπe je dasteknemo zanimanje koje smoodabrali. Neka oËekivanja su seispunila, a neka nisu, no sve je to dioπkolovanja.

2. Savjetujem da uæivate dokidete u πkolu. Ne kaæe se bez vezeda je srednja πkola najljepπerazdoblje æivota. Tinejdæerskegodine su najljepπe godine. Ove tri-Ëetiri godine Êete pamtiti cijeli æivotpo lijepim stvarima i zato vamsavjetujem da se samo prepustitekonceptu æivljenja.

Saπa i Nikola, 3.f. kuhara1. ©kola je ispunila sva naπa

oËekivanja, ali bi bilo dobro da naspuπtaju pod malim odmorima van ida nemamo neke predmete πto sene tiËu naπe struke.

2. Naπ savjet je da ne bjeæepuno i da uËe od poËetka jer ako tobudu radili, poslije Êe im biti teπko.

Uživajte i pamet u glavu!ANKETA - MATURANTI PRVA©IMA

Impressum

UËenike zavrπnih razreda naπe πkole pitali smo kakva su im iskustvao vremenu provedenom u πkoli. Evo πto oni savjetuju onima predkojima je joπ mnogo godina „grijanja” stolice

Anketu provela:Mirela Balaæinec

RijeË uredniπtva

strukovnjak

BROJ 1 • oæujak 2004.3

U Strukovnoj πkoli uËenicistjeËu znanja izekonomske, trgovaËke iugostiteljske struke. Takooni koji zavrπesrednjoπkolskoobrazovanje stjeËu nekood sljedeÊih zvanja:ekonomist, komercijalist,ugostiteljsko-hotelijerskikomercijalist, trgovac,kuhar i konobar.

Idejni projekt za novu πkolsku zgradu - prostorni plan (zgrada je predviena na prostoru izmeu Industrijsko-obrtniËke i TehniËkeπkole i KTC-a; projekt je izraen 2003. godine i podloæan je izmjenama i nadopunama)

Proπle πkolske godine u πkoli suradila 53 nastavnika od kojih 46 sodgovarajuÊom struËnomspremom. Upravno-administativnoosoblje Ëine ravnateljica πkole,struËna suradnica - psiholog,knjiæniËar, tajnik πkole, raËunovoa,administrator, domar i petspremaËica.

©kola je organizirala nastavu u24 razredna odjela za 709 uËenikaupisanih na poËetku πkolskegodine. U πkolskoj godini2002./2003. naπa πkola zadosadaπnji rad i angaæmanobnovila je status Europske eko

PostojeÊa dvorana

πkole i dobila prestiænu Zelenuzastavu.

No da bi πkola mogla racionalnoi svrsishodno funkcionirati u skladus postojeÊim programomizobrazbe, potrebna je izgradnjanove πkolske zgrade sa svimprateÊim sadræajima. U tom smislupoduzeti su odgovarajuÊi koraci zadobivanje lokacijske dozvole,prihvaÊen je idejni projekt, tepostoji vjerojatnost da se u skorojbuduÊnosti rijeπe problemi okosmjeπtaja i funkcioniranjaStrukovne πkole.

Maja JeftiÊ, IV.c

PostojeÊa πkola

S

J

Z I

Strukovna danas i - sutra

Juæno proËelje (buduÊe) zgrade Strukovne πkole

strukovnjak


Akciji prikupljanja starogpapira za pomoÊ u razminiranjuLiËkog Osika, πto je organiziraHrvatski centar za razminiranje, usuradnji s Radio RTL - Lekenikom,Fondazione Recobot iUnijapapirom, ove se godine prviput pridruæila i naπa πkola, uskladu sa svojom opredijeljenostiza ekoloπko razmiπljanje idjelovanje.

UËenici i zaposlenici tijekomgodine neprekidno prikupljaju staripapir i za ove su akcije utovarili savprikupljeni papir u kamionUnijapapira, koji Êe ga isporuËiti ubeliπÊanski kombinat na preradu.

Dio sredstava za razminiranjeLiËkog Osika, koje joπ nijeoËiπÊeno od minsko-eksplozivnihsredstava zaostalih izDomovinskog rata koja ugroæavajuæivote njegovih stanovnikaprikupljen je u akciji 'Ne, ne … mi-ne', a preostala sredstvanamjeravaju se prikupiti akcijom

U projekt Eko-πkole pri Pokretuprijatelja prirode Lijepa naπa nainicijativu prof. Marije Blaæev πkola se- a tu su ukljuËeni svi uËenici, profesori,ravnatelj i pomoÊno osoblje - prikljuËila1998. godine. Od 2000. g. eko-πkoluvodi Ivanka ©timac, da bi joj se oveπkolske godine pridruæila i prof.Karmenka Picek.

Naπ program teæi ka poboljπanjukvalitete odgojno-obrazovnog rada,spoznaji pojmova ekologije te ureenjuokoliπa i unutraπnjosti zgrade.Utemeljen je eko-odbor i odabrani su

projekti: πtednja vode, skupljanje starogpapira, ureenje okoline.

©tednja vodeDeæurni uËenici svakodnevno mjere

potroπnju vode i utroπak evidentiraju ulistu. Svakodnevno se pregledajuinstalacije u sanitarnim Ëvorovima islavine - kako bi se sprijeËilo beskorisnoistjecanje pitke vode. Krajem svakogmjeseca na eko-panou objavljuju serezultati o ukupnoj potroπnji vode.

Skupljanje starog papiraStari papir ima posebno mjesto.

Izradili smo posebnu kutiju koju, kadse napuni, uËeniciizvaæu, evidentirajukoliËinu i odvezu ugradski kontejner.Ureenje okoliπa

UËenici usuradnji sprofesorima ipomoÊnim osobljemureuju cvjetnegredice u dvoriπtu ipred ulazom uπkolu, uredili smokompostiπte u kojese odlaæe sav bio-razgradivi otpad(pokoπena trava,

STRUKOVNA ©KOLA - EKO-©KOLA

Živimo i djelujmo zajedno za bolje i zdravije sutra

Eko

Koliko su papira prikupili naπiuËenici, znat Êe se nakon njegoveotpreme u osjeËku srediπnjicuUnijapapira, a koliko je udio

AKCIJI „SVE SE MOÆE” PRIDRUÆILI SE I EKOLOZI STRUKOVNE ©KOLE

Starim papirom pomoći razminiranju

liπÊe…), oslikali smo ulaz u πkolu,posadili nisko raslinje, iniciraliasfaltiranje prilaznog kolnika u πkolu,izradili stalke za bicikle, a za uËionicepobrinuli se da budu ispunjenecvijeÊem.

Kako bismo biljeæili i naπ uËeniËkinapredak, u svakoj uËionici vodi seevidencija o urednosti i disciplini iposebnom doprinosu uËenika uureenju uËionice. Na kraju mjesecaobjavljuje se rang-lista uspjeπnosti svihrazreda.

Naπa πkola sadræi mnoge aktivnostiu okviru projekta Eko-πkole: suradnjas VirovitiËko-podravskom æupanijom,gradskom upravom, tvrtkama - Opeco(naπ „kum”), Flora, Hrvatske πume,Ekoloπko druπtvo Virovitica, TuristiËkazajednica, Informativni centar Virovitica,Medicinski centar, Zavod za javnozdravstvo, Hrvatske vode…

Od 14. oæujka 2001. godine naπa jeπkola ponosni nosilac Zelene zastavei Ëlan meunarodne obitelji Eko-πkole,a taj je status obnovila i u lipnju proπlegodine. Sloganom Æivimo zajedno idjelujmo zajedno za bolje i zdravije sutraborit Êemo se da nam boravak u πkolibude vlastito zadovoljstvo uËenja iekoloπkog æivljenja. Alena HrvoiÊ, 4.d

»lanovi eko-grupe i drugi vrijedni uËenici Strukovne πkole, pod budnim okom voditeljicaMirjane ©timac i Karmenke Picek, hladnog su zimskog Ëetvrtka 29. sijeËnja 2004. g,

utovarili sav papir u kamion slatinske podruænice Unijapapira

Ureenje πkolskog okoliπa

strukovnjaka u cijeloj akciji, saznatÊemo nakon njena nadamo seuspjeπna zavrπetka.

Ekolozi

strukovnjak


Prema tablici u neopravdanimsatima treÊi i Ëetvrti razredi sudaleko ispred prvih i drugih. Togovori da se s godinama sve viπeuËenika ohrabruje za taj pothvat.U poËetnim godinama srednjeπkole joπ uvijek smo donekledobri, no s vremenom postajemoiskusniji i lakπe se nosimo s kojimneopravdanim satom viπka pa sisami postavimo granicu do kojeÊemo nakupiti neopravdanih satite strateπki planiramo svojeisprike i odreene izostanke.

Kako bismo iz prve rukedoznali πto uËenici kaæu omarkiranju, proveli smo maluanketu meu uËenicima zavrπnihrazreda. Dragi naπi profesori, neuzimajte za zlo ove zapanjujuÊebrojke jer naposljetku i mi smosamo ljudi, greπni i nesavrπeni.Od vas traæimo samo æliËicurazumijevanja. Zar je to previπe ?

KreÊemo....

Rezultati ankete pokazuju da:• 100 % ispitanih uËenika bez

imalo griænje savjesti priznaje dasu barem jednom markirali

• najËeπÊi razlozi izbjegavanjanastave su:

a) spas od loπih ocjena (83 %)b) teænja za ''odmorom'' od

πkole (10 %)c) utjecaj druπtva (7 %)• 100 % ispitanih uËenika na

razne je naËine pokuπavaloopravdati sate na kojima nisu biliprisutni, i to:

a) 76,7 % jednostavno izmislineku dobru priËu i trudi se''prodati'' je svome razredniku

b) 21,2 % nabavi razno-razneispriËnice (kojima se nikako nemoæe uÊi u trag)

c) 2,1 % priznaje da im roditeljiuvelike pomaæu pri opravdavanjusatova

- 83 % uËenika sazadovoljstvom kaæe kako im jerazrednik najmanje jednom''progledao kroz prste'' i opravdaoono πto je oËigledno bio nemar

- 16 % tvrdi da im sve ovegodine razrednik nije zaæmirio najedno oko

- 1 % uËenika nije se æeljeloizjasniti na pitanja o markiranju;πtite li profesore ili sebe, zakljuËitesami.

»injenica je da je markiranjemeu nama, i to u velikom broju.Tome nema kraja dok god postojeblagonakloni profesori i uËenicikoji su bez obzira na sve odluËilida jednostavno ne æele provestisvaki sat u πkoli te sami sebi svremena na vrijeme propiπugodiπnji odmor ili kakvu hitnuobvezu izvan πkole. Na ovo Êenaπi profesori vjerojatno reÊi daÊemo jednom svaki dan moratidolaziti na posao kao πto i oni toËine, no πto mi tu moæemo kadsmo joπ uvijek samo uËenici sasvojim ocjenama kojima prestupmarkiranja znaËi jedini izlaz usluËaju krajnje opasnosti. Katkad nam je (premda bismo moædatrebali biti savrπeni i besprijekornovrijedni) jednostavno previπenauËiti viπe od dva predmeta zajedan dan pa onda za sve viπe ilimanje od toga ''isparimo'' snastave. Znamo da namneopravdani sat treba biti kazna,opomena, upozorenje da budemoredoviti na nastavi, no mi se i daljemirimo s Ëinjenicom da je u redubiti malo zloËest dok su god kaznebrojke na papiru.

Dragi profesori i razrednici,znamo da ste ''stisnuti''programom i gradivom, katkadsmo i mi pa Êemo svjesno koji putmorati ''preskoËiti'' vaπ predmeti odgoditi to odgovaranje ili

pisanje testa za neki drugi put isnosit Êemo posljedice(neopravdane sate) kao znak naπenemarnosti. Poπtujemo vaπeznanje i trud, no markiranje se tiËesamo nas i kada izostanemo, nemislimo naprkositi vama, negosamo trenutaËno olakπati svojeprobleme (kao i ostala neozbiljnamladeæ), a hoÊemo li od vas dobitiæliËicu razumijevanja ilineopravdani sat, vaπa je odluka.

Markiranju, koje je posljednjihgodina proharalo razredima, teπkose staje na kraj. Da bi ga sepotpuno istrijebilo, potrebno jeotkriti cjepivo kojim bi se uuËenike uπtrcala æelja za uËenjemi πkolom, a do tada ''sayonara'' doiduÊeg πkolskog sata!

Marina –uraËiÊ, 4.aIstraæivanje provela Ida GustoviÊ, 4.a

Možemo biti malo zločesti dok su god kazne brojke na papiruMARKIRANJE - EPIDEMIJA ILI NEMAR

Na kraju prvog polugodiπta πkolske godine 2003./2004. prikazan je uspjeh te izostanci razredaStrukovne πkole. Ukupno su opravdana 14.583 sata, a neopravdano 2510. Ove ogromne brojke znaËe ilizaraznu bolest meu uËenicima ili samo redovito i sustavno zaobilaæenje nastave. Za ova 14.583opravdana sata moæemo reÊi da su dijelom uistinu i opravdani, dok ovih 2510 neopravdanih predstavljajuone isprike koje su bile preprozirne i taj su put naiπle na zid kod naπih razrednika i dobili smo neopravdanisat. Ovdje dakle govorimo o markiranju.

StruËna suradnicaPavica BiondiÊ-IvankoviÊ,prof. psihologije:

I πto joπ reÊi?Jasno je da su ovakvi podaci

zabrinjavajuÊi.Donekle je razumljivo (ali ne i

opravdano) kada uËenici„markiraju” s kontrolnih zadaÊaili ispitivanja jer se boje slabeocjene, ali je zabrinjavajuÊe toπto uËenici sve ËeπÊe izostajukada razlog nije provjera znanja.

U svakom sluËaju ovi podaciotvaraju neka nova pitanja:nastavnicima - kako danastavne metode uËinezanimljivijima i tako privukuuËenike; roditeljima - gdje sunjihova djeca i πto rade dokbjeæe s nastave, a jednima idrugima - kako uliti mladimljudima osjeÊaj odgovornosti isavjesnost u izvrπavanju obveza- vrlinu koja im nije potrebnasamo u πkoli, veÊ i kasnije naradnom mjestu i opÊenito uæivotu.

Istraæili smo

strukovnjak


A short summary : Ellen's family is anordinary American family. She has abrother, Al. Their parents liked Al morethan Ellen and that makes her jelous ofhim.

Al becomes rich and famous, whileEllen stays poor, working in a hospital asa nurse. Al has a lot of money and startstaking drugs. His sister steals injections forhim. As some of them are not clean, hegets some sort of illness. He dies and twoof his friends (actually, his managers) puthim in the freezer. Ellen is certain he is

DÉJEUNER DU MATIN

Il a mis le caféDans la tasseIl a mis le laitDans la tasse de caféIl a mis le sucreDans le café au laitAvec la petite cuillerIl a tournéIl a bu le café au laitEt il a reposé la tasseSans me parlerIl a alluméUne cigarette il a fait des rondsAvec la fuméeIl a mis les cendresDans le cendrierSans me regarderIl s' est levéIl a misSon chapeau sur sa têteIl a misSon manteau de pluieParce qu'il pleuvaitEt il est partiSous la pluieSans une parole sans me regarder et moij'ai prisMa tête dans ma mainEt j'ai pleuré.

Jacqus Prévert

Was können wir euch über unsereVergangenheit sagen würden, hättediese Zeitungeinen Platz mehr. Deshalbwerden wir euch nur das Wichtigstesagen, was ihr über uns wissen solltet.Diese Schule begannen wir im Jahr 2000zu besuchen und jetzt sind wirhauptsächlich in der Schule. - dieAbiturienten. Für jede Person ausunserer Klasse wäre eine Seite nichtgenug und deshalb werden wir über unsallgemein sprechen.

Also, in unserer Klasse sind 33 Schüler(25 Mädels und nur 8 Jungen) und jedervon uns ist einzigartig. Es gibtverschiedene Persönlichkeiten: manchesind sehr schüchtern und ruhig undmanche sind sehr offen. So werden sieeuch ihre Meinungen ins Gesicht sagen.Wir sind ehrlich und einfach und deswegen(wir glauben, wir übertreibennicht wenn wir

DEATH IN THE FREEZER by Tim VicaryMain characters: Ellen and Al Shore

be alive for some thousand years in thefuture. In the end, she ends up in prisonbecause the police finds the injections shewas stealing from the hospital.

I chose this book because I likereading in English. I liked this bookbecause it's not an ordinary story, it'smore interesting than you can imagine.

There is plenty of action and whilereading you can not predict what is goingto happen.

In my opinion, if you if you read thisbook you will not regreat it!

Martina JergoviÊ, 3d

Die beste Klase in unserer Schule stellt sich vor und nimmt Abschiedvon der Schulzeit KLASSE 4b

SASTANAK VIJEΔA U»ENIKAI VIJEΔA RODITELJA Zajedno o zajedniËkim problemima

Na sastanku Ëlanova VijeÊa uËenikai VijeÊa roditelja Strukovne πkole πtoje odræan u oæujku bila je rijeË osigurnosti u prometu, uspjehu uËenikaStrukovne πkole na kraju prvogpolugodiπta πk. god. 2003./2004. teplanovima za izgradnju nove πkolskezgrade.

Djelatnik prometne policije ViroviticaVlado Budæak odræao je predavanje osigurnosti u prometu. Poruka je bilada bi se mladi trebali posebnopridræavati pravila u prometu, naroËitoπto se tiËe nepropisne brzine iprekomjerne koliËine alkohola, te dase upozore roditelje na najËeπÊeopasnosti koje prijete u prometu. Nakonnjegovih rijeËi uslijedila su pomaloneugodna pitanja roditelja, koja su seodnosila na, po njihovu miπljenju, loπeintervencije policije. Prema tvrdnjamanazoËnih, djelatnici prometne policijebave se svjetlima biciklista inenoπenjem osobnih iskaznica, tezapisivanjem pjeπaka, dok im ''prednosom'' jure vozila ogromnom brzinomprolazeÊi nekaænjeno. Naπ gost je

uzvratio da je nemoguÊe interveniratikod svih takvih vozaËa i da njegovisuradnici Ëine sve πto mogu.

StruËna suradnica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, psihologinja, prikazala jepodatke o uspjehu i izostancima u 1.polugodiπtu ove πkolske godine.Naglaπeno je da maturanti imaju najboljiuspjeh, no ujedno i najviπe izostanaka.Najviπi pak postotak prolaznosti imajuekonomisti, zatim komercijalisti, aposebna primjedba i upozorenjeupuÊeno je naπim konobarima.

Nakon toga ravnateljica VidaTurËinoviÊ iznijela je planove o izgradnjinove πkolske zgrade, koja bi veÊimprostorom omoguÊila uspjeπniji rad.Prema planovima, izgradnja bi trebalazapoËeti veÊ ove godine, zahvaljujuÊiTehniËkoj πkoli koja je darovalazemljiπte.

Tom temom sastanak je zavrπen iravnateljica nas je sve pozdravila sporukom da je cilj πkole postiÊi πto boljiuspjeh te da na tome moraju raditi iuËenici i profesori zajedno.

Margareta PtiËek, 3.a.

es sagen) liebt uns jeder und am meistenunsere Klassenlehrerin Jadranka KrmpotiÊ.

Wir haben auch Schüler, die immeretwas machen und deshalb ist Schültaginteressant und überraschungsvoll. Vor unshaben sich Professoren geschaudert undmit uns gelacht, aber wir glauben nicht, dasssie uns etwas für Böse genommen haben.

Erst jetzt sehen wir, wie sich unsereLeben geänderthaben. Diese 4 Jahre sindschnell vorbeigegangen, wie im Schlaf. Indiesem letzten Jahr haben wir uns ammeisten genähert und wir wissen jetzt eineSache: eine Generation hat sich getrennt,aber wir sind für immer verbunden. DieseZeit unseres Lebens werden wir niemalsvergessen und unser Leben beginnt hier undjetzt. Deshalb möchten wir uns bei allenProfessoren und Klassenlehrerin, FrauKrmpotiÊ, bedanken, die mit uns 4 Jahrewaren.

Koliko jezika govoriπ - toliko vrijediπU STRUKOVNOJ ©KOLI U»I SE ENGLESKI, NJEMA»KI I FRANCUSKI JEZIK

Den nächsten Generationen möchtenwir bestellen: Habt viel Spaß und lernt, weildie Zeit läuft schnell und noch schnellerwerdet ihr unbewußt Menschen, genau sowie wir…

Maja IvankoviÊ, 4.b.

Mladi bi se trebali posebno pridræavatipravila u prometu, naroËito πto se tiËenepropisne brzine i prekomjerne koliËinealkohola - poruËio je djelatnik Prometnepolicije

Maturanti imaju najbolji uspjeh, a ujedno inajviπe izostanaka. Najviπi postotakprolaznosti imaju ekonomisti - rezultat jeanalize uspjeha na zavrπetku prvogpolugodiπta πk. god. 2003./2004.

Izgradnja nove πkolske zgrade trebala bizapoËeti veÊ ove godine - obavijestila jeravnateljica πkole

©kolski æivot

S predavanja o sigurnosti u prometu

strukovnjak


©to se ovdje kosi s naπim uvjerenjima? Moæemo li i dalje uporno osuivati profesore?Odgovor leæi u manje pesimistiËnom shvaÊanju πkole i obveza, takoer da u sebi pronaemo iizgradimo æelju za suradnjom i boljim odnosima s profesorima. OsjeÊat Êemo se spremniji zanadolazeÊi samostalni æivot, lakπe Êemo graditi odnose s ostalim Ëlanovima zajednice i redovitoÊemo izvrπavati svoje obveze jer su nas tako uËili u πkoli.

Ovaj tekst usmjeren je prema πtovanoj populaciji πkole i nastojipomoÊi objema stranama za meusobno shvaÊanje i suradnju

U»ENICI vs PROFESORI

Rasprava

Piπe: Marina –uraËiÊ, 4.a

Prepoznajte i poπtujte naπe znakove

Dok jedni u svom poslu nalaze zadovoljstvo i ispunjavajusvoj san u radu s uËenicima, drugima je profesorsko zvanjesamo naËin preæivljavanja. I jedna i druga skupina profesoraprenose svoje znanje na uËenike, no razlika je u æaru skojim predaju i predanosti svome predmetu.

Da bismo shvatili kako je teπko biti profesor, zamislimokako je zahtjevno uspostaviti kontakt i suradnju s jednomosobom, a koji napor tek zahtijeva uËiniti to s njih trideset!RijeË je o osobama koji se nalaze u fazi svog æivota kadanajmanje podnose autoritet i obvezu i pokuπavaju otkritisvoj identitet i ono πto ih na ovom svijetu zanima. BuduÊida je πkola preduvjet za naπe preæivljavanje, odnos profesoraprema odreenom predmetu za uËenike je uvelike vaæan.Ono πto uËenici ne vide i Ëesto zanemaruju, stanje jeprofesora kao Ëovjeka, ne doæivljavaju njegov autoritet iæelju za suradnjom kao ljudski, veÊ kao prisilu na disciplinu,koncentraciju, πto je za uËenike samo joπ jedan izazov naotpor.

Kako se s tim problemom suoËavaju profesori? Je listrogoÊa jedino rjeπenje ? U razgovoru s profesoricama J.KrmpotiÊ i S. Cah dobili smo odgovore da se bolji rezultatipostiæu u dobrim meuljudskim odnosima jer su i uËeniciljudi, stoga strogoÊa nije rjeπenje. Da bi se dobio naπ konaËniodgovor na suradnju, profesori, po njihovim rijeËima,pokuπavaju promijeniti metodu rada, poticati uËenike, isticativaænost obrazovanja, no i dalje nailaze na zid naπenedovoljne motivacije i frustriranosti πkolom. Ne razumijemoduænost profesora po kojoj nam on mora nametnuti obvezei na taj nam naËin pokuπava stvoriti naviku rada.

Profesorice bolje rezultate vide u prijateljskom odnosui suradnji. Smatraju da profesora i uËenika ne trebapromatrati kao suprotstavljene strane, veÊ kao odreenepartnere koji imaju zajedniËki cilj. Bolje odnose moguÊe jeostvariti ako postoji meusobno poπtovanje, tolerancija,poπtovanje individualnosti i izvrπavanje obveza.

Zaπto nitko ne moæe shvatiti naπu æelju za intenzivnimproæivljavanjem mladosti kroz vjeËitu razonodu,zaokupljanje razliËitim stvarima, a koje nisu πkola?

U πkolu idemo jer smo i sami svjesni da je to dobro zanaπ buduÊi æivot i æelimo nauËiti, no uz toliko drugih,interesantnijih okupacija, to je velika obveza. Mi znamoda imamo potpuno krivi pristup kad je rijeË o redovitomuËenju i dolaæenju na nastavu, no to je i dalje obveza odkoje bjeæimo. Razlog tome je razvijena svijest o imanjuprava na svaki propust i posrnuÊe kao mladi i neiskusniËovjek od sve manje odgovornosti. Zaπto nas optereÊujeposveÊivanje nastavi i redoviti rad? Joπ jednom odgovorje ova prolazna faza u kojoj se nalazimo i æelja da sada,bez obzira na sve, ne propustimo niπta.U vremenu kadaspoznajemo kako je to zaljubiti se, biti prijatelj i kada æelimonaÊi sebe i svoj identitet, postaviti si ciljeve, svoje doæivljajei osjeÊaje stavljamo na prvo mjesto.

Postoji tu ipak joπ neπto. Osim naπe razigranosti, to jeneutaæena æelja za otporom, koja jednostavno viπe-manjeæivi u nama. Naπ otpor izraæava se na nastavi kao ignoriranjebilo kakve suradnje s profesorima, takoer izbjegavamobilo kakav pokuπaj olakπanja cjelokupne situacije jer binetko mogao pomisliti da smo „mekani”. Jedino na πtosmo skoncentrirani i πto nam daje dar govora jest spoznajanepravde.Tada zaboravljamo da razgovaramo s joπ jednimljudskim biÊem i ne mislimo da su profesori stvoreni samoza ispitivanje, davanje loπih ocjena i da samo grijeπe. Noi mi se trudimo biti objektivni, cijenimo svako razumijevanjei pokuπaj suradnje, no naπa iskrenost i nezadovoljstvoprofesorskim propustima i dalje ostaje.

I na kraju tko bi uopÊe shvatio naπe bjeæanje od obveza,stalno pozivanje na naπa prava: samo onaj tko za nas imaodgovor, dostojan naπih zahtjeva. Æelimo suradnju,prijateljski odnos, biti dobri i prisutni, ali i oËuvati obrazsvoje mladosti.

U»ENICIU»ENICI PROFESORIPROFESORI

strukovnjak


Prigotovljavanje: _ litre vode dodati bijelo vino,maslinovo ulje (10 cl), list lovora, limun sjeËenna ploπke papar u zrnu i dio soli, pa kuhati polasata. OËiπÊene πampinjone staviti u marinadu

(kuhanu tekuÊinu sa zaËinima i mirisnim biljem) i lagano kuhati do 15 min.Potpuno ih ohladiti u marinadi. Izvaene manje πampinjone ne treba sjeÊi, aveÊe sjeÊi na polovine ili Ëetvrtine, prema potrebi. Posebno staviti i izmijeπatiumak od slaËice, ulja, octa, kosanog luka, vlasca, papra u prahu i soli. Umakompreliti πampinjone, lagano izmijeπati i pustiti hladiti.

Ljeπnjake lagano ispeÊi, skinuti opnu pa isjeÊi na listiÊe.Posuti salatu sjeckanim perπinom i ljeπnjacima pa posluæiti.

Naπi buduÊi kuhari, konobari ihotelijeri - ugostitelji dio programa sluπajuu specijaliziranim uËionicama gdje semogu bolje upoznati sa svojim buduÊimzanimanjem. To je sklop od dvije uËionice koje se dijele na kuhinjski i posluæni dio.U ovom broju pozabavit Êemo sekuhinjskim dijelom. Tamo naime uËeniciuz teorijsku nastavu pohaaju i praktiËnugdje kuhaju jela o kojima su prethodnouËili. UËionice su opremljene potrebniminventarom koji saËinjavaju razniπtednjaci, hladnjaci i prostorija za Ëuvanjehrane tako da uËenici imaju sve potrebneuvjete za rad. Tamo oni pripremaju jelaza domjenke, sveËane ruËkove i sliËnoza πkolu.

Mi smo posjetili2.e. kuhara koji sunam pokazali kakosve to funkcionira.Podijelili su se uskupine koje Êepripremati pojedinevrste jela i brzoprionuli na posao.Danijel, Stipe, Ivan iMilan pokazali su namkako se pripremakosani odrezak.Ivana, Maja i Nikolinapripremile su salatuod ribe, umak odgljiva Davor i Sanja,

peËene krumpire s pjenastim nadjevomAnita, Svjetlana i Marinela. Salata odπampinjona s ljeπnjacima koju supripremile Darija, Ljiljana i Ivana Ëinilanam se najzanimljivijom pa donosimorecept tako da i vi moæete kuhati onoπto pripremaju naπi uËenici na praktiËnojnastavi.

Da bi uËenici mogli kuhati i uopÊeprisustvovati nastavi, moraju naravnoimati odgovarajuÊu opremu: bijele hlaËe,majice, marame ili kape, kuhinjske krpe,a ponekad i kute. Moæda ste se zapitaliπto se dogaa s uËenicima koji nedonesu opremu? Osim πto na æalostdobiju negativnu ocjenu, moraju nakonkuhanja oprati sve posue koje se

uprljalo. Tako smo i mina svu nesreÊu imalipriliku vidjeti tusituaciju koja sedogodila uËeniku Ëijeime neÊemospominjati (poslijesmo doznali da je onjedan od boljihkuhara).

VojnoviÊ

STRUKOVNJAK U KUHARSKOM KABINETU S U»ENICIMA 2.E - KUHARA

Ne bojmo se gladi!Danijel, Stipe, Ivan i Milan pokazali su nam kako se priprema kosani odrezak, Ivana, Maja i Nikolina

pripremile su salatu od ribe, umak od gljiva Davor i Sanja, peËene krumpire s pjenastim nadjevom Anita,Svjetlana i Marinela, a Darija, Ljiljana i Ivana salatu od πampinjona s ljeπnjacima

• svjeæi πampinjoni, 1600 g• bijelo vino, 20 cl• maslinovo ulje 25 cl• list lovora 1 kom• Ëeπnjak 10 g• limun 100 g• papar u zrnu 3 g• slaËica 20 g• jabuËni ocat 8 cl• svjeæi luk vlasac 50 g• perπin u listu 40 g• ljeπnjaci - jezgra 100 g• papar u prahu _ g• sol 40 g

Salata od πampinjonas ljeπnjacima

Ugostitelji na djelu

Ovako se priprema salata od ribe

Ivan: - Ide li to, Stipo?

Sve je spremno zapripremu umaka

A tko Êe prati posue?

strukovnjak


Suradnja izmeu Strukovne πkoleu Virovitici i ugostiteljske i trgovaËkeπkole Séchenji István u Kaposvárutraje od proπlog stoljeÊa, toËnije od1993.godine, kada su prve kontakteuspostavili ravnatelji Vida TurËinoviÊ

Sudionici su se natjecali udisciplinama mijeπanja barskihmjeπavina u barskoj Ëaπi,mijeπanja barskih mjeπavina uruËnom mjeπaËu i pripravljanjufrapea u elektriËnom mjeπaËu. Udisciplini pripremanja dugebarske mjeπavine u ruËnommjeπaËu prvo mjesto osvojila jeSlaana Trupina iz 2.d razreda

naπe πkole, a Mario Bijak treÊemjesto u pripremanju kratke barskemjeπavine u barskoj Ëaπi (mentorJosip BotiÊ). Oboje su svojimuspjehom stekli pravo sudjelovanjana dræavnom natjecanju Gastro kojeÊe se odræati u Crikvenici 21.-25.travnja, gdje Êe nastupiti i naπe ekipeu pripremi jela.

Bila je to prigoda da pobjednicipostavimo nekoliko pitanja.

♦ Koji si koktel pripremala?- Koktel se zove „Dora”, a sastoji

se od Dry Sax Gina, votke odbreskve, sirupa grenadine i soka odananasa. Nakon toga u Ëaπe senadolijeva 7-upom.

♦ Kako si se osjeÊala dok sipripremala koktel pred komisijomi svim onim ljudima?

- Imala sam tremu i bila sampriliËno nervozna jer mi je to bilo prviput da negdje nastupam pred tolikoljudi, ali sve je na kraju ispalo dobro.

♦ Koliko je bilo natjecatelja utvojoj disciplini?

USPJEH UGOSTITELJA STRUKOVNE ©KOLE NA REGIONALNOM NATJECANJU UÆUPANJI

Slaana prva, Mario treÊi

- Bilo nas je osmero i ja sambila jedina natjecateljica, no nisamna to obraÊala previπe pozornosti.Ipak drago mi je πto sam baπ jaosvojila prvo mjesto. Zbog togasam jako sretna πto sam nastupilaza svoju πkolu i πto sam jepredstavila na tako velikomnatjecanju. Nadam se da Êu i daljepostizati dobre rezultate.

Natalija VojnoviÊ

SURADNJA STRUKOVNE ©KOLE I UGOSTITELJSKE ©KOLE IZ KAPOSVARA

Prijatelji već drugo desetljećeπkola ukljuËila je πkolu iz Kaposvárau Meunarodno natjecanjeugostiteljskih πkola Gastro, koje sesvake godine odræava u jednom odturistiËkih centara u Hrvatskoj. ©kolaSéchenji Iπtvan iz Kaposvara naGastru je osvojila nekoliko prvihmjesta, posebice u slastiËarstvu.

U Maarskoj se u ugostiteljskojstruci ne organiziraju natjecanja, veÊprezentacije i smotre. Na nekolikotakvih susreta sudjelovali suprodavaËi i uËenici ugostiteljskihsmjerova strukovne πkole.

Posljednji susret uËenika iprofesora dviju πkola bio je 17.listopada 2003. godine, a sljedeÊi jedogovoren za proljeÊe 2004. godine.Nadamo se da Êe se ova suradnjanastaviti i sljedeÊih godina.

Mario ©olc, prof.

i Imre Tot. Ta suradnja odvija se nanekoliko razina: sportskoj, druπtvenoji ugostiteljskoj. Predstavnici dvijuπkola susreÊu se obvezatno jednom-dvaput na godinu. Maarska πkoladeset je godina organizirala turnir umalom nogometu, a nakon togaturnir u koπarci. Na tim turnirimasudjeluje i ekipa uËenika strukovneπkole, koja je najveÊi uspjeh postigla 2002. g. kada je na koπarkaπkomturniru osvojila treÊe mjesto.Strukovna πkola organiziraprijateljske susrete u malomnogometu i izmeu uËenika iprofesora πkole u Virovitici i πkole uKaposváru. Nakon svakog od tihsusreta slijedi zajedniËko druæenjeuËenika i profesora iz Virovitice iKaposvára.

Preko zajednice ugostiteljskihπkola Republike Hrvatske, Strukovna

Ugostitelji na djelu

Slaana Trupina predstavilaπkolu u najboljem svjetlu

Mario Bijak - kratkom barskommjeπavinom do treÊeg mjesta

Susret predstavnika prijateljskih πkola

U Æupanji je 19. veljaËe odræano regionalno natjecanjeosam slavonskih πkola (i jedna iz BiH), a na tom su natjecanjusudjelovali i uËenici naπe πkole i postigli zavidne rezultate

strukovnjak

BROJ 1 • oæujak 2004.

Okupili smo se na æeljezniËkomkolodvoru u Virovitici, u 13:15. h ikrenuli vlakom u 13:30. Put jeprotekao mirno, te smo veÊ oko polapet stigli u Osijek. Sa æeljezniËkogkolodvora zaputili smo se uskupinama pjeπice do kazaliπta kakobi oni koji nisu znali gdje se ononalazi mogli biti ispred njega u 18:45.

Slobodno vrijeme svatko jeiskoristio kako je najbolje znao,uglavnom obilaskom kafiÊa i πetnjompo centru. Kad smo se ponovnookupili, iπli smo upredvorje kazaliπta,tamo nas je portirpustio u garderobuda odloæimojakne i torbe, apotom je svatkootiπao do svogsjedala. Samokazaliπte izgleda

10

Predstava ''Teπtament'' odræana uHNK - u u Osijeku bila je viπe negozabavna.

Radnja se odvijala u kuÊi bogate liËkeobitelji na dan gazdine smrti.

Laæna smrt gazde koji je htio vidjetipostupke nekih od Ëlanova bliænjerodbine pretvorila se u Ëitavu strku izbrku, gomilu smijeπnih no i æalosnihtrenutaka te ispada pojedinaca kojima jebilo najvaænije izvuÊi materijalnu korist.Laæiranu smrt, za koju mnogi nisu imalipojma da je laæna, snimali su ljudi stelevizije kako bi svijetu prikazali narodneobiËaje. Pri tome je od karmina napravljencijeli show, neprestanim ponavljanjemdolaska i odlaska bliæe i daljnje rodbine,glumljenjem osjeÊaja koji premapokojniku zapravo nisu ni postojali.

Svi u kazaliπte!

HRVATSKO NARODNO KAZALI©TEOSIJEK - PERO BUDAK „TE©TAMENT”O ljudskoj prirodi

Iz predstave se toËno moguvidjeti kakvi su zapravo ljudi, kakose naglo mogu mijenjati samo radikoristi opravdavajuÊi se glupostimaa ne misleÊi na dobrobit najbliæih.

Predstava koju su glumci zaistaprofesionalno izveli u meni jeprobudila prvenstveno osjeÊaj tugezbog zlobe i nepromiπljenostiglavnih likova koji na æalost postojei u realnoj predstavi zvanoj æivot.No unatoË tome mogla se vidjetii ona dobrota, ona prava æalost iËeænja za izgubljenim Ëlanom.Ujedno smo imali priliku upoznatise s izvornim narodnim obiËajima,liËkim govorom i prelijepimnoπnjama seljana.

David MuflizoviÊ 3.d

Putovanja ...

OSVRT NA PREDSTAVU

predivno i ljudi koji suzaduæeni za red iraspored vrlo su ljubaznii spremni odgovoriti nasvako pitanje.

Predstava je poËelau 19:00 h i trajala do21:15 te nam je nakonzavrπetka ostalo slobodnogvremena do polaska vlaka.Okupili smo se naæeljezniËom kolodvoru ikrenuli kuÊi. Tako je proteklo

popodne, veËer i noÊnaπeg izleta u Osijek.

Dolores Broæek 3.d.

U»ENICI STRUKOVNE ©KOLE U HNK-u OSIJEK

Naklon za VirovitiËane

Na fotografijama:

1. Kada Êe stiÊi vlak?

2. Kad se putuje,

vaæno je imati πto

prigristi3. Prijatelji

4. U predvorju

kazaliπta - joπ malo

zbunjeni5. Predah izmeu

Ëinova6. Na povratku -

potpuno opuπteni

1.

2.

3.

6.5.

4.

strukovnjak


Album maturanata

Marina BartuloviÊ, Vedrana ΔoriÊ, Nina ΔosiÊ, Alen DizdareviÊ, Jure Duvnjak, Anita Ercegovac, Marija GjukiÊ,Marina –uraËiÊ, Maja Grahovac, Ida GustoviÊ, Ivan GveriÊ, Martina Ivanic, Jelena JakπiÊ, Tomislav KataliniÊ,

Maja Kutija, Marina LaliÊ, Dario LegËeviÊ, Marina LenartiÊ, Tina LonËar, Vlatka LovrekoviÊ, Antonija LukaËeviÊ,Ivan LuliÊ, Iva MarekoviÊ, Lidija MarinkoviÊ, Maja NovakoviÊ, Marina PanËiÊ, Tatjana RadeliÊ, Marija Sabov,Natalija Sinjeri, Marija ©okac, Danijel VeliÊ, Maja VlahoviÊ, Mirela VrkiÊ, Antonia Æeravica i Melira Æeravica

Razrednica: Snjeæana Cah

Martina BaπiÊ, Ivana BuruπiÊ, Ivana Car, Ana DukariÊ, Jasmina DukariÊJosip FadljeviÊ, Bojan Giba, Vedran GurabiÊ, Andrea Hasanec, Maja IvankoviÊ, Marinko IvankoviÊ, Jelena

Kecman, Ivan KeleËiÊ, Helena KlinËiÊ, Ana KoæariÊ, Tihana LijoviÊ, Maja MihelËiÊ, Mihaela MilakoviÊ, DraganaMlikota, Andrea OævatiÊ, Palush Radi, Ivana PavloviÊ, Mirela PavloviÊ, Kristina ©amu, Samanta ©kalac, SlavicaTrupina, Maja Udvardi, Nenad VajagiÊ, Valerija VeliËan, Katarina Vranek, Davor VukoviÊ, Æeljka Zver i Antonia

ÆupaniÊRazrednica: Jadranka KrmpotiÊ

IV.b ekonomisti

IV. a ekonomisti

strukovnjak


Mirela Balaæinec, Ivana BegoviÊ, Aleksandra BrkiÊ, Marko CareviÊ, Luka CicvariÊ, Ana DimnjaπeviÊ, Anita Franc,Dijana Glad, Ivana Horvat, Sanja Horvat, Marko HrgetiÊ, Martina Ivanic, Maja JeftiÊ, Andreja KovaË, Petar

MagdiÊ, Andrea MariÊ, Darija Meter, Ivana Neveli, Ivana Novogradec, Danijela Olijan, Maja ParipoviÊ, MarijaPeriÊ, Marijana PeriÊ, Mario Perπa, Mirjana PoloviÊ, Jasmina RadeliÊ, Martina Repinc, Suzana Strusa, Igor

©imara, Ivana ©tefiËar i Sven TurkRazrednica: Marija Karácsonyi

Adriana BaniÊ, Kristina BanoviÊ, Dijana BoæiÊ, Ivana BradariÊ, Ivana BuntiÊ, Jelena CicvariÊ, Tomislav CicvariÊ,Zlatko Crljen, Luce Crnoja, Martina Gaπpar, Hrvoje Hasanec, Alena HrvoiÊ, Dijana Ivoπ, Josip Jakupec, Tomislav

KaliÊ, Dijana KovaËeviÊ, Ivana Kralj, Ivana Kreπo, Sanja Kveπtek, Tanja LesiÊ, Marina OraË, Danijela PintariÊ,Katarina Runjak, Aldijana StjepanoviÊ, Maja StubiËar, Mirjana Svetec, Sanela ©tefoviÊ, Iva Vecko, Ivana VukoviÊ

i Gordana ÆutiRazrednica: Mirjana Subota-GuroviÊ

IV.c komercijalisti

IV.d komercijalistiIV.d komercijalisti

Album maturanata

strukovnjak


Velimir AntunoviÊ, Vedrana BrajkoviÊ, Dejan DeæmariÊ, Martina –urËeviÊ, Ema FigaË, Ivana GojeviÊ-ZrniÊNataπa Guævinac, Anita HeËimoviÊ, Ivana Horvat, Danijela JegdiÊ, Jelena JeleËki, Ankica Juriπa, Ivan Kocijan,

Andreja KovaËeviÊ, Alen MatiÊ, Ivana MatiÊ, Jelena MiπkoviÊ, Danijel Pintar, Tomislav RibiÊ, Marina Rotim, BorisSandi, Davor Skender, Dejana Subota i Biljana ©ajnoviÊ

Razrednica Nevenka Cabunac

Jelena BarkoviÊ, Marko BlaæeviÊ, Elizabeta Boroπ, Marijana CrnkoviÊ, Marija Dunaj, Ivana –uroviÊ, JasnaFrantal, Arta Gjugja, Smiljana GlumiËiÊ, Ivan GojeviÊ, Ivanka HorvatinËiÊ, Mirjana IvanuπiÊ, Marko KaliÊ, Saπa

Klimek, Emina Kolovica, Matea KovaË, Sran KovaËeviÊ, Æeljko Lovrenc, Vere LukiÊ, Marija MajstoroviÊ, TanjaMediÊ, Martina MikolËiÊ, Matija Oberling, Sandra OgnjanoviÊ, Diana Podravac, Josipa RadiÊ, Martina SesveËan,

Marija Vedrinski, Ana VoπËak, Natalija VukiÊ i Mladen VukmiroviÊRazrednica: Seada ParadinoviÊ

III.e - prodavači

IV.e hotelijeri - ugostitelji

Album maturanata

strukovnjak


Vere BlaæeviÊ, Magdalena Brlas, Andrija BukviÊ, Lidija »osiÊ, Darko »olak, Ivan Duvnjak, IvanËica Farago, PetarFijala, Katarina Garaj, Saπa Hodak, Josipa JuriËiÊ, Nada KaranoviÊ, Tamara KladuπiÊ, Dragan KovaËeviÊ, JosipLukπec, Mirko Mandura, Miroslav Miter, Mario PapiÊ, Matija PeriÊ, Mihael Pregiban, Valentino SaboliÊ, Josipa

SuænjeviÊ, Lidija ©ardi, Snjeæana ©oπtar, Danijela Valadæija, Matija Vida, Aleksandar VukoviÊ i Marija ZebaRazrednica: Vanja Beloti

Draæen Boban, Marina BoriÊ, Mario Buk, Mario BukviÊ, Alen DutkoviÊ, Katica FadljeviÊ, Alen Kotarski, VanesaKovaËeviÊ, Antonijo KrivaËiÊ, Igor LesiÊ, Emina PaniÊ, Danijel PreradoviÊ, Ivan Reider, Matija StaneπiÊ, Æeljko

Stolnik, Danijela TroπiÊ i Ivan VinovrπkiRazrednica: Sanja HanziÊ

III.g - konobari

III.f - kuhari

Album maturanata

strukovnjak


su sjedili s njim, a oni su njemu ocrncima i ljudoæderima.

»ekali smo pola sata (doslovno)da naemo mjesto u tom nekom kafiÊugdje je bio i Hameed da bismo umjestokave sa πlagom dobili sladoled od kave(kave nema ni pola deci, a πlaga natovaredo vrha πalice). Odavde se nismo micalidokle nismo trebali krenuti pred izlaz jerkao prvo: ne da nam se viπe hodati, kaodrugo: jedva smo naπli to jedno mjesto ikao treÊe: lijeni smo.

Æemlja s velesajma»im smo otiπli s velesajma u centar,

prvo odrediπte bio je FAST FOOD, a jelotreba zaliti. Svi kafiÊi su bili zauzeti, pa smojedva naπli neki. Poslije opet u drugi kafiÊ,pa opet jesti i - doma. Taj put je dosta brzoproπao; na zadnjim sjedalima su pjevali,vozaË je pustio film ''Tata od formata''(nije loπ, nije loπ), a cijelo druπtvo izrazreda se okupilo oko dva sjedala iprovaljivalo gluposti. Bilo je dosta dobro,makar zna i biti bolje. A Ëak ni ona æemljana velesajmu πto sam pojeo nije bila loπa.I to je neπto.

Mirko Na, 3.a

15

20 minuta do 7. Gledam uokolo,ali nema nikoga iz mog razreda.PoËeo sam raËunati: u ''Mikeπu''kupim dvije kile kruha s kraljevskomsalamom dok bi si na velesajmu kupioneku malu æemlju s krastavcima Ëudnogpodrijetla i salamom ''podriguπom'', aoboje po istoj cijeni. ZakljuËio sam da je''Mikeπ'' prihvatljiviji. No, nisam imaovremena Ëekati u redu do pola osam(minimalno). Izgleda da Êu morati jestiæemlju s velesajma.

Do 10 do 7 cijeli razred se okupio, Ëakih je bilo i viπka. Dobili smo pomalo ofucanbus, ali ipak bolje i to nego pjeπke. A ivozaË nije loπ. 60 na sat na ravnoj cesti, a80 u zavoju. U busu je bilo dostazafrkancije pa je vrijeme dosta brzo proπlo.

Od æivotinja do X-ManaDok smo doπli na velesajam, nismo

znali kuda, pa samo iπli okolo ko greπneduπe. Na sajmu knjiga bilo je dostaenciklopedija i knjiga o seksu, πto samprimijetio. Za oko su mi zapale Velikaenciklopedija æivotinja, Spolni æivot (ili takonekako) i X- Man 2 (dobro to je strip, aliX-Mani rasturaju!). Jednome iz razreda

U»ENICI STRUKOVNE ©KOLE SVAKE ©KOLSKE GODINE NAJMANJE DVA PUTAPOSJETE ZAGREBA»KI VELESAJAM - BILO JE TAKO I OVE GODINE

Od sendviËa do æemljegotovo smo kupili rjeËnik iz engleskog(jesam li spomenuo da su imali jaaakovelik izbor rjeËnika?) zato jer taj uËiengleski skoro sedam godina, a ne znareÊi ni svoje ime na engleskom.

Anja Alavanja, priπtiÊi i HameedNa informatiËkom dijelu sajma bilo je

zabavnije. »im se ue, u oËi bode jedanjako lijepi autiÊ Chrysler. ProlazeÊi kroz tajpaviljon, zakljuËio sam da su svi πtandovisliËni, samo s drukËijim ljudima. Bilo je tuultra-super printera, praznih cd-a, laptopa,upravljanja autiÊa mobitelom (ludnica) ipaviljon za igrice. Nismo niπta igrali jer jebila guæva kao u mravinjaku. Vidjeli smo i''zvijezde '' ''Story Super Nov@'' showa:Ana Alavanja je uzgojila priπtiÊe, Nenad iDorijan su smrπavili desetak kila ikonkurencija su Ally Mc Beal, a MonikaKraviÊ je pokrila djecu onom svojomkosom. Tironi nije bio zanimljiv jer seponaπao uobiËajeno. A Hameed (voditelj''Hit Depoa'') prodavao je fore obradonjama nekim bradatim ljudima koji

Putovanja ...

Na put smo krenuli u 7 sati svirovitiËkog autobusnog kolodvora.Nakon oko dva sata veselog iuzbudljivog putovanja, uz kavu,sendviËe i razne grickalice odmorilismo se u Vivi, ugostiteljskom objektuuz auto-cestu u blizini Zagreba. Nakon15-minutnog odmora nastavili smoputovanje. Na velesajamskom ulazudobili smo karte i svatko je krenuosvojim putem u razgledavanjezanimljivosti πto su nam se nudile.

Osim mnoπtva prospekata izrazliËitih podruËja - ribolova i ribiËkogpribora, te turistiËkoh agencija koje sunam nudile putovanja u gotovo svegradove Lijepe naπe (Zagreb,Bjelolasicu, Senj, Umag, Zadar,Novalju, Cavtat, Istru, Hvar…) i zainozemstvo, bilo je i raznih drugihzanimljivosti. Na sajmu se moglodegustirati vino, kruh i pecivo, kolaËi,sirevi, sokovi, oprobati u baratanjuvatrenim oruæjem za lov, noæevima,pogledati ponuenu odjeÊu,automobile, traktore, graevni

POSJET SAJMUENOGASTRONOMIJA I TURIZAM Izlet za pamÊenje

Dana 5. oæujka 177 uËenikanaπe πkole (iz usmjerenjakonobara, trgovaca,komercijalista i hotelijera-ugostitelja), uz pratnju deseteroprofesora, posjetili su sajampod nazivom Enogastronomija iturizam koji se odræavao naZagrebaËkom velesajmu.

gaanju lukom i strijelom tepiπtoljem.

Na odjelu prirodoslovljavidjeli smo mnoge prepariranedivlje æivotinje u njihovuprirodnom okruæenju - lisicu,zeca, divlju svinju, medvjeda,fazane, jastreba, jelena…Djevojke su odjevene u narodnunoπnju predstavljale svoje krajeve -Hrvatsko zagorje, Slavoniju…

UËenicima je svakako glavnaatrakcija bila „brodica za krstarenje”kojom su bili oËarani, dok su uËeniceuæivale u kupnji mini kaktusa(okruæenih mnogim drugim lijepimcvijeÊem).

Umorni od hodanja i mnoπtvazanimljivih ponuda, doπlo je vrijeme danapustimo velesajam. S vreÊicamaprepunim prospekata, reklamnihkartica i sliËnih stvarËica autobusomsmo se dovezli do ZagrebaËkekatedrale. Slobodno vrijeme iskoristilismo, mislim, πto se najbolje moglo. Uz

trgova, umorni i pomalo promrzli vratilismo se na mjesto sastanka i jedvaËekali da uemo u topli autobus.

Uz zvukove pjesama Miroslava©kore i Thompsona pjevajuÊi smo sepolako vraÊali u naπ dragi grad.MraËilo se i bili smo umorni, ali pjesmanije prestala sve do virovitiËkeautobusne stanice. Puni uzbuenjakoje smo tog dana doæivjeli i sa svimlijepim dogaajima i iskustvima krenulismo svojim kuÊama. Vjerujem da Êeovo putovanje svima ostati u lijepomsjeÊanju.

Ivan Δavar, 2.e

Putovanja su uvijekzanimljiviji dioπkolovanja

strukovnjak


Naπ posjet zajednici CenaccoloVrbovec odrazio se kao novo iskustvou naπem æivotu. Kad smo stigli u njihov''novi dom'', naπ doæivljaj bio je suprotanod oËekivanog. S radoπÊu su nasdoËekali Ante i Nikola koji su i sami biliærtve droge i veÊ duæe æive u toj zajednici.Poveli su nas u kapelicu gdje su namgovorili o razdoblju svog æivota kada suse i zaπto poËeli drogirati. Po njihovimrijeËima vidjela se tuga i nezadovoljstvovlastitom proπloπÊu, onim πto suproæivjeli pa smo im tako postavilinekoliko pitanja o tome:

♦ Kada si prvi put uzeo drogu izaπto?

Ante: - PoËeo sam s travom usrednjoj πkoli, a kasnije s heroinom.Razlog je bila znatiæelja.

Nikola: - Na kraju osnovne πkole.Znatiæelja.

♦ Kako si odluËio prestati s drogomi uz Ëiju pomoÊ?

Ante: - OdluËio sam ne æivjeti takvimæivotom svaa s roditeljima, kraa,spavanje na ulici, problemi s policijom,dugovi…). Jednog dana stao sam predmajku i upitao je li mi spremna pomoÊi.Ustrajao sam u tome i mogu reÊi da samuspio.

Nikola: - Majka mi je puno putapokuπala pomoÊi, ali nisam se obaziraona to. Mislio sam da mogu bez toga, alijednoga sam dana shvatio da mi zaistatreba pomoÊ.

♦ Koliko si veÊ dugo ovdje uZajednici?

Ante: - 3,5 godina.Nikola: - 8 mjeseci.♦ Kako se osjeÊaπ u Zajednici?Ante: - OsjeÊam se jako dobro, ovo

je moj novi dom i æivot. Sretan sam πtosam doπao baπ u tu zajednicu.

Nikola: - U poËetku mi se ËiniloËudnim, a sada iz dana u dan shvaÊamda je to dobro za mene i da mi moæepomoÊi.

♦ Tko vam je pomogao u poËetku?Ante: - U poËetku svatko ima svog

''anela Ëuvara'', tj. osobu koja se Ëetirimjeseca brine o nama, govori nam πtoi kako treba raditi dok ne shvatimo damoæemo sami.

Nikola: - Ja sam mislio da mi nemoæe pomoÊi i sve sam to prihvaÊao kaoglupost jer sam mislio kako Êe mi pomoÊikad nikad nije probao drogu i ne zna

niπta o tome. Kasnije sam shvatio da misamo æeli pomoÊi i æao mi je πto nismoimali bolje prijateljske odnose, naæaloston je sad u Italiji.

♦ Je li tko odustao kad je doπao uZajednicu?

Nikola: - Bilo je sluËajeva kad je netkoodustao, ali veÊinom ostanu.

Kakvi su vam odnosi s obitelji i nakonkoliko vremena idete doma?

Ante: - Doma idemo nakon godinu ipol, a odnos nakon toga je bio bolji negoikad.

♦ Ima li ovdje maloljetnika?Ante: - Ima ih, ali ne tako puno,

trenutno je sada jedan djeËak od 14godina.

♦ ©to radite cijele dane?Ante: - Budimo se u 6 sati. Kad

pospremimo postelje i sobe, odlazimosvi zajedno u kapelu na molitvu Gospinekrunice i podjelu RijeËi Boæje za taj dan.Molitva je srediπte i srce naπeg dana uzajednici. Naπ radni dan poËinje otprilikeu 8 sati, sve radove i obveze u kuÊamasvaki tjedan odreuje skupina momaka,koji su tako odgovorni za organizacijuæivota. Svatko dobije za neko vrijemeodreen posao ili obvezu u kuhinji,ËiπÊenju, πtali, pekarnici, zidanju… Takou Zajednici radom spoznajemo irazvijamo svoje sposobnosti u sluæbi zadruge te shvaÊamo vrijednost ærtve upoπtenju i smisao odgovornosti.

Nakon dugog razgovora Ante i Nikolapoveli su nas u obilazak oko njihovekuÊe, gdje ih boravi sedamdesetak,sprijateljili smo se s njima i usput joπpopriËali. Pokazali su nam svoju pekaru,praonicu rublja, tiskaru u kojoj izraujusvoj list '' UskrsnuÊe'', radionicu drveta,nojeve i krave o kojima se oni rado i sazadovoljstvom brinu.

Poslije svega pozdravili smo se ikrenuli s tugom i dubokim razmiπljanjemo tome zaπto do toga uopÊe mora doÊi.

Bilo nam je drago i lijepo πto smo ihposjetili, spoznale smo novo iskustvo imnogo iz toga nauËile. Nadamo se daÊe i naπa Strukovna πkola Viroviticaorganizirati odlazak u Zajednicu Vrbovecjer mislimo da bi to mnogo znaËilo zamlade u naπoj πkoli i potaklo ih na mnogarazmiπljanja.

Andreja KovaË i Ivana BegoviÊ, 4. c

STRUKOVNJAK U POSJETU ZAJEDNICI CENACCOLO VRBOVEC

“Jednog dana stao sam pred majku ipitao je li mi spremna pomoÊi”

Zajednica Cenaccolo je krπÊansko udruæenje koje je osnovalaËasna sestra Elvira, u srpnju 1983. god. PrihvaÊa ovisnike o drogamai druge oËajne mlade ljude koji æele ponovno pronaÊi sebe, radost ismisao svog æivota.

''KuÊa Majka'' Zajednice nalazi se na breæuljku Saluzza, gradiÊa upokrajini Cuneo u Piemonteu. Diljem svijeta osnovano je viπe od 40zajednica

Album maturanata

Zajednice u Hrvatskoj (iz lista „UskrsnuÊe”)

strukovnjak


Za sve ljubitelje dobrog zapleta,napetih situacija i neoËekivanograspleta... Za sve one koji æeleotkriti kako pobijediti muπkarcekojima je varanje æena poput hobija

Nakon πto zatekne muæa sasvojom prijateljicom, lijepa i mladanovinarka kreÊe u sasvim novisvijet u kojemu je sve dopuπteno.Snagu i radost pronalazi u poslu, teputuje svijetom praveÊi intervjue s

R.br. UËenik Razred Br. knjiga

1. Sanja CindriÊ 3.d 402. Nada KaranoviÊ 3.f 353. Ivana PutiÊ 2.d 294. Katarina Garaj 3.f 274. Emina KodriÊ 2.c 275. Snjeæana Trupina 3.d 266. Mirela Balaæinec 4.c 257. Mirjana Jurlina 2.c 248. Josipa PutriÊ 3.d 239. Sandra GrubiÊ 3.d. 2210. Sanja ©trbac 2.a 1910. Sonja Teskera 2.a 1911. Martina Ivanic 4.a 1811. Ivana MarjanoviÊ 1.b 1811. Marija MlinariÊ 2.a 1811. Valentina Poæega 3.e 1812. Ivana Hamvaπ 2.a 1712. Maja Kutija 4.a 1713. Jelena BarkoviÊ 3.e 1613. Barbara Butko 2.a 1614. Ljubica KomljenoviÊ2.b 1514. Tina MilinoviÊ 3.d 1514. Maja UremoviÊ 1.a 15

Moja preporuka...

Jackie CollinsSvijet je pun razvedenih žena

1. Christiane F. - MI DJECA S KOLODVORA ZOO2. R. L. Stine - RUÆNI SNOVI3. Bushnell - SEKS I GRAD4. Tribuson - DUBLJA STRANA ZALJEVA5. Koelho - VERONIKA JE ODLU»ILA UMRIJETI

TOP 5 NAJ»ITANIJIH KNJIGA U ©KOLSKOJ KNJIÆNICI:

O ponudi πkolske knjiænice ikorisnicima - uËenicima - zamolilismo za komentar knjiæniËarku prof.Mariju VeriÊ:

U knjiænici je tijekom prvogpolugodiπta ove πkolske godineuËlanjen 561 uËenik. Zajedno suposudili 2933 knjige, πto je 5,12 knjigapo uËeniku. Interesi za Ëitanje surazliËiti. Jedni Ëitaju uglavnomobveznu lektiru, ali je veÊi broj onihkoji poseæu za neobveznim πtivom,beletristikom. Meu njima je omiljenH. Potter, Gospodar prstenova,Dnevnik B. Jones, »okolada, ©tasvaka æena triba znat... Od autoranajomiljeniji su: M. Cabot, S. Brown,R. L. Stine, Tribuson, Viewegh,Breπan, JergoviÊ itd. Broj posuenih knjiga po razredima

UËenici koji su posudili najveÊi broj knjiga

1. 1.b 2442. 1.a 2172. 4.a 2173. 4.b 2124. 3.d 2025. 2.a 1976. 1.c 1607. 2.c 1498. 3.f 1479. 2.b 12510. 3.b 12211. 3.a 11212. 4.c 10613. 2.d 9714. 3.e 8315. 1.e 8115. 4.e 8016. 1.f 7417. 4.d 7118. 3.c 6719. 1.d 6520. 2.e 4221. 3.g 5

Knjiga - najbolji prijatelj

Knjiænica Strukovne πkole zauzima svega 32 Ëetvorna metra, a to jedoista malo u odnosu na broj razreda i uËenika. U taj mali prostor smjeπtenoje neπto viπe od 5000 knjiga, od lektire i udæbenika do struËne literature,rjeËnika, enciklopedija i sl. Tu moæete naÊi i velik broj Ëasopisa kao πto su:Meridijani, Priroda, Drvo znanja, Jezik, MI, Vidi, Trgovina, UT, ali i Parismatch, Stern, Aktuell, Essen und trinken, Cousine...

Za ukus svakog čitatelja

poznatim osobama. No, ni slutilanije da Êe jedan slavni glumackojega je intervjuirala osvojiti njenosrce do te mjere da Êe æeljetinjegovo dijete.

U isto vrijeme novopeËenafotomodel diva suoËava se sasvojom slavom, no njezinimæivotom, a i financijama, upravljanjezin deËko i menedæer kojemu jeglavni i jedini cilj - NOVAC!

Sami otkrijte na koji su naËinove dvije mlade æene pobijedile

muπkarce, tekroz πto su svemorale proÊikako bi otkrilesvoje pravo ja.

Ida GustoviÊ,4.a

Knjiga - obveza, odmor i opuπtanje

U πkolskoj knjiænici uvijek dinamiËno

R.br. Razr. Broj knjiga

strukovnjak


Literarni radovi

Ti i ne slutiπ koliko sam ti blizu, koliko Ëeznem i vapim za tvojimosmijehom, vapim za tvojim pogledom. Tako sjeÊajuÊi se i razmiπljajuÊio tebi, u mom srcu zaigra vatra koja me grije poput Ëarolije. OsjeÊaπ lii ti da sam tu, da ti dolazim, imaπ li me u svom srcu ? Teπko je Ëovjekubiti sam i meni je teπko bez tebe.

Putujem, dolazim k tebi, a na mom srcu odjednom je kamen i hladnomi je, zar ti i ne slutiπ da sam ti sve bliæe. Toliko toga bih ti rekla, ali rijeËisu tako malo. Dok budim se uz cvrkut ptica i svitanje dana, zamiπljamte bosog u livadi punoj cvijeÊa, gdje rosa kaplje s jednog cvijetnog listana drugi. Ta mala kapljica rose tako je Ëista i bistra, baπ poput tvog lica.Bliæi se noÊ, a zvijezde tako predivno sjaju i trepere…

HoÊu li moÊi stati pred tvoj prag i svojom rukom dohvatiti tvoju?HoÊeπ li mi pruæiti svoj topli dom i zagrliti me baπ kao nekad prije?Polako, otvori vrata svoga doma i ugledat Êeπ me sretnu kako stojimpred tvojim domom s buketom crvenih ruæa namijenjenih tebi, dragi moj

Danijela PintariÊ, 4d

Ti i ne slutiπ kako mi je sada. »ini mi se kao da je proπlotisuÊu ljeta, a nije bilo tako davno.

»esto se sjetim tebe, tvojih dubokih smeih oËiju, kojesu me tako njeæno gledale, tvojih crvenih, toplih, poput putramekanih usana, koje su me tako slatko ljubile. »esto te sesjetim i uvijek, baπ uvijek mi trnci prou kroz tijelo, neπto mestisne u grudima, srce zaigra, a tebe nema veÊ dugo. Nematvojih koraka, a Ëesto mi koracaπ u snu, nema tvog osmijeha,tvog dodira…

Znaπ li kako mi je? Znaπ li da drugu ne mogu voljeti, æeljeti,ljubiti? Ti si prokletstvo koje mi ne da æivjeti, ti si razlog zbogkojeg ne mogu biti sretan, ali svejedno te volim. I æelim samospavati. Samo spavati i sanjati, jer jedino tako mogu biti stobom. U snovima.

Zlatko Crljen, 4.d

Svi smo mi maπkare i tek kada predstava zavrπi, maske padajui ostajemo mi. Da, samo mi kao kada skinemo sa sebe odjeÊukoja je pretijesna, cipele koje æuljaju.

Zaπto predstava ikad poËinje, zaπto se navlaËi pretijesnaodjeÊa, zaπto oblaËimo laæi i Ëemu sve to vodi? Vodi nas predstaviæivota, idealizmu, ljepoti... Bezuvjetna ljubav skida maske madai ona nailazi na otpor onih veÊ duboko ukorijenjenih u nama kojene skidamo ni kad smo sami. Naπe tajne, razmiπljanja, osjeÊajiduboko su skriveni i ne otkrivamo ih ni onima koji nas vole. Strahod razotkrivanja veÊi je. Upoznati osobu do ''kraja'' ne moæemonikada, moæemo samo saznati koga glumi u toj predstavi æivotadok razloge za to moæda ne saznamo nikad. NavlaËeÊi masku,glumimo ulogu koju æelimo. Zaπto se ne potruditi da ta ulogapostane stvarnost? Maska nas poboljπava. Nitko ne æeli maskukoju Êe drugi prezirati i mrziti. ZnaËi æelimo biti bolji, bolje osobe.Da ona ne postoji, mi bismo bili samo mi, zapravo onakvi kakvine æelimo biti. TrudeÊi se ambiciozno dostiÊi svoju masku, tj. bitikakvi æelimo biti, ponekad nemamo snage i izabiremo lakπi put,stavljamo masku i naπa predstava poËinje. Stalno nametanjepretjerane ambicioznosti i druπtvenosti uvodi nas u krugistomiπljeniËkih maski i dobro sakrivenih tragova maskiranja.

Æelimo li odbiti maskirati se, naπe do tada istomiπljeniËkemaske izvrgavaju nas ruglu. Postoji sliËnost izmeu diktatora iglavnih glumaca u naπoj predstavi: neistomiπljenici se ubijaju.Ubija se njihov identitet i oni viπe nisu osobe, oni su zapravo tuetvorevine. Tvorevine dobro sakrivenih tragova maskiranja.

Martina Repinc, 4c

U novom ljetu bih voljela da sepromijene mnoge stvari. Ova godina i nijenam bila baπ najbolja. Bilo je i lijepih, ali iruænih trenutaka. Æelim da u ovoj godiniimaπ viπe sreÊe jer je u proπloj baπ i nijebilo. Nerado te prisjeÊam proπle godine.

U novom ljetu smatram da bi bilo svebolje, samo ako se potrudimo. Godina bimogla biti i predivna, ako to æelimo. Uljubavi nisi imao sreÊe, moæda ti se posreÊi.Vrijeme si provodio izvan obitelji i dalekood zemlje, pa se nadam da Êeπ ove godinebiti viπe s obitelji.

Ipak, bilo je i lijepih trenutaka. Kada sibio kod kuÊe, lijepo nam je bilo. Bili smomnogo sretniji. Voljela bih kada bi novo ljetodonijelo i viπe vremena u tvome druπtvu.

Drago mi je jer sam jedan dio godineprovela s tobom. Meusobno smo sipomagali kada je bilo potrebno. Ako nami ova godina donese probleme, æeljela bihda ti opet mogu pomoÊi. Joπ viπe bih voljelada ne bude problema. Mogu ti samo reÊi:

''Sve najbolje u novom ljetu.''Ivana PeradinoviÊ, 2e

»estitka za novo ljetoJoπ jedan dosadan dan - budim se,

podne je… Ponekad Ëujem pjesmu koja je,znam, nastala i zbog mene…

©alica vrelog Ëaja na stolu ne budi nisjenicu topline u meni. Para se diæe uraznim oblicima i Ëini staklo malog prozoraneprozirnim. Dodirnem ga, s namjerom dasi omoguÊim pogled van i osjetim hladnoÊustakla pomijeπanu s onom u meni. A vani…

Krupne zvijezde padaju tko zna odkuda, a lede se pri grubom dodiru s tlom.Kao sama od sebe, ruka mi poleti do πalicei prolije crvenilo po bijelom stolnjaku.

Ima li iπta vrijedno u mojoj πalici Ëaja?Snaæna æelja da se bolje uklopim u okolinutjera me van. Tek sam malo bliæe beskraju,a veÊ me neπto prenulo. Hitac. Crna pticapada tik pred moje teπke noge, praÊenapokojim vlastitim perom. Nekoliko crvenihkapljica ostavilo je teπko Ëitljivu poruku usnijegu.

Hladan zrak, neduæno - mrtvo, krv,crnilo u daljini. Ima li u mom svijetu iπta

Ana Karenjina. Æena puna emocija, ljubavi. Æena koja je davalaljubav i pogreπnom i pravom. U svakoj æeni spava Ana Karenjina.Kao Ana Karenjina svaka æena ima æelju za preljubom. Prva ljubavizblijedi i pojavi se novo, neπto bolje Ëemu ni jedna æena ne moæeodoljeti. A takva sam i ja.

Postoji deËko kojeg oboæavam, koji mene oboæava, ali takoerpostoji deËko koji mi se moæda svia. To je moja prva ljubav, koju,kako sam shvatila, joπ uvijek nisam zaboravila. Sadaπnjeg deËkazaista volim i jako mi je lijepo s njim, ali uvijek se uznemirim kadavidim bivπeg. HoÊu li zbog njega upropastiti ovako lijepu vezu kojame usreÊuje? HoÊu li popustiti njegovom πarmu i na sekunduzaboraviti ''novu ljubav'' ? »esto razmiπljam je li vrijedno izgubitizbog jedne avanturice neπto πto bi me moglo usreÊiti za cijeli æivot.

Lijepo mi je u druπtvu s bivπim, uvijek me razveseli. Voljelasam ga u vrijeme dok mu se sviala druga djevojka, a zbog kojeme je ostavio, no ipak nije bio dugo s njom. Sad mi opet daje doznanja da se zanima za mene. Moæda me ne moæe vidjeti da samsretna s drugim. Ono novo, ono bolje svaki dan sve viπe mi pokazujekoliko mu je stalo do mene, pruæa mi oslonac u svakom trenutku,osjeÊam se zaπtiÊeno u njegovom naruËju, prvi put se osjeÊamvoljenom.

Ali zaπto ruπi snove onaj kojemu sam prije davala svoju ljubavi svoju sreÊu? Zaπto mi ne dopuπta da budem sretna ? Vjerojatnosam ja kriva za taj svoj problem. Moæda mu se æelim osvetiti zbogboli koju mi je nanio, moæda ga æelim kazniti. Ali najverojatnije Êuja biti ona koja Êe snositi tu kaznu. Moæda Êu ja patiti zbog svojeosvete. Moæda Êu izgubiti ovo bolje πto me usreÊuje zbog neËegaπto moæda i nije vrijedno truda.

Nena Korica, 3d

I u meni spava Ana Karenjina Život pod maskama i krinkama

Tko je vodio ovaj rat? A tko je kriv za ovaju meni? OsjeÊam kako me boli ova zima.Kao da je netko briæno skupljao sva mojasjeÊanja i sada ih istresao ovom uskomstazom u nadi da Êu zapeti o svako.

©to je danas u usporedbi s juËer? Sbeskrajnim poljima moje duπe, sa sjajemzlata u mojim oËima, sa πumom liπÊa podmojim koracima? Gdje su rijeËi koje sutekle bræe nego bistra rijeka?

Moæda je ovo godiπnje doba zaledilomoju rijeku. Ispod leda je sve πto volim. Aled je teæi od svega πto mi pritiπÊe srce.

Nisam ni primijetila da je prestalosnijeæiti…

©to to znaËi? Da Êe se i snijeg od sutraotopiti i sve Êe polako postati kao prije.Moglo bi biti malo snijega na samom vrhuzelene planine na koju Êu se uskoro popeti.Ali, to je normalno, zar ne?

Do tada, idem na πalicu Ëaja, noledenoga, da mi promjena ne bude nagla…

Anita Ercegovac 4.a.

Svijet u mojoj πalici Ëaja

Ti i ne slutiš Moji nemiri

strukovnjak


¨

19

Literarni radovi

Muπkarci su s Marsa, a æene s Venere.To moæemo Ëesto Ëuti, πto nije ni Ëudno jerse ponekad uopÊe ne razumijemo i Ëini namse da nema baπ nikakve sliËnosti izmeumuπkarca i æene. Zaπto?

Mnogo je razloga. Krenimo od onihbioloπkih. Dvije ruke, dvije noge, mozak (?!),toliko sliËnosti, a opet toliko razlika.Najosnovnija je ona u vanjskoj grai,naravno. Svi vidimo da su muπkarci grubljegrae, dlakaviji, s kojim udom viπe. A tekone emocionalne razlike. OsjeÊaji, æenegovore o njima, s najboljom prijateljicomizrauju detaljne analize. Jedini osjeÊaj kojimuπkarac iskazuje je kada nekom treba reÊida je glup i onda jednostavno kaæe: ''Ti siglup'', a privlaËnost iskazuje hvatanjem zastraænjicu.

Æene su opsjednute malim fiziËkim imodnim normama, dok muπkarac na neko

Muškarci su s Marsa, a žene s Venere

Bila je to ljubav na prvi pogled. Na prvi oblak, na prvi val. More je imalo oËi bojeneba, a nebo oËi boje mora. Kad god je nebo putovalo, more mu je bilo suputnik, akud god je more iπlo, nebo je iπlo s njim. More se ljutilo i nebo se mrgodilo, a kad jenebo pljuπtalo, more ga je zalijevalo suzama bisernim. Padale su zvijezde s neba, amore ih je doËekivalo u naruËje. Kad su mornari lomili kruh sa sedam kora, nebo ihje pojilo mlijekom s MlijeËnog puta. Jednog dana mornare brodolomce progutalo jemore i duπe su im otiπle u nebo, a morske sirene su pjevale i oplakivale njihovu duπu.Nebo je grmjelo, i munja kidala oblake, more bi Ëupalo modre kose i trgalo zmijoliketrave. Mjesec bi se srebrnim smijehom smijao, a more se mjeseËinom kao svilenomkosom pokrivalo. I dogodi se da neki Ëovjek istrgnuo πkoljku iz grudi morskih. Stavije pod glavu blizu uha, kako bi bio bliæe svima πto ga more davno otme. ©koljka muzaπumi i kaæe o sinu koji kao morski vitez na valovima jaπe u oklopu od sunca, smjeseËevim πtitom, ali oda mu i svoju tajnu o velikoj ljubavi morskoj i nebeskoj. ©koljkase prenosila od uha do uha i joπ se prenosi i πumi. I dan danas mogu se vidjeti ljudikoji traæe tajnu æivota u moru i nebu. Traæe odgovore na svoja pitanja. Traæe, pitaju iËude se… More i nebo znaju sve odgovore i duboko skrivene tajne, ali zagrljeni, zaËarani,zaljubljeni jedno u drugo πute. A nama preostaje jedino naslanjati πkoljku na uho, traæititajnu æivota i ispod zvijezda putovati, daleko putovati i traæiti ono πto su nebo i moreveÊ davno pronaπli Sandra BajiviÊ 1.b

NeobiËna priËa

Oko mene sive planine. HladnoÊa.OsjeÊam bol u cijelome tijelu odzadobivenih rana. Tu i tamo posjete memajka i sestra. Ali, Ëekao sam nju. Mojpogled lutao je prema vratima πatora.GorËina i bol u duπi prevladavali su kaoda ne postojim. Poæelio sam da sammrtav. Ali, ne! Pa ja sam aga Hasanaga.Ratnik.

Napisat Êu joj pismo da me ne Ëeka udvorima naπim, ne mogu podnijeti da jevidim, nakon toliko dana samoÊe. Iako mije bilo teπko, poslao sam poruku poglasniku. Srce mi se cijepalo. ProÊi Êe.Sve prolazi. Bilo mi je sve bolje. Odjahaosam u dvorac. Tamo praznina. Ali, ne…Djeca su mi ovdje. Ponadao sam se ipakda je i ona ostala. Pa ne bi valjda ostavilasame svoje siroËiÊe, svoje kÊeri i sinove.Nije je bilo. Budio sam se po noÊi iosjeÊao straπnu pustoπ u duπi. »inilo mise da Ëujem njene korake kakoodzvanjaju u tiπini. Gledao sam tupo uzidove sobe. Ipak odluËio sam æivjeti.Zbog djece, zbog siroËiÊa. Polako sampoËeo zaboravljati njen lik. Sve viπe mi jeblijedio iz sjeÊanja. Æivot je tekao svojimtokom. Ipak, nije mi bilo suenozaboraviti je. Jednog dana zaËuo samnjen glas. Ne, nije san. To je stvarnost.Ona je vani pred dvorima. »ujemuzbuene glasove svoje djece. Nisuvidjeli majku duæe vrijeme, nije ni pitala zanjih. Osjetio sam ljutnju, mrænju.

Pozvao sam djecu unutra govoreÊi imkako im je mati srca kamenoga. Iznenadasam zaËuo neki tupi udarac. Djeca suvrisnula. Pogledao sam kroz prozor. Doljena zemlji leæala je ona. MojaHasanaginica. Bijela, prekrasna, sasmijehom na usnama. Ali mrtvim. Njenotijelo beæivotno je poËivalo na pijesku.Tup pogled joπ uvijek je bio uprt negdjeprema meni kao da je oËekivala da jepozovem da se vrati. Ali, nije se micala.Nije govorila. Bio je to kraj. Kraj mojeljubavi. Ostala su sjeÊanja i gorËina i boli praznina u srcu. Bio sam bez duπe.

Bojan Radijevac 1. a

Lice mi je uvijek nasmijano, osmijehbezbriæan i moje æelje su kao u djeteta.Sve se to pomalo mijenja. Nema viπeigara iz osnovnjaka, takoer ni viπevremena za igru, ali ipak me to joπ uvijekprivlaËi. Æao mi se rastati od predivnogdjetinjstva koje je brzo proπlo poputvjetra kad puhne u liπÊe i viπe ga nema.

Sada me Ëeka neki novi, drugi svijetu koji sam veÊ zakoraËila, ali ga joπ nepoznajem dovoljno. Znam samo da meËeka velika odgovornost i da Êe roditeljipuno viπe traæiti od mene. Najgore je toπto me gledaju kao da sam odraslija i πtomisle da sam odgovornija. Nekim dijelomi jesam, ali oni, vjerujem, joπ uvijek æeleda sam dijete. Kao srednjoπkolkuoËekuje me ljubav, prvi poljubac, mojprvi deËko. Vrlo uzbudljivo, zar ne?Takoer moram misliti o svom daljnjemæivotu, buduÊnosti, πto Êu postati. Imislim da me to oËekuje u novom svijetuodraslih, u koji se ja joπ ne uklapam.

Joπ bih htjela reÊi da djetinjstvoiskoristite πto viπe moæete jer lijepe stvarikratko traju.

Sabrina MihokoviÊ, 1d

Proπlo je mnogo vremena od naπihpustolovina, bio si mi gospodar, ali ne samoto, nego i najbolji prijatelj. Javljam Ti da smosupruga i ja dobro. Dobili smo i sina, nazvaosam ga po najhrabrijem Ëovjeku kojegpoznajem.... Tebi. Svaku veËer mu priËamnaπe doæivljaje, rekao mi je da æeli jednogdana biti poput Tebe.

Pravi razlog zbog kojeg piπem ovo pismoje upozorenje. Ljudi priËaju da i dalje ratujeπsam protiv zlikovaca i kradljivaca. Smiju sekad netko spomene Tvoje ime, kaæu da sipoludio od mnogih udaraca u glavu koje sizadobio tijekom svojih junaËkih podviga. Tome jako razljuti! E, da, upozorenje, vidiπ kakolako zaboravljam! Na trænici sam naËuoskupinu stranaca kako priËaju o zasjedi,kasnije sam saznao da je da zasjedanamijenjena Tebi. Ne znam naæalost ni kadani gdje, zato Ëuvaj se. Znam da Êe mi sigurnonedostajati æena i sin, ali mnogo samrazmiπljao o tome da budem opet tvojπtitonoπa. Naravno, ako ti to æeliπ. Nedostajumi naπe pustolovine... SjeÊaπ li se samo onihdivova koji su nas bacili nekoliko metara uzrak. Æelim da dobro razmisliπ o mojojponudi i da mi javiπ πto prije moæeπ.

Tvoj Sancho PanzaMarko AndraπeviÊ, 2d

pitanje o izgledu, npr. miπljenje o nekomdrugom deËku, uzvraÊa sa ''nisam peder''samouvjeren i zadovoljan svojim izgledom.

Æene se opÊenito viπe brinu, teæe se noses problemima, vrte sve uzroke u glavi,razrauju uz pomoÊ prijateljica, jadikuju nadzlom sudbinom.

Muπkarcu je dovoljno da slegneramenima i kaæe ''πto ja tu mogu?''

Dobro, neÊu reÊi da muπkarci ne moguvoljeti, Ëak i jaËe od æena, ali to nisu spremniuvijek pokazati, tako ni tugu zbog prekidaveze. Æene se isplaËu i odboluju, amuπkarcima je mnogo teæe jer sve nose usebi. Tu je i onaj dobro poznati nogomet ivideo igrice. Daj mu slobodan dan, televizor,pivo i on je sretan. A tek muπka sljepoÊa zaboje. Skloniji su upotrijebiti fiziËku snagu kadæele nekoga povrijediti, a æene radije koristeemocionalne prijetnje.

Muπkarci vole slobodno vrijeme troπitina sport, a veÊina æena se bavi sportomsamo da bi smrπavile.

No ima æena koje nisu jadne, male,njeæne djevojËice spremne plakati za svakusitnicu i muπkaraca koji trËe na tjedni tretmanu kozmetiËki salon. Sve se razlikuje od osobedo osobe. E tko bi nas onda zbilja sveshvatio.

Ovo je samo jedan dio naπih razlika (alii sliËnosti) napisanih na temelju mog''dugogodiπnjeg''iskustva, a za par godina…Tko zna s kojeg Êemo onda planeta biti. Zaraj mala nada. Muπkarci i æene moæda jesukao kruπke i jabuke, ali ne zaboravimo dasu kruπke i jabuke na kraju krajeva - voÊe!

Nemamo izbora. Kako svi pripadnicihomo sapiensa vole reÊi, ne moæemo snjima, ali ne moæemo ni bez njih.

Jelena JakπiÊ 4.a.

Ja sam HasanagaIako već srednjoškolka,

još sam uvijek dijete

Dragi Don Quijote

strukovnjak


Utorak, 28. 10. 2003Sportska dvorana S. IvπiÊ u OrahoviciDomaÊin natjecanja je ©©K „Victoria”

koji je osigurao dvoranu, lopte i sendviËeza sudionike natjecanja.

Igrali: KeleËiÊ, Kocijan, LuliÊ, LesiÊ,Δavar, Djak, Duvnjak, BukviÊ, ÆitkoviÊ, PapiÊ

Trener: Æeljko GrbiÊIako su meteorolozi najavili kiπu i

nestabilno vrijeme, nas je na putu doOrahovice pratilo sunce i samo sunce. Putemsmo se malo i zagubili, a kao putokaz sluæilisu nam striËeki koji su se naπli blizu ceste.Nakon zaista dugog putovanja uspjeli smopronaÊi njihovu πkolu. Dok su se deËkipripremali u svlaËionici, ja sam maloproπvrljala po πkoli. Odmah sam zamijetilada je πkola veoma uredna i Ëista, s velikimpredvorjem i malim uËionicama. Dvorana jebila ispod mojih oËekivanja. Usprkos svojojveliËini, djelovala je na neki naËin zapuπteno.Kao za inat, baπ prije poËetka utakmicenestalo je struje tako da semafor nije radio,a rezultat i vrijeme pratilo se „pjeπke”.Atmosfera u ekipi bila je izvrsna i svi smo sesuper zabavljali. Profesor GrbiÊ davao jedeËkima zadnje upute i utakmica je poËela.

Prvu utakmicu igrali smo s domaÊinima,©©K „Victoria”. Naπi deËki su spremno uπliu igru i od poËetka su napadali suprotnuekipu. No prije nego πto su uspjeli razraditiigru, primili su prvi gol. Nedugo zatim primilisu i drugi. OsjeÊala se sve veÊa napetostmeu igraËima, no idalje su se borili. Zbogbrzine i spretnostiigraËa suprotnemomËadi naπ golman jestalno bio zaposlen. Itako se na odmor otiπlorezultatom 2:0 zadomaÊine. PoËetkomdrugog dijela utakmicedeËki su se vratili u igrui postigli prvi gol (LuliÊ).No, veselje nije dugo trajalo jer su OrahovËanipovisili rezultat na 3:1. Taj rezultat bio je naπimigraËima poticaj, i uskoro izjednaËuju rezultatpogocima Djaka.

Protivnici se nisu predavali i ponovno suostvarili prednost. Na naπu æalost, tako je iostalo.

Iako razoËarani, deËki su ostali pribrani

obrtniËke πkole iz Virovitice. Ovaj put povelismo mi, i to pogotkom Ivana LuliÊa. Zbogmale neopreznosti Majstori su uspjeliizjednaËiti rezultat, a tako je i zavrπilo prvopoluvrijeme. U drugom dijelu utakmice izbila

je kiπa golova. Uzdobru asistencijuÆitkoviÊa, LuliÊ jezabio i drugi gol. TreÊigol zabio je Δavar, i toglavom. Sad jenapetost vladala uekipi Majstora. Δavaraje krenulo i ubrzo jezabio gol za 4:1.SljedeÊi strijelac bio jeLesiÊ. I on je, kao i

LuliÊ i Δavar, postigao dva gola tako da jezavrπni rezultat glasio 6:1.

U treÊoj, i posljednjoj utakmici za nas,protivnici su bili virovitiËki gimnazijalci.PoËetak je bio neizvjestan, gimnazijalci subili doista jaki. To su i potvrdili u sedmoj minutipogotkom Marka VukoviÊa. Pet minuta nakontoga „Strukovna” je gubila 2:0. Tako je

od profesora, LuliÊ postiæe gol za 2:1.Nekoliko minuta prije samoga kraja doπloje do izjednaËenja (LesiÊ). Tim rezultatomutakmica je zavrπila.

U ukupnom poretku naπa πkola osvojilaje drugo mjesto, odmah iza domaÊina, aprvenstvo se nastavlja na proljeÊe.

Jedna pobjeda, jedan poraz, jedan remi- nije sjajno, no nitko time ne smije bitirazoËaran. DeËki su dali sve od sebe, a nanama je da im Ëestitamo. Moram priznati dasu naπe nogometaπe zamijetile mnogedjevojke s tribina, a Æitkovica su Ëak traæilei broj mobitela! Kako bi barem malonadoknadili propuπtenu nastavu, deËki suprisustvovali satu poznavanja robe uorahovaËkoj πkoli, no profesorica ih je ubrzoposlala van! Ah, barem su pokuπali!

©to je lijepo, kratko traje, tako da je brzodoπlo vrijeme za polazak kuÊi. Pomaloumorni, no puni doæivljaja, oko 15 h vratilismo se u Viroviticu.

SportPRVI DIO PRVENSTVA ©©K SREDNJIH ©KOLA • MALI NOGOMET

Vrlo dobro drugo mjesto

Analiza utakmica - Æeljko GrbiÊ, trener„VICTORIA” - „STRUKOVNA” 4:3

„Ekipa Victoria je bila domaÊin i favorit,a bili su i dosta dobro pripremljeni. To jebila najbolja ekipa, brza i motoriËnija odnas. Svaki njihov igraË imao je prave patikeza klizak teren, dok jedan od naπih najboljihigraËa upravo zbog „krivih” patika nijenastupio ni u jednoj utakmici. Zavrπnica jebila dramatiËna, jer iako smo uspjeliizjednaËiti rezultat, na kraju su domaÊiniopet stekli prednost.”

„MAJSTOR” - „STRUKOVNA” 1:6„Obrtnici nam nisu bili teæak protivnik.

Vidjela se izuzetno velika razlika u kvaliteti,πto i sam rezultat govori.”

„STRUKOVNA” - „GIMNAZIJA” 2:2„Moram priznati da je ova utakmica

pomalo i nesretno zavrπila. Nakon njihovogvodstva od 2:0, ipak smo ih dostigli. Unjihovoj ekipi bila su dva kvalitetna i dvadosta slabija igraËa tako da su pred krajigrali znatno slabije. Imali smo prilika zapobjedu, no sreÊa je bila na njihovoj strani.”

DJEVOJKEDomaÊin prvenstva bio je

πkolski πpoortski klub Victoria izOrahovice, a poredak ekipa jesljedeÊi:

1. Majstor (Vt)2. Strukovna (Vt)3. Victoria (O)4. Marul (Sl)5. Gimnazija (Vt)Na poluzavrπno prvenstvo

plasirale su se ekipe ©©K Majstor i©©K Strukovna (ekipa u sastavuIvana PeradinoviÊ - 2.e, Slaana

PRVENSTVO ©©K SREDNJIH ©KOLA U STOLNOM TENISU

Strukovnjaci u poluzavrπnicu

Ida GustoviÊ, 4.a

MLADIΔIPoredak:1. Strukovna2. Marul3. Victoria4. GimnazijaNa poluzavrπno natjecanje

plasirale su se Strukovna (ekipa usastavu Jure Duvnjak, JosipBukviÊ i Mario BukviÊ) i Marul.

Poluzavrπno natjecanje i zadjevojke i za mladiÊe odræat Êe se30. oæujka u Virovitici.

Najviπe pogodaka za Strukovnu skolu(4) postigao je Ivan LuliÊ:

”Prvu utakmicu nesretno smo izgubili ito je odredilo daljnji tijek turnira. U druguutakmicu smo uπli s puno viπesamopouzdanja πto je rezultiralo pobjedom.Jedino mi je æao πto smo treÊu utakmicuodigrali nerijeπeno s gimnazijalcima zato πtonam je taj rezultat onemoguÊio borbu za prvomjesto.”

Ekipa ©©K Strukovne πkole s trenerima

strukovnjak


Jedini pogodak u igri, za Strukovnuπkolu, postigao je S. Djak koji je, nimalorazoËaran, rekao: „Bilo je dobro, noiznenadili smo se vidjevπi da se igra nabetonu, a ne u dvorani. Mislim da je toi razlog konaËnom rezultatu. Æao mi jeπto nismo pobijedili, no barem smo sedobro najeli i nagledali dobrihMaarica!”

Za ekipu profesora Strukovne πkoleigrali su: BotiÊ, GrbiÊ, PetroviÊ, ©olc,Kekez, MandiÊ, KovaËevic, i pojaËanjeizvana: Staniπa ÆarkoviÊ, Ernest ZoriÊ iJosip AsiÊ.

U tako dobrom sastavu „sredili” suprofesore iz Kaposvara rezultatom 3:2

Strijelci: Staniπa Æarkovic (2), ÆeljkoGrbiÊ

Profesor GrbiÊ ponosan na pobjedurekao je: „Opet smo ih pobijedili!Dokazali smo da smo bolji i na betonu,a ne samo u dvorani. Naπa ravnateljicaje obeÊala da Êe revanπ biti veÊ uproljeÊe. A ravnatelj πkole iz Kaposvaraje rekao da Êe za sljedeÊi put boljepripremiti ekipu i dovesti pojaËanje, nomi se ne bojimo!”

10. GODI©NJICA TRADICIONALNIH SPORTSKIH SUSRETA U KAPOSVARU

Profesori spretniji od uËenika!

Gimnazijalkeuvjeæbanije

Prvenstvo je otvoreno utakmicomizmeu naπih rukometaπica ivirovitiËkih gimnazijalki. Gimnazija jeipak imala jaËi sastav i nije ni Ëudoda je prva povela. Napetost je poraslakada su gimnazijalke ostvarileprednost od velikih 5:0.

Naπe cure su znale da pod hitnomoraju neπto poduzeti i prije odlaskana odmor rezultat je ipak izgledaomalo ljepπe - 5:2. Iako su se naπerukometaπice svim silama trudile dadostignu rezultat, suprotna ekipa je

ipak bila uvjeæbanija πto se i vidi izkonaËnog rezultata 13:6.

Pogotke postigle: FuËkar 3 (2 izsedmeraca), –uraËiÊ 2, DeteliÊ 1

I Marul boljiNiti u drugoj utakmici, protiv

ekipe „Marul” iz Slatine, nijepronaena igra koja vodi dopobjede. U poËetku se igralo „golza gol”, no cure iz protivniËke ekipeuzele su stvar u svoje ruke i poËelepuniti naπu mreæu. SvojomuigranoπÊu i upornom igrom stalnosu odræavale prednost. U 20. minutivodile su Ëak 10:3 i bilo jeoËigledno da se pobjeda smijeπinjima. Usprkos velikom zalaganjunaπih igraËica i odliËnim obranamaMartine SesveËan, izgubili smo17:6.

Pogotke postigle: BradariÊ 1,Sinjeri 1, FuËkar 4.

Ida GustoviÊ

SportRUKOMET (Æ)

Naπe rukometaπice nepripremljene i poraæene!

RijeËi trenera:”Odigrali smo u granicama

svojih moguÊnosti. Rezultati suposve opravdani s obzirom nanemoguÊnost treniranja ipripreme naπe ekipe. Nadamo seda Êemo u proljeÊe proÊi bolje.”

Iako ozlijeena, SanelaFuËkar dala je sve od sebe izatresla protivniËku mreæu 7puta. Pomalo razoËarana kaæe:

”Obje utakmice bile sudosta teπke. I jedna i drugaprotivniËka ekipa je imalatreninge, a mi niti jedan, stoganije ni Ëudo πto smo u objeutakmice poraæeni. U proljeÊejoπ igramo s TehniËkomskolom i Orahovicom, i nadamse da Êemo tada pokazatisvoje pravo lice i pobijediti!”

(IzvjeπÊe pripremila Ida GustoviÊ)

03. 11. 2003, petakSportska dvorana TehniËke πkole, ViroviticaDomaÊin natjecanja: ©©K „Gimnazija” ViroviticaRukometaπice Strukovne πkole: SesveËan, FuËkar, SmiljiËiÊ,

–uraËiÊ, Sinjeri, DeteliÊ, BradariÊ, Blaπko, KladuπiÊ, GrgiÊ, StipiÊ,BoæiÊ, Kesten, Kojadin

Trener: Draæen PetroviÊ

DomaÊin natjecanja - Ugostiteljska πkola KaposvarVrijeme - sunËanoGledatelja - stotinjakUgostiteljska Kaposvar - Strukovna Virovitica 1:1 - Djak (jedanaesterci 3:1 - Duvnjak)Za Strukovnu πkolu igrali su: KeleËiÊ, Kocijan, Djak, Duvnjak, LuliÊ, LesiÊ, ÆitkoviÊ,MatiÊ, Δavar, BukviÊVoditelji: Æeljko GrbiÊ i Draæen PetroviÊ

Ekipe Kaposvara i Virovitice

strukovnjak


Strippiπe i crta: Mirko Na

strukovnjak


BoæiÊ u naπoj πkoli

I ove je godine, kao i svake do sada,BoæiÊ posjetio i naπu πkolu. Sve jezapoËelo postavljanjem osnovnihsimbola BoæiÊa; velikog i bogatoukraπenog bora, te jaslica i prigodnihËestitaka nastalih radom i kreativnoπÊunaπih uËenika.

Iako je sve odisalo boæiÊnimduhom, ipak su uËenici zamijetili daneπto nedostaje. Naravno, rijeË je oprigodnoj, veÊ tradicionalnoj priredbi upovodu velikog krπÊanskog blagdana.Svi smo mi svjesni da naπa πkola basi nema odgovarajuÊi prostor zaizvoenje raznoraznih spektakala, nouËenici bi se zasigurno zadovoljili ikratkim programom u hodniku, kao πtoje to bio obiËaj proteklih godina.Sjetimo se samo onih zgodnih

predstava, recitacija,plesnih i pjevaËkihtoËaka. Zar nije to bilouistinu slatko?

Zaπto i ove godinenismo mogli uæivati utako neËemu, saznalismo od profesoriceDanijele ©olc, koja jeuvijek jedan od glavnihorganizatora ovakvihdogadaja. ProfesoricaDanijela, pomaloiznenaena time πtosmo æeljeli saznati πtose dogodilo s naπompriredbom,objasnilanam je uËemu je

zapravo bila „kvaka”:”Naime, Ëetvrti razredi,koji obiËno sudjeluju istvaraju program, bili supreoptereÊeni pripremamaza maturalnu zabavu. Osimtoga, u petak su profesori iπlina svoju ekskurziju, tako daje i njihova odsutnost jedan odrazloga. Naravno, najveÊiproblem je to πto nemamoadekvatan prostor, a kazaliπteje bilo zauzeto. I upravo zato seiskreno nadamo da Êemo unovoj πkoli imati prikladan prostor zatakva dogaanja.”

Kako BoæiÊ ne bi proπao pomalomonotono, odluËili smo uËenikeiznenaditi pjesmom, plesom,bombonËiÊima i iskrenim æeljama.Ekipa u sastavu: Djed BoæiÊnjak(Marinko IvanoviÊ), Djedove pomoÊnice

(Maja Udvardi i IvanaCar) i raspjevanemrazice (MarinaBartuloviÊ, Marina–uraËiÊ, AnitaErcegovac, IdaGustoviÊ, JelenaJakπiÊ, VlatkaLovrekoviÊ i MelitaÆeravica) posjetila jesvaki razred i baremmrvicu nasmijala ioraspoloæila uËenike,profesore i ostaledjelatnike naπe πkole.Osim njih, ovu minipriredbu vidjela su i

djeËica naπih profesora, pri podjelidarova.

Poπto je naπem Djedu stalnootpadala brada, moguÊe je da su nekadjeca od tog dana i prestala vjerovatii Djeda BoæiÊnjaka, no nadajmo se daoni najmlai to nisu zamijetili. Napitanje kako se osjeÊao u ulozi Djeda,Marinko je jednostavno odgovorio:”Iako je bilo izrazito vruÊe u onomdebelom crvenom odijelu, ovo mi jebilo veoma lijepo iskustvo. Uistinusam se odliËno zabavljao, najradijebih to ponovio i nagodinu. Nadam seda sam se dobro snaπao u ulozi Djedai da su se i drugi zabavljali koliko i ja!”

Kako je BoæiÊ brzo doπao, tako jei proπao. Razmiπljanja o cjelokupnomobiljeæavanju BoæiÊa u naπoj πkoli surazliËita, no zasigurno je svatko naπaobarem neπto i za sebe. Nadajmo se daÊe se sljedeÊe godine opet sve vratitina staro, iako ne bi bilo loπe „iskoristiti”kazaliπte za sliËne svrhe.

Ida GustoviÊ

Djed zamalo ostao bez bradeKako BoæiÊ ne bi proπao monotono, odluËili smo uËenike iznenaditi

pjesmom, plesom, bombonËiÊima i iskrenim æeljama. Ekipa u sastavu: DjedBoæiÊnjak, Djedove pomoÊnice i raspjevane mrazice posjetila je svaki razredi barem mrvicu nasmijala i oraspoloæila uËenike, profesore i ostale djelatnikenaπe πkole

Djedica i njegova ekipa

Pjesmom i plesom do boæiÊnog ugoaja

DoËek DjediceDoËek Djedice

PoklonËiÊiza svakoga

Maπkare

I ovog pokladnog utorkamaπkare su stigle na vrata naπeπkole.

Bilo je tu Ëudnih gostiju sasvih strana: mladih dama imladiÊa iz susjedstva, kao ionih s bliæeg ili daljeg Istoka, sbojiπnica i onih πto su ispali izcirkuskih kola.

Uveseljavali su maπtovitimaskirani gosti i uËenike iprofesore te smo tako svizajedno otpratili joπ jednepoklade i uπli u korizmu, ukojoj Êe pak svatkoodabrati i nositi svojuærtvu; za naπe maπkariceto Êe vjerojatno bitipojaËano uËenje predzavrπne ispite.

Ludo… luđe…

Strukovnjak broj 1

Documents

Transcript of Strukovnjak broj 1