DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 3026. srpnja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

SEDAMNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

«Isus uze kruhove, izre√e zahvalnicu pa razdijeli onima koji

su posjedali. A tako i od ribica – koliko su god htjeli.»

Iv 6, 11

ULAZNA PJESMA: Bog je u svom svetom prebi-

valißtu, Bog ßto u svom domu ujedinjuje svoj narod: on

daje mo≈ i silu narodu svome.

ZBORNA MOLITVA: BoΩe, zaßtito i uzdanje

naße, bez tebe nißta nije valjano, nißta sveto. UmnoΩi nad

nama svoje milosr∂e, da se po tvom promislu i vodstvu

tako sluΩimo zemaljskim dobrima te srcem prionemo za

nebeska. Po Gospodinu.

◊ITANJE DRUGE KNJIGE O KRALJEVIMA(2 Kr 4, 42-44): U one dane: Neki √ovjek doßao iz Baal

Íaliße i donio √ovjeku BoΩjem Elizeju kruh od prvina,

dvadeset je√menih hljebova i kaße u torbi. A on zapovijedi:

»Daj ljudima neka jedu!« Ali njegov momak odgovori:

»Kako to mogu postaviti pred stotinu ljudi?« On odgovori:

»Podaj ljudima i neka jedu jer ovako veli Gospodin: Jest ≈e

i preostat ≈e.« I postavi on pred njih. I jedoße i joß preosta,

prema rije√i Gospodnjoj.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 145 (144), 10-11. 15-16.17-18

Otvaraß ruku svoju, Gospodine, i sitiß nas.

...............................................................................................

Nek te slave, Gospodine, sva djela tvoja, i tvoji sveti nek te

blagoslivlju! Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva,

neka o sili tvojoj govore.

...............................................................................................

O√i sviju u tebe su uprte, ti im hranu dajeß u pravo vrijeme.

Ti otvaraß ruku svoju, do mile volje sitiß sve Ωivo.

...............................................................................................

Pravedan si, Gospodin, na svim putovima svojim i svet u

svim svojim djelima. Blizu je Gospodin svima koji

ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno.

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 4, 1-6): Bra≈o! Zakli-

njem vas ja, suΩanj u Gospodinu: sa svom poniznoß≈u i

blagoß≈u, sa strpljivoß≈u Ωivite dostojno poziva kojim ste

pozvani! Podnosite jedni druge u ljubavi; trudite se

sa√uvati jedinstvo Duha svezom mira! Jedno tijelo i jedan

Duh – kao ßto ste i pozvani na jednu nadu svog poziva!

Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst! Jedan Bog i Otac

sviju, nad svima i po svima i u svima!

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Prorok

velik usta me∂u nama! Pohodi narod svoj! Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU(Iv 6, 1-15): U ono vrijeme: Ode Isus na drugu stranu

Galilejskog, Tiberijadskog mora. Slijedilo ga silno mnoßtvo

jer su gledali znamenje ßto ih je √inio na bolesnicima. A

Isus uzi∂e na goru i ondje sje∂aße sa svojim u√enicima.

Bijaße blizu Pasha, Ωidovski blagdan.

Isus podigne o√i i ugleda kako silan svijet dolazi k

njemu pa upita Filipa: »Gdje da kupimo kruha da ovi

blaguju?« To re√e kußaju≈i ga; jer znao je ßto ≈e u√initi.

Odgovori mu Filip: »Za dvjesta denara kruha ne bi bilo

dosta da svaki neßto malo dobije.« KaΩe mu jedan od nje-

govih u√enika, Andrija, brat Íimuna Petra: »Ovdje je

dje√ak koji ima pet je√menih kruhova i dvije ribice! Ali ßto

je to za tolike? Re√e Isus: »Neka ljudi posjedaju! A bilo je

mnogo trave na tome mjestu.

Posjedaße dakle mußkarci, njih oko pet tisu≈a. Isus

uze kruhove, izre√e zahvalnicu pa razdijeli onima koji su

posjedali. A tako i od ribica – koliko su god htjeli. A kad se

nasitiße, re√e svojim u√enicima: »Skupite preostale ulomke

da nißta ne propadne!« Skupili su dakle i napunili dvanaest

koßara ulomaka ßto od pet je√menih hljebova pretekoße

onima koji su blagovali.

Kad su ljudi vidjeli znamenje ßto ga Isus u√ini,

rekoße: »Ovo je uistinu Prorok koji ima do≈i na svijet!«

Kad Isus dozna da kane do≈i, pograbiti ga i zakraljiti,

povu√e se ponovno u goru, posve sam.

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, prinosimo ti

darove dobivene od tvoje dareΩljivosti, da nam po tvojoj

milosti posvete svagdaßnji Ωivot i dovedu nas u vje√nu

radost. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Blagoslivljaj, dußo moja,

Gospodina, i ne zaboravi dobro√instava njegovih!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, primili

smo pri√est, spomendar muke tvoga Sina. Molimo te da

nam bude na spasenje ßto nam je u svojoj neiskazanoj

ljubavi on darovao. Koji Ωivi.

SEDAMNAESTA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJA STRANA 3

O misnim √itanjima ukratko

Prvo √itanje: 2 Kr 4,42-44. Prorok Elizej umnaΩa kruh i nahrani

narod. Ovaj doga∂aj najavljuje Isusovo √udo umnaΩanja kruha i

riba.

Drugo √itanje: Ef 4,1-6. Apostol Pavao poziva na jedinstvo u

BoΩjem Duhu.

Evan∂elje: Iv 6,1-15. Isus √udesno umnaΩa kruh i ribe i hrani

silno mnoßtvo.

Danas nam BoΩja rije√ Ωeli usmjeriti misli na BoΩju brigu prema

ljudskim potrebama. Tu se prije svega misli na potrebu gladi za

kruhom, osnovnom namir-

nicom Ωivota. Dok izgo-

varamo u O√enaßu "kruh

naß svagdanji daj nam

danas" time zapravo

molimo Boga da nam uvi-

jek daruje potrebnu hranu

za Ωivot. Bog je htio da

postojimo i da osje≈amo

neprestanu potrebu za hra-

nom, za jelom, bez kojeg

ne bismo mogli opstati i

Ωivjeti. To govori o naßoj

ovisnosti o Stvoritelju, o

njegovoj trajnoj dobroti

prema nama. Isto tako,

potreba za hranom nama

je i kriΩ koji moramo nosi-

ti cijeli Ωivot, jer nas pod-

sje≈a da uvijek neßto tre-

bamo, da smo upu≈eni na Boga i da ne moΩemo sami. Ako se

sjetimo odlomka u Evan∂elju u kojem Isus vra≈a Ωivot ve≈ umr-

loj Jairovoj k≈eri i zapovijeda da joj se dade hrana, tada

shva≈amo koliko je hrana vaΩna Ωivotna snaga, baß kao i voda

bez koje nema fizi√koga Ωivota.

Iz danaßnjih √itanja razumijemo da je Bog velik i dobar hranitelj

svijeta. On daje da stvorenja Ωive i da imaju za jesti. Bog se

mnogo puta objavljuje u Bibliji kao pun razumijevanja i su≈uti

prema ljudima.

Evan∂elje opisuje Isusa kao dobrog pastira, kao hranitelja koji

Ωeli dati ljudima hranu. Danas su ljudi gladni ne samo materi-

jalne hrane, ve≈ smisla i ljubavi. ◊udesna je Isusova izjava

kojom kaΩe da tijelo ne vrijedi nißta, ve≈ je duh onaj koji oΩivlju-

je. Isus nam se daje kao hranitelj duha i tijela zajedno. On Ωeli

nahraniti potpuno. Postoje mnogi naßi prolaznici, poznanici, pri-

jatelji ili dobro√initelji koji su nam mnogo puta ponudili neko

dobro ili uslugu koju smo radosno prihvatili i koja nam je koris-

tila. No, unato√ svemu to nas nije do kraja ispunilo; osjetili smo

prazninu koju nam ti isti nisu mogli ispuniti i dati nam ono pot-

puno. Isus baß to √ini. On je hrana koja siti sve naße potrebe. On

je jedini dovoljan. Vjerujem da su svi iz mnoßtva jeli onaj

umnoΩeni kruh osje≈aju≈i neizrecivo duhovno ispunjenje.

Iskusili su Isusovu dobrotu koja je posebna, nikad prije vi∂ena

na zemlji. I sam Isus sebe je izrazio rije√ima "kruh Ωivota",

"svjetlo svijeta", "pastir dobri", "istina", "Ωivot". To zna√i da on

nije samo darivatelj ne√ega ßto nam treba u ovom ili onom

trenutku. U njegovoj je blizini tijelo sito, dußa zdrava, rana povi-

jena, srce cijelo i obnovljeno.

U benediktinskim samostanima diljem svijeta monasi tj.

redovnici pozvani su da u ßutnji na∂u svakodnevnu hranu i

odmor. U tom povla√enju isklju√uju se iz svijeta, otimaju se

svakom utjecaju vanjskih doga∂aja i hrane se posebnom

BoΩjom snagom. Dok pogledamo naße Ωivotne okolnosti √esto

moΩemo primijetiti glad

unato√ fizi√koj sitosti i

vapaj srca za ne√im

dubljim i smislenijim.

Radi se o √eΩnji duße za

besmrtnim i vje√nim

sadrΩajima. Te iste

duhovne vrijednosti ne

mogu zamijeniti one

materijalne, bez obzira

koliko su dobro predstav-

ljene. Dußa zna. Ona se ne

da prevariti, njoj je pozna-

to koja je hrana vje√na, a

koja ubrzo propada. I zato

su zapravo dobra sva ona

naßa stanja duße kad

osje≈amo prazninu,

tjeskobu i nemir. Upravo

se tada naßa dußa Ωeli odli-

jepiti od svih prijevara i laΩnih ponuda i prihvatiti istinsku BoΩju

hranu.

Preusmjerimo sada misli s danaßnjeg Evan∂elja na naßu danaß-

nju svetu misu. Isusovo umnaΩanje kruha i riba bila je najava

Isusovog darivanja samoga sebe u Ωrtvi na kriΩu, a time i najava

njegove euharistijske gozbe. Drugim rije√ima: svaka je sveta

misa Isusova ponuda ljubavi. Na nama je da danas prepoznamo

Isusov poziv i da s povjerenjem pristupimo Isusu. Svakome od

nas potrebna je rije√ ohrabrenja ili snaga za Ωivotne odluke i

poslove. Puno puta nam se √ini da posjedujemo odre∂enu mo≈ i

da ostvarujemo Ωivotne plodove, no Isus je rekao da bez njega

ne moΩemo u√initi nißta. Íto to zna√i? To zna√i da izvana

moΩemo ostavljati dojam uspjeßnih ljudi, ali nam Ωivot ne

smjera prema Ωivotu, ve≈ nam se pomalo ruße temelji i sve ono

na √emu smo gradili prestaje gubiti sigurnost. Cijela nam Biblija

Ωeli re≈i da sva povijest smjera samo k jednome – Isusu iz

Nazareta. I svako ≈e se djelo mjeriti po tome je li bilo usmjereno

proslavi Krista.

Danas ßirimo ruke i s puno povjerenja govorimo: Isuse, Sine

BoΩji, nahrani nas svojim rije√ima i svojim tijelom!

ISUS JE ISTINSKA HRANA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJASTRANA 4

Poßtovani vjernici, bra≈o i sestre u Kristu, subra≈o sve≈enici,dragi sunarodnjaci!

Ljudski je Ωivot ispunjen razli√itim doga∂ajima koji s ve≈im

ili manjim intezitetom utje√u na njegov tijek. I mi se moΩemo

prisjetiti razli√itih doga∂aja koji su imali vaΩnu ulogu u naßem

Ωivotu. To su mogli biti pojedini razgovori, kratki susreti,

suprostavljanja, jednostavno slußanje ili pak slu√ajni pozdrav.

Me∂u njima je bilo i takvih doga∂aja koji su utjecali na promi-

jenu naßeg uobi√ajenog na√ina Ωivota, ali i doga∂aja od kojih

smo puno o√ekivali. Zato je doga∂aj vaΩan ne samo za pojedin-

ca nego i za zajednicu. Naße vrijeme obiluje doga∂ajima i susre-

tima, katkada nam se √ini da su vaΩni samo vanjski doga∂aji i

susreti pred javnoß≈u, brinemo se kako nastupiti, kako zastupati

stavove svoje ili zajednice. Ali, da bi doga∂aj bio prepoznatljiv

nije vaΩan samo nastup, javnost, nego i pojedinac, osoba. Isus

Krist na toj relaciji kao da je prije 2000 godina Ωivio novo doba,

novo vrijeme odnosa prema pojedincu i zajednici, zapo√eo je

graditi novo nebo i novu zemlju. Po∂e ih slati dva po dva. Sveti

Grgur, Papa prije 1300 godina re√e: “Isus nas nekada pou√avarije√ima, nekada gestama. I dok netko ßutke √ini, pou√ava naskako mi ttrebamo √initi.”

Zaßto ßalje po dvojicu na propovijedanje? Najkra≈a tema

cjelokupnog Evan∂elja je Zapovijed ljubavi. Da bi se ta zapovi-

jed izvrßila potrebna su dvojica. Apostoli su pozvani da Isusovu

Zapovijed ljubavi prema Bogu i bliΩnjemu najprije izvr√uju

vlastitim primjerom, a tek onda navjeß≈uju. Dakle, apostoli,

Isusovi poslanici skupili su se oko Isusa da ga izvijeste o svemu

ßto su u√inili, nau√avali. Vra≈aju se sa svoga prvoga misijskog

putovanja. VaΩan je taj Ωivotni suodnos izme∂u Isusa i njegovih

u√enika, on ih poziva, ßalje, ovlaßuje, a oni izvjeß≈uju U√itelja o

izvrßenom poslanju, o ispunjenoj misiji, a on ih slußa, upozorava

ßto bi moglo biti svrsishodnije, ljudskije, boΩanskije. Situacija je

toliko ljudska, rekli bismo √ak suvremena. Danas se promi√e

timski rad. Dugotrajne sjednice na kojima se planira, diskutira,

postaju zamorne. A Isus eto vodi vjerovjesni√ki tim, i stalo mu

je do me∂uljudskih odnosa u tom timu. Oblici tako timskog rada

su: dogovaranje, odabir djelatnika, provijera iskustava, retro-

spekcija na koji je potrebna kritika i autokritika. No, Isus ne

polaΩe sve samo na taj ljudski faktor, glavni djelatnik promo-

torske akcije je Duh Sveti koji je umornima odmor, u vru≈ini

lahor, razgovor Ωalosnih. A svakako stvari idu naprijed kada

rukovodilac ili menager posijeduje takvo umije≈e promicanja

me∂uljudskih odnosa da u rad svoga teama unosi radost, unosi

srce, unosi ljudskost, a onda ne≈e ni nedostajati ni duha, ni

duhovnoga. A duh i duhovno su itekako potrebni obnove, osvi-

jeΩenja, povla√enja u osamu, na samotno mjesto gdje √ovjek

moΩe susresti sebe i Gospodina. Nerijetko tim Isusovim

pozivom zapo√injemo duhovne obnove, dane misija ili trenutke

duhovnih okupljanja. Propovijedanje Kraljevstva BoΩjega se

sastoji od √injenja i nau√avanja, od rije√i i djela. A to nije

lagano, iziskuje trud, napor i zato iziskuje odmor. Isus im u

takvom raspoloΩenju, dobrim prijateljskim savijetom pokazuje

svu svoju obi√nost i √ovje√nost, ali i koliko je kao Bog √ovjeku

blizak u umoru i radu, ali i odmoru. Istinsko mjesto odmora je

tamo gdje se Bog odmara, gdje ga mi moΩemo susresti. On ßalje

apostoe u osamu u kojoj definira samoga sebe.

PROPOVIJED NA HODO◊AͲU HRVATA KATOLIKA U MIDLAND

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009 NEDJELJA 26. SRPNJA STRANA 5

Biblijski √ovjek dan

odmora naziva «Svetim

danom», danom

po√inka s Bogom i u

Bogu. Suvremeni je

√ovjek dane rada

pretvorio u svete dane.

Rad i zarada su postali

svetinjom, postali su

toliko sveti da ih ni

odmor viße ne smije

oskrvnuti. Nedjelja kao

vrijeme u Bogu i s

Bogom ne smijemo

gledati kroz dimenziju

neiskorißtenih finan-

cijskih mogu≈mosti,

nego kao dan nuΩnoga

po√inka koji daje

smisao radu. Odmor je

osmißljenje rada i obveza. Poziv na odmor u Bogu nerazdvojiv

je od poruke Evan∂elja. Znati prona≈i istinski odmor zna√i biti

svjestan svoje stvorenosti i otvorenosti Onome u √ijoj su ruci sav

svijet i sav Ωivot. Zato nedjelja i odmor nisu imperativ tijela i

√ovjekove ograni√ene izdrΩljivosti, nego zahtjev istine o √ovjeku

koja njegovu veli√inu nalazi u zajednißtvu s Beskona√nim. Stoga

je dan odmora sveti dan u kojemu pronalazimo mir i

posve≈ujemo sami sebe, postajemo slobodni od samih sebe i slo-

bodnim za najve≈u Zapovijed ljubavi. Ljudi √esto upravo ned-

jeljom umiru na cestama, nedjelja je postala sinonim za obiteljs-

ki stres, za akcijski stres, za prometni stres. Radi takve nedjelje

Isus se nije borio s farizejima. On se borio za ispravno shva≈anje

Boga i vjere. Nije dopußteno ljude Ωrtvovati na√elima. Mi ne

dopußtamo Bogu da prekine naßu svakodnevicu i da nas iscijeli.

Gdje nema iscijeljenja, nema ni izlije√enja, nema ni blagoslova.

Odmor bez blagoslova, bez Ωelje za svetoß≈u lako podlijeΩe

blagoslovljenom radu koji postaje svet, uzvißen, nepovrediv,

zarobljavaju≈i. On postaje religija suvremenog √ovjeka.

Zbog svega navedenog uistinu se lako izgubimo i postajemo

ovce bez pastira. Ne ovce bez hrane, bez paßnjaka ili bez

izvorske vode. Ljudi nisu gladni kruha, nego smisla i istine o

sebi. Imati pastira, zna√i imati dom, nalaziti smisao svakod-

nevnog tr√anja po paßnjacima.

Franz Kafka u svojim pripovjetkama kroz parabole govori o

ugroΩenosti √ovjekove egzistencije. Tako u romanu «Proces»

izraΩava svoj osje≈aj kojeg smo svi mi dionici. A to je osje≈aj

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 26. srpnja 2009 – 17. NEDJELJA KROZ GOD.; Joakim i Ana, roditelji BDM

Pon, 27. srpnja 2009 – Klement Ohridski, Klemo

Uto, 28. srpnja 2009 – Prohor, Nikanor

Sri, 29. srpnja 2009 – Marta, Lazar, Urban II

◊et, 30. srpnja 2009 – Petar Krizolog, Julija, Maksima

Pet, 31. srpnja 2009 – Ignacije Lojolski, Vatroslav

Sub, 1. kolovoza 2009 – Alfonz Liguori, Jonatan

straha, ranjenosti, zagonetnosti svijeta. Za neke ljude to je √ak

temeljno ili prevladavaju≈e raspoloΩenje njihova Ωivota.

Max Frisch u romanu «Homo faber», riße √ovjeka proizvo∂a√a

koji oblikuje okoliß, polaΩe zemlju i dostiΩe zvijezde. Svijet je

sve prostraniji i sve se moΩe proizvesti.

U svojoj knjizi «Budu≈nost je ve≈ po√ela» Robert Jungk

pripovijeda o predavanju jednog ameri√kog stru√njaka za

svemirsku medicinu u kojem tvrdi da je √ovjek s obzirom na

svemirske letove neuspio slu√aj. Silnim mogu≈nostima on nije

dorastao. Njegov krvotok i Ωiv√ani sustav trebali bi biti druga√ije

sazdani, trebali bi mu popravci. Postoji metoda-biometrija. Ona

treba √ovjeka uzgojiti, preuzgojiti i pomo≈i mu da postane

svemirski √ovjek.

Svi ovi primjeri samo potvr∂uju koliko je danaßnji √ovjek

ranjen i optere≈en, te koliko se udaljio od istinskih vrijednosti

koje imaju svoj izvor, vrutak u Bogu. Zbog poimanjanja osje≈aja

blizine i zajednißtva s Bogom i bliΩnjima, zbog pomanjkanja

dragocijenih trenutaka susreta kod nedjeljnog euharistijskog

stola i obiteljskog stola i gozbe u naßim domovima postali smo

jedni drugima stranci, tu∂inci, nepoznanice, ßifre, kodovi, user

name i pasword te sve viße komuniciramo sa virtualnim svije-

tom koji je prepun zamki koji vrebaju potajice. Djecu i mladeΩ

sve nam manje odgaja obitelj i obiteljsko nedjeljno zajednißtvo,

a sve viße netko tre≈i, ulica, kafi≈, shoping centar.

Porebni su nam susreti, pout ovog danaßnjeg, susreti u priro-

di, osami sa svojim Bogom, koji ≈e nas ovdje na gori, obnoviti,

osvjeΩiti, pomladiti, ali i pribliΩiti bratu √ovjeku, jedni drugima u

vjeri, povjerenju, rodoljublju, domoljublju., domovini i narodu

nad kojim neka bdije svojim uzorom i zagovorom Majka BoΩja

Bistri√ka, najvjernija Odvjetnica Hrvatske! Amen!

Na Midlandu, 19. srpnja 2009. o blagdanu Majke BoΩjeBistri√ke

don Jenko Buli≈

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivno

se radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti

invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani

(o √emu se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje

otvorenog prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa

uredu i crkvi, kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“.

Taj korisni projekt dakako ne moΩemo napraviti bez vaße

podrßke i pomo≈i. Stoga se obra≈am svima vama kojima

ve≈ sada treba dizalo, i onima kojima ≈e kasnije trebati

(osim ako misle biti „forever young“!), da posebnim

nov√anim prilozima pomognete tu akciju, koja predstavlja

zajedni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu trebaju

imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle infor-

macije da neki govore da nam to ne treba (vjerojatno zato

ßto traΩim nov√ane priloge). Hvala unaprijed na vaßim

dragovoljnim prilozima kojima potvr∂ujete osje≈aj pripad-

nosti ovoj zajednici koju ne Ωelite samo koristiti nego i

pomagati.

Josip, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

26.07. – ZAGORJE02.08. – IMOTSKI03.08. – DRUÍTVO HRVATA LIKE09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJA STRANA 7

Nedjelja, 26. srpnja u 9:30† Marija i Mato KOVA◊EVI˛

i † iz obitelji

† Mile MESI˛

u 11:00 am. - Nema mise u Crkvi

- 1:00 p.m. - Park- Zagorje

Ponedjeljak, 27. srpnja u 6:30p.m.- na √ast sv. Pavlu Apostolu

- zahvalu i slavu sv. Ani i Svetom

Joakimu

Utorak, 28. srpnja u 6:30 p.m.†

Srijeda, 29. srpnja u 6:30 p.m.† Stjepan Íunjka

◊etvrtak, 30. srpnja u 6:30p.m.† Ante LJUBI◊I˛

Petak, 31. srpnja u 6:30 p.m. † Frank TOMAS i † iz obitelji

RASPORED MISA

Subota, 01. kolovoza u 6:00pm† BoΩidar VAZDAR

† iz obitelji RAMI˛ i

◊EÍKI˛

† Janja CUKINA

† Nikola i Bara, god. ◊ULIG i

Marija MIHALI˛

† Mila i Mirko ZLOMISLI˛

† Dragica LIPOͲAK

† Veronika i Ivan MIHELI˛

† Franka i Josip

BELULOVI˛

† An∂ela RADELJA, god.

- na √ast sv. Anti

- na nakanu

Nedjelja, 02. kolovoza 2009 - 9:30 a.m.† Mile MESI˛

† Jure BO¸I◊EVI˛

- 11:00 am. - Nema mise u crkvi

- 1:00 p.m. - Park- Imotski

SIGURNOST...

Gospodine moj, Spasitelju moj,

osje≈am se sigurnim u Tvome naru√ju.

Ako me Ti √uvaß, nemam se √ega bojati,

ali ako me napustiß, nemam se √emu nadati.

Ne znam ßto me √eka i kada ≈u umrijeti.

Ne znam nißta o budu≈nosti, ali se pouzdajem u Tebe.

Daruj mi molim Te ono ßto je dobro za mene,

a udalji od mene ono ßto moΩe ugroziti moje spasenje.

Ne molim Te da me u√iniß bogatim,

niti Te molim da me u√iniß poniΩenim ili siromaßnim,

ve≈ se potpuno predajem Tebi,

jer Ti znadeß ßto mi je potrebno.

Ako dopustiß da doΩivim neugodnosti i patnju,

daruj mi milost da ih mogu podnositi.

Ako mi darujeß zdravlje i uspjeh u ovome svijetu,

O√uvaj me od egoizma i nestrpljivosti i daj da uvijek

budem budan

da me ti darovi ne udalje od tebe.

Ti si poßao na kriΩ i za mene, koji sam greßan,

dopusti mi da Te sve viße upoznajem i vjerujem u Tebe,

da Te ljubim, da Ti sluΩim,

da uvijek djelujem tako da poraste Tvoja slava

Ωive≈i za Tebe i s Tobom.

Daj mi da umrem u trenutku i na na√in

koji ≈e biti na Tvoju slavu i na moje spasenje.

(prema molitvi kardinala Newmana) Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,

upißite ih najkasnije do srijede!

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuMila Herceg - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Anka Moravac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $30

Za CaritasMarija Stefanovi≈ - za Antu Marketa . . . . . . . . . . . . . $100

Za svaki vaß dar od srca hvala!

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip

Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: Nema miseu 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Milan

Mrazovac, Dario Gabrovec i Antun Belan

u 11:00 sati: Nema miseu 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"26. srpnja 2009.

STRANA 28

Nije Crkva bez osje≈aja

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 30/2009, NEDJELJA 26. SRPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Branimir Stani≈

Nikako da se shvati da Crkva nema nißta protiv djece za√eteumjetnom oplodnjom, ve≈ se zauzima za dostojanstvo osobe, braka iprenoßenja Ωivota u braku, zdravlje supruΩnika i sve one Ωivote uzamecima koji svoj put na ovome svijetu zavrßavaju u neizvjesnostismrzavanja na temperaturi od minus 196 Celzijevih stupnjeva.

Rijetko se kad u hrvatskome javnom prostoru, posebice onom

politi√kom, toliko puta spominjala katoli√ka vjera, dovodile u pitanje

njezine dogme, svetinje i moralno u√enje, kao ßto se to doga∂alo uo√i

i nakon izglasavanja Zakona o medicinskoj oplodnji koji je Hrvatski

sabor donio u petak 17. srpnja, a mogu≈i obrat doΩivljava mogu≈om

odlukom predsjednika Republike Hrvatske. Ono ßto se u javnom

prostoru doga∂alo u vremenu uo√i i neposredno nakon donoßenja

toga zakona zapravo je obrazac po kojem se sustavno u Hrvatskoj

nepravedno konstruira slika o Katoli√koj Crkvi kao instituciji koja

toboΩe vlada iz sjene, zastraßuje i nema osje≈aja. Pritom se (ne)svjes-

no ignorira da se snaga Crkve ne o√ituje u tim konstrukcijama ve≈ u

√injenici da Crkvu ne √ine samo njezine institucije »na Kaptolu«, ve≈

da su njezini √lanovi stotine tisu≈a krßtenih u Kristu koji zajedno √ine

daleko slojevitiji, bogatiji, osebujniji i snaΩniji svijet nego ßto ga se

nastoji prikazati.

Mnogi su Zakon o medicinskoj oplodnji nazivali u razli√itom

smislu »katoli√kim«, bilo da je on nastao kao posljedica toboΩnjeg

»koketiranja« vlasti s Crkvom ili kao posljedica ja√anja ultrakonzer-

vativnih struja u strankama na vlasti. Stav crkvenoga U√iteljstva o

umjetnoj oplodnji vrlo je jasan: ona za katolike uop≈e nije moralno

dopustiva. Ítoviße, o Prijedlogu zakona o medicinskoj oplodnji, joß

dok u njemu nije bio sadrΩan amandman da se postupku mogu pod-

vrgnuti i parovi koji Ωive u izvanbra√noj zajednici, Ured Hrvatske

biskupske konferencije za obitelj vrlo se jasno o√itovao isti√u≈i da je

to »nedora∂en i nedovrßen zakonski akt na kojem bi, u svim njegov-

im sastavnicama, trebalo joß dosta poraditi« te da je »neprihvatljiv na

viße osnova«. Stoga se nikako ne moΩe govoriti o »katoli√kom

zakonu«. Ina√e, donoßenje zakona kojima je u cilju zaßtita dosto-

janstva ljudske osobe i ostvarivanje op≈ega dobra, ne bi trebao biti

smisao postojanja Katoli√ke Crkve i krß≈ana. Takvo bi ßto trebalo

do≈i kao posljedica njihove vjere.

Mahom preßu≈uju≈i izjavu Ureda HBK-a za obitelj, ili je instru-

mentaliziraju≈i u svrhu kako je komu u odre∂enom trenutku trebalo,

zajedni√ki nazivnik mnogih izgovorenih izjava i medijskih napisa

bilo je stvaranje dojma da je Katoli√ka Crkva kao institucija straßna,

da ne Ωeli Ωivot, da toboΩe tjera hrvatsko drußtvo u srednji vijek, da je

prijetnja svima onima koji Ωele imati djecu no prirodnim ih putem ne

mogu imati... Klju√no je pitanje u svemu tome: Ako je Katoli√ka

Crkva toliko straßna, zaßto je se onda nitko ne boji? Naime, o onome

koga se boji, o njemu se redovito (od straha) ne usudi niti govoriti, a

o Katoli√koj Crkvi ne samo da se govorilo, nego se bezo√no zadiralo

u najve≈e svetinje kao ßto su Isusovo djevi√ansko za√e≈e, stavljaju≈i

BlaΩenu Djevicu Mariju i Ωivot Svete obitelji u, najblaΩe re√eno,

degutantne analogije, kao da se pritom ne zna da je analogija tek

stilska figura, nikako argument. Ako se graditelji imidΩa »straßne

Crkve« zapravo boje onih o kojima ßute, onda se trag do pravih

sija√a straha lako moΩe namirisati vonjem profita pomijeßanoga sa

zastraßuju≈om ideologijom usmjerenom protiv Ωivota. Iza nje stoje

oni koji ne prezaju pred tim da Ωelju parova za potomstvom dobro

unov√e, a vißak oplo∂enih jajnih stanica - koji jesu Ωivot - bace ili

na njima rade eti√ki nedopustiva istraΩivanja i tko zna joß kakve

zahvate.

Donoßenje Zakona o medicinskoj oplodnji nije proßlo bez

izazivanja snaΩnih emocija. Nije se moglo ostati ravnodußnim pred

licima djece za√ete umjetnom oplodnjom koja su redovito objavlji-

vana na naslovnim stranicama hrvatskih novina; kako u trenucima

dok su roditelji prosvjedovali, a njihova im djeca bila u naru√ju ili u

kolicima, ne biti dirnut tim snaΩnim slikama! U istinsku i Ωarku

Ωelju parova za djecom, a onda i u ljubav obitelji prema djeci

za√etoj umjetnom oplodnjom, nitko ne sumnja, kao ßto se ni u

kojem trenutku ne smije posumnjati u ljubav i prihva≈anje Crkve

prema njima - jer svako je dijete BoΩji dar i u sebi nosi klicu dosto-

janstva djeteta BoΩjeg. Ma nije Crkva bez osje≈aja. Nikako da se

shvati da Crkva nema nißta protiv djece za√ete umjetnom oplod-

njom, ve≈ se zauzima za dostojanstvo osobe, braka i prenoßenja

Ωivota u braku, zdravlje supruΩnika i sve one Ωivote u zamecima

koji svoj put na ovome svijetu zavrßavaju u neizvjesnosti smrzavan-

ja na temperaturi od minus 196 Celzijevih stupnjeva. Teßko je oteti

se dojmu da roditelji s djecom nisu prosvjedovali kako bi obranili

dostojanstvo djece, koje nitko zdrava razuma ne dovodi u pitanje,

ve≈ kako bi obranili dostojanstvo Ωelje za potomstvom pretvoreno u

»pravo na potomstvo«, koje ne postoji. Dostojanstvo te Ωelje

naΩalost za posljedicu pre√esto ima i unißtavanje zametaka, koji u

sebi nose jednako tako klicu dostojanstva djece BoΩje. Treba

ponoviti: klicu dostojanstva djece BoΩje.

Tko ≈e stati u zaßtitu dostojanstva tih tisu≈a i tisu≈a

(od)ba√enih zametaka u kojima se dogodio Ωivot i imaju pravo na

njega? Broja im se ne zna. Gdje su njihove ulice i trgovi? Gdje su

njihovi prosvjednici? Tko ≈e drugi za njih podignuti glas do Crkve,

isto kao ßto ga podiΩe za nestale gradove Ωivota u kojima je prema

sluΩbenim statistikama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo od

1983. do 2007. u Hrvatskoj poba√eno najmanje 736.196 djece

(sedamsto trideset ßest tisu≈a sto devedeset i ßestero djece)? I kod

jednih i kod drugih radi se o Ωivotima. Upravo zbog svih njih Crkva

neustraßivo prosvjeduje, ne samo u Hrvatskoj nego u √itavome svi-

jetu. MoΩe li stoga itko dobronamjeran zamjeriti ßto se na legitimne

na√ine zauzima za sve te Ωivote i njihovo dostojanstvo? Ako su joj

na prvome mjestu dostojanstvo i Ωivot, kojim joj se onda pravom

spo√itava bezosje≈ajnost?