DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA� TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 183. svibnja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga

◊ETVRTA USKRSNA NEDJELJA

«Ja sam pastir dobri.Pastir dobri Ωivot svoj polaΩe za ovce.»

Iv 10,11

ULAZNA PJESMA: Puna je zemlja dobroteGospodnje, Gospodnjom su rije√ju nebesa sazdana, aleluja!

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,dovedi nas u drußtvo nebesnika: nek stado tvojih vjernih,makar skromno, prispije onamo kamo ga predvodi hrabriPastir. Po Gospodinu.

◊ITANJE DJELA APOSTOLSKIH (Dj 4, 8-12): U one dane: Re√e Petar, pun Duha Svetoga: »Glavarinarodni i starjeßine! Zar mi danas odgovaramo zbog dobradjela u√injena bolesnom √ovjeku? Po kome je ovaj spaßen?Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu:po Imenu Isusa Krista Nazare≈anina, kojega ste vi raspeli,a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji predvama zdrav! On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste,ali koji postade kamen zaglavni. I nema ni u kome drugomspasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena danaljudima po kojemu se moΩemo spasiti.«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 118 (117), 1 i8-9. 21-23.26 i 28cd i 29

Kamen koji odbaciße graditelji, postade kamenzaglavni................................................................................................Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vje√na ljubav

njegova! Bolje je ute≈i se Gospodinu, nego se uzdat u √ovjeka. Bolje je ute≈i se Gospodinu, negose uzdat u mogu≈nike.

...............................................................................................Zahvalit ≈u ti ßto si me uslißao i moj postao spasitelj.

Kamen ßto ga odbaciße graditelji, postade kamen zaglavni. Gospodnje je to djelo: kakvo √udo u o√ima naßim!

...............................................................................................Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Blagosliv-

ljajmo vas iz Doma Gospodnjeg! Zahvaljujem ti jer si me uslißao i postao mi spasenjem. Zahva-ljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vje√na ljubav njegova!

...............................................................................................

◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAIVANA APOSTOLA (1 Iv 3, 1-2): Predragi! Gledajtekoliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se BoΩja zovemo,i jesmo. A svijet nas ne poznaje, zato ßto ne poznaje njega.Ljubljeni, sad smo djeca BoΩja i joß se ne o√itova ßto ≈emobiti. Znamo: kad se o√ituje, bit ≈emo njemu sli√ni jer vidjet≈emo ga kao ßto jest.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ja sam pastirdobri, govori Gospodin; i ja poznajem svoje ovce, i menepoznaju moje!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU(Iv, 10, 11-18): U ono vrijeme: re√e Isus: »Ja sam pastirdobri. Pastir dobri Ωivot svoj polaΩe za ovce. Najamnik –koji nije pastir i nije vlasnik ovaca – kad vidi vuka gdjedolazi, ostavlja ovce i bjeΩi, a vuk ih grabi i razgoni:najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i pozna-jem svoje i mene poznaju moje, kao ßto mene poznaje Otaci ja poznajem Oca i Ωivot svoj polaΩem za ovce. Imam idrugih ovaca koje nisu iz ovog ov√injaka. I njih treba dadovedem i glas ≈e moj √uti i postat ≈e jedno stado, jedanpastir. Zbog toga me i ljubi Otac ßto polaΩem Ωivot svoj daga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ga ja samod sebe polaΩem. Vlast imam poloΩiti ga, vlast imam opetuzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.«

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Udijeli nam, molimo,Gospodine, da te uvijek hvalimo ovim vazmenim otajstvi-ma. U njima nas trajno ispravljaß: daj da nam budu izvorvje√ne radosti. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Uskrsnu Pastir dobri kojiΩivot svoj poloΩi za svoje ovce, aleluja!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Pastiru dobri,pogledaj svoje stado otkupljeno dragocjenom krvlju tvogasina i vodi ga na svoje vje√ne paßnjake. Po Kristu.

◊ETVRTA VAZMENA NEDJELJA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJA STRANA 3

O misnim √itanjima ukratko

Prvo √itanje: Dj 4,8-12. Utamni√eni apostoli Petar i Ivan predVije≈em svjedo√e o snazi uskrslog Isusa koja djeluje po njima.Drugo √itanje: 1 Iv 3,1-2. Dar O√eve ljubavi je Ωivjeti kao vo-ljeno dijete BoΩje.Evan∂elje: Iv 10,11-18. Isus Krist je jedini istinski Pastir. OnpolaΩe svoj Ωivot za one koje mu je povjerio Otac.

◊etvrta uskrsna nedjelja joßje od vremena pape PavlaVI bila prozvana Danomduhovnih zvanja ili Ned-jeljom dobroga pastira. Tajpastir je Krist kojega sunajavljivali svi prorocistaroga zavjeta. On polaΩeΩivot za ovce i postajeoli√enje predane, sebedarnesluΩbe Bogu za ljude.Starozavjetnu sliku pastirakoji pase svoje stado, i kojaje duboko prisutna uiskustvu svakoga ¸idova,Isus rado preuzima kadgovori o odnosu Boga i ljudi. Postoji jedan vaΩan glagol kojegaje Isus izrekao u danaßnjem evan∂elju, a na kojem bismo trebalimalo zastati i primijetiti ga: glagol poznavati. «Ja sam pastirdobri i poznajem svoje i mene poznaju moje…» Ovdje pozna-vati zna√i mnogo viße: dobro se poznavati, ljubiti se, maritijedan za drugog, pripadati si uzajamno. Isus svoje voli, pun jebrige i paΩnje prema onima koje mu je dao Otac. Radi se oposebnom odnosu punom osje≈ajnosti i potpune pripadnosti. Razmißljaju≈i o Isusu, dobrom pastiru, svaki od nas moΩe danaspogledati u sebe i usporediti se s Isusom. Koja je kvaliteta mojei tvoje brige najprije prema svom Ωivotu? Mogu li najprije sebezavoljeti i dopustiti si da od sebe otklonim sve laΩne pastire iprihvatim Isusa kao istinskog pastira. Svaki je od nas, vjerujem,mnogo puta svoje povjerenje dao krivim vo∂ama koji su se odpo√etka √inili kao prihvatljivi suputnici i savjetnici Ωivota. Vre-menom, takvi vo∂e pokaΩu svoje lice koje nije kao ono napo√etku, i tada polako shvatimo da smo prevareni i ostavljeni.Ponekad se dogodi da vjerujemo onima koji nas na kraju grabei razgone, √ak pokußaju i rastrgati. Sve su to iskustva kojamnogima mogu biti teßka i bolna, u kojima se gubi povjerenje uvodstvo i √ovjek ostaje obeshrabren. Baß zato, da bi svim ljudi-ma bilo jasno tko je istinski vo∂a, Isus govori za sebe: «Ja sampastir dobri.» On, u istom evan∂elju – u odlomku prije, isti√e dasu svi prije njega bili kradljivci i razbojnici, ali ≈e i upozoritiu√enike da ≈e mnogi poslije njega do≈i i govoriti da su Krist.Nedavno je jedna ugledna znanstvenica u jednoj tv – emisiji, usvom komentaru o religijama svijeta, Isusa svrstala u isti koß sostalim velikanima svjetske knjiΩevnosti. Za nju je Isussvakako vrijedan poßtovanja i √ak preporu√a slijediti njegovesavjete, jer su korisni i dobri, no on je prema njenom mißljenju

tek jedan od dragih likova iz nestvarnoga svijeta bajki. Nasuprot tome, Isus je jasno rekao: «Ja sam put, istina i Ωivot.»Zapravo, ljudska je sloboda u tolikoj mjeri neograni√ena, da jepomalo i zastraßuju≈a. Naime, svaki od nas moΩe u potpunojslobodi odabrati bilo kojeg vo∂u za svoj Ωivot. I u tome je sre≈a,ali i nesre≈a. U naßoj je slobodi blagoslov i prokletstvo. Ho≈u liizabrati ovo ili ono, to ovisi samo o mojoj volji. Mi smo gospo-dari svojih odluka i svojih koraka. PruΩamo ruku da nas vode

oni koje mi odaberemo zasvoje vo∂e. ◊ovjek jevelik po tomu ßto je pot-puno slobodan. Mo≈ slo-bode je, ako ho≈emo,sveta. No, tko je taj komupruΩimo ruku i komupovjerimo da nas vodi?Provjeravamo li vjerodos-tojnost njegovih rije√i iobe≈anja?Danas Ωelimo moliti:Isuse, istino moga Ωivota!Otvori mi o√i srca daspoznam svu realnosttvoje ljubavi prema meni.Po svome Svetomu Duhu

vodi me i √uvaj!

ODLAZAK VOJNIKA

Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, u vojsku pozivahu i osam-naestogodißnjake. Oproßtaj tih mladi≈a od obitelji bijaße dirljiv.Na Ωeljezni√koj postaji velikoga grada, roditelji i prijateljistiskahu se uz grupicu vojnika. Grlili su se pla√u≈i: mnogi odnjih vide se posljednji put. Neki √ovjek drΩao je sina √vrsto za ruku i nikako da ga pusti.O√i mu bijahu pune suza. Ruke mu drhtahu i ne mogaße gov-oriti. Sina jedinca volio je svim srcem, ali ßto mu je sada mogaore≈i? Zar je postojao netko tko bi mu mogao jam√iti njegovpovratak?Vlak je zafu≈kao i vojnicima je valjalo u≈i. Pokußavaju≈i sinudati kakav savjet, √ovjek ga privinu na grudi i re√e: «Ivane moj,Ivane moj! Pazi da te ne ubiju!»Vojnici se ukrcaße i vlak krenu. Mnoßtvo je mahalo i pozdrav-ljalo. ◊ovjek u tuzi nije skidao o√iju s Ivana koji mu mahaßekroz prozor. Htjede joß neßto re≈i, ali vlak je odmicao. Otac se,uzdignute ruke i guraju≈i se kroz mnoßtvo, pribliΩi prozoru ipovi√e: «Ivane moj, drΩi se generala!»Tamo gdje su generali, ne dolaze neprijateljske granate, otac jeto dobro znao...Crkva ti daje tu sigurnost: jam√i ti da si uvijek uz generala.

(Iz knjige Brune Ferrera: Ima li koga gore?)

ISUS NEKA NAS VODI

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJASTRANA 4

Uz nedjelju Dobrog pastiraPASTIR I STADO

Metafora pastira ßto vodi svojestado duboko je ukorijenjena uiskustvu «aramejskih lutalica»(Pnz 26,5) kakvi su bili praociIzraela usred one pastirske civi-lizacije (usp.Post 4,2); ona√udesno izraΩava dva, prividnosuprotna i √esto odvojena aspektavlasti vrßene nad ljudima. Pastirje istodobno vo∂a i drug. To je jak√ovjek, kadar braniti svoje stadoprotiv divljih zvijeri (1 Sam 17,34-37; usp. Mt 10,16; Dj 20,29);on je tako∂er obazriv prema svo-jim ovcama, zna za njihovo stanje(Izr 27,23), prilago∂uje se nji-hovu poloΩaju (Post 33,13 sl),nosi ih na rukama (Iz 40,11),miluju≈i ovu ili onu «kao k≈er» (2Sam 12,3). Njegov je autoritetneosporan, temelji se na odanostii ljubavi. S druge strane, nastarom Istoku (Babilonija i Asirija) kraljevi se rado smatrajupastirima kojima je boΩanstvo povjerilo sluΩbu okupljanja ibrige za stado. Na takvoj pozadini Biblija potanko opisujeodnose koji povezuju Izrael s Bogom, preko Krista i njegovihizaslanika.

STARI ZAVJET

1. Jahve – vo∂a i otac stada. – Suprotno onomu ßto bi se moglo pomisliti, Jahve gotovo nikad ne nosi naslov pastira: iznimka su samo dvije starinske oznake (Post 49,24; 48,15) i dva zaziva u psaltiru (Ps 23,1; 80,2). ◊ini se da je taj naslov pridrΩan Onomu koji ima do≈i. S druge strane, mada se taj naslov nije alegorijski pridavao Jahvi, ipak se u obliku istinske prispodobe o dobrom pastiru mogu opisati BoΩji odnosi s njegovim narodom. U vrijeme izlaska «on √uva svoj narod kao stado» (Ps 95,7), «vo∂aße ih kao stado kroz pustinju» (Ps 78,52 sl): «kao pastir pase stado svoje, u ruke uzima jaganjce, nosi ih u svome naru√ju, i briΩljivo njeguje dojilice» (Iz 40,11), tako Jahve trajno «vodi» svoj narod (Ps 80,2); Izrael je, doduße, sli√niji tvrdoglavoj junici nego janjetu na prostranoj livadi (Hoß 4,16), i morat ≈e po≈i u suΩanjstvo (Jr 13,17). Tada ≈e ga Jahve opet «dovesti k izvoru vode» (Iz 49,10), okupljaju≈i rasprßene ovce (usp.56,8): «zazviΩdat ≈e im i sabrati ih» (Zah 10,8). On pokazuje jednaku briΩljivost prema svakoj vjernoj ovci, kojoj nißta ne moΩe uzmanjkati i koja se ni√ega ne mora bojati pod pastirskim ßtapom BoΩjim (Ps 23, 1-4). Njego-vo se milosr∂e najzad prote√e na svako tijelo (Sir 18,13).

2. Stado i njegovi pastiri – Gospodin povjerava slugamaovce ßto ih sam pase (Ps 100,3;79,13; 74,1; Mih 7,14); a «ruka-ma Mojsija i Arona» (Ps 77,21);a kako Jahvina zajednica ne bi «bila kao stado ßto nema pasti-ra», postavlja Joßuu vo∂om kojiima naslijediti Mojsija (Br 27,15-20); uzima Davida «od torovaov√jih» i daje mu da pase svojnarod (Ps 78,70 sl; 2 Sam 7,8;usp. 5,2; 24,17).Dok suci (2 Sam 7,7), glavarinaroda (Jr 2,8) i vladari naroda(Jr 25,34; Nah 3,18; Iz 44,28)dobivaju naslov pastira, on se – kao Jahve – ne pridaje izrijekomkraljevima Izraela; ipak im sepripisuje ta uloga (1 Kr 22,17; Jr23,1-2; Ez 34,1-10). Tomu jetako zato ßto je taj naslov zapra-vo pridrΩan novomu Davidu: toje element eshatoloßke nade. To

je Ezekielova poruka pripravljena Jeremijinom: Jahve opetpreuzima ravnanje svojim stadom i povjerit ≈e ga Mesiji.Pastiri Izraela, u stvari, iznevjerili su se u ovom poslanju.Oni nisu «traΩili Jahvu (Jr 10,21), pobunili su se protivnjega (2,8), nisu se brinuli za stado, ve≈ su pasli sami sebe(Ez 34,3), dopußtaju≈i da se ovce izgube i rasprße» (Jr 23,1sl; 50,6; Ez 34,1-10). «Sve ≈e tvoje pastire vjetar popasti»(Jr 22,22). Kao ßto je prorok zaΩelio (Mih 7,14 sl), Jahve ≈euzeti stado u svoje ruke (Jr 23,3), sabrat ≈e ga (Mih 4,6),dovesti natrag (Jr 50,19), najzad ga uß√uvati (Jr 31,10; Ez34,11-22). Potom ≈e nastojati dati mu «pastire po srcu svo-jemu koji ≈e (ga) pasti razumno i mudro» (Jr 3,15; 23,4);napokon, prema Ezekielu, bit ≈e samo jedan pastir, noviDavid, komu ≈e se umnoΩiti (36,37); pod tim ≈e se jedinimpastirom Juda i Izrael – neko≈ neprijatelji – opet sjediniti(37,22.24 usp. Mih 2,12 sl).Ipak, poslije izgnanstva pastiri zajednice ne ispunjuju Jahv-ina obe≈anja, i Zaharija obnavlja napade protiv njih, nav-jeß≈uju≈i sudbinu Pastira koji ima do≈i. Jahve ≈e svojomsrdΩbom pohoditi te opake pastire (Zah 10,3; 11, 4-17) itrgnuti ma√ (13,7); od tako o√iß≈ena Izraela preΩivjet ≈esamo ostatak (13,8 sl). Kontekst ovog proro√anstva poti√enas da u kaΩnjenu pastiru (13,7) vidimo ne bezumna pastira(11,15 sl), ve≈ «probodenoga» (12,10) √ija je smrt donijelaspas (13,1-6). Taj se pastir konkretno poistovje≈uje sa Slu-gom koji poput nijeme ovce mora svojom Ωrtvom opravdatirasprßene ovce (Iz 53,6 sl. 11 sl.).

Iz Rje√nika biblijske teologije

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009 NEDJELJA 3. SVIBNJA STRANA 5

Novi zavjet

U Isusovo vrijeme pastiri su serazli√ito prosu∂ivali. U ime Zakona,koji oni nisu pravo vrßiti, pastiri su biliizjedna√avani s lopovima i ubojicama.Ipak je i dalje bila pred o√ima uspome-na na proro√anstvo o Pastiru koji imado≈i. Isus je njegovo ostvarenje; √inise dapa√e da je on pastire htio uvrstitime∂u «malene» koji, poput carinika ibludnica, rado primaju Radosnu vijest.U tom smislu moΩe se tuma√iti prijemßto su ga betlehemski pastiri prirediliIsusu, ro∂enom jama√no u njihovojßtali (Lk 2,8-20). Isus ostaje vjeranbiblijskoj tradiciji i milosrdnu BoΩjubriΩnost prikazuje u liku pastira ßto idetraΩiti izgubljenu ovcu (Lk 15,4-7).Me∂utim, upravo se u njegovoj osobiispunjuje o√ekivanje dobrog pastira iupravo on prenosi na neke ljudepastirsku sluΩbu u Crkvi.

1. Isus – Dobri Pastir. – U sinoptika susre≈emo brojnaobiljeΩja ßto najavljuju ivanovsku alegoriju. Isusovimro∂enjem u Betlehemu ispunilo se Mihejevo proro√anstvo(Mt 2,6 = Mih 5,1); svojim milosr∂em on se otkriva kaopastir kakva je Mojsije Ωelio (Br 27,17), jer on dolazi upomo≈ ovcama bez pastira (Mt 9,36; Mk 6,34). Isus sebesmatra izaslanikom k izgubljenim ovcama Izraelovim (Mt15,24; 10,6; Lk 19,10). «Malo stado» u√enika ßto ih je oku-pio (Lk 12,32) pralik je eshatoloßke zajednice kojoj jeobe≈ano kraljevstvo svetih (usp. Dn 7,27); to ≈e stado pro-goniti vukovi izvana (Mt 10,16; Rim 8,36) i oni iznutra ßtosu se prerußili u ovce (Mt 7,15). Ono ≈e biti rasprßeno, aliprema Zaharijinu proro√anstvu, pastir koji bude udarenokupit ≈e ga u Galileju naroda (Mt 26,31 sl. usp. Zah 13,7-14,11). Napokon, kad nastupi sumrak vremena, Gospodinovaca odvojit ≈e u stadu dobre i opake (Mt 25,31 sl).

Drugi pisci Novog Zavjeta prikazuju u tom duhu «Velikogpastira ovaca» (Heb 13,20), koji je ve≈i od Mojsija,«Vrhovnog pastira» (1 Pt 5,4), «pastira i √uvara» koji jevratio izgubljene duße iscjeljuju≈i ih vlastitim modricama(1 Pt 2,24 sl). Napokon, u Otkrivenju, koje kao da slijedineku apokrifnu predaju o Mesiji – osvaja√u, Krist – Janjepostaje Pastirom koji vodi k izvoru Ωivota (Otk 7,17) iudara pogane svojim gvozdenim Ωezlom (19,15; 12,5).U IV Evan∂elju te rasprßene naznake stapaju se uveli√anstvenu sliku koja prikazuje Crkvu kako Ωivi podßtapom jedinoga Pastira (Iv 10). Ipak u tome ima nijansa;

manje je rije√i o Kralju, Gospodarustada, a viße o Sinu BoΩjem kojisvojima objavljuje O√evu ljubav.Isusov govor preuzima ranijepodatke i produbljuje ih. Kao i uEzekielu (Ez 34,17), rije√ je o sudu(Iv 9,39). Izrael je sli√an iscrpljenimovcama (Ez 34,3), ßto su predane«lopovima i razbojnicima» (Iv10,1.10), rasprßene (Ez 34,5 sl. 12;Iv 10,12). Isus ih poput Jahve«izvodi van» i vodi «na dobru paßu»(Ez 34,10-14; Iv 10, 11. 3. 9. 16);tada ≈e one prepoznati Gospodina(Ez 34,15.30; Iv 10,15) koji ih jespasio (Ez 34,22; Iv 10,9). Onajjedini pastir koji je navijeßten (Ez34,23), kaΩe Isus, «to sam ja» (Iv10,11).Isus ide i dalje. On je jedini posred-nik, vrata kroz koja se prolazi kovcama (10,7) i izlazi na pasißta(10,9 sl). Samo on dijeli drugima

pastirsku vlast (usp. 21,15 sl); samo on daje Ωivot u punojslobodi dolaska i odlaska (usp. Br 27,17). Nov se Ωivotgradi na uzajamnom spoznavanju (spoznati) pastira i ovaca(10,3 sl. 14 sl), uzajamnoj ljubavi utemeljenoj na ljubavißto sjedinjuje Oca i Sina (14,20; 15,10; 17,8; sl. 18-23).Napokon, Isus je savrßen pastir, jer daje svoj Ωivot za ovce(10,15.17 sl); on nije samo «udaren» (Mt 26,31; Zah 13,7):on sam od sebe daje Ωivot (Iv 10,18); rasprßene ovce ßto ihon sabire od torova Izraelovih i od naroda (10,16; 11,52).Najzad, jedino stado, tako okupljeno, zauvijek je sjedinjenojer ga podrΩava svemogu≈a ljubav O√eva i jam√i mu vje√niΩivot (10,27-30).

2. Crkva i njeni pastiri. – Prema Ivanu, govor o Dobrompastiru zna√io bi po√etak Crkve: Isus prihva≈a ozdrav-ljenog slijepca od ro∂enja ßto su ga opaki glavari Izraelaistjerali iz zbornice. Petar, poslije Uskrsnu≈a, dobivaposlanje da pase cjelokupnu Crkvu (21,16). Drugi «pastiri»(Ef 4,11) imaju zada≈u da bdiju nad Crkvom: «starjeßine» i«nadglednici» (1 Pt 5,1 sl; Dj 20,28). Slijede≈i Gospodinovprimjer, oni moraju traΩiti izgubljene ovce (Mt 18,12 sl),bdjeti da ne do∂u proΩdrljivi vukovi koji ne≈e ßtedjeti stadai laΩni u√itelji ßto odvla√e u krivovjerje (Dj 20,28 sl). Ve≈ isam naziv «pastir» mora dozivati u svijest svojstva pastira idrΩanje Jahve u Starom Zavjetu; Novi Zavjet podsje≈a naneke njegove osobine; treba pasti BoΩju Crkvu poletnasrca, nesebi√no (usp. Ez 34,2 sl), postaju≈i uzorom stadu;onda ≈ete primiti nagradu od Vrhovnog pastira (1 Pt 5,3).

Iz Rje√nika biblijske teologije

ISUS DOBRI PASTIR

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz Mtice krßtenihU subotu 25. travnja na ve√ernjoj misi krßtena je Maja MarijaPhelan, k≈i Daniela Phelana i Ivke Star√evi≈. Roditeljima√estitke a novokrßtenici Maji Ωelimo uspjeßni rast u dobi imilosti.U nedjelju, 26. travnja na misi u 11 sati krßtenje je primio Mari-jan Mihaljevi≈, sin Marija Mihavljevi≈a i Ljubice Kova√. Uz√estitke roditeljima novokrßteniku Marijanu Ωelimo sretno djet-injstvo ispunjeno ljubavlju i brigom roditelja i rastom u dobi imilosti.

Iz Matice vjen√anihU subotu, 25. travnja sakrament Ωenidbe sklopili su u naßoj crkvizaru√nici Tome Íunjka i Danielle Cousins. Uz √estitke novojobitelji Ωelimo sretan zajedni√ki Ωivot i rast u uzajamnoj ljubavi.U subotu, 25. travnja skopili su crkvenu Ωenidbu Daniel Phelani Ivka Star√evi≈. ◊estitke i dobre Ωelje u zajedni√komobiteljskom Ωivotu.

Iz Matice umrlihU subotu, 25. travnja misom i sprovodnim obredima ispratilismo na vje√no po√ivalißte na groblje „Assumption" tijelo pre-minule Ωupljanke Anke Íprajc. Obitelji pokojnice iskrenakrß≈anska su≈ut, a pokojnici molimo dar uskrsnu≈a i vje√nogΩivota.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:Za crkvu:Stipe Íprajc- u spomen †Anke Íprajc . . . . . . . . . . . . . . . . . $130Mario i Ljubica Mihaljevi≈. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $200Slavko i Ivka Sablji≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100Za Caritas:Stipe Íprajc-za Zagreb u spomen † Anke Íprajc . . . . . . . . $720Za svaki vaß dar od srca hvala!

NU¸NIK – OGLEDALO KULTUREPoslovica kaΩe: ako Ωeliß vidjeti nivo ili razinu ne√ije kulture,dovoljno je pogledati kakav mu je nuΩnik (onima koji su zabo-ravili hrvatski ovdje takvu prostoriju zovu «washroom» ili toi-lette). I doista je teßko povjerovati u visok stupanj kulture onihkoji √esto svoj izmet ostavljaju pokraj ßkoljke ili pak √itavimrolama papira zatrpaju ßkoljku, a ima joß originalnih izvedbi ukorißtenju tih prostorija kao ßto je na primjer ukraßavanje zidova.Iz toga se da zaklju√iti da ni kod ku≈e nisu baß previße kulturni ukorißtenju nuΩnika, a to je samo indicija da ni u drugim stvarimane odska√u daleko. ◊ini se da bi za takve ljude bilo najbolje

rjeßenje ugraditi √u√avce, koji se lako mogu oprati mlazom vode,a to bi bilo na razini njihovog primitivizma koji su donijeli sasobom iz Domovine prije mnogo godina kad su ostavili √u√avcena javnim mjestima a kod ku≈e nisu ni imali nuΩnika s teku≈omvodom, osim moΩda poljski nuΩnik. Sa standardom koji im seovdje naglo popeo kulturno ponaßanje nije naßlo mjesta zauspinjanje, pa su zadovoljni svojim izvornim stanjem (osje≈ajuse kao doma). MoΩda bi bilo dobro uvesti video nadzor, a moΩdai ne bi, jer se kultura ne moΩe nametnuti na silu, nego: ili je imaili je nema. (Foto dokaz za sada ne prilaΩemo).

TKO JE DUÍEVNO ZDRAV? Danas se mnogi ljudi tuΩe na dußevne smetnje kao ßto su depre-sija, bezvoljnost i sli√no, a za to optuΩuju uglavnom stresni na√inΩivota, uΩurbanost, preoptere≈enost, brige i nevolje... Mnogiodlaze lije√nicima, osobito psihijatrima koji istraΩuju njihovostanje i pokußavaju ih izlije√iti ili im barem ublaΩiti teßko≈e idaju≈i im sedative koji usporavaju njihovo razmißljanje iaktivnosti. Proßle nedjelje gost u emisiji HRT „Nedjeljom u 2"bio je svjetski poznati psihijatar, ro∂en u Zagrebu gdje je ikratko vrijeme djelovao – prof. Norman Sartorius. Na pitanjevoditelja tko je dußevno zdrav, profesor je ponudio nekoliko jed-nostavnih definicija koje ≈e, nadam se, u danaßnje vrijeme svimavama biti zanimljive i korisne, pa sam ih zapisao i prenosimonako kako su izre√ene:

Zdrav je onaj kojemu se ne na∂u znakovi bolesti.

- onaj koji moΩe kompetentno vrßiti ono ßto se od njega o√ekuje u drußtvu: biti dobar otac/majka, raditi na nekomposlu, druΩiti se s ljudima oko sebe...

- √ovjek koji funkcionira bez obzira ßto u sebi proΩivljavastraßne doΩivljaje...

- √ovjek koji je uspio na≈i unutar sebe ravnoteΩu s onim ßto jeon sam i ravnoteΩu s ljudima koji ga okruΩuju.

Taj koncept zdravlja je vrlo vaΩan jer je stalna osobina √ovjeka ipomaΩe mu da u mnogo√emu prije∂e preko problema. Dußevnebolesti kao takve odlikuju se vrlo √esto poteßko≈ama u ocjenji-vanju toga ßto bi trebalo a ßto ne bi trebalo u√initi...

Iz konteksta se da zaklju√iti da mnogo toga ovisi o samom pojed-incu, kako je odgojen i kako pristupa stvarima, pa ako se nau√ionositi se s poteßko≈ama kroz Ωivot, to ≈e mu pomo≈i da ne«pukne» u Ωivotnoj realnosti. Ako se pak prepusti da ga Ωivotnosi poput vode (da sve moΩe „orderovati"), onda ne moΩe kon-trolirati svoje ponaßanje. A Bog u svemu tomu ima vaΩnu uloguonima koji ga trebaju dok joß nije puklo i dok nije kasno (to seovdje naziva „on time" a ne „expect delays").

Pripremio Josip Kos

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJA STRANA 7

Nedjelja, 3. svibnja u 9:30† Magdalena ÍMINTI˛† Anka ÍPRAJC† iz obitelji GRGURI˛ i

GRUBEÍI˛u 11:00 am. ¸upna

Ponedjeljak, 4. svibnja u 6:30p.m.† Margita KUMI˛† Jerko i RuΩa ÍOÍI˛

Utorak, 5. svibnja u 6:30 p.m.†

Srijeda, 6. svibnja u 6:30 p.m.† Valent BOGADI i Eva HALAR,

god.† Severino ÍABEC, god.

◊etvrtak, 7. svibnja u 6:30 p.m.†

Petak, 8. svibnja u 6:30 p.m. † Mijo MEDAK, god.- na nakanu Sv. Anti

Padovanskom- na nakanu Sv. Mariji Majci

BoΩjoj

RASPORED MISASubota, 9. svibnja u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛† Josip, Barbara i Mijo

JEZERINAC† Franca, Ivan i Dragutin

JEZERINAC† Terezija i Mihael HAGA i

Josip VARJA◊I˛† Barica i Petar RENDULI˛† Antun OZDANOVAC† Katarina MARKO◊† Milka i Franjo BU◊AR, god.† Mile MESI˛† Zdravko VAL◊I˛, Marko,

Pavica i Boris SMOJVER† Janja CUKINA† Jure RUKAVINA, god. i † iz

obitelji RUKAVINA i BROZOVI˛

† Dragica i Drago, god. CULE- na nakanu† Katarina TURKALJ† RuΩica ÍTIGLI˛

Nedjelja, 10. svibnja 2009 - 9:30 a.m.† Magdalena ÍMINTI˛† Ivan, Tomica, Joso i Vinka

KOÍTA- 11:00 am. – ¸upna

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,upißite ih najkasnije do srijede!

DANAS druga "Share life" kolekta za koju priloge moΩetestaviti u posebne koverte u klupama i predati prilikom redovi-tog skupljanja kolekte. Hvala!

VE◊ERAS u naßoj dvorani u 6:00 pm film mladog reΩiserahrvatskog podrijetla Jacka Bari≈a o generalu Gotovini. Na pro-jekciji ≈e biti nazo√an i reΩiser, a mo≈i ≈ete kupiti film naDVD-u. Ulaz $10. Prodaja ulaznica poslije misa i na ulazuprije projekcije.

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

10. svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

ISPRI◊AVAM SE √itateljima Vjesnika ßto je ova fotografija prvo-pri√esnika oko krstionice pogreßkom tiskare ispußtena u proßlombroju i umjesto nje ponovljena je fotografija sa stranice 5.

Josip Kos, Ωupnik

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario Gabrovec, Darko Brtan i Antun Belanu 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, ZvonimirJosipovi≈ i Drago Maradin

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈u 11:00 sati: Dragan Radi≈, Milan Mesi≈, Denis ¸mak iBoΩo ¸upan

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"3. svibnja 2009.

STRANA 28

Temelj demokratskoga sustava

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 18/2009, NEDJELJA 3. SVIBNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈Dok traje uΩurbana priprema za predstoje≈e lokalne i

podru√ne izbore, vaΩno je da se svi gra∂ani, a osobito katolici,podsjete na iznimnu vaΩnost lokalne samouprave za stvarnudemokratizaciju hrvatskoga drußtva i za po√etak lije√enjabolesnih pojava koje prije√e, katkad √ak onemogu≈avaju, stvarninapredak hrvatskoga drußtva i hrvatske drΩave kao cjeline.◊injenica da je na takvim izborima 2005. godine sudjelovaloprosje√no samo 28,5 posto osoba s pravom glasa, jasni je pokaza-telj da hrvatski gra∂ani, a o√ito tako i katolici, zapravo uop≈e nisusvjesni vaΩnosti i uloge lokalne samouprave kao »temelja svako-ga demokratskog sustava« - kako se doslovno navodi u Europskojpovelji o lokalnoj samoupravi. A kakvi su, i kakvi ≈e biti temeljihrvatskoga demokratskog sustava ne moΩe niti smije biti nevaΩnoni za kojega hrvatskog gra∂anina, a osobito ne za katolike koji supo svojoj vjeri suodgovorni za svijet u kojem Ωive.

Lokalnu samoupravu trebali bi neizmjerno viße poßtivati svigra∂ani, ali i svi vo∂e ili vodstva svih politi√kih stranaka, jersamo iz tog temelja moΩe izrasti stvarno demokratska Hrvatska.U svim manjim sredinama - a naΩalost ne i u ve≈im gradovima -gra∂ani, jer su pitanja i problemi o√evidni, na najizravniji na√instje√u osobno iskustvo stupnja (ne)razvijenosti demokracije usvojoj sredini. Na toj razini gra∂ani, ako su zainteresirani, moguimati i neposredan uvid u zada≈e, funkcioniranje i djelatnostlokalne uprave kao i posljedice toga upravljanja: bilo uspjehe biloneuspjehe. Budu≈i da su sadaßnji naraßtaji hrvatskoga drußtva joßuvijek u fazi u√enja i odgajanja za stvarnu demokraciju, posebnoje vaΩno da se temeljna demokratska na√ela ostvaruju upravo natoj lokalnoj razini. Naime, gra∂ani, koliko god bio razvijendemokratski sustav, ne mogu u tolikoj mjeri sudjelovati u uprav-ljanju javnim poslovima ni na kojoj drugoj razini koliko nalokalnoj. Upravo na lokalnoj razni gra∂ani mogu najizvrsnije ost-variti svoje pravo sudjelovanja u samoupravi, odnosno mogu nalokalnoj razini najneposrednije utjecati na upravljanje javnimposlovima. To sudjelovanje ostvaruje se neposrednim biranjempredstavni√kog tijela - op≈inskog, gradskog i Ωupanijskog vije≈a -naΩalost joß uvijek na temelju strana√kih, koalicijskih ili nezavis-nih lista, a prvi put u Republici Hrvatskoj i izravnim individual-iziranim biranjem na√elnika, gradona√elnika, Ωupana i njihovihzamjenika. Dok ≈e vije≈nici izabrani u novom sazivu, biloop≈inski bilo gradski ili Ωupanijski, i dalje ovisiti isklju√ivo ovodstvu svoje politi√ke stranke, na√elnici, gradona√elnici i Ωupaniimat ≈e neposrednim izborom osnaΩen osobni poloΩaj u odnosuna svoju stranku - ßto je dobro dok se god u Hrvatskoj previßenjeguje poslußnißtvo i dodvoravanje. Istodobno na√elnici,gradona√elnici i Ωupani imat ≈e prvi put odgovornost prema

onima koji su ih birali i koji ih mogu opozvati, a nestat ≈e iveoma bolesna pojava tzv. postizbornog trgovanja pri oblikova-nju ili rußenju izvrßne vlasti. Treba se tako∂er nadati da ≈e prestatiizvansustavna, ali odlu√uju≈a mo≈ pojedinih politi√kih, gospo-darskih, ideoloßkih ili drugih mo≈nika, o kojima se govori samo suha na uho, a koji u pojedinim sredinama de facto drΩe sve koncelokalne uprave. Ovogodißnji izravni izbor na√elnika,gradona√elnika, Ωupana i njihovih zamjenika mogao bi i trebao biistisnuti i tu nelegitimnu mo≈, makar pod cijenu gubitka i kojepovlastice za lokalnu zajednicu. Bolje je da lokalna zajednicaneßto svojim radom tek stekne pa bude slobodna, nego da dobijegotovo, ali da za to bude pod stalnim tutorstvom.

Pojava i uspjesi nezavisnih lista na dosadaßnjim lokalnimizborima tako∂er su dragocjen doprinos demokratizaciji, za kojuje prvi uvjet raskrinkavanje svih oblika partitokracije. Parti-tokracija - oblik vladanja u kojem izglede za bolja i vaΩnija pa ibolje pla≈ena radna mjesta u ßirokom spektru drußtvenih i javnihdjelatnosti, kao ßto su neko≈ imali √lanovi ili simpatizeri Partije,danas imaju isklju√ivo √lanovi ili simpatizeri postoje≈ih politi√kihstranaka koje su na vlasti, bilo na nacionalnoj bilo na lokalnoj - usuvremenom hrvatskom drußtvu vidljiva je na svim razinama, anajuo√ljivija i najprepoznatljivija upravo na lokalnoj razini.Budu≈i da partitokracija uvijek uklju√uje odre∂eni obrazac moral-no-politi√ke podobnosti i poslußnißtva, jasno je da je upravo onasve prepoznatljivija zapreka stvarne demokratizacije hrvatskogadrußtva. Na lokalnoj razini najlakße je ne samo prepoznati posto-janje partitokracije, nego ju je najlakße i najefikasnije suzbiti - jerse ljudi me∂u sobom poznaju te znaju tko je negdje namjeßten jerje spreman i kompetentan za to odre∂eno radno mjesto, a tko jenagra∂en za svoju podobnost i poslußnißtvo, simpatije ili kakvudrugu vezu s onima na vlasti. Suvremeni mediji na lokalnoj razi-ni, a √esto i usmena predaja, mogu bitno pomo≈i lije√enjuhrvatskoga drußtva od tih oblika partitotkracije. Doista je vrijemeda svi strana√ki √elnici uvide da u Hrvatskoj ne moΩe biti stvarnedemokracije ako se u drußtvu moΩe napredovati samo po simpa-tizerstvu ili podobnosti strankama. Je li za one sposobne, stru√ne inepristrane bitna razlika ßto se danas ne traΩi vjernost ili podob-nost tek jednoj nego nekoj od viße politi√kih stranaka? Lokalnusamoupravu trebali bi neizmjerno viße poßtivati svi gra∂ani, ali isvi vo∂e ili vodstva svih politi√kih stranaka te sve √initi da se natoj razini ostvari zdrav demokratski sustav, jer samo iz tog teme-lja moΩe izrasti stvarno demokratska Hrvatska. Ovogodißnjiizbori u tom smislu pruΩaju dosad u Hrvatskoj nevi∂enemogu≈nosti pa je doista bitno da se gra∂ani, osobito katolici,dobro pripreme, upoznaju kandidate i onda odazovu na te izbore.

Page 1-5 & MAY 3, 2009 6.pdfPage 1-5 & MAY 3, 2009 1.pdfPage 1-5 & MAY 3, 2009 2.pdfPage 1-5 & MAY 3, 2009 3.pdfPage 1-5 & MAY 3, 2009 4.pdfToronto May 3, 2009 1.pdfToronto May 3, 2009 2.pdfPage 1-5 & MAY 3, 2009 5.pdf