DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2016. svibnja 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga

UZAÍAͲE GOSPODINA NAÍEGA ISUSA KRISTA

SVE˛ENI◊KA GODINA

19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

„O√e, ho≈u

da i oni koje si

mi dao budu

gdje sam ja,

da i oni budu

sa mnom:

da gledaju

moju slavu,

slavu koju si

mi dao jer si

me ljubio

prije postanka

svijeta".

(Iv 17, 24)

SEDMA USKRSNA NEDJELJA-2010 C

ULAZNA PJESMA: Galilejci, ßto stojite i gledate u

nebo? Ovaj Isus, kao ßto ste ga vidjeli da odlazi u nebo, isto

≈e tako do≈i, aleluja.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i BoΩe, obdari nas

svetom radoß≈u i zahvalom: Kristovo uzaßaß≈e i naße je uza-

ßaß≈e, jer smo u nadi svi pozvani u slavu, kamo je pred nama

ußao Krist, naßa Glava. Koji s tobom.

◊ITANJE DJELA APOSTOLSKIH (Dj 1, 1-11):Prvu sam knjigu, Teofile, sastavio, o svemu ßto je Isus √inio i

u√io do dana kad je uznesen poßto je dao upute apostolima

koje je izabrao po Duhu Svetom. Njima je poslije svoje muke

mnogim dokazima pokazao da je Ωiv, √etrdeset im se dana

ukazivao i govorio o kraljevstvu BoΩjem.

I dok je jednom s njima blagovao, zapovijedi im da

ne napußtaju Jeruzalema, nego neka √ekaju Obe≈anje O√evo,

»koje √uste od mene: Ivan je krstio vodom, a vi ≈ete naskoro

nakon ovih dana biti krßteni Duhom Svetim.«

Nato ga sabrani upitaße: »Gospodine, ho≈eß li u ovo

vrijeme Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo?« On im odgov-

ori: »Nije vaße znati vremena i zgode koje je Otac podredio

svojoj vlasti. Nego primit ≈ete snagu Duha Svetoga koji ≈e

si≈i na vas i bit ≈ete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i

Samariji i sve do kraja zemlje.«

Kada to re√e, bi uzdignut njima nao√igled i oblak ga

ote njihovim o√ima.

I dok su netremice gledali kako on odlazi u nebo, gle,

dva √ovjeka stadoße kraj njih u bijeloj odje≈i i rekoße im:

»Galilejci, ßto stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od

vas uznesen na nebo isto ≈e tako do≈i kao ßto ste vidjeli da

odlazi na nebo.«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 47 (46), 2-3. 6-7. 8-9)Uzlazi Bog uz klicanje, Gospodin uza zvuke trublje!

...................................................................................................

Narodi svi, pljeß≈ite rukama, kli√ite Bogu glasom radosnim.

Jer Gospodin je to – svevißnji, straßan, kralj velik nad

zemljom svom.

...................................................................................................

Uzlazi Bog uz klicanje, Gospodin uza zvuke trublje. Pjevajte

Bogu, pjevajte, pjevajte kralju naßemu, pjevajte!

...................................................................................................

Jer on je kralj nad zemljom svom, pjevajte Bogu, pjeva√i

vrsni! Bog kraljuje nad narodima, stoluje Bog na

svetom prijestolju.

...................................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 1, 17-23): Bra≈o! Bog

Gospodina naßega Isusa Krista, Otac Slave, dao vam Duha

mudrosti i objave kojom ≈ete ga spoznati; prosvijetlio vam o√i

srca te upoznate koje li nade u pozivu njegovu, koje li bogate

slave u baßtini njegovoj me∂u svetima i koje li prekomjerne

veli√ine u mo≈i njegovoj prema nama koji vjerujemo: ona je

primjerena djelotvornosti sile i snage njegove koju na djelu

pokaza u Kristu, kad ga uskrisi od mrtvih i posjede sebi

zdesna na nebesima iznad svakog Vrhovnißtva i Vlasti i Mo≈i

i Gospodstva i svakog imena imenovana ne samo na ovom

svijetu nego i u budu≈em. Sve mu podloΩi pod noge, a njega

postavi – nad svime – Glavom Crkvi, koja je Tijelo njegovo,

punina Onoga koji sve u svima ispunja.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Po∂ite i u√inite

mojim u√enicima sve narode, govori Gospodin; ja sam s vama

u sve dane – do svrßetka svijeta.

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI (Lk24, 46-53): U ono vrijeme: Re√e Isus svojim u√enicima:

»Ovako je pisano: ‘Krist ≈e trpjeti i tre≈i dan ustati od mrtvih,

i u njegovo ≈e se ime propovijedati obra≈enje na otpußtanje

grijeha po svim narodima, po√evßi od Jeruzalema’. Vi ste

tomu svjedoci. I evo, ja ßaljem na vas Obe≈anje Oca svojega.

Ostanite zato u gradu, dok se ne obu√ete u Silu odozgor.«

Zatim ih izvede do Betanije, podiΩe ruke pa ih

blagoslovi. I dok ih blagoslivljaße, rasta se od njih i uznesen

bi na nebo. Oni mu se nice poklone pa se s velikom radosti

vrate u Jeruzalem te sve vrijeme u Hramu blagoslivljahu

Boga.

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Prinosimo ti, Gospodine,

ovu Ωrtvu o √asnom uzaßaß≈u tvoga Sina. Podaj, molimo te, da

se po ovoj svetoj razmjeni darova i mi vinemo put nebesa. Po

Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Evo, ja sam s vama u sve

dane do svrßetka svijeta, aleluja!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni

BoΩe, ti nam ve≈ ovdje na zemlji dajeß udjela u nebeskom

slavlju. Upravi, molimo te, krß≈anska srca k nebu, gdje Krist

kao prvi √ovjek sjedi tebi s desna. Koji Ωivi.

UZAÍAͲE GOSPODINA NAÍEGA ISUSA KRISTA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJA STRANA 3

◊etrdeset dana nakon Uskrsa proslavili smo

blagdan Uzaßaß≈e Gospodinovo na nebo ili

Spasovo, odnosno proslavili smo Isusov

povratak k svome Ocu u nebesku slavu, gdje je

sjeo Njemu s desne. Tu √injenicu posvjedo√io

nam je i sam sv. Stjepan u svom vi∂enju dok je

umirao, koji re√e: „Evo vidim nebesa otvorena i

Sina ◊ovje√jega gdje stoji zdesna Bogu"! Svo-

jim odlaskom u nebesku slavu Isus viße nije bio

na vidljiv na√in prisutan me∂u svojim u√enici-

ma. Tako i mi u crkvi nakon blagdana Uzaßaß≈a

gasimo uskrsnu svije≈u koja nas je kroz √etrde-

set dana podsje≈ala na Uskrslog Gospodina. A

Isus u danaßnjem evan∂elju moli: „O√e, ho≈u da

i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da gledaju

moju slavu…"!

A biti zajedno s Isusom zna√i biti u nebu. Tu istinu naße vjere

obi√no tuma√imo svojoj djeci. Kada nas pitaju a gdje je otißla

baka ili djeda ili naΩalost mama ili tata koji su doΩivjeli smrt,

koju oni joß ne mogu shvatiti. Onda im kaΩemo da su oni sada na

nebu zajedno s Isusom. No, nakon takvog naßeg odgovora,

obi√no slijedi pitanje: A gdje je to nebo? I ve≈ nekako spontano

diΩemo svoj pogled i prst prema gore. Takvim tuma√enjem ipak

nismo u potpunosti u pravu, jer nebo je tamo gdje je Isus. A svo-

jim Uzaßaß≈em na nebo Isus je na nov na√in s nama u sve dane

do svrßetka svijeta. Ostaje na nov na√in s nama na ovoj zemlji, u

naßem svakodnevnom Ωivotu. Zato je i bilo dano upozorenje

svjedocima Uzaßaß≈a: Íto gledate u nebo? Gledajte oko sebe. Jer

je ovaj svijet od sada oboga≈en novom Isusovom prisutnoß≈u,

njegovom ljubavlju, njegovim spasenjem koje je ostvario svo-

jom mukom, smr≈u i uskrsnu≈em. Isus sada treba nas, da po

nama drugi osjete njegovu prisutnost, mi smo sada ti koji

umjesto Isusa postajemo vidljivi znak BoΩje blizine u ovome

svijetu. Prema tome Isusovo Uzaßaß≈e je za nas poziv, da treba

neßto u√initi ve≈ ovdje na zemlji da bismo postigli vje√nu slavu,

gdje Krist sjedi s desne Ocu.

Ali ßto god bismo Ωeljeli re≈i o nebu ili BoΩjoj slavi bila bi to

samo sitnica u odnosu na njegovu stvarnost. Ono ßto sigurno

znamo i o √emu moΩemo govoriti, a to je da je vje√no prebiva-

lißte pripremljeno za nas. Ne znamo sa sigurnoß≈u, gdje se nebo

nalazi i kako ono izgleda, ali znamo da ga moΩemo posti≈i. Ono

je otvoreno za nas, ono nam je ponu∂eno, ali na nama ostaje da li

≈emo biti dostojni stanovnici vje√ne slave ili neba.

Naß pogled mora biti uvijek okrenut prema gore, prema nebu,

gdje Krist sjedi s desne Ocu, da bismo i mi jednom doßli u nebo

gdje nas on √eka. Ali isto tako naß pogled treba biti usmjeren i

prema zemlji. Zemlja je dar neba i taj dar mi trebamo koristiti da

bismo zadobili mjesto u nebu. Mi ovdje na zemlji trebamo

ispuniti svoju zada≈u koju je svatko od nas od Boga primio. Sam

Isus bio je poslan na zemlju da ispuni volju O√evu, na zemlju je

bio poslan i tu je trebao ispuniti svoju zada≈u. Prije svoga Uza-

ßaß≈a na nebo, Isus je svojim apostolima dao odre∂enu zada≈u

koju su trebali ispuniti kada on ne≈e biti viße s njima u ljudskom

tijelu. I svaki od nas ima svoju odre∂enu zada≈u ovdje na zemlji.

To su naße odre∂ene obaveze i duΩnosti, preko kojih svjedo√imo

ljubav BoΩju ovdje na zemlji. I kada god ispunjavamo savjesno

svoju zada≈u, uvijek vrßimo volju BoΩju. Isus je bio rekao dok je

bio na zemlji u ljudskom tijelu da ne≈e u≈i u Kraljevstvo BoΩje

onaj koji samo govori: Gospodine, Gospodine,

nego onaj koji vrßi volju BoΩju.

Tako je volja BoΩja svjedo√iti ljubav preko onih

najpotrebnijih. I svako naße dobro djelo, pogled

je prema nebu, jer je to volja BoΩja. Zato svoje

nebo treba zapo√eti graditi ve≈ ovdje na zemlji,

a ne √ekati skrßtenih ruku. Treba se latiti posla

da ve≈ ovdje na zemlji izgradimo svoje vlastito

uzaßaß≈e na nebo. Svoje spasenje, svoje uza-

ßaß≈e na nebo, gdje Krist sjedi s desne Ocu,

moΩemo posti≈i samo preko djela ljubavi na

mjestu koje nam je Bog odredio i preko ljudi s

kojima Ωivimo.

Postoji jedna pri√a o dva monaha, redovnika,

koji su u jednoj knjizi pro√itali, da se negdje na

zemlji nalazi mjesto, gdje se nebo i zemlja

susre≈u. Pro√itali su da treba samo pokucati na vrata, koja ≈e se

otvoriti i vidjet ≈e Boga. Uputili su se traΩiti to mjesto te su

odlu√ili da se ne≈e vratiti u svoj samostan dok ga ne na∂u. U

potrazi proßli su zemlju i kona√no pronaßli Ωeljeno mjesto.

Pokucali su na vrata i sa strahopoßtovanjem √ekali dolazak

Boga. No, bili su veoma iznena∂eni kad su vidjeli da se nalaze u

svom samostanu. I shvatili su da se nebo i zemlja susre≈u na

onom mjestu koje nam je Bog odredio.

Iz ove pri√e i mi moΩemo izvu≈i pouku da naße spasenje, naße

uzaßaß≈e zapo√inje na mjestu koje nam je Bog odredio. A ono se

moΩe ostvariti u tolikoj mjeri koliko smo se na tom mjestu koje

nam je Bog odredio oznojili √ine≈i dobro drugima, koliko smo

se zalagali za istinu, kolikim smo Ωarom ljubili.

Sje≈am se da je u starom Katekizmu bilo jedno pitanje, koje je

glasilo: Zbog √ega smo na zemlji? I taj stari Katekizam daje

ovakav odgovor: ◊ovjek Ωivi na zemlji da stigne u nebo! To

zna√i da je zemlja sredstvo po kojem nam je sti≈i u nebo. A ßto

zna√i sti≈i u nebo? Kada se rodi dijete obi√no kaΩemo: ono je

dar neba. Kada na ulici darujemo siromaha, tog trenutka mi

postajemo za njega dar neba. Kada nam netko u pravi trenutak

prisko√i u pomo≈, obi√no kaΩemo: samo te je nebo poslalo. Eto,

tako nam je i zemlja dar neba, da nas dovede do neba. A Isusova

je Ωelja, kako smo √uli u danaßnjem evan∂elju, da i mi budemo,

gdje je i on, u njegovoj slavi, ali puninu te vje√ne slave moΩemo

posti≈i samo preko zemlje, samo na ovoj zemlji moΩemo isko-

vati puninu Ωivota u nebu. I sam Isus je doßao na zemlju da bi

uzaßao na nebo, gdje je oduvijek bio, ali njegovo nebo nije samo

gore, ono je i ovdje me∂u nama prisutno. Tako i molimo u

molitvi O√e naß: „Do∂i Kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako

na nebu, tako i na zemlji"!

A Katekizam Katoli√ke Crkve nas u√i: „Taj savrßeni Ωivot, to

zajednißtvo Ωivota ljubavi s Presvetim Trojstvom, s Djevicom

Marijom, an∂elima i svim blaΩenicima zove se nebo. Nebo je

√ovjekov krajnji cilj i ostvarenje njegovih najdubljih Ωelja, stanje

najve≈e i kona√ne sre≈e". I Katekizam nastavlja: „svojoj

nebeskoj proslavi Krist pridruΩuje one koji su u njega vjerovali i

ostali vjerni njegovoj volji. Nebo je blaΩena zajednica svih koji

su njemu savrßeno pritjelovljeni". A apostol Pavao ovako to

izraΩava: „Íto oko nije vidjelo, i uho ne √u, i srce √ovje√je ne

u∂e, to pripravi Bog onima koji ga ljube". Stoga se isplati ljubiti

Boga ovdje na zemlji.

Pripravio: Fr Ivica Reparinac, Ωupnik

Biti stanovnik neba, gdje Krist sjedi s desne Ocu.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJASTRANA 4

Nastavak iz proßlog broja

REÎENJE ÎAKONA - "ZA SLU¸ENJE"

1569 "Na niΩem stupnju hijerarhije stoje ∂akoni, na koje se

polaΩu ruke 'ne za sve≈enißtvo, nego za sluΩenje'". Na re∂enju

∂akona ruke polaΩe jedino biskup, ozna√uju≈i tako da je ∂akon

posebno pridruΩen biskupu u izvrßavanju svoje "diakonije".

1570 Djakoni na osobit na√in sudjeluju u Kristovu poslanju i

milosti. Sakrament reda utiskuje im biljeg koji se ne moΩe

izbrisati i koji ih suobli√uje s Kristom koji je postao "∂akon", tj.

posluΩitelj svih.

Izme∂u ostaloga duΩnost je ∂akona pomagati biskupu i prezbi-

terima u slavljenju boΩanskih otajstava, osobito euharistije,

dijeliti euharistiju, prisustvovati Ωenidbi i blagoslivljati je, navi-

jeßtati evan∂elje i propovijedati, voditi sprovode i posvetiti se

razli√itim sluΩbama krß≈anske ljubavi.

1571 Poslije Drugog vatikanskog sabora latinska je Crkva opet

uspostavila ∂akonat "kao poseban i trajan hijerarhijski stupanj",

dok ga je isto√na Crkva trajno sa√uvala. Trajni ∂akonat, koji

moΩe biti podijeljen oΩenjenim mußkarcima, vaΩno je

oboga≈enje za poslanje Crkve. Zaista je prikladno i korisno da se

muΩevi koji vrße ∂akonsku sluΩbu u Crkvi, bilo u liturgijskom i

pastoralnom Ωivotu, bilo u socijalnim ili karitativnim djelima,

oja√aju "polaganjem ruku, predanim ve≈ od apostolskog vreme-

na, i tjeßnje poveΩu s oltarom da po sakramentalnoj milosti

∂akonata uspjeßnije izvrße svoju sluΩbu".

SLAVLJENJE SAKRAMENTA

1572 Re∂enje biskupa, prezbitera i ∂akona, s obzirom na vaΩnost

za Ωivot partikularne Crkve, traΩi sudjelovanje ßto je mogu≈e

ve≈eg broja vjernika. Re∂enje ≈e biti po mogu≈nosti nedjeljom i

u katedrali, sa sve√anoß≈u koja se dolikuje toj okolnosti. Sva tri

re∂enja, biskupsko, prezbitersko i ∂akonsko, imaju isti oblik.

Mjesto im je u euharistijskoj liturgiji.

1573 Bitni je √in sakramenta Reda, za sva tri stupnja, biskupovo

polaganje ruku na glavu re∂enika uz posebnu posvetnu molitvu

kojom se od Boga traΩi izlijevanje Duha Svetoga i njegovih

darova prikladnih za sluΩbu za koju se kandidat redi.

1574 Kao u svim sakramenatima, i ovdje prate slavlje pridodani

obredi. Iako su ti obredi vrlo razli√iti u pojedinim liturgijskim

predajama, zajedni√ko im je svojstvo da izraΩavaju raznolike

vidove sakramentalne milosti. Tako, u latinskom obredu, uvodni

obredi - predstavljanje i izbor re∂enika, biskupov nagovor, ispiti-

vanje re∂enika, litanije svih svetih - potvr∂uju da je izbor kandi-

data izvrßen prema obi√aju Crkve i pripravljaju za sve√ani √in

posvete. Slijede drugi obredi koji izraΩavaju i simboli√no

dovrßuju netom ispunjeno otajstvo: to su za biskupa i prezbitera

pomazanje krizmom ßto je znak posebnog pomazanja Duha Sve-

toga koji njihovu sluΩbu √ini plodnom; predaja knjige evan∂elja,

prstena, mitre i pastirskog ßtapa biskupu u znak njegova apostol-

skog poslanja da navijeßta rije√ BoΩju, njegove vjernosti Crkvi,

Kristovoj zaru√nici, njegove sluΩbe pastira Kristova stada;

prezbiteru pruΩanje plitice i kaleΩa, "dara svetoga naroda", a on

je pozvan da ga prinosi Bogu; pruΩanje knjige evan∂elja ∂akonu

koji je primio poslanje navijeßtanja Kristova evan∂elja.

TKO MO¸E PODIJELITI OVAJ SAKRAMENT?

1575 Krist je izabrao apostole i u√inio ih dionicima svoga

poslanja i svoje vlasti. Uzdignut o desnu O√evu, on ne napußta

svoga stada ve≈ ga po svetim apostolima trajno ßtiti i √uva; on

joß uvijek upravlja Crkvom po onim istim pastirima koji danas

nastavljaju njegovo djelo. Krist dakle "dade" jedne za apostole,

druge za pastire. On nastavlja djelovati po biskupima.

1576 Budu≈i da je sakrament Reda sakrament apostolske sluΩbe,

duΩnost je biskupa kao apostolskih nasljednika prenositi

"duhovni dar", "mladi≈e iz apostolskog sjemena". Biskupi va-

ljano zare∂eni, tj. oni koji su u nizu apostolskog naslje∂a, va-

ljano podjeljuju tri stupnja sakramenta reda.

TKO MO¸E PRIMITI OVAJ SAKRAMENT?

1577 "Sveto re∂enje valjano prima samo krßteni mußkarac".

Gospodin Isus izabrao je mußkarce (viri) za zbor dvanaestorice

apostola, a jednako su tako √inili i apostoli pri izboru svojih

suradnika koji su ih naslijedili u sluΩbi. Zbor biskupa, kojima su

prezbiteri pridruΩeni u sve≈enißtvu, uprisutnjuje i posadaßnjuje

zbor dvanaestorice. Crkva se smatra vezanom tim Gospodi-

novim izborom. Upravo zato re∂enje Ωena nije mogu≈e.

1578 Nitko nema pravo na primanje sakramenta reda. Naime,

nitko sam sebi ne prisvaja tu sluΩbu, nego ga Bog poziva. Tko

smatra da prepoznaje znakove BoΩjega poziva za sveti red, mora

svoju Ωelju ponizno podloΩiti crkvenoj vlasti, kojoj pripada i

odgovornost i pravo da nekoga pozove na primanje redova. Kao

svaka milost, i ovaj sakrament moΩe biti primljen samo kao

nezasluΩen dar.

1579 Svi zare∂eni sluΩbenici u latinskoj Crkvi, izuzevßi stalne

∂akone, izabiru se redovito me∂u neoΩenjenim vjernicima

mußkarcima koji imaju Ωelju obdrΩavati celibat "radi kraljevstva

nebeskoga" (Mt 19,12). Pozvani da se nepodijeljena srca

posvete Bogu i "onome ßto se na nj odnosi", oni se potpuno

predaju Bogu i ljudima. Celibat je znak toga novog Ωivota kome

se posve≈uje sluΩbenik Crkve; prihva≈aju≈i celibat radosna srca,

postaju znak budu≈eg svijeta.

1580 U isto√nim je Crkvama, ve≈ stolje≈ima, druk√ija praksa:

dok se biskupi izabiru isklju√ivo me∂u neoΩenjenima, za

prezbitere i ∂akone mogu se rediti i oΩenjeni. Takva se praksa

dugo vremena smatra zakonitom; ti prezbiteri plodonosno vrße

sluΩbu u svojim zajednicama. Uostalom, isto√ne Crkve vrlo

cijene celibat prezbitera, i mnogi ga prezbiteri slobodno izabiru,

radi kraljevstva nebeskoga. I na Istoku i na Zapadu, onaj tko je

primio sakrament Reda viße se ne moΩe Ωeniti.

nastavlja se

SVE˛ENIK I SVE˛ENI◊KA GODINAAutor Dr. don Ante Mateljan

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJA STRANA 5

NOVI „PROPERTY MANAGER" ¸UPNOG PARKA FR KAMBERCROMMUNITY SERVICES CORP.

Sa zadovoljstvom obavjeßtavamo sve √lanove hrvatskih Ωupa Naße Gospe kraljice Hrvata u Toronto-u iHrvatskih mu√enika u Mississauga-i, da je nakon objavljenog natje√aja i provedenih razgovora s prijavljenimkandidatima odabran za poziciju „property manager-a" najozbiljniji kandidat, dobrovoljna organizacija podimenom: CROmmunity Services Corp.

◊lanovi ove dobrovoljne organizacije su: g∂a. Marina ◊oti≈ (√lan Ωupe Mississauga), g∂a. Ljuba Îur∂evi≈(√lan Ωupe Mississauga), g∂ica Marija Mandi≈ (√lan Ωupe Toronto), i g∂a. Olga Tusan-Kalac (√lanfranjeva√kog centra Norval). ◊lanice ove dobrovoljne organizacije odlikuju se velikim iskustvom u financija-ma, pravu, gra∂evinarstvu i gospodarstvu.

Dobrovoljna organizacija CROmmunity Services Corp. Ωeli naß Ωupni park Fr Kamber u√initi sredißnjimmjestom okupljanja svih Hrvata ovog dijela Ontaria, te uz pomo≈ drugih hrvatskih organizacija unijeti u parknove programe i sadrΩaje koji ≈e biti na korist svim generacijama naße hrvatske zajednice.

Zajedni√ka Ωelja Ωupnog odbora park Fr Kamber i ove dobrovoljne organizacije jest da u ßto kra≈em rokuobnovimo sadrΩaje u parku kao ßto su igralißta, bazen i prostor oko bazena, kapelica itd., te organizirati razneprograme za djecu i starije osobe. Kako je inventar u parku Fr Kamber u dosta loßem stanju bit ≈e potrebnouloΩiti puno materijalnih sredstava. Nadamo se da ≈emo u tome uspjeti uz pomo≈ dobrovoljnih akcija i pro-jekata o kojima ≈emo Vas naknadno obavjeßtavati.

Dobrovoljna organizacija CROmmunity Services Corp. priprema i svoju web stranicu www.cropark.com nakojoj ≈ete mo≈i na≈i viße detalja o naßim planovima i akcijama, te uvijek su dobrodoßli i Vaßi prijedlozi kojemoΩete slati na e-mail adresu: info@cropark.com.

Park se moΩe rezervirati preko e-maila: booking@cropark.com ili na brojeve telefona: (416) 629-8303 (Mari-na ◊oti≈), (416) 803-2759 (Ante ◊oti≈) ili u park: (905) 826-1820.

Kao Ωupni odbor Fr Kamber Ωelimo puno uspjeha naßem novom „property manager-u" parka Fr Kamber snadom u dobru zajedni√ku suradnju na dobrobit svih √lanova naßih hrvatskih Ωupa.

Sve √lanove naßih hrvatskih Ωupa pozivamo na sluΩbeno otvorenje parka Fr Kamber koje ≈e biti 6. lipnja2010. godine svetom Misom u 11:00 sati.

◊lanovi Ωupnog odbora Fr Kamber: U ime Ωupe Toronto: Fr Josip Kos, gosp. Joe Grbac i g∂a. Cathy HorvatinU ime Ωupe Mississauga: Fr Ivica Reparinac, g∂a. Mary Vrbos i g∂a. Dubravka Balaban

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz knjige krßtenihU nedjelju, 9. svibnja krßten je Luka Kristijan O¸ANI˛, sin

Nikole OΩani≈a i Sandy Grguri≈. ◊estitke roditeljima, a Luki

Kristijanu Ωelimo sretan i uspjeßan rast u dobi i milosti.

Blago milosrdnima; jer oni ≈e posti≈i milosr∂e! Blago √istimasrcem; jer oni ≈e Boga gledati! Mt. 5:7-8.U nedjelju 2. svibnja 2010. preminuo je u Torontu u 28. godini

Ωivota Christopher Lewis, sin Verice (ro∂. Bubrin) i RobertaLewis, i unuk naßih Ωupljana g. Ludvika i Margite Bubrin.Mladi Christopher otpra≈en je na vje√ni po√inak 6. svibnja 2010.

Sv. Misa za pokoj duße preminulog biti ≈e prikazana u utorak

18. svibnja 2010. u naßoj crkvi u Torontu u 6:30 uve√er. Pri-

jatelji obitelji Bubrin i Lewis pozvani su da im se pridruΩe na

misnom slavlju te da se zajedno pomole za pokoj duße njihovog

unuka i sina.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuKristina i Bolto Kutnjak - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $250

Mate Pavlovi≈ - za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Nikola i Sandy OΩani≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $200

Za CaritasSuzana Pozai≈ - za Antu Marketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Mate Pavlovi≈ - za Hrvatski Caritas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

John Danijel Zduni≈ - za crkvu na Udbini . . . . . . . . . . . . . . $500

Ana Razumi≈ - za Antu Marketa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

¸upno vije≈e ima sastanak u petak, 21. svibnja u 7:00 pm(nakon mise). Molim sve √lanove Vije≈a da se odazovu na sas-

tanak radi dogovora i organiziranja prvog piknika – otvorenja

Parka.

Danas je zadnji rok za uplatu sponzorstva za Hrvatske grbove

na krovu Ωupne ku≈e.

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI

06. lipnja – otvorenje Parka

30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera

18. srpnja – hodo√aß≈e u Midland

15. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe

05. rujna – Mala Gospa

17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

PRIVATNO I ZAJEDNI◊KO

ProΩimanje privatnoga i zajedni√koga prisutno je u mnogim

sferama Ωivota: od obitelji, preko pojedinih zajednica do

sveukupnoga drußtva. To proΩimanje moΩe biti oboga≈enje, a

moΩe biti i teret, ovisno o afinitetu pojedinaca da prepoznaju

uklapanje privatnoga u zajedni√ko, ili pak Ωele nametnuti svoje

vlastite prohtjeve koji su ponekad nespojivi s objektivnim vrijed-

nostima, ukoliko se u ovom drußtvu moΩe uop≈e govoriti o

objektivnom. Naime, drußtvo u kojem Ωivimo bazira se na ponu-

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJA STRANA 7

Nedjelja, 16. svibnja u 9:30a.m.† Mirjana HARMI˛

† Ivan ROGI˛

11:00 a.m. - ¸upna misa

Ponedjeljak, 17. svibnja u 6:30p.m.† Ljubo BILI˛, god.

- na √ast sv. Duhu

Utorak, 18. svibnja u 6:30 p.m.† Ivan KARLOV◊EC

† Ante NEJASMI˛

† Christopher LEWIS

Srijeda, 19. svibnja u 6:30 p.m.- za zdravlje obitelji

BIJUKOVI˛

◊etvrtak, 20. svibnja u 6:30p.m.†

RASPORED MISA

Petak, 21. svibnja u 6:30 p.m.- za zdravlje Marije GALINEC

Subota, 22. svibnja u 6:00p.m.† Ivan MATI˛

† Boßko VUKÍEVI˛ i

Mario i Zorka PATRK, god.

† Franjo ROBI˛, god. i † iz

obitelji

† iz obitelji PRENC

† iz obitelji PETRANOVI˛

† Kata MILKOVI˛

† Mißko Josip, i Stanko

BILJAN

† Veronika GORUP-RO¸I˛

† Ana i obitelji KOBALI

† Christopher LEWIS

Nedjelja, 23. svibnja u 9:30a.m.† Mile MESI˛

† Mara ◊ILI˛

11:00 a.m. - ¸upna misa

di privatnosti u koju reklamama Ωele ugurati ponude u kojima su

prisutni uglavnom materijalni interesi profita i zarade. Tako su

poznate agresivne ponude brze hrane (fast food) koja nema

kvalitete, ali osloba∂a ljude od posla pripremanja, ali ih lißava i

zajedni√kog sjedanja za stol i obiteljskog druΩenja (pretvara

ljude u samce, ovisnike o ponudi na trΩißtu). Tako postaje u

obitelji vaΩno da u hladnjaku uvijek ima ßto za jesti, da svaki

fizi√ki √lan obitelji moΩe zadovoljiti svoju fizioloßku potrebu za

hranom neovisno o drugim √lanovima, jer se ionako ne vi∂aju,

osim moΩda kad djecu treba spremiti u ßkolu, ili nave√er, kad

treba vidjeti jesu li svi na broju prije spavanja. Znam da se ovo

ne≈e svidjeti zagovornicima privatnosti koji ≈e mi odgovoriti ßto

me se ti√e njihov privatni Ωivot. Ipak, privatno nije oslobo∂eno

prosudbe prema temeljnim ljudskim i krß≈anskim vrednotama,

pa za pripadnike Crkve nije svejedno Ωivi li netko u krß≈anskom

braku ili u divljoj vanbra√noj zajednici ßto je samo jedan o

mnogih o√itih primjera nesklada izme∂u privatnoga i

zajedni√koga.

Dobro doßla je inicijativa vjernika kojom Ωele pokazati suodgov-

ornost za zajedni√ki prostor. Ipak, doga∂a se nerijetko da pojedi-

ni √lanovi svoje Ωelje name≈u i u zajednici, koja obi√no ima

svoje ustaljene vrijednosti i praksu. Navest ≈u neke pojave:

donoßenje umjetnog cvije≈a u crkvu, postavljanje vlastitih

svije≈a sa slikama svetaca, dok su tamo ponu∂ene svije≈e bez

ki√a i ßarenila, davanje novaca s narudΩbom da se kupi ovo ili

ono, ßto se ne uklapa u praksu pojedine zajednice, dodavanje

slavlju sakramenata, osobito vjen√anja, pojedinih obi√aja koji se

ne uklapaju u sluΩbeni obred (na primjer svije≈e, lukovi stalci za

cvije≈e koji skrivaju i sve≈enika i oltar i sl.). Dakako, da Crkva

nije protiv privatnih poboΩnosti, ali u Crkvi mora biti prisutna

komunikacija, i nitko ne moΩe na svoju ruku bez pitanja i

dogovora nametati neke svoje igra√ke, bile one i poboΩne

prirode. To moΩe √initi u svojem domu, ali ne i u zajedni√kom

prostoru, koji ima svoja pravila igre. Ina√e, kad bi svaki vjernik

donio u crkvu svojega sveca, svoje cvije≈e ili svoju igra√ku, na

ßto bi crkva bila nalik. Takva praksa ukazuje na to da se mnogi

√lanovi zajednice prepoznaju samo u svojim privatnim

poboΩnim igra√kama i da zajedni√ka okupljanja i slavljenja

nemaju u njihovom Ωivotu neko vaΩno mjesto, a to je porazno za

budu≈nost naßih zajednica. Kod takvih se moΩe o√ekivati da ≈e

lako sebe na≈i i svoje potrebe zadovoljiti u nekoj sekti koja ≈e

im sve dozvoliti, samo da se u√lane - (ima nekih sekti koje

dozvoljavaju da ljudi dovode pse i ma√ke na okupljanja, pa se

mogu i u naßoj Crkvi o√ekivati takvi zahtjevi). Iako je privatno

svetinja, dobro je podsjetiti da je sve donedavno objektivno i

zajedni√ko imalo prednost pred privatnim, i da su se privatne

stvari prosu∂ivale prema tome uklapaju li se u zajedni√ke vrijed-

nosti ili ne. Kona√no, √ovjek nije samo jedinka, nego je stvoren

za zajednicu (zoon politikon) i u relacijama mora prona≈i

skladan odnos, a ne nametati svoje drugima, osobito ako nije

ispravno. Treba cijeniti vlastite vrijednosti, ali nije dobro sebe

postaviti kao mjerilo prosu∂ivanja drugih.

Josip Kos

UZAÍAͲE

Nakon ßto Krist bi uznesen na nebo, u√enici se "s velikom

radoß≈u vrate u Jeruzalem te blagoslivljahu Boga". Kako protu-

ma√iti radost zbog Kristova ‘odlaska’? Okrijepljeni „silom

odozgor" osjetiße da uzaßaß≈e nije rastanak, nego intenziviranje

njegove blizine". Kao ßto nije napustio Oca sißavßi na zemlju

me∂u ljude, tako nije napustio ljude vrativßi se k Ocu. Njegovo

je uzaßaß≈e „uzdignu≈e" svih ljudi u novi odnos s Bogom.

Novi hram i novo sve≈enißtvo (Heb 9,24-28; 10,19-23)

Pißu≈i onima koji su Ωalili za bogosluΩjem staroga hrama,

poslanica Hebrejima naglaßava posebnost Kristova sve≈enißtva.

On nije svoju Ωrtvu prinio ulaze≈i u „rukotovorenu Svetinju",

nego je ußao „u samo nebo" (Heb 9,24). Njegova je Ωrtva jed-

nokratna i jedinstvena, a time i jedina djelotvorna, jer se jedino

njome dokida grijeh. Njome se dovrßava sva povijest, a njezina

je vrijednost kona√na jer je ostvarena Kristovom krvlju. U

starom je Hramu pred svetinjom nad svetinjama stajala zavjesa

iza koje je mogao u≈i samo veliki sve≈enik i to jednom godißnje

kako bi okajao grijehe naroda. Kristovim tijelom i krvlju krß≈ani

jednom zauvijek ulaze u pravu nebesku Svetinju. Stoga su svi

pozvani na sve√anu procesiju „srcem punim vjere" i krßtenjem

o√iß≈eni. Dok traje ta procesija, moraju √uvati „nepokolebljivu

vjeru", uzdaju≈i se u BoΩju vjernost njegovim obe≈anjima.

Darko Tepert, ¸ivo vrelo br. 4/2010.

Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank

Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Slijede≈u nedjelju kolektu skupljaju u 9:30: Janko Bradica,

Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir

Josipovi≈, Drago Maradin i Mate Menalo

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: office@croatianmartyrs.ca

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 20/2010 NEDJELJA 16 SVIBNJA

VIJESTI

Mons. Mijo Gorski imenovan zagreba√kim pomo≈nimbiskupom

Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Miju

Gorskog, kanonika Prvostolnog kaptola zagre-

ba√kog i ravnatelja Nadbiskupijske ustanove

za uzdrΩavanje klera i drugih crkvenih

sluΩbenika, pomo≈nim biskupom zagreba√kim

i dodijelio mu titulu naslovnog biskupa Epi-

dauruma (Cavtat). Vijest o imenovanju objavl-

jena je 3. svibnja u 12 sati u Rimu, a u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu

istodobno ju je objavio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons.

Mario Roberto Cassari.

Mons. Mijo Gorski ro∂en je 17. rujna 1952. godine u Gori Veterni√koj,

Ωupa Mihovljan, kao deveto dijete u obitelji. Nakon osnovne ßkole, kao

pitomac Dje√a√kog sjemenißta na Íalati, zavrßio je Nadbiskupsku

klasi√nu gimnaziju u Zagrebu. Kao bogoslov Zagreba√ke nadbiskupije

poha∂ao je teoloßki studij na Katoli√kom bogoslovnom fakultetu u

Zagrebu na kojem je diplomirao 1977. godine. Za sve≈enika Zagreba√ke

nadbiskupije zare∂en je 26. lipnja 1977. godine. SluΩbu Ωupnog vikara

od 1978. do 1979. godine obnaßao je u Vrbovcu, a od 1779. do 1982.

godine u Ωupi sv. BlaΩa u Zagrebu. Od 1982. do 1997. godine obnaßao je

sluΩbu upravitelja Ωupe sv. Mateja, Zagreb-Dugave, gdje je sagradio i

Ωupnu crkvu. Od 1997. do 1998. godine bio je upravitelj Ωupe sv. Anas-

tazije u Samoboru te dekan Oki≈kog dekanata. Od 1998. do 2002.

godine bio je Ωupnik sv. BlaΩa u Zagrebu, kada je obnaßao i sluΩbu

biskupskog vikara za grad Zagreb. Godine 2002. imenovan je rektorom

Nadbiskupskog bogoslovnog sjemenißta, a tu je sluΩbu obnaßao do 2008.

godine. Pod njegovim je vodstvom, kao predsjednika Odbora za obnovu

zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemenißta, temeljito obnovljena

zgrada drevnog zagreba√kog Sjemenißta. Godine 2008. imenovan je

kanonikom Prvostolnog kaptola zagreba√kog, i ravnateljem Nadbiskupi-

jske ustanove za uzdrΩavanje klera i drugih crkvenih sluΩbenika. ◊lan je

Prezbiterskog vije≈a i Zbora savjetnika Zagreba√ke nadbiskupije.

Re∂enje novog biskupa bit ≈e u zagreba√koj katedrali u subotu 3. srpnja

u 10 sati. (IKA)

Kardinal Bozani≈ primio premijera HarperaZagreba√ki nadbiskup kardinal

Josip Bozani≈ primio je u subotu

8. svibnja u Nadbiskupskom dvoru

u Zagrebu predsjednika vlade

Kanade Stephena Harpera, koji se

nalazi u sluΩbenom posjetu Repub-

lici hrvatskoj.

Nakon susreta s kardinalom,

kanadski premijer posjetio je

zajedno sa svojim suradnicima zagreba√ku katedralu. (IKA).

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKA U2010. GODINI

27. LIPNJA 2010: ¸UPNI PIKNIK

18. SRPNJA 2010: HODO◊AͲE U MIDLAND

12. RUJNA 2010: PROSLAVA SV. MARKA

KRI¸EV◊ANINA, HRV. MU◊ENIKA

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

OBAVIJESTSa zadovoljstvom obavjeßtavamo sve Ωupljane hrvatskih Ωupa

Naße Gospe kraljice Hrvata-Toronto i Hrvatskih mu√enika-

Mississauga da smo pri kraju procesa razgovora sa osobama za

poziciju „property manager“ u Ωupnom parku Fr Kamber.

Park Fr Kamber bit ≈e otvoren ove sezone i svi oni koji su zain-

teresirani za rezerviranje parka za piknik, mogu se javiti u

Ωupni ured Hrvatskih mu√enika u Mississaugi na broj telefona:

905-826-8844 ili na e-mail adresu: office@croatianmartyrs.ca

◊ESTITKE NAÍIM REÎENICIMAOve nedjelje, 16. svibnja 2010. godine

u katedrali u Peterborough-u sveti red

∂akonata primit ≈e Ante Marketa koji

je ro∂en u Torontu i po svojim pok.

roditeljima pripada naßoj Torontskoj

Ωupi. Slijede≈e godine Ante ≈e postati

sve≈enik koji je izrastao iz hrvatske

zajednice u Torontu.

Ove subote, 15. svibnja 2010. godine u

katedrali st. Michael u Torontu sakra-

ment sve≈enißtva primio je Silvio Elju-

ga koji je ro∂en u Zagrebu, ali je

teoloßki studij zavrßio ovdje u Torontu.

Danas, 16. svibnja 2010. godine u

11:30 sati vl√. Silvio slavit ≈e svoju

mladu Misu u crkvi Merciful

Redeemer u Mississaugi.

Ova dva mlada re∂enika izrasla su iz hrvatskog naroda, jedan u

dijaspori a drugi u domovini Hrvatskoj, ali svoju ∂akonsku i

sve≈eni√ku sluΩbu vrßit ≈e u kanadskim Ωupama.

◊estitamo im i zajedno s njima dijelimo njihovu radost. A kao

zajednica pratimo ih svojom molitvom. Fr Ivica, Ωupnik

¸UPNE OBAVIJESTI

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 20/2010 NEDJELJA 16 SVIBNJA STRANA 9

Ponedjeljak, 17. svibnja: † Franca Mateßi≈

Utorak, 18. svibnja: Sv. Misau 9:00 a.m.† Mara i Mißo Doko

† Ivica Vukußi≈, Mara i Ivan

Vukußi≈

† Babi≈ Mate

Srijeda, 19. svibnja: † Ana i Slavo Draganjac

◊etvrtak, 20. svibnja: † Marija i Alojzije Gußtin

Petak, 21. svibnja: † Vid Boßnjak

† Ivan ◊epo

† Marta Karlovi≈, godißnjica

† Allen Vukovi≈, godißnjica

† Josip Kuruc, godißnjica

† Ante i RuΩa Alilovi≈, godiß-

njica i sve pokojne iz obitelji

† BoΩica Toi≈, godißnjica

† Nikola Bari≈

† Drago Mrzljak, godißnjica i

Ana Mrzljak

† Mara Doko

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

† Nikola BlaΩanin, godißnjica

Na √ast Sv. Obitelji

Subota 22. svibnja: Sv. Misa u6:00 p.m.† Janko Hajsan

† Stjepan Lonjak

† Mara Bravi≈

† Mato Doli≈, godißnjica i sve

pokojne iz obitelji

† Milan Ursa, i sve pokojne iz

obitelji

† David Rossi

† Nikola i Jelena Vlaßi≈,

godißnjica

† Michael Pukljak

† Jelena i John Zadkovich

† Îor∂ Valenti√evi≈

† Mara Kukavica, godißnjica

† Ante i Mara Marasovi≈

Nedjelja 23. svibnja: Sv. Misa u9:00 a.m.† Ivan Frketi≈

† Nikola i Marija Pupi≈

SV. MISA U 11:00 A.M. – ZA¸UPNU ZAJEDNICU

SLIJEDE˛EG PETKA NEMA REDOVITOG KLANJANJAPRED PRESVETIM OLTARSKIM SAKRAMENTOM.SLIJEDE˛A DVA TJEDNA NE˛E SE ODR¸ATI PJEVA◊KEVJE¸BE ZA NAÍE PJEVA◊KE ZBOROVE.

SLIJEDE˛E NEDJELJE CRKVA SLAVI SVETKOVINUDUHOVAPedeset dana nakon Kristova Uskrsnu≈a Crkva slavi svetkovinu silaska

Duha Svetoga na apostole i BlaΩenu Djevicu Mariju. Ova svetkovina

slavi se kao „ro∂enje Crkve" budu≈i da Djela Apostolska donose da su

apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi

svih naroda i jezika, a mnoßtvo se „dalo krstiti te su primili Duha Sve-

toga.

¸UPNO HODO◊AͲE U MARIJNSKA SVETIÍTA LURD IFATIMUDanas naßa Ωupna zajednica kre≈e na hodo√aß≈e u Marijanska svetißta

Lurd i Fatimu. Naßa grupa hodo√asnika pridruΩit ≈e se grupi

hodo√asnika hrvatske vojske i branitelja koja dolazi u Lurd na svoje

tradicionalno hodo√aß≈e. Nakon Lurda naßa ≈e grupa hodo√asnika

krenuti prema Fatimi. Ovo naße hodo√aß≈e trajat ≈e 10 dana.

Od 16 do 27. svibnja 2010. godine u naßoj crkvi svete Mise po redovit-

om rasporedu, a svete Mise kroz tjedan dolazit ≈e predslaviti sve≈enici

iz Oakvilla. Slijede≈e nedjelje svete Mise u 9.00 i 11:00 sati predslavit

≈e prof. dr. Mladen Horvat.

Kroz ove dana Ωupni ured radi po svom redovitom rasporedu i za hitne

slu√ajeve javite se u naß Ωupni ured.

MJESEC SVIBANJ- MARIJIN MJESECNalazimo se u mjesecu svibnju koji je posve≈en B. D. Mariji i molitvi

krunice. Svibanj je mjesec koji nas poziva na zajednißtvo s Marijom,

naßom nebeskom majkom.

Kroz mjesec svibanj u naßoj crkvi svakog dana svibanjska poboΩnost

pola sata prije sv. Mise.

Molimo sv. Krunicu i u svojim domovima kao obitelj!

IZ MATICE UMRLIH:

U nedjelju, 2. svibnja 2010. godine blago u Gospodinu umro je AntonDukovac u 84. godini Ωivota. Pok. Anton ro∂en je 27. srpnja 1925.

godine u Zemunu. Pok. Anton pokopan je 6. svibnja 2010. godine na

Assumption Cemetery u Maltonu.

U utorak, 4. svibnja 2010. godine blago u Gospodinu umro je

Vladimir Herjavec u 74. godini Ωivota. Pok. Vladimir ro∂en je 13.

velja√e 1936. godine u VaraΩdinu. Pok. Vladimir pokopan je 8. svibnja

2010. godine na St. John's Dixi Cemetery u Mississaugi.

U petak, 7. svibnja 2010. godine blago u Gospodinu umro je IvanGrguri≈ u 76. godini Ωivota. Pok. Ivan ro∂en je 7. svibnja 1934

godine u mjestu Ípanovica kod Pakraca. Pok. Ivan pokopan je 10.

svibnja 2010. godine na Assumption Cemetery u Maltonu.

U srijedu, 5. svibnja 2010. godine blago u Gospodinu umrla je

Nikita Manjerovi≈ u 19. godini Ωivota. Pok. Nikita ro∂ena je 6.

srpnja 1990. godine u Mississaugi. Pok. Nikita pokopana je 11.

svibnja 2010. godine na Assumption Cemetery u Maltonu.

Svim oΩaloß≈enim obiteljima izraΩavamo iskrenu su≈ut!

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Jelica Buri≈ i Nada Kapurali≈

u 11:00 sati: Daniela Lebec i Ana Leßko

Slijede≈e nedjelje: Duhovi: u 9:00 sati: Adrijana i Darlen Vißtica

u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i Tomo Jeli≈

u 11:00 sati: Ivica Íkacan, Hrvoje Dokuzovi≈ i Tomi

Íkacan

Slijede≈e nedjelje: Duhovi: u 9:00 sati: Drago Mrzljak, Jelenko

Mißi≈ i Mate RoΩman

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Jozo Lu√i≈

BROJA◊I KOLEKTE: Danas: Ivica i Ankica Zoreti≈, Stjepan Sori≈

DAROVATELJI

Kruh Sv. Ante - Dragoslav Kustura $ 20.00

ZA CRKVU: Ítefica i Anton Plasti≈ $ 100.00

CRKVA U UDBINI: Joso i Anka Klobu√ar $ 100.00

Tomo Nova√i≈ $ 50.00

NEDJELJNI RASPORED SVETIH MISA KROZ MJESECLIPANJ

NEDJELJA, 30. SVIBNJA 2010: BLAGDAN PRESVETO TROJSTVOSv. Misa u naßoj crkvi u 9:00 sati.

Sv. Misa u 11:00 sati u Ωupi Presvetog Trojstva u Oakvillu.NEDJELJA, 6. LIPNJA 2010: OTVORENJE PARKA FR KAMBER

Sv. Misa u naßoj crkvi u 9:00 sati.

Sv. Misa u 11:00 sati u parku Fr Kamber

NEDJELJA, 13. LIPNJA 2010: SVETI ANTUNSv. Misa u naßoj crkvi u 9:00 sati.

Sv. Misa u 11:00 sati u Franjeva√kom centru na Norvalu

NEDJELJA, 20. LIPNJA 2010: DVANAESTA KROZ GODINUSv. Mise u naßoj crkvi u 9:00 i 11:00 sati.

NEDJELJA, 27. LIPNJA 2010: ¸UPNIK PIKNIKSv. Misa u naßoj crkvi u 9:00 sati.

Sv. Misa u 11.00 sati u parku Fr Kamber

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail office@holytrinitycroatian.org

BlaΩ Pavi√i≈ 40, Ante Vrkljan 200, Marija i Stipe Íari≈ 100,

Josip Balen 250, Ivan i Ítefica Sajko 100, Branko Sajko 70,

Milan i Zorica Pocrni≈ 200, Tomislav i Marija Ratkovi≈ 100,

HDZ Oakville 1000, Lucija Jele√anin 300, Franica Rado√aj 300,

Dragica Dragi≈evi≈ 300, Marica i Stjepan Francuz 500, Ωupa

Presv. Trojstva 2000, Marko Uzelac 100, Mile Pocrni≈ 200,

Branko Buljac 50, Toma Paveli≈ 50, An∂elo Vißi≈ 50, Dalibor

Mili√evi≈ 50, Ljubo Nikoli≈ 200, Mira i Jure Tomljenovi≈ 1000,

Ivan ◊uvalo 100, DraΩen Oreßkovi≈ 100, Mile Karakaß 100,

Marija Franceti≈ 200, Jakov Pavi√i≈ 40, Nikola Milkovi≈ 100,

Nada i Drago Jeli≈ 300, Marija i Jure Per√evi≈ 100, Jure

Nova√i≈ 100, Steve Hranilovi≈ 100, Marija i Ivan Grahovac 100,

Ivka i Martin Pezelj 50, Kata i Luka Holjevac 100, Marija i Ivan

Kuli≈ 150, Frane Gerovac 100, Stjepan Stipac 300, Anka Krm-

poti≈ 50, Drago Sudar 50, Jure Vrkljan 200.

U ime organizatora ‘Drußtva Hrvata Like’ od svega srca svima

iskrena hvala!

Danas je DRUGA KOLEKTA za "Pope's Pastoral Works Col-

lection".

SVIBANJSKA POBO¸NOST u √ast BlaΩenoj Djevici Mariji

je svakog dana pola sata prije Mise. Do∂imo i zajedni√ki

molimo Majku BoΩju za blagoslov nas i naßih obitelji.

PROSLAVA BLAGDANA PRESVETOG TROJSTVA

Patron naße Ωupe Presv.

Trojstvo sve√ano ≈emo

proslaviti u nedjelju 30.

svibnja 2010.

koncelebriranom sv.

Misom i procesijom u

11:00 sati, koju ≈e pred-

voditi vl√. MladenHorvat, sve≈enik

varaΩdinske biskupije,

zajedno sa susjednim

sve≈enicima iz naßih

hrvatskih Ωupa. Za ovu

proslavu pripremit ≈emo

se trodnevnicom koja ≈e

RASPORED SLU¸BI:

◊ITA◊I:SUBOTA: 15. svibnja: 6:00 sati: Jelica Kreßi≈

NEDJELJA: 16. svibnja: 9:00 – Josipa Reni≈

11:00 – Maja Bori√evi≈, Emily Radalj i Marija Pileti≈

SUBOTA: 22. svibnja: 6:00 sati: Zdenka Broz

NEDJELJA: 23. svibnja: 9:00 – Josip i Katarina Mar√inko

11:00 – Franjo Fabek, Brigita Fißter i Branko Nemet

REDARI:SUBOTA: 15. svibnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 16. svibnja: 9:00 – John ◊avlovi≈ i Gregory

Stajduhar

11:00 – Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

SUBOTA: 22. svibnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 23. svibnja: 9:00 – Stjepan Gunja i Janko Jadri≈

11:00 – Josip Jureßi≈ i Josip Sajko

MINISTRANTISUBOTA: 15. svibnja 6:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

NEDJELJA: 16. svibnja 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Marko i

Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

11:00 – Karlo, Manda i Jelena Bobinac, Bruno, Lucija i

Magdalena Pari≈, Michelle Pejakovi≈, Emilija Te√i≈,

Martin Bari√evi≈ i Vanessa ¸iΩi≈.

¸UPNE OBAVIJESTI:

DAROVATELJI: CRKVA:Mario Erceg $ 100.00

Nancy Vrani≈/Carmelo Oliveri $ 50.00

Ljubo Galuni≈ $ 100.00

Irenej i Lisa Vrban $ 200.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

BANKET: Za Crkvu u Udbini: Josip Keca 50, Ivan ¸arak 200, Ivan i Michaela Pocrni≈ 500,

Petar i RuΩica He≈imovi≈ 200, Tony Sabljak 50, Josip i Matilda

Rup√i≈ 500, Mißo Star√evi≈ 200, Tom i Barbara Jele√anin 50,

Toma i Katica Belavi≈ 100, Drago Nosi≈ 50, Tony Jeli√i≈ 50,

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJA STRANA 11

po√eti u √etvrtak 27. svibnja u 6:30, petak 28. svibnja u 6:30 iu subotu 29. svibnja u 6:00 sati uve√er. Svake ve√eri ≈e biti sv.

Misa i prigodna propovijed, te prilika za sv. Ispovijed. Pozivamo

Ωupljane i sve ostale na trodnevnicu, kako bi se ßto bolje

pripremili na proslavu blagdana i duhovno se obnovili. Poziva-

mo sve √lanove naße Ωupne grupe "Prelo" od najmla∂ih do najs-

tarijih da do∂u u narodnim noßnjama i uklju√e se u sve√anu pro-

cesiju, koju ≈emo imati oko Ωupne crkve u 11:00 sati.

Nakon Sv. Mise bit ≈e i prigodni ru√ak. Ulaznice za ru√ak su

$20 za odrasle i $5 za djecu. Nabavite ulaznice na vrijeme radi

lakße organizacije.

SV. MISA ZAHVALNICA

za zavrßetak ßkolske godine ≈e biti u nedjelju, 6. lipnja u 11:00sati na blagdan Tijelova. Pozivamo u√itelje, u√enike Hrvatske

ßkole kao i √lanove folklorne grupe "Prelo" da do∂u na Misu

zahvalnicu.

U√enici osmog razreda imati ≈e svoja mjesta rezervirana i pod-

jelit ≈emo im diplome.

MOLIMO roditelje ∂aka drugog razreda da obuku svojoj

djeci prvopri√esni√ka odijela kako bi sudjelovali u Tijelovskoj

procesiji.

PROMJENA VREMENA ZA MISE ≈e po√eti odmah u tjednu

nakon blagdana Presv. Trojstva. Zbog vaΩnih prakti√nih razloga

ve√ernje Mise kroz tjedan ≈e biti u 7:00 sati uve√er, a sub-otom u 5:00 sati poslije podne.

JUBILARNO U ITALIJU od 22. rujna do 02. listopada2010. PRIGODOM 350-te GODIÍNJICE SMRTI SVETOGVINKA I SVETE LUJZEImamo joß par mjesta pa ako se netko odlu√io da se pridruΩi

hodo√aß≈u neka se ßto prije javi na telefon Ítefica Maradin –BM travel na telefon 416 -621-0435.ili na Ωupu Presv. Trojstva 905 – 842-2386 ili kod sestara905-845-5272.

KRͲANSKI BRAK ¸ELE SKLOPITI:Steven Peter Smetko i Beata Maria Cizmar

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan do Trojstva su u 6:30 uve√er, osim ako je

druk√ije nazna√eno.

PONEDJELJAK: 17. svibnja: Paßkal, Paßko, Gizela

† Dinko i Ivan Mandari≈ – ob. Josip Podnar

† Marijan i Nevenka Burazin – ob. Josip Podnar

UTORAK: 18. svibnja: Venancije Misa u 8:00 sati ujutroNa nakanu – N.N.

Na nakanu – N.N.

SRIJEDA: 19. svibnja: Teofil, Rajko

† Viki Cukina (god.) – roditelji

Na nakanu – ob. Milan Mui≈

◊ETVRTAK: 20. svibnja: Bernardin Sijenski

Misa u 7:00 uve√er† Rozalija i Franjo Razum – ob. Fabek

† Nikola Soka√i≈ – ob. Marko Br√i≈

PETAK: 21. svibnja: Dubravka

Svi † iz ob. DΩoja i Jarmanovi≈ – ob. DΩoja

† Nikola Soka√i≈ – ob. Drago Jeli≈

SUBOTA:22. svibnja: Rita, Helena, Jelka, Renata

Misa u 6:00 sati uve√er† Josip i Zora Repar – k≈erka BoΩa

† Ana i Stjepan Nemet – ob. Branko Nemet

† Luigi Torcia – ob. Ante Pavi≈

† Anica Rimac – djeca

† Nikola He≈imovi≈ – supruga i djeca

† Vlado Magli≈ – ob. Vice Burazin

† Ivan ◊a√kovi≈ – supruga i djeca

Svi † iz ob. Pavi≈ – ob. Ante Pavi≈

NEDJELJA: 23. svibnja: DUHOVI – PEDESETNICA

9:00 sati ujutro† Matilda i Ivan Goli≈ – djeca

† Marica Pejakovi≈ – An∂ela ¸ugaj

† Slavica Alilovi≈ – suprug Ivan

† Nikola Soka√i≈ – ob. Gordan Tori≈

11:00 SATI – ZA SVE ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010 MOLIMO ¸UPLJANE DA IH UPIÍU U SVOJE KALEN-

DARE I DA NE PODUDARAJU SVOJE FEÍTE SA ¸UPNIM

• PRESV. TROJSTVO - 30. svibnja

• ¸UPNI PIKNIK - 20. lipnja

• SV. ANA - 26. srpnja

• PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE - September

• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"16. svibnja 2010.

STRANA 28

Suvremene medijske dogme

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 20/2010, NEDJELJA 16. SVIBNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈Sve suvremene medijske dogme, koje predstavljaju glavnu

struju javnoga mnijenja, u otvorenom su sukobu sa zdravim razu-mom, naravnim √udorednim zakonom, krß≈anstvom i institucijomKatoli√ke Crkve, jer su oni jedina obrana √ovjeka i zaprekanaj√eß≈e financijskim interesima centara mo≈i.

Svjetski dan sredstava drußtvenih komunikacija, ßto ga Crkvaslavi u nedjelju 16. svibnja 44. put, povlaßtena je prilika zapozorniji pogled u golemi suvremeni svijet medija i njihovih,naΩalost, ne baß √esto pozitivnih utjecaja na suvremenoga √ovjeka,bio on obi√ni gra∂anin ili nositelj koje odgovorne drußtvene funkci-je. Da je medijski svijet golema suvremena »industrija« koja pruΩavrlo razli√ite proizvode, dobro je poznato, no manje je poznato daje to jedina »industrija« koja nema strogo definirane i obvezuju≈eni eti√ke standarde ni standarde kvalitete - a ßto se zlorabi do temjere da na trΩißte stavlja proizvode koji su, slikovito re√eno, poputnovoga modela automobila koji nije sposoban sam prije≈i niti kilo-metar puta, a to si autoindustrija ni u ludilu ne bi mogla dopustiti.Dok sve druge industrije imaju odre∂ene zakonske okvire gledekvalitete i na√ina proizvodnje te mogu biti pozvane na odgovornostako svojim proizvodom mogu ßtetiti ljudima i prirodi, medijska»industrija« nema takvih zakonskih okvira, a kad svojimproizvodom naßkodi pojedinoj osobi, onda se oßte≈ena osoba samoi tek u sve uΩim zakonskim okvirima sama mora izboriti za svojepogaΩeno pravo. Premda nije dobro ni potrebno zagovarati ikakavoblik cenzure, ipak je potrebno re≈i da medijski proizvodi svojomkatkad skrivenom katkad otvorenom pristranoß≈u nanose mnogimagoleme i nepopravljive ßtete, a da za to nitko nikada ne odgovara.Upravo ta √injenica otkriva da mediji imaju iznimne mogu≈nosti zanajrazli√itije zloporabe, manipulacije, ispiranja mozga, eksperi-mente i sli√no. Da te goleme mogu≈nosti suvremeni mediji, u koji-ma internet postaje sve vaΩniji, doista koriste na ßtetu mnogih ljudi,√ak i √itavoga suvremenog √ovje√anstva, najbolje pokazuje √injeni-ca da postoje suvremene medijske dogme koje bez imalo respektaprema ikome dovode u pitanje √ak onu najelementarniju zdravo-razumsku logiku. Da se zdrav razum dovodi u pitanje kad je rije√ osporednim i nevaΩnim stvarima, joß bi se moglo razumjeti i s timepomiriti, ali danas mediji zdrav razum dovode u pitanje kad je rije√o najbitnijim pitanjima Ωivota, ljudskoga opstanka, ljudskebudu≈nosti. Nije pritom rije√ o mißljenju ili stavu pojedinoga medi-jskog djelatnika ili koje skupine ili √ak nekoga odre∂enoga medija,ve≈ je rije√ o glavnoj struji javnoga mnijenja (tzv. main-stream)koja se pokazuje u gotovo svim sredstvima drußtvenog priop≈ava-nja - od tiska, radija, televizije, interneta, filmova, glazbe do propa-gandnih programa - tako da danas nema √ovjeka koji imalo dolaziu doticaj s ikojim medijem da ne bi bio zapljusnut glavnom stru-jom javnoga mnijenja. Dobar primjer medijskoga formiranja

glavne struje javnoga mnijenja iz novijega vremena jest medijskakampanja o tzv. »svinjskoj gripi« u kojoj je vrlo angaΩirano, prem-da bez ikakve stvarne potrebe, sudjelovala i ve≈ina medija uHrvatskoj. Primjer »svinjske gripe« otkriva tako∂er vrlo vaΩnuspoznaju da su takve medijske kampanje temeljito smißljene iorkestrirane te da su u njihovoj pozadini sasvim konkretni,naj√eß≈e financijski interesi odre∂enih centara mo≈i. ◊injenica je,naime, da svakoga dana u naßem 21. stolje≈u zbog gladi umire nadesetke tisu≈a ljudi, osobito djece, a da to nikada nije postalo temamedijske kampanje ni glavne struje javnoga mnijenja, a taj jeproblem rjeßiv kad bi bilo elementarnoga poßtivanja zajedni√kogadobra √itavoga √ovje√anstva. Ako se svjetonazorski analizirajustavovi te glavne struje javnoga mnijenja, onda se zapaΩa dadominiraju suvremene dogme evolucionisti√ke ideologije koja jeuvelike temelj svjetonazorskih stavova suvremenih liberala, soci-jalista i velikoga dijela demokrata s razli√itim predznacima. SrΩ jeevolucionisti√ke ideologije vjera u napredak odnosno naprednjaßt-vo, stav da su svi divlji, pohotni, sebi√ni porivi ljudi savrßeno nor-malni, naravni i napredni, da ne postoji ni dobro ni zlo; √ovjek jenajrazvijenija Ωivotinja (majmun) te ne moΩe biti ni grijeha nikrivnje, a pravila minimalno obvezatnog ponaßanja i djelovanjaodre∂uju se isklju√ivo pozitivnim propisima (zakonima). Iz takveideoloßke i svjetonazorske doktrine nastale su suvremene dogme:√ovjek postaje tek s ra∂anjem, pa postoji tzv. pravo na poba√aj;spolnost ima smisao u uΩitku - pa postoji tzv. pravo na seksualnooslobo∂enje; obitelj utemeljena na braku mußkarca i Ωene je zas-tarjela institucija, mladi, ako ve≈ Ωele, trebaju ßto kasnije stvaratisvoju obitelj a obiteljski status treba priznati istospolnim parovimai omogu≈iti im posvajanje djece ili dolaΩenje do djece upotrebomdijelova organa tre≈ih osoba; ako se neßto ne moΩe ostvariti narav-nim putem (npr. za√e≈e djeteta), onda moraju biti dopußtene svedruge mogu≈nosti samo da se postigne cilj; politi√ka korektnost -ne tolerira se iznoßenje istine o skrivenim interesima velikih centramo≈i niti o tim centrima mo≈i; ljudska prava - pozitivan i nuΩdanaspekt zaßtite suvremene ljudske osobe zlorabi se kao politi√ko iideoloßko oruΩje; multikulturalizam name≈e se na ßtetuautenti√nih kultura... Sve te, i joß mnoge druge suvremene dogmeglavni su sadrΩaj medija koji ravnaju glavnom strujom javnogamnijenja, a novinari koji su zaduΩeni za ravnanje glavnom strujomjavnoga mnijenja, npr. u Hrvatskoj, imaju neusporedivo ve≈epla≈e od najodgovornijih drΩavnih duΩnosnika. O√ito je da su svesuvremene medijske dogme koje predstavljaju glavnu strujujavnoga mnijenja u otvorenom sukobu sa zdravim razumom, nar-avnim ≈udorednim zakonom, krß≈anstvom i institucijomKatoli√ke Crkve, jer su oni jedina zapreka interesima, naj√eß≈efinancijskim, razli√itih centara mo≈i na svjetskoj i nacionalnimrazinama.