DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 4722. studenoga 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

BLAGDAN G. N. ISUSA KRISTAKRALJA SVEGA STVORENJA

“Ja sam se zato rodio i doßao na svijet da svjedo√im

za istinu. Tko god je od istine, slußa moj glas.”

Iv 18,37

SVE˛ENI◊KA GODINA

19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

ULAZNA PJESMA: Dostojan je zaklani Jaganjac

primiti mo≈ i bogatstvo i mudrost i snagu i √ast: Njemu

slava i vlast u vijeke vjekova.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,

svome ljubljenom Sinu dao si svu vlast na nebu i na zemlji

i postavio ga glavarom cijelom svijetu. Molimo, oslobodi

sva stvorenja iz ropstva zla da tebi jedinome sluΩe i tebe

bez kraja slave. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA DANIELA (Dn7, 13-14): Gledah u no≈nim vi∂enjima i gle s oblacima

nebeskim dolazi kao Sin ◊ovje√ji. On se pribliΩi Pra-

davnome i dovedu ga k njemu. Njemu bi predana vlast, √ast

i kraljevstvo da mu sluΩe svi narodi, plemena i jezici. Vlast

njegova vlast je vje√na, nikada pro≈i ne≈e; i kraljevstvo je

njegovo vje√no, nikada propasti ne≈e.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 93 (92), lab. 1c-2. 3

Gospodin kraljuje u sjaj zaodjeven!

..............................................................................................

Gospodin kraljuje, u sjaj zaodjeven, Gospodin zaodjeven

mo≈u i opasan.

..............................................................................................

◊vrsto stoji krug zemaljski, ne≈e se poljuljati: ◊vrsto je

prijestolje tvoje od iskona, ti si od vje√nosti!

..............................................................................................

Tvoja su obe≈anja vjere predostojna, svetost se dolikuje

Domu tvojemu, Gospodine, u sve dane!

..............................................................................................

◊ITANJE KNJIGE OTKRIVENJA SVETOGAIVANA APOSTOLA (Otk 1, 5-8): Isus Krist jest Svjedok

vjerni, Prvoro∂enac od mrtvih, Vladar nad kraljevima

zemaljskim. Njemu koji nas ljubi, koji nas Krvlju svojom

otkupi od naßih grijeha te nas u√ini kraljevstvom,

sve≈enicima Bogu i Ocu svojemu. Njemu slava i vlast u

vijeke vjekova! Amen!

Gle, dolazi s oblacima, i gledat ≈e ga svako oko,

svi oni koji su ga proboli, i naricat ≈e nad njim sva plemena

zemaljska.

– Da! Amen! Ja sam Alfa i Omega, govori

Gospodin Bog – Onaj koji jest i koji bijaße i koji dolazi,

Svevladar.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Blagoslovljen

Onaj koji dolazi u Ime Gospodnje: blagoslovljeno kra-

ljevstvo oca naßega Davida koje dolazi!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU(Iv 18, 33b-37): U ono vrijeme: Pilat upita Isusa: »Ti li si

Ωidovski kralj?« Isus odgovori: »Govoriß li ti to sam od

sebe ili ti to drugi rekoße o meni?« Pilat odvrati: »Zar sam

ja ¸idov? Tvoj narod i glavari sve≈eni√ki predadoße te

meni. Íto si u√inio?

Odgovori Isus: »Kraljevstvo moje nije od ovoga

svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje

bi se sluge borile da ne budem predan ¸idovima. Ali kra-

ljevstvo moje nije odavde.«

Nato mu re√e Pilat: »Ti si dakle, kralj?« Isus

odgovori: »Ti kaΩeß: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i

doßao na svijet da svjedo√im za istinu. Tko je god od istine,

slußa moj glas.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, prinosimo ti

Ωrtvu kojom je Krist ljude pomirio s tobom. Molimo te, nek

tvoj Sin da narodima dobra jedinstva i mira. Koji Ωivi.

PRI◊ESNA PJESMA: Stoluje Gospodin - Kralj

dovijeka. Gospodin narod svoj mirom blagoslivlje.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, pozvao

si nas da sluΩimo Kristu, Kralju svega svijeta. Okrijepi nas

ovom hranom, koja daje besmrtnost, da budemo dionici

njegova kraljevanja i vje√nog Ωivota. Po Kristu.

BLAGDAN G. N. ISUSA KRISTAKRALJA SVEGA STVORENJA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGA STRANA 3

Na svrßetku liturgijske godine

slavimo blagdan Krista, Kralja

svega stvorenja. ◊itava ljudska

povijest svoje ispunjenje dobi-

va u Kristu. On je „punina

svega“. Kristovo kraljevstvo,

koje se ostvaruje u vremenu,

jest kraljevstvo ljubavi,

me∂usobnog sluΩenja i zajed-

ni√ke izgradnje novoga svijeta.

Na svrßetku vremena Krist

treba postati Glava svega

stvorenja: njemu, savrßenom

Sluzi Jahvinu, bit ≈e suobli√eni

svi ljudi i podre∂ena sva priro-

da.

1. √itanje: Dn 7, 13-14

Kraljevstvo je njegovo vje√no. – Ljubav koju je Krist u punini

unio u svijet, na svrßetku vremena bit ≈e u punini ostvarena i

trajat ≈e vje√no. Sada – u vremenu – svi mi sudjelujemo u

Kristovom spasenjskom djelu i ostvarenju vje√nog kraljevstva

ljubavi.

2. √itanje: Otk 1, 5-8

Njemu slava i vlast. – Krß≈anin ne iskazuje slavu Kristu

rije√ima, ma kako one bile uzvißene, nego Ωivotom koji je

odraz Kristova Ωivota.

Evan∂elje: Iv 18, 33b-37

Doßao sam na svijet da svjedo√im za istinu. – Krist se za

svog zemaljskog Ωivota sukobio s predstavnicima tadaßnje

vlasti: htjeli su da on svoje misli i svoj Ωivot prilagodi nji-

hovim politi√kim ciljevima. Krß≈anin nasljeduje Krista: svije-

tu svjedo√i istinu, pa i uz opasnost da bude prezren i odba√en.

Mesijanska ideja koja je klijala u Izabranom narodu nadala se

da ≈e u punini vremena do≈i Onaj koji ≈e biti vrhovni Kralj,

Prorok i Sve≈enik. I ßto su manje bili slobodni to su ja√e

vjerovali kako ≈e Kralj koji ima do≈i zapravo donijeti sre≈u i

blagostanje Izabranom narodu i u√initi ga predvodnikom

svega svijeta. O√ekivali su kralja koji ≈e obnoviti i pove≈ati

Davidovo kraljevstvo. O√ekivali su silnika, vojskovo∂u koje-

mu je na ple≈ima vlast. O√ekivali su onoga koji ≈e biti sudac

narodima. O√ekivali su politi√koga Mesiju.

A rodilo se dijete u ßtali.

Isus, od na√ina ra∂anja pa do smrti na kriΩu pokazuje da je

njegov dolazak na ovaj svijet imao druk√iju nakanu. Bog Ωeli

spasenje svakoga √ovjeka, ne samo odre∂ene elite me∂u koju

sebe ra√unamo i tako se ponaßamo. Krist navijeßta kraljevst-

vo pravde, ljubavi i mira, a ne isklju√ivosti. Duh nas poti√e da

budemo sluge jedni drugima, spremni ispunjavati potrebe

drugih a ne nametati im

svoje Ωelje kao test njihove

ispravnosti.

Lako je povjerovati u onoga

koji √ini √udesa, kojemu se

nebo i zemlja pokoravaju. I

danas ima mnogo ljudi koji

tr√e za √udesima po

razli√itim mjestima po svije-

tu, a nisu spremni svakod-

nevno ispunjavati svoje

duΩnosti i obveze. Teßko je

povjerovati u raspetoga koji

na kriΩu umire. A naß Kralj

Krist je upravo na kriΩu u

najkraljevskijem poloΩaju. KriΩ je njegovo prijestolje.

Ako ne shvatimo √injenicu raspetoga Kralja, moΩe se i nama

dogoditi da ne prepoznamo trenutak spasenja, da promaßimo

ono najvaΩnije a okrenemo se sporednom i nevaΩnom, kao

djeca kad im neßto Ωelimo pokazati gledaju u prst a ne u

smjeru koji pokazujemo. Ono ßto je zbunilo Izabrani narod u

Starome Savezu, moΩe zbuniti i nas, izabrani BoΩji narod -

Crkvu Kristovu. I nama se moΩe dogoditi da danas, razmiß-

ljaju≈i o Kristu Kralju, mislimo na nekakvoga svojeg Kralja

stvorenoga na zemaljskim uporißtima: na svevladara koji

mißicom silnom upravlja cijelim svemirom, spreman suditi o

svom drugom slavnom dolasku. No, naß Kralj je onaj koji se

dragovoljno predao u smrt. Onaj isti koji je rekao da, ako

Ωelimo i≈i za njim, svakodnevno s ljubavlju prihva≈amo svoj

kriΩ, u koji su uklju√ene i naße duΩnosti i obveze i sve ono ßto

nam je teßko a od nas se o√ekuje. Potrebno je u√initi napor,

koji je nemogu≈ bez milosti Duha BoΩjega, bez BoΩje pot-

pore kojoj treba biti otvoren u poniznosti i prepoznati Krista

Kralja u raspetome Nazare≈aninu.

Tek kad to Ωivotom prihvatimo moΩemo napraviti slijede≈i

korak. Spremni smo proslaviti Boga sluΩe≈i mu. A sluΩenje i

slavljenje uklju√uje samo jedno – opredijeljeni Ωivot u skladu

s BoΩjom voljom – suprotno prepußtanju vjetru ponuda svije-

ta oko nas.

Pozvani smo u svakodnevnom Ωivotu, usprkos svim

poteßko≈ama i nesavrßenostima (koje √esto sami sebi a ni

drugima ne Ωelimo priznati), Ωivotom svjedo√iti i rije√ima

navijeßtati Ljubav koja nas ljubi. Ne trebamo biti zagledani u

daleku budu≈nost i o√ekivati izvanredne doga∂aje i √udesa u

kojima ≈emo pokazati svoju veli√inu, nego moramo biti,

poput Boga, ovdje i sada djelatno prisutni, uvijek spremni na

Ωrtvu darivanja, baß kao Isus. Ustrajnim svakodnevnim Ωiv-

ljenjem djelotvorne ljubavi suobli√ujemo se onome koji je

proßao zemljom √ine≈i dobro, a mi smo pozvani nasljedovati

ga.

Pripremio Josip Kos

Kralj svega stvorenoga

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGASTRANA 4

Nastavak iz proßlog brojaDakle, bit je sve≈eni√ke sluΩbe posredovanje susreta s Isusom

Kristom. Prva pomo≈ je pomo≈i √ovjeku da do∂e Kristu, ßto

treba shvatiti dijaloßki i dinami√ki: Pomo≈ do susreta je pomo≈Kristu da susretne √ovjeka i pomo≈ √ovjeku da susretne Krista.Stoga je sve≈enik po poslanju i identitetu "sluΩbenik Krista", kao

i "sluΩitelj ljudi".

Papa Ivan Pavao II. uzeo je za ideju vodilju svojeg navjeßtaja i

djelovanja rije√i "otvorite vrata Kristu". Sve≈enik je onaj koji

pomaΩe da se vrata otvore, da se na√ini prolaz, da se stvore

uvjeti da se dogodi susret, a sam Krist je - istina i po njegovim

rukama - djelitelj spasenjske milosti. Stoga, ako je korijen

sluΩbeni√kog sve≈enißtva Kristovo posrednißtvo, vrijedi rije√:

"Íto zna√i biti sve≈enik danas, u vrtlogu zbivanja nadolaskom

tre≈eg tisu≈lje≈a? ... Najve≈i je zadatak za svakog sve≈enika u

svakom vremenu, prona≈i iz dana u dan taj svoj sve≈eni√ki

'danas' u Kristu" (Ivan Pavao II., Dar i otajstvo, str. 87).

Problem nastaje onoga trena kad se spasenjski odnos s Bogom,

pa tako i posredovanje toga odnosa reducira, bilo samo na rije√

(protestanti), bilo pak na samu Ωrtvu (klasi√na teologija "zado-

voljßtine"). Da bi bio cjelovit, potpun, odnos treba uklju√ivati

sve dimenzije. To zna√i da ministerijalno sve≈enißtvo ne

isklju√uje ono op≈e sve≈enißtvo Kristovih vjernika, koji su po

svojem pritjelovljenju Kristu u/po Crkvi tako∂er dionici spase-

njske dinamike susreta s Kristom. Kristovo jedino posrednißtvo

(1Tim 2, 5-6) ne isklju√uje posrednißtvo svakog vjernika: "Kao

ßto u Kristovu sve≈enißtvu na razli√ite na√ine sudjeluju i sveti

sluΩbenici i vjerni narod ... tako i jedino posrednißtvo Otkupite-

lja ne isklju√uje, nego pobu∂uje kod stvorova razli√itu suradnju

koja zahva≈a iz jednoga izvora" (LG 62). Iz tih razloga su

opravdani nazivi drugi Krist, ne samo za sve≈enika nego i za

svakog vjernika u Crkvi.

Posebna je tema - korak dalje - kako konkretno i sve bolje ost-

variti taj zadatak posredovanja, odnosno otvaranja vrata, ili

gradnje mosta izme∂u Krista i ljudi. Kad je rije√ o pristupu

ljudima koji Boga traΩe pa i onima koji ga ne traΩe, valja se

okrenuti podru√jima pastorizacije, katehizacije, mistagogije,

liturgije i onom ßto je s njima povezano.

2.3. Identitet posrednikaDa bi netko mogao ostvariti funkciju "posrednika" potrebno je

da bude "utemeljen" u obadvije strane, odnosno da bude

povezan na realan na√in s onima izme∂u kojih posreduje, da ima

pristup jednoj i drugoj strani. PosluΩimo se slikom mosta koji

spaja dvije obale. On je "prisutan" na obadvije obale i po tom je

sam druga√iji, ujedno sposoban posredovati prijelaz s jedne

strane na drugu. Ovo posredovanje valja shvatiti dvosmjerno, te

da ono po sebi nije nikakva prisila nego mogu≈nost ostvarenja

susreta u potpunoj slobodi.

Identitet Isusa Krista jest njegovo bogo√ovjeßtvo (usp. kalcedon-

sku dogmu o hispostatskom sjedinjenju, DS 301). On je praviBog (na transcedentnoj "obali") kao i pravi √ovjek (na ovostra-

noj, imanentnoj "obali"). Budu≈i da trajno ostaje, to jest da je po

uskrsnu≈u trajno Ωiv - postao je i ostaje trajni "posrednik novog

saveza", "zaglavni kamen", most izme∂u Boga i ljudi. Pristupiti

Isusu Kristu zna√i do≈i u susret s Bogom, zna√i imati pristup

izvoru milosti, Ωivota i spasenja.

Identitet sve≈enika (gledano krß≈anski, a ne magijski) s ljudske

SVE˛ENIK I SVE˛ENI◊KA GODINAje strane u njegovom pravom i potpunom √ovjeßtvu (od ljudi i za

ljude), a s Kristove strane u otajstvenom pritjelovljenu IsusuKristu, u milosnom suobli√enju - koje daje sposobnost djelova-

nja "in persona Christi". Dakle, sve≈enik (episkop i prezbiter),

snagom sakramentalnog ucjepljenja ima "pristup Kristu" prisut-

nom u rije√i, zajednici, sakramentu i potrebnima (unato√ svojoj

ljudskoj slabosti i greßnosti) i tako tvori most izme∂u Krista i

ljudi. Stoga, identitet sve≈enika nije samo u tom da vrßi neke

bogoßtovne √ine, nego je prvenstveno u tome da je osposobljen

"biti pred Kristom za ljude". To osobno zajednißtvo s Kristom

ostvaruje se kroz konkretne akcije: dovo∂enje ljudi Kristu,

molitveno zauzimanje za njih, posredovanje u odnosu: ljudi -

Krist; Krist - ljudi. Eto, tako sve≈enik postaje "posrednik molitve

i milosti"!

(Ovdje ne smijemo zaboraviti cjelovitu teologiju sakramenta

svetog reda: apostolsko naslje∂e; milost sakramenta reda kao

milost sluΩenja; sakramentalni biljeg kao posebni odnos s Kris-

tom u Crkvi; specifi√ni odnos sve≈eni√ke sluΩbe i zajednice).

Svo poslanje, pa posljedi√no i sva odgovornost sve≈enika, u

tome je da shvati kako je sam oblikovan tako da se daruje Kristu

i ljudima, te im tako pomogne da se susretnu, odnosno da se

dogodi spasenje ljudi u Isusu Kristu. Eto sve≈eni√ke veli√ine i

zada≈e, teΩine i odgovornosti. Ako pak "sve≈enik ne vjeruje viße

u vlastito poslanje, golim se okom vide posljedice za krß≈anski

svijet i navjeßtaj vjere posve gubi svoje zna√enje za danaßnjeg

√ovjeka" (G. Martelet, Teologija del sacerdozio, Brescia 1986,

str. 143).

Ovaj sve≈eni√ki identitet, identitet posrednika, najbolje se

o√ituje u slavlju otajstva euharistije. Poput euharistije u kojoj se

uprisutnjuje Krist na tvaran, osoban i bitan na√in, i po √emu ona

postaje njegova prisutnost me∂u nama i sve≈enik je, veli Ivan

Pavao II., euharistija na dvije noge; on je u sebi samom

admirabile commercium; on je tako∂er u sebi mysterion -

spasenjsko BoΩje otajstvo u povijesti (usp. Dar i otajstvo, str.

76).

Nastavlja se

TE◊AJ PRIPRAVE ZA ¸ENIDBU(MARRIAGE PREPARATION

COURSE)

Te√aj priprave za Ωenidbu

(marriage preparation course za

hrvatske Ωupe Toronto, Missis-

sauga i Oakville) odrΩat ≈e se uTorontu 27. i 28. studenoga(november), te 4. i 5. prosinca(december) u vremenu od 8:00

– 10:00 pm. Te√aj ≈e biti na hrvatskom i engleskom

jeziku, pa je poΩeljno da zaru√nici mogu pratiti pre-

davanja na oba jezika. Ne treba posebne prijave

nego je dovoljno do≈i na prvo predavanje.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009 NEDJELJA 22. STUDENOGA STRANA 5

Vrijeme studenog, a posebno

18., jest vrijeme kad se kroz

sve medije pokußava oΩivjeti u

naßoj svijesti ranjeni Vukovar,

zaklan 1991. godine neopi-

sivom i straßnom agresijom

velikosprske vojske. Jednaost-

vano Vukavar je postao simbol

dokazivanja neke nadrealne

ljubavi prema svojoj domovini

i svome narodu. Tako se s vre-

mena na vrijeme pojave

odre∂ene „face“ u posjetu

ovog joß uvijek ranjenog i

pomalo zaboravljenog grada –

heroja.

Stje√e se dojam kao da postoje

dva Vukovara. Jedan od njih je mitski Vukovar. To je grad

mu√enik, predmet domoljubnog zaklinjanja, Íoljanovih arzuhala

i Íkorinih tuΩbalica, suvremeni Coventry i Dresden. Taj Vukovar

rodio se to√no na danaßnji dan prije 18 godina, onog √asa kad je

stvarni, konkretni grad umro i ustupio mjesto drugom, mar-

tirskom, transcedentnom. S ovim Vukovarom Ωivi svaki ozbiljni

√ovjek, skroman u svojoj naravi da mu sigurno sje≈anje na sve

strahote izazove i pokoju suzu. Tu se postaje ponosan na svoje

korijene, svoju povijest, i velika ljubav prema svemu svoga roda

najednom nema granica.

Vukovar je pri√a nama ispri√ana, nama napisana na koΩi i √elu.

Njezini smo sudionici svaki put kad zakaΩemo kao ljudi, kao

Hrvati. U tom gradu je ispisan √ek naße slobode. Jesmo ponosni i

Ωalosni na taj dan. Ali, ßto poslije 18. 11.?

Osim tog Vukovara, u Hrvatskoj postoji i onaj drugi, zbiljski. Taj

grad √ine konkretne ku≈e i konkretni ljudi, njegove novogradnje

i rußevine, nade i neda≈e, skrhane i preΩbukane fasade, ljudi

jedne i ljudi druge nacionalnosti. Taj Vukovar Ωivi svoj Ωivot

daleko od glamurozne medijske pozornosti koju uΩiva onaj

drugi, mitoloßki. ¸ivi sa svojim razvojnim mukama, sa svojom

demografskom depresijom, kao “shrinking city” s trideset posto

nezaposlenih. Prvi Vukovar nalazi se u svakoj hrvatskoj napitni-

ci, tuΩbalici i patriotskoj govoranciji. Onaj drugi bi, ßto se nas

ti√e, mogao slobodno biti milijun kilometara od Zagreba, Splita i

Rijeke: toliko nam je, naime, nepoznat, tu∂ i periferan.

ZABORAVIT NE MOGUTup udar teßkog olova

ßto cvr√i u mekom drvetu zemunice

joß mi prΩi ußi…

A Bog mi je svjedok: zaboraviti ho≈u,

zaboravit ho≈u, ali ne mogu.

Ne mogu jer Ωivim,

jer mislim o sutra, o prekosutra…

Kako ≈e veseli osmjeh i krupne sjajne o√i

ßto iz √itanke u√e

i zemljopis u√e i povijest

i u√e, za ne daj BoΩe, da sutra, da prekosutra…

A Bog mi je svjedok, oprostiti

ho≈u,

oprostit ho≈u, ali zaboravit ne≈u

i ne≈u i ne Ωelim…

Jer na dußi mi utisnuta Nova

Bila i Vukovar

izmorena lica doktora i sestara,

tople krunice √asnih i fratara,

suha slavina kuhinje i kupatila,

tamna soba, prazan friΩider,

(gdje ni za obloge leda nema)

dotrajale pelene novoro∂enog

djeteta.

U snu mi: uplakana majka

i brat s tek petnaest godina

raznesen rukom divljaka,

i ranjena djeca ßto teßko pod-

nose bol

i noga koju je imao moj brat, prijatelj

i tanjur vode s malo le≈e

i svjeΩi grobovi prijatelja ukopanih no≈u

i zviΩduk granata

i bol… i pla√… i tuga…

i jeka svega toga u meni.

U snu mi: ne daj, BoΩe, ßto bi bilo

da zaboravit moram

da bratovoj djeci ne smijem re≈i

da povijest nije takva,

da stric i tata nisu bili kukavice,

da nam drugi nisu sa√uvali dom.

To mi u snu, pa zaboravit ne≈u I.K.

Vukovar je drugi najskuplji grad za Ωivot u Hrvatskoj

2300 branitelja branilo je ’91. Vukovar na fronti duΩoj od deset

kilometara

5493 pripadnika broji 204. vukovarska brigada za podru√je

cijele bivße op≈ine Vukovar

923 poginula branitelja 204. brigade i 1700 ranjenih

3700 odvedeno u konclogore

87 dana Vukovar je bio pod opsadom

5000 - 12.000 granata dnevno padalo na grad

od 500 do 700 projektila dnevno padalo je na vukovarsku bol-

nicu

200 ranjenika i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice lik-

vidirano i zakopano u masovnu grobnicu na Ov√ari u no≈i 20.

studenog ‘91.

938 bijelih kriΩeva na Memorijalnom groblju

1664 Ωrtava dosad je identificirano

22.000 prognanika iz Vukovara u ßest godina progonstva

uto√ißte naßli u viße od 500 mjesta diljem Hrvatske i inozemstva

8272 srußene obiteljske ku≈e i 5580 oßte≈enih stanova

7 milijardi kuna ratne ßtete u gospodarstvu

2659 nezaposlenih Vukovaraca danas

800 obitelji na skrbi Caritasa

pla≈e u Vukovaru 25 posto manje od drΩavnog prosjeka

18. studenoga, dan spomena na herojski otpor i pad Vukovara

Ivan Kramar

Vukovar - podijeljen grad u srcu Hrvata

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz Matice krßtenihU nedjelju, 15. studenoga krßtena je u naßoj crkvi NikolinaAndrea KONTREC, k≈i Edvarda Kontreca i Elene Vißi≈.

Roditeljima √estitke na otvorenosti daru Ωivota a Nikolini sre-

tan rast u dobi i milosti.

NA¸I ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvu Petar Babi≈- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Mary Kele√i≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Zvonimir Ra√i≈- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Terezija Galinec. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Terezija Galinec- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Terezija Paloß . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Steve Í≈ulac- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

RuΩica i Ante Kranjac- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Ante i Ana Vujinovi≈- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Joso Medved- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Îuro i Spasenija Hortik- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Marija Rosi- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Ljubica i Zlatko Íkorput- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Ana Grgi≈- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Za CaritasNN- na √ast Sv. Judi Tadeju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

NN- za crkvu u Dalju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $150

Katica Cicvari≈- kruh Sv. Ante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Za svaki vaß dar od srca hvala!

PRILOZI za crkvu i Caritas, koje predate do sredine pros-inca bit ≈e registrirani za ovu godinu i proslije∂eni. Poslije

toga vaßi prilozi ulaze u prihode za slijede≈u godinu.

MISA U OSHAWIU crkvi St. Gregory na adresi: 194 Simcoe St. North u

Oshawi za vjernike kojima je Oshawa bliΩe bit ≈e mise u ned-

jelju 20. prosinca i u nedjelju 26. prosinca u 1:30 poslijepodne. U nedjelju, 20. prosinca prije mise bit ≈e prilika za

predboΩi≈nu ispovijed, pa moΩete dovesti i starije √lanove

obitelji.

STARIJE I BOLESNE √lanove obitelji prijavite u naß ured

radi predboΩi≈ne ispovijedi.

PREVENTIVNE I ZAÍTITNE MJEREZbog opasnosti od takozvane „svinjske gripe“ koju uzrokuje

virus H1N1 u sve crkve Torontske nadbiskupije uvode se sli-

jede≈e mjere opreza i zaßtite:

- Privremeno se ukida pri√est na jezik (samo na ruke)

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGA STRANA 7

Nedjelja, 22. studenoga u 9:30a.m.† Imre ROMODA, god. i † iz

obitelji

† Margita KUMI˛

† Nada BATINI˛, god.

† Magdalena ÍMINTI˛, god.

11:00 a.m – ¸upna misa

Ponedjeljak, 23. studenoga u6:30 p.m.† Mara, Drago, Stanko i Bilja

PETRI◊EVI˛

Utorak, 24. studenoga u 6:30p.m.† An∂elko i Ivan BADURINA,

god. i na nakanu sv. Antunu

Srijeda, 25. studenoga u 6:30p.m.† Ante LJUBI◊I˛, god.

† John MUGGERIDGE, god.

◊etvrtak, 26. studenoga u 6:30p.m.† Milan i Katica CVITKOVI˛

† Josip KOSI˛. god.

Petak, 27. studenoga u 6:30p.m. † Jerko ÍKARI◊I˛

† Frank TOMAS i † iz obitelji

RASPORED MISA

- za zdravlje obitelji

† Milan IÍEK

- na nakanu

Subota, 28. studenoga u 6:00p.m.† Ilija VOJNI˛

† Ljuba BOGDANI˛

† Frank HERCEG, god.

† Katica i Mijo RATKAJEC

† BlaΩ TURKOVI˛, god.

† BlaΩ RAZUMI˛ i † iz obitelji

RAZUMI˛ i ◊ULIG

† Dragica, god. i Drago CULEN

- misa zahvalnica za obitelj

- misa zahvalnica za djecu

† Ivan ROGI˛ i Mal√a ÍKVORI˛

† Kata FILIPOVI˛, god.

† Marko i Ilija MISI˛

† Anto, Manda i Jozo ◊OLI˛

† An∂a BLA¸EVI˛

- duße u √istilißtu

† Nikola KOLOBARI˛, god.

† Natalia, Stanka, god. i Elvis

ZOVI˛

i † iz obitelji ZOVI˛ i ÍUT

† Katarina MARKO◊

Nedjelja, 29. studenoga 2009 u9:30 a.m.† Mile MESI˛

† Niko, Luca i Zoran INJI˛

11:00 a.m. – ¸upna misa

- Stavljaju se sredstva za dezinfekciju ruku kod ulaza u

crkvu

- Znak mira moΩe se dati i na drugi na√in, ako se netko

boji pruΩiti ruku, kao na primjer znakom ruke, naklonom

glave i sli√no

- Ako se netko osje≈a bolestan, preporu√a se da ne dolazi

u crkvu nego da ostane kod ku≈e radi svoje i sigurnosti

drugih

MARTINJE¸upno Folklorno Drußtvo Vas poziva da s njima proslavite

Martinje u subotu 28. studenog 2009. u Ωupnoj dvorani.

Biskup Martin, po√asni gost ve√eri krstit ≈e moßt u mlado

vino. Vrijedni Jadranovci te folklorna grupa "Hrvatski Narod-

ni Dom" pobrinuti ≈e se za prigodni program pjesmama i

plesovima. Pripremamo bogatu ve√eru, tombolu i natjecanje

za najbolje vino, a za dobru zabavu pobrinuti ≈e se VIS Druga

No≈.

Ulaznice moΩete nabaviti nedjeljom poslije svetih misa ili ako

nazovete RuΩicu Markovi≈ na 416-473-7756 ili Katicu Visic

na 416-252-4436

BO¸I˛NA OBITELJSKA RADIONICA 6. prosinca 2009.od 12:30-3:00

GRBOVI HRVATSKIH GRADOVA

Dok se projekt za dizalo (ele-

vator) i zatvaranje prostora

privodi kraju, po√et ≈emo s

ure∂enjem natpisa na zidu

Ωupne ku≈e i s postavljanjem

grbova hrvatskih gradova nakrovu. Postavit ≈emo 20grbova; najprije one najve≈e i

najzna√ajnije, po√evßi od

Zagreba, Splita i sli√no pa do

manjih, ali povijesno

zna√ajnih. Za grbove traΩimosponzore. Do sada se javio 9 Ωupljana koji su voljni sponzori-

rati grbove Zagreba, Osijeka, VaraΩdina, Siska, Petrinje,Nove Gradißke, PoΩege, Imotskoga. Za sponzorstvo grba

Splita joß se nitko nije javio(?). Joß ne znamo to√no koliko ≈e

iznositi troßak za pojedini grb, dok se ne ukalkulira cijena

konstrukcije, a to ≈emo uskoro znati. Tko je voljan da se grb

njegovog grada postavi na krov Ωupne ku≈e neka se javi

Ωupniku za informacije i dogovor. Hvala Ωupljanima koji su

do sada dali svoj prilog za ovaj korisni projekt za cijelu zajed-

nicu. Pozivam i hrvatske poslovne ljude da daju svoj prilog

koji ≈e tako∂er biti objavljen kao i dosadaßnji prilozi. Molimo

vas da svoje priloge za dizalo ne stavljate u milostinju, jer se

onda ra√unaju kao milostinja, nego predate u ured ili

gospo∂ama koje upisuju mise. Do sada je prikupljena svota od

$18,480.38 ßto je u odnosu na projekt neznatno, ali vrijedi

prema onoj poslovici: „zrno do zrna – poga√a, kamen do

kamena – pala√a“. One Ωupljane koji misle da im dizalo ne≈e

trebati pa zato ne Ωele dati svoj prilog molimo da budu toliko

korektni da ne napadaju ili odgovaraju druge koji Ωele dati

svoj prilog!

Josip, Ωupnik

Krizmanici imaju posebnu pripravu za krizmu u Ωupi poned-jeljkom u 7:00 sati nave√er.

Prvopri√esnici imaju posebnu pripravu u Ωupi srijedom u6:50 sati nave√er.

Prvopri√esnici, krizmanici i odrasli koji joß nisu ispunili i

predali prijavnice neka to u√ine ßto prije.

PRIMATELJI ¸UPNOG VJESNIKA¸upni Vjesnik osim ßto ga sami uzimate u crkvi ßaljemo na 34

adrese. Tu su uklju√ene razli√ite ustanove koje dobivaju sva

izdanja, ali i pojedionci, koji ne mogu do≈i u crkvu ili im ßal-

jemo kao prijaßnjim √lanovima ove zajednice. Molimo sveprimatelje iz Toronta i okolice da nam se jave do kraja

godine, Ωele li i dalje primati poßtom Ωupni Vjesnik ili imaju

moΩda nekoga tko im moΩe Vjesnik donijeti ku≈i.

Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario

Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari≈

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈,

Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: office@croatianmartyrs.ca

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 47/2009 NEDJELJA 22 STUDENOGA

vrijeme sv. Mise. Sve√anosti naße Ωupne proslave i ovog puta

pridonijela su djeca obu√ena u narodne noßnje iz Ωupnih folk-

lornih grupa: Sljeme, Vatroslav Lisinski i F. A. Hrvatska. Zaista,

bio je lijep broj djece i mladih, pa joß jednom zahvaljujem pred-

sjednicima i odborima naßih folklornih grupa na uloΩenom trudu

oko organizacije proslave sv. Nikole Taveli≈a. Uz Brass Kvintet

iz Virovitice sv. Misu su pratili i naßi Crkveni-Ujedinjeni tambu-

raßi na √elu s gospo∂icom Jeanne Valeti≈, kao i naß Ωupni zbor

na √elu s gospo∂om Irom Bolka.

Neka sve nas i sav naß hrvatski narod √uva i ßtiti zagovor sv.

Nikole Taveli≈a, hrvatskog mu√enika.

Fr Ivica, Ωupnik

Proßle nedjelje, 15. studenoga 2009. godine proslavili

smo blagdan sv. Nikole Taveli≈a, hrvatskog mu√enika. Ve≈ 30

godina okupljamo se u naßoj crkvi koja je posve≈ena Hrvatskim

mu√enicima kako bi ßto sve√anije proslavili svoje nebeske zaßtit-

nike i molili njihov zagovor. Tako smo pokußali u√initi i ovog

puta povodom blagdana sv. Nikole Taveli≈a. U tome smo zaista i

uspjeli.

Svetu misu predslavio je Fra Ante Bekavac, novi sve≈enik sa

Norvala, koji nas je potaknuo u svojoj propovijedi na razmißlja-

nje o naßoj vjeri i vjernosti Kristu u ovom svijetu koji nastoji

izbaciti Boga iz svoje svakodnevnice. Ove godine naßu Ωupnu

proslavu sv. Nikole Taveli≈a uzveli√ali su i gosti iz hrvatske,

grada Vinkovaca Brass Kvintet, koji je na puha√kim instrumenti-

ma izveo kratki program prije sv. Mise i nekoliko pjesama za

¸UPNA PROSLAVA SV. NIKOLE TAVELI˛A

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 47/2009 NEDJELJA 22 STUDENOGA STRANA 9

Ponedjeljak, 23. studenoga: Na nakanu

Utorak, 24. studenoga: Sv.Misa u 9:00 a.m.

Srijeda, 25. studenoga:† Kata i Nikola Markovinovi≈

† Kata Jakov√i≈

◊etvrtak, 26. studenoga:† Vid Boßnjak

† Matija Palijan i Nick i Marija

Meduni≈

† Dragica i Janko Vergot

Petak, 27. studenoga:† BoΩena Seka Poborac

† Franjo Bradica

† Ivan Frketi≈

† Ivan ◊epo

† Jurica Biondi≈

† Kate Jurkovi≈, godißnjica

† Mijo, Kata i Mijo Bartakovi≈

† Zlatko, Dragica i ¸eljko Buneta

† Stana Savi≈, godißnjica

† Tomo, Kata, Branko i Slavica

Markovi≈

Bogu u zahvalu

Na nakanu

Subota 28. studenoga: Sv. Misau 6:00 p.m.† Nikola, Katarina i Barbara

Maljevac

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

† Vid Boßnjak

† Joso Belan

† Janko Hajsan

† Josip i Katarina Brajkovi≈

† Ivan i Dragica Ribi≈

† Juraj i Marica Martini≈

† Mijo Demur

† Anka Íprajc

† Martin i Milica Trogrli≈

† Marija i Nikola Trogrli≈

† Josip i Agata Lorkovi≈, i sve

pokojne iz obitelji

† Mijo, Ljuba i Petar Bosiljevac

† Josip Bosiljevac, i sve pokojne

iz obitelji

† Anica Pußtina, godißnjica i sve

pokojne iz obitelji

† Renata Pußtina Lesley

† Marica i Josip Laslovi≈

† Zdenka Praljak

† BoΩo Plazonja

† Janko i Bara Ku√ini≈, i sve

pokojne iz obitelji

† Dora i Mate Pauli≈, i sve

pokojne iz obitelji

† Michael Pukljak

Nedjelja 29. studenoga: Sv.Misa u 9:00 a.m.† Kata Prelesnik

† Jelena Zadkovich

Sv. Misa u 11:00 a.m.-ZaΩupnu zajednicu

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMU petak, 27. studenoga 2009. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za duhovnu obnovu Ωupne zajednice, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRD PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i

Krist ljubio vas i sebe predao

za nas kao prinos i Ωrtvu Bogu za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

PASTORALNI PLAN ZA ¸UPU HRVATSKIH MU◊ENIKA U 2009. GODINI

13. prosinca 2009. godine: Ωupna boΩi≈na ispovijed

VJERONAUK ZA PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZMANIKEU utorak, 24. studenog 2009. godine odrΩat ≈e se vjeronauk za

naße prvopri√esnike i krizmanike. Za prvopri√esnike u vremenu od

7:00 do 7:45, a za krizmanike od 8:00 do 8:45 sati.

Poti√em roditelje da uz redoviti Ωupni vjeronauk dolaze s djecom

redovito i na nedjeljnu sv. Misu.

PJEVANJEU utorak, 24. studenog 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba

za Ωupni mjeßoviti zbor u 7:30 sati nave√er.

U √etvrtak, 26. studenog 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka

vjeΩba za Ωupni dje√ji zbor u 7:00 sati nave√er u Ωupnim-ßkolskim

prostorijama.

◊ITA◊I: Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Maja Biskupovi≈ i Damir Kontrec

u 11:00 sati: Ante i Kristina Laußi≈

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Berislava i Kristina Ljubi≈

u 11:00 sati: Daniela Lebec i Ana Leßko

SKUPLJAJU KOLEKTU:Danas: u 9:00 sati: Anton Mesi≈, Drago Mrzljak i Anton

Osojni√ki

u 11:00 sati: Nick Jurini≈, Bruno Mandi≈ i Jozo Lu√i≈

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Jelenko Mißi≈, Mate RoΩman i

Joe Draßkovi≈

u 11:00 sati: Josip Vrbos, Kreßo Bußi≈ i Vinko Kozina

BROJA◊I KOLEKTE:Danas: Ana Pavi√i≈, Barbara Popova√ki i Daniela Lebec

Slijede≈e nedjelje: Maria i Veronika Okrugi≈, Vinko Kozina i

Jozo Lu√i≈

DAROVATELJIU Kruh Sv. Anti N.N. $ 20.00

ZA CRKVU:Josip Broz – Bogu u Zahvalu $ 100.00

Slavica Kukovac $ 30.00

Mira Bionda $ 30.00

Franjo Íußak $ 70.00

Ilija i Dragica Smi√iklas $ 100.00

Franjo i Ankica Balaban $ 100.00

Jelena Orßani≈ $ 100.00

John i Ana Ribari≈ $ 100.00

Tony Ozai≈ $ 100.00

Ante i Sonja Bani≈ $ 100.00

Jason i Katerina Faulkner $ 60.00

ZA HRVATSKI KARITAS:Matilda Muhar $ 50.00

Petar Muhar $ 50.00

Ilija i Dragica Smi√iklas $ 100.00

Na svakom vaßem daru, HVALA!

¸UPNE OBAVIJESTI

ZLATNI JUBILEJ NAÍIH ¸UPLJANA ILIJE I DRAGICE SMI◊IKLAS

U subotu, 21. studenoga na svetoj

Misi u naßoj Ωupnoj crkvi Hrvatskih

mu√enika, naßi dragi Ωupljani Ilija i

Dragica Smi√iklas proslavili su svoj

zlatni jubilej, 50 godina krß≈anskog

braka. Oni su 21. studenoga 1959.

godine u crkvi Naße Gospe kraljice

Hrvata u Torontu pred don Jurom

Vrdoljakom sklopili krß≈anski brak, te

proveli 50 godina zajedni√kog Ωivota

u kojem su dijelili dobro i zlo i zah-

valjivali Bogu za sve. Nakon 50 godi-

na zajedni√kog Ωivota, oni su ponovno stali pred oltar i primili

posebni blagoslov, te pred Bogom i okruΩeni svojom djecom i

unucima potvrdili vjernost jedno drugome i da ≈e uz BoΩju

pomo≈ Ωivjeti u ljubavi i razumijevanju do kraja Ωivota.

◊estitamo im i zahvaljujemo za dobar primjer me∂usobne vjer-

nosti i ljubavi, te povjerenja u Boga koji ih krijepi na njihovom

zajedni√kom putu.

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.N. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail office@holytrinitycroatian.org

KRIST KRALJ

Na ovu zadnju nedjelju liturgijske godine Katoli√ka

Crkva slavi svetkovinu Krista Kralja. Stavlja nam pred o√i dva

kraljevstva. Zemaljsko i Nebesko! Prolazno i neprolazno!

Kratko i vje√no! I ßto je naj√udnije ovo nebesko izgleda

nemo≈no pred onim zemaljskim. Zemaljski kralj osu∂uje

nebeskoga! Zaßto? Tim putem je nebeski kralj odlu√io spasiti

√ovje√anstvo: predaju≈i se u ruke zemaljskog kraljevstva. Veliki

petak, trnova kruna, kriΩ, te smrt na kriΩu bili su uvjet pobjede.

A glavne oznake zemaljskih kraljeva su o√uvati vlast

pod svaku cijenu. Staljin je dao poubijati 30 milijuna svojih

sunarodnjaka samo da ga ne bi maknuli sa njegova prijestolja.

Svi Ωele vladati ßto duΩe i nije se glasilo da bi neko svoju vlast

predao drugomu. Svi Ωele proßiriti svoje kraljevstvo. Rimsko

Carstvo je najve≈e poznato carstvo u povijesti √ovje√anstva.

Zauzimalo je cijeli ondaßnji svijet! A danas ga spominjemo kao

davnu proßlost. Hitler je htio nasilni√ki osvojiti cijeli svijet a

zavrßio je samoubojstvom! Srbi su sanjali Veliku Srbiju a mogli

bi ostati na beogradskom paßaluku. Zemaljski vladari svu svoju

snagu i mo≈ temelje na vojsci i oruΩju. Nekad su to bila oßtra

kamenja, pa kosti Ωivotinja, pa luk i strijela. A onda: koplja,

maΩevi, sablje i konjica. A danas: topovi, tenkovi, minobaca√i. I

joß viße: avioni bombarderi F-16, nevidljivi B-2, bojni

helikopteri apaßi, atomske i nuklearna bombe! A tko zna ßto se

joß priprema?

Oznake nebeskog kraljevstva su potpuno suprotne.

Mjesto vladanja Isus je sluΩio i u√io svoje apostole da budu

sluge i posluΩitelji svima koji su u potrebi. Njegovo kraljevstvo

nije od ovoga svijeta. Svoje prijestolje sa√uvao je u srcima onih

koji su mu povjerovali. Njegovo kraljevstvo je u dubini moga i

tvoga srca. Iako je samo tri godine javno djelovao njegovo kra-

ljevstvo traje ve≈ 2000 godina i trajat ≈e do konca svijeta. I zato

je njegovo kraljevstvo duΩe i od egipatskog i od gr√kog i od

rimskoga. Njegovo kraljevstvo postalo je najve≈e bez ikakvog

ubojitog oruΩja. Zauzelo je srca cijele Europe, Kanade,

Amerike, Australije, Afrike, Azije i svih kontinenata na ovoj

zemljenoj planeti. Zato ßto je ne nasilno, puno topline, praßtanja

i ljubavi za svakog √ovjeka. Samo takvo kraljevstvo nitko ne

moΩe oboriti.

Danas slavimo Kralja svega svijeta i svih vremena. On

je danas doßao pred Pilata da mu Pilat presudi. Svi Pilati ovoga

svijeta i svaki √ovjek do≈i ≈e jednog dana gore, predanj. Da on

presudi svima! Blago onome koji ga ljubi na ovoj zemlji on ≈e

ga ljubiti zauvijek na nebesima.

Don Iko

RASPORED SLU¸BI:

◊ITA◊I:SUBOTA: 21. studenoga: 6:00 sati: SnjeΩana Parilac

NEDJELJA: 22. studenoga: 9:00 – Stijepo Mar√inko

11:00 – Marija Pileti≈, Maja Bori√evi≈ i Emily Radalj

SUBOTA: 28. studenoga: 6:00 sati: Jelica Kreßi≈

NEDJELJA: 29. studenoga: 9:00 – DraΩena i Katarina Marek

11:00 – Natalie Bari√evi≈, Rosemary Lee i Brigita Fißte

REDARI:SUBOTA: 21. studenoga: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola

Repar

NEDJELJA: 22. studenoga: 9:00 – Toni Jeli√i≈ i Gregory

Stajduhar

11:00 – Nedjeljko ◊ubeli≈ i Jozo Milardovi≈

SUBOTA: 28. studenoga: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola

Repar

NEDJELJA: 29. studenoga: 9:00 – John ◊avlovi≈ i George

Maltar

11:00 – Josip Sajko i Josip Jureßi≈

MINISTRANTI:SUBOTA: 21. studenoga: 6:00 – Jurica i Andrijana Parilac,

Marko Repar i Franka Íubi≈

NEDJELJA: 22. studenoga 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈,

Marko Stajduhar,

11:00 – Filip Bori√evi≈, Bruno, Lucija i Magdalena

Pari≈, Karlo, Jelena i Manda Bobinac.

DAROVATELJI:CRKVA: Mijo Despot $50.00

Branko Hrenar $100.00

Adrian Grbavac $ 50.00

Damir Milardovi≈ $ 100.00

Tomo Antunovi≈ $ 300.00

John ◊ubeli≈ $ 100.00

Sofija Pavlovi≈ $ 100.00 u sp. † Zvonke Pavlovi≈

Branko Markovi≈ $ 100.00

Martin Peri≈ $100.00

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGA STRANA 11

KARITAS: za crkvu u Dalju: Ljubica Na∂en $ 100.00

za sestre: Martin Peri≈ $ 100.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

ÍKOLSKA BO¸I˛NA PRIREDBA BIT ˛E U SUBOTU INEDJELJU 5. i 6. prosinca 2009.

Zbog velikog broja djece "BoΩi≈nu Priredbu" imat ≈emo u sub-otu 5. prosinca uve√er za ∂ake od 3 do 8 razreda. Po√et ≈emo sa

svetom misom koja ≈e biti te subote u 5:00 sati poslije podne.

U nedjelju 6. prosinca poslije mise u 11:00 sati imat ≈e svoju

predstavu naßi najmla∂i djeca od Vrti≈a do 2 razreda. (JK, SK, 1

i 2 razred).

Za lijep ugo∂aj oba dana pobrinut ≈e se naßa djeca i mladi.

Ulaznice moΩete dobiti kod:

Joanne Krißto na tel. 905-825-0317s. Bernadette na tel. 905- 845-5272

u Ωupom uredu na tel. 905– 842-2386.

Zadnji dan prodaje tiketa je srijeda 2. prosinca. Po√astimo

naßu djecu i ∂ake svojom prisutnoß≈u. SVI NAM DOBRO

DOÍLI!

IZ MATICE UMRLIHOvih dana u domovini u Zagrebu preminula je Danica Jurinjaku 56 god., ona je sestra naßeg Ωupljanina Zvonke Vu√ini≈a. Svetu

misu slavili smo za ispokoj njezine duße u proßlu subotu. Naßa

iskrena su≈ut rodbini i prijateljima pokojne Danice. Dragi Bog

neka je primi u svoje nebesko kraljevstvo i daruje i besmrtni

Ωivot.

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve√er, osim ako je

druk√ije nazna√eno!PONEDJELJAK: 23. studenoga: Klement, Milivoj † Marija i Marko Pocrni≈ – Ivan He≈imovi≈

Svi † iz ob. ¸arak – Ivan ¸arak

UTORAK: 24. studenoga: Sv. Krßevanmisa u 8:00 ujutro u kapelici kod sestara

† Veronika Íari≈ – Slavica Marasovi≈

† Pero Pastuovi≈ – obitelj Pastuovi≈

SRIJEDA: 25. studenoga: Katarina, Kaja † Antun Gußtin – ob. N. Sajko

† Marica Brdar – ob. N. Sajko

◊ETVRTAK: 26. studenoga: Konrad misa u 7:00 uve√er† Stjepan ¸uvi≈ – ob. Jadranka Crnogorac

† Pava Íoßi≈ – ZBOR

PETAK: 27. studenoga: Maksim, SeverinSvi † iz ob. Grani≈ – ob. ◊agalj

Na √ast Predr. Krvi Kristove – ob. ˛urak

SUBOTA: 28. studenoga: DrΩislav, misa u 6:00 uve√er† Nevenka Burazin – ob. Marko Alilovi≈

† Ivan Ilijani≈ – ob. Nick Polova√ki

† Kate i BoΩo Lon√ar – k≈erka BoΩica i ob.

† Pave i Marta ˛ulumovi≈ – ob. ˛ulumovi≈

† Stjepan i Jozefina Kostelac – ob. ˛ulumovi≈

† Mijo Ke√keß – ob. ˛ulumovi≈

† Antun Gußtin i Marica Brdar – ob. T. Gußtin

† Beni Íljivi≈ i svi † iz ob. – Tonka Íljivi≈

† Petar OΩakovi≈ i svi † iz ob. – Stoja Zurak

† Ante Rimac – Anica Rimac

† Perka i Petar Paßali≈ – Anica Rimac

† Janja i Tadija Rimac – Anica Rimac

† Ljubica Hribljan – Barbara Vu√ini≈

† Mary Jane Bastaßi≈ – ob. Bastaßi≈

† Slavko Novoselac – Mira Lu√i≈

Svi † iz ob. Marijan Bolibruk – ob. Brnadi≈

Za sve † iz ob. Beram – Danica Beram

NEDJELJA: 29. studenoga: 1. DOÍAͲA, Vlasta9:00 sati: † Manda i Stipe Vukadin – ob. Niko Badrov

† Marko Bara≈ – roditelji

† Ana Koli≈ i svi † iz ob. Koli≈ – ob. Hranilovi≈

† Marija i Danijel Prpi≈ – Ivan He≈imovi≈

† Marija i Nikola He≈imovi≈ – Ivan He≈imovi≈

† Antun Stipan√i≈ – ob. Mike Busija

† Mary Prpi≈ – Anka Krmpoti≈

† Mijo Ke√keß – Jela Íepac

† Tomo Mesi≈ – supruga i djeca

† Jure Tominac – supruga i djeca

† Zvonko Pavlovi≈ (god.) – supruga Sofija i djeca

† Ante Rimac – Petar Rimac

Svi † iz ob. Hranilovi≈ – ob. Hranilovi≈

Svi † iz ob. Rimac – Petar Rimac

Svi † iz ob. ◊agalj – ob. ◊agalj

Svi † iz ob. Vukojevi≈ – ob. ◊agalj

Svi † iz ob. Vukojevi≈ i Palji≈ – Draga Vukojevi≈

Svi † Hrvatski Branitelji – ob. ◊agalj

Na nakanu – ob. ◊agalj

Na nakanu – Aleksandra Jeremi≈

Na nakanu – Draga Vukojevi≈

Na nakanu za zdravlje – ob. Busija

11:00 SATI – MISA ZA ¸UPLJANE

KLANJANJE - svakog √etvrtka od 6:00 do 7:00 satinave√er u naßoj crkvi. Nakana klanjanja je za sve≈eni√ka i

redovni√ka zvanja. Do∂imo i molimo se na tu nakanu.

Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u 7:00.

JAVITE u Ωupni ured:- ukoliko ste promjenili telefon ili adresu

- ukoliko se Ωelite uklju√iti u naßu Ωupnu zajednicu

- ako ste se vjen√ali u naßoj Ωupi i Ωelite se prijaviti kao nova

obitelj

- ukoliko Ωelite nabaviti boΩi≈ne √estitke, kalendare ili

molitvenik sv. Ane.

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"22. studenoga 2009.

STRANA 28

Hrvatski negacionizam

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 47/2009, NEDJELJA 22. STUDENOGA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK-a pod naslovom: »Pro-

tiv negacionizma. O potrebi istraΩivanja, priznanja i procesuiran-

ja zlo√ina svih triju totalitarizama: faßizma, nacizma i komuniz-

ma«, koja je javnosti predstavljena u ponedjeljak 16. studenoga,

u hrvatskom je drußtvu najzna√ajniji doprinos podsje≈anja i

spomena na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, simbola urußa-

vanja komunisti√kog poretka. Za neke medije spomen na pad

Berlinskoga zida bio je sveden tek na to kako su neki osobno

doΩivjeli taj povijesni doga∂aj ili na pokoju re√enicu o tome koji

su drΩavnici i glazbenici tim povodom doßli u Berlin, za neke

medije ni to nije zasluΩilo pozornost, a niti jedan javni medij nije

ni pokußao prikazati ßto je pad Berlinskoga zida zna√io za

Hrvatsku. Nißta bolje nisu reagirali ni politi√ari te nije odrΩana

nijedna tiskovna konferencija o toj temi niti su novinari traΩili

izjave politi√ara, niti su politi√ari organizirali ikakvu priredbu na

kojoj bi se progovorilo o vaΩnosti pada Berlinskoga zida za

hrvatski narod i √itavo √ovje√anstvo. Odnos politi√ara i medija

prema 20. obljetnici pada Berlinskoga zida izvrsno otkriva ßto se

s obzirom na pad komunizma zapravo Ωeli nametnuti hrvatskoj

javnosti, kako se strahote komunizma sustavno marginaliziraju

ili ignoriraju.

U hrvatskom drußtvu umjesto da se obznani i svima posvi-jesti izopa√enost svakoga totalitarizma, a osobito joß veomasnaΩnog i na razli√ite na√ine umreΩenoga komunizma, sustavnose nije√e zlo komunisti√koga poretka, a one koji na njega upozo-ravaju proglaßava se ekstremistima.Zahvaljuju≈i inicijativi

Njema√koga veleposlanstva, u Zagrebu je otkriven spomenik

padu Berlinskoga zida a prigodnim rije√ima na tom skupu pro-

govorio je Predsjednik Republike Hrvatske te je uz ostalo istakn-

uo vaΩnost rußenja toga »simbola hladnog rata« za Njema√ku,

osobito Isto√nu Njema√ku, zatim promjene za Isto√nu Europu

uklju√uju≈i raspad Sovjetskog Saveza. Predsjednik je priznao da

je »pad Berlinskoga zida imao utjecaja i na ja√anje pluralizma u

Hrvatskoj«, ali je odlu√no stao u obranu jugoslavenskoga modela

komunizma rekavßi: »No, za nas, s izuzetkom ipak ograni√enoga

broja politi√kih zatvorenika (...) granice su ve≈ odavno bile

otvorene, slobodno smo putovali, a mada smo Ωivjeli u jednopar-

tijskom, po svojoj prirodi autoritarnom reΩimu, uΩivali smo na

mnogim podru√jima slobode o kojima se na istoku Europe

moglo samo sanjati«, preßu≈uju≈i sva komunisti√ka krvoproli≈a,

zlo√ine, gaΩenja ljudskih prava i uskra≈ivanja slobode. Tako je

izvrsna prilika da Predsjednik vjerodostojno progovori o vaΩnosti

oslobo∂enja hrvatske nacije od svih natruha komunisti√kog total-

itarizma joß jednom otißla unepovrat. Zar je onda √udno ßto je

Hrvatska televizija, dakle javna televizija, baß neposredno uz

spomen na pad Berlinskoga zida po√ela reprizirati seriju partizan-

skih filmova po√evßi sa »Sutjeskom«!? O√ito je nekome veoma

stalo da mladi naraßtaji bolje poznaju tzv. »partizanske epopeje«

negoli junaßtva hrvatskih branitelja o kojima se uglavnom ili ne

snimaju filmovi ili snimaju takvi filmovi u kojima su hrvatski

branitelji ili ljudske karikature ili zlo√inci.

Crkva, potaknuta 20. obljetnicom pada Berlinskoga zida, na

raznim je razinama, osobito europskoj, ve≈ odrΩala viße skupova

da bi se analiziralo dokle se doßlo u osvajanju slobode i da bi se

bolje razumjeli znakovi vremena i traΩili odgovore na izazove. I

izjava Komisije Iustitia et pax »O negacionizmu« nov je i snaΩan

poticaj Crkve da se u hrvatskom drußtvu dogodi prihva≈anje

objektivne istine o svim totalitarizmima 20. stolje≈a i da se stvore

uvjeti da se neßto sli√no nikada viße ne ponovi. U izjavi se tako

podsje≈a: »Hrvatski sabor se bio oglasio, naΩalost tek 17 godina

nakon prvih vißestrana√kih izbora, Deklaracijom o osudi zlo√ina

po√injenih tijekom totalitarnoga komunisti√kog poretka u

Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, ali stvarnost pokazuje da je

ta izjava bila samo verbalna potpora rezolucijama Vije≈a Europe.

U njoj nema ni odluke o istraΩivanju zlo√ina, pa √ak ni o popisu

Ωrtava komunisti√kog totalitarizma - koji nije nikad u√injen, a

posebice ne kaΩnjavanja nezastarivih ratnih zlo√ina i zlo√ina pro-

tiv √ovje√nosti. Nema ni naznake potrebe za kolektivnom terapi-

jom drußtva, kao ßto se to √inilo u Njema√koj u odnosu na

nacizam.« Umjesto da se svjesno, poßtuju≈i ljudska prava svake

osobe, kao u njema√kom drußtvu pokußa provesti kolektivna ter-

apija suvremenoga hrvatskog drußtva da bi se oslobodilo svih bit-

nih negativnih elemenata komunisti√koga mentaliteta, u Hrvatskoj

se na sva usta vikalo najprije protiv toboΩnjeg revanßizma, a kas-

nije prizivalo tzv. »detu∂manizaciju«, ßto je uz ostalo zna√ilo i

danas zna√i odbacivanje koncepta nacionalnoga pomirenja i

ponovno postkomunisti√ko - presvu√eno u liberalisti√ku

demokraciju - preuzimanje nadzora nad svim segmentima drußtva.

U hrvatskom drußtvu umjesto da se obznani i svima posvijesti

izopa√enost svakoga totalitarizma, a osobito joß veoma snaΩnog i

na razli√ite na√ine umreΩenoga komunizma - ßto je i normalno s

obzirom na to da se joß uvijek nije dogodila stvarna ni planetarna

ni hrvatska osuda komunisti√koga totalitarizma sa svim zlima

koja su mu svojstvena - sustavno se nije√e zlo komunisti√koga

poretka, a one koji na njega upozoravaju proglaßava se ekstrem-

istima. Stoga Komisija Iustitia et pax tako∂er isti√e: »Tako se fal-

sificira povijest i to nije revizionizam - jer revizija povijesti je

pravo i duΩnost povjesni√ara kad se ustanove dotad nepoznate

povijesne √injenice, kao ßto je to slu√aj s otkrivanjem zlo√ina

komunizma - nego negacionizam, tj. nijekanje utvr∂enih

masovnih zlo√ina.«