DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 68. velja√e 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga

KaΩe im: «Hajdemo drugamo, u obliΩnja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam doßao.»

Mk 1, 38

PETA NEDJELJA KROZ GODINU

ULAZNA PJESMA: Do∂ite, prignimo koljena i

padnimo nice pred Gospodinom koji nas stvori, jer on je

Gospodin, Bog naß.

ZBORNA MOLITVA: Gospodine, tvoja nam je

milost jedina nada, a tvoja zaßtita jedina sigurnost. Molimo

te: snaΩi svoju obitelj neprestanim dobro√instvima. Po

Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE O JOBU (Job 7, 1-4. 6-7):Job progovori: »Nije l’ borba Ωivot √ovjekov na zemlji, i

dani mu kao dani nadni√ara? Kao ßto umoran rob za

hladom Ωudi, i kao nadni√ar koji pla≈u √eka, mjeseci me

jada tako zapadoße, i no≈i su mu√ne meni dosu∂ene.

LijeΩu≈i pomißljam: ‘Kad li ≈u ustati?’ a diΩu≈ se: ‘Kad ≈u

ve√er do√ekati!’ I tako se kinjim sve dok se ne smrkne.

Dani moji brΩe od √unka pro∂oße, promakoße hitro bez

ikakve nade. Spomeni se: Ωivot moj samo je lahor i oko mi

ne≈e viße vidjet sre≈e.«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 147 (146), 1-2. 3-4. 5-6:Hvalite Gospodina: on lije√i one koji su srca

skrßena!

...............................................................................................

Hvalite Gospodina, jer je dobar, pjevajte Bogu naßemu, jer

je sladak; svake hvale on je dostojan! Gospodin

gradi Jeruzalem, sabire rasprßene Izraelce.

...............................................................................................

On lije√i one koji su srca skrßena i povija rane njihove. On

odre∂uje broj zvijezda, svaku njezinim imenom

naziva.

...............................................................................................

Velik je naß Gospodin i svesilan, nema mjere mudrosti

njegovoj. Gospodin pridiΩe ponizne, zlotvore do

zemlje snizuje.

...............................................................................................

◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA KORINA˛ANIMA (1 Kor 9. 16-19,22-23): Bra≈o! Íto navjeß≈ujem Evan∂elje, nije mi na

hvalu, ta duΩnost mi je! Doista, jao meni ako evan∂elja ne

navjeß≈ujem! Jer, ako to √inim iz vlastite pobude, ide me

pla≈a; ako li ne iz vlastite pobude – sluΩba je to koja mi je

povjerena. Koja mi je dakle pla≈a? Da propovijedaju≈i

pruΩam evan∂elje besplatno, ne sluΩe≈i se svojim pravom u

evan∂elju. Jer, premda slobodan od sviju, sam sebe svima

u√inih slugom, da ih ßto viße steknem. Bijah nejakima

nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da poßto-poto

neke spasim. A sve √inim poradi evan∂elja da bih i ja bio

suzajedni√ar u njemu.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ja sam svjetlost

svijeta, govori Gospodin, tko ide za mnom, imat ≈e svjet-

lost Ωivota. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVA-NÎELJA POMARKU (Mk 1, 29-39): U ono vrijeme: poßto Isus izi∂e

iz sinagoge, u∂e s Jakovom i Ivanom u ku≈u Íimunovu i

Andrijinu. A punica Íimunova leΩala u ognjici. I odmah

mu kaΩu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiΩe. I

pusti je ognjica. I posluΩivaße im.

Uve√er, kad sunce za∂e, donoßahu preda nj sve

bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on

ozdravi bolesnike – a bijahu mnogi i razne im bolesti – i

zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti, jer

su ga znali.

Rano ujutro, joß za mraka, ustane, izi∂e i povu√e

se na samotno mjesto i ondje se moljaße. PotraΩiße ga

Íimun i njegovi drugovi. Kad ga na∂oße, rekoße mu: »Svi

te traΩe.« KaΩe im: »Hajdemo drugamo, u obliΩnja mjesta,

da i ondje propovijedam! Ta zato sam doßao«. I pro∂e

svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i

zloduhe izgonio.

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, ti nam jelo i

pi≈e dajeß za odrΩanje vremenitog Ωivota. Molimo te da

nam postanu i otajstvo vje√noga spasenja. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Neka hvale Gospodina za

dobrotu njegovu, za √udesa njegova sinovima ljudskim! Jer

gladnu dußu on nasiti, dußu izgladnjelu on napuni dobrima.

POPRI◊ESNA MOLITVA: BoΩe, htio si da

jedemo od jednog kruha i pijemo iz jedne √aße. Daj da

Ωivotom budemo jedno u Kristu i u radosti plodni za

spasenje svijeta. Po Kristu.

PETA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 3

O misnim √itanjima ukratko

Prvo √itanje: Job 7, 1--4. Pravedni Job, √ovjek patnik, trpi

nevolje Ωivota i pita o smislu svoga Ωivota i rada

Drugo √itanje: 1 Kor 9,16---19. 22-23. Apostol Pavao pod-

nosi sve teßko≈e svjedo√enja vjere, a sve to √ini ne

o√ekuju≈i nagradu.

Evan∂elje: Mk 1, 29-39. Isus, Sin BoΩji, svakodnevno

propovijeda BoΩje Kraljevstvo i lije√i bolesti naroda, crpe≈i

snagu u molitvi pred Ocem.

Svaki √ovjek, u dinamici razli√itih doga∂aja u Ωivotu, moΩe

u sebi osjetiti da mu cilj bjeΩi iz ruku i da je promaßio svoju

svrhu. Tako∂er √ovjek moΩe iskusiti kao da je izgubio svoj

Ωivot; kao da mu je oduzeta Ωivotna snaga, te da nema viße

za ßto Ωivjeti.

«Svi samo Ωive za preΩivjeti, nitko ne uΩiva puninu Ωivota»,

netko re√e.

Sva ljudska djelatnost, sav √ovjekov trud moΩe ponekad

biti doveden u pitanje baß kao ßto se i starozavjetni Propov-

jednik pitao: «...Koja je posleniku korist od njegovih napo-

ra? Razmißljam o mu√noj zada≈i ßto je Bog zadade sinovi-

ma ljudskim.(Prop 3, 9-10)» I zaklju√uje svoje tjeskobno

pitanje: «Ispraznost nad ispraznostima...sve je ispraznost.

(Prop 12, 8)»

U prvom √itanju susre≈emo Joba koji u bolu uzdiße i

uspore∂uje svoj Ωivot s vojnom sluΩbom ili Ωivotom

nadni√ara koji se svakoga dana znoji i umara za druge. Job

je √ovjek patnik koji je, iako pravednik, osjetio svu grubost

Ωivota koji ga pritiß≈e i obeshrabruje. Taj biblijski lik prim-

jer je svih krß≈ana koji, vjerni Bogu, rade i prihva≈aju sve

ßto Ωivot daje, trude≈i se dosegnuti smisao svojega posto-

janja. Nije lako osje≈ati jobovske boli. U naßem konkret-

nom Ωivotu to je briga roditelja za sigurnost i zdravlje svoje

djece, to je √eΩnja √ovjeka da njegov posao koji radi nije

uzaludan; to je onaj krik iz dubina bi≈a koji priziva

izgubljeni raj.

U istu temu trpljenja uklapa se i drugo √itanje u kojem sveti

Pavao govori o sluΩbi navjeßtanja evan∂elja koja mu je

povjerena. On tako∂er osje≈a sav teret i zahtjevnost

propovijedanja, ali je svjestan da mu je to duΩnost. Bez

nagrade i pljeska on ulaΩe svega sebe kako bi svima donio

Krista i njegovo spasenje. Jedinu pla≈u koju zauzvrat prima

je to isto evan∂elje koje je drugima prenosio. I tako je svaki

koji radi za BoΩju stvar zapravo sluga kojemu je krajnji cilj

i smisao svega djelovanja BoΩja slava. Sluga ima zadatak u

svemu ßto mu se doga∂a ne gubiti iz svojega vida cilj, a

isto tako znati Ωivjeti s trpljenjem. Strpljenje je vrlina onih

koji pobje∂uju. «Jednog ≈e dana iz ranjenih le∂a izbiti

krila», rekao je P. Mazzolari.

Ispunjenje svih starozavjetnih √eΩnji je Isus Krist. On u

svom tijelu preuzima bolne uzdahe √ovje√anstva i svojim

vazmenim otajstvom daje cijeloj povijesti odgovor i

smisao.

Íto to zna√i? Kao ßto je Isus posve≈ivao svoj teßki rad

propovijedanja i lije√enja intimnim susretima sa svojim

Ocem u molitvi, tako je i nama dao garanciju da ≈e svako

naße dobro djelo na kraju povijesti biti nagra∂eno i prizna-

to od nebeskog Oca ako ≈emo biti ustrajni i vjerni. Iz toga

moΩemo izvu≈i zaklju√ak: nijedna pretrpljena bol poradi

√ovjeka, niti jedan, pa i najmanji √in ljubavi za drugoga

nije besmislen, ve≈ je itekako paΩljivo «zabiljeΩen» u

BoΩjem srcu. Bog je s nama. ¸ivi me∂u nama. Nije nas

ostavio same da Ωivimo prepußteni nekoj neizvjesnoj

budu≈nosti kojoj je cilj nepoznat. Svi mi bismo htjeli

osjetiti da je Bog s nama i da je za nas, pogotovo u

trenutcima ostavljenosti i u razdoblju kad nam svakodnevi-

ca √ini Ωivljenje teßkim i nepodnoßljivim. Isus Krist je Bog

koji Ωeli osjetiti i osje≈a one najskrivenije Ωelje svakoga od

nas. On nam je bliΩi nego mi sami sebi moΩemo biti. Pre-

pustimo se Isusu koji nam pruΩa sigurnost i potpunu zaßtitu

za kojom toliko teΩimo.

POSLJEDNJI SUD

Nakon obi√nog i mirnog Ωivota umrla je neka Ωena i ubrzo

se naßla u dugom redu ljudi koji su polako pristupali

Vrhovnom sucu. Íto mu se viße primicala, sve je razgovjet-

nije razabirala Gospodinove rije√i.

Tako je √ula kako Gospodin govori jednom √ovjeku: «Ti si

mi pritekao u pomo≈ kad sam stradao u prometnoj nesre≈i,

odvezao si me u bolnicu. U∂i sad u moj raj.» Malo zatim

govorio je nekom drugom: «Ti si udovici pozajmio novac i

nisi traΩio kamate, do∂i sada po svoju vje√nu nagradu». A

nekom drugom je bilo re√eno: «Ti si besplatno obavljao

teßke kirurßke zahvate, pomaΩu≈i mi tako da mnogima vra-

tim nadu. U∂i sad u moje kraljevstvo.» I tako dalje.

Jadna Ωena postade jako zabrinuta, jer, koliko god se trudi-

la, nije se uspjela sjetiti ni jednoga posebno vaΩnog dobrog

djela u svom Ωivotu. Pokußa iza≈i iz reda da bi u miru

razmislila, ali to uop≈e ne bijaße mogu≈e. Nasmijeßeni ali

odlu√ni an∂eo nije dopußtao nikomu da napusti dugi red.

Kad je doßla pred Gospodina, srce joj po√e jako lupati od

straha. U taj √as on je pogleda s osmijehom. «Ti si mi

peglala koßulje...U∂i u moju radost.»

Ponekad je vrlo teßko zamisliti neobi√nost obi√noga.

(Pri√a Brune Ferrera)

Priredio kapelan Ivan

BOG JE SNAGA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 4

nastavakRadnik bez pohlepe zarobljen Duhom 'Ni za √ijim srebrom,

zlatom ili ruhom nisam hlepio” (20,33). Pavao ista√e da je u svoj

poniznosti sluΩio Gospodinu. To ≈e re≈i da je nastojao u sebi

maksimalno oboriti oholost. A, evo, sada kaΩe da nije ubijena

samo oholost, nego i ßkrtost - drugi glavni grijeh. Osje≈ao je on

u sebi Ωelju za srebrom, zlatom i lijepim odijelom. Ali nije dao

√udniji maha. Ugußio ju je u zametku. Nije se htio navikavati na

prirodnu pohlepu i sebi√nost. Tko pusti uzde lakomosti, najprije

ßtedi, zatim ßkrtari, kona√no otima i plja√ka. Pavao je imao

Isusov stav prema

novcu: Gospodinu Bogu

svom se klanjaj i njemu

jedinomu sluΩi. Timote-

ju, kojega je ostavio

upravo tu u Efezu, kas-

nije ≈e pisati da je 'sre-

broljublje korijen svih

zala' (1Tim 6,10). Ne

srebro, nego sre-

broljublje! 'Sami znate:

za potrebe moje i onih

koji su sa mnom

zasluΩivale su ove ruke'

(20,34). Sam je fizi√ki

radio i zara∂ivao. Sam

se hranio, dapa√e, hranio

je i svoje suradnike.

Nikada nikomu nije bio

na teret. Sam je nosio

terete drugih. Ítoviße,

pomagao je nemo≈nike i

nevoljnike u svakome

mjestu gdje se naßao.

A sad, evo, okovan

Duhom idem u Jeruza-

lem. Íto ≈e me u njemu

zadesiti, ne znam, osim

ßto mi Duh Sveti u

svakom gradu jam√i da me √ekaju okovi i nevolje” (20, 22-23).

Budu≈i da Duh prokußava ljudsku slobodu, i to po patnjama i

kriΩevima, Pavao je sto posto siguran da je uza nj Duh, posebno

onda kad ga nevolje stiΩu i steΩu, a okovi reΩu. Kad god se naßao

bez nevolje, prepao bi se i pomislio kako nema Duha. Duh mu

za budu≈nost nißta drugo ne garantira nego to da ≈e ga pratiti

progoni, jadi, nevolje, nerazumijevanja, bi√evanja, osu∂ivanja,

zatvori - odrubljenje glave. 'Ali, ni najmanje mi nije do Ωivota,

samo da dovrßim trku svoju i sluΩbu koju primih od Gospodina

Isusa: svjedo√iti za evan∂elje milosti BoΩje' (20,24). Njegov je

najve≈i ideal: dovrßiti trku koju je zapo√eo pred Damaskom,

dovrßiti sluΩbu koju je primio od Uskrsloga. Tako je, nose≈i

baklju Blagovijesti, doletio u Atenu, u Efez, u Solun, u Rim, i

navijestio da je Isus pobijedio grijeh, smrt i pakao. I pao mrtav i

Isus i Pavao. Onaj pod Tiberijem, ovaj pod Neronovim ma√em.

Nad njegovim grobom u bazilici u Rimu stoji natpis: 'Meni je

Ωivjeti Krist, a umrijeti dobitak' ( Fil 1,21).

Poßtovanje i preporuke subra≈i na odlasku 'I sad, evo, znam:

ne≈ete viße vidjeti lica moga, svi vi posred kojih pro∂oh

propovijedaju≈i Kraljevstvo' (20,25). Pavao drhtavim glasom

govori svojim suradnicima da odlazi od njih. Propovijedao im je

o Kraljevstvu BoΩjem, o Evan∂elju. Rije√i su mu natopljene ne

samo vidljivim suzama, nego i dubokim prijateljskim emocija-

ma. Nije se lako rastaviti od onih kojima je sve dao kroz pune tri

godine. Dao im je doslovno svega sebe, jer im je dao srce. I sada

viße ne≈e gledati lica njegova. Me∂u prezbiterima i biskupima

Pavao je naßao vjernih prijatelja, i evo sad im mora pruΩiti ruku

na pozdrav i lice na poljubac da se viße nikada ne susretnu. Ali

Pavao je posve slobo-

dan u svome odlasku. 'I

sada vas povjeravam

Bogu i Rije√i milosti

njegove koja je kadra

izgraditi vas i dati vam

baßtinu me∂u svima

posve≈enima" (20,32).

Pavao je svjestan da je

poduzeo ßto je u nje-

govoj mo≈i bilo. Ostalo

prepußta i povjerava

Bogu i milosti njegovoj

koja je kadra izgraditi

√ovjeka do punine Kris-

tove. Nakon svih kußnja

Bog daje nagradu tko

ustraje i pobijedi.

'Pazite na sebe. I na sve

stado u kojem vas Duh

Sveti postavi nadgled-

nicima, da pasete Crkvu

BoΩju koju ste√e krvlju

svojom" (20,28).

Skre≈u≈i pozornost

efeßkih i miletskih

crkvenih glavara na

stado, Pavao napominje

dvije zna√ajne

√injenice. Prvo, stado koje im je povjereno nije njihovo vlasnißt-

vo, nego samo dano u najam. Nisu starjeßine - prezbiteri i

biskupi - izabrali stado, nego su oni izabrani od Duha Svetoga

za stado. Starjeßine ne smiju toga nikada zaboraviti, iako su u

stalnoj napasti da to u√ine. 'Ja znam da ≈e nakon mog odlaska

me∂u vas uljesti vuci okrutni koji ne ßtede stada' (20,29). Pavao

upozorava svoje suradnike i nasljednike da ≈e im se ukazati

velike opasnosti izvana, od strane poganskih fanatika, nevjerni-

ka, neznaboΩaca, bezboΩaca, bogomrzaca, bogohulnika. To su

gladni vukovi. ◊esto se ne ukazuju kao kurjaci, nego kao janjci,

jer su se presvukli u janje≈e runo. Ali ubrzo ≈e se prepoznati po

svome ponaßanju i plodovima. Vukovi razdiru, ubijaju, odnose.

'Izme∂u vas ≈e samih ustati ljudi koji ≈e iskrivljavati nauk da bi

odvukli u√enike za sobom" (20,30).

Tekst: mons. ¸elimir Pulji≈, biskup dubrova√kiNastavlja se

Sveti Pavao - Apostol naroda

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009 NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 5

ALOJZIJE STEPINACnajsvjetliji lik Crkve u Hrvata

Prigodom 49. obljetnice smrti

blaΩenoga Alojzija Stepinca

Svake godine 10. velja√e slavi-

mo Stepin√evo ili spomen smrti

naßega hrvatskoga blaΩenika

nadbiskupa Alojzija Stepinca.

On, svjedok istine, ostaje

hrvatskome narodu trajni primjer

ljubavi prema Bogu i √ovjeku u

teßkim vremenima 20. stolje≈a.

Rodio se kao dijete imu≈nih

roditelja u Ωupi Kraßi≈ 8. svibnja

1898. godine. Alojzije Viktor bio

je peto dijete u obitelji. Nakon

osnovne ßkole bio je primljen u

zavod za sve≈eni√ke pripravnike

u Zagrebu.

1916. godine, nakon mature,

nastupio je u Karlovcu u vojnu

sluΩbu. 1919. godine bio je

razvoja√en i vrativßi se u Kraßi≈,

odlu√io je da ne≈e u sve≈eni√ki

staleΩ. Vjerojatno, visoko

cijene≈i sve≈enißtvo, nije se

smatrao dostojnim tog poziva.

Upisuje agronomski fakultet, a

nakon prvog semestra bavi se u

Kraßi≈u selja√kim gospo-

darstvom.

Odlu√uje se na Ωenidbu s djevojkom Marijom Horvat,

k≈erkom njegova osnovnoßkolskog u√itelja. Ipak, do

Ωenidbe nije doßlo te se u Alojziju opet probudi sve≈eni√ki

poziv. Odlazi u Rim, zavrßava studij filozofije i teologije.

Za sve≈enika je zare∂en u Rimu 26. listopada 1930. godine.

Mladi sve≈enik Alojzije imao je mnogo ljubavi za najbijed-

nije i najnevoljnije. Na njegov poticaj nadbiskup Bauer

osniva Karitas zagreba√ke nadbiskupije. Alojzije osniva i

viße pu√kih kuhinja. Sam obilazi bijednike zagreba√kog

predgra∂a.

28. svibnja 1934. godine papa Pio XI imenuje ga nad-

biskupom koadjutorom (nadbiskupovon zamjenikom) s

pravom nasljedstva. Za biskupa ga je posvetio nadbiskup

Bauer 4. lipnja iste godine.

Kao ßtovatelj BlaΩene Djevice Marije svake je godine s

narodom hodo√astio u Mariju Bistricu. Zauzima se za slo-

bodu isticanja hrvatskih obiljeΩja i slobodu nevino

osu∂enih gra∂ana. Osniva Katoli√ku akciju kojom se htio

suprotstaviti napadajima liberalizma i komunizma i obnovi-

ti krß≈anski Ωivot.

SluΩbu zagreba√kog nadbiskupa

preuzima 7. prosinca 1937.

godine. Zauzima se za ßtovanje

euharistije i poboΩnost Majci

BoΩjoj.

U vihoru drugog svjetskog rata

spasio je nekoliko stotina

sve≈enika iz Poljske i Slovenije.

Ve≈ 17. svibnja 1945. godine

komunisti√ke vlasti odvode nad-

biskupa Stepinca u pritvor s kra-

jnjim ciljem da odvoje katolike

od Rimske Crkve. Po√inje Ωesto-

ki progon Crkve u kojem se

zabranjuje vjerski odgoj u ßkoli i

oduzima crkvena imovina. U

tom progonu protiv Crkve i nad-

biskupa mnogi su bili zlostav-

ljani i pogubljeni, a sam

Stepinac zatvoren je 1946.

godine. U namjeßtenom sud-

skom procesu uglavnom je

ßutio. Osu∂en je na 16 godina

zatvora s prisilnim radom. Do

1951. godine izdrΩava robiju u

Lepoglavi kao najve≈i nepri-

jatelj drΩave, a zatim ga odvode

u Ωupnu ku≈u u pritvor u rodni

Kraßi≈. 1953. imenovan je kardinalom Crkve. Nakon ßto

mu se zdravstveno stanje narußilo, preminuo je 10. velja√e

1960. godine. Pokopan je u zagreba√koj katedrali. Papa

Ivan Pavao II proglasio ga je blaΩenim u svetißtu Majke

BoΩje Bistri√ke 3. listopada 1998. godine.

Njegov grob u zagreba√koj katedrali privla√i na tisu≈e ljudi

koji mu se svakodnevno utje√u u molitvama i zahvaljuju

Bogu na primljenim milostima.

(Iz knjige: SVECI, autora Ivana Sirovca)

Priredio kapelan Ivan

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

¸upnik

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz Matice vjen√anihU subotu, 31. sije√nja sklopili su sakrament Ωenidbe DaliborPetrovi≈ i Silvija Filipovi≈. Uz √estitke njima i njihovim

roditeljima Ωelimo im sretan i radostan obiteljski Ωivot.

Iz Matice umrlihU subotu, 31. sije√nja sv. misom i sprovodnim obredima ispratili

smo na groblje „Prospect" tijelo naßeg pokojnog Ωupljanina

Antona Radulja. Rodbini i prijateljima izraΩavamo iskrenu

su≈ut a pokojnom Antonu molimo BoΩje milosr∂e i dar

uskrsnu≈a i vje√noga Ωivota.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuHelen Boljkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Nada Zeljko- kruh sv. Ante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $10

Dragica Radoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Za svaki vaß dar od srca hvala!

SJE˛ANJE na pokojnog fr. Valenta

Borave≈i u Domovini pohodio

sam grob pokojnog sve≈enika

Valenta Bogadija na VaraΩdin-

skom groblju i pomolio se osobno

i uime svih vas Ωupljana, te upalio

svije≈u. On je prvi sve≈enik

pokopan u novoj sve≈eni√koj

grobnici. Pohvalno je da mnogi od

vas naru√uju za njega sv. mise, a

primio sam i pismeno sje≈anje na

njega koje je napisao g. Mile

Pletikosa.

Mons. Valenta Bogadija,

prijaßnjeg Ωupnika hrvatske Ωupe

Naße Gospe Kraljice Hrvata

u Torontu, u Kanadi,

dragi Bog sebi rano uze.

Svojim rajskim molitvama za Ωupu

prijaßnji Ωupnik tare Ωupne suze.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

8. velja√e – Stepin√evo24. velja√e – godißnjica smrti don Jure Vrdoljaka15. oΩujka – slavlje sakramenta potvrde5. travnja – uskrsna ispovijed19. travnja – slavlje Prve sv. pri√esti10. svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju

„Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Laka mu bila zemlja hrvatska.

Svjetlost vje√na svijetila mu.

Po√ivao u BoΩjem miru.

Amen!

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 7

Nedjelja, 8. velja√e u 9:30† Nikola i Rozalija i † iz obitelji

† Magdalena SMINTI˛

† iz obitelji RAMI˛ i ◊EÍKI˛

† iz obitelji GR¸IN◊I˛, god.

u 11:00 am. ¸upna

Ponedjeljak, 9. velja√e u 6:30p.m† Stjepan i Sofija RIBARI˛, god.

† Stipe PEROVI˛

Utorak, 10. velja√e u 6:30 p.m.† Valent BOGADI

† ¸eljka i Ivo ◊ABRAJA

Srijeda, 11. velja√e u 6:30 p.m.† Anka LJUBI◊I˛

† Jelka SERTI˛, Mladen

KNAPI˛ i Boßko MENALO

◊etvrtak, 12. velja√e u 6.30 p.m.† Frane, Meri, Ante i Ivo KOSTA

† Joßka KOSTA i Mirko SORI˛

Petak, 13. velja√e u 6:30 p.m. † Ante, Mara, god. i RuΩa

TODORI˛

† Valent BOGADI

- na nakanu

† Marija i Ivica STAJNKLER

† Barbarina BARTULOVI˛

† Viktor SONI◊KI, Tomislav

◊ALI˛ i Tereza PRIKOSOVI˛

RASPORED MISA

Subota, 14. velja√e u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛

† Nikola VUKOVI˛, god.

† Valent BOGADI

† Mato TOMAÍEVI˛, god.

† Branko ◊ULIG

† Jure RENDULI˛ i Zdenka

PRALJAK

† Mijo, Ana, god. i BlaΩ

RAZUNI˛

† Milan CIKOJA

† Franjo MAJI˛, god.

† Ljubo i ˛iro BOÍNJAK, god.

- na √ast Gospi na nakanu

† Janja CUKINA

- duße u √istilißtu

- na √ast BoΩanske providnosti

† Ivan i Ítefanija NESTI˛

† Mladen HERCEG, god.

† Magdalena i Alojzije

MOLNAR

- majci BoΩjoj po nakani

Nedjelja, 15. velja√e 2009. - 9:30 a.m.† Magdalena SMINTI˛

† Robert ◊UTURI˛

† Dragica, Maks, Franjo,

Stjepan STANIÍI˛

† Ljubica, Josip, Franjo, Nikola

i Ana STANIÍI˛

† Valent BOGADI

- 11:00 am. – ¸upna

POTVRDE za "Income-tax"Neki Ωupljani se raspituju za potvrde o svojim donacijama za

crkvu. Svi Ωupljani dobit ≈e potvrde do konca velja√e poßtom

(ako u Ωupi ima njihova to√na adresa). Ionako je zakonska

obveza izdavanja T-4 slipsa do konca velja√e a prijava poreza do

konca travnja.

TRA¸I SE g∂a RU¸ICASestra Dominikanka Ivana Perkov iz Sherbrooka Ωeljela bi do≈i

u kontakt s gospo∂om RuΩicom, kojoj ne zna prezime a s kojom

je bila u kontaktu prije dosta godina. Moli je da ju nazove na tel.

1 819 346-5512. Ako netko zna za takvu osobu porijeklom iz

Bosne, moli se da prenese prouku. Sestra Ivana unaprijed zah-

valjuje.

DANAS SLAVIMO STEPIN◊EVODanas, dva dana prije datuma samog blagdana naßa zajednica

slavi blagdan bl. Alojzija Stepinca koji se slavio osobito za vri-

jeme Ωupnika Gjurana pa sve do danas. Karitativni objed (ru√ak)

nismo uspjeli pripremiti, pa ≈e biti kasnije, jedne nedjelje u

korizmi.

BLA¸ENIK ALOJZIJE STEPINAC Hrvatski narod ljubi i slavi

blaΩenika Alojzija Stepinca

bogoljuba, istinoljuba

svoga neustraßivog sinca.

U zveketu razorna oruΩja

buci ideoloßkog sjaja

zauzimanjem umanjivao zlo

Ωiv hodio stazama raja.

S ljubavlju u srcu

i krunicom u rukama

za svijet je √inio

najljepße i najbolje

primjerom omiljavao hod

putem BoΩje volje.

Mile Pletikosa

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank

Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica,

Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir

Josipovi≈ i Drago Maradin

PARK „Father Kamber"U ponedjeljak, 2. velja√e Odbor za Park sastavljen od 4 √lana

¸upnog vije≈a pod predsjedanjem Ωupnika odrΩao je sastanak o

nekim budu≈im promjenama vezanim uz funkcioniranje

Ωupnog Parka idu≈e sezone. Promjene su potrebne u viße seg-

menata. Priprema se revizija ugovora s managerom Parka, te

novi uvjeti korißtenja Parka. Iako prihod nije najvaΩnija stvar

vezana uz Park, nelogi√no je da Park posluje s gubitkom.

Pokußaj suradnje me∂u hrvatskim Ωupama, √ini se, ni u tom

podru√ju ne uspijeva, jer dok god svaki „plete kotac kako ga je

nau√io otac" za suradnju nema prostora u glavama odgovornih.

Zna se da u Kanadi nißta nije besplatno, osim Park za Hrvate,

osobito one koji pla≈enu ulaznicu stavljaju u kovertu umjesto

milostinje (lemozine za one koji ne razume). Za ilustraciju evo

nekih podataka za one koji misle da Toronstka Ωupa ne zna

kamo s novcem koji dobiva od Parka. Tako je na primjer ukup-

ni prihod 2004. godine bio $44,561.50 a troßkovi 39,461.27;

dakle dobitak od $5,100.29. Godine 2007. ukupni prihod bio je

$40,000.00, a troßkovi $ 61,104.31; dakle manjak u odnosu na

prihod od $21,104.31. Godine 2008. ukupni prihod Parka bio

je $44,950.47 a troßkovi $70,136.18; manjak u odnosu na pri-

hod $25,185.71. Iako su to smijeßne svote u odnosu na biznis

koji se bazira na pravilu da 1 uloΩeni dolar treba dati najmanje

3 ili 4 dolara, ipak za Ωupu koja ima stariju i ne tako brojnu

populaciju, a troßkove odrΩavanja velike, svaki dolar je vri-

jedan. Jedno do najvaΩnijih pitanja jest i u tome √emu dati pri-

oritet u Parku: zabavnim ili vjerskim objektima i sadrΩajima,

obzirom da je Park Ωupni, dakle crkveni i tko su √lanovi zajed-

nice koji ga koriste; vjernici koji su √lanovi hrvatskih Ωupa (pa

onda i prepoznaju hrvatske sve≈enike u Parku) ili pak oni koji

obuku majicu (T-short) hrvatske reprezentacije i od hrvatskih

rije√i znaju jedino pravilno psovati. Ovaj tekst nema namjeru

nikoga ugristi, nego svim √lanovima hrvatske zajednice dati

neke stvari na razmißljanje; na primjer – ßto biste vi u√inili da

je Park vaß i da morate pla≈ati troßkove a nemate uvida u to tko

i kako ga koristi?

Josip Kos, Ωupnik

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"8. velja√e 2009.

STRANA 28

Rukometni pou√ak

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈

Pozornost velikoga dijela hrvatske javnosti posljednjih je

dana bila usredoto√ena na Svjetsko rukometno prvenstvo kojemu

je Hrvatska bila doma≈inom i posebno na hrvatsku rukometnu

reprezentaciju koja svojim nastupom i osvajanjem drugoga mjesta

pruΩa izvrsnu priliku za iß√itavanje iznimno vaΩnih poruka za sve

segmente i √lanove suvremenoga hrvatskog drußtva. Premda je

nacionalni uspjeh ono ßto najviße, makar na kratko vrijeme, okupl-

ja, ujedinjuje i raduje, puno je vaΩnije sve ono ßto je u√injeno rani-

je, ßto je zapravo omogu≈ilo taj uspjeh. Hrvatski gra∂ani i

hrvatsko drußtvo, naime, viße negoli na sportskom polju Ωude za

uspjehom u politici kao sluΩenju zajedni√kom dobru, u gospo-

darstvu, kulturi, zdravstvu, odgoju i obrazovanju, socijali, sig-

urnosti, sudstvu i svim drugim segmentima drußtvenog Ωivota, pa

je u sadaßnjem povijesnom trenutku najvaΩnije upravo ono ßto

treba u√initi sada da bi plod toga bio - uspjeh.

Hrvatski rukometaßi ne bi mogli biti tako uspjeßni da nisu tal-

entirani, da nisu svoje talente spoznali, razvijali i dogra∂ivali. I

Hrvatska, bez sumnje, ima svoje »talente«: bilo da je rije√ o

sposobnim ljudima, bilo da je rije√ o geografskim, klimatskim,

prirodnim svojstvima hrvatskoga teritorija ili o prirodnim i kul-

turnim bogatstvima. No veliko je pitanje koliko Hrvatska odnosno

njezine drΩavne i drußtvene strukture i politi√ke elite stvarno spoz-

naju te hrvatske komparativne prednosti, koliko od njih polaze≈i

trasiraju nacionalne ciljeve i strategije i koliko upravo postoje≈e

obdarenosti oplemenjuju i dogra∂uju. NaΩalost u Hrvatskoj,

umjesto polaΩenja od postoje≈ih komparativnih prednosti i

stvarnih mogu≈nosti i njihova dogra∂ivanja za postizanje ukupnog

boljitka za cijelo hrvatsko drußtvo, snage se neprestano troße na

sukob izme∂u razli√itih grupnih interesa - uvijek na ßtetu op≈ega

ili zajedni√koga dobra.

Svojim talentima koje su briΩno razvijali, stru√noß≈u kojom suvo∂eni, predanim radom i naporom, iskrenom suradnjom i slogomte pokazanom poΩrtvovnoß≈u i nesebi√noß≈u hrvatski surukometaßi o√itovali dragocjeni pou√ak za √itavo hrvatsko drußt-vo. Kao ßto bi talenti hrvatskih rukometaßa sigurno bili neisko-

rißteni da nisu s tim mladim ljudima radili sposobni stru√njaci i

vodstvo iskreno predano dobru i tih mladih ljudi i sportu, tako ni -

ma kako bili brojni - stvarno kvalitetni i sposobni ljudi u

Hrvatskoj ne mogu se razvijati i davati onoliko koliko bi mogli

bez pametnoga, kompetentnoga i poßtenoga vodstva. Nikada niti

jedna sportska ekipa ne bi mogla ostvariti uspjeh ako bi je vodili

umjesto slobodnih stru√njaka poslußnici, odnosno umjesto ljudi

stvarno zauzetih za zajedni√ko dobro kakvi sebi√ni ili pristrani

ne√iji »igra√i«. Stoga je na mjestu veliko pitanje koliko se u

danaßnjoj Hrvatskoj stvarno cijeni pamet, stru√nost, odnosno

nepristrane, slobodne i zajedni√kom dobru otvorene kompetentne

osobe. Previße je primjera da se takve osobe u hrvatskom drußtvu

zaobilazi, a istodobno se propußta podi≈i nove kompetentne

stru√njake i omogu≈iti im rad u okviru odgovaraju≈ih ustanova za

hrvatske nacionalne ciljeve i za zajedni√ko dobro - ßto ≈e

dugoro√no biti sigurno katastrofalno za Hrvatsku.

Hrvatski rukometaßi nikada ne bi postigli uspjeh bez ustra-

jnog, napornog, poΩrtvovnog, predanog rada, treniranja, znoja i

napora. U hrvatskom drußtvu, u kojem je joß uvijek Ωiv mentalitet

po onoj krilatici »ne moΩeß me tako slabo platiti kako mogu malo

raditi«, i u kojem se medijski stalno servira uspjeßnost zbog lje-

pote, sre≈e, drußtvenog statusa, pripadnosti odre∂enoj skupini ili

spremnosti na javno krßenje eti√kih na√ela, posebno je vaΩan

pou√ak rukometaßa o poßtenom radu, ustrajnosti i naporu. Uspjeh

koji je potreban na svim podru√jima hrvatskoga drußtva dostiΩan

je samo poßtenim radom, upornoß≈u, naporom i poΩrtvovnoß≈u.

Barem onoliko koliko pojedini funkcionari i odgovorni ulaΩu

napora za svoje osobno dobro ili dobro svoje interesne skupine,

trebali bi ulagati za zajedni√ko dobro te bi se i svi hrvatski

gra∂ani brΩe i lakße osloba∂ali mentaliteta »lako ≈emo«.

Hrvatska rukometna reprezentacija nikakav uspjeh ne bi

mogla posti≈i da nije bili stvarne, poßtene suradnje i sloge u

njezinim redovima. A budu≈i da je baß te suradnje i sloge bilo,

uspjeh nisu mogli ugroziti ni pokußaji unoßenja razdora, nemira,

ni podcjenjivanje ili omalovaΩavanje izbornika. Veoma je vaΩno

ßto se sloga iz ekipe rukometne reprezentacije »prelila«, makar na

kratko vrijeme, i u ßiroke krugove hrvatskoga drußtva, a to otkriva

da hrvatsko drußtvo Ωeli slogu, Ωeli unutarnju poßtenu suradnju

razli√itih legitimnih skupina, da hrvatsko drußtvo, usprkos svim

ocrnjivanjima, jazovima, podjelama i ranama, ima potencijala za

unutarnji sklad i da mu je samo potrebno vjerodostojno i nepris-

trano vodstvo koje ≈e ga povesti u rad za boljitak.

Rukometaßi su pred javnoß≈u nenametljivo ali vrlo konkretno

demonstrirali svoju veliku poΩrtvovnost, a gesta da je igra√ koji je

bio proglaßen najboljim svoju nagradu odmah dao drugome

igra√u, o√itovanje je iznimne nesebi√nosti. Sudbina hrvatskoga

drußtva, osobito u doba kriza, uvelike ovisi o poΩrtvovnosti i

nesebi√nosti svih struktura, svih odgovornih i svih ljudi. Kad bi se

samo iskorijenila sebi√nost iz hrvatskoga drußtva u onim krupnim

stvarima i kad bi bilo viße poΩrtvovnosti, ono bi sigurno vrlo brzo

procvjetalo.

Svojim talentima koje su briΩno razvijali, stru√noß≈u kojom

su vo∂eni, predanim radom i naporom, iskrenom suradnjom i slo-

gom te pokazanom poΩrtvovnoß≈u i nesebi√noß≈u hrvatski

rukometaßi o√itovali su dragocjen pou√ak za √itavo hrvatsko

drußtvo.