DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 68. velja√e 2009.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga
KaΩe im: «Hajdemo drugamo, u obliΩnja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam doßao.»
Mk 1, 38
PETA NEDJELJA KROZ GODINU
ULAZNA PJESMA: Do∂ite, prignimo koljena i
padnimo nice pred Gospodinom koji nas stvori, jer on je
Gospodin, Bog naß.
ZBORNA MOLITVA: Gospodine, tvoja nam je
milost jedina nada, a tvoja zaßtita jedina sigurnost. Molimo
te: snaΩi svoju obitelj neprestanim dobro√instvima. Po
Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE O JOBU (Job 7, 1-4. 6-7):Job progovori: »Nije l’ borba Ωivot √ovjekov na zemlji, i
dani mu kao dani nadni√ara? Kao ßto umoran rob za
hladom Ωudi, i kao nadni√ar koji pla≈u √eka, mjeseci me
jada tako zapadoße, i no≈i su mu√ne meni dosu∂ene.
LijeΩu≈i pomißljam: ‘Kad li ≈u ustati?’ a diΩu≈ se: ‘Kad ≈u
ve√er do√ekati!’ I tako se kinjim sve dok se ne smrkne.
Dani moji brΩe od √unka pro∂oße, promakoße hitro bez
ikakve nade. Spomeni se: Ωivot moj samo je lahor i oko mi
ne≈e viße vidjet sre≈e.«
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 147 (146), 1-2. 3-4. 5-6:Hvalite Gospodina: on lije√i one koji su srca
skrßena!
...............................................................................................
Hvalite Gospodina, jer je dobar, pjevajte Bogu naßemu, jer
je sladak; svake hvale on je dostojan! Gospodin
gradi Jeruzalem, sabire rasprßene Izraelce.
...............................................................................................
On lije√i one koji su srca skrßena i povija rane njihove. On
odre∂uje broj zvijezda, svaku njezinim imenom
naziva.
...............................................................................................
Velik je naß Gospodin i svesilan, nema mjere mudrosti
njegovoj. Gospodin pridiΩe ponizne, zlotvore do
zemlje snizuje.
...............................................................................................
◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA KORINA˛ANIMA (1 Kor 9. 16-19,22-23): Bra≈o! Íto navjeß≈ujem Evan∂elje, nije mi na
hvalu, ta duΩnost mi je! Doista, jao meni ako evan∂elja ne
navjeß≈ujem! Jer, ako to √inim iz vlastite pobude, ide me
pla≈a; ako li ne iz vlastite pobude – sluΩba je to koja mi je
povjerena. Koja mi je dakle pla≈a? Da propovijedaju≈i
pruΩam evan∂elje besplatno, ne sluΩe≈i se svojim pravom u
evan∂elju. Jer, premda slobodan od sviju, sam sebe svima
u√inih slugom, da ih ßto viße steknem. Bijah nejakima
nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da poßto-poto
neke spasim. A sve √inim poradi evan∂elja da bih i ja bio
suzajedni√ar u njemu.
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ja sam svjetlost
svijeta, govori Gospodin, tko ide za mnom, imat ≈e svjet-
lost Ωivota. Aleluja!
◊ITANJE SVETOG EVA-NÎELJA POMARKU (Mk 1, 29-39): U ono vrijeme: poßto Isus izi∂e
iz sinagoge, u∂e s Jakovom i Ivanom u ku≈u Íimunovu i
Andrijinu. A punica Íimunova leΩala u ognjici. I odmah
mu kaΩu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiΩe. I
pusti je ognjica. I posluΩivaße im.
Uve√er, kad sunce za∂e, donoßahu preda nj sve
bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on
ozdravi bolesnike – a bijahu mnogi i razne im bolesti – i
zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti, jer
su ga znali.
Rano ujutro, joß za mraka, ustane, izi∂e i povu√e
se na samotno mjesto i ondje se moljaße. PotraΩiße ga
Íimun i njegovi drugovi. Kad ga na∂oße, rekoße mu: »Svi
te traΩe.« KaΩe im: »Hajdemo drugamo, u obliΩnja mjesta,
da i ondje propovijedam! Ta zato sam doßao«. I pro∂e
svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i
zloduhe izgonio.
Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!
DAROVNA MOLITVA: Gospodine, ti nam jelo i
pi≈e dajeß za odrΩanje vremenitog Ωivota. Molimo te da
nam postanu i otajstvo vje√noga spasenja. Po Kristu.
PRI◊ESNA PJESMA: Neka hvale Gospodina za
dobrotu njegovu, za √udesa njegova sinovima ljudskim! Jer
gladnu dußu on nasiti, dußu izgladnjelu on napuni dobrima.
POPRI◊ESNA MOLITVA: BoΩe, htio si da
jedemo od jednog kruha i pijemo iz jedne √aße. Daj da
Ωivotom budemo jedno u Kristu i u radosti plodni za
spasenje svijeta. Po Kristu.
PETA NEDJELJA KROZ GODINU
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 2
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 3
O misnim √itanjima ukratko
Prvo √itanje: Job 7, 1--4. Pravedni Job, √ovjek patnik, trpi
nevolje Ωivota i pita o smislu svoga Ωivota i rada
Drugo √itanje: 1 Kor 9,16---19. 22-23. Apostol Pavao pod-
nosi sve teßko≈e svjedo√enja vjere, a sve to √ini ne
o√ekuju≈i nagradu.
Evan∂elje: Mk 1, 29-39. Isus, Sin BoΩji, svakodnevno
propovijeda BoΩje Kraljevstvo i lije√i bolesti naroda, crpe≈i
snagu u molitvi pred Ocem.
Svaki √ovjek, u dinamici razli√itih doga∂aja u Ωivotu, moΩe
u sebi osjetiti da mu cilj bjeΩi iz ruku i da je promaßio svoju
svrhu. Tako∂er √ovjek moΩe iskusiti kao da je izgubio svoj
Ωivot; kao da mu je oduzeta Ωivotna snaga, te da nema viße
za ßto Ωivjeti.
«Svi samo Ωive za preΩivjeti, nitko ne uΩiva puninu Ωivota»,
netko re√e.
Sva ljudska djelatnost, sav √ovjekov trud moΩe ponekad
biti doveden u pitanje baß kao ßto se i starozavjetni Propov-
jednik pitao: «...Koja je posleniku korist od njegovih napo-
ra? Razmißljam o mu√noj zada≈i ßto je Bog zadade sinovi-
ma ljudskim.(Prop 3, 9-10)» I zaklju√uje svoje tjeskobno
pitanje: «Ispraznost nad ispraznostima...sve je ispraznost.
(Prop 12, 8)»
U prvom √itanju susre≈emo Joba koji u bolu uzdiße i
uspore∂uje svoj Ωivot s vojnom sluΩbom ili Ωivotom
nadni√ara koji se svakoga dana znoji i umara za druge. Job
je √ovjek patnik koji je, iako pravednik, osjetio svu grubost
Ωivota koji ga pritiß≈e i obeshrabruje. Taj biblijski lik prim-
jer je svih krß≈ana koji, vjerni Bogu, rade i prihva≈aju sve
ßto Ωivot daje, trude≈i se dosegnuti smisao svojega posto-
janja. Nije lako osje≈ati jobovske boli. U naßem konkret-
nom Ωivotu to je briga roditelja za sigurnost i zdravlje svoje
djece, to je √eΩnja √ovjeka da njegov posao koji radi nije
uzaludan; to je onaj krik iz dubina bi≈a koji priziva
izgubljeni raj.
U istu temu trpljenja uklapa se i drugo √itanje u kojem sveti
Pavao govori o sluΩbi navjeßtanja evan∂elja koja mu je
povjerena. On tako∂er osje≈a sav teret i zahtjevnost
propovijedanja, ali je svjestan da mu je to duΩnost. Bez
nagrade i pljeska on ulaΩe svega sebe kako bi svima donio
Krista i njegovo spasenje. Jedinu pla≈u koju zauzvrat prima
je to isto evan∂elje koje je drugima prenosio. I tako je svaki
koji radi za BoΩju stvar zapravo sluga kojemu je krajnji cilj
i smisao svega djelovanja BoΩja slava. Sluga ima zadatak u
svemu ßto mu se doga∂a ne gubiti iz svojega vida cilj, a
isto tako znati Ωivjeti s trpljenjem. Strpljenje je vrlina onih
koji pobje∂uju. «Jednog ≈e dana iz ranjenih le∂a izbiti
krila», rekao je P. Mazzolari.
Ispunjenje svih starozavjetnih √eΩnji je Isus Krist. On u
svom tijelu preuzima bolne uzdahe √ovje√anstva i svojim
vazmenim otajstvom daje cijeloj povijesti odgovor i
smisao.
Íto to zna√i? Kao ßto je Isus posve≈ivao svoj teßki rad
propovijedanja i lije√enja intimnim susretima sa svojim
Ocem u molitvi, tako je i nama dao garanciju da ≈e svako
naße dobro djelo na kraju povijesti biti nagra∂eno i prizna-
to od nebeskog Oca ako ≈emo biti ustrajni i vjerni. Iz toga
moΩemo izvu≈i zaklju√ak: nijedna pretrpljena bol poradi
√ovjeka, niti jedan, pa i najmanji √in ljubavi za drugoga
nije besmislen, ve≈ je itekako paΩljivo «zabiljeΩen» u
BoΩjem srcu. Bog je s nama. ¸ivi me∂u nama. Nije nas
ostavio same da Ωivimo prepußteni nekoj neizvjesnoj
budu≈nosti kojoj je cilj nepoznat. Svi mi bismo htjeli
osjetiti da je Bog s nama i da je za nas, pogotovo u
trenutcima ostavljenosti i u razdoblju kad nam svakodnevi-
ca √ini Ωivljenje teßkim i nepodnoßljivim. Isus Krist je Bog
koji Ωeli osjetiti i osje≈a one najskrivenije Ωelje svakoga od
nas. On nam je bliΩi nego mi sami sebi moΩemo biti. Pre-
pustimo se Isusu koji nam pruΩa sigurnost i potpunu zaßtitu
za kojom toliko teΩimo.
POSLJEDNJI SUD
Nakon obi√nog i mirnog Ωivota umrla je neka Ωena i ubrzo
se naßla u dugom redu ljudi koji su polako pristupali
Vrhovnom sucu. Íto mu se viße primicala, sve je razgovjet-
nije razabirala Gospodinove rije√i.
Tako je √ula kako Gospodin govori jednom √ovjeku: «Ti si
mi pritekao u pomo≈ kad sam stradao u prometnoj nesre≈i,
odvezao si me u bolnicu. U∂i sad u moj raj.» Malo zatim
govorio je nekom drugom: «Ti si udovici pozajmio novac i
nisi traΩio kamate, do∂i sada po svoju vje√nu nagradu». A
nekom drugom je bilo re√eno: «Ti si besplatno obavljao
teßke kirurßke zahvate, pomaΩu≈i mi tako da mnogima vra-
tim nadu. U∂i sad u moje kraljevstvo.» I tako dalje.
Jadna Ωena postade jako zabrinuta, jer, koliko god se trudi-
la, nije se uspjela sjetiti ni jednoga posebno vaΩnog dobrog
djela u svom Ωivotu. Pokußa iza≈i iz reda da bi u miru
razmislila, ali to uop≈e ne bijaße mogu≈e. Nasmijeßeni ali
odlu√ni an∂eo nije dopußtao nikomu da napusti dugi red.
Kad je doßla pred Gospodina, srce joj po√e jako lupati od
straha. U taj √as on je pogleda s osmijehom. «Ti si mi
peglala koßulje...U∂i u moju radost.»
Ponekad je vrlo teßko zamisliti neobi√nost obi√noga.
(Pri√a Brune Ferrera)
Priredio kapelan Ivan
BOG JE SNAGA
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 4
nastavakRadnik bez pohlepe zarobljen Duhom 'Ni za √ijim srebrom,
zlatom ili ruhom nisam hlepio” (20,33). Pavao ista√e da je u svoj
poniznosti sluΩio Gospodinu. To ≈e re≈i da je nastojao u sebi
maksimalno oboriti oholost. A, evo, sada kaΩe da nije ubijena
samo oholost, nego i ßkrtost - drugi glavni grijeh. Osje≈ao je on
u sebi Ωelju za srebrom, zlatom i lijepim odijelom. Ali nije dao
√udniji maha. Ugußio ju je u zametku. Nije se htio navikavati na
prirodnu pohlepu i sebi√nost. Tko pusti uzde lakomosti, najprije
ßtedi, zatim ßkrtari, kona√no otima i plja√ka. Pavao je imao
Isusov stav prema
novcu: Gospodinu Bogu
svom se klanjaj i njemu
jedinomu sluΩi. Timote-
ju, kojega je ostavio
upravo tu u Efezu, kas-
nije ≈e pisati da je 'sre-
broljublje korijen svih
zala' (1Tim 6,10). Ne
srebro, nego sre-
broljublje! 'Sami znate:
za potrebe moje i onih
koji su sa mnom
zasluΩivale su ove ruke'
(20,34). Sam je fizi√ki
radio i zara∂ivao. Sam
se hranio, dapa√e, hranio
je i svoje suradnike.
Nikada nikomu nije bio
na teret. Sam je nosio
terete drugih. Ítoviße,
pomagao je nemo≈nike i
nevoljnike u svakome
mjestu gdje se naßao.
A sad, evo, okovan
Duhom idem u Jeruza-
lem. Íto ≈e me u njemu
zadesiti, ne znam, osim
ßto mi Duh Sveti u
svakom gradu jam√i da me √ekaju okovi i nevolje” (20, 22-23).
Budu≈i da Duh prokußava ljudsku slobodu, i to po patnjama i
kriΩevima, Pavao je sto posto siguran da je uza nj Duh, posebno
onda kad ga nevolje stiΩu i steΩu, a okovi reΩu. Kad god se naßao
bez nevolje, prepao bi se i pomislio kako nema Duha. Duh mu
za budu≈nost nißta drugo ne garantira nego to da ≈e ga pratiti
progoni, jadi, nevolje, nerazumijevanja, bi√evanja, osu∂ivanja,
zatvori - odrubljenje glave. 'Ali, ni najmanje mi nije do Ωivota,
samo da dovrßim trku svoju i sluΩbu koju primih od Gospodina
Isusa: svjedo√iti za evan∂elje milosti BoΩje' (20,24). Njegov je
najve≈i ideal: dovrßiti trku koju je zapo√eo pred Damaskom,
dovrßiti sluΩbu koju je primio od Uskrsloga. Tako je, nose≈i
baklju Blagovijesti, doletio u Atenu, u Efez, u Solun, u Rim, i
navijestio da je Isus pobijedio grijeh, smrt i pakao. I pao mrtav i
Isus i Pavao. Onaj pod Tiberijem, ovaj pod Neronovim ma√em.
Nad njegovim grobom u bazilici u Rimu stoji natpis: 'Meni je
Ωivjeti Krist, a umrijeti dobitak' ( Fil 1,21).
Poßtovanje i preporuke subra≈i na odlasku 'I sad, evo, znam:
ne≈ete viße vidjeti lica moga, svi vi posred kojih pro∂oh
propovijedaju≈i Kraljevstvo' (20,25). Pavao drhtavim glasom
govori svojim suradnicima da odlazi od njih. Propovijedao im je
o Kraljevstvu BoΩjem, o Evan∂elju. Rije√i su mu natopljene ne
samo vidljivim suzama, nego i dubokim prijateljskim emocija-
ma. Nije se lako rastaviti od onih kojima je sve dao kroz pune tri
godine. Dao im je doslovno svega sebe, jer im je dao srce. I sada
viße ne≈e gledati lica njegova. Me∂u prezbiterima i biskupima
Pavao je naßao vjernih prijatelja, i evo sad im mora pruΩiti ruku
na pozdrav i lice na poljubac da se viße nikada ne susretnu. Ali
Pavao je posve slobo-
dan u svome odlasku. 'I
sada vas povjeravam
Bogu i Rije√i milosti
njegove koja je kadra
izgraditi vas i dati vam
baßtinu me∂u svima
posve≈enima" (20,32).
Pavao je svjestan da je
poduzeo ßto je u nje-
govoj mo≈i bilo. Ostalo
prepußta i povjerava
Bogu i milosti njegovoj
koja je kadra izgraditi
√ovjeka do punine Kris-
tove. Nakon svih kußnja
Bog daje nagradu tko
ustraje i pobijedi.
'Pazite na sebe. I na sve
stado u kojem vas Duh
Sveti postavi nadgled-
nicima, da pasete Crkvu
BoΩju koju ste√e krvlju
svojom" (20,28).
Skre≈u≈i pozornost
efeßkih i miletskih
crkvenih glavara na
stado, Pavao napominje
dvije zna√ajne
√injenice. Prvo, stado koje im je povjereno nije njihovo vlasnißt-
vo, nego samo dano u najam. Nisu starjeßine - prezbiteri i
biskupi - izabrali stado, nego su oni izabrani od Duha Svetoga
za stado. Starjeßine ne smiju toga nikada zaboraviti, iako su u
stalnoj napasti da to u√ine. 'Ja znam da ≈e nakon mog odlaska
me∂u vas uljesti vuci okrutni koji ne ßtede stada' (20,29). Pavao
upozorava svoje suradnike i nasljednike da ≈e im se ukazati
velike opasnosti izvana, od strane poganskih fanatika, nevjerni-
ka, neznaboΩaca, bezboΩaca, bogomrzaca, bogohulnika. To su
gladni vukovi. ◊esto se ne ukazuju kao kurjaci, nego kao janjci,
jer su se presvukli u janje≈e runo. Ali ubrzo ≈e se prepoznati po
svome ponaßanju i plodovima. Vukovi razdiru, ubijaju, odnose.
'Izme∂u vas ≈e samih ustati ljudi koji ≈e iskrivljavati nauk da bi
odvukli u√enike za sobom" (20,30).
Tekst: mons. ¸elimir Pulji≈, biskup dubrova√kiNastavlja se
Sveti Pavao - Apostol naroda
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009 NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 5
ALOJZIJE STEPINACnajsvjetliji lik Crkve u Hrvata
Prigodom 49. obljetnice smrti
blaΩenoga Alojzija Stepinca
Svake godine 10. velja√e slavi-
mo Stepin√evo ili spomen smrti
naßega hrvatskoga blaΩenika
nadbiskupa Alojzija Stepinca.
On, svjedok istine, ostaje
hrvatskome narodu trajni primjer
ljubavi prema Bogu i √ovjeku u
teßkim vremenima 20. stolje≈a.
Rodio se kao dijete imu≈nih
roditelja u Ωupi Kraßi≈ 8. svibnja
1898. godine. Alojzije Viktor bio
je peto dijete u obitelji. Nakon
osnovne ßkole bio je primljen u
zavod za sve≈eni√ke pripravnike
u Zagrebu.
1916. godine, nakon mature,
nastupio je u Karlovcu u vojnu
sluΩbu. 1919. godine bio je
razvoja√en i vrativßi se u Kraßi≈,
odlu√io je da ne≈e u sve≈eni√ki
staleΩ. Vjerojatno, visoko
cijene≈i sve≈enißtvo, nije se
smatrao dostojnim tog poziva.
Upisuje agronomski fakultet, a
nakon prvog semestra bavi se u
Kraßi≈u selja√kim gospo-
darstvom.
Odlu√uje se na Ωenidbu s djevojkom Marijom Horvat,
k≈erkom njegova osnovnoßkolskog u√itelja. Ipak, do
Ωenidbe nije doßlo te se u Alojziju opet probudi sve≈eni√ki
poziv. Odlazi u Rim, zavrßava studij filozofije i teologije.
Za sve≈enika je zare∂en u Rimu 26. listopada 1930. godine.
Mladi sve≈enik Alojzije imao je mnogo ljubavi za najbijed-
nije i najnevoljnije. Na njegov poticaj nadbiskup Bauer
osniva Karitas zagreba√ke nadbiskupije. Alojzije osniva i
viße pu√kih kuhinja. Sam obilazi bijednike zagreba√kog
predgra∂a.
28. svibnja 1934. godine papa Pio XI imenuje ga nad-
biskupom koadjutorom (nadbiskupovon zamjenikom) s
pravom nasljedstva. Za biskupa ga je posvetio nadbiskup
Bauer 4. lipnja iste godine.
Kao ßtovatelj BlaΩene Djevice Marije svake je godine s
narodom hodo√astio u Mariju Bistricu. Zauzima se za slo-
bodu isticanja hrvatskih obiljeΩja i slobodu nevino
osu∂enih gra∂ana. Osniva Katoli√ku akciju kojom se htio
suprotstaviti napadajima liberalizma i komunizma i obnovi-
ti krß≈anski Ωivot.
SluΩbu zagreba√kog nadbiskupa
preuzima 7. prosinca 1937.
godine. Zauzima se za ßtovanje
euharistije i poboΩnost Majci
BoΩjoj.
U vihoru drugog svjetskog rata
spasio je nekoliko stotina
sve≈enika iz Poljske i Slovenije.
Ve≈ 17. svibnja 1945. godine
komunisti√ke vlasti odvode nad-
biskupa Stepinca u pritvor s kra-
jnjim ciljem da odvoje katolike
od Rimske Crkve. Po√inje Ωesto-
ki progon Crkve u kojem se
zabranjuje vjerski odgoj u ßkoli i
oduzima crkvena imovina. U
tom progonu protiv Crkve i nad-
biskupa mnogi su bili zlostav-
ljani i pogubljeni, a sam
Stepinac zatvoren je 1946.
godine. U namjeßtenom sud-
skom procesu uglavnom je
ßutio. Osu∂en je na 16 godina
zatvora s prisilnim radom. Do
1951. godine izdrΩava robiju u
Lepoglavi kao najve≈i nepri-
jatelj drΩave, a zatim ga odvode
u Ωupnu ku≈u u pritvor u rodni
Kraßi≈. 1953. imenovan je kardinalom Crkve. Nakon ßto
mu se zdravstveno stanje narußilo, preminuo je 10. velja√e
1960. godine. Pokopan je u zagreba√koj katedrali. Papa
Ivan Pavao II proglasio ga je blaΩenim u svetißtu Majke
BoΩje Bistri√ke 3. listopada 1998. godine.
Njegov grob u zagreba√koj katedrali privla√i na tisu≈e ljudi
koji mu se svakodnevno utje√u u molitvama i zahvaljuju
Bogu na primljenim milostima.
(Iz knjige: SVECI, autora Ivana Sirovca)
Priredio kapelan Ivan
¸ U P A
NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066
¸upnik
MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih
razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.
NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom
Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...
BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.
VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.
ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom
od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.
Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,
i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga
Rev. JOSIP KOS
IZ MATI◊NIH KNJIGA
Iz Matice vjen√anihU subotu, 31. sije√nja sklopili su sakrament Ωenidbe DaliborPetrovi≈ i Silvija Filipovi≈. Uz √estitke njima i njihovim
roditeljima Ωelimo im sretan i radostan obiteljski Ωivot.
Iz Matice umrlihU subotu, 31. sije√nja sv. misom i sprovodnim obredima ispratili
smo na groblje „Prospect" tijelo naßeg pokojnog Ωupljanina
Antona Radulja. Rodbini i prijateljima izraΩavamo iskrenu
su≈ut a pokojnom Antonu molimo BoΩje milosr∂e i dar
uskrsnu≈a i vje√noga Ωivota.
NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:
Za crkvuHelen Boljkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Nada Zeljko- kruh sv. Ante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $10
Dragica Radoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Za svaki vaß dar od srca hvala!
SJE˛ANJE na pokojnog fr. Valenta
Borave≈i u Domovini pohodio
sam grob pokojnog sve≈enika
Valenta Bogadija na VaraΩdin-
skom groblju i pomolio se osobno
i uime svih vas Ωupljana, te upalio
svije≈u. On je prvi sve≈enik
pokopan u novoj sve≈eni√koj
grobnici. Pohvalno je da mnogi od
vas naru√uju za njega sv. mise, a
primio sam i pismeno sje≈anje na
njega koje je napisao g. Mile
Pletikosa.
Mons. Valenta Bogadija,
prijaßnjeg Ωupnika hrvatske Ωupe
Naße Gospe Kraljice Hrvata
u Torontu, u Kanadi,
dragi Bog sebi rano uze.
Svojim rajskim molitvama za Ωupu
prijaßnji Ωupnik tare Ωupne suze.
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊ESTRANA 6
E-mail: [email protected] www.torontozupa.com
POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI
8. velja√e – Stepin√evo24. velja√e – godißnjica smrti don Jure Vrdoljaka15. oΩujka – slavlje sakramenta potvrde5. travnja – uskrsna ispovijed19. travnja – slavlje Prve sv. pri√esti10. svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju
„Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed
Laka mu bila zemlja hrvatska.
Svjetlost vje√na svijetila mu.
Po√ivao u BoΩjem miru.
Amen!
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E STRANA 7
Nedjelja, 8. velja√e u 9:30† Nikola i Rozalija i † iz obitelji
† Magdalena SMINTI˛
† iz obitelji RAMI˛ i ◊EÍKI˛
† iz obitelji GR¸IN◊I˛, god.
u 11:00 am. ¸upna
Ponedjeljak, 9. velja√e u 6:30p.m† Stjepan i Sofija RIBARI˛, god.
† Stipe PEROVI˛
Utorak, 10. velja√e u 6:30 p.m.† Valent BOGADI
† ¸eljka i Ivo ◊ABRAJA
Srijeda, 11. velja√e u 6:30 p.m.† Anka LJUBI◊I˛
† Jelka SERTI˛, Mladen
KNAPI˛ i Boßko MENALO
◊etvrtak, 12. velja√e u 6.30 p.m.† Frane, Meri, Ante i Ivo KOSTA
† Joßka KOSTA i Mirko SORI˛
Petak, 13. velja√e u 6:30 p.m. † Ante, Mara, god. i RuΩa
TODORI˛
† Valent BOGADI
- na nakanu
† Marija i Ivica STAJNKLER
† Barbarina BARTULOVI˛
† Viktor SONI◊KI, Tomislav
◊ALI˛ i Tereza PRIKOSOVI˛
RASPORED MISA
Subota, 14. velja√e u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛
† Nikola VUKOVI˛, god.
† Valent BOGADI
† Mato TOMAÍEVI˛, god.
† Branko ◊ULIG
† Jure RENDULI˛ i Zdenka
PRALJAK
† Mijo, Ana, god. i BlaΩ
RAZUNI˛
† Milan CIKOJA
† Franjo MAJI˛, god.
† Ljubo i ˛iro BOÍNJAK, god.
- na √ast Gospi na nakanu
† Janja CUKINA
- duße u √istilißtu
- na √ast BoΩanske providnosti
† Ivan i Ítefanija NESTI˛
† Mladen HERCEG, god.
† Magdalena i Alojzije
MOLNAR
- majci BoΩjoj po nakani
Nedjelja, 15. velja√e 2009. - 9:30 a.m.† Magdalena SMINTI˛
† Robert ◊UTURI˛
† Dragica, Maks, Franjo,
Stjepan STANIÍI˛
† Ljubica, Josip, Franjo, Nikola
i Ana STANIÍI˛
† Valent BOGADI
- 11:00 am. – ¸upna
POTVRDE za "Income-tax"Neki Ωupljani se raspituju za potvrde o svojim donacijama za
crkvu. Svi Ωupljani dobit ≈e potvrde do konca velja√e poßtom
(ako u Ωupi ima njihova to√na adresa). Ionako je zakonska
obveza izdavanja T-4 slipsa do konca velja√e a prijava poreza do
konca travnja.
TRA¸I SE g∂a RU¸ICASestra Dominikanka Ivana Perkov iz Sherbrooka Ωeljela bi do≈i
u kontakt s gospo∂om RuΩicom, kojoj ne zna prezime a s kojom
je bila u kontaktu prije dosta godina. Moli je da ju nazove na tel.
1 819 346-5512. Ako netko zna za takvu osobu porijeklom iz
Bosne, moli se da prenese prouku. Sestra Ivana unaprijed zah-
valjuje.
DANAS SLAVIMO STEPIN◊EVODanas, dva dana prije datuma samog blagdana naßa zajednica
slavi blagdan bl. Alojzija Stepinca koji se slavio osobito za vri-
jeme Ωupnika Gjurana pa sve do danas. Karitativni objed (ru√ak)
nismo uspjeli pripremiti, pa ≈e biti kasnije, jedne nedjelje u
korizmi.
BLA¸ENIK ALOJZIJE STEPINAC Hrvatski narod ljubi i slavi
blaΩenika Alojzija Stepinca
bogoljuba, istinoljuba
svoga neustraßivog sinca.
U zveketu razorna oruΩja
buci ideoloßkog sjaja
zauzimanjem umanjivao zlo
Ωiv hodio stazama raja.
S ljubavlju u srcu
i krunicom u rukama
za svijet je √inio
najljepße i najbolje
primjerom omiljavao hod
putem BoΩje volje.
Mile Pletikosa
Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank
Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈
u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert
Badurina i Mario ˛osi≈
Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica,
Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin
u 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir
Josipovi≈ i Drago Maradin
PARK „Father Kamber"U ponedjeljak, 2. velja√e Odbor za Park sastavljen od 4 √lana
¸upnog vije≈a pod predsjedanjem Ωupnika odrΩao je sastanak o
nekim budu≈im promjenama vezanim uz funkcioniranje
Ωupnog Parka idu≈e sezone. Promjene su potrebne u viße seg-
menata. Priprema se revizija ugovora s managerom Parka, te
novi uvjeti korißtenja Parka. Iako prihod nije najvaΩnija stvar
vezana uz Park, nelogi√no je da Park posluje s gubitkom.
Pokußaj suradnje me∂u hrvatskim Ωupama, √ini se, ni u tom
podru√ju ne uspijeva, jer dok god svaki „plete kotac kako ga je
nau√io otac" za suradnju nema prostora u glavama odgovornih.
Zna se da u Kanadi nißta nije besplatno, osim Park za Hrvate,
osobito one koji pla≈enu ulaznicu stavljaju u kovertu umjesto
milostinje (lemozine za one koji ne razume). Za ilustraciju evo
nekih podataka za one koji misle da Toronstka Ωupa ne zna
kamo s novcem koji dobiva od Parka. Tako je na primjer ukup-
ni prihod 2004. godine bio $44,561.50 a troßkovi 39,461.27;
dakle dobitak od $5,100.29. Godine 2007. ukupni prihod bio je
$40,000.00, a troßkovi $ 61,104.31; dakle manjak u odnosu na
prihod od $21,104.31. Godine 2008. ukupni prihod Parka bio
je $44,950.47 a troßkovi $70,136.18; manjak u odnosu na pri-
hod $25,185.71. Iako su to smijeßne svote u odnosu na biznis
koji se bazira na pravilu da 1 uloΩeni dolar treba dati najmanje
3 ili 4 dolara, ipak za Ωupu koja ima stariju i ne tako brojnu
populaciju, a troßkove odrΩavanja velike, svaki dolar je vri-
jedan. Jedno do najvaΩnijih pitanja jest i u tome √emu dati pri-
oritet u Parku: zabavnim ili vjerskim objektima i sadrΩajima,
obzirom da je Park Ωupni, dakle crkveni i tko su √lanovi zajed-
nice koji ga koriste; vjernici koji su √lanovi hrvatskih Ωupa (pa
onda i prepoznaju hrvatske sve≈enike u Parku) ili pak oni koji
obuku majicu (T-short) hrvatske reprezentacije i od hrvatskih
rije√i znaju jedino pravilno psovati. Ovaj tekst nema namjeru
nikoga ugristi, nego svim √lanovima hrvatske zajednice dati
neke stvari na razmißljanje; na primjer – ßto biste vi u√inili da
je Park vaß i da morate pla≈ati troßkove a nemate uvida u to tko
i kako ga koristi?
Josip Kos, Ωupnik
K O M E N TA R "GLAS KONCILA"8. velja√e 2009.
STRANA 28
Rukometni pou√ak
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 6/2009, NEDJELJA 8. VELJA◊E
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,
svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: [email protected]
Ivan Mikleni≈
Pozornost velikoga dijela hrvatske javnosti posljednjih je
dana bila usredoto√ena na Svjetsko rukometno prvenstvo kojemu
je Hrvatska bila doma≈inom i posebno na hrvatsku rukometnu
reprezentaciju koja svojim nastupom i osvajanjem drugoga mjesta
pruΩa izvrsnu priliku za iß√itavanje iznimno vaΩnih poruka za sve
segmente i √lanove suvremenoga hrvatskog drußtva. Premda je
nacionalni uspjeh ono ßto najviße, makar na kratko vrijeme, okupl-
ja, ujedinjuje i raduje, puno je vaΩnije sve ono ßto je u√injeno rani-
je, ßto je zapravo omogu≈ilo taj uspjeh. Hrvatski gra∂ani i
hrvatsko drußtvo, naime, viße negoli na sportskom polju Ωude za
uspjehom u politici kao sluΩenju zajedni√kom dobru, u gospo-
darstvu, kulturi, zdravstvu, odgoju i obrazovanju, socijali, sig-
urnosti, sudstvu i svim drugim segmentima drußtvenog Ωivota, pa
je u sadaßnjem povijesnom trenutku najvaΩnije upravo ono ßto
treba u√initi sada da bi plod toga bio - uspjeh.
Hrvatski rukometaßi ne bi mogli biti tako uspjeßni da nisu tal-
entirani, da nisu svoje talente spoznali, razvijali i dogra∂ivali. I
Hrvatska, bez sumnje, ima svoje »talente«: bilo da je rije√ o
sposobnim ljudima, bilo da je rije√ o geografskim, klimatskim,
prirodnim svojstvima hrvatskoga teritorija ili o prirodnim i kul-
turnim bogatstvima. No veliko je pitanje koliko Hrvatska odnosno
njezine drΩavne i drußtvene strukture i politi√ke elite stvarno spoz-
naju te hrvatske komparativne prednosti, koliko od njih polaze≈i
trasiraju nacionalne ciljeve i strategije i koliko upravo postoje≈e
obdarenosti oplemenjuju i dogra∂uju. NaΩalost u Hrvatskoj,
umjesto polaΩenja od postoje≈ih komparativnih prednosti i
stvarnih mogu≈nosti i njihova dogra∂ivanja za postizanje ukupnog
boljitka za cijelo hrvatsko drußtvo, snage se neprestano troße na
sukob izme∂u razli√itih grupnih interesa - uvijek na ßtetu op≈ega
ili zajedni√koga dobra.
Svojim talentima koje su briΩno razvijali, stru√noß≈u kojom suvo∂eni, predanim radom i naporom, iskrenom suradnjom i slogomte pokazanom poΩrtvovnoß≈u i nesebi√noß≈u hrvatski surukometaßi o√itovali dragocjeni pou√ak za √itavo hrvatsko drußt-vo. Kao ßto bi talenti hrvatskih rukometaßa sigurno bili neisko-
rißteni da nisu s tim mladim ljudima radili sposobni stru√njaci i
vodstvo iskreno predano dobru i tih mladih ljudi i sportu, tako ni -
ma kako bili brojni - stvarno kvalitetni i sposobni ljudi u
Hrvatskoj ne mogu se razvijati i davati onoliko koliko bi mogli
bez pametnoga, kompetentnoga i poßtenoga vodstva. Nikada niti
jedna sportska ekipa ne bi mogla ostvariti uspjeh ako bi je vodili
umjesto slobodnih stru√njaka poslußnici, odnosno umjesto ljudi
stvarno zauzetih za zajedni√ko dobro kakvi sebi√ni ili pristrani
ne√iji »igra√i«. Stoga je na mjestu veliko pitanje koliko se u
danaßnjoj Hrvatskoj stvarno cijeni pamet, stru√nost, odnosno
nepristrane, slobodne i zajedni√kom dobru otvorene kompetentne
osobe. Previße je primjera da se takve osobe u hrvatskom drußtvu
zaobilazi, a istodobno se propußta podi≈i nove kompetentne
stru√njake i omogu≈iti im rad u okviru odgovaraju≈ih ustanova za
hrvatske nacionalne ciljeve i za zajedni√ko dobro - ßto ≈e
dugoro√no biti sigurno katastrofalno za Hrvatsku.
Hrvatski rukometaßi nikada ne bi postigli uspjeh bez ustra-
jnog, napornog, poΩrtvovnog, predanog rada, treniranja, znoja i
napora. U hrvatskom drußtvu, u kojem je joß uvijek Ωiv mentalitet
po onoj krilatici »ne moΩeß me tako slabo platiti kako mogu malo
raditi«, i u kojem se medijski stalno servira uspjeßnost zbog lje-
pote, sre≈e, drußtvenog statusa, pripadnosti odre∂enoj skupini ili
spremnosti na javno krßenje eti√kih na√ela, posebno je vaΩan
pou√ak rukometaßa o poßtenom radu, ustrajnosti i naporu. Uspjeh
koji je potreban na svim podru√jima hrvatskoga drußtva dostiΩan
je samo poßtenim radom, upornoß≈u, naporom i poΩrtvovnoß≈u.
Barem onoliko koliko pojedini funkcionari i odgovorni ulaΩu
napora za svoje osobno dobro ili dobro svoje interesne skupine,
trebali bi ulagati za zajedni√ko dobro te bi se i svi hrvatski
gra∂ani brΩe i lakße osloba∂ali mentaliteta »lako ≈emo«.
Hrvatska rukometna reprezentacija nikakav uspjeh ne bi
mogla posti≈i da nije bili stvarne, poßtene suradnje i sloge u
njezinim redovima. A budu≈i da je baß te suradnje i sloge bilo,
uspjeh nisu mogli ugroziti ni pokußaji unoßenja razdora, nemira,
ni podcjenjivanje ili omalovaΩavanje izbornika. Veoma je vaΩno
ßto se sloga iz ekipe rukometne reprezentacije »prelila«, makar na
kratko vrijeme, i u ßiroke krugove hrvatskoga drußtva, a to otkriva
da hrvatsko drußtvo Ωeli slogu, Ωeli unutarnju poßtenu suradnju
razli√itih legitimnih skupina, da hrvatsko drußtvo, usprkos svim
ocrnjivanjima, jazovima, podjelama i ranama, ima potencijala za
unutarnji sklad i da mu je samo potrebno vjerodostojno i nepris-
trano vodstvo koje ≈e ga povesti u rad za boljitak.
Rukometaßi su pred javnoß≈u nenametljivo ali vrlo konkretno
demonstrirali svoju veliku poΩrtvovnost, a gesta da je igra√ koji je
bio proglaßen najboljim svoju nagradu odmah dao drugome
igra√u, o√itovanje je iznimne nesebi√nosti. Sudbina hrvatskoga
drußtva, osobito u doba kriza, uvelike ovisi o poΩrtvovnosti i
nesebi√nosti svih struktura, svih odgovornih i svih ljudi. Kad bi se
samo iskorijenila sebi√nost iz hrvatskoga drußtva u onim krupnim
stvarima i kad bi bilo viße poΩrtvovnosti, ono bi sigurno vrlo brzo
procvjetalo.
Svojim talentima koje su briΩno razvijali, stru√noß≈u kojom
su vo∂eni, predanim radom i naporom, iskrenom suradnjom i slo-
gom te pokazanom poΩrtvovnoß≈u i nesebi√noß≈u hrvatski
rukometaßi o√itovali su dragocjen pou√ak za √itavo hrvatsko
drußtvo.
Top Related