DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 211. sije√nja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

„Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!" Mk 1, 11

KRÍTENJE GOSPODINOVO

In memoriam: Mons. Valent Bogadi, str. 5

ULAZNA PJESMA: Nakon krßtenja Gospodinova

otvoriße se nebesa, a Duh si∂e na nj kao golub. I glas s neba

zaori: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, kod

krßtenja u Jordanu Duh Sveti je sißao na Isusa Krista, a ti si ga

sve√ano proglasio svojim ljubljenim Sinom. I nas si iz vode i

Duha Svetoga nanovo rodio za svoju djecu: daj da vazda

ostanemo u tvojoj ljubavi. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA IZAIJE (Iz 55, 1-11 ili Iz 42, 1-4. 6-7): Ovo govori Gospodin: Svi vi koji ste

Ωedni, do∂ite na vodu; ako i nemate novaca, do∂ite! Bez nova-

ca i naplate kupite i uΩivajte vino i mlijeko! Zaßto da troßite

novac na ono ßto kruh nije i nadnicu svoju na ono ßto ne siti?

Mene poslußajte, i dobro ≈ete jesti i so√na ≈ete uΩivati jela.

Poklonite uho i k meni do∂ite, poslußajte i dußa ≈e vam

Ωivjeti! Sklopit ≈u s vama savez vje√an, savez milosti Davidu

obe≈anih. Evo, u√inih te svjedokom pucima, knezom i zapov-

jednikom narodima. Evo, pozvat ≈eß narod koji ne poznajeß i

narod koji te ne zna dohrlit ≈e k tebi radi Gospodina, Boga

tvojega i Sveca Izraelova jer te on proslavio. TraΩite Gospodi-

na dok se moΩe na≈i, zovite ga dok je blizu! Nek bezboΩnik

put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek se vrati Gospod-

inu, koji ≈e mu se smilovati, k Bogu naßem jer je velikodußan

u praßtanju. Jer moje misli nisu vaße misli i puti moji nisu vaßi

puti - govori Gospodin. Visoko je iznad zemlje nebo: tako su

visoko puti moji iznad vaßih putova, i misli moje iznad vaßih

misli. Jest, kao ßto daΩd i snijeg s neba silaze i ne vra≈aju se

onamo dok se zemlja ne natopi, oplodi i zazeleni da bi dala

sjeme sija√u i kruha za jelo, tako i rije√ koja iz mojih usta

izlazi ne vra≈a se k meni bez ploda, nego √ini ono ßto sam htio

i obistinjuje ono zbog √ega je poslah.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: Iz 12, 2-3. 4bcd. 5-6S radoß≈u ≈ete crpsti vodu iz izvora spasenja!

....................................................................................................

Evo, Bog je spasenje moje, uzdam se, ne bojim se viße jer je

Gospodin snaga moja i pjesma, on je moje spasenje. I

s radoß≈u ≈ete crpsti vodu iz izvora spasenja.

....................................................................................................

Hvalite Gospodina, prizivajte ime njegovo! Objavite narodima

djela njegova, razglaßujte: uzvißeno je ime njegovo!

....................................................................................................

Pjevajte Gospodinu jer stvori divote, neka je to znano po svoj

zemlji! Kli√ite i radujte se, stanovnici Siona, jer je

velik me∂u vama Svetac Izraelov!

....................................................................................................

◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAIVANA (1 Iv 5, 1-9): Ljubljeni: Tko god vjeruje: »Isus je

Krist« od Boga je ro∂en. I tko god ljubi roditelja, ljubi i

ro∂enoga. Po ovom znamo da ljubimo djecu BoΩju: kad Boga

ljubimo i zapojedi njegove vrßimo. Jer ljubav je BoΩja ovo:

zapovijedi njegove √uvati. A zapovijedi njegove nisu teßke.

Jer sve ßto je od Boga ro∂eno, pobje∂uje svijet. I ovo je pobje-

da ßto pobijedi svijet: vjera naßa. Ta tko to pobje∂uje svijet

ako ne onaj tko vjeruje da je Isus Sin BoΩji? On, Isus Krist,

do∂e kroz vodu i krv. Ne samo u vodi nego – u vodi i krvi. I

Duh je koji svjedo√i jer Duh je istina. Jer troje je ßto svjedo√i:

Duh, voda i krv; i to je troje jedno. Ako primamo svjedo√anst-

vo ljudi, svjedo√anstvo je BoΩje ve≈e. Jer ovo je svjedo√anst-

vo BoΩje, kojim je svjedo√io za Sina svoga.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ivan ugleda Isusa

gdje dolazi k njemu pa re√e: Evo Jaganjca BoΩjega koji

odnosi grijeh svijeta!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA POMARKU (Mk 1, 7-11): U ono vrijeme: Propovijedao je

Ivan: »Nakon mene dolazi ja√i od mene. Ja nisam dostojan

sagnuti se i odrijeßiti mu remenje na obu≈i. Ja vas krstih

vodom, a on ≈e vas krstiti Duhom Svetim.«

Onih dana do∂e Isus iz Nazareta galilejskoga i

primi u Jordanu krßtenje od Ivana. I odmah, √im iza∂e iz

vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput goluba gdje

silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: »Ti si Sin moj,

Ljubljeni! U tebi mi sva milina!«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, danas slavimo

dan kad si Isusa obajvio kao svoga ljubljenog Sina. Primi naße

darove i daj da postanu Kristova Ωrtva, kojom si oprao grijehe

svega svijeta. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Evo onoga za kog Ivan posv-

jedo√i: Ja sam to vidio i svjedo√im: On je Sin BoΩji!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, nahranio si

nas svetim darom. Molimo te da vjerno slußamo tvoga Jedi-

noro∂enca te se zovemo i budemo tvoji sinovi i k≈eri. Po Kris-

tu.

BLAGDAN KRÍTENJA GOSPODINOVA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 3

Isus je ljubljeni O√ev Sin. Sam Otac to objavljuje na nje-

govu krßtenju. Ispunjen snagom Duha, on se o√ituje kao

Mesija – sluga koga je navijestio ve≈ prorok Izaija.

1. √itanje: Iz 55, 1-11

TraΩite Gospodina. – Obe≈anja dana Davidu proßirena su

na sve narode. Kona√ni je savez prikazan kao mesijanska

gozba na koju su sabrani svi ljudi. Ali oni su dobrohotno

pozvani i preobilno obdareni. Euharistija, ve√era Gospod-

nja navjeßtaj je gozbe Kraljevstva na kojoj ≈e sudjelovati

svi koji su traΩili Gospodina u svojem Ωivotu.

2. √itanje: 1 Iv 5, 1-9

Vjera koja nas ujedinjuje. – Izvor naßega bratskog zajed-

nißtva jest vjera. Bog ljubi sve ljude kao svoju djecu. I mi

trebamo prevladati svoje sebi√nosti te se moramo ljubiti

kao bra≈a.

Evan∂elje: Mk 1, 7-11

Isusovo krßtenje. – Svojim krßtenjem na rijeci Jordanu Isus

objavljuje da je on ljubljeni Sin O√ev i vodu √ini sredstvom

spasenja. Svi koji budu uronjeni u vodu krßtenja susrest ≈e

Isusa Krista i postati sinovima BoΩjim,

Isusov silazak u Jordan kao novi po√etak

Nedjeljom Krßtenja Gospodnjega zavrßava BoΩi≈no

vrijeme liturgijske godine. Pred nama je izvjeß≈e

evan∂elista Marka o Isusovom krßtenju na rijeci Jordanu.

Sveti Marko u svom evan∂elju ne govori o Isusovom

ro∂enju, ni o njegovom djetinjstvu. Za njega sve po√inje

Isusovim krßtenjem. Nekoliko redaka koji govore o posla-

nju Ivana Krstitelja ukratko saΩimlju dugo iß√ekivanog

Spasitelja, koji dolazi spasiti √ovje√anstvo.

Spasiteljevo poslanje po√inje kada njegov prete√a odlazi u

drugi plan. Ivan Krstitelj, koji je krstio vodom, pripremio

je put Onome koji ≈e krstiti Duhom Svetim. Time

zapo√inje sve potpuno novo, Stvoritelj dolazi na mjesto

stvorenja. Spasitelj silazi u Jordan i pokazuje da dolazi

√ovjeku, palom greßniku da bi ga podigao iz njegovog gri-

jeha. Sudac ovoga svijeta dolazi kao novi Adam, da starom

Adamu ponovo daruje slobodu i dostojanstvo BoΩjeg

sinovstva, da mu daruje Ωivot.

Krßtenje kao poziv na novi Ωivot

Ivan je u svojem krßtenju pozivao ljude na pokajanje,

te je pranje u Jordanu simboliziralo oproßtenje grijeha. Isus

tako∂er silazi u Jordan iako ne potrebuje oproßtenja grije-

ha. Krßtenjem u Jordanu koje je primio od Ivana Krstitelja,

Isus pokazuje da on, kojemu ne treba krßtenja, uzima na

sebe grijehe svega svijeta, po√evßi od isto√nog grijeha, da

sve grijehe otkupi i da nas vrati k Ocu.

Zaista moΩemo re≈i da je dan krßtenja najvaΩniji dan u

Ωivotu svakog √ovjeka. Iako, krßteni kao djeca nismo toga

svjesni, naß Ωivot po krßtenju postaje nov u Bogu, Ωivot

koji ima smisla, Ωivot nade i Ωivot vjere da je Isus Krist –

Pomazanik i Sin BoΩji. Apostol Ivan nam govori: „Tko

god vjeruje: 'Isus je Krist', od Boga je ro∂en. (…) sve ßto je

od Boga ro∂eno, pobje∂uje svijet. I ovo je pobjeda ßto

pobijedi svijet: vjera naßa." (1Iv 5,1.4)

¸ivjeti krßtenje

Izaßavßi iz vode Jordana Isus zapo√inje svoje poslanje.

Time √ovje√anstvo zapo√inje Ωivot na novim temeljnima.

Krßtenje je po√etak Isusovog javnog djelovanja, koje ≈e

imati svoj vrhunac u njegovom predanju; muci, smrti i

uskrsnu≈u. Njegovo poslanje u Duhu nastavlja se kroz

√itavu povijest do danas kada svakog od nas po krßtenju

poziva da se suobli√ujemo Njemu te i mi Ωivimo krßtenje iz

vode i Duha Svetoga u svojim Ωivotima.

Jedna anegdota iz Ωivota Aleksandra Velikog govori kako

je u njegovo vrijeme jedan od njegovih vojnika nosio ime

identi√no njegovom. Tako bi se za vrijeme rata, kao i za

vrijeme mira ne samo imenom nego i svojim stavom pon-

aßao me∂u ljudima kao da je on vladar i vojskovo∂a. Kad

je to Aleksandru velikom dozlogrdilo, pozvao je tog vojni-

ka i rekao mu: „Ili promijeni ponaßanje ili promijeni ime!"

Ove rije√i mogu nas potaknuti na razmißljanje o tome kako

mi Ωivimo svoje krß≈ansko poslanje i nastojimo li biti dos-

tojni tog imena. Biti krß≈anin zna√i biti Kristov, a ne zabo-

ravimo da nam Isus govori da Ωelimo li biti njegovi da iz

dana u dan spremno prihva≈amo poziv da budemo Njegovi

nasljedovatelji. Isus u svom pozivu da ga nasljedujemo

govori: „Uistinu jaram je moj sladak i breme moje lako."

(Mt 11,30)

Krunoslav Novak

KKrrßßtteennjjee iizz vvooddee ii DDuuhhaa SSvveettooggaa

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 4

nastavakRazlaz koji je 'otkrio' i oblikovao Europu

Nakon razlaza s Barnabom Pavlove su o√i i srce upravljene prema

Makedoniji preko koje ≈e Apostol naroda zapo√eti svoj pastirski

pohod Europi. U njezinom srcu, u Rimu zavrßit ≈e mu√eni√kim

svjedo√anstvom, te svojim naukom ozna√iti okvire krß≈anske civi-

lizacije tog starog kontinenta. Íto je to zapravo Europa? Danas se

√esto govori o Europi, o ulasku i primanju u Europu, kao i o uvjeti-

ma za to primanje. O kakvoj se Europi govori? Koju to Europu

Ωelimo izgra∂ivati? Na kakvim temeljima i s kojim ciljevima? To su

pitanja koja se nezaobilazno name≈u u ovom povijesnom trenutku

naße narodne povijesti. Zato nije svejedno kakav je naß odgovor. A

joß manje je svejedno kakvu Europu zamißljamo, Ωelimo i sanjamo.

Zapo√injem predavanje jednim mitom i jednim povijesnim

doga∂ajem. Mit o Europe veli: "Bila jednom jedna lijepa boginja

koja se zvala Europe". ¸ivjela je s bra≈om u pala√i svoga oca

Agenora dok √udan san nije narußio njezin mir. Usnula je, naime,

kako se za nju bore dvije Ωene. Jedna je predstavljala njezinu

domovinu Aziju, a druga zemlju onkraj mora koja joß nije imala

imena. Azija je u toj borbi podlegla i morala ju je izru√iti pobjed-

ni√koj suparnici. Nije potrajalo dugo i Europa je shvatila zna√enje

svoga sna.

Kad je jednom sa svojim kolegicama ßetala po cvjetnoj livadi,

pojavio se pred njom zlatni bik s blistavim rogovima, ponizno pred

nju kleknuo i pogledom je pozvao da sjedne na njegova le∂a. ◊im

je ona tako uradila, on je sko√io i pojurio prema moru, bacio se u

valove i brzinom dupina zaplivao na zapad. Uz njih su plivale

morske boginje Nereide i ostala morska boΩanstva kao u

veli√anstvenoj svadbenoj povorci sve do otoka Krete. Tu je Europa

doznala da je njezin otmi√ar najvißi bog Zeus, koji se u nju zaljubio

i koji se pretvorio u bika da bi tako dopro do nje bez bojazni da ≈e

to opaziti njegova ljubomorna Ωena Hera.. Zeus se pobrinuo da

njezino ime ne padne u zaborav. Tako je novi kontinent dobio ime

Europa.

Ovdje bi bilo interesantno analizirati pojedine izri√aje, tuma√iti

pojedine slike i doga∂aje. Bilo bi joß interesantnije usporediti ovu

mitologiju sa stvarnoß≈u Europe za koju se otimlju dvije Ωene. Za

jednu znamo da je Azija. A tko je druga? Je li to moΩda Amerika?

Íta predstavlja zlatni bik s blistavim rogovima? Podsje≈a nas na

ono biblijsko "zlatno tele". Istina razlika je u akciji: Dok u Bibliji

ljudi padaju na koljena i klanjaju se "zlatnom teletu", ovdje se bik

klanja Europi, zavodi je i odvodi. Nije li moΩda preobu√eni Zeus u

zlatnom biku utjelovljenje svih onih "zavo∂enja" i "odvo∂enja" koje

je europski kontinent pretrpio u svojoj povijesti? MoΩe li se re≈i

kako je Europa slobodna, ili je joß uvijek u rukama

"svojih otmi√ara". Bez pretenzije o tome kako ≈emo

iscrpsti zna√enje mita, vaßu paΩnju bih htio

usredoto√iti na samo ime "Europa" i na jedan povijes-

ni doga∂aj za koji se veli da je ozna√io "po√etak

europskog ethosa".

Geografski gledano Europa je malo ve≈i poluotok

Azije. Pa zaßto nas onda ne zovu "azijatima"?! Na

temelju √ega je ovaj "poluotok" stekao svoje ime i

svoj identitet? Íto se to dogodilo na njegovom

po√etku ßto je obiljeΩilo njegov hod i njegov identitet?

Naime Europa ne postoji odvijeka. Ona je zapo√ela na

temelju nekog povijesnog doga∂aja. Isto tako netko

nam je dao ime, netko nas je "krstio" imenom Europa.

Povijesno su Feni√ani prvi upotrebljavali to ime. Oni su naime

iz danaßnjeg Libanona, gdje su obitavali, podru√ja Gr√ke nazi-

vali "zemljom zapada" i "zemljom tame". A u njihovom

izri√aju to je glasilo "Europa", ßto zna√i "zemlja zapada",

"zemlja tame". I kao ßto dugujemo Feni√anima svoje ime, tako

dugujemo i svoju opstojnost jednom povijesnom doga∂aju. On

je u sebi paradoksalan jer se zbio u sukobu s najja√om vele-

silom onog vremena. Na po√etku 5. stolje≈a prije Krista Perzija

je osvajala bez poteßko≈a zemlje istoka i zapada. No, prilikom

osvajanja zapadnih zemalja ("zemalja tame"), dogodilo se neko-

liko paradoksalnih stvari koje ≈e ozna√iti po√etak stvaranja

"gr√ke kulture", a time i Europe. I da nije bilo tih "paradoksal-

nih" doga∂aja, mi bismo bili jedna od pokrajina velikog azi-

jskog kontinenta, poput Indije, Indokine, Koreje..

Zaßto nas onda ne zovu "azijatima"?! Na osnovu √ega je ovaj

"poluotok" stekao svoje ime i svoj identitet ? Europa ne postoji

odvijeka. Ona je zapo√ela na temelju nekog povijesnog

doga∂aja. Obrana Gr√ke pred Darijevim osvajanjem kod Mara-

tona (490) i Salamine (480) ozna√ila je po√etak "europskog

ethosa". Taj se doga∂aj zbio u sukobu s najja√im imperijem

onog vremena. Po√etkom 5. stolje≈a prije Krista perzijsko

osvajanje ißlo je bez poteßko≈a i na istok i na zapad. No, pri-

likom osvajanja zapadnih zemalja dogodilo se nekoliko

paradoksalnih stvari koje ≈e ozna√iti po√etak stvaranja "gr√ke

kulture", a time i Europe. I da se to nije dogodilo, Europa bi bila

jedna od pokrajina velikog azijskog kontinenta, poput Indije,

Indokine, ..

Pred vojnom opasnoß≈u od Darijeve sile, koji je 490. godine

prije Krista krenuo s 220 brodova i 25.000 vojnika pokoriti

gr√ke gradove mnogi su gr√ki vo∂e razmißljali da bi bilo najbo-

lje napraviti "ugovore" politi√ke i ekonomske podre∂enosti koja

bi Gr√ku u√inila 21. satrapijom mo≈nog perzijskog kraljevstva.

No, naßlo se i onih koji su druga√ije razmißljali: za slobodu

Gr√ke isplati se boriti. Probudio se tako ponos i svijest kod

Grka. Deset tisu≈a oklopnika na √elu s Miltijadom krenulo je

protiv dvadeset i pet tisu≈a dobro naoruΩanih perzijskih vojnika

te kod Maratona porazilo perzijsku vojsku. I to je odredilo hod

budu≈e Gr√ke. To je zapravo po√etak Europe. Nakon te bitke

Egejsko more bilo je druga√ije. Neki kroni√ari vide u tom povi-

jesnom ratu sukob "gr√ke civilizacije i azijatskog barbarluka".

U tom podneblju obranjene slobode √ovjek je otkrio da je on

bi≈e koje pita o svojim po√ecima: otkuda, zaßto, kamo.. Susreo

se s "razumom", inaugurirao "zvanje filozofa" i tako posta

arhetip europskog √ovjeka koji razmißlja, zaklju√uje i sve

temelji na razumu. Nasuprot njemu nalazi se tip "azi-

jatskog" √ovjeka, koji temelji sve na mitu u obliku

nekih "fantazija", "teogonija", "iracionalnih

predodΩbi".. Stoga se moΩe re≈i da su bitka kod Mara-

tona (490) i Salamine (480) bile obrana √ovjeka i nje-

gove slobode. One su omogu≈ile Grcima otkriti u sebi

sjeme "logosa", sjeme razuma koji ga osloba∂a od

straha i iluzorne slobode mita, a √ini sposobnim za sve

avanture duha u podru√ju bivstvovanja i postojanja.

Prou√avanje reda i harmonije, dobrote, ljepote, etike i

estetike, fizike, metafizike, logike i ontologije postat

≈e sastavnim dijelom gr√kog i europskog "ethosa".

Tekst: mons. ¸elimir Pulji≈, biskup dubrova√kiNastavlja se

Sveti Pavao-Apostol Naroda

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009 NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 5

In memoriam: Mons. Valent BogadiMons. Valent

Bogadi, ili kako

ste ga ovdje zvali

fr. Valent rodio

se 29. sije√nja

1946. godine u

Vrhovcu, Ωupa

Bednja u

H r v a t s k o m

Zagorju. Nakon

osnovne ßkole

klasi√nu gimnaz-

iju i teoloßki

studij zavrßava u

Zagrebu. Za vri-

jeme studija svira i pjeva u bogoslovskom

glazbenom sastavu „¸eteoci" koji je nastupao

diljem svijeta, a neki od vas sje≈aju se njihova

nastupa i u Torontu. Nakon

re∂enja 27. lipnja 1971. imen-

ovan je kapelanom u sv. Ned-

jelji pokraj Zagreba i u Ωupi bl.

Marka KriΩev√anina u Zagre-

bu. Nakon kapelanske sluΩbe

postaje upraviteljem Ωupe u

Grubißnom Polju i u sv. KriΩu

Za√retje, odakle dolazi kao

kapelan na sluΩbu u Ωupu Naße

Gospe Kraljice Hrvata u

Toronto, gdje ostaje kao

pomo≈nik vl√. J. Gjuranu sve

do njegovog umirovljenja u

ljetu 1998. godine. Kapelanom

Hrvatske Ωupe imenuje ga

tadaßnji Torontski nadbiskup

Emmett kard. Carter dekretom

od 8. oΩujka 1984. Godine

1998. postaje Torontskim

Ωupnikom i upravlja Ωupom sve do povratka u Domovinu u rujnu 2001.

godine. Budu≈i da po mjestu ro∂enja pripada VaraΩdinskoj biskupiji, na

prijedlog biskupa mons. Marka Culeja dobiva kao znak priznanja za

osamnaestgodißnji predani rad u inozemnoj pastvi po√asnu titulu mon-

sinjora i imenovan je Ωupnikom u VaraΩdinskim Toplicama, gdje ga je

zatekla iznenadna smrt 2. sije√nja 2009. godine nakon sv. Mise. Mons.

Valent potje√e iz obitelji s brojnom djecom od kojih ima joß Ωivoga

brata sve≈enika Dragutina (r. 1951.) i nekoliko sestara.

Radin i samozatajanSvi koji su imali prilike susresti fr. Valenta doΩivjeli su ga kao radinog,

pedantnog i samozatajnog √ovjeka i sve≈enika. Ponekad je izgledalo

kao da je neodlu√an, ali ta njegova neodlu√nost nije bila rezultat nes-

nalaΩenja nego opreza i osjetljivosti da ne bi u√inio neßto nepromiß-

ljeno i da ne bi koga svojim naglim postupcima povrijedio. Uvijek je

naßao vremena za molitvu i susret s Bogom iz √ega je crpio snagu za

ispunjavanje √esto teßkih i zahtjevnih duΩnosti u dußobriΩnißtvu

inozemne pastve. Uz redovite obveze sluΩenja rado je prenosio svoja

znanja i glazbena iskustva u pjevanju i tamburaßkom sviranju hrvatske

glazbene baßtine. To se osobito o√itovalo u pripremanju pojedinih

priredbi i vjeΩbama sviranja tamburice.

Jedno vrijeme pokrenuo je √ak i puha√ki

orkestar sastavljen od Ωupljana koji svira-

ju takve instrumente. ◊esto bi obi√avao

poticati vjernike da za vrijeme mise sud-

jeluju pjevanjem i odgovorima, jer se

doga∂a da ljudi dolaze u crkvu kao na

predstavu koju promatraju i kad je gotova

odlaze ku≈i. Njegova spremnost na

sluΩenje o√ituje se u petnaestgodißnjoj

suradnji s vl√. Gjuranom, u pripremanju

¸upnog Vjesnika kojemu je bio glavni i

odgovorni urednik, u hitnim posjetima

bolesnima po ku≈ama i bolnicama...

Posebna briga bila mu je Hrvatska Ωupna

ßkola i nastojanje da se uspori neminovni

proces asimilacije mla∂e generacije kojoj

je lakße govoriti engleski a teßko u√iti

hrvatski (osobito ako nemaju

podrßku u svojim obiteljima).

Za vrijeme kratkog Ωupniko-

vanja od 1998. do 2001.

posvetio se promjenama u

funkcioiranju Ωupnog Parka

„Father Kamber", organizira-

nju proslave 50. obljetnice

Ωupe, djelomi√nom ure∂enju

Ωupne dvorane i joß mnogim

gotovo neprimjetnim detalji-

ma za dobro zajednice.

I tako je zavrßila joß jedna

zemaljska povijest √ovjeka i

sve≈enika koji je pjevao: „I

vrijeme ima svoje mijene, sad

grube sad opet lijepe. I ti si

takav, gle! Sad teΩak ti je dan.

Al’ moΩeß joß viße jak i novi

√ovjek biti. O ne gubi snage!

Tebi novost nosim ja. To nije tajna ßto moΩe Bog..." Vjeru-

jemo u sretni ishod njegovog zemaljskog putovanja i

poru√ujemo mu u vjeri: Dovi∂enja!

Pripremio: Josip Kos

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

¸upnik

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvu

Za CaritasMarija Krapani≈ – za Hrvatski Caritas. . . . . . . . . . . . . . . . . $150

Ludvik i Margaret Bubrin – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

BlaΩ i Íima Vrlji≈ – za Knin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Suzana Pozai≈ – za Koßute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Suzana Pozai≈ – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Stipe Klißanin - za Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

¸arko i Mary Lovri≈ – za crkvu Isusova uskrsnu≈a Mostar$100

¸arko i Mary Lovri≈ – za Mostar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

NN – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Andrija Ba√i≈ – za Antu Marketa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $300

Mile Karakaß - za Udbinu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Anica Gerovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Za svaki vaß dar od srca hvala!

Vaße darove stavljamo u ¸upni Vjesnik vjeruju≈i da ih ne dajete

prvenstveno zato da budu objavljeni u Vjesniku nego iz plemeni-

tih namjera. Ipak, ako se dogodi da nekoga nenamjerno izostavi-

mo, ili je dao prilog kad je Vjesnik ve≈ bio u tisku (kao ßto se

dogodilo ovoga BoΩi≈a), molimo vas da nam to kaΩete, ali ne na

na√in protesta kao da smo u√inili kakvo zlodjelo! Podsjetimo se

na Isusove rije√i: „Neka ne zna ljevica ßto √ini desnica", jer ako

je druk√ije, onda o√ekujemo pla≈u ovdje na zemlji!

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

15. velja√e – Stepin√evo24. velja√e – godißnjica smrti don Jure Vrdoljaka15. oΩujka – slavlje sakramenta potvrde5. travnja – uskrsna ispovijed19. travnja – slavlje Prve sv. pri√esti10- svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija?30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera12. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju

„Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Marija Krapani≈ . . . . . . . $150

Ivan Turkalj . . . . . . . . . . .$500

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . $2000

Kr√mar Surveyors. . . . . $1500

Stipe Klißanin . . . . . . . . . $100

¸arko i Mary Lovri≈ . . . . $100

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20

Zlatko i Marijan Ítumberger .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Katica ¸iv√i≈ . . . . . . . . . . . $30

Ton√eka i Marija Sirini≈ . $150

Andrija Baßi≈. . . . . . . . . . $300

Slavko Kele√i≈ . . . . . . . $1000

Rozika Chatzopoulos . . . $200

Zora Romoda . . . . . . . . . . $50

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Dragica ◊ulig . . . . . . . . . $100

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 7

Nedjelja, 11. sije√nja u 9:30† Tinka SHUMIGA i † iz

obitelji PESKAR i SERTI˛

† Josip ÍUBI˛, god.

† Magdalena SMINTI˛

u 11:00 am. Ωupna

Ponedjeljak, 12. sije√nja u 9:00a.m† Ante ¸AFRAN, god.

† Anka LJUBI◊I˛

- za duße u √istilißtu

Utorak, 13. sije√nja u 9:00a.m.† RuΩica GRGI˛

Srijeda, 14. sije√nja u 9:00p.m.† Marko GRIVI◊I˛, god.

† Slavka, Tadija i Vlado

◊OLAK, god.

◊etvrtak, 15. sije√nja u 9.00a.m. † RuΩica GRGI˛

RASPORED MISAPetak, 16. sije√nja u 9:00 a.m. † Nikola MATI˛, god.

† RuΩica GRGI˛

Subota, 17. sije√nja u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛

†Janja CUKINA

† Marijan MANDARI˛, god.

† Dorka PLANINAC, god.

† Mila i Stipe KLIÍANIN

† iz obitelji STOJKO i

ÍTUMBERGER- Gospi na zahvalu

- za zdravlje u obitelji

† Mare MILKOVI˛, god.

† Branko ◊ULIG

Nedjelja, 18. sije√nja 2009. - 9:30 a.m.† Magdalena SMINTI˛

† Luka DRAGI˛, god.

† Valent BOGADI

- 11:00 am. – Ωupna

Uzvratiti u ljubaviOdlomak iz Prve Ivanove poslanice dio je govora o ljubavi i vjeri.

Pisac poslanice upozorava svoje √itatelje da su svi Kristovi vjernici

„od Boga ro∂eni", „djeca BoΩja", pa tko ljubi Boga ljubi i njih, a

tko ljubi djecu BoΩju, ljubi i njega. Ta dvostruka ljubav je nedjelji-

va. Ljubav prema Bogu ostvaruje se upravo kroz ljubav prema

bliΩnjemu, a na√in njezina ostvarivanja jest vrßenje BoΩjih zapovi-

jedi. „A zapovijedi njegove nisu teßke". Te zapovijedi nisu teßke,

jer ih moraju vrßiti oni koji su od Boga ro∂eni, pa su ja√i od svijeta.

Ovdje je „svijet" shva≈en u negativnom smislu, kao sjedißte zla. To

zlo pobije∂eno je vjerom u Isusa kao Sina BoΩjega, koji je doßao

„kroz vodu i krv", √ime se podsje≈a na vodu i krv koje su potekle

iz Isusova boka. Tome je pridodano i svjedo√anstvo Duha, koji ≈e

vjernicima dozivati u pamet Isusove rije√i. Na taj na√in Bog svje-

do√i za svoga Sina, vodom koja predstavlja njegovo krßtenje,

krvlju, koja predstavlja njegovu proslavu na kriΩu i Duhom, koji

predstavlja krß≈ansku uskrsnu vjeru.

Darko Tepert, ¸ivo vrelo br. 13/2008, str. 37

SKUPLJA◊I KOLEKTE

Skupljanje kolekte spada me∂u volonterske poslove sluΩenja

zajednici. Na popisu i rasporedu ima prili√no velik broj ljudi, ali

se doga∂a da neki od njih rijetko ili uop≈e ne dolaze kad su na

rasporedu. Stoga molim one skuplja√e koji ne Ωele iz bilo kojega

razloga skupljati kolektu, da budu toliko poßteni da se jave da ne

Ωele, pa da ih viße ne stavljamo na raspored. Oni pak koji ne

mogu u odre∂eni dan do≈i bilo bi dobro da se odogovorno pon-aßaju i da na∂u zamjenu, ili bih ja jednom trebao ne do≈i na

misu, pa da se osjeti kako to izgleda kad nekoga nema a nije se

javio da ne moΩe do≈i. Kad se jednom neßto prihvati, to postaje

obveza. Dakako da su novi skuplja√i uvijek dobrodoßli!

Josip Kos, Ωupnik

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario

Gabrovec, Darko Brtan i Antun Belan

u 11:00 sati: Dragan Radi≈, Milan Mesi≈, Denis ¸mak

i BoΩo ¸upan

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈,

Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Od ponedjeljka, 19. sije√nja mise ≈e biti radnim danom nave√eru 6:30 pm, osim subote kad je misa u 6:00 pm!

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,

upißite ih do srijede!DOGODI SE DA JE KRIVO NAPISANO IME POKOJNIKA.

MOLIMO VAS DA NAM SE JAVITE NA VRIJEME ZA

ISPRAVAK!

POSJET OBITELJIMA I BLAGOSLOV DOMOVAU BoΩi≈no vrijeme posjet sve≈enika obiteljima koje pripadaju

Ωupnoj zajednici i zajedni√ka molitva kojom se zaziva BoΩji

blagoslov na po√etku Nove godine dio je domovinske tradicije koji

se kao i drugi obi√aji prenosi i izvan Domovine gdje Ωive Hrvati.

Duboki smisao toga posjeta jest vjerni√ka komunikacija sve≈enika

s obiteljima. Sve≈enik uzvra≈a posjet obiteljima koje (viße ili

manje redovito) posje≈uju zajedni√ko mjesto okupljanja – crkvu.

Dakako da taj posjet nije obvezan nego se temelji na potrebi i Ωelji

za susretom, pa ako te Ωelje od strane obitelji nema, susret ne treba

forsirati. Kao i sve druge aktivnosti i to se moΩe pretvoriti u izva-

njsku formalnost bez istinskog sadrΩaja. Tako se nerijetko doga∂a

da umjesto susreta s obitelju sve≈enik susretne predstavnika

obitelji koji je delegiran da primi sve≈enika i «obavi» blagoslov.

Naj√eß≈e su to Ωene i mla∂a djeca, dok se mußki obi√no razi∂u od

ku≈e i kasnije zovu je li «pop» otißao da se mogu bez teßko≈a vrati-

ti. Vjerojatno se takvi odlu√ni muΩevi boje susreta sa sve≈enikom i

mogu≈ih pitanja na koja nemaju pravog odgovora. Zato bi bilo

bolje da do takvih polovi√nih susreta ni ne do∂e, jer ostaje gorki

osje≈aj izbjegavanja ili pak iskrivljeno shva≈anje da sve≈enik

dolazi pokupiti novce.

Da bi takvi susreti bili na ispravnim temeljima, potrebno je na neki

na√in dati do znanja sve≈eniku da ga obitelj o√ekuje. To se √ini

naj√eß≈e prijavom za blagoslov ili dogovorom me∂u sustanarima

ili bliΩim susjedima da jedni drugima upute sve≈enika (ako se ne

boje da ≈e se ogrijeßiti o pravilo privatnosti). To se ponegdje i

doga∂a, ali ne tako √esto, pa ostaje dojam da je ve≈ina obitelji

poprimila fino≈u ovoga drußtva koja je ipak samo na izvanjskom

podru√ju bez unutarnjeg sadrΩaja. Ja sam ove godine pozvao

obitelji da se prijave (i one u dijelovima gdje je ve≈a koncentracija

obitelji), ali se to nije dogodilo, nego su neki o√ekivali da ≈e im

sve≈enik do≈i bez poziva. Sve≈enik pak nerado zove boje≈i se da

se obitelj ne≈e odvaΩiti re≈i ne, pa je onda takav posjet i blagoslov

isforsiran. Budu≈i da nemamo sposobnost √itanja misli, preostaje

nam komunikacija kojom izri√emo svoje misli i namjere. U komu-

nikaciju spada i pra≈enje obavijesti u ¸upnom Vjesniku. Ako neke

obitelji u BoΩi≈nom vremenu nisu naßle vremena za dolazak u

crkvu i upoznavanje sa obavijestima, pitanje je kakvo zna√enje bi

imao posjet sve≈enika i koje vrijeme bi za njih bilo prikladno.

Zato, ako stvarno Ωelite da vam sve≈enik do∂e u ku≈u, pozovite ga

jer vam ne≈e dolaziti na silu poßtuju≈i vaßu privatnost.

Josip Kos, Ωupnik

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"11. sije√nja 2009.

STRANA 28

Ispiranje mozga

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈

Jedna od daleko najistaknutijih medijskih tema na prijelazu iz

stare 2008. u novu 2009. godinu bilo je stupanje na snagu novoga

Zakona o trgovini, odnosno kako je taj zakon pojednostavljeno

prikazan: stupanje na snagu zabrane rada nedjeljom. Velika ve≈ina

emisija, priloga i tekstova o toj temi otvoreno su se usprotivili stu-

panju na snagu odredaba toga novog zakona te su javnost izloΩili

vrlo sustavnom »ispiranju mozga« nemilosrdno manipuliraju≈i

ekstremno pristranim interpretacijama, dezinformacijama i smicali-

cama.

Me∂u ekstremno pristranim interpretacijama stupanja na snagu

toga novog zakona posebnu pozornost privla√i tvrdnja koju je iznije-

lo dvoje komentatora Jutarnjeg lista (2. sije√nja 2009). Prvi je

napisao: »Posve je jasno da je svjesni razlog zabrane rada nedjeljom

strah hrvatskih politi√ara od Crkve«, a sli√no i komentatorica: »Jedi-

ni smisao zatvaranja trgovina nedjeljom u ovom trenutku mogu≈e je

vidjeti u dodvoravanju Vlade crkvenim krugovima.« Takav stav,

premda nema nikakvog objektivnog pokri≈a, moΩe se ispravno

razumjeti na liniji manipulacije koju je Jutarnji list 2005. godine

proizveo objavljuju≈i u potpunosti izmißljenu vijest s golemim

naslovom: »Crkva traΩi referendum o zabrani rada nedjeljom«. Taj

list, a i tekstovi tih komentatora o√ito imaju potrebu glede zakona o

trgovini Crkvi pridati puno vaΩniju ulogu nego ßto je Crkva stvarno

ima, no to nije nimalo slu√ajno jer su oni zagovaratelji rada trgovina

nedjeljom radi svojega »svjetonazorsko-politi√kog profila« odnosno

ideologije. Oni se zauzimaju za ßto ve≈u liberalizaciju koja pogodu-

je bogatima za stjecanje sve ve≈eg profita i istodobno, isklju√ivo iz

ideoloßkih razloga, Ωele potisnuti Crkvu i njezin utjecaj u hrvatskom

drußtvu kao nositelja krß≈anskih, humanih i univerzalnih vrijednosti.

Katoli√ka se Crkva svagdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zauzima za

slobodnu nedjelju vo∂ena brigom za op≈e dobro i za dostojanstvo

ljudi i temeljna ljudska prava. Komisija HBK-a »Iustitia et pax«

objavila je 19. sije√nja 2005. »Izjavu o o√uvanju kulture slobodne

nedjelje«, u kojoj je progovorila o nesnoßljivoj situaciji radnika,

zauzela se da se isklju√i mogu≈nost da u izravnim pregovorima

poslodavci ucijene radnike te da nedjelja ostane vrijeme za odmor i

rekreaciju, kulturne sadrΩaje, njegovanje me∂uljudskih odnosa i

odnosa s prirodom. Na to pitanje vrlo kratko u dva navrata (2005. i

2006) osvrnulo se Stalno vije≈e HBK-a, a tako∂er je viße biskupa

progovorilo o humanoj, drußtvenoj, kulturnoj i vjerni√koj vrijednosti

nedjelje. Crkveni stav o√ito je u sluΩbi zajedni√koga dobra hrvatsko-

ga drußtva i za slobodnu nedjelju od trgovanja ima za sve dobron-

amjerne op≈eprihvatljive argumente, pa je o√ito da su Vlada i

Hrvatski sabor prihvatili sadaßnje kompromisno rjeßenje radi tih

argumenata, a ne radi kakvoga dodvoravanja Crkvi.

U normalnom demokratskom i pluralnom drußtvu svaki

drußtveni subjekt, pa i Katoli√ka Crkva, ima naravno pravo na onoli-

ki politi√ki utjecaj koliko je stvarno prepoznat po svojim stavovima

i po svom djelovanju kao subjekt u sluΩbi zajedni√koga dobra.

Ne√uveno je da komentator Jutarnjega lista pojednostavljuje da se

politi√ke odluke donose da bi se udovoljilo ili odobrovoljilo

Katoli√koj Crkvi premda, kako on piße, »u danaßnjem

demokratskom, politi√ki normalno strukturiranom drußtvu Crkva

viße ne moΩe imati ni politi√ku ulogu ni politi√ki autoritet s po√etka

devedesetih«. U normalnom demokratskom i pluralnom drußtvu

svaki drußtveni subjekt, pa i Katoli√ka Crkva, ima naravno pravo

na onoliki politi√ki utjecaj koliko je stvarno prepoznat po svojim

stavovima i po svom djelovanju kao subjekt u sluΩbi zajedni√koga

dobra, a svako na√elno ili preventivno eliminiranje bilo kojega

drußtvenog subjekta ozna√uje pojavu sektaßtva i totalitaristi√kih

natruha u drußtvu. Upravo u odnosu brojnih medijskih uradaka

prema Crkvi, kontinuirano se potvr∂uju to sektaßtvo i

totalitaristi√ke manire, a to jasno o√ituje kako je hrvatsko drußtvo

joß daleko od normalne i zrele demokracije.

Vo∂eni ideoloßkim razlozima u svom protivljenju odredbama

novoga Zakona o trgovini, pojedini listovi i novinari nisu se sus-

prezali niti od dezinformacija. Tako u rubrici »Pogled s lijeva« u

prilogu »Pogled« Novoga lista od 3. sije√nja autorica dezinformira

da otpußtanje radnika u Getrou ima vezu s novim Zakonom o

trgovini. Izvjeß≈uju≈i o tome, Jutarnji list od 31. prosinca doslovno

je napisao: »Uprava Getroa takav potez nije opravdala recesijom ili

zabranom rada nedjeljom, ve≈ novom sistematizacijom radnih

mjesta.« Dezinformaciju je prenijela i Slobodna Dalmacija od 30.

prosinca u tekstu pod naslovom »Zbog neradne nedjelje 7000 trgo-

vaca na burzi«, prenose≈i procjenu predstavnika Hrvatske obrtni√ke

komore kojom je on Ωelio izvrßiti pritisak na Vladu, a √injenica je

da je umjesto dosadaßnjih prekovremenih sati u trgovini moglo biti

joß 20 tisu≈a radnih mjesta. Dezinformacija je i najava pada

potroßnje zbog nerada trgovina nedjeljom, jer je iskustvo iz 2004.

godine pokazalo da tada potroßnja nije pala. Autor rubrike »Zona

sumraka« u Slobodnoj Dalmaciji od 3. sije√nja manipulira dezin-

formacijom da taj zakon zabranjuje nedjeljom rad pekarnica...

Nisu izostale ni smicalice od kojih je moΩda najdrskija ona po

kojoj bi reguliranje satnice ili dana rada bilo ugroΩavanje ljudskoga

prava na rad. Veoma je otrcana, ali i uporno se ponavlja smicalica

da se Crkva - kako je napisao komentator u Novom listu - Ωeli »lißi-

ti« konkurencije nedjeljom. Taj komentator ponudio je tako∂er

javnosti i drugu smicalicu kako je Crkva toboΩe drΩala ljestve krup-

nom kapitalu, a √injenica je da socijalni nauk Crkve uvijek na prvo

mjesto stavlja √ovjeka.

O√ito je da je stupanje na snagu novoga Zakona o trgovini

ve≈ini medija izvrsno posluΩilo za novi val ideoloßkoga ispira-nja

mozga hrvatskoj javnosti, no ljudi ne vole ispiranja mozga, a i isti-

na se uspjeßno sama brani.