DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2520. lipnja 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa TorontoSVE˛ENI◊KA GODINA

19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.

„Ho≈e li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe,neka danomice uzima svoj kriΩ i neka ide za mnom.„

Lk 9,23

DVANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C

ULAZNA PJESMA: Gospodin je jakost narodu

svome, tvr∂ava spasa svom Pomazaniku. Spasi narod svoj,

Gospodine, i blagoslovi svoju baßtinu, pazi ih i nosi dovije-

ka!

ZBORNA MOLITVA: Gospodine, daj da se

tvoga svetog imena bojimo i ujedno da ga ljubimo. Ti se

nikada ne kratiß voditi one koje si u√vrstio u svojoj ljubavi.

Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA ZAHARIJE(Zah 12, 10-11): Ovo govori Gospodin: »Na dom Davidov

i na Jeruzalemce izlit ≈u duh milosni i molitveni. I gledat

≈e onoga koga su proboli; naricat ≈e nad njim kao nad jed-

incem, gorko ga oplakivati kao prvenca.

U onaj dan pla√ velik nastat ≈e u Jeruzalemu, poput

pla√a hadad-rimonskog u ravnici megidonskoj.«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 63 (62), 2. 3-4. 5-6. 8-9

Tebe Ωe∂a dußa moja, Gospodine, BoΩe moj!

..............................................................................................

O BoΩe, ti si Bog moj: gorljivo tebe traΩim; tebe Ωe∂a dußa

moja, tebe Ωeli tijelo moje, kao zemlja suha, Ωedna,

bezvodna.

..............................................................................................

U Svetißtu sam tebe motrio gledaju≈ ti mo≈ i slavu. Ljubav

je tvoja bolja od Ωivota, moje ≈e te usne slavit.

..............................................................................................

Tako ≈u te slavit za Ωivota, u tvoje ≈u ime ruke dizati. Dußa

≈e mi biti kao sala i mrsa sita, hvalit ≈u te klik-

tavim ustima.

..............................................................................................

Ti postade meni pomo≈, kli√em u sjeni krila tvojih. Dußa se

moja k tebi privija. Desnica me tvoja drΩi.

..............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA GALA˛ANIMA (Gal 3, 26-29): Bra≈o! Svi

ste sinovi BoΩji, po vjeri, u Kristu Isusu. Doista, koji god

ste u Krista krßteni, Kristom se zaodjenuste. Nema viße:

¸idov – Grk! Nema viße: rob – slobodnjak! Nema viße:

mußko – Ωensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu! Ako li ste

Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo, baßtinici po

obe≈anju.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Ovce

moje slußaju glas moj, govori Gospodin, ja ih poznajem i

one idu za mnom. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI(Lk 9, 18-24): Dok je Isus jednom u osami molio, bijahu s

njim samo njegovi u√enici. On ih upita: »Íto govori svijet,

tko sam ja?« Oni odgovoriße: »Da si Ivan Krstitelj, drugi:

da si Ilija, tre≈i opet: da neki od drevnih proroka usta.« A

on im re√e: »A vi, ßto vi kaΩete, tko sam ja?« Petar prihvati

i re√e: »Krist - Pomazanik BoΩji!«

A on im zaprijeti da toga nikomu ne kazuju.

Re√e: »Treba da Sin ◊ovje√ji mnogo pretrpi, da ga

starjeßine, glavari sve≈eni√ki i pismoznanci odbace, da

bude ubijen i tre≈i dan da uskrsne.«

A govoraße svima: »Ho≈e li tko za mnom, neka se

odrekne samoga sebe, neka danomice uzima kriΩ svoj i

neka ide za mnom. Tko ho≈e Ωivot svoj spasiti, izgubit ≈e

ga; a tko izgubi Ωivot svoj poradi mene, taj ≈e ga spasiti.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, primi Ωrtvu

pomirenja i hvale: po njoj nas o√isti od grijeha da ti se svidi

ljubav naßih dußa. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: O√i sviju u tebe su uprte,

Gospodine, ti im hranu dajeß u pravo vrijeme.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, pri√est

svetog tijela i predragocjene krvi obnavlja nam boΩanski

Ωivot. Molimo te da svako slavljenje otajstva u√vrsti jamst-

vo naßeg spasenja. Po Kristu.

DVANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJA STRANA 3

Mnogi ljudi danas s divljenjem gledaju na Krista a da ipak

nemaju odgovora na pitanje: tko je on. Biblijski odlomci koje

√itamo u danaßnjem bogosluΩju poziv su i nama da se iskreno

zapitamo: „Tko je Krist za mene?" Jesmo li spremni prihvatiti

ga onakvog kakvim nam se on sam predstavlja, ili moΩda

imamo nekakvoga svojega spasitelja prilago∂ena naßim potreba-

ma i prohtjevima?

1. √itanje: Zah 12, 10-11Kona√no obra≈enje. – Obnova Jeruzalema mogla se ostvarititek onda kad narod postane svjestan da mu je jedina nada Onajkoga su odbacili. Prorok u mesijanskom vi∂enju podsje≈a naKristovo probodeno tijelo od Rimskog vojnika.

2. √itanje: Gal 3, 26-29Vjerom nadi≈i razli√itosti! – Nova zajednica koju je Kristosnovao ne poistovje≈uje se ni s jednom socioloßkom skupinomsvoga vremena. Ona u vjeri ujedinjuje i ljude √iji su neposredniinteresi suprotni. Pogled nam je usmjeren na Abrahama koji jepraotac naße vjere jer je povjerovao BoΩjim obe≈anjima.

Evan∂elje: Lk 9, 18-24Preko smrti u Ωivot! – Mesija nije pobjedonosni vo∂a kakvogsu zamißljali u√enici i ¸idovi, niti manager koji bi nam davao iispunjavao obe≈anja, kakvoga moΩda zamißljamo mi danas. Onse svojim protivnicima ne suprotstavlja ni silom ni mo≈u, nitimanipulacijom. On ih pobje∂uje darivanjem svojega Ωivota ione koji ga Ωele slijediti do kraja, obnovit ≈e novim Ωivotom.Zato Krist najavljuje svoju smrt i uskrsnu≈e, a nas poziva dasvaki dan prihva≈amo i nosimo svoj kriΩ, da umiremo ovomΩivotu kako bismo mogli biti dionici punine Ωivota. Isus Nazare≈anim, za kojega mi krß≈ani vjerujemo da je Krist,

neprestano svojim rije√ima i djelima izokre≈e ljudska shva≈anja.

Poru√uje nam da sve ispitujemo i sve promißljamo. Bog nas po

svojemu Sinu poziva i poti√e da razmißljamo u njegovom Duhu,

a ne vo∂eni kriterijima (mjerilima) ovoga svijeta.

A vi, ßto vi kaΩeteOtajstvo Isusove muke i smrti na kriΩu, jedanko kao i otajstvo

njegova uskrsnu≈a, moΩemo razumjeti tek kada povjerujemo da

je Isus Nazare≈anin doista obe≈ani Mesija, Krist- Pomazanik

BoΩji. Ako prihvatimo tu osnovnu istinu krß≈anske vjere

moΩemo u pravom svjetlu razumjeti i vazmeno otajstvo. A kada

i to shvatimo, moΩemo napraviti korak dalje i pristati na ono ßto

Isus traΩi od nas. MoΩemo pristati na ono ßto nam na prvi pogled

izgleda √udno i nemogu≈e.

Tko ho≈e Ωivot svoj spasitiOdnos naßih i BoΩjih kriterija (mjerila) jasno se ocrtava u

zavrßnim re√enicama danaßnjega evan∂eoskog odlomka. Da

nißta drugo nismo od Isusa √uli i ovo bi bilo dostatno za svakod-

nevno ispitivanje vlastitoga Ωivota. Pozvani smo postavljati si

svakodnevno pitanje – „Jesam li spreman zanijekati sebe radi

Isusa? Jesam li spreman svoj Ωivot izgubiti radi Isusa?"

Ne radi se pritom o izvanrednom junaßtvu mu√enika koji su u

jednome trenutku radije izabrali smrt nego odreknu≈e od vjere.

Radi se o onome ßto Isus naziva svakodnevnim prihva≈anjem

svojega kriΩa.

Danaßnje evan∂elje osim pitanja „Tko je Isus Nazare≈anin za

mene?" dovodi u pitanje i snagu naße vjere. Vjerujemo li da

≈emo imati sve ako nam je Bog na prvom mjestu? Vjerujemo li

da ≈emo, poput Petra, mo≈i pobijediti prirodne zakone i hodati

po vodi snagom onoga koji je Stvoritelj prirode i njezinih

zakonitosti? Vjerujemo li da smo u BoΩjim o√ima vrjedniji od

ljiljana i ptica? Vjerujemo li uop≈e, ili pak idemo obrnutim

smjerom, pa se radi vlastitih principa odri√emo Boga. Bog je

rekao „Ne ubij!", a ja govorim „Dopußtam poba√aj iz medicin-

skih razloga". Bog je rekao „Ne ukradi"!, a ja govorim „Uzet ≈u

neßto ili ne≈u savjesno raditi jer me ionako nedovoljno dobro

pla≈aju na poslu".

Jedan od pogubnih grijeha suvremenoga √ovjeka je i izostanak

onoga ßto su stari katekizmi, na temelju evan∂elja, nazivali

bratska opomena. Neshvatljivo mi je da ≈e svatko od nas sma-

trati da treba opomenuti dijete koje Ωeli gurnuti √avle u uti√nicu

od struje, a istodobno se ne≈emo usuditi opomenuti dijete koje

psuje, koje se nepristojno ponaßa (ako ovdje uop≈e postoji taj

izraz) ili na bilo koji drugi na√in grijeßi. Zar je u naßim o√ima

prolazni tjelesni Ωivot vredniji od vje√nog Ωivota?

Kao ßto je na po√etku Objave Bog pozvao Abrahama da iza∂e iz

sigurnosti svoga rodnoga grada i uputi se u zemlju koju ≈e mu

Bog pokazati, tako smo i svi mi pozvani odre≈i se svojih kriteri-

ja i prihvatiti Ωivotna na√ela koja nam Isus (koji je Krist)

pokazuje svojim rije√ima i djelima.

Tko povjeruje Isusu Kristu vidjet ≈e svijet oko sebe na novi

na√in, onako kako je opisan u odlomku iz Poslanice sv. Pavla

Gala≈anima koji se √ita danas.

Svi ste vi jedan u KristuPißu≈i gala≈anima sv. Pavao ih podsje≈a na molitvu koju su

onodobni ¸idovi (mußkarci) svakodnevno molili. Zahvaljivali su

Bogu ßto nisu pogani, niti robovi, niti Ωene. Pavao ih poti√e, a

preko njih i sve krß≈ane svih prostora i svih vremena, da je Isus

svojim Ωivotom postavio nove kriterije djelovanja.

Isus nas u√i da gledamo bitno, a ne tratimo snagu i vrijeme na

sporednome. Bitno je da shvatimo da je svaki √ovjek √ovjek, a

sporedno je kojemu narodu pripada. Uostalom, Isus je umro radi

√ovjeka, a ne radi naroda.

Bitno je da shvatimo da je svaki √ovjek dijete BoΩje, a sporedno

je politi√ko opredjeljenje ili drußtveni poloΩaj. Uostalom,

evan∂elje se navijeßta √ovjeku, a ne klasama.

Bitno je da shvatimo da je svaki √ovjek osoba jednakoga dosto-

janstva, a sporedna je spolna ili rasna pripadnost. Uostalom,

√ovjek je put Crkve, a ne odre∂eni spol ili rasa.

Krß≈anstvo ne Ωeli naivno nijekati realne √injenice, nego Ωeli

svoj pogled usmjeriti na bitno. Na ono ßto nam je zajedni√ko. A

to zajedni√ko je √injenica da smo Kristom zaodjenuti i da smo u

njemu svi jedan.

Pla√ hadad-rimonski u ravniciAlternativa ovakvom shva≈anji i prihva≈anju BoΩje ponude je

odba√enost koju √ovjek osjeti kada iz svoga Ωivota izbaci Boga.

Promaßenost i besmisao koja ostane od Ωivota ukoliko se ne Ωivi

prema BoΩjoj volji i njegovoj Rije√i.

Hadad je u ravnici izazvao Boga i vlastitim nam udesom dao

dokaz da je √ovjek BoΩji suradnik, a ne BoΩji suparnik.

Prema SluΩbi rije√i br. 260 pripremio Josip Kos

NEMA VIÍE...

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJASTRANA 4

Drugi vatikanski koncil (1962. – 1965.) ponovno je uskrisiostari pojam o ''op≈em sve≈enißtvu'' i time potvrdio suodgov-ornost svih vjernika u Katoli√koj crkvi te dublje promotrioodnos izme∂u sve≈enika i laika. Rije√ ''crkva'' nije se odnosi-la tek na crkvenu hijerarhiju, nego je ozna√avala zajednicuvjernika, a svaki se vjernik po√eo osje≈ati ravnopravnimsudionikom u Ωivotu te zajednice.

Svijet laika nije bio suprotstavljen Crkvi, nego su se uzajamno

proΩimali. Koncil je rastvorio dveri Crkve mnogim pozitivnim

vrijednostima ''svijeta''. Pod pojmom ''svijet'' podrazumijevao se

svijet ljudi, horizont mogu≈nosti obitavanja i razmjenjivanja

iskustva. A budu≈i da u svakom iskustvu postoji, osim prisutno-

ga, i neßto ßto je potencijalno, svijet, zapravo, konstituiraju sve

potencijalnosti svih ljudskih iskustava.

Drugi vatikanski koncil po√eo je poletno i pun nadanja, no kad

je trebalo dokazati se na djelu, ponajprije u samoj Rimskoj kuri-

ji, o√ekivanja su iznevjeravana. U naße dane postaje sve o√itijim

da crkveno vodstvo u Vatikanu ne ide za reformacijama ßto ih je

otvorio Koncil, nego se, u strahu pred pluralnostima svijeta koji

relativizira vlastite razli√itosti iskustava, okre≈e restauraciji

staroga. Rije√ ''crkva'' kao da se ponovno odnosi samo na

crkvenu hijerarhiju i njezin zahtjev za nametanjem vlastita

autoriteta, a "svijet" na od nje udaljen svijet laika koji se, odbija-

ju≈i sebe doΩivljavati kao podloΩno nemisle≈e stado, po njoj,

udaljava stoga i od vjere.

Kada je 1959. godine, za bogosluΩja u okviru Svjetske

molitvene osmine za jedinstvo krß≈ana, papa Ivan XXIII.

najavio namjeru da sazove nov koncil, konzervativni su

sluΩbenici Rimske kurije pokazali nezadovoljstvo iz bojazni da

bi u svijetu u kojem se toliko toga nezaustavljivo mijenjalo

(uloga Ωena, glas mladih, prosvjedi protiv naoruΩanja, ratova i

socijalnih nepravdi, poziv na prokazivanje svih vrsta diskrimi-

nacija, posvemaßnje odvajanje Crkve i drΩave, razvoj urbane

kulture, zalaganje za osobne slobode posebno na podru√ju sek-

sualnosti) takav doga∂aj mogao pokazati koliko je sama Crkva

podijeljena u sebi te koliko je njezin autoritet uzdrman autorite-

tom lai√koga svijeta. I danas odve≈ oprezni i skrupulozni kri-

tiziraju Drugi vatikanski koncil da je unißtio liturgiju, uzdrmao

povjerenje u neprikosnovenost autoriteta Crkve te uzrokovao

sve ve≈u krizu vjere u katolika. Me∂utim, mnogi teolozi, ljudi

otvoreni Duhu, biskupi kojima je stalo do sudjelovanja laika u

Ωivotu Crkve, vjernici koji crpe svoju vjeru iz Svetog pisma,

svjedo√ili su da je Koncil preporodio √estitost i temeljito

obnovio Ωivot Crkve.

Ve≈ pri otvorenju Drugoga vatikanskog koncila imenovana su

klju√na pitanja, i postojana i posve nova, pa je valjalo na njih

iznova odgovoriti: odnos prema ¸idovima, sloboda savjesti,

pitanje smrtnoga grijeha, oblici poboΩnosti, narav Objave,

tuma√enje biblijskih tekstova, suodgovornost biskupa i uloga

laika, odnos prema drugim Crkvama i nekrß≈anskim religijama,

kompetencija svjetovnih autoriteta, odnos prema znanosti...

Ve≈inu ovih pitanja otvorile su ve≈ enciklike Ivana XXIII: Materet magistra (Mati i u√iteljica, 1960.) i Pacem in terris (Mir nazemlji, 1963.). Unutar Crkve osje≈ao se golem polet koji je Papa

nazvao aggiornamento, podanaßnjenje.

StoΩerna skretnica Koncila zacijelo je bila ponovno otkrivanje

ekleziologije zajednißtva. Ovime je naglaßena samostojnost

mjesnih biskupa i jasno imenovana duΩnost zajedni√ke brige za

cjelokupnu Crkvu, √ime se mi√e opasnosti da se pripadnost

Crkvi shva≈a nacionalno: nacionalna crkvenost u opreci je s uni-

verzalnoß≈u, katoli√anstvom Crkve. Nadalje, Koncil naglaßava

dostojanstvo razuma u pitanjima vjere i u odnosu prema njezin-

im istinama. Apostrofirao je nauk o savjesti kao "najskrovitijoj

jezgri i svetißtu √ovjeka, gdje je on sam s Bogom". Vjerske

zajednice bi stoga ve≈ unaprijed imale zada≈u svojim √lanovima

pripomagati da stje√u oblikovanu savjest i hrabriti ih da u vlasti-

toj odgovornosti djeluju prema njoj, a ne da im oduzimaju slo-

bodu "odluke savjesti". Plod optimisti√ne koncilske antropologi-

je jest i pozitivno gledanje na spolnost kao i na brak. Koncil

isti√e vrlo visoko zna√enje osobne, individualne slobode: "Bog

je, naime, htio √ovjeku 'dati u ruke njegove vlastite odluke' te je

prava sloboda izniman znak BoΩje slike u √ovjeku".

Rimokatoli√ka crkva stolje≈ima je prema vani nastupala kao

"u√iteljica". Sudila je √esto s visoka o drugim krß≈anskim Crk-

vama, prema velikim svjetskim religijama drΩala se rezervirano

ili √ak neprijateljski te mislila kako iz blaga svoje tradicije i iz

svoga pologa vjere (depositum fidei), moΩe odgovoriti na sva

pitanja "svijeta", ßto je dovelo do nesretne napetosti me∂u

vjerom i znanoß≈u. Crkva, koja se smatrala posjednicom pune

istine, na Koncilu je nanovo promislila o vlastitoj biti i na udiv-

ljenja hrabar na√in otvorila se dijalogu prema unutra i prema

van, spremna postati i sama "u√enicom". Prije Koncila u Crkvi

se govorilo da zemaljsko valja razdvajati od vißega, duhovnoga

te da je "odricanje od svijeta" savrßenije. Koncil je, me∂utim, u

pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes (Radost i nada) zauzeo

pozitivan stav prema svijetu. Svijet i svjetovno ne gledaju se

viße, kako je dugo bilo uobi√ajeno, u suprotnosti spram

"duhovnoga", nego se, naprotiv, nastoji razviti duhovnost zala-

ganja za svijet.

Zanimanje svijeta za Drugi vatikanski koncil bilo je za√udno

veliko, jednako kao i o√ekivanja. Razlog bit ≈e da je bio u tome

ßto se Crkva, dotad simbol tradicije i dogme, ostavljala dojam da

postaje ozbiljnom partnericom u razgovoru o novim, goru≈im

svjetskim problemima na podru√ju socijalne pravde, politike i

ekonomije kako bi se mogla dijeliti sve ve≈a odgovornost za

budu≈nost √ovje√anstva.

Drugi vatikanski koncil predstavljao je pokußaj uspostavljanja

dijaloga sa svijetom. Razlozi zbog kojih je "Dobri Papa" Ivan

XXIII. sazvao Koncil nisu bili teoloßki, nego pastoralni. U√inio

je to s preciznom dijagnozom: Crkvi nije bilo potrebno da kom-

pletira svoje doktrinalno tijelo, nego da ponovno razmotri svoje

mjesto u svijetu. Nije joj bilo potrebno da ponovno utvrdi

sakralnost svoje poruke nego da preispita na√in na koji ju

prenosi. Crkva Ivana XXIII. se nije brinula za to da bude u

pravu, nego je bila svjesna da njezino pravo nije viße prihva≈eno

kao ranije. Nije htjela viße vladati, nego sluΩiti. Papin uvodni

govor jasno je o tome govorio: "Dopußtaju≈i da u Koncilu

poteku nove energije, Crkva ≈e bez straha gledati u budu≈nost…

ZATVARANJE ODÍKRINUTIH VRATA DRUGOG VATIKANSKOG KONCILA

Crkva na razme∂u

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJA STRANA 5

Moramo se radosno, bez straha, dati na posao ßto ga od nas traΩi

naße vrijeme".

Stare struje u Crkvi su, me∂utim, u strahu od onoga ßto bi Kon-

cil mogao pokrenuti, ponovno bile zatvorile odßkrinuta vrata

√im je Ivan XXIII. umro. Oprezan papa Pavao VI. poslußao je

savjet pojedinih kardinala i nije prihvatio zaklju√ke Povjerenstva

koje je razmatralo pitanje kontracepcije. Zapravo je pokazao

nepovjerenje prema Koncilu: bojao se ili krivih odluka ili

ozbiljnih protivljenja. Javnosti je rekao da Povjerenstvo

ponovno razmatra pitanje, ßto se moglo shvatiti kao znak da je

Crkva pred mogu≈noß≈u da promijeni svoje tradicionalno stajal-

ißte. Stoga su vjernici bili silno razo√arani kad je Papa 1968.

objavio encikliku Humanae vitae (Ljudski Ωivoti; 1968.) s

obnovljenom zabranom kontracepcije. Mnogi su tada po√eli

sumnjati u odluke crkvene hijerarhije. I to ne tek zbog same

zabrane, nego zbog na√ina na koji je ona objavljena. Naime,

time ßto je papa Pavao VI. u svojoj enciklici izrijekom zabranio

ono o √emu je Povjerenstvo Koncila razmatralo kao realnu

mogu≈nost, stavio je svoj autoritet ponad autoriteta Koncila.

Papa Pio XI. u enciklici Casti Connubii (Krepostan brak, 1930.)

kontracepciju, koja omogu≈uje autonomnost spolnog √ina bez

krajnje svrhe za√e≈a djeteta, osu∂uje kao smrtni grijeh. Taj

temeljni dokument nepopustljiva katoli√kog nauka, karika koja

povezuje Syllabus Errorum (Pregled zabluda, 1864.) i Humanaevitae, bio je kamen vezan o vrat Pavla VI. kad je pripremao

objavljivanje vlastite subverzivne enciklike o kontroli ra∂anja.

Modernizam, koji uklju√uje i znanstvene spoznaje o ljudskoj

spolnosti, joß je jednom proglaßen najlju≈im neprijateljem

sluΩbene Crkve. Zar se doista ho≈emo vratiti u vrijeme prije

Drugoga vatikanskog koncila?

Stare struje u Crkvi, nesumnjivo ne brojnije, ali vidljivije i bolje

organizirane, danas snaΩno tvrde da je "raß√aravanje svijeta",

kako sekularizaciju zovu sociolozi (Weber, Grillet i drugi),

posljedica slabljenja sakralnoga te da je Drugi vatikanski koncil

tolerirao ovo slabljenje, √ak ga promovirao, ßto je bio suicidalan

postupak Crkve. Suicidalan je, me∂utim, √in ponovnog odvaja-

nja od svijeta. Umjesto da se otvori svijetu, Crkva se joß viße

zatvorila te pokazala svoju nesposobnost da u ljudskoj povijesti

s kojom je povezana razlikuje primarno od sekundarnog, ulog

vjere od neizvjesnosti kulture, morala i politike. Nastavila je

braniti svoje stare pozicije kao da se joß sve drΩi zajedno, i

umjesto da se odrekne svojih starih pogreßaka, omogu≈ila je da

one budu vidljivije od njezinih autenti√nih pokußaja da ih pre-

vlada. Ítoviße, pokazala se nesposobnom provesti i one reforme

koje je sama bila inicirala.

Izbor kardinala Ratzingera za papu √inio se, barem dosad, joß

jednom promaßenom povijesnom prilikom da se Crkva suo√i s

vlastitim problemima. S obzirom da papa Benedikt XVI. nas-

tavlja restauraciju Crkve Ivana Pavla II., √ak radikalnije od svo-

jeg prethodnika, time izmi√u≈i potrebi za njezinim reformama,

na taj na√in samo odlaΩe odluke koje se name≈u kao nuΩne joß

od Drugog vatikanskog koncila. Benedikt XVI. svakako nastoji

uvesti reda u Crkvi, ali je sve do nedavna izbijanja niza pedofil-

skih skandala zadrΩavao status quo. A o√uvanje stabilnosti samo

je nov rizik oslabljenja.

Stavljaju≈i istinu ispred svega, Papa je bio uvjeren da svijet ima

krivo, da ide u krivom smjeru i da mu to valja neprestano pon-

avljati, a na taj na√in ga je sve manje razumio te produbljivao jaz

izme∂u njega i Crkve. Sve dok Crkva radikalno ne prekine sa

saveznißtvom s Cezarom, tj. s bogatstvom i s vlaß≈u te ne prizna

da i sama, √ini se, ide u krivom smjeru, njezine reforme ≈e kasni-

ti ili biti mlake, a njezino inzistiranje na istini neuvjerljivo. Iza

gubitka vjerskog utjecaja Crkve u naßem vremenu skriva se gri-

jeh za koji je ona sama odgovorna, grijeh njezina saveza s

Cezarom, tj. s vremenitim mo≈ima. Ne prizna li svoje pogreßke

u proßlosti, Crkva ≈e ih i dalje raditi. A sadaßnje pogreßke je se

mnogo bolnije ti√u nego one proßle.

Iako se uzmicanje pred otvaranjem kakvo je potaknuo Drugi

vatikanski koncil moΩe √initi kao povratak na staro, tomu nije

tako. Naime, papa Benedikt XVI. ne brani viße ni politi√ku ni

ekonomsku mo≈ Crkve, jer je ona ve≈ barem jedno stolje≈e

izgubljena, nego se suprotstavlja negativnim elementima u

evoluciji svijeta, √ine≈i joj time nuΩnu uslugu. Benediktova anal-

iza svijeta je temeljita i solidno argumentirana te upozorava svi-

jet da se, u√vrß≈ivanjem svoje autonomnosti, ne uhvati u zamku

samodovoljnosti, u nesposobnost da vjeruje ni u ßto izvan sebe.

To je zasigurno opasnost ne samo po religiju i vjeru samu, nego i

po ljudsku √ovje√nost. Pitanje je jedino je li Papin odgovor na

ovu prijetnju ponu∂en svijetu s trona teologije ili iz pastoralne

brige za dobro svijeta. A kadar je za oboje.

Po otkrivanju niza seksualnih zlo√ina sve≈enika u Irskoj ßiroj

javnosti, Benedikt XVI. je izrazio zaprepaßtenje na√inom na koji

su se irski biskupi su√elili s problemom sve≈enika pedofila.

Me∂u razlozima koji su "prouzro√ili sadaßnju krizu" Papa navo-

di i "teΩnju u drußtvu da se povlaß≈uje kler i druge osobe od

autoriteta te neumjesnu (misplaced) zabrinutost za dobar glas

Crkve kako bi se izbjegli skandali". O√ito, Benedikt XVI. moΩe

ponuditi i neßto druk√ije nego ßto su obe≈avali njegovi nagovori

prije konklave: rat protiv (post)modernizma, borba protiv rela-

tivizma i individualizma. U Portugalu je na blagdan Gospe

Fatimske 2010. rekao: "Najve≈i progoni Crkve ne dolaze od

neprijatelja izvana, nego su ro∂eni u grijehu u samoj Crkvi.

Crkva stoga ima duboku potrebu ponovno se nau√iti pokori, pri-

hvatiti o√iß≈enje, nau√iti se sjedne strane praßtanju, a s druge

nuΩnosti pravde. Praßtanje ne isklju√uje pravdu (…) √esto samo

tjeskobno zaokupljeni s drußtvenim, kulturnim i politi√kim

posljedicama vjere, podrazumijevaju≈i prisutnost vjere, ßto je,

naΩalost, sve manje realisti√no. MoΩda smo imali preveliko pov-

jerenje u crkvene strukture i programe. Jer, ßto ≈e se dogoditi ako

sol obljutavi?".

piße: Jadranka Brn√i≈

http://www.kriz-zivota.com/komentari/5673/crkva_na_razme∂u/

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER"

(rezervirano do sada)20. lipnja HDZ

27. lipnja ¸upa Mississauga

02. kolovoza (ponedjeljak) Drußtvo Lika

08. kolovoza Drußtvo Gorani

15. kolovoza: Velika Gospa ¸upa Toronto

22. kolovoza Piknik uprave Parka

05. rujna: Mala Gospa ¸upa Toronto

12. rujna Fond Slavonija

Posebni prilog u sredini Vjesnika s informacijama o parku.

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU

Za crkvu: NN- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $200

Filomena Grgi≈ - na √ast Sv. Anti . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Za CaritasPavica Zeljko- za Vukovar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$250

NN- kruh Sv. Anti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $40

Martin Draksler- crkva Hrvatskih mu√enika-Udbina .$100

OD DANAS do po√etka rujna samo jedna sv. misa u10:00 sati prije podne. Eventualne promjene bit ≈e najav-

ljene u Vjesniku.

HODO◊AͲE U MIDLAND¸upljani koji Ωele i≈i autobusom u Midland u nedjelju, 18.

srpnja, neka se na vrijeme prijave i uplate kartu od20.00$ u naß ured. Kad se autobus popuni, ne≈e se viße

primati prijave, a oni koji se prijave i uplate ne mogu odus-

tati osim ako sami na∂u nekoga tko ≈e i≈i umjesto njih. To

pravilo je zato da se izbjegne neodgovorno ponaßanje

nekih, koji se prijave, a onda prije polaska odustanu, a da

se uop≈e ne jave.

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera

18. srpnja – hodo√aß≈e u Midland

15. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe

05. rujna – Mala Gospa

17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju

„Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

USPJEH HRVATSKE ¸UPNE ÍKOLE „KARDINAL STEPINAC"

Zadnjega dana Hrvatske ßkole, u subotu, 12. lipnja

odrΩana je kratka sve√anost podjele priznanja u√enicima

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJA STRANA 7

Nedjelja, 20. lipnja u 10:00a.m.† Mile MESI˛

† Petar i Ana MRKONJI˛ i

Nediljko i ¸arko GUDELJ i

† iz obitelji

Ponedjeljak, 21. lipnja u 6:30p.m.†

Utorak, 22. lipnja u 6:30 p.m.† Ivan KARLOV◊EC

† Milan NOVOGRADEC, god.

i Stjepan PALOÍ

Srijeda, 23. lipnja u 6:30 p.m.† Roza i Íimun ÍMINTI˛,

Lipanjske Ωrtve, Stjepan i

Pavle RADI˛ i Îuro

BASARI◊EK i Domovinske

branitelje

◊etvrtak, 24. lipnja u 6:30p.m.† Ivica, Anka i Nevenka

PERKOVI˛

† ¸arko ◊ALETA , god.

RASPORED MISA

Petak, 25. lipnja u 6:30 p.m.† Mihovil, Ante i Josip

KOSI˛

† Josip i Kate JUREÍI˛

† Frank TOMAS i † iz obitelji

- na √ast srca Isusova i

Marijina

- po nakani za sretan put

Subota, 26. lipnja u 6:00p.m.† Ljuba BOGDANI˛

† Kata i Ivan ¸IV◊I˛ i † iz

obitelji

† Elvis ZOVI˛, god. i †

iz obitelji ZOVI˛ i ÍUT

† Gordana VUKADIN, god.

† Josip BA◊I˛, god.

† Mile ÍEBALJ i roditelji

- na nakanu

Nedjelja, 27. lipnja u 10:00a.m.† Ivan ROGI˛ i Mal√a

ÍKVORI˛

† Mile MESI˛

koje vodi u√iteljica RuΩica Vuj√i≈ a koji su i ove godine

sudjelovali u natje√aju „Zlatna ribica" koju organizira

Matica iseljenika Hrvatske.

Hrvatska matica iseljenika – podruΩnica Rijeka raspisala je

i ove godine 7. nagradni Natje√aj literarnih i novinarskih

radova Zlatna ribica. Natje√aj je namijenjen u√enicima

hrvatskih dopunskih ßkola, te u√enicima koji u inozemstvu

sudjeluju u drugim oblicima organiziranog u√enja

hrvatskog kao materinskog jezika.

Ove godine na natje√aj se odazvalo 540 u√enika iz 16

zemalja i to: BIH, Crne Gore, Francuske, Italije, Kanade,

Makedonije, Nizozemske, Njema√ke, Norveßke,

Rumunjske, Slova√ke, SAD, Srbije, Ívicarke, Ívedske i

Velike Britanije.

Naßa ßkola na natje√aju sudjeluje drugu godinu. Proßle

godine moj u√enik iz razreda Mateo Menalo osvojio je

drugo mjesto, a ove godine u zaista velikoj konkurenciji 2.

mjesto je pripalo mom u√eniku Luki Leko sa sastavom

„Dvorißte moje bake."

Iskrene √estitke Luki na osvojenom drugom mjestu, a isto

tako iskrene √estitke cijelom 3. i 4. razredu koji su se

odazvali na natje√aj te se trudili napraviti ßto bolji sastav.

Svima Vam od srca hvala. Hvala i Vama dragi roditelji na

podrßci. ¸elim Vam svima ugodno ljeto, onima koji putuju

u Hrvatsku Ωelim sretan put .

Vidimo se na jesen.

Vaßa u√iteljica RuΩica Vuj√i≈

Takva je ku≈a i dvorißte moje bake

Moja baka se zove Cecilija. Ona ima 82 godine. Do prije

nekoliko godina moji roditelji, brat i ja Ωivjeli smo sa

bakom. Onda smo se preselili u Kanadu. Sada baka Ωivi

sama.

Ku≈a u kojoj ona Ωivi je velika. Baka ima svoju sobu u

kojoj je puno slika njene djece i unuka koje ona √esto

gleda. Tu je i moja i bratova soba. Tu sobu baka posebno

voli. Podsje≈a je na nas. Svake godine mi idemo kod bake

i ostanemo cijelo ljeto sa njom. Tada ona nama pri√a razne

pri√e i vesela je. Kada do∂e vrijeme naßeg polaska baka

postaje tuΩna. Baka ima malu lijepu kuhinju u kojoj ona

sprema razna doma≈a jela. Tamo uvijek lijepo miriße.

Ispred ku≈e je dvorißte po kojem ona √esto ßeta. U tom

dvorißtu sam odrastao i igrao se s bratom i djecom iz sela

koja su √esto dolazila kod nas. Preko ljeta je dvorißte puno

djece. Svi se oni okupe i igramo se kao da nismo nikad ni

otißli.

U dvorißtu je nekolika stabala oraha koje je tata posadio

dok smo Ωivjeli sa bakom. Ona ih zalijeva i pazi da se ne

osuße. Kad je bila malo mla∂a baka je hranila kokoßi, svinje

i krave. Sada viße ne moΩe jer joj je to sve samoj teßko radi-

ti. Ipak u dvorißte √esto navrati poneka maca iz sela jer su

navikle da im baka stavi malo mlijeka, a one njoj otjeraju

mißeve iz podruma.

Ku≈a i dvorißte moje bake uvijek ≈e mi biti u lijepom

sje≈anju.

Luka Leko IV razred

Osnovna ßkola Kardinal Stepinac

Toronto Kanada

Danas skupljaju kolektu: u 10:00: Milan Mrazovac,

Dario Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari≈

Slijede≈u nedjelju kolektu skupljaju u 10:00: Josip

Pava√i≈, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: office@croatianmartyrs.ca

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 25/2010 NEDJELJA 20 LIPNJA

svaka druga rije√ iz njegovih usta izlazi psovka.

Bez obzira ßto otac kroz razvoj djeteta dijeli

djetetu dobre savjete, odgojni u√inci bit ≈e vrlo

slabi ili nikakvi, ako dijete u ocu ne vidi dobar

primjer. O√eve dobre vrline i njegovo uzorno

ponaßanje za dijete postaje najbolji udΩbenik

Ωivota.

RADVaΩna je uloga ova u obitelji da dijete u√i radu.

Rad je ljudska potreba i radom stje√emo ono ßto

nam je nuΩno potrebno za Ωivot. Preko rada

dijete stje√e odlike kao ßto su marljivost, ustra-

jnost i savjesnost. Otac ima ulogu da dijete

odgaja u radu i za rad, te da mu govori da samo

ustrajnim i poßtenim radom moΩe u Ωivotu usp-

jeti i biti cijenjen u drußtvu.

DOMOLJUBLJEUloga oca u odgoju djeteta je i u√iti da ljubi domovinu

Hrvatsku jednako kao i Kanadu. Da govori djetetu o narodu

kojemu pripada po svojim precima, o povijesnim doga∂ajima

hrvatskog naroda, osobito o vrijednostima i istinitosti domovin-

skog rata. Da nas naßi o√evi nisu u√ili voljeti domovinu, sig-

urno prije 20-tak godina, mnogi sinovi ne bi bili spremni po≈i u

obranu svoje domovine i dati svoje Ωivote za slobodu i neovis-

nost domovine Hrvatske.

Sveti Josip zaßtitnik je i uzor svih o√eva i muΩeva koji sebe

nesebi√no daruju u ljubavi da prehrane obitelj i svoju djecu

odgoje u poßtene i vrijedne ljude.

Dragi naßi o√evi, √estitamo vam vaß dan i svojom molitvom

stavljamo pod zaßtitu sv. Josipa!

Pripremio: Fr Ivica Reparinac, Ωupnik

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMOLTARSKIM SAKRAMENTOM

U petak, 25. lipnja 2010. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU IPOKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto

je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu

za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

¸UPNE OBAVIJESTI

Svake godine, tre≈a nedjelja u lipnju posve≈ena

je o√evima. Za to je zasluΩna djevoj√ica Sonori

Smart Dodd, kojoj je umrla majka. Na sre≈u,

imala je divnog oca, koji je brinuo za nju i

njezino petero bra≈e. Sonorin prijedlog da se

jadan dan posveti briΩnim o√evima, prihva≈en

je prije to√no 100 godina, 1910. godine. Obi√aj

iz Amerike brzo se proßirio diljem svijeta. U

Hrvatskoj dan o√eva tako∂er se obiljeΩava

svake godine ali u oΩujku, povodom blagdana

sv. Josipa.

Nije najvaΩnije kada se u kojoj zemlji slavi dan

o√eva, nego je puno vaΩnije da tim danom

pokaΩemo zasluΩeno poßtovanje, ljubav i zah-

valnost naßim o√evima.

Posljednjih su nekoliko godina o√evi viße nego

ikada uklju√eni u odgoj djece, te sve viße

ravnopravno sudjeluju u svim segmentima odrastanja djece. Takvu

im je novu ulogu donio danaßnji na√in Ωivota. Dok se u proßlosti

uglavnom naglaßavala uloga majke u razvoju i odgoju djece,

danas se ipak situacija promijenila, te se isti√e da o√evi imaju pod-

jednake sposobnosti i mogu≈nosti biti briΩni prema svojoj djeci,

kao i majka. U razvoju i odgoju djeteta jednako su vaΩni i otac i

majka. Brojna su istraΩivanja pokazala da je o√eva uloga iznimno

vaΩna za razvoj djeteta, a ne da samo bude odgovoran za materi-

jalno uzdrΩavanje obitelji.

Pokußat ≈u barem nekoliko stvari istaknuti gdje bi otac kao odgo-

jitelj djeteta morao posebno djelovati:

AUTORITETU odgoju djeteta potreban je autoritet. Otac mora uΩivati veliki

ugled u o√ima svoga djeteta i to moΩe jedino posti≈i po svojoj

iskrenosti, poßtenju, kulturnim ponaßanjem i govorom, po iskazi-

vanju brige i ljubavi. Otac ne bi smio biti u o√ima djeteta autoritet

mo≈i, da moΩe dijete u svakom trenutku kazniti i istu≈i, ili mu

neßto zabraniti, nego prije svega otac mora biti autoritet ljubavi.

Jer samo po autoritetu ljubavi dijete ≈e svoga oca voljeti i poßti-

vati.

UZORU odgoju djeteta otac mora biti uzor s kojim ≈e se dijete poistov-

je≈ivati i slijediti u Ωivotu. Dijete kroz svoj razvoj neprestano pro-

matra svoga oca i on s vremenom postaje slika oca u ponaßanju i

govoru. Otac ne≈e nikada postati u o√ima djeteta pravi uzor, ako

jedno govori a drugo radi. Ako djetetu govori da ne pußi, a sam

pußi, da ne pije, a toliko puta dijete ga vidi pijanog, da ne psuje, a

OTAC-UZOR I GLAVA OBITELJI

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 25/2010 NEDJELJA 20 LIPNJA STRANA 9

Ponedjeljak, 21. lipnja: † Danica i Josip Canjar

Utorak, 22. lipnja: Sv. Misau 9:00 a.m.† Mara i Mißo Doko

Srijeda, 23. lipnja: † BlaΩ Volf

◊etvrtak, 24. lipnja: † Marija i Jura Juratovi≈,

godißnjica

† Kata Jakov√i≈, godißnjica

Petak, 25. lipnja: † Vid Boßnjak

† Ivan ◊epo

† Anton Dukovac

† Ivan Grguri≈

† Slavica Alilovi≈

† Antun Melem, godißnjica i

sve pokojne iz obitelji

† Franjo i Jelka Kostelac

† Ljubica Petrovi≈, godißnjica

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

† Mate Oreßkovi≈

Na slavu i hvalu Kraljici Mira

Subota 26. lipnja: Sv. Misa u6:00 p.m.† Janko Hajsan

† Mara Bravi≈

† Josip i Franca Íimunovi≈

† Josip, Franjo i Kristina Bubaß

† Mato Josipovi≈

† Marica i Drago Ofak,

godißnjica

Za sve pokojne iz obitelji

Crni≈

† Albert Barbi≈, i sve pokojne

iz obitelji

† Jela Kova√evi≈

† Martin Vidmar

Nedjelja 27. lipnja: Sv. Misa u9:00 a.m.† Ivan Frketi≈

† Drago Spudi≈

SV. MISA U 11:00 A.M. - ZA¸UPNU ZAJEDNICU

DANAS SASTANAK ¸UPNOG PASTORALNOG VIJE˛ADanas, 20. lipnja 2010. godine odrΩat ≈e se sastanak Ωupnog

pastoralnog vije≈a u 5:00 sati poslijepodne. Molim Ωupne

vije≈nike da se odazovu na sastanak.

¸UPNI PIKNIKSlijede≈e nedjelje, 27. lipnja 2010. godine naßa Ωupa organizira

godißnji Ωupni piknik u parku Fr Kamber. Sveta Misa bit ≈e u

11:00 sati, tada ≈emo ujedno proslaviti i godißnjicu posvete

oltara i blagoslov crkve Hrvatskih mu√enika. Na sv. Misi u

parku zaklju√it ≈emo i godinu proslave 30. godina izgradnje i

blagoslova crkve. Pozivam sve Ωupljane da do∂u na Ωupni piknik

u park Fr Kamber.

Molim Ωupljane koji Ωele pomo≈i kod vezanja mesa da do∂u u

park u subotu 26. lipnja u 3:00 sata poslije podne.

U ime Hrvatske katoli√ke Ωene, molim sve naße dobre Ωupljanke

da ispeku kola√e i donesu u park prije svete Mise.

PJEVANJE: U utorak, 22. lipnja 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba za

Ωupni zbor u 7:30 sati.

HODO◊AͲE U MIDLANDOve godine hodo√aß≈e u Midland bit ≈e 18. srpnja 2010. godine.

I ove godine Ωupa ≈e organizirati autobus za one hodo√asnike

koji Ωele i≈i autobusom u Midland. Ove godine cijena za auto-

bus po osobi bit ≈e simboli√na $ 10 dolara. Svi oni koji Ωele i≈i

autobusom, mogu se javiti u naß Ωupni ured.

IZ MATICE VJEN◊ANIH:U subotu, 12. lipnja 2010. godine sakrament Ωenidbe sklopili su:

Sandra Gulja i Oleg Ostoji≈.

Naßim mladencima izraΩavamo iskrene √estitke i Ωelimo obilje

BoΩjeg blagoslova u njihovom krß≈anskom braku.

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Petar Ljubi≈ i Ivana Kapurali≈

u 11:00 sati: Ante i Kristina Laußi≈

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Jelica Buri≈ i Nada Kapurali≈

u 11:00 sati: u parku: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Jelenko Mißi≈, Anton Osojni√ki i Slavko

Ljubi≈

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Nick Jurini≈

Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i

Drago Mrzljak

u 11.00 sati: Jozo Luci≈, Hrvoje Dokuzovi≈, Tomi Íkara,

Vinko Kozina

BROJA◊I KOLEKTE: Danas: Vinko Kozina, Jozo Lu√i≈, Maria i Veronika Okrugi≈

DAROVATELJIZA CRKVUBoΩo i Jelena Kolakovi≈ $ 100.00

Stipe i Nada Galeßi≈ $ 300.00

Sandra i Oleg Ostoji≈ $ 200.00

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKA U2010. GODINI

27. LIPNJA 2010: ¸UPNI PIKNIK

18. SRPNJA 2010: HODO◊AͲE U MIDLAND

12. RUJNA 2010: PROSLAVA SV. MARKA

KRI¸EV◊ANINA, HRV. MU◊ENIKA

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

DOLAZAK SVE˛ENIKA VL◊. KARLA ÍIMEKA I DON JENKA BULI˛A U NAÍU ¸UPU

U srijedu 23. lipnja u naßu Ωupu dolazi vl√. Karlo Íimek,

sve≈enik VaraΩdinske biskupije.

Vl√. Karlo rodom je iz Me∂imurja, Ωupa Nedeliß≈e. Teologiju

je zavrßio u austrijskom Innsbrucku, a nakon sve≈eni√kog

re∂enja vrßio je sluΩbu vicerektora u Nadbijskupskom

bogoslovnom sjemenißtu u Zagrebu. Sada se nalazi na post-

diplomskom studiju iz psihologije u Rimu.

Vl√. Karlo u naßoj Ωupi boravit ≈e od 23. lipnja do 16. srpnja

2010. godine.

I ovog ljeta posjetit ≈e nas don Jenko Buli≈, Ωupnik Ωupe sv.

Ivana Krstitelja na Trsteniku u Splitu i povjerenik za mlade u

Splitsko-Makarskoj Nadbiskupiji. Don Jenka ne treba posebno

predstavljati, jer ga svi ve≈ dobro poznajemo.

Don Jenko boravit ≈e u naßoj Ωupi od 13. do 31. srpnja 2010.

godine.

Naßim dragim gostima sve≈enicima Ωelimo iskrenudobrodoßlicu!

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail office@holytrinitycroatian.org

Kada nas Ωi≈a put ho≈e da jadom smrvi,

ßtita gle Kristova: Tijela mu, svete Krvi!

VESELO BRA˛O KLIKNIMO, na radost roda svog.

Pjevajmo bijeloj hostiji: u njoj je Ωivi Bog. Hostijo sveta BoΩe naß, o√uvaj, brani nas.

Naßa budu≈nost s tobom sja, u Tebi naß je spas. Spasitelj svijeta s nama je, naß prijatelj i brat,

Sve patnje, boli, radosti, On s nama dijeli rad’. Budimo i mi zahvalni i vjerni Kristu svom,

Svoj Ωivot Njemu darujmo, obitelj i svoj dom.

VELIKI BO¸E, zemlje i neba, o dobri O√e sviju nas,

Nek milost tvoja u naßoj dußi, bude nam nada za vje√ni spas.

LJUBAV NAS TVOJA BRANI I ÍTITIZAUVIJEK S TOBOM, ¸ELIMO BITI,LJUBAV NAS TVOJA BRANI I ÍITITIZAUVIJEK S TOBOM, ¸ELIMO BITI!

Veliki BoΩe, zemlje i neba, o dobri O√e sviju nas.

Ti Sina svoga nama si dao, da kriΩem svojim otkupi nas.

LJUBAV NAS TVOJA...

Molitve naße k tebi se diΩu, primi ih O√e srca je glas.

¸elimo sluΩit, biti ti blizu, djeca smo tvoja o O√e naß.

LJUBAV NAS TVOJA...

Hvala ti, O√e za ljubav tvoju, Hvala ti O√e za svaki dan.

Veliki BoΩe zemlje i neba, o dobri O√e sviju nas.

LJUBAV NAS TVOJA....

KRAJ: ZDRAVO DJEVOZdravo, Djevo, svih milosti puna,

vje√nog sunca ogrnu te sjaj.

Oko √ela zvjezdana ti kruna,

ispod nogu stenje pakla zmaj.

Rajska Djevo, kraljice Hrvata,naßa Majko, naßa zoro zlata,odanih ti srca primi dar,primi √iste ljubavi nam Ωar.

BlaΩena si jerbo sva si √ista,

zmijin dah ne okuΩi ti grud!

Zvijezda sre≈e i nama da blista,

no≈i grijeha mrak rasprßi hud!

Rajska Djevo…

ULAZNA PJESMA: TI KRISTE KRALJ SI VJEKOVA,Ti Kriste Kralj si vjekova, Ti vladar sviju naroda.

Ti sudac si jedincati svih umova i srdaca.

Kriste kralju mir i jedinstvo, podaj Crkvi svojoj krß≈anskoj.

O Kriste, mira vladaru, pokori srca buntovna,

u jedno stado skupi sve od tebe ßto odlutaße.

Kriste kralju…

GOSPODINE: PU◊KA MISA

SLAVA: PU◊KA MISA

PSALAM: TEBE ¸EÎA DUÍA MOJA GOSPODINE,BO¸E MOJ.

ALELUJA: ALELU, ALELU, ALELU, ALELUJA,ALELUJA! 2x

Krist je naß Bog, aleluja, Krist je naß Spas, aleluja, Krist je naß kralj, aleluja, aleluja!

PRIKAZNA PJESMA: DAROVE KRUHA I VINA nosimo sad na oltar,

da BoΩja ruka s visina posveti taj dragi dar.

NA NAÍ OLTAR STAVLJAMO DAR, A ONDA MEÎU NAS DOLAZI BOG.SLAVA TI, HOSTIJO SVETA,TI SRE˛O ¸IVOTA MOG. (2X)

Plodovi polja i njiva, tajna je to srcu mom.

Kristovo tijelo se skriva u kruhu i vinu tom.

NA NAÍ OLTAR…

SVET: PU◊KA MISA JAGANJ◊E: PU◊KA MISA

PRI◊ESNE PJESME:UZMITE, JEDITE, moje vam Tijelo to je.

Uzmite, pijte svi: evo vam Krvi moje.

Spasitelj re√e to, njegova rije√ bi dosta.

Tijelo i sveta Krv u taj √as nama posta.

Danas kroz vjekove u Crkvi isto biva:

me∂ nama, sretni smo, imamo Krista Ωiva.

¸UPNI PIKNIK – SVETA MISA U PARKU U 11:30

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJA STRANA 11

RASPORED SLU¸BI:◊ITA◊I:SUBOTA: 19. lipnja: 5:00 sati: Marina Repar

NEDJELJA: 20. lipnja: 9:00 – Jasna Kellner

11:30 – Zdenka Broz, SnjeΩana Parilac i Angela Pari≈

SUBOTA: 26. lipnja: 5:00 sati: Marina Repar

NEDJELJA: 27. lipnja: 9:00 – Iva Bakari≈

11:30 – Ana Brinjak, Monika Karlovi≈ i Kristina Farago

REDARI:SUBOTA: 19. lipnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 20. lipnja: 9:00 – George Maltar i Mike Ma√e√evi≈

U parku - 11:30 – Josip Sajko i Josip Jureßi≈, Janko

Jadri≈ i Stjepan Gunja

SUBOTA: 26. lipnja: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 27. svibnja: 9:00 – Ivan Pocrni≈ i Toni Jeli√i≈

11:00 – Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

MINISTRANTISUBOTA: 12.lipnja 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

NEDJELJA: 13. lipnja 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Marko i

Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

11:00 – Filip Bori√evi≈, Karlo, Manda i Jelena Bobinac,

Bruno, Lucija i Magdalena Pari≈, Michelle Pejakovi≈,

Emilija Te√i≈, Martin Bari√evi≈ i Vanessa ¸iΩi≈.

¸UPNE OBAVIJESTI:DAROVATELJI: CRKVA: Branko Hrenar $ 50.00

Ivan Alilovi≈ $ 50.00

Mijo Brajak $ 60.00

Stjepan Francuz $ 50.00

Vlado PremuΩi≈ $100.00

Lorens Kreßi≈ $100.00

Steve Braovac $100.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

¸UPNI PIKNIK je danas 20. lipnja u “Karlova√kom parku.”

O√ekujemo sve Ωupljane da do∂u, da povedu svoje prijatelje i

time na vanjski na√in potvrde svoju Ωupnu i prijateljsku

me∂usobnu povezanost. SVI NAM DOBRO DOÍLI!

IZ MATICE KRÍTENIHU subotu 12. lipnja krßten je:

Noah Horvat, sin Marinka Horvat i

Adrijane r. Lovren√i≈.

Sretnim roditeljima i rodbini iskreno

√estitamo i s njima se veselimo, a na

novokrßtenika zazivamo obilje BoΩjega

blagoslova, milosti i sre≈e.

IZ MATICE VJEN◊ANIHU subotu 12. lipnja, 2010 u naßoj

Ωupi vjen√ani su Carmelo Oliveri iNancy Christina Vrani≈. Sretnim

mladencima √estitamo, s rodbinom i

prijateljima se veselimo i molimo

Boga da ih svojim blagoslovom

prati i podari potomstvom.

GODIÍNJI ODMORIVe≈ su neki √lanovi naße Ωupne zajednice otißli, a neki se spre-

maju po≈i na odmor. Ve≈ina ide u domovinu. Svima Ωelimo sret-

no putovanje i ugodan odmor. Vjerujemo da ≈ete i na odmoru

prona≈i crkvu i redovito i≈i na misu, jer nema odmora od vjer-

skih duΩnosti. Sretni i blagoslovljeni ljetni odmori!

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ije

nazna√eno.PONEDJELJAK: 21. lipnja: Alojzije, Vjekoslav† Mato Bogoje (god). – supruga i djeca

† Alojzija Matuß – ob. Pejakovi≈

UTORAK: 22. lipnja: Paulin Misa u 8:00 sati ujutro† Ivan Crnkovi≈ i svi iz ob. – Angela ¸ugaj

† Ivan i Zlata Jurkovi≈ i svi iz ob. – Angela ¸ugaj

SRIJEDA: 23. lipnja: Josip CafassoU zahvalu – ob. Hercigonja

Na nakanu – ob. Milan Mui≈

◊ETVRTAK: 24. lipnja: ROÎENJE IVANA KRSTITELJA† Janja Crnogorac – ob. Pari≈

Na √ast Srca Isusova i Marijina – ob. Mui≈

PETAK: 25. lipnja: Adalbert, Dan hrv. drΩavnosti† Johnny Boßnjak – roditelji

† Vißnja Furjani≈ – ob. Lovro Boßnjak

Na nakanu – Marija Pileti≈

SUBOTA: 26. lipnja: Ivan i Pavao Misa u 5:00 sati uve√er† Ljubo, RuΩica i Mate Gospi≈ – Stoja Rukavin

† Mate, Ana i Branko Bilaver – Stoja Rukavina

† Pero Milardovi≈ – ob. Damir Milardovi≈

† Vißnja Furjani≈ – ob. Nikola Pokrajac

† Ivan ◊a√kovi≈ – supruga i djeca

† Nikola Soka√i≈ - ob. Jure Star√evi≈

† Vid i Milka Zadro – k≈erka Danica

† Ivan Perkovi≈ – ob. Nick Perkovi≈

† Vinko Milardovi≈ – ob. Damir Milardovi≈

† Nikola i Mara ¸ugaj i svi iz ob. – Angela ¸ugaj

Na √ast BDM – Nada Gilpin

NEDJELJA: 27. lipnja: 13. N. K.G.9:00 sati ujutro† Slavica Alilovi≈ – suprug Ivan

† Kate Lon√ar – ob. Doljac

† Marica Pejakovi≈ – ob. Ron Kellner

† Marija Mar√i≈ – Manda Balen i ob.

† Andrija Íola – ob. Ante Íola

† Katarina Kufrin – ob. Steve Smetko

† Janko i Bara Tomaßi≈ – ob. Cukina

† Ivan i Mande Ínjari≈ – ob. Dragan Ínjari≈

Svi † iz ob. ◊i√ak – ob. Jozefina Alilovi≈

Svi † iz ob. Jerkovi≈ – ob. Jozefina Alilovi≈

MISA U 11:00 SATI – ZA ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010

• HODO◊AͲE U MIDLAND – 18. srpnja

• TRODNEVNICA SV. ANI – 23. – 25. srpnja

• SV. ANA - 26. srpnja

• PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE - u rujnu

• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4. i 5. prosinca

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"Ivan Mikleni≈ 20. lipnja 2010.

STRANA 28

Sektaßtvo u Hrvatskoj

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 25/2010, NEDJELJA 20. LIPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Posebno je tragi√no ßto takvo sektaßko ponaßanje skrivenihmo≈nika onemogu≈uje stvarno sposobne, kompetentne i slobodneljude da preuzimanjem ve≈e odgovornosti u drußtvu ili u drΩavnomaparatu omogu≈e razvitak demokracije i zakonitosti odnosno ost-varivanje cjelokupnoga boljitka te da onemogu≈e postoje≈e nega-tivnosti, kao ßto su klijentelizam, korupcija i ideoloßko- politi√kaprostitucija.

Predsjednik Vrhovnog suda, kako je objavio Ve√ernji list u

subotu 12. lipnja, u petak je na savjetovanju o kaznenom zakono-

davstvu odrΩanom u Zagrebu reagirao na Ωestoke napade iz Jutar-

njega lista rekavßi uz ostalo: “Sucima se oduzima pravo da sude po

zakonu.” Kao ßto je javnosti poznato, iznimno Ωestoki napadi na

Vrhovni sud uslijedili su nakon ßto je potvrdio presudu niΩega suda

u slu√aju Peßorda-Matvejevi≈, a po toj presudi Matvejevi≈ je pravo-

mo≈no osu∂en jer je oklevetao i povrijedio √ast pjesnika Peßorde.

Bez podrobnijega ulaΩenja u taj slu√aj i sudski postupak, reakcija na

pravomo≈nu presudu doista zahtijeva osobitu pozornost, ne samo

zbog toga odre∂enog slu√aja nego joß viße zbog obrasca ili modela

ponaßanja pojedinaca i interesnih skupina kad im neßto ne ide u

prilog.

Pravomo≈ne presude podlijeΩu javnoj kritici i nije sporno da

svatko o njima iznosi svoje mißljenje, ali bez dovo∂enja u pitanje

zakonitosti, poretka i samoga suda. Rije√i predsjednika Vrhovnoga

suda, “sucima se oduzima pravo da sude po zakonu”, otkrivaju da je

rije√ o stavu koji se viße ne moΩe smatrati tek iznoßenjem svojega

mißljenja ili kritikom ve≈ je to javno osporavanje i zakonitosti i

poretka i suda, drugim rije√ima na djelu je - umjesto, kako bi se

o√ekivalo, poßtivanje demokratskih uzusa – revolucionarno pon-

aßanje. Reakcija na koju je reagirao predsjednik Vrhovnoga suda

istodobno otkriva neutaΩenu glad za povlasticama, za

nedodirljivoß≈u pojedinaca i skupina iz ideoloßko-politi√kih krugo-

va iz kojih je proizißla ta demokraciji neprimjerena reakcija.

Ítoviße, ta reakcija otkriva da se ti krugovi u danaßnjoj Hrvatskoj

osje≈aju kao nekakvi gospodari, kao neupitni, i da je svaka primjena

zakona protiv njih i protiv njihovih interesa - za njihovo poimanje

bogohulna. Taj slu√aj otkriva, dakle, da u danaßnjem hrvatskom

drußtvu postoje krugovi koji su nedodirljivi, iznad svakoga zakona,

osobito ako im ne ide u prilog, i koji su spremni svoje interese ßtititi

dovo∂enjem u pitanje i samoga postupanja po zakonu. Reakcija na

presudu Vrhovnoga suda iznimno je zoran primjer sektaßkoga pon-

aßanja koje dovodi u pitanje ne samo jednakost hrvatskih gra∂ana

nego i funkcioniranje cjelokupnoga ustavnopravnoga sustava u

Hrvatskoj.

Rije√i predsjednika Vrhovnoga suda, “sucima se oduzima

pravo da sude po zakonu”, treba razumjeti kao alarm da postoje u

suvremenome hrvatskom drußtvu ponaßanja koja treba shvatiti ßire,

izvan samoga sudstva, tj. da se zapravo osporava odnosno dovodi u

pitanje funkcioniranje samih elementarnih sustava, npr. da zdravstvo

mora biti u sluΩbi zdravlja, ßkolstvo u sluΩbi obrazovanja, politi√ki

sustav u sluΩbi ravnopravnih gra∂ana itd., ako bi se funkcioniranjem

tih i drugih sustava dirali interesi povlaßtenih krugova. Drugim

rije√ima, u suvremenome hrvatskom drußtvu postoje takva ponaßan-

ja odre∂enih krugova da su oni spremni svoje interese ispuniti ne

vode≈i brigu ni o krßenju pozitivnih zakonskih propisa ni o ustavno-

pravnom poretka, a joß manje o ikakvim objektivnim vrijednostima,

eti√kim na√elima i op≈emu dobru. Takvi krugovi - koji za svoje pos-

tojanje nemaju uporißte ni u kakvom pozitivnom pravnom propisu

ve≈ postoje silom svoje neupitne ali i skrivene stvarne mo≈i,

naj√eß≈e uzurpirane jer je nisu stekli zakonitim putem na izborima -

Ωarißta su sektaßkoga mentaliteta. Takvi krugovi, debelo skriveni od

o√iju javnosti, nikome ne dopußtaju da ih upozna iznutra, jer nitko

nepozvan nema ni pristupa, zatvoreni su i isklju√ivi poput svih sekta.

Takvi krugovi, koji ne moraju biti uvijek i formalizirani ili potpuno

definirani, poput sekta vrbuju nove √lanove, ali samo one koji ≈e im

biti potpuno lojalni i poslußni u izvrßavanju povjerenih zada≈a uz

apsolutnu diskreciju i, naravno, uz nagradu u obliku razli√itih

povlastica, kao ßto je to npr. dobro radno mjesto ili funkcija u

drΩavnom aparatu ili drußtvenoj ustanovi.

Takvi sektaßki krugovi u suvremenom hrvatskom drußtvu ne

samo da promi√u i ßtite svoje ideoloßke, politi√ke, ekonomske i

druge interese nego teΩe ßto je mogu≈e ve≈oj i boljoj kontroli gotovo

svih bitnih segmenata √itavoga drußtva i √itave hrvatske drΩave.

Mnoge nelogi√nosti na hrvatskoj politi√koj sceni ili u funkcioniranju

suvremenoga hrvatskog drußtva, npr. odre∂ena kadrovska postav-

ljanja ili uporna ostavljanja, ili uporno zatvaranje o√iju pred istinom

o proßlosti i sadaßnjosti, mogu se protuma√iti jedino funkcionira-

njem tih sektaßkih krugova. Posebno je tragi√no ßto takvo sektaßko

ponaßanje skrivenih mo≈nika onemogu≈uje stvarno sposobne, kom-

petentne i slobodne ljude da preuzimanjem ve≈e odgovornosti u

drußtvu ili u drΩavnom aparatu omogu≈e razvitak demokracije i

zakonitosti odnosno ostvarivanje cjelokupnoga boljitka te da

onemogu≈e postoje≈e negativnosti, kao ßto su klijentelizam, korup-

cija i ideoloßko-politi√ka prostitucija.

Stoga u danaßnjoj Hrvatskoj svatko dobronamjeran treba svim

demokratskim sredstvima promicati poßtivanje jednakosti svih

gra∂ana, poßtivanje svih zakona i cjelokupnoga ustavnopravnoga

poretka te uporno davati svoj doprinos nuΩnoj demokratizaciji

hrvatskoga drußtva po√evßi od politi√kih stranka koje su sada

ve≈inom bastioni nedemokracije, odnosno gotovo tiranske domi-

nacije ßefova. Dragocjeno je ßto je predsjednik Vrhovnoga suda upo-

zorio na revolucionarni i sektaßki pritisak te je na taj na√in dao

izvrstan primjer i svim drugim ljudima u strukturama vlasti, na

drußtvenim poloΩajima, dobronamjernim ljudima u medijima i svim

dobronamjernim gra∂anima.