DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 318. sije√nja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga

Oni mu rekoße: «...U√itelju - gdje stanujeß?»Re√e im: «Do∂ite i vidjet ≈ete.» Iv 38-39

DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

ULAZNA PJESMA: Sva zemlja, BoΩe, nek ti se

klanja i nek ti pjeva, neka pjeva tvom imenu!

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, u

tvojoj su ruci i svemirska prostranstva i srca ljudi: uslißi

molitve svoga naroda i udijeli mir naßem vremenu. Po

Gospodinu.

◊ITANJE PRVE KNJIGE O SAMUELU (1 Sam3, 3b-10. 19): U one dane: Samuel je spavao u svetißtu

Gospodnjem, ondje gdje je bio Kov√eg BoΩji. Tada Gospodin

zovnu Samuela. On odgovori: »Evo me!« I otr√a k Eliju i re√e:

»Evo me! Ti si me zvao!« A Eli re√e: »Ja te nisam zvao. Vrati

se i spavaj!« On ode i leΩe.

I Gospodin opet zovnu Samuela. Samuel usta, ode k

Eliju i re√e: »Evo me! Zvao si me!« A Eli odgovori: »Ja te

nisam zvao, sine moj! Vrati se i spavaj!« Samuel joß nije poz-

navao Gospodina, joß mu ne bijaße objavljena rije√ Gospodnja.

I Gospodin zovnu Samuela po tre≈i put. On usta, ode k

Eliju i re√e: »Evo me! Zvao si me!« Sada Eli razumije da je

Gospodin zvao dje√aka. Zato re√e Samuelu: »Idi i lezi; ako te

zovne, ti reci: »Govori, Gospodine, sluga tvoj slußa.« Samuel

ode i leΩe na svoje mjesto.

I do∂e Gospodin i stade, i zovnu kao prije: »Samuele!

Samuele!« A Samuel odgovori: »Govori, sluga tvoj slußa!«

Samuel je rastao, a Gospodin je bio s njim i nije pustio

da ijedna od njegovih rije√i padne na zemlju.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 40 (39), 2 i 4ab. 7-8a. 8b-9.10

Evo dolazim, Gospodine, vrßiti volju tvoju!

.......................................................................................................

Uzdah se u Gospodina uzdanjem silnim, i on se k meni prignu

i uslißa vapaj moj. U usta mi stavi pjesmu novu,

slavopoj Bogu naßemu.

.......................................................................................................

¸rtve i prinosi ne mile ti se, nego si mi ußi otvorio; paljenica

ni okajnica ne traΩiß. Tada rekoh: »Evo dolazim!«

.......................................................................................................

U svitku knjige piße za mene: milje mi je, BoΩe moj, vrßiti

volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.«

.......................................................................................................

Pravdu ≈u navijeßtat u velikom zboru, i usta svojih

zatvoriti ne≈u, Gospodine, sve ti je znano.

.......................................................................................................

◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA KORIN˛ANIMA (1 Kor 6, 13c-15a. 17-20): Bra≈o! Ne tijelo bludnosti, nego Gospodinu, i

Gospodin tijelu! Ta Bog koji je Gospodina uskrisio i nas ≈e

uskrisiti snagom njegovom! Ne znate li da su tijela vaßa

udovi Kristovi? A tko prione uz Gospodina, jedan je duh.

BjeΩite od bludnosti! Svaki grijeh koji u√ini √ovjek, izvan

tijela je; a bludnik grijeßi protiv svojega tijela. Ili, zar ne

znate? Tijelo vaße hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga

imate od Boga, te niste svoji. Jer, kupljeni ste otkupninom.

Proslavite, dakle, Boga u tijelu svojemu!

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Naßli smo Mesiju

koji je Krist: po njemu nasta milost i istina. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU(Iv 1, 35-42): U ono vrijeme: Stajaße Ivan s dvojicom svojih

u√enika. Ugleda Isusa koji je onuda prolazio i re√e: »Evo

Jaganjca BoΩjeg!« Te njegove rije√i √uße ona dva njegova

u√enika pa po∂oße za Isusom. Isus se obazre, i vidjevßi da idu

za njim, upita ih: »Íto traΩite?« Oni mu rekoße: »Rabbi« – ßto

zna√i: »U√itelju – gdje stanujeß?« Re√e im: »Do∂ite i vidjet

≈ete.« Po∂oße dakle i vidjeße gdje stanuje i ostadoße kod

njega onaj dan. Bila je otprilike deseta ura.

Jedan od one dvojice koji su, √uvßi Ivana poßli za

Isusom, bijaße Andrija, brat Íimuna Petra. On najprije na∂e

svoga brata Íimuna te ≈e mu: »Naßli smo Mesiju!« – ßto

zna√i »Krist – Pomazanik«. Dovede ga Isusu, a Isus ga pogle-

da i re√e: »Ti si Íimun, sin Ivanov! Zvat ≈eß se Kefa!« – ßto

zna√i »Petar – Stijena.«

Rije√ Gospodnja - Salva tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, daj da ovim

otajstvima pristupamo s doli√nim poßtovanjem. Kad god se

slavi spomen Kristove Ωrtve, vrßi se u nama djelo otkupljenja.

Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Trpezu preda mnom pro-

stireß, √aßa se moja prelijeva!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Udijeli nam, Gospo-

dine, Duha svoje ljubavi. Nahranio si nas jednim kruhom s

neba, daj da tvojom miloß≈u Ωivimo u bratskoj slozi. Po Kris-

tu.

DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJA STRANA 3

O misnim √itanjima ukratko

Prvo √itanje: 1 Sam 3, 3b-10.19. Jahve tri puta zove dje√aka

Samuela

Drugo √itanje: 1 Kor 6, 13c-15a.17-20. Ljudsko tijelo je Kristov

ud i hram Duha Svetoga. ◊ovjek ima zada≈u svojim tijelom i

duhom proslaviti Boga.

Evan∂elje: Iv 1, 35-42. Prvi susret Isusa i budu≈ih apostola. Isus

dvojicu u√enika prima u svoj dom, a Íimuna naziva Petrom -

Stijenom.

Svatko je od nas, vjerujem, barem

jednom pomislio i razmißljao kako

bi izgledalo da sada Ωivimo u vre-

menu Isusova boravka na zemlji.

Ili joß bolje: kakvo bismo iskustvo

Isusa imali da smo proΩivjeli

trenutke, sate i dane u drußtvu s

Isusom. U svakom slu√aju to bi

bilo jedinstveno i nezaboravno

iskustvo koje bi sigurno ostavilo

snaΩan pe√at u naßem Ωivotu.

Druga nedjelja kroz godinu govori

o susretu Boga i √ovjeka. Susret je

iskustvo blizine osoba u kojoj se

doga∂a komunikacija i odnos. Sus-

ret moΩe trajati dugo, ali moΩe tra-

jati i vrlo kratko. Ipak, kvaliteta

susreta ne ovisi o vremenu i pros-

toru. Da bi ostavio jak dojam i stvorio duboku povezanost

potrebno je otvoriti se voljom, mislima, nakanom i osje≈ajima.

Mnogi ljudi pamte ljubav svoje majke i snagu svoga oca.

Mnogima su u neizbrisivom sje≈anju njihove prve zaljubljenosti,

simpatije i ljubav u kojima se dogodila povezanost osje≈aja i

misli. Brojni sve≈enici, redovnici i redovnice pamte svoj prvi

susret s Gospodinom o kojem rado pri√aju i koji im je promije-

nio Ωivot.

Prva knjiga o Samuelu pri√a nam o tom iskustvu takvoga susre-

ta. Jahve zove dje√aka Samuela da postane njegov suradnik.

Samuel ne shva≈a odmah BoΩji poziv, ve≈ tek nakon savjetova-

nja Elija koji mu otkriva tko ga je to zvao. Mnogi ≈e danas iz

ovih √itanja u misi osjetiti da baß njih Bog zove na suradnju.

Treba re≈i da Crkva u danaßnjoj liturgiji razmißlja i propovijeda

o vaΩnosti Isusovog poziva u sve≈enißtvo i redovnißtvo koje je

za nju od posebne vaΩnosti. No, Ωeli svima nama posvijestiti

naße temeljno zvanje: biti √ovjek. Íto god radili, govorili,

radovali se ili trpjeli – u svakoj djelatnosti i podru√ju Bog nam

daje priliku i poziva nas da prona∂emo svoj vlastiti identitet,

svoj put. I zato, nema sretnijeg √ovjeka od onoga koji prepozna

sebe samoga, prihvati sebe i koji radosno otkriva svoje potenci-

jale.

Drugo √itanje je odlomak iz Pavlove poslanice Korin≈anima.

Pavao piße mladoj krß≈anskoj zajednici u Korintu i pou√ava ih

kako ≈e rasti u nasljedovanju Isusa Krista. Naße tijelo sudjeluje u

uskrsnoj slavi Kristovoj. Krß≈anin nastoji drΩati u √asti svoje

tijelo i tijelo svoga bliΩnjega. Dostojanstvo tijela je u tome ßto je

ono «Hram Duha Svetoga». Evan∂elje nam donosi prvo iskust-

vo susreta u√enika s Isusom. Rije√i «Isus se obazre (upu≈uje

pogled)», «ostadoße kod njega onaj dan, zatim usklik u√enika

«Naßli smo Mesiju!» otkrivaju nam tu posebnost odnosa s Isu-

som. U√enici susre≈u Isusa, on im dopußta da u∂u u njegovu

ku≈u i provedu vrijeme zajedno. Ovaj tekst otkriva nam da je

biti u Isusovom drußtvu neßto posebno i zarazno; iskustvo koje

se moΩe izraziti rije√ima poput «primamljivost», «privu√enost»,

«otkri≈e neobjaßnjivoga». Primijetimo i susret Isusa i Íimuna u

kojem saznajemo o Isusovim nadnaravnim sposobnostima

gledanja u dalju budu≈nost s obzirom na Íimuna. Ve≈ u prvom

susretu Isus ga proglaßava Sti-

jenom - temeljem Crkve. Pokußaj-

mo danas uz ove tekstove i mi √uti

Isusov mili glas u sebi. Saznajmo

ßto je naß poziv. Bog je svakome

od nas pripremio zvanje; a mi se

dajmo u avanturu otkrivanja.

Zaustavi se danas na trenutak i

zagledaj se u sredißte svoga Ωivota.

Tiho ßapni Bogu: Gospodine,

pogledaj i mene i progovori mi.

KAMENOKLESAR

¸ivio jedan kamenoklesar koji nije

bio zadovoljan svojim Ωivotom.

Dok je jednom prolazio pokraj

ku≈e bogatoga trgovca, kroz

otvorena vrata ugleda brojne

bogataße i uglednike. «Kako vaΩan

mora biti taj trgovac!», uzdahnu. Bio je nezadovoljan i Ωelio je

postati trgovac. Tada mu ne bi bilo potrebno Ωivjeti kao siroti

kamenoklesar.

Na svoje veliko iznena∂enje postade trgovac i Ωivio je raskoßnije

i bio utjecajniji nego ßto je to mogao i zamisliti. Oni koji nisu

bili bogati kao on zavidjeli su mu zbog imetka. Nedugo zatim

pokraj njega pro∂e povorka visokog √inovnika. Nosili su ga u

zatvorenoj nosiljci, pratili su ga sluΩbenici i vojnici udaraju≈i u

bubnjeve. Svatko, pa i bogat √ovjek, morao se pokloniti takvoj

povorci. «Kakvu vlast ima taj √inovnik!», pomisli. «O, kad bih i

ja bio vißi √inovnik!» I postade √inovnik. Jednoga dana su ga

nosili u zatvorenoj nosiljci. Bio je vru≈ proljetni dan i √inovnik

se osje≈ao neudobno u sparnoj nosiljci. Pogleda prema suncu.

Ponosno je sjalo na nebu i njega nije niti primje≈ivalo. «Kako je

mo≈no sunce!», pomisli. «O, kad bih bio sunce!»

I postade sunce i sve je grijao. Tada ogroman crni oblak doplovi

do njega i njegova svjetlost viße nije mogla sve obasjavati.

«Kako je mo≈an!», pomisli. «O, kad bih bio oblak!» I postade

oblak. Uskoro osjeti kako ga nosi neka sila. Bio je to vjetar.

«Kako je snaΩan!», pomisli. «O, kad bih bio vjetar!»

I tako postade vjetar. Uskoro udari u neßto ßto nije mogao

pomaknuti, ma koliko se zalijetao. Bila je to velika stijena. «O,

kako je snaΩna ta stijena!», pomisli. «O, kad bih bio stijena!»

I tako postade stijena, √vrß≈a i tvr∂a od svega na zemlji. Dok je

tako ponosno stajao, za√u zvuk malja koji je zabijao dlijeto u tu

snaΩnu stijenu i osjeti kako se mijenja. «Íto bi to bilo mo≈nije

od mene, stijene?», pitao se. Pogleda na zemlju i pred sobom

vidje kamenoklesara. (BoΩo Rustja: Sitne zgode za dußu)

Pripremio: Fr. Ivan, kapelan

PRIHVATITI I ¸IVJETI SVOJ POZIV

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJASTRANA 4

nastavak

Europa u mislima Ivana Pavao II.

"Europski ethos", europska kultura nastajala je u milenijskom

procesu evangelizacije barbarskih naroda, pridoßlih na ovo

podru√je s raznih strana. Europa je, zapravo, jedinstveni amal-

gam gr√kog (filozofskog) genija, rimske upravni√ke mudrosti i

krß≈anskog duha ljubavi. ATENA - RIM - JERUZALEM -tri

simbola grada- jesu "kova√i" tog jedinstvenog "europskog

ethosa", europske kulture, europskog identiteta. No, isto tako je

√injenica da je Europa u ovom stolje≈u nakon Jalte postala razd-

jeljenom slußkinjom dvaju mo≈nih centara, a "Ωeljezna zavjesa",

utjelovljena vidljivo u "Berlinskom zidu", simbol je razdje-

ljenosti njezinog "duha, pameti i srca". Nikakvo onda √udo ßto

se ona osje≈ala "izgubljenom" izme∂u "dva Velika Brata", pob-

jednika II. Svjetskog rata. A berlinski zid, "zid srama i bezakon-

ja", postao je "nadgrobnim spomenikom 'pokojne' Europe".

I od 1945. godine u Europi se nije nißta

zna√ajno dogodilo ßto ne bi bilo ope√a≈eno

mitom Jalte. Ni ma∂arski ustanak (1956), ni

naivno "Praßko prolje≈e" (1968), ni pobuna

poljskih radnika (1956 i 1970), kao ni

hrvatsko prolje≈e (1971) nisu nißta izmijenili

na politi√kom polju, kao ni u svijesti ljudi.

Najo√itiji dokaz tome jest i farizejsko drΩanje

zapadnjaka pred spomenutim pobunama i

ustancima na istoku. Ono se svodilo na obi√ne

"izraze suosje≈anja s jadnom bra≈om iza

Ωeljezne zavjese", uz umirivanje vlastite sav-

jesti rije√ima "tu se nißta ne da izmijeniti".

Prva istinska povreda Jalte zbila se u listopadu

1978 kad su kardinali u Rimu izabrali za Papu

sveop≈e Crkve gra∂anina Poljske, biskupa iz

isto√nog bloka, krakovskog kardinala Karola

Wojtylu. To nije bila politika, ve≈ djelo Duha

Svetoga. Taj izbor je pokazao da Crkva nadi-

lazi sve podjele i ne da se ußan√iti ni u kakve

kalupe. Od tog 16. listopada 1978. godine ni

Europa, a ni svijet nisu mogli ostati isti.

Nikakvo √udo ßto se veliki i mo≈ni centri, koji su nadzirali i diri-

girali Europom, nisu previße odußevili ovim izborom. Toga

dana, naime, pokopan je "duh Jalte", umro je fantom "Velikog

Brata". Zaßto? S granice isto√nog carstva stigao je u centar

krß≈anstva i Europe √ovjek koji ima osje≈aj za povijest, koji

vra≈a povjerenje u ljude i budi nostalgiju za izgubljenim jedin-

stvom: "Zato ja, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji je

slavenski me∂u Latinima i latinski me∂u Slavenima; ja, nasljed-

nik svetoga Petra i pastir sveop≈e Crkve vi√em tebi stara Europo

s ljubavlju iz Santjaga: PRONAÎI SEBE! BUDI SVOJA!

OTKRIJ SVOJE PO◊ETKE! O¸IVI SVOJE KORJENE!

POVRATI SE ¸IVOTU!"

Ove rije√i Ivana Pavla II, pape Poljaka koje je izgovorio 9. stu-

denog 1982. godine nisu samo neki proglas ili program. Ne, one

su DOGAÎAJ. San o uskrsnu≈u Europe nije viße posao

vizionara, pjesnika i filozofa. On je stvarnost koja se doga∂a. I u

Hrvatskoj, koja je obranila slobodu, kulturu i identitet vlastitom

krvlju i Ωrtvom pokazuju≈i svoj prostor u mozaiku Europe i

njezine jedinstvene raznolikosti. San o uskrsnu≈u Europe jest

stvarnost koja se doga∂ala i na drugoj specijalnoj sinodi o

Europi, na kojoj je neumorni Karol Wojtyla uskliknuo: "Europo,

tre≈eg tisu≈lje≈a, neka ti ne klonu ruke". Padom Berlinskog zida

za mnoge narode Europe zapo√eo je proces oslobo∂enja i izlaska

iz katakomba. Rodila se velika nada. Brojne su ograde i zidovi

popucali, a granice se otvorile. "Uru√en je zemaljski mesi-

janizam, a u svijetu se rodila Ωe∂ za novom pravdom". "Nadah-

nuti sigurnoß≈u u Boga koji ostaje vjeran dovijeka, te upravlja

povijeß≈u ljudskog roda, biskupi na drugoj specijalnoj sinodi

ponovili poziv Europi neka se ne plaßi se: 'Crkvo Europe, ne boj

se! Bog nade ne≈e te napustiti. Vjeruj u njegovu ljubav koja

spaßava. Pouzdaj se u njegovo milosr∂e koje praßta, obnavlja i

oΩivljuje. Uzdaj se u Gospodina i budi siguran. Evan∂elje nade

ne vara!" (br. 121)

6. Preporuke mladom Timoteju i 'zlatna pravila' svima

Ni na jednom mjestu u Svetome Pismu nema

ljepßih, cjelovitijih i prakti√nijih savjeta

sve≈eniku kao u poslanicama Timoteju, ßto ih

je pisala Pavlova drhtava ruka. 'Nitko neka neprezire tvoje mladosti, nego budi uzor vjer-nicima u rije√i, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u√isto≈i. Dok ne do∂em, posveti se √itanju,bodrenju, pou√avanju. Ne zanemari milosnogdara koji je u tebi, koji ti je dan po proroßtvuzajedno s polaganjem ruku starjeßinstva. Okotoga nastoj, sav u tom budi da tvoj napredakbude svima o√it. Pripazi na samog sebe i napou√avanje! Ustraj u tome! Jer, to vrße≈i, spa-sit ≈eß i sebe i one koji te slußaju' (1 Tim 4,12-

16). U ova √etiri svetopisamska retka sveti je

Pavao nanizao dosta lijepih rije√i i savjeta

svomu voljenom u√eniku, kao otac sinu, koji

odlazi u svijet. Promotrimo ono bitno, korisno

i prakti√no.

Nitko neka ne prezire tvoje mladosti! Timotej

nije bio baß tako mlad kako se √ini na prvi

pogled. Bilo mu je tada neßto iznad 30 godina. Ali, mlad je u

odnosu na Pavla koji preßao 60-tu. Pavao smatra uputnim upo-

zoriti Timoteja neka pazi na to da ga ljudi ne ocjenjuju kao da je

neiskusan po√etnik. Ali, neka se ne hvali svojom mladoß≈u i

svojim izgledom. Timoteju, mladost je dar za rad, a ne za taßt-

inu, hvalu i oholost.

Uzor u rije√i, vjeri i u vladanju! Pripazi na jezik, na svoje ljud-

sko izraΩavanje, na svoj govor op≈enito. Da se ne kaΩe kako

mnogo pri√aß, a malo kaΩeß. Po rje√niku te ljudi prepoznaju, ili

govorio ili pisao, ili propovijedao ili pou√avao. Uzor na ulici, u

ku≈i, u trgovini, u Efezu, na brodu, u Rimu. A kad govori o

uzoru u vjeri misli na vjernost Bogu, Kristu, evan∂elju. Na vjer-

nost zadanoj rije√i i obe≈anjima; na polaganje ruku i zakletvu:

Tako mi Bog pomogao! Timoteju, budi vjeran Bogu, drugima i

sebi.

Tekst: mons. ¸elimir Pulji≈, biskup dubrova√kiNastavlja se

Sveti Pavao-Apostol Naroda

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009 NEDJELJA 18. SIJE◊NJA STRANA 5

Kako moliti?JOSIPE, MOLITI ZAPRAVO ZNA◊I RAZGOVARATI S ISUSOM. PREDLA¸EM TI DA U◊INIÍ

SLJEDE˛E: SJEDNI NA JEDAN STOLAC, A DRUGI, PRAZAN, POSTAVI ISPRED SEBE. ZATIM S

VJEROM POGLEDAJ ISUSA KOJI SJEDI PRED TOBOM I RAZGOVARAJ S NJIME.

U nekom ßpanjolskom selu

k≈i zamoli sve≈enika da do∂e

u njezin dom kako bi se

kratko pomolio s njezinim

jako bolesnim ocem.

Ußavßi u siromaßnu ku≈u,

sve≈enik ugleda mußkarca u

krevetu kako leΩi, glave

uzdignute na dva jastuka.

Pored kreveta nalazio se sto-

lac. Sve≈enik pomisli da je tu

postavljen zbog njegovog

posjeta, pa da nekako zaobi-

lazno zapo√ne razgovor, re√e:

- Vidim da ste me o√eki-

vali.

- Ne, tko ste vi? - upita ga

bolesnik.

- Ja sam sve≈enik kojega

je vaßa k≈i pozvala da se

pomolim s vama. Kad sam

ußao primijetio sam prazan

stolac pored vaßeg kreveta

i pomislio sam da je tu

postavljen za mene.

- Ah, stolac - re√e

mußkarac. A poßto ih je

k≈i ostavila same, nastavi

govoriti:

- Biste li bili tako ljubazni

da zatvorite vrata?

Sve≈enik, iznena∂en, zatvori vrata, a bolesnik mu re√e:

- Ovo nikada nikome nisam rekao. ◊itav sam Ωivot

proveo ne znaju≈i kako moliti. Dolaze≈i u crkvu uvijek

bih slußao kako mi se govori o potrebi molitve, kako

valja moliti i o blagodatima koje sa sobom molitva

donosi… Me∂utim, sve su mi te rije√i, ni sam ne znam

zaßto, samo ulazile na jedno, a izlazile na drugo uho.

Jednostavno i jasno re√eno, nisam znao kako moliti.

Onda sam postupno posve prestao i≈i i u crkvu.

Tako sam nastavio sve do prije oko √etiri godine.

Jednog sam dana o tome razgovarao sa svojim

najboljim prijateljem, a on mi re√e:

- Josipe, moliti zapravo zna√i razgovarati s Isusom.

PredlaΩem ti da u√iniß sljede≈e:

Sjedni na jedan stolac, a drugi, prazan, postavi ispred sebe.

Zatim s vjerom pogledaj Isusa koji sjedi pred tobom. Nije

to nikakva glupost, jer nam je on sam rekao:

"Ja sam s vama u sve dane

do svrßetka svijeta."

Zatim mu govori i slußaj ga -

isto kao ßto to sada √iniß sa

mnom.

- Pokußao sam jedanput,

zatim drugi puta.. I toliko

mi se to svidjelo da odon-

da s Isusom razgovaram

nekoliko puta dnevno.

Uvijek dobro pazim da me

moja k≈i ne vidi…Ina√e bi

me moΩda poslala u lud-

nicu.

Sve≈enik je na te rije√i bio

vrlo ganut. Zatim objasni

Josipu kako je ono ßto √ini

jako dobro i savjetova mu da

to nikada ne prestane √initi.

Potom se pomolio s njim,

ispovijedio ga i blagoslovio te

se vratio u crkvu.

Dva dana kasnije nazvala ga

je Josipova k≈i da mu kaΩe da

je njezin otac umro ubrzo

nakon njegova odlaska.

Sve≈enik je upita:

- Je li umro smireno?

- Da. Kad ste izaßli iz

ku≈e, pozvao me u svoju

sobu u dva sata popodne. Doßla sam k njemu, a on je,

kao i obi√no, leΩao u krevetu. Rekao mi je da me puno

voli i poljubio me. Izaßla sam obaviti kupovinu, a kad

sam se nakon sat vremena vratila - pronaßla sam ga

mrtvoga.

Ima tu, me∂utim, joß neßto √udno. Izgleda da se malo prije

nego je umro pridigao i pribliΩio stolcu koji je bio pored

kreveta. Naime, vrativßi se, naßla sam ga kako je glavu

naslonio na stolac i kao da je lijepo zaspao.

- Íto vi mislite o tome, vele√asni?

Sve≈enik, duboko ganut, obrisa suzne o√i i odgovori:

- O, kad bismo svi mi mogli tako lijepo umrijeti!

(Guillermo Hernandez)

Pripremio: Fr. Ivan, kapelan

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

¸upnik

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuNN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20

Marija Renduli≈- u spomen † Zdenke Praljak . . . . . . . . . . . . . $200

Îuro i Spasenda Hortik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Terezija Galinec . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100

Za CaritasNN – za Antu Marketa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20

Katica Cicvari≈ – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Katica Cicvari≈ – za kruh sv. Ante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50

Za svaki vaß dar od srca hvala!

STEPIN◊EVO 2009.Svake godine uz blagdan bl. Alojzija Stepinca, koji je utemeljio

Caritas kao ustanovu koja skrbi za siromaßne i ljude u potrebi godi-

nama se u naßoj zajednici pripremao objed (ru√ak – za one koji ne

razumiju staru hrvatski izraz) koji je nazvan „RiΩin tanjur", prihod

kojega se usmjerio za neku dobrotvornu svrhu, prema trenutnom

stanju u hrvatskom drußtvu ili pak molbi pojedinih skupina. To je

bio jednostavan obrok (obi√no u korizmi) kojega je svatko od

sudionika mogao pojesti u dvorani ili ponijeti ku≈i.

Na upit nekih Ωupljana i spremnost da se takav na√in dobrotvorne

djelatnosti nastavi pozivam sve koji Ωele pomo≈i da se organiziraju

oko Hrvatske katoli√ke Ωene i da pripreme taj oblik pomaganja

potrebnima. Ove godine Stepin√evo slavimo 8. velja√e i na taj dan

Ωelimo organizirati karitativni objed. Pozivam stoga Ωupljane da uz

uklju√ivanje u pripravu te akcije razmisle i predloΩe kome bismo

pomogli ove godine. Dobra djela su izraz naße djelotvorne vjere i

znak naße nesebi√nosti i solidarnosti s onima kojima nedostaje ono

ßto mi √esto bacamo, kao na primjer hrana, koja uz vodu postaje sve

viße problem na svejtskoj razini.

Ovo je ujedno prilika zahvaliti svima onima koji √esto otkidaju od

onoga ßto je i njima samima potrebno daju≈i za razli√ite karitativne

potrebe. Tako se za Antu Marketa, bogoslova iz naße zajednice

skupilo do kraja godine $880.00, ßto mu je i uru√eno.

PONAÍANJE U CRKVIGovora o dolasku, ulasku i ponaßanju u crkvi nikad dosta, jer uvijek

ima onih koji nisu znali ili nisu √uli ili ih jednostavno ne zanima, jer

je njima vaΩno da se oni svuda osje≈aju komotno i sebi prilago∂uju

svijet. A budu≈i da mene znate kao onoga koji „nema dlake na

jeziku", moram opravdati mißljenje o sebi. Osim toga postoji latins-

ka poslovica: „Repetitio mater studiorum" ßto bi na hrvatskom

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

8. velja√e – Stepin√evo24. velja√e – godißnjica smrti don Jure Vrdoljaka15. oΩujka – slavlje sakramenta potvrde5. travnja – uskrsna ispovijed19. travnja – slavlje Prve sv. pri√esti10- svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija?30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju

„Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJA STRANA 7

Nedjelja, 18. sije√nja u 9:30 a.m† Magdalena ÍMINTI˛

† Luka DRAGI˛, god.

† Valent BOGADI

u 11:00 am. Ωupna

Ponedjeljak, 19. sije√nja u 6:30p.m†

Utorak, 20. sije√nja u 6:30 p.m.†

Srijeda, 21. sije√nja u 6:30 p.m.† Viktor CVITKOVI˛

† Milan CIKOJA

◊etvrtak, 22. sije√nja u 6.30p.m.† Stjepan BEG

† u zahvalu Bogu

Petak, 23. sije√nja u 6:30 p.m. † iz obitelji MARNIKA i

NEGRO

† Mile MARNIKA, god.

† Franjo TOMAS i † iz obitelji

RASPORED MISA† Ana BOÍKOVI˛

Subota, 24. sije√nja u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛

† iz obitelji KOVA◊

† Janja CUKINA

† Milan NOVOGRADEC

† Stjepan PALOÍ

† Mijo i Marija NOVOGRADEC

†Vjenceslav i Emilija KOCIJAN,

god.

† Marta FOFI˛

† Ankica i Jakov PRÍA

† Jure BIONDI˛

† Barbara VIÍATICKI i † iz obitelji

† Magdalena SOMBOL i † iz

obitelji

† Tihomir ZUBAC, god.

† Andrija GALINEC, god.

Nedjelja, 25. sije√nja 2009. - 9:30 a.m.† Magdalena SMINTI˛

† Mladen HERCEG, god.

- 11:00 am. – Ωupna

zna√ilo da je ponavljanje majka onih koji u√e (osim ako misle da sve

znaju). Po√nimo stoga od ulaΩenja u crkvu. Crkva je prostor, druk√iji

od gostionice ili igralißta ili pak neke javne zgrade, i svaki prostor traΩi

odre∂eni na√in ponaßanja, iako svaki prostor nudi da se ljudi osje≈aju

„familiar", dakako u skladu sa svrhom doti√noga prostora (iako je o√ito

da se neki ljudi u crkvi tako ne osje≈aju, jer ostaju pri dnu crkve, kao

da se od nekoga skrivaju, ili pak misle da je to izraz njihove poniznos-

ti). Kod ulaska u crkvu vjernici, imaju≈i u vidu da je to posve≈eni pros-

tor, prije ulaska prestanu s raspravama koje su do tada vodili, saberu se

duhovno i posvijeste si da ulaze u crkvu, posve≈eno mjesto okupljanja

zajednice i slavljenja Boga. Kod ulaznih vrata obi√no je postavljena

posuda s blagoslovljenom vodom, u koju se umo√e prsti desne ruke i

na√ini znak kriΩa. Zatim se nstavi normalni hod, bez tr√anja - ßto je

osobito vaΩno naglasiti za djecu – do mjesta gdje ≈ete se zadrΩati

tijekom mise ili drugoga slavlja. U visini ulaska u klupe na√ini se znak

poklona sagibanjem koljena desne noge do pete lijeve noge. Stariji

ljudi koji ne mogu pokleknuti, mogu nakloniti glavu i zauzeti svoje

mjesto. PoΩeljno je da se za vrijeme dok se √eka po√etak sluΩbe ljudi

posvete molitvi i razmißljanju a ne pravljenju buke glasnim ili polu-

glasnim razgovorom koji, usput re√eno nema nikakve veze s crkvom

nego je moΩda obi√no tra√anje ili √ak klevetanje drugih. To baß nije

prava priprava za bogosluΩje. VaΩno je naglasiti da u crkvu treba

krenuti na vrijeme, jer je uvijek deΩurni krivac za kaßnjenje promet

(traffic). Ako netko redovito kasni 10 ili 15 minuta (a to nije pristojno

radi onih koji su doßli na vrijeme i sudjeluju u bogosluΩju), to nije

pitanje prometa nego njihove neorganiziranosti (po doma≈i ßlam-

pavosti) i loße navike. Vjerojatno na posao ne kasne redovito jer bi

dobili otkaz, a u crkvu mogu do≈i kad im se ho≈e, jer Bog a onda i

sve≈enik treba biti sretan ßto su doßli. Zajednica ra√una na svakoga

svojega √lana i osiromaßena je kad nekoga nema. Ako je izostao zbog

bolesti ili nekog objektivno opravdanog razloga, zajednica misli i moli

za svojega √lana. Ako je pak izostao zbog privatnog razloga koji se

mogao ili odgoditi ili skratiti (kao na primjer slavlje ro∂endana, gosti ili

sli√na privatna slavlja), onda je to znak da Bog i vjera imaju mjesta u

njegovom Ωivotu samo onda ako se nißta drugo ne doga∂a oko njega ili

nije pozvan, drugim rije√ima ako nema nißta drugo toga √asa za raditi.

Takvi prigodni krß≈ani viße su na teret zajednice nego na korist, jer

zajednica na njih ne moΩe trajno ra√unati. Oni su viße kao podupiraju≈i

√lanovi neke partije.

Za vrijeme slavlja nije pristojno hodati po crkvi. MoΩe se dogoditi da

netko mora hitno obaviti nuΩdu (hrvatska rije√ za WC ili toilette), ali i

to je nekima isprika da se malo proßetaju i skrate vrijeme. Kod nas

redovita misa ne traje dulje od 45 – 50 minuta, a to je vrijeme koje

svaki √ovjek (uklju√uju≈i i djecu ako su odgojena da budu pozorna na

ono ßto se oko njih doga∂a) moΩe „izdrΩati" osim ako ga je netko nat-

jerao. Dakako, samo po sebi se razumije da za vrijeme mise ne moΩe

biti nikakvih drugih doga∂anja na primjer u dvorani, osobito takvih da

galama i buka (noise) smeta normalnom odrΩavanju slavlja. Misa je

sredißnje slavlje zajednice i nema alternative. Kona√no, kakve koristi

ima takav √ovjek koji na misu dolazi na silu.

Posebno poglavlje je sudjelovanje na misi. Sredißnji dio mise: pretvor-

ba i podizanje (ako razumijete zna√enje tih rije√i) zavrje∂uje punu

pozornost svih nazo√nih, √ak i djece, a doga∂a se da neki u to vrijeme

poluglasno razgovaraju. ◊ini se da mnogi vjernici dolaze na misu kao

na predstavu da vide tko se kako obukao, tko je sve doßao i o √emu ≈e

sve≈enik govoriti, ho≈e li biti zanimljiv ili naporan – kao da su bili

angaΩirani za vrijeme komunizma za ßpijune -, pa kad je predstava

gotova, joß i prije nego sve≈enik kaΩe: Idite u miru, i prije nego se otp-

jeva zavrßna pjesma oni se poΩure da ne bi nekamo zakasnili. To je

ruΩna slika. Ovdje u Kanadi na redovitim Ωupama sve≈enici kod izlaza

ispra≈uju vjrnike u misnicama, pozdravljaju se s njima, kaΩu im:

„Thank’s for coming", a naßi dragi i druΩeljubivi Hrvati pobjegnu s

megdana. Prije su mladi poslije mise pripremili kavu za nastavak

druΩenja u dvorani, a sada izgleda viße nema ni mladih ili pak rade

"part time" za kruh, da ne bi bili gladni. Meni se √ini da je to

traΩenje kruha nad poga√om, ako razumijete tu staru hrvstaku

poslovicu. Ako ne razumijete ili ne Ωelite razumjeti, onda je moΩda

vaß vrhovni bog kojemu se klanjate i za kojega Ωivite dolar, a za

regularnog Boga se moΩda ponekad na∂e mjesta.

Izlazak iz crkve zna√i povratak u svakodnevni Ωivot s poslanjem

Ωivljenja i svjedo√enja odvija se obrnutim redoslijedom: poklecanje

kod klupe i znak kriΩa kod izlaznih vrata.

Josip Kos, Ωupnik

MISE OPET NAVE◊EROd ponedjeljka, 19. sije√nja sv. mise radnim danom bite ≈e opet

nave√er u 6:30 pm, osim subote kad se slavi nedjeljna misa u 6:00

pm. Petkom nastavljamo klanjanje prije sv. mise u 6:00 sati

nave√er.

¸FD „Jadran" organizira prodaju kola√a i ostalih potrepßtina unedjelju, 25. sije√nja poslije sv. misa u 9:30 i 11:00 sati.

Zbog Teoloßko-pastoralnog tjedna u Zagrebu Ωupnik ≈e biti otsu-tan do 29. sije√nja. Zamjenjivat ≈e ga vl√. Mladen Horvat. Sve

potrebe rjeßavajte, kao i obi√no, preko naßega ureda u uredovno vri-

jeme.

Ako netko od Ωupljana Ωeli posjet sve≈enika obitelji i blagoslovdoma, moΩe se prijaviti, pa ≈emo blagoslov nastaviti krajem

sije√nja. Iako je uobi√ajen posjet i blagoslov u BoΩi≈no vrijeme,

moΩe se odvijati i tijekom cijele godine, budu≈i da ne stignemo sve

pohoditi u BoΩi≈no vrijeme, a ve≈ina od vas Ωeli razgovarati sa

sve≈enikom, ßto je dobro.

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank Menalo,

Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert

Badurina i Mario ˛osi≈

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustinu 11:00 sati: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi≈ i Drago Maradin

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"18. sije√nja 2009.

STRANA 28

Samodostatnost odgovornih

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 3/2009, NEDJELJA 18. SIJE◊NJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈

Svaka drΩava i svaka ljudska zajednica, uz ono temeljno

dobro koje uΩivaju svi njezini √lanovi, suo√ava se i s nedostaci-

ma, manjkavostima, lutanjima, promaßajima, krizama i potreba-

ma, pa ih nastoji i rjeßavati, neßto odmah, hitno, neßto ßto je

mogu≈e brΩe, a neßto polako i dugoro√no. U svakoj drΩavi i

svakoj ljudskoj zajednici postoje upravo zato odgovorni, tj. oni

kojima je glavna i prvotna zada≈a sve √initi da bi svim √lanovi-

ma bilo ßto je mogu≈e bolje, da bi drΩava ili zajednica ßto viße

prosperirala. U svakoj drΩavi i ljudskoj zajednici uvijek postoji

dio √lanova koji su osjetljiviji, pozorniji i spremniji preuzeti

odgovornost i djelovati da bi svima i cijeloj zajednici bilo bolje.

Neki √lanovi drΩavne ili svake druge zajednice Ωele izravno sud-

jelovati u vlasti, Ωele mo≈i odlu√ivati, Ωele ponuditi svoj koncept

upravljanja drΩavom ili zajednicom da bi bilo bolje, pa se

udruΩuju u politi√ke stranke ili kakve druge oblike te izlaze na

izbore da bi legitimno stekli pravo na upravljanje zajednicom.

Drugi √lanovi tih istih zajednica veoma su zainteresirani za pros-

peritet zajednice, ali i ne pomißljaju da bi izravno sudjelovali u

vlasti, ako se i udruΩuju ne uklju√uju se u politi√ke stranke, i ne

pomißljaju na natjecanje za osvajanje vlasti, katkad stvaraju

svoje udruge, krugove ili djeluju izvan njih, ali ipak promißljaju

prilike, mogu≈nosti i izazove i spremni su pomo≈i odgovornima

da bi se u√inilo ßto je mogu≈e da bi svima bilo bolje. Postoje i

tre≈i √lanovi zajednice koji su jako zainteresirani da njima, a

tako∂er i svima bude bolje, ali sami i ne promißljaju ßto bi treba-

lo √initi niti pomißljaju da bi i oni sami trebali ili mogli pri-

donijeti boljitku.

Tragedija je za hrvatsko drußtvo i sve hrvatske gra∂ane akoodgovorni nisu spremni prihvatiti dobronamjerne kritike,dobronamjerna upozorenja i dobre prijedloge, stru√na i primjer-ena rjeßenja, ako nisu spremni prihvatiti ono ßto je bolje od nji-hovog. Takva, premda prili√no pojednostavnjena, podjela √lano-

va drΩavne ili druge zajednice postoji i u hrvatskoj drΩavi i u

suvremenome hrvatskom drußtvu, no s obzirom na ukupno usm-

jeravanje i kretanje hrvatskoga drußtva, s obzirom na neadekvat-

no rjeßavanje ili √ak nerjeßavanje najbitnijih hrvatskih poteßko≈a

i nedostataka, name≈e se pitanje: ¸ele li zaista tzv. politi√ke elite

u Hrvatskoj sve √initi da bi svim √lanovima bilo ßto je mogu≈e

bolje, da bi drΩava ili zajednica ßto viße prosperirala? ◊injenica

tzv. neprincipijelnih koalicija na razli√itim razinama te osobito

iskustvo u biti gotovo istovjetnog usmjerenja i upravljanja

zemljom tre≈esije√anjske i kasnijih koalicija otkriva da su tzv.

politi√ke elite ili stranke izgubile svoj identitet, da me∂u njima

viße nema ni vaΩnih a kamoli bitnih razlika, da je za hrvatsku

drΩavu, naciju i prosje√nog gra∂anina, naΩalost, jednako loße

vodi li je ova ili ona koalicija. Pritom treba pravo mjesto dati tra-

jno prisutnom politikantstvu koje je nuΩno iz jedinog razloga:

ßto je politi√kim strankama i njihovim ßefovima ipak stalo da oni

osvoje vlast, da u√vrste svoje pozicije u drußtvu i nagrade svoje

podobne ljude. Veoma je vaΩno i za Hrvatsku upravo izvrsno ßto

u hrvatskom drußtvu ima sve manje ekstremizma. No sve je to

premalo da bi Hrvatska stala na svoje vlastite noge, da bi se

razvijala u skladu sa svojim vlastitim komparativnim prednosti-

ma, da bi rasla u prosperitetnu zajednicu za sve svoje √lanove,

sposobnu svojim specifi√nim doprinosima oboga≈ivati i ljude

drugih naroda i drΩava. Da dosadaßnje usmjerenje i upravljanje

hrvatskom drΩavom ne postiΩe za hrvatsku naciju potrebne i

poΩeljne plodove, jasno je ne samo onima koji promißljaju stanje

hrvatskoga drußtva nego i sve ßirim krugovima gra∂ana koji su

to ve≈ viße puta poru√ili svojom apstinencijom s izbora na

razli√itim razinama, a u novije vrijeme i sve ve≈om zabrinutoß≈u

te potrebom i vapljenjem za novim ljudima.

Oni koji promißljaju stanje hrvatskoga drußtva - vo∂eni

isklju√ivo zauzetoß≈u za zajedni√ko dobro, za stvarne hrvatske

nacionalne interese, za svekoliki boljitak hrvatskog drußtva i za

prosperitet hrvatske drΩave, premda nemaju primjerenog ni

dostatnog medijskog prostora - ipak ne ßute nego progovaraju i

predlaΩu, ali ih odgovorni ne Ωele niti √uti. Sama √injenica da je

netko na maksimalno legalan i legitiman na√in doßao na vlast ne

zna√i da je samim time stekao i kompetenciju, da najbolje zna

kako treba upravljati, kako se suo√avati s postoje≈im nedostaci-

ma i izazovima. Tragedija je i za hrvatsko drußtvo i za ljude koji

imaju odre∂ene pa i zna√ajne kompetencije na razli√itim Ωivot-

nim podru√jima ako oni moraju biti najprije podobni, ako se

najprije moraju »prodati« odgovornima da bi ih tek onda oni

uzeli ozbiljno. Tragedija je za hrvatsko drußtvo i sve hrvatske

gra∂ane ako odgovorni nisu spremni prihvatiti dobronamjerne

kritike, dobronamjerna upozorenja i dobre prijedloge, stru√na i

primjerena rjeßenja, ako nisu spremni prihvatiti ono ßto je bolje

od njihovog. A u Hrvatskoj se neprestano doga∂a da se neznat-

nim, epizodnim i sporednim pitanjima pridaje golema pozornost,

da o tim u biti nevaΩnim stvarima raspredaju i politi√ari i deΩurni

medijski znanstvenici i novinari, a da istodobno - kad je rije√ o

nekim sudbinskim pitanjima - vlada ßutnja, ignorancija, kako

odgovornih tako i medija. Posljedica neprihva≈anja stvarnosti i

istine, kao i nerjeßavanja bitnih nedostataka i izazova, bit ≈e dra-

mati√na: odgovorni ≈e biti pometeni s povijesne scene, a hrvats-

ka nacija dugo ≈e lije√iti rane, ispravljati lutanja, ali ≈e sigurno

ne samo preΩivjeti nego i doΩivjeti procvat s novim, stvarno

odgovornim i stvarnosti i istini otvorenim ljudima.