DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 403. listopada 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

DVADESET I SEDMA NEDJELJA KROZ GODINU- 2010 C

U ono vrijeme: Apostoli zamole Gospodina:» UmnoΩi namvjeru!» Gospodin im odvrati: «Da imate vjere koliko je zrnogorußi√ino, rekli bi ste ovom dudu: Iß√upaj se s korijenom i

preseli se u more! I on bi vas poslußao.» (Lk 17, 5-7).

ULAZNA PJESMA: Sve je, Gospodine, u tvojoj

volji, nitko joj se ne moΩe oprijeti. Ti si sve stvorio, nebo i

zemlju, cijeli svemir, ti si Gospodar svega.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,

bolji si nego ßto zasluΩujemo i Ωelimo. Budi nam milosr-

dan: otpusti nam grijehe kojih se savjest plaßi, a daruj i ono

ßto ne umijemo moliti. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA HABAKUKA(HAB 1, 2-3; 2, 2-4): »Dokle ≈u, Gospodine, zapomagati,

a da ti ne √ujeß? Vikati k tebi ‘Nasilje!’ a da ti ne spasiß?

Zaßto pußtaß da gledam nepravdu, zaßto da promatram ug-

njetavanje? Plja√ka je i nasilje preda mnom. Raspra je,

razmirica bjesni.«

Tada Gospodin odgovori i re√e: »Zapißi vi∂enje,

ureΩi ga na plo√ice da ga √ita√ lako √ita. Jer ovo je vi∂enje

za svoje vrijeme: ispunjenju teΩi, ne vara; ako stiΩe polako,

√ekaj jer odista ≈e do≈i i ne≈e zakasniti! Gle: propast ≈e

onaj √ija dußa nije pravedna, a pravednik ≈e od svoje vjere

Ωivjeti.«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 95 (94), 1-2. 6-7ab. 7c-9

O da danas glas Gospodnji poslußate, ne budite

srca tvrda!

...............................................................................................

Do∂ite, kli√imo Gospodinu, uzvikujmo hridi, Spasitelju

svome! Pred lice mu stupimo s hvalama, kli√imo

mu u pjesmama!

...............................................................................................

Do∂ite, prignimo koljena i padnimo nice, poklonimo se

Gospodinu koji nas stvori! Jer on je Bog naß, a mi

narod paße njegove, ovce ßto on ih √uva.

...............................................................................................

O da danas glas mu poslußate: »Ne budite srca tvrda kao

u Meribi, kao u dan Mase u pustinji gdje me

iskußavahu o√evi vaßi, iskußavahu me premda

vidjeße djela moja.«

...............................................................................................

◊ITANJE DRUGE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA TIMOTEJU (2 Tim 1, 6-8. 13-14):Predragi! Podsje≈am te: raspiri milosni dar BoΩji koji je u

tebi po polaganju mojih ruku. Jer nije nam Bog dao duh

bojaΩljivosti, nego snage, ljubavi i razbora. Ne stidi se

stoga svjedo√anstva za Gospodina naßega, ni mene, suΩnja

njegova, nego se zlopati zajedno sa mnom za evan∂elje, po

snazi BoΩjoj. Uzorom neka ti budu zdrave rije√i koje si od

mene √uo u vjeri i ljubavi, u Kristu Isusu. Lijepi poklad

√uvaj po Duhu Svetom koji prebiva u nama.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Rije√

Gospodnja ostaje dovijeka; ta pak rije√ jest evan∂elje koje

vam je navijeßteno.

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI(Lk 17, 5-10): U ono vrijeme: Apostoli zamole Gospodi-

na: »UmnoΩi nam vjeru!« Gospodin im odvrati: »Da imate

vjere koliko je zrno gorußi√ino, rekli biste ovom dudu:

‘Iß√upaj se s korijenom i presadi se u more!’ I on bi vas

poslußao.«

»Tko ≈e to od vas re≈i sluzi svomu, ora√u ili

pastiru, koji se vrati s polja: ‘Do∂i brzo i sjedni za stol!’

Ne≈e li mu naprotiv re≈i: ‘Pripravi ßto ≈u ve√erati pa se pri-

paßi i posluΩuj mi dok jedem i pijem; potom ≈eß ti jesti i

piti’? Zar duguje zahvalnost sluzi jer je izvrßio ßto mu je

nare∂eno? Tako i vi: kad izvrßite sve ßto vam je nare∂eno,

recite: “Sluge smo beskorisne! U√inismo ßto smo bili duΩni

u√initi!’«

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, primi Ωrtvu

koju si ustanovio. Otkupi nas i posveti otajstvima, ßto ih

duΩnim poßtovanjem slavimo. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Dobar je Gospodin svima

ßto se u nj uzdaju, dußi koja ga traΩi.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Svemogu≈i BoΩe,

daj da se opojeni i nahranjeni ovim otajstvima preobrazimo

u ono ßto smo primili. Po Kristu.

DVADESET I SEDMA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADA STRANA 3

◊uli smo u danaßnjem

evan∂elju kako apostoli mole Isusa

da im umnoΩi vjeru. Pomalo nas

sve to zbunjuje. Oni koji su gledali

Isusa svojim o√ima, slußali tolike

njegove propovijedi, bili o√evici

mnogih njegovih √udesa, sada mole

da im oja√a vjeru. Bili su svjesni da

im je vjera slaba, kolebljiva,

optere≈ena zemaljskim interesima, i

da je jedino Bog moΩe oja√ati.

Danas bi to trebala biti molitva moja i vaßa i svih

krß≈ana svijeta. Gospodine daj nam viße vjere! Svima nama,

cijeloj Crkvi, √itavom √ovje√anstvu treba viße vjere, treba viße

Boga i naßi ≈e problemi biti lakße rjeßivi. Kuglom zemaljskom

kruΩi ludilo i smrti, jer su mnoge duße odbile Boga, izgubile

vjeru i Ωivot im je postao besmislen. Kao nadomjestak vjeri, svoj

smisao traΩe u novcu, alkoholu, drogi, amoralu i dugim poroci-

ma koji ih potpuno otupe i oslijepe. Kriza vjere danas je tako

o√ita kao da se pribliΩavaju vremena o kojima je Isus ovako gov-

orio: «Ali kad Sin √ovje√ji do∂e, ho≈e li na≈i vjere na zemlji»(Lk 18,8).

U prvom redu moramo shvatiti da je vjera dar milosti.

Kao i svaki drugi dar tako se i vjera moΩe proigrati i izgubiti.

Dakle, moramo taj BoΩji biser dobro √uvati i svojim dobrim dje-

lima √ak ga umnoΩiti. Naßa vjera mora rasti kao i naß Ωivot. Kod

mnogih je vjera ostala na razini iz djetinstva. Kako moΩemo

sa√uvati svoju vjeru u Boga ako o njemu imamo pojam malog

djeteta. Svoju vjeru moramo izgra∂ivati √itanjem Svetoga

Pisma, sakramentalnim i moralnim Ωivotom. Mnogi ljudi su

postali ateisti i ne vjeruju u Boga zato ßto su imali krivu sliku o

Bogu koju su u djetinjstvu stvorili a viße je nisu izgra∂ivali. Neki

su opet ostavili Boga jer im Ωivot nije u skladu s BoΩjim zapovi-

jedima, pa se na taj na√in Ωele rijeßiti griΩnje savjesti. Drugi su

toliko zaokupirani ovozemaljskim stvarima da im nimalo vreme-

na ne ostaje za vjerske duΩnosti. Sveti Augustin ima pravo kad

kaΩe: Vjera se ne moΩe izgubiti, nego samo napustiti.

Zato draga bra≈o i sestre, ako vas spopadnu vjerske

sumnje, najprije se moli: Gospodine, umnoΩi mi vjeru. Ako

korov grijeha u tvom srcu prijeti da ti ugußi vjeru, idi na izvor

milosti i o√isti svoje srce u svetoj ispovijedi. Ako te zbunjuju

tolike danaßnje bezboΩne knjige i broßure, √itaj Bibliju i vjerski

tisak. Ako ti je izblijedilo vjersko znanje idi na crkvene seminare

i propovijedi da ga osvjeΩiß.

VJERA JE NAJVE˛E BLAGOKardinal Faulhaber napisao je u svojoj knjizi: «Poziv

vremena» kako je obißao mnogo vojnih bolnica u vrijeme

proßlog rata. Ali ga kod tih posjeta nißta tako nije potreslo kao

molitva jednog mladog vojnika. Tome su mladi≈u bile

ozlije∂eno o√i, i on je bez prestanka ponavljao ovu kratku

molitvicu: «O√e Nebeski, sa√uvaj mi o√inji vid! A ako je tvojavolja da se ugasi svijetlost mojih o√iju, ne dopusti nikada, da seu mom srcu utrne svjetlost svete vjere!»

Ovja je mladi≈ dobro razumio, da je sveta vjera najve≈i

BoΩji dar. Ve≈i od samog o√injeg vida. Jer bez o√injeg vida se

√ovjek moΩe spasiti i do≈i u Ωivot vje√ni, a bez vjere to je

nemogu≈e. Vjera je korijen svega

opravdanja i cijelog naßeg spase-

nja. Korijen je u svakom stablu

po√etak Ωivota. Iz njega ni√e

deblo, iz debla se razvijaju grane,

a na granama liß≈e, cvijet i plod.

Ako stablu presje√emo korijen,

sve smo na njemu upropastili jer

≈e se osußiti i Ωivota ne≈e viße

imati. Isto je tako i sa vjerom.

Vjera je nebeski korijen, iz kojega ni√e ljubav prema Bogu,

odanost u volju BoΩju, poboΩnost, kajanje za grijehe i sve ostalo

ßto je potrebno za posti≈i nebesko blaΩenstvo. To je jasno na

prvi pogled. Zar se moΩe netko moliti Bogu, ljubiti Boga, uzdati

se u njega, njemu se predati, ako uop≈e ne vjeruje u Njega. Bez

jake i Ωive vjere √ovjek ne moΩe imati pravilan odnos ni prema

roditeljima, obitelji, drugim ljudima i prema samom sebi.

◊ovjek koji vjeruje je svjestan da Bog vidi sva njegova djela i

da ≈e dobro nagraditi vje√nom nagradom ali i da ≈e zlo kazniti

vje√nom kaznom.

VJERA JE UVIJEK NA KUÍNJIDanaßnji √ovjek kao da Isusa ne treba. On je stvorio

svoje bogove koji mu nude sva ovozemaljska blaga i uΩivanja.

Za pravoga Boga on nema vremena. VaΩno je imati novac, on je

bog za koji se moΩe sve kupiti. On otvara sva vrata i nudi

√ovjeku sve uΩitke ovoga svijeta. KaΩu da Australija prosje√no

ima najviße kockara i igra√a na sre≈u u svijetu. Svaki stanovnik

Australije u prosjeku godißnje potroßi 2,700 dolara samo na

lutriju. To je viße od 50 miljardi godißnje, samo za kocku. U

Ípanjolskoj drΩavna lutrija «El Gordo» 1997 podjelila je nagra-

da u vrijednosti od jedne milijarde i 200 milijuna dolara. U tome

je najve≈a nagrada iznosila 236 milijuna dolara.

Najve≈i kasino na svijetu nalazi se u Las Vegasu u

Americi. Zgrada kasina ima ravno 100 katova i ve≈a je od

Eifelova tornja u Parizu. Sagra∂ena je u travnju 1996. i koßtala

550 milijuna dolara. U njoj ima viße od 2000 samo poker apara-

ta. Tu dolaze najve≈e svjetske budale i ulaΩu svoj novac. Koliko

je i Hrvata tu ostavilo svoga novca.

Ne teba i≈i u Las Vegas, pogledajmo koliko samo naßih

ljudi idu u kockarnice ovdje po Kanadi. Íto god budu kockar-

nice punije, crkve ≈e biti praznije a vjera slabija. ◊ovjek koji

vjeruje lako ≈e zaklju√iti da kocka nikoga nije usre≈ila nego

unesre≈ila. Odnijela mu dußu i tijelo, mir i radost i BoΩji

blagoslov.

Tko zaigra na Krista, taj se ne≈e prevariti. Svi oni koji

su organizirali lutrije diljem svijeta, u√inili su to da sebe obogate

a tebe da ogule do gole koΩe. Krist je jedini u kojega se isplati

ulagati i tu se nikada ne gubi nego uvijek dobiva. On je uloΩio

svoj vlastiti Ωivot da mi dobijemo vje√ni Ωivot. Molimo i mi

danas poput apostola: Isuse umnoΩi nam vjeru kako bi mogli

napustiti bogove koji nas varaju i zavode, a prihvatiti Tebe koji

si naßa najve≈a nagrada i dobitak. AMEN.

Don Iko

GOSPODINE UMNO¸I NAM VJERU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADASTRANA 4

Homilija zagreba√kog nad-

biskupa kardinala Josipa

Bozani≈a na proslavi

Vinkovske godine – 350.

obljetnice smrti sv. Vinka

Paulskog i sv. Lujze de

Marillac - Zagreb, kate-

drala, 16. rujna 2010.

Dragi o√e Biskupe,bra≈o sve≈enici dijecezanski i redovni√ki, poßtovane sestreredovnice, bogoslovi, sjemenißtarci,redovni√ki kandidati i kandidatice,draga bra≈o i sestre!

1. Okupili smo se sada u zagreba√koj prvostolnici na

zaklju√nom slavlju visokog jubileja Vinkovske obitelji u

Hrvatskoj. S ovog svetog mjesta, koje √uva dragocjeni spomen

blaΩenog Alojzija Stepinca, s osobitim raspoloΩenjem srca poz-

dravljam sve vas, bra≈o i sestre, razgranate Vinkovske obitelji,

sve duhovne sinove i k≈eri svetog Vinka Paulskoga i svete Lujze

de Marillac, tih uzornih svjedoka i primjera krß≈anske ljubavi i

sluΩenja siromasima.

Proslava 350. obljetnice smrti svetog Vinka i svete Lujze potakla

je sve vas da produbite poslanje ljubavi. Zahvaljuju≈i Kristu

Gospodinu za vaße svjedo√enje, u Duhu se radujem vaßoj

nazo√nosti i molim Boga Oca da obilno blagoslovi vaßa nasto-

janja.

2. Pitanja: "Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo

te; ili Ωedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i prim-

ismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u

tamnici i do∂osmo tebi?" Ili, ista pitanja u negativnom izri√aju

koja su postavili oni koji su se naßli Isusu s lijeve strane, govore

kako su svi bili iznena∂eni su√evom izjavom, te mu se obra≈aju

rije√ima koje izraΩavaju √u∂enje.

Naime, naß odnos prema Bogu mjeri se po tome kakav je naß

odnos prema √ovjeku, i to onom najmanjem. Djela u√injena iz

ljubavi oslobo∂ena su od svih ograda koje bi mogle uvjetovati

njihovu vrijednost, a izme∂u svih nagra∂ena su ona koja su

u√injena iz ljubavi prema potrebnima. Djela ljubavi dobivaju

vrijednost po tome ßto su u√injena Isusu na √ast, ali tako da se

Isus poistovje≈uje s √ovjekom koji je u potrebi. To na√elo vrijedi

za sve ljude, pa i one izvan vidljivog prostora Isusovih u√enika.

Krß≈anski je poziv univerzalan, on je upu≈en svim ljudima.

3. Sveti Vinko i sveta Lujza nisu birali posebne drußtvene slo-

jeve ljudi ve≈ su jednostavno izabrali √ovjeka i to onoga u potre-

bi. "Siromasi su naße blago, naß kapital", ponavljao je sveti

Vinko. Taj je izri√aj u sebi paradoksalan. Najprije u

evan∂eoskom shva≈anju, a kasnije i u vinkovskom, govori da

siromah upu≈uje na osobu i

na njezino dostojanstvo kao

√ovjeka i kao siromaha i to

tamo gdje prednja√i zakon

biti nad zakonom imati;

tamo gdje je siromah brat,

prijatelj, gospodin, gospo-

dar, tamo je siromah slika,

ikona Krista Gospodina.

"Íto god u√iniste jednomu

od ove moje najmanje

bra≈e, meni u√iniste!"

Sv. Vinko je bio

"div krß≈anske ljubavi", a

njegov Ωivot "otvoreno

evan∂elje" kako je znao

re≈i sluga BoΩji Ivan Pavao

II. Sveti Vinko je okupljao u suradni√ko zajednißtvo mußkarce i

Ωene, posve≈ene osobe i vjernike laike, bogate i siromaßne. Nje-

gova je teologija vrlo jednostavna: to je Ljubav BoΩja koja se

o√ituje u Utjelovljenju. Njegov je govor neposredan i jasan:

sluΩiti zna√i kraljevati. Njegova su djela prkosila povijesnom

troßenju, jer ljubav je beskrajno domißljata i ustrajna. Vinko je

znao velika misti√na nadahnu≈a usmjeriti na svestranu

djelotvornost, do granica nemogu≈ega, tako da se sve ono ßto je

Crkva u posljednja tri stolje≈a poduzimala, a ßto ima svoju

drußtvenu vrijednost, na stanovit na√in oslanja na prete√u i

u√itelja svetog Vinka Paulskoga. On je sa sv. Lujzom ostao

nadahnitelj za sve suvremene kongregacije aktivnoga i apostol-

skoga Ωivota, kao i za svjetovne ustanove i karitativna lai√ka

udruΩenja.

4. To dvoje svetaca bijahu su∂eni jedno drugome, √ak i mnogo

viße nego ßto se to doga∂a u braku. Djelo ßto su ga oni ostvarili

nerazdvojivo pripada onima koje Bog ujedinjuje; a dar koji

√ovje√anstvo prima proistje√e od duhovnog jedinstva njihovih

srdaca, njihovih umova, njihovog rada i njihove snage volje.

Njihova suradnja i teΩnja prema svetosti po sebi su paradoksalni,

ali ne samo za vrijeme u kojem su Ωivjeli: Vinko, √ovjek

selja√kog porijekla, grub i hladan, strog i domißljat, pomalo

nagao; Lujza, parißka plemkinja, profinjena, u√ena i osje≈ajna,

siro√e, supruga, majka i udovica. Ono "ljudsko" u njima nestaje

pred neslomivom Milosti koja ih oblikuje u duhovnog oca i

duhovnu majku mnogih siromaha.

Ti su sveci nasljedovali Kristovo milosr∂e, Ωivjeli su intenzivno

zajednißtvo s Kristom, kao oni koji su obdareni da bi drugima

mogli posredovati dar milosrdne ljubavi. ◊astiti u vinkovskom

poimanju zna√i nasljedovati, postati sli√an Onome koga se Ωeli

√astiti, sluΩe≈i Mu, dopustiti da se suobli√i Njemu u ljubavi. Ne

radi se dakle samo o divljenju, nego o nasljedovanju i

suobli√enju. SluΩenje Kristu u siromasima, na√in je kako se

ljubavlju uzvra≈a Kristovoj ljubavi, a to se postiΩe djelotvornom

ljubavlju.

Prijelaz od Milosr∂a na djela milosr∂a, zna√io je za te svece pri-

jelaz od Ljubavi BoΩje na krß≈ansku ljubav prema bliΩnjemu, od

NOSITELJI VELIKE KARIZME LJUBAVI

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADA STRANA 5

biti ljubljen ka sposobnosti na isti na√in ljubiti; od primljene

ljubavi k darivanju ljubavi; od osje≈ajne ljubavi ka stvarnoj

ljubavi; od njeΩne i snaΩne ljubavi k djelotvornoj ljubavi u

suradni√kom zajednißtvu; od pasivne kontemplacije k aktivnoj

kontemplaciji. Jednom rije√ju, prije≈i k beskrajnoj domißljatosti

ljubavi, jer, kao ßto je tvrdio sv. Vinko, ljubav je beskrajno

domißljata.

5. ¸ivot svetog Vinka i svete Lujze izraΩavaju posebno svojstvo

Crkve, ßto ≈e re≈i njezinu marijansku dimenziju. Crkva je mari-

janska kada u vjernicima Ωivi njezino otajstvo: djevice,

zaru√nice i majke. Crkva marijanska Ωivi i ostvaruje se kada se

njezini √lanovi po djevi√anstvu izuzimaju od pripadnosti svije-

tu; kada u zaru√nißtvu crpe isklju√ivo iz ljubavi Kristove i toj se

ljubavi daruju; kada se po maj√instvu bez pridrΩaja troße u

stvarnoj ljubavi prema bliΩnjemu, do mu√enißtva ljubavi.

U Marijinom su pozivu na najvißi nivo uzdignute ljudske

osobine, prije svega Ωene, redovnice, ali ne samo redovnice, pa

ni samo Ωene. A sluΩenje postaje izri√aj onoga ßto zna√i biti

sluΩbenica BoΩja, izri√aj zajednißtva s Kristom, slugom

O√evim. Marijanska dimenzija Crkve, dimenzija je majke koja

je bliza Ωivotu od njegova po√etka do kraja – majka u vjeri i

majka u ljubavi – istodobno podrazumijeva zauvijek biti

zaru√nica i djevica kao Marija.

"Íto god vam rekne, u√inite! " (Iv 2,5), Marijin je poziv sluga-

ma u Kani Galilejskoj. Taj poziv Marija danas upu≈uje nama

okupljenima u ovoj prvostolnici, zapravo cijeloj Crkvi, koja je

pozvana da sluΩi Kristu u siromasima. Ostvarenje tog poziva

osposobljuje Crkvu da bude subjekt koji sudi, jer tada je posluß-

na Istini i da bude subjekt koji ljubi, jer je u sluΩbi Ljubavi.

6. Sveti Vinko Paulski i sveta Lujza de Marillac izraz su i odraz

Crkve, nositelji velike karizme ljubavi. Oni nam pokazuju

primjer kako sluΩiti √ovjeku u njegovoj cjelovitosti, tjelesnoj i

duhovnoj.

Zavrßavam ovo razmißljanje rije√ima iz molitve Vrhovnog

poglavara Vinkovske obitelji (P. G. Gregory-a Gay-e, CM) za

vaßu jubilarnu godinu "Krß≈anske ljubavi i poslanja":

Gospodine, BoΩe Svemogu≈i, O√e siromaha, oja√aj nam vjeru i

u√ini je poniznom u svijetu koji se √ini tako udaljen od tebe, ali

koji tako jako Ωe∂a za tobom. Daj da postanemo mnogima znak

nade, kao ßto su to bili Vinko i Lujza, suputnici na putovanju

morem Ωivota.

Daj da ne posustanemo pred poteßko≈ama, ve≈ da budemo

spremni zaprljati svoje ruke u korist siromaha, naßih gospodara.

Amen.

IKA

Sv. Franjo Asißki 4. listopada

Sveti Franjo ro∂en je 1182. g. u

Asizu u Italiji, kao sin bogatog

trgovca, Petra Bernardonea i

majke Ivane. Njegova majka mu

je dala ime Ivan, ali ga je otac

nazvao Franjo (Francesco).

Krßten je u asißkoj katedrali sv.

Rufina. O njegovoj ranoj mladosti

se zna vrlo malo. Nau√io je pisati

i √itati od sve≈enika nastanjenih

uz crkvicu sv. Juraja. Franjo je

radije boravio u o√evoj trgovini i na asißkim ulicama rasipaju≈i

o√ev novac na zabave. Godine 1202. - 1203. sudjelovao je u

razmiricama izme∂u Asiza i Peruggie. Tom je prilikom zarobljen

te po√inje razmißljati o Bogu. Me∂utim i dalje Ωeljan slave krenuo

je u pokrajinu Pugli da krene na kriΩarski pohod. Zaustavlja se u

Spoletu nakon ßto u snu √uje : "Franjo, tko ti moΩe viße u√initi:gospodar ili sluga?" "Zaßto umjesto Gospodara traΩiß slugu?". To

je po√etak njegova obra≈enja. 1205. Franjo je hodo√astio na grob

sv. Petra. Nosi sa sobom dosta novaca., baca novac siromasima i

obla√i njihovo odijelo i prosi. Tada je imao prvo iskustvo siroma-

ha. Iste godine √uje glas s kriΩa u polurazrußenoj crkvi sv. Dam-

jana. Taj glas mu govori: ''Franjo, idi i popravi moju crkvu kojase rußi.''. Kristove rije√i Franjo shva≈a doslovno te popravlja

crkvu sv. Damjana, no tek poslije mu dolazi u pamet da se Kristo-

va zapovijed odnosila na ljude, tj. Ωivu ku≈u. 1207. godine odri√e

se svega svjetovnog, prekida sve obiteljske veze i izabire Oca

Nebeskoga, na trgu ispred katedrale sv. Rufina. Nakon tog

doga∂aja Ωivio je ponizno, u molitvi i pomaganju drugima. S vre-

menom je Franjo dobio i bra≈u. Kako se red ßirio, Franjo je morao

u Rim da od Pape dobije potvrdu da osnuje novi red. 1209. Franjo

odlazi u Rim. U po√etku papa Inocent III odbija Franjinu molbu.

Ali, iste no≈i papa Inocent III sanja kako se bazilika sv. Ivana sagi-

ba kao prije potresa. U istom snu je vidio sv. Franju kako podupire

stupove i time spaßava crkvu. Nakon tog sna papa Inocent III

odobrava Franjinu molbu i Franjo osniva Red male bra≈e (franjev-

ci). Poput Franje, i bra≈a su pomagala bolesnima i Ωivjela u

molitvi. Sa sv. Klarom 1211. osniva Red siromaßnih gospo∂a

(klarise), a 1212. na zahtjev laika slaΩe Pravilo za tre≈i franjeva√ki

Red (Franjeva√ki Svjetovni Red), koji do izraΩaja dolazi 1221.

godine. Za vrijeme √etrdesetodnevnog posta u √ast sv. Mihaela

Arkan∂ela na La Verni, na blagdan Uzvißenja sv. KriΩa 14. rujna

1224. Franji se ukaΩe Isus Krist u obliku Serafa te mu daje biljege

svoje ljubavi – stigme. To je ujedno prvi dokumentirani i od

mnogih suvremenika potvr∂eni slu√aj stigmatizacije. Kada je bio

na samrti povremeno bi tiho pjevao Pjesmu stvorova. Dok je to

pjevao naredio je da ga svuku i poloΩe gola na golu zemlju. Uve√er

3. listopada 1226. godine, pjevuße≈i psalam 142., Franjo umire. 15.

srpnja 1228. godine, papa Grgur IX. proglasio ga je svetim. Sveti

Franjo ima dva blagdana u godini: 17. rujna slave se Rane sv.

Franje, a 4. listopada blagdan svetog oca Franje.

Prvi biograf svetog Franje, Toma ◊elanski, napisao je da sveti

Franjo ne samo da je molio, ve≈ se sav pretvarao u molitvu. Bio je

''√ovjek molitva''. Posebno je poznat po svojoj kontemplaciji, gdje

se u molitvi odvajao od svijeta i uzdizao k Bogu.

Proredio Don Iko

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

NEDJELJA: 3. listopada 2010: 27. N.K.G., Gerhard

PONEDJELJAK: 4. listopada 2010: sv. Franjo AsißkiUTORAK: 5. listopada 2010: Flavijan, Faustina Kovalska

SRIJEDA: 6. listopada 2010: Bruno, Fides, Verica

◊ETVRTAK: 7. listopada 2010: BDM od KrunicePETAK: 8. listopada 2010: Demetrije i drugovi, Hugo

SUBOTA: 9. listopada 2010: Dionizije Areop. Ivan Leon

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU

Za crkvu:Mato Yan√an . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$100

Marija Reis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$120

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$500

Karolina ¸eljkovi≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$50

Mila Herceg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Paula Fake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$200

Jure i Marija Nova√i≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200

¸arko i Mary Lovri≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Mira BuΩdon. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Za Caritas¸arko i Mary Lovri≈- za Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Hvala za svaki vaß dar!

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz knjige vjen√anihU subotu, 25. rujna vjen√ani su u naßoj crkvi Antonio GAL-LORO i Silvija TOMI˛. ◊estitke mladencima sa Ωeljom da im

zajedni√ki obiteljski Ωivot koji su zapo√eli sakramentom Ωenidbe

bude radostan i sretan.

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Nedjeljne mise po redovitom rasporedu: 9:30 i 11:00 satiprije podne.

¸UPNO VIJE˛E ima redoviti sastanak u petak, 8. listopadaoko 7 sati, poslije ve√ernje mise. Pozivam sve vije≈nike da se

odazovu. Sudjelovanje u radu ¸upnog vije≈a ima prioritet u

odnosu na privatne poslove koji se mogu odgoditi!

Josip, Ωupnik

SAKUPLJA◊I MILOSTINJE, √iji raspored je u ¸upnom

Vjesniku za svaku nedjeljnu misu, pozivaju se da budu toliko

pristojni, da ako su sprije√eni sudjelovati na∂u sebi zamjenu,

jer se njihovim izostankom stvara zbrka. To je obveza koju su

dragovoljno prihvatili, pa je red da se i odgovorno ponaßaju!

KOLKETA za potrebe kanadske Crkve: prikupljen iznos od

1,498.00 CAD.

Kandidati za sakramente prve ispovijedi i pri√esti, kao i

potvrde ili krizme, koji su se prijavili i ispunili prijavnice do

kraja mjeseca pozivaju se da do∂u na prvi susret priprave:krizmanici u ponedjeljak u 7:30 pm a prvopri√esnici u srije-du u 7:30 pm. Odrasli, koji nemaju sakramente krßtenja,pri√esti ili krizme (bilo koji od sakramenata krß≈anske inicijaci-

je) a Ωele ih primiti, neka se ODMAH prijave radi priprave, jer

Crkva traΩi godinu dana priprave prije slavljenja sakramenata u

uskrsno vrijeme.

Josip, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADA STRANA 7

Nedjelja, 03. listopada u 9:30a.m.† Mile MESI˛

† Magdalena ÍMINTI˛

11:00 a.m.- za Ωupljane

Ponedjeljak, 04. listopada u6:30 p.m.† Ivanka i Ana LAKI˛

† Franjo, god. i Josipa ROMEK

Utorak, 05. listopada u 6:30p.m.† Branimir BARTOLEC, god.

Srijeda, 06. listopada u 6:30p.m.†

◊etvrtak, 07. listopada u 6:30p.m.†

Petak, 08. listopada u 6:30p.m.† iz obitelji JE¸OVIT i IÍEK

† Marija KRALJ i David JOZI

† Ana i John MUSIL

RASPORED MISASubota, 09. listopada u 6:00 p.m.† Ivan i Anica LJUBI◊I˛

† Dane, Drago i Marijan

BARTOLOVI˛

† Josip FRANKOVI˛

† iz obitelji TALI˛

† iz obitelji O¸EGOVI˛

† iz obitelji GRBAÍ

† Mara, god. i Stjepan GAGRO

i † iz obitelji

† Luka i Ana STAR◊EVI˛, god.

† Jure STAR◊EVI˛ i

Kata ROGI˛, god.

† Matija i Katica BE◊KI

† Jozo MARI˛

† Zorka i Mario PATRK i

Boßko VUKÍEVI˛

† Ivan i Marija AUGUSTIN, god.

† Slavko i Marica HABDIJA

† Marija HALGAÍ i Ante

PETRLI˛

† Mato i Ítefanija POSAVEC

Nedjelja, 10. listopada u 9:30a.m.† Mile MESI˛

† Magdalena ÍMINTI˛

† Marin i Matija, god.

KOVA◊EVI˛

11:00 a.m.- za Ωupljane

HRVATSKA ÍKOLA po√ela je s radom 18. rujna, pa pozivam

sve koji se joß nisu probudili da se uklju√e.

¸upno Folklorno Drußtvo Jadran po√elo je sa radom u novoj

ßkolskoj godini u ponedjeljak 13. rujna 2010. Proba za srednju

i odraslu plesnu sekciju te za sve tamburaße je u 7 sati nave√er.

Srijedom u 7:30 sati je proba za po√etnike i male plesa√e. Svi

koji su zainteresirani u√laniti se u ¸FD Jadran i Ωele viße infor-

macija, mogu se obratiti RuΩici na 416/473-7756 ili Katici na

416/251-4436. Do∂ite i pridruΩite nam se u o√uvanju naße

bogate folklorne i kulturne baßtine.

Dje√ji zbor po√eo je sa probama u crkvi u srijedu, 15. rujna2010 u 7:00 sati nave√er. Mali zbor predvodi obiteljsku misu

svake nedjelje u 9:30 sati ujutro. Molimo roditelje da dovode

svoju djecu redovito na probe i svi su dobrodoßli. Do∂ite i

pridruΩite nam se u slavljenju Boga. Svi zainteresirani u dobi

izme∂u 6 i 15 godina mogu se obratiti Rozi na telefon (416)-244

0993. Bog vas blagoslovio.

GODIÍNICU ¸UPE proslavit ≈emo i ove godine 17. listopadajednostavno kao i proßle. Nakon sve√ane mise u 11 sati, na

kojoj sudjeluju skupine u narodnim noßnjama, bit ≈e kratka

priredba u dvorani i nakon priredbe zajedni√ki objed (ru√ak)

kojega ≈e pripremiti ¸FD Jadran. Ne≈e se prodavati ulaznice,

nego je ulaz slobodan za sve, a jednostavni obrok i pi≈e ≈e svaki

sebi kupiti u dvorani. Svi Ωupljani koji Ωele mo≈i ≈e sudjelovati,

osobito stariji. Ako bude mali odaziv, osobito starijih, koji su

prigovarali da im ne odgovara slavlje nave√er, morat ≈emo i to

ukinuti.

KOVERTE ZA MILOSTINJUU zadnje vrijeme neki Ωupljani se javljaju da nisu dobili koverte

za milostinju. Koverte izravno (direktno) na vaße adrese ßalje

kompanija koja ih ßtampa na temelju podataka koje im poßalje

naß ured. Ponekad se ne√ije koverte vrate u naß ured, ako je

promijenjena adresa, a osoba nije prijavila promjenu, ili pak poß-

tari ne mogu prona≈i primatelja. MoΩe se dogoditi da poßtar

stavi koverte u krivi poßtanski sandu√i≈, pa ako ste slu√ajno u

zavadi sa susjedima iz bilo kojega razloga, oni vam velikodußno

koverte bace u sme≈e. U tom slu√aju, dok ne dobijete novu

poßiljku za 3 mjeseca moΩete koristiti obi√ne koverte na koje

treba prilikom predavanja milostinje napisati ime i prezime i broj

koverte pod kojim se vodite u naßem ra√unalu. Ako imate bilo

kakvih teßko≈a u vezi s kovertama, javite se u naß ured, dakako u

uredovno vrijeme.

◊uvati dar vjereDar vjere, ma bio i takav da daje "brda premjeßtati i stabla√upati", uvijek nas smjeßta u okvire poslußnosti. Vjera nije mo≈kojom se gospodari, nego dar kojemu se sluΩi. SnaΩna vjera unama joß viße ra∂a stav ‘beskorisnih slugu’ koji sve primaju oddobroga Oca. Íto imamo, a da nismo primili? Nije li dar vjeretako∂er zamka da se uzoholimo i da pomislimo kako vjerommoΩemo sve, zaboravljaju≈i osnovno – sluΩiti?„Milosni dar", prema gr√kom tekstu „karizma", jestnaro√iti i ni√im zasluΩeni dar BoΩji. Njega Timotej treba

„raspirivati". Prema gr√komizvorniku to√nije bi bilo pre-vesti: „ponovno raspali milos-ni dar BoΩji". Njega je Timotejprimio polaganjem ruku. Rije√je o primanju „starjeßinstva", tojest vode≈e uloge u mjesnojCrkvi. Uz takvu ulogu Timotejje primio i dar „snage, ljubavi i

razbora" koji mu omogu≈uju da ispravno vodi Crkvu.Stoga se ne treba stidjeti niti i√ega plaßiti dok navijeßta, jerto √ini snagom BoΩjom. Pritom, kao vodilje sluΩe rije√ikoje je i sam primio. Krß≈anski navjeßtaj mora uvijek bitiukorijenjen u predaji. Navjestitelj ne daje svjedo√anstvo osebi ili o svojim osobnim uvjerenjima, nego o stvarima idoga∂ajima o kojima je i sam od nekoga nau√io. Taj „pok-lad vjere", snagom Duha Svetoga Ωivi u svakom vjerniku.

Darko Tepert, ¸ivo vrelo br. 9/2010

Danas skupljaju kolektu u 9:30: Milan Mrazovac, Dario

Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari≈

u 11:00: Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi≈,

Drago Maradin i Mate Menalo

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju u 9:30: Josip Pava√i≈,

Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈

u 11:00: Dragan Radi≈, Denis ¸mak, BoΩo ¸upan,

Marin Mandi≈ i An∂elko Vißi≈

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈eniciVl√. IVICA REPARINAC Vl√. JOSIP PRISELAC

Ωupnik Ωupni vikar

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: office@croatianmartyrs.ca

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 40/2010 NEDJELJA 3 LISTOPADA

Dragi vjernici, mjesec listopad je u crkvi posve≈en

BlaΩenoj Djevici Mariji, kada molimo njezinu naj-

ljepßu molitvu svetu krunicu. Zato se okupimo u ßto

ve≈em broju u crkvi kroz mjesec listopad kako

bismo na ovaj na√in od Majke BoΩje izmolili

milosti za sebe i svoje bliΩnje. Ovdje donosimo

nekoliko razmißljanja o krunici.

Krunica i sveciSveci su najviße shvatili, ljubili i √astili Marijin dar,

Krunicu. Oni su toliko ljubili RuΩarij i uvjeravaju

nas, skupa s Terezijom Avilskom, da Bogu nema

draΩe molitve od sv. Krunice. Tako ≈emo na≈i

Krunicu na radnom stolu nau√itelja Crkve, sv.

Lovre Brindijskog, sv. Petra Kanizija, sv, Roberta Belarmina, sv.

Terezije Avilske, sv. Franje Saleßkoga, sv. Alfonsa Liguorija.

Na≈i ≈emo krunicu u rukama gorljivih apostola kao ßto su Karlo

Boromejski, sv. Filip Neri, sv. Franjo Ksaverski itd. Na≈i ≈emo je i o

vratu utemeljitelja, kao ßto su sv. Ignacije Loyolski, sv. Camilo de

Lelis, sve≈enika kao sv. Ivana Vianeya, sv. Josipa Cfassa, √asnih

sestara kao sv. Marije Margarete, sv. Bernardice, mladi≈a kao sv.

Stanislava Kostke, sv. Ivana Berhmansa. Od sv. Dominika do sv.

Marije Goretti, od. Sv. Katarine Sienske do sv. Maksimilijana Kol-

bea, do slugu BoΩjih Jakova Giacomina, sv. Padre Pia, sveta krunica

je bila slavna teorija izabranika koji su od nje u√inili oruΩje pobjede,

uzlazne ljestve, vjen√i≈ ljubavi, lanac zasluga, ogrlicu milosti za sebe

i za druge.

Krunica je dugi lanac koji povezuje nebo i zemlju. Jedan je kraj u

naßim rukama a drugi u rukama Presvete Djevice. RuΩarij se kao

tamjan podiΩe do podnoΩja Svemogu≈ega. Marija ga odmah vra≈a

kao dobrohotnu rosu koja silazi i obnavlja srca. Blagoslovljena

krunica je izvrsno sredstvo milosti i duhovnog uzdizanja, dragocjena

hrana za nutarnji Ωivot i ,,ljestve Jakovljeve,, po kojima uzlaze naße

molitve i silazi milost, govori BoΩji p. Annibale di Francia. U krunici

nam Djevica daje samu sebe, svoj Ωivot, djela povlastice, sve svoje

milosti koje su sadrΩane u dvadeset evan∂eoskih slika i koje promiß-

ljamo u ljubaznom ritmu ponavljanja blage molitve ''Zdravo Mari-

jo''. Papa Pio X kaΩe da poslije svete mise nema u√inkovitije molitve

od Krunice.

Krunica i euharistijaPadre Pio je znao satima biti pred Presvetim i moliti Krunicu. Kad

molimo Krunicu pred Presvetim, primamo potpuni oprost. To je

poseban dar milosti kojim je Isus htio obogatiti tu najljepßu marijan-

sku molitvu. Dakle, kad god je mogu≈e terbamo moliti Krunicu pred

Presvetim. Isus je beskrajno sretan kad √uje da se molimo njegovoj

Majci. Pater Anselmo Treves i Padre Pio iz Pietrelcine, koji su slav-

ili Misu u 4 sata ujutro, pripravljali su se za

Euharistiju dugom molitvom Krunice. Sv. Padre

Pio je po√injao pripravu za misu ustaju≈i i sat

poslije pono≈i. Molio bi sluΩbu √itanja i viße kruni-

ca, ponekad viße od dvadeset krunica. Htio je da

Marija pripravi za svetu misu. Krunica je najpot-

punija molitva priprave za svetu Misu. Papa Pavo

VI kaΩe ''Liturgija uprisutnjuje pod velom znako-

va, koji su na otajstven na√in djelotvorni, najve≈a

otajstva naßega otkupljenja. Krunica po ljubavi

koja se ra∂a iz razmatranja, pomaΩe molitelju da se

sje≈a tih otajstava te poti√e njegovu volju da odatle

crpi pravila za Ωivot''. /Marialis cultus br. 48/

BlaΩeni Alan de la Rupe, koji je dao kona√ni oblik danaßnjoj

Krunici, ostavio nam je zapisana obe≈anja koja je dobio od Marije,

za one koji mole Krunicu. Vje√nog spasenja i posebnih milosti

pomo≈i i zaßtite u opasnostima, duhovnog napretka i posebne slave

u Nebu. Bl. Bartol Longo kaΩe ''Krunica je Mariji najdraΩa molitva.

Najobljubljenija je me∂u svecima, naj√eß≈a me∂u narodom,

najpotvr∂enija od Boga divnim √udesima oboga≈ena od Marije

najve≈im obe≈anjima. Sv. Padre Pio je rekao '' Ako je Gospa gdje

god se ukazala uvijek Ωivo preporu√ivala molitvu svete Krunice, ne

√ini li ti se da za to mora postojati valjan razlog.''

Misli o krunici preuzeto s katolici.org

Pripremio: Fr Josip Priselac

¸UPNE OBAVIJESTI

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMOLTARSKIM SAKRAMENTOM

U petak, 8. listopada 2010. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU IPOKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto

je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu

za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

MOLIVA KRUNICE

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKA U2010. GODINI

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 40/2010 NEDJELJA 3 LISTOPADA STRANA 9

Ponedjeljak, 04. listopada: † Drago Spudi≈, godißnjica† Franjo i Stjepan Dolenec, i sve

pokojne iz obitelji

Utorak, 05. listopada: Sv. Misau 9:00 a.m.- Na nakanu

Srijeda, 06. listopada: † Ivan Mumlek, godißnjica† Marija i Petar Mirko Vu√i≈

◊etvrtak, 07. listopada: † Ivan Medi≈, godißnjica† Mißo Duman√i≈

Petak, 08. listopada: † Vid Boßnjak† Nediljko Kapurali≈† Slavica Alilovi≈† Jelka Banjav√i≈, godißnjica† Ivan i Marko Frketi≈, i sve

pokojne iz obitelji† Kata i Petar Gunja, i sve

pokojne iz obitelji† Ivan Vukovi≈

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

Za sve pokojne iz obitelji Belan, Medak i Bukovac

† Jozo Nejasmi≈, godißnjica

Subota 09. listopada: Sv. Misa u6:00 p.m.† Mara Bravi≈† Ante Mißki≈† Marijan Filip√i≈† Ivan Vukovi≈† Nikola, Lucija i Veselka Marini≈† Steven Damir Bingula† Ivica Kralj† Katica BlaΩekovi≈, godißnjica† Jura Pribani≈† Zdravko Stubljar, godißnjica i

Jure Stubljar† Nikola, Sofija i Ljubica Stubljar† Josip, Jelka, Franjo i Josip Hajsan

Nedjelja 10. listopada: Sv. Misa u9:00 a.m.† Ivan Frketi≈† Zora i Mate Pupi≈SV. MISA U 11:00 SATI ZA¸UPNU ZAJEDNICU

LISTOPAD-MJESEC SVETE KRUNICENalazimo se u mjesecu listopadu koji je na poseban na√in posve≈enMariji i krunici. Kroz mjesec listopad Crkva nas na poseban na√inpoziva na molitvu krunice. Sv. Krunicu moΩemo moliti svakogadana u naßoj crkvi kao zajednica pola sata prije sv. Mise ili kaoobitelj u svojim domovima.

SASTANAK ¸UPNOG PASTORALNOG VIJE˛AU petak, 8. listopada 2010. godine u 8:00 sati nave√er odrΩat ≈e sesastanak ¸upnog pastoralnog vije≈a u Ωupnim-ßkolskim prostorija-ma. Molim sve vije≈nike ¸PV da se odazovu na sastanak!

PJEVANJE:U utorak, 5. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba zaΩupni zbor u 7:30 sati.U √etvrtak, 7. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩbaza dje√ji zbor u 7:00 sati.

VA¸NE OBAVIJESTI ZA RODITELJE PRVOPRI◊ESNIKAI KRIZMANIKA ZA NOVU ÍKOLSKE GODINU

¸UPNI VJERONAUK ZA PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZ-MANIKE bit ≈e utorkom u vremenu od 7:00 do 7:45 p.m. za prvo-pri√esnike, a od 8:00 do 8:45 p.m, za krizmanike. ¸upni vjeronaukodrΩavat ≈e se u Ωupnim-ßkolskim prostorijama. Susret roditelja iupis djece za vjeronauk bit ≈e 12. listopada 2010. godine.

Slavlje Prve sv. Pri√esti u Ωupi Hrvatskih mu√enika bit ≈e 1.svibnja 2011. godine u 11:00 a.m.Slavlje sv. Krizme u Ωupi Hrvatskih mu√enika bit ≈e 7. svibnja2011. godine u 4:00 p.m. Sv. Krizmu naßim krizmanicima podi-jelit ≈e Most. Rev. John A. Boissonneau.

DJE◊JI ZBORPjeva√ke vjeΩbe za dje√ji zbor odrΩavaju se √etvrtkom u vremenu

od 7:00 do 8:00 p.m. u Ωupnim-ßkolskim prostorijama. Pozivamo roditelje da upißu djecu u Dje√ji zbor. Dje√ji zbor pjevasvake nedjelje pod sv. Misom u 9:00 a.m.

MINISTRANTIMolimo roditelje da svoju djecu upißu i u ministrantsku skupinu i nataj na√in budu sve≈eniku pomo≈ kod euharistijskog slavlja. Osobitopozivamo ovogodißnje prvopri√esnike da postanu posluΩitelji kodoltara i tako aktivno nastave sudjelovati kod euharistijskog slavlja.

IZ MATICE KRÍTENIH:U nedjelju, 26. rujna 2010. godine sakrament krßtenja primio jeLukas Baldeo, sin Akasha Baldeo i Silvie Kasun. Roditeljima √esti-tamo i Ωelimo puno uspjeha u krß≈anskom odgoju njihova djeteta.

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Berislava i Kristina Ljubi≈

u 11:00 sati: Bruno Mandi≈ i Vißnja GeoheliSlijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Jelica Buri≈ i Nada Kapurali≈

u 11:00 sati: Daniela Lebec i Ana Leßko

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i Tomo Jeli≈

u 11:00 sati: Bruno Mandi≈, Jozo Lu√i≈ i Josip VrbosSlijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Drago Mrzljak, Jelenko Mißi≈ i

Mate RoΩmanu 11:00 sati: Antun Mesi≈, Kreßo Bußi≈ i Tomi Íkara

BROJA◊I KOLEKTE: Danas: Vinko Kozina, Jozo Lu√i≈, Maria i Veronika Okrugi≈Slijede≈e nedjelje: Kornelija Podstreleni, Slavica Miloti≈, MarianLajtman

DAROVATELJIZA CRKVU:Joseph Skupnik i Jelena Hrabar $ 400.00 Tomislav Mrßi≈ $ 100.00

Francika Kupresak $ 100.00 Marijan Petrußa $ 100.00

CRKVA HRVATSKIH MU◊ENIKA NA UDBINIPetar i Kata Perkovi≈ $ 100.00 Slavko Ljubi≈ $ 50.00

OBNOVA SVJETLA U CRKVIMarica i Stjepan Marin√i≈ $ 50.00 Michael ◊epo $ 100.00

Na svakom vaßem daru, HVALA!

RU◊AK DOBORDOÍLICE ZA VL◊. JOSIPA PRISELCARu√ak „dobrodoßlice" za vl√. Josipa Priselca bit ≈e

17. listopada 2010. godine nakon svete Mise u 11:00 sati u naßoj Ωupnoj dvorani.

Ulaznica: odrasli $ 20.00; djeca do 12 godina $ 10.00Dragi Ωupljani!

Do∂ite i ohrabrite vl√. Josipa na po√etku njegovesluΩbe u naßoj Ωupi!

PROJEKT „SVJETLA"Ulazimo u novi projekt pod nazivom „svjetla", koji obuhva≈a zam-jenu svjetala (lustera) u crkvi, osvjetljenje ulaza i izlaza iz Ωupnogparkiralißta na Mississaugu Rd, osvjetljenje znaka za crkvu naMississauga Rd. i osvjetljenje kipa B. D. Marije na parkiralißtu. Ovim projektom nastavljamo ure∂ivati unutraßnjost naße crkve, alii ure∂enje prostora oko crkve, koji ≈e se nastaviti ure∂ivati (zelenapovrßina) u prolje≈e slijede≈e godine.U ovaj projekt ulazimo s nadom da ≈e se Ωupljani i ovaj put odaz-vati svojim dobrovoljnim nov√anim prilozima, kao i svaki puta dosada. I na taj na√in pokazati da vole svoju crkvu i da bude naponos svim Hrvatima.

Svim darovateljima unaprijed hvala na svakom daru!

GODIÍNJI ¸UPNI BANKET¸upa Hrvatskih mu√enika, 30. listopada 2010. godine prire∂ujegodißnji Ωupni banket u dvorani St. John's Lithuanian Hall naadresi 2185 Stavebank Road, Mississauga.. Nakon ukusne ve√erekoja po√inje u 7:00 pm, zabavljat ≈e nas V.I.S. „Tre≈i Stupanj".Osigurana bogata tombola. Cijena ulaznice za odraslu osobu $ 35,a za djecu do 12 godina $ 15. Ulaznice za Ωupni banket moΩete uzeti svakoga dana u naßemΩupnom uredu ili nedjeljom nakon sv. Mise.Dragi Ωupljani, veselimo se Vaßem dolasku, povedite i svoje pri-jatelje!

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail office@holytrinitycroatian.org

NEDJELJA: 3. listopada: 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈,

Marko i Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

11:00 – Filip Bori√evi≈, Karlo, Manda i Jelena

Bobinac, Bruno, Lucija i Magdalena Pari≈, Michelle

Pejakovi≈, Emilija Te√i≈, Vanessa ¸iΩi≈, Martin

Bari√evi≈.

¸UPNE OBAVIJESTI: ENVELOPES:

CRKVA: Vlado Ivankovi≈ $100.00

Mijo Brajak $100.00

Obitelj M. Busija $ 60.00

Mario Íkara $ 60.00

Rob i Sandra Hribljan $ 50.00

Prigodom krßtenja Adriane RuΩe ˛apin: Roditelji Brijan i Marija ˛apin za Crkvu $ 200.00

Za potrebe Canadske Crkve:Nick Bakari≈ $ 60.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

RASPORED SLU¸BI:◊ITA◊I:SUBOTA: 2. listopada: 5:00 sati: SnjeΩana Parilac

NEDJELJA: 3. listopada: 9:00 – Josipa Reni≈

11:00 – Íkolska djecaSUBOTA: 9. listopada: 5:00 sati: Zdenka Broz

NEDJELJA: 10. listopada: 9:00 – DraΩena i Katarina Marek

11:00 – RuΩica Bori√evi≈ i Franjo Fabek

REDARI:SUBOTA: 2. listopada: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 3. listopada: 9:00: Janko Jadri≈ i Stjepan Gunja

11.00: Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

SUBOTA: 9. listopada: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 10. listopada: 9:00: Michael Ma√e√evi≈ i Pero

Peri≈

11.00: Josip Jureßi≈ i Josip Sajko

MINISTRANTISUBOTA: 2. listopada: 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

LISTOPADSKA POBO¸NOST

Mjesec listopad je posebno posve≈en Majci BoΩjoj i poboΩnosti krunice - molitvi koja

je vrlo √esto neshva≈ena ili krivo shva≈ena, pa je mnogi smatraju i dosadnom i

besmislenom i zastarjelom....

A sve to samo zato ßto je ne poznajemo.

Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi - poznati i nepoznati kroz povijest

Crkve doßli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice.

KaΩu da bi rje√nikom glazbe izgovaranje Zdravo Marije u krunici bio ritam, a razmiß-

ljanje o Isusovu Ωivotu bile bi rije√i i melodija.

Krunica angaΩira u molitvi √itavog √ovjeka - po razmatranju otajstava aktivira duh,

maßtu, inteligenciju, po trajnom kontaktu s Marijom angaΩira nas emotivno, po pon-

avljanju rije√i i prebiranju zrnaca angaΩira nas na neki na√in i fizi√ki...

U molitvi krunice lako se ujedine i prepoznaju katolici cijelog svijeta - ona se u

svakom dijelu svijeta moli na isti na√in i divan je doΩivljaj u velikim svetißtima moliti

je s mnoßtvom vjernika koji iste rije√i izgovaraju svatko na svom jeziku.

Krunica je zaßtitni znak naßeg hrvatskog naroda. Sjetimo se samo Domovinskog rata i krunice oko vrata naßih branitelja. Usudio bih

se re≈i da je ona bila naße najmo≈nije oruΩje u pobjedi nad mnogo ja√im neprijateljem. Crkva poziva sve svoje vjernike da mole

krunicu kroz cijelu godinu ali posebno u mjesecu svibnju i listopadu. Najljepße je moliti kao Marijini ßtovatelji u crkvi ali ako ne

moΩemo u crkvi, onda to √inmo u svojim obiteljima ili u autu ili na bilo kojem drugom mjestu kad smo slobodni. Nijedna naßa krunica

ne≈e ostati ne uslißana. Koliko ljubavi uneseß u molitvu krunice toliko ≈eß preko Marije dobiti milosti od njezina sina Isusa Krista. Ne

zaboravimo s krunicom u ruci nebo ≈e mo osvojiti i vje√ni Ωivot baßtiniti i s Marijom Presveto trojstvo slaviti.

Priredio, Don Iko

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADA STRANA 11

ZAZIV DUHA SVETOGA za BoΩji blagoslov i sretan po√etak

ßkole kao i folk. grupe Prelo bit ≈e 3. listopada na Misi u 11:00sati.

VJERONAUK za krizmanike ≈e zapo√eti u

srijedu 6. listopada u 7:00 sati uve√er.

Vjeronauk ≈e biti svake srijede od 7:00 do 8:30.

SVI kandidati koji se Ωele krizmati u naßoj Ωupi moraju se prijaviti

u Ωupni ured do kraja ovog mjeseca. .

PRVA PRI◊EST ≈e u naßoj Ωupi biti 8.svibnja 2011.

SASTANAK GRUPE MLADIH ≈e biti u nedjelju 17. listopada u

5:00 uve√er. Molimo mlade da do∂u na ovaj sastanak.

LISTOPADSKA POBO¸NOSTU petak, 1. listopada na blagdan sv. Male Terezije zapo√eli smo

listopadsku poboΩnost. Svake ve√eri pola sata prije Mise molit

≈emo krunicu, litanije i pjesmom √astiti naßu nebesku Majku.

Svake ve√eri ≈e biti prigoda za sv. ispovijed.

INFORMATIVNI SASTANAK ZA ZARU◊NIKE koji se Ωele

vjen√ati slijede≈e godine u naßoj Ωupi bit ≈e 17. listopada 2010 u5:00 sati poslije podne.

IZ MATICE KRÍTENIHU nedjelju 26. rujna krßtena je: AdrianaRuΩa ˛apin, prvo dijete Briana i Marije

˛apin.

Roditeljima, kumovima, rodbini i pri-

jateljima iskreno √estitamo i s njima se

veselimo, a malu Adrianu RuΩu neka prati BoΩji blagoslov i

krß≈anski odgoj njezinih roditelja.

IZ MATICE UMRLIHOvih dana u domovini u Tomislavgradu umrla je: Anica Radoß u84 god. Ωivota, ona je majka naßega Ωupljanina Drage Radoßa.

Dragi i njegovoj obitelji kao i svoj rodbini i prijateljima pok.

Anice izraΩavamo svoju duboku krß≈ansku su≈ut. Dobri Bog neka

je primi me∂u svoje svete i izabrane

NOVI ¸UPNI FOTOALBUMSlijede≈e 2011. g. naßa Ωupa slavi 35-tu godißnjicu osnutka. Za tu

prigodu √ini nam se prikladnim ponovno izdati novi Ωupni fotoal-

bum. Prvo fotografiranje ≈e biti: 5., i 12. i 13. listopada.Molimo za odaziv i sudjelovanje u zajedni√kom projektu.

¸ENIDBENI OGLASIKrß≈anski brak Ωele sklopiti Gordan Jurkovi≈ i Ivana Bußi≈ (3)

¸UPNI URED JE U KU˛I SESTARA zbog renoviranja¸upne ku≈e.

URED JE OTVOREN: RADNIM DANOM od 9:00 - 12:00 a.m., te od 3:00 - 6:00 p.m.,

SUBOTOM od 2:00 – 5:00 p.m.PONEDJELJKOM URED NE RADI.

October 2, 2010 / Week #3 ANNOUNCEMENT: A Lifelinefor Marriage – Retrouvaille (pronounced retro-vi with a long i)

helps couples through difficult times in their marriages. It is

designed to provide the tools to help get your marriage back on

track. It will give you the opportunity to rediscover each other

and examine your lives together in a new and positive way. This

program has helped 10’s of 1000’s of couples get their marriage

back on track. For confidential information about or to register

for the next program beginning with a weekend on October 22-24/10, please call 905 664 5212, or email: retrouvaille.hamil-

ton@cogeco.ca or visit the web site at www.hamiltonretrou-

vaille.com

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ijenazna√eno.PONEDJELJAK: 4: listopada: sv. Franjo Asißki† Nikola Soka√i≈ – ob. Mile Rukavina

Na nakanu – N.N.

UTORAK: 5: listopada: Flavijan Misa u 8.00 sati ujutro† Marko Bara≈ – roditelji

Vißnja Furjani≈ – ob. Ljubica Peri≈

SRIJEDA: 6. listopada: Bruno, Vjera, Verical † Anica Radoß – sin Drago i obitelj

† Nikola Smeh – supruga i djeca

† Jure Tominac – ob.Vavro

◊ETVRTAK: 7. listopada: BDM od krunice† Ivica ◊a√i≈ – supruga i djeca

Svi † iz ob. Grahovac – Zorica ◊a√i≈

Na nakanu – N. N.

PETAK: 8. listopada: Demetrije, Hugo † RuΩa i Vido Mari≈ – ob. Pero Peri≈ (god.)

† Nedjeljko Smoljan – ob. Ron Kellner

SUBOTA: 9. listopada: Dionizije Misa u 5:00 sati uve√er† Branko BraneΩac – Lucija Uremovi≈

† Ljubica Nemet – Lucija Uremovi≈

† Roza Ivan√i≈ – Marija Ítefan

† Vißnja Furjani≈ – ob. Stipe Rudeli≈

† Nikola Soka√i≈ – ob. Vice Íari≈

† Stjepan i Bara Îumlin – ob. Frenk Îumlin

† Ljuba Kopriva – ob. Frenk Îumlin

† BoΩo Josipovi≈ i Jela i Andrija Miler – ob. Miler

Svi † iz ob. Grahovac – Zorica ◊a√i≈

Na nakanu – Angela Kraljevi≈

NEDJELJA: 10. listopada: 28. N. K.G.Franjo Borgija9:00 sati ujutro† Stjepan Vrani≈ – supruga i djeca

† Stjepan Bedi – ob. ◊ubeli≈

† Ivan Reß≈an – ob. Reß≈an

† Franca Reß≈an – ob. Reß≈an

† Ivan Ítulac – ob. Reß≈an

† Marija Ítulac – ob. Reß≈an

† Nada Arambaßi≈ – ob. Gordan Tori≈

† Branko Milinkovi≈ – supruga Biserka i djeca

Svi † iz ob. Mar√inko – ob. S. Mar√inko

Na nakanu – ob. S. Mar√inko

MISA U 11:00 SATI – ZA SVE ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca

KRIZMA ≈e u naßoj Ωupi biti 5. oΩujka 2011.

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"

3. listopada 2010.

STRANA 28

»Povelja razvoja«

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2010, NEDJELJA 3. LISTOPADA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ho≈e li »Povelja razvoja Republike Hrvatske do 2025« ovekrizne 2010. godine ponuditi takvu viziju razvoja Hrvatske da onabude u skladu s dugoro√nim hrvatskim nacionalnim ciljevima iho≈e li tu viziju razvoja mo≈i i smjeti prihvatiti relevantni hrvatskidrußtveni faktori, prije svega sluΩbena hrvatska drΩavna politika?

Nacionalno vije≈e za konkurentnost - kako su prenijeli mediji- u ponedjeljak 20. rujna predstavilo je predsjednici Vlade Repub-like Hrvatske »Povelju razvoja Republike Hrvatske do 2025«,dokument koji saΩima promißljanja vizije te zacrtava dugoro√nirazvoj Hrvatske do 2025. godine, a koji, premda joß nije pred-stavljen ni dostupan javnosti, zasluΩuje i veliku pozornost i osvrt saspekta op≈ega dobra suvremenoga hrvatskog drußtva.

Povelja je vizija hrvatskoga drußtva 2025. koje je odgovornoi razvijeno na razini prosjeka EU-a. Ovo je na√in kako hrvatskodrußtvo moΩe napraviti skok i do≈i do blagostanja, Ωivotnog stan-darda koje zasluΩuje« - rekao je, kako su prenijeli mediji, na tojprezentaciji predsjednik Nacionalnoga vije≈a za konkurentnost,koje tvore 23 √lana odnosno predstavnici iz √etiri klju√neinteresne skupine: poslovnog sektora, politike, sindikata iakademske zajednice. To je vije≈e oformljeno 2002. godine kaonezavisno i nestrana√ko savjetodavno tijelo, a od velja√e 2010.radilo je na »Povelji razvoja Republike Hrvatske do 2025«, koju≈e javnosti predstaviti, kako je najavljeno, nakon konzultacija spoliti√kim strankama, sindikatima i drugim vaΩnijim faktorimahrvatskoga drußtva.

Nakon jedne od radnih sjednica toga vije≈a njegov je pred-sjednik izjavio: »Konkurentnost je jasan pokazatelj sposobnostizemlje da upravlja svojim razvojem. Stoga je vije≈e preuzelozada≈u izrade dugoro√ne vizije razvoja Hrvatske kao dokumentakoji ≈e okupiti klju√ne interesne skupine - gospodarstvenike,Vladu, sindikate, politi√ke stranke i znanstveno-stru√nu zajed-nicu, kao i predstavnike vjerskih zajednica i civilnoga drußtva,oko skupa dugoro√nih smjernica razvoja koje se moraju imple-mentirati neovisno o politi√kim tranzicijama. Dosadaßnji ekonom-ski model je potroßen, a Hrvatska u trenutku strukturalne gospo-darske krize nema viße vremena za odga∂anje nuΩnih promjenaukoliko Ωelimo biti zemlja visoke kvalitete Ωivota i zadovoljstvagra∂ana.«

Pojava najavljene povelje, kao i u njoj sadrΩani naumNacionalnoga vije≈a za konkurentnost, na temelju navedenoga,bez sumnje zasluΩuje pohvalu, ali istodobno otvara i brojna bitnapitanja. Zvu√i upravo iznena∂uju≈e da je u danaßnjoj hrvatskojdrΩavi po√elo djelovati - makar samo kao savjetodavno - neovisnoi nestrana√ko tijelo koje okuplja predstavnike gospodarstva,drΩavne i strana√ke politike, sindikata i akademske zajednice.Naime, i dosad su oblikovana razli√ita savjetodavna tijela narazli√itim razinama, ali su ih redovito tvorili u prvome redu

»podobni«, tj. vlastima bliski predstavnici gospodarstva iakademske zajednice, odnosno stru√njaci - pa stvarni u√inak zaop≈e dobro hrvatskoga drußtva dosad nije bilo mogu≈e zapaziti ninajpomnijim analiti√arima. Donoßenje »Povelje razvoja Repub-like Hrvatske do 2025« stoga stvarno treba pohvaliti jer je to prviput u gotovo 20-ljetnoj najnovijoj hrvatskoj povijesti da su pred-stavnici realnih interesnih skupina doßli do zajedni√ke vizijerazvoja Hrvatske. SluΩbena hrvatska politika (ona koja je domini-rala javnom scenom), nakon postignu≈a osamostaljenja ime∂unarodnog priznanja Republike Hrvatske te nakonosloba∂anja i pripajanja u agresiji okupiranih podru√ja, ostala jebez stvarne i ostvarive vizije razvoja, a takva je, naΩalost, joß uvi-jek i danas. MoΩe se naga∂ati je li tomu razlog odsutnost politi√kevolje, nesposobnost, sputanost lancima i okovima skrivenih cen-tara mo≈i ili tek popußtanje parcijalnim interesima na ßtetu zajed-ni√koga dobra cijele hrvatske nacije. Ali, o√ito je da je sluΩbenahrvatska politika - bez razlike kojeg je politi√kog ili ideoloßkogpredznaka koalicija na vlasti - lutala bez nuΩnoga definiranjahrvatskih nacionalnih ciljeva, pa √ak i bez konsenzusa ohrvatskim nacionalnim interesima. Stoga se s nestrpljivoß≈uo√ekuje ßto ≈e donijeti konzultacije s navedenim drußtvenimskupinama - ho≈e li se u Hrvatskoj kona√no dogoditi prevladava-ju≈a sloga u definiranju strateßkih prioriteta da bi se postigloodrΩivo konkurentsko napredovanje Hrvatske. U tom kontekstu√ini se vaΩnim ßto je predsjednica Vlade i HDZ-a izrazila sprem-nost da svojim potpisom stane iza tog dokumenta.

Premda je najvjerojatnije joß daleko do ozbiljnog i stvarnogprihva≈anja »Povelje razvoja Republike Hrvatske do 2025« kaosmjerodavnog i obvezuju≈eg dokumenta, name≈e se pitanje zaßtoje trebalo prote≈i tako puno vremena i zaßto se trebalo dogodititako puno razli√itih, √esto poniΩavaju≈ih i nepopravljivo ßtetnihlutanja, da bi se doßlo makar do definicije zajedni√ke vizije razvo-ja Hrvatske. Tako∂er se name≈e pitanje ßto je od 2002. sve dovelja√e 2010. godine radilo to Nacionalno vije≈e za konkurent-nost, odnosno joß vaΩnije pitanje: Zaßto sluΩbena hrvatska politikanije definirala realnu viziju razvoja Hrvatske ranije, barem 2000.ili barem 2003, ako ve≈ nije mogla 1998. odmah nakon zavrßetkaprocesa mirne reintegracije hrvatskih okupiranih podru√ja?Budu≈i da proßlost nije mogu≈e promijeniti, sada se kao klju√noname≈e pitanje: Ho≈e li »Povelja razvoja Republike Hrvatske do2025« ove krizne 2010. godine ponuditi takvu viziju razvojaHrvatske da ona bude u skladu s dugoro√nim hrvatskim nacional-nim ciljevima i ho≈e li tu viziju mo≈i i smjeti prihvatiti relevantnihrvatski drußtveni faktori, prije svega sluΩbena hrvatska drΩavnapolitika? Ili ≈e Hrvatskom, njezinim razvojem i budu≈noß≈u, i usljede≈em razdoblju vladati na javnoj sceni nedorasli politi√ari, au stvarnosti skrivene snage kaosa?