01 naslovna korijeni - hssd.hr · 2 iz sadrÆaja lista - tko se igra energetikom? - pitanje...

01 naslovna korijeni 7/11/05 20:28 Page 47

2

IZ SADRÆAJA LISTA- TKO SE IGRA ENERGETIKOM?

- PITANJE SAVUDRIJSKE VALE

- KRIVOTVORENJE POGINULIHU JASENOVCU

- IZVJE©ΔE SA II. SABORA

- REPORTAÆA:Duge njive - duga putovanja

- PTI»JA GRIPA NAD HRVATSKOM

- PREGOVORI SA EU

- KULTURA

- LIKOVNA UMJETNOST

- ZABAVA I HUMOR

Hotel PRVAN Vrgorac

GLAVNI UREDNIK:Draæen Tretinjak

uredniπ[email protected]

ODGOVORNI UREDNIK:Niko ©oljak, prof. ing.

TEHNI»KI UREDNIK:Branko BrljeviÊ

SURADNICI:Petar Weisz, Darko BeloviÊ, Josip KljakoviÊ,

Branka TaniÊ, Luka KriliÊ, Zvjezdana Hlad, ©tefanija BaranaπiÊ, Suzanna PinËeviÊ, Tomo SugnetiÊ, Branimir

Molak, Mario Viscovich i Damir BrzicaNAKLADNIK:

HRVATSKI SVJETSKI [email protected]

MARKETING I NARUDÆ[email protected]

ETNO SELO KOKORIΔIHOTELSKI SMJE©TAJwww.hotelprvan.comHotel Prvan raspolaæe s 20 kompletno opremljenih soba sukupno 44 leæaja. U sklopu hotela nalazi se i mjenjaËnica,trgovaËki centar, restoran s izvrsnom domaÊom kuhinjom,veliki caffe bar s vrtom, konferencijska sala i vlastito parki-raliπte sa zajamËenom sigurnoπÊu za vozila.Osim toga hotel Prvan nudi izuzetno bogate i raznolikejednodnevne i viπednevne programe aktivnog turizma ukojima se na aktivan i jako atraktivan naËin upoznajuprirodne ljepote i kulturne znamenitosti ovoga kraja.Netaknuta priroda i saËuvani okoliπ pruæaju razne moguÊ-

nosti za zdravstveni turizam. Rasprostranjena staza planin-skih puteva i puteljaka omoguÊuje pjeπaËenje starim, zab-oravljenim stazama. Organizirane se i atraktivne bicik-listiËke ture, planinarenje, lovni turizam…Tu je i etno-selo KokoriÊi u kojima hotel Prvan organizira iprezentira Ëitav niz turistiËkih zanimljivosti kao πto su prim-jerice: glavica sa starim kamenim kuÊama, etno zbirka, ko-noba s domaÊim tradicionalnim specijalitetima, arheoloπkezanimljivosti, podzemna rijeka Betina, kula vojvode Prvanai dr.

Hotel PRVAN Vrgorac

PP ROFESIONALNOSTRR AZNOLIKOSTVV ISOKA KVALITETAAA VANTURISTI»KI TURIZAMNN E©TO DOISTA NOVO

02-03 str 7/11/05 14:32

INTERVJU: Tko se igra energetikom?..................4, 5, 44, 45»ija je Savudrijska Vala? ....................................6, 7, 8Djelujmo nestranaËki ............................................9Susjedi i licemjeri ....................................10, 11BALKANALIJE: Skriveni amfiteatar ............................12, 13Pobjeda hrvatske diplomacije?! ....................................14, 15Jasenovac i laæi o njemu ..............................16, 17, 18PtiËja gripa nad Hrvatskom ....................................20, 21Smijeh kao lijek ....................................22, 23Problemi sa Spywareom ..........................................24Uspjeh unatoË opstrukcijama ..........................................25Deklaracija o poloæaju Hrvata u Vojvodini ....................26, 27 Duge njive, duga putovanja ......................................28,29PriËa o suhim smokvama ..........................................30Naπa pre(tvor)ba ..........................................31 O knjizi ”Narod mrzi proroke” ..........................................32KRIÆALJKA ..........................................33Odjeci Drugog Sabora ........................34, 35, 36, 37RUBRIKA: Otvoreno ....................................38, 39Otvorenje Likovnog Centra u Ludbregu..............................40PREDSTAVLJAMO: Denis Valcich ..............................41,42Male tajne velikih majstora kuhinje ....................................43Tako je govorio imperijalista ..........................................46

U OVOM BROJU DONOSIMO

Poπtovani Ëitatelju!Pred tobom leæi ponovljeni prvi broj lista Korijeni.Razlozi ovakvog postupka proizlaze iz nedavnediskutabilne situacije u kojoj se isto πtivo prodavalodva puta - pod nazivom Korijeni i pod nazivomMladi list. Do nesporazuma je doπlo zbog dvostrukefunkcije bivπeg glavnog urednika, gosp. MiroslavaRajha. List koji Ëitaπ proizvod je udruæenih snagadomovinske i iseljene Hrvatske, a izdaje ga udrugaHrvatski Svjetski Sabor. Cilj nam je objavljivatistranaËki neobojene istine, iznositi alternativnarjeπenja situacija u kojima se Republika Hrvatskanalazi te svim silama djelovati na probijanju neapolo-getskih stavova u javnost.

LIJEPA NA©A DOMOVINA HRVATSKARIJE» UREDNIKA

LIJEPA NA©A DOMOVINA HRVATSKA

3

02-03 str 7/11/05 14:32

4

INTERVJU S BRANIMIROM MOLAKOM

Dr. Branimir Molak struËnjak je za nuklearnui atomsku fiziku te naftno rudarstvo.Specijalizirao se u svjetskim znanstvenim istruËnim ustanovama iz podruËja istraæivanja iproizvodnje, te planiranja nafte i plina, nuk-learne energetike, analize rizika, nuklearnesigurnosti i planiranja za sluËaj kriza. »lan jebrojnih svjetskih organizacija i autor mnogihstruËnih i znanstvenih radova.

TKO SE IGRA ENERGETIKOM?!

K ORIJENI: Ostala nam je u sjeÊanju dosjetka s vaπeg preda-vanja na Drugom OpÊem Saboru Domovinske i IseljeneHrvatske u PoreËu. Usporedili ste Kolumba i Hrvatsku. Nijedan ni drugi nisu znali kamo plove ni gdje Êe stiÊi. Meutim,za razliku od Hrvatske, Kolumbo je znao iz koje luke isplovl-java. Koliko istine ima u toj poπalici? Moæemo li, ako ne znamoiz koje luke isplovljavamo, u EU?

Strategiji razvitka bilo kojeg podruËja prethodi valjana snimkastanja - bilanca. Tek kada se spozna stanje moguÊe je uspostaviticiljeve (koncepciju razvitka), a kada se to ustanovi moæe seustanoviti strategija ili putovi kako te ciljeve dosegnuti. Kod naspolitika ne dozvoljava da se objektivno snimi stanje, kako u ener-getici tako i u brojnim drugim podruËjima. Nema niti valjanihbilanci energetike, a prikuplja se npr. porez na automobile za fondza njeno ”djelotvorno” koriπtenje.Ako rast bruto druπtvenog proizvoda nije onakav kakav treba,politici za ”uspjeh” prisili se ”statistika” da promjeni metodologi-ju njegova odreivanja. Ako ni to nije dovoljno promijeni se glavnistatistiËar - direktor zavoda za statistiku RH. I tako je to gotovo usvim podruËjima æivota kada stanovniπtvo glasanjem protiv onihna vlasti svake Ëetiri godine izabere nove - poznate. U igri za pukkoja se ponavlja, kada postanu opozicija, toboæe æestoko napadajuone na vlasti da niπta ne rjeπavaju od onoga πto su sami trebalirijeπiti dok su bili vlast, a u biti ne dozvoljavaju niπta promijenitiza dobrobit puka jer bi to ugrozilo njihove, prije svega, osobneinterese. Oni koji su vladali, stanje u dræavi su uljepπavali, a oni ko-ji su ih naslijedili svaki put su iznenaeni πto su im prethodniciostavili. Prijaπnji su pak tvrdili da su oni prije njih krali, a nisu sepobrinuli za svog mandata da ih stave pod bravu, nego su samo na-stavili isto. Umjesto toga struka i znanje su pod kljuËem - na ledu.

K ORIJENI: Kakva je potroπnja i proizvodnja energenata uHrvatskoj?

Stanovnik Hrvatske danas u prosjeku troπi manje energije nego πtoje troπio stanovnik Engleske u drugoj polovini 19. stoljeÊa, a poli-tiËari su u svom neznanju pristali na ograniËenja potroπnje uslijedKyoto protokola. Potroπnja ukupne energije u Hrvatskoj neπto jeveÊa od prosjeËne potroπnje energije po stanovniku (specifiËnepotroπnje) u svijetu, manja je od one u geografski nam bliskimzemljama, a viπe nego dva puta je manja nego πto je u zemljama

EU. Stoga su apeli politiËara za πtednju energije uz istovremenezahtjeve za ”træiπnim” tj. joπ viπim cijenama energenata kodstanovniπtva, pogotovo uz sve veÊu neimaπtinu stanovniπtva iprekomjerne cijene energenata u Hrvatskoj, ciniËni i bez svake suosnove a sluæe za skretanje paænje javnosti od mnogo vaænijihpitanja u energetici (rasprodaje energetskih sustava, nepostojanjejasnih ciljeva niti strategije energetske politike, nepostojanja neo-visnog instituta za energetiku....). Nasuprot tome, πtednja energijeu energetskim sustavima, Ëiji rad treba racionalizirati, itekako jemoguÊa.Hrvatska danas manje od polovine ukupno potroπeneenergije namiruje iz domaÊih izvora, a u buduÊnosti Êe joπ i manje.DomaÊa proizvodnja nafte u stalnom je padu i danas iznosi okomilijun tona πto je tek treÊina one koja je bila osamdesetih godinai zadovoljava danas oko 20% potreba nafte za preradu u rafinerija-ma za ukupne domaÊe potrebe za derivatima. Prekomjernoizgraeni rafinerijski kapaciteti (tri puta veÊi od potreba) neisko-riπteni su, a istovremeno oko 25% naftnih derivata uvoze privile-girani preprodavaËi. Proizvodnja plina stagnira, a proizvodnjaugljena je u potpunosti zaustavljena. Velik dio hidropotencijala zaizgradnju hidroelektrana je veÊ iskoriπten. Rezerve nafte i plinaosjetno su kraÊeg trajanja od onih u svijetu.

K ORIJENI: ©to znate o dosadaπnjem tijeku pretvorbe najveÊegnaftnog giganta INE?

Nije samo pretvorba INA-e izazvala πtete koje se namiruju previ-sokim cijenama energenata u odnosu na kupovnu moÊstanovniπtva u Hrvatskoj. Neki od tih besmislenih i krajnje πtetnihpoteza su osim prodaje u bescjenje Ëetvrtine INA-e Maarskoj,πtetan ugovor o Jadranskom plinu s Italijom, πtetan ugovor o NEKrπko sa Slovenijom, a svaki od njih je u vrijeme nastanka izazvaoπtetu od oko 2 milijarde USD. Danas tvrde da INA vrijedi izmeu3,2 i 4 milijarde USD. Je li to baπ tako? BilanËne rezerve nafte uHrvatskoj prema sluæbenim podacima danas iznose 21,87 miliju-na m3 ili 137 milijuna barela πto po cijenama nafte na svjetskomtræiπtu od oko 50 USD/bbl (trenutno su i viπe) iznosi oko 6,8 mil-ijardi USD.

04-05, 44-45 str 7/11/05 14:25

5

Vrijednost domaÊih rezervi nafte preradom u domaÊim rafinerija-ma u derivate na benzinskim postajama najmanje je tri puta veÊate iznosi viπe od 20 milijardi USD. Dakako da bi dio tog iznosaostao dræavi u vidu poreza i kada bude u vlasniπtvu stranaca, uko-liko tada novi vlasnici ne kaæu da ih naπi zakoni ne zanimaju, πtose veÊ uËestalo dogaa. BilanËne rezerve plina prema sluæbenimpodacima iznose 41 milijardu m3, a po cijeni plina od 0,35USD/m3 πto je plaÊaju kuÊanstva to je vrijednost od 14,3 milijardeUSD. Dakle samo bilanËne rezerve nafte i plina imaju vrijednostveÊu od 34 milijarde USD. Dakako da od toga treba odbititroπkove proizvodnje, koji najvjerojatnije ne prelaze desetak postotog iznosa. Za usporedbu, podsjetimo se, objavljeno je da suizravne ratne πtete u Hrvatskoj oko 30 milijardi nenamirenihUSD. ©to je s rafinerijama, benzinskim crpkama, naftovodima,plinovodima, opremom, zgradama, itd.? Rafinerije, iako su kakotvrde - stare, zadovoljavaju potrebe Hrvatske za naftnim derivati-ma, a uz to i izvoze svojeproizvode, te stvaraju golemudobit svojim radom. Zaπto ihtreba pokloniti strancima? UINA-inom vlasniπtvu je joπ405 vrijednost? Tvrde kakoza izgradnju transportnogplinovoda od Istre do Karlov-ca duljine oko 300 km trebanamaknuti od kuÊanstava, uprekomjernoj cijeni plina,oko 300 milijuna USD, paneka izraËunaju koliko vri-jede kilometri i kilometri veÊizgraenog. Poznato je da seRaËan - FiæuliÊevim ugov-orom o NE Krπko uz ukup-nu πtetu od oko 2 milijarde USD Hrvatska obvezala, πto joj nikadprije nije bila obaveza, uplatiti za zbrinjavanje nuklearnog otpadaiz elektrane Krπko oko 350 milijuna eura.Za taj iznos mogli su veÊ odavno povezati jadranska leæiπta plina spotroπaËima u Hrvatskoj da bi ublaæili zimske nestaπice tog ener-genta, a ne prodavati ga u bescjenje Italiji. »ijih su i 610 km jad-ranskog naftovoda i kako su u vlasniπtvo dospjeli.

Razlika izmeu proizvodne cijene domaÊe nafte (10-15 USD/bblukljuËujuÊi i troπkove istraæivanja novih izvora) u INA-i i onetrenutne svjetske (60-70 USD/bbl) po kojoj je INA prodaje iznosioko 50 USD/barelu, odnosno INA zaradi samo na godiπnjojproizvodnji od oko milijun tona domaÊe nafte oko 500 milijunaUSD. Zacijelo preradom te nafte do maloprodajne cijene derivata (itri puta viπe nego cijena nafte) INA zaradi joπ podosta, kao i pre-radom uvozne nafte (oko 80% potrebne nafte je iz uvoza), da prit-om profit prodajom plina - razlikom prodajne i proizvodne cijenedomaÊeg plina i onog uvoznog niti ne spominjemo. Maarima suprodali Ëetvrtinu INA za samo 505 milijuna USD, koliko iznosijednogodiπnji profit samo od domaÊe nafte ili πto je danas dvadese-tak puta manje od njene stvarne vrijednosti. Taj iznos koji su platili,zacijelo, Maari mogu sudjelovanjem u profitu INA-e (25%) namir-iti u vremenu kraÊem od dvije godine. Stoga je posve smijeπno da udaljnjim bezrazloænim nastojanjima za prodajom INA-e, oni koje jeæele rasprodavati, tvrde da ona vrijedi izmeu tri i Ëetiri milijunaUSD, kad vrijedi desetak puta viπe. Zaπto uopÊe prodaju ono πto nijenjihovo i donosi golemi profit?

K ORIJENI: U vrijeme abnormalnog poskupljenja naftnihderivata nevjerojatno zvuËi da se cijena tih energenata kod nasodreuje bez ulaznog parametra. Nije li tu u pitanju diletanti-zam? SjeÊam se grandioznih reklama te formule, razgovora,intervjua… Uvijek sam pretpostavljao da su sugovornici o toj

temi struËnjaci?! Kome je u interesu prekomjerna cijena nafte?Onako, po vaπem miπljenju - institucija, tvrtka, stranac, stran-ka, pojedinac?

U pravu ste, u formuli za odreivanje cijene naftnih derivata nemacijene nafte. U svijetu cijenu naftnih derivata odreuje cijenanafte, zatim cijena prerade nafte i distribucija derivata na ben-zinske postaje, te davanja dræavi. Po “Pravilniku o utvrivanju cije-na naftnih derivata” NN112/2003 ta cijena nije ovisna o cijeninafte. Umjesto cijene nafte kao ulazne varijable za odreivanje cije-na derivata ulazni pokazatelj u Pravilniku (Ëlanak 5 pravilnika) jecijena naftnih derivata u Genovi (?!) πto u potpunosti dokidaodgovornost za poslovanje rafinerija (u formuli nema troπkova rafi-nacije, ali ima troπkova skladiπtenja i nabave derivata). Pravilnik jepisan kao da Hrvatska nema rafinerija, a ima ih kapaciteta osjetnoveÊih od potreba, i kao da sve derivate nabavlja u Genovi u Italiji,

a tvrde da naftu uvozi izRusije. ©to je najzanimljivijetrenutni ministar gospodar-stva takav model odreivanjacijena naziva træiπnim. Po takvom “træiπnom” mo-delu mogli su kao ulaznu va-rijablu za cijenu naftnihderivata kod nas staviti i npr.cijenu peradi u Maarskoj,banana u Kolumbiji ili metliu Kini. Dobili bi isti ili sliËanrezultat - “træiπne” cijene na-ftnih derivata.Cijene naftnih derivatautjeËu na cijene mnogihdrugih proizvoda i usluga.

Svaka dræava vodi brigu i o tome da su energenti dostupnistanovniπtvu po cijeni koju to stanovniπtvo moæe platiti.

Ne smije maloprodajna cijena naftnih derivata u Hrvatskoj biti istakao πto je u bogatim dræavama zapadne Europe ili Mediterana, ilipak znatno viπa nego npr. u bogatoj SAD. Cijena naftnih derivatau Hrvatskoj previsoka je s obzirom na kupovnu moÊ stanovnika,πto pokazuju usporedbe s drugim dræavama. To govori da neπto sformiranjem njihovih cijena u Hrvatskoj nije u redu.

Troπak nafte uz njenu cijenu u svijetu 65-70 USD/barelu u cijeniderivata danas u Hrvatskoj ne prelazi 2,5 kune po litri. U raz-doblju porasta cijene nafte u svijetu za jednu kunu/litri, benzin jeu Hrvatskoj poskupio za viπe od tri kune. Dakle, ako je cijena nafteu svijetu porasla za jednu kunu po litri koji su to troπkovi trgova-ca derivatima, INA-e ili dræave u Hrvatskoj zbog toga porasli za joπdvije ili viπe kuna? Nema takvih troπkova. OËito je stoga, da seporast cijene nafte u svijetu koristi da bi se netko u Hrvatskojbogatio dodatnim dubokim posezanjem u dæep potroπaËa tj. nji-hovim osiromaπivanjem.

Grupaciji osoba koje od spomenutog imaju koristi nije nikakavproblem platiti “novinare” u biti nesavjesna piskarala da reklami-raju njihove ”mudre” poteze. O krupnim zloupotrebama npr. ukoje su ”umoËene” vodeÊe osobe politike - one iz prijaπnje vlasti ione prije njih koje su izazvale πtete u energetici veliËine nekolikomilijardi USD se πuti. Novinari ”brazilci” (izletnici u Brazil naraËun puka za lijepo pisanje o energetici) gromoglasno ”tutnje” o”uspjesima” u energetici, a broj slika i rijeËi obrnuto je propor-cionalan padu proizvodnje. Vrlo ”srameæljivo” se govori i o planer-ima i opskrbljivaËima agresora naftom i derivatima za vrijeme ratai nitko za to nije odgovarao, niti se uzbuuje.

nastavak na 44 stranici

04-05, 44-45 str 7/11/05 14:25

6

RA»AN BEZ KR»MARA

P red 15 godina bili smo blizu rjeπenja glederazgraniËenja Hrvatske i Slovenije na moru (podruËjePiranskog Zaljeva ili Savudrijske Vale, kako je kome

draæe). Kako godine prolaze moguÊnosti rjeπenja graniËnogproblema se smanjuju, sve smo dalje i dalje od kompromisadok apetiti na more i plodove mora rastu. Dogovori se Ëine uzaludnima, arbitraæa je uzaludna, duga ipreskupa. Preostaje pitanje da li problem treba prepustitiMeunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu ili Meunaro-dnom sudu pravde u Haagu. To i nije baπ jednostavno poπto jeSlovenija, svojim deklaracijama glede razgraniËenja te Sudoveproglasila nenadleænima. Pitam se Ëemu onda postoje meunaro-dne institucije? Ali EU, Ëiji je Slovenija sastavni dio, bez rezervepriznaje meunarodne sudove i meunarodne institucije.OdliËno za Hrvatsku koja ih takoer priznaje.NestruËnim sporazumom koji nema temelja u meunarodnompomorskom pravu, Premijer- pravnik Ivica RaËan, Slovenijipokuπava prepustiti oko 160 Ëetvornih km hrvatskog morskogteritorija te joπ tzv. “dimnjak” (koridor cca. 3,5 km πirine i 10km duæine) kao izlaz na takozvano “otvoreno more”. Na konfer-enciji za novinare 25. srpnja 2001. pokuπava se opravdati gov-oreÊi da je takav sporazum u hrvatskom strateπkom interesu istoga “Vlada iza njega Ëvrsto stoji”. Predsjednik Sabora ZlatkoTomËiÊ, Predsjednik MesiÊ i Æupan Ivan JakovËiÊ daju potporu“hrabrom” RaËanu. Kako ljudi evoluiraju u svojoj sposobnostirazmiπljanja tako se i njihovo miπljenje promjeni. SreÊom, Saborto ipak nije prihvatio.

SSTTRRAATTEE©©KKII IINNTTEERREESS -- GGUUBBIITTAAKK TTEERRIITTOORRIIJJAA

Nije mi jasno kakav bi “strateπki interes” u tom potezu imalaHrvatska osim u kontekstu “πto je manja, lakπe Êemo je obraniti

od agresije”. Pred Ëetiri godine na “Slobodnoj Europi”(14.kolovoz 2001.) u kontekstu intervjua sa AkademikomRudolfom reËeno je: Nekadaπnji hrvatski ministar vanjskih poslo-va, sveuËiliπni profesor i ekspert meunarodnog pomorskog prava, dr.Davorin Rudolf, upozorio je danas, u svom drugom otvorenom

pismu, hrvatsku Vladu da bi potpis na sporazum o razgraniËenju saSlovenijom mogao imati dalekoseæne posljedice ako ikada graniËnispor doe pred meunarodnu arbitraæu. U tom sluËaju, makar gaparlament i ne ratificira, potpisani sporazum moæe imati utjecaj naodluku arbitara. U otvorenim pismima Rudolf je iznio niz argume-nata za ocjenu da je Hrvatska uËinila jednostrane i neustavne ustup-ke u prijedlogu razgraniËenja na moru sa Slovenijom. Upozorenja struËnjaka za meunarodno pomorsko pravo tadaπnjije premijer RaËan trebao vrlo ozbiljno shvatiti, meutim, postu-pio je po svojoj pravniËkoj pameti. Nedavno sam Ëuo i miπljenje Akademije Pravnih ZnanostiHrvatske na πto jedino mogu reÊi da su to mogli napisati mnogo,mnogo ranije. Bilo bi bitno da se oni izjasne glede rjeπavanjaproblema, tj. arbitraæe koju je forsirala vlast ove zemlje ili pre-puste stvar hamburπkim(International Tribunal for the Law ofthe Sea) ili haπkim (International Court of Justice) rukamapravde.Arbitraæu obiËno zastupa strana kojoj odgovara odugovlaËenjespora dok na Meunarodni sud idu strane koje æele relativnobrzo rjeπenje pitanja i presudu koja Êe se pozivati na normemeunarodnog prava.Mi taj spor razgraniËenja sa EU moramo razrijeπiti prijeprikljuËenja ili nikada neÊe biti stvarnog mira u Piranskom zalje-vu. Nacionalni interes RH je da se spor razgraniËenja u Piranskomzaljevu rijeπi u skladu sa meunarodnim pravom mora jer Êesamo tako Hrvatska dobiti sve ono πto joj, u skladu sa meunar-odnim pomorskim pravom, pripada. Odluka suda obvezuje objestrane πto nam takoer odgovara. I Akademik Ibler se svojedobno izjasnio protiv arbitraæe koju nesmatra dobrim rjeπenjem, pretpostavljajuÊi da Êe nastati sporvezan uz utvrivanje predmeta arbitraæe. Usprotivio se takoerraznim posredovanjima u sporu i rjeπenjima koja bi bila mimopravnih normi smatrajuÊi da Hrvatska treba strogo poπtivatimeunarodno pravo i odgovarajuÊe meunarodne konvencije.Gospodin Ibler dræi da bi graniËni spor sa Slovenijom trebalorjeπavati pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu.Dakako, spor o razgraniËenju mogao bi se rjeπavati i predMeunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu, ali ni onSloveniji nije prihvatljiv. Navodno je Slovenija, iako je ratificirala meunarodnu konvenci-ju o pravu mora UNCOS (United Nation Convention on theLaw of the Sea), jednostrano (prije Ëetiri godine) donijeladeklaraciju na dio (Ëlanak 298.) Meunarodne Konvencije opravu mora kojom su izuzeli sporove o razgraniËenju iz jurisdik-cije bilo kakva meunarodnog pravosudnog tijela (cl. 287).Nakana je, dakle, da se spor s Hrvatskom ne rjeπava pred sudomu skladu sa meunarodnim pomorskim pravom nego na nekoj adhoc arbitraæi gdje su svakakva rjeπenja, pa i protivna meunarod-nom pomorskom pravu, moguÊa. BuduÊi da se nakon “Deklaracija” sa Slovenijom neÊe moÊidogovoriti na kojem bi se sudu trebala voditi “Piranska parnica”vjerujem da Êemo postiÊi uspjeh ukoliko od Europske Unijezatraæimo razgraniËenje na nekom od spomenutih meunarodnihsudova, Ëime Êemo istaknuti i æelju poπtivanja meunarodnogpomorskog prava.

»»IIJJAA JJEE SSAAVVUUDDRRIIJJSSKKAA VVAALLAA??!!

06-08 str. 7/11/05 14:21

7

Slovenija Ëesto spominje sebe kao Ëlanicu EU iza koje stoji tamoÊna unija dræava, no zaboravlja da je EU prihvatila odreene

standarde civiliziranog ponaπanja koje Êe i Slovenija morati prim-jenjivati, htjela ona ili ne. Tu svakako spada i priznavanje kompe-tencije meunarodnih sudova i institucija. Bitno je, da se nedamo isprovocirati i da ne koristimo silu na moru, kad smotoliko dugo strpljivo Ëekali i joπ Ëekamo glede Svete Gere,Ljubljanske banke, nuklearke Krπko, struje...... Mi smo susjedi istrpljivi prijatelji kakve se samo poæeljeti moæe. Ali “Ëist raËun - dugaljubav”.Dakle, ipak bi trebalo prijateljski reÊi naπim prijateljimaSlovencima da svojim postupcima katkad ispadaju smijeπni, dane koristim prikladniji izraz. Toga njihovog mora za ribarske zonei razne pojaseve jednostavnonema, osim ukoliko im Italija iliHrvatska ne poklone dio svogteritorijalnog mora i svojeribolovno ekoloπke zone, a tko je lud da im protivno UstavuRHpokloni neπto πto ne mora.

PPRRIIVVRREEMMEENNOO IILLII TTRRAAJJNNOO RRJJEE©©EENNJJEE

Slovenska su ekoloπko-ribolovna zona i epikontinentalni pojas usimbiozi sa zakonom na tu temuneπto sunajsmjeπnije πto sam Ëuoposljednjih desetljeÊa.Ta bi slovenska zamiπljena zona bila utvrena naknadno kada sepotpuno regulira razgraniËenje sa Hrvatskom, ali bi do tog vre-mena bila uspostavljena privremena slovenska ribolovno ekoloπkazona koja bi se protezala do 45 stupnjeva i 10 minuta sjevernegeografske πirine. Kada bi se to dopustilo, interes Slovenije bio bi da se problemgranice nikada ne rijeπi jer pogodnosti, koje bi privremeno dobili,ni u ludilu ne mogu sanjatikaotrajno rjeπenje. Najdugotrajnije suprivremeno utvrene granice jer se taj dogovor nikada viπe nerjeπava. Treba biti vrlo oprezan glede neËega πto se zove privre-menim, a u praksi je uspostavljeno zauvijek.Za one malo nepismenije u kartografiji, 45 stupnjeva i 10minuta bi bila zemljopisna πirina skoro do Limskog kanala i tur-istiËkog Vrsara (sjeverna geografska πirina 45 stupnjeva i 09 min-uta). Dakle jednu milju juænije od “slovenskog plana”. Negdjezapadno od Hrvatske Savudrije, Umaga, Novigrada, Mirne,

PoreËa ... sve do Vrsara i Limskog kanala nalazila bi se zamiπljenaslovenska ribolovno ekoloπka zona, dok bi slovenski epikontinen-

talni pojas sezao vjerojatno u zrak do Marsa jer naZemlji ne vidim mjesto za njega.Slovenski Ministar vanjskih poslova, Dimitrij Rupelnedavno je u javnom pismu (objavljenom na inter-net stranicama svog ministarstva) dao interpretaciju“brijunske” izjave hrvatske i slovenske vlade o izbje-gavanju incidenata.U njoj se, meu ostalim, iznosida je Slovenija u vrijeme osamostaljenja “u cjeliniimala jurisdikciju nad Piranskim zaljevom i teritori-jalni izlaz na otvoreno more”. NeÊu se rugati i pitati πto politiËarima nekih“pomorskih zemalja” znaËi termin “otvoreno more”u kontekstu Jadranskog mora koje je “zatvorenomore”. Kako je stvarno izgledala granica nadleænostiu Savudrijskoj vali, tj. Piranskom zaljevu ubivπoj SFRJ moæe se ustanoviti na slici. Svakikomentar je suviπan. Film o uhiÊenju dviju talijan-

skih ribarica od strane ratnog broda bivπe JRM emitirala je HTVkoja i posjeduje amaterski film o tom dogaaju. Iz priloæene slikejasno je da li gospodin Rupel i slovenski politiËari govore istinu.

SlijedeÊa slika iz istog filma pokazuje oficira JRM koji objaπnjavazbog Ëega je talijanske ribarice uhvaÊene u “krivolovu” dopratio uluku Umag, a ne u luku Koper. Spominje hrvatske teritorijalnevode, a zapravo misli na zone “milicijske” odgovornosti. Opet jesve jasno. Naæalost, Ëinjenice se krivotvore, neupuÊeni ljudinavodno potpisuju ono πto nitko upuÊen ni pijan ne bi potpisao.I uvijek na πtetu Hrvatske.

EEvvoo oovvaakkoo iizzgglleeddaa,, uu sskkllaadduu ssaa mmeeuunnaarrooddnniimm ppoommoorrsskkiimm pprraavvoomm,, pprriibblliiæænnaa ggrraanniiËËnnaaccrrttaa uu PPiirraannsskkoomm zzaalljjeevvuu..

06-08 str. 7/11/05 14:22

8

U bivπoj SFRJ nadleænost slovenske milicije bila je do sredinezaljeva, meutim u politici je dozvoljeno lagati. Volio bih vidjetikako bi izgledala ta zamiπljena karta gospodina Rupela i slovenskiizlaz na “otvoreno more” Ëak i da Sloveniji poklonimo cijeliPiranski zaljev.U politici se smije lagati, ali govorenje gluposti nijepreporuËljivo. Trenutkom osamostaljenja naπih dræava teritorijal-no more bivπe Jugoslavije postaje proπlost, nastaju novemeunarodno priznate dræave i novi odnosi koji se regulirajumeunarodnim pravom. BuduÊi da meunarodne granice namoru osamostaljenih dræava bivπe SFRJ nisu bile utvrenedogovorom, njih treba utvrditi u skladu sa meunarodnom kon-vencijom o pravu mora ( crta razgraniËenja - sredina zaljeva ). Sloveniji u svakom sluËaju ostaje pravo “neπkodljivog prolaza”brodova kroz cijelo teritorijalno more Republike Hrvatske (ali isvih drugih pomorskih zemalja). »ak i njeni ribarski brodovismiju prolaziti do meunarodnih voda bilo Ëijim teritorijalnimmorem ali ne smiju loviti ribu. Ni one posloviËne Ëetiri lignje.Slovenski ( i Bosanski, AmeriËki, Kineski i svi drugi) ratni brodsmije, uz poπtovanje formalne procedure, slobodno ali neπkodlji-vo ploviti hrvatskim teritorijalnim morem..Ukoliko vlast neke zemlje smatra da druga dræava ima pretenzijena njen teritorij, to mora prijaviti VijeÊu sigurnosti UN-a.Slovenci su i tu bili inteligentniji od Hrvata, pardon, hrvatskihvlasti.Slovenija toËno zna πto radi. Zna meunarodno pomorsko pravo,ali se pravi naivna i ograniËena. Hrvatska je uËinila kardinalnu pogrjeπku i umjesto gospodarskogpojasa (na πto ima, u skladu sa meunarodnim pomorskimpravom, neotuivo pravo) proglasila nekakvu ribolovno ekoloπkuzonu. Slovenija je tada uzbunila Europu dok danas govori da jeslovenski zakon unutraπnja stvar Slovenije. Ukoliko suradnja nije moguÊa, potrebno je zatraæiti pomoÊ kom-petentnog suda. Nema pravednijeg rjeπenja od onog kojeg onodredi. Balon koji se æeli previπe napuhati obiËno pukne. Trebabiti moralan, poπten i razborit i ne traæiti ono na πto nitko nemoæe pristati (osim RaËana). Na hrvatskoj je strani ovog puta imeunarodno pomorsko pravo. Barem im glede toga moæemovjerovati te realno oËekivati uspjeh.

kap. Darko BeloviÊ

ODBOR ZA PRAVNU ZA©TITU HRVATAI NJIHOVIH NACIONALNIH INTERESA

COMITEE FOR LEGAL PROTECTION OF CROATIANS AND THEIR NATIONAL INTERESTS

PPRRAAVVEE AADDRREESSEE

KADA BI SLOVENCI ODUSTALI OD PIRANSKOG ZALJEVA?

ODGOVOR: KADA BI HRVATSKADIPLOMACIJA BILA SPOSOBNA

UVJERITI IH DA ZALJEV NIJE DOBIOIME PO GRADU VEΔ PO RIBAMA...

EKSKLUZIVNO

VIC BROJA

[email protected]@hssd.hr

tel. (042) 819-335fax. (042) 810-034mob: (098) 865-554

www.hssd.hr

06-08 str. 7/11/05 14:22

9

V eÊina zemalja iz kojih su se ljudi iseljavali upotrazi za boljim æivotom ili iz politiËkih raz-loga , nastoji sa svojom dijasporom uspostavi-

ti πto bolje veze, razviti povjerenje - a sve u zajedniË-koj teænji dobrobiti svoje domovine. Neke od njih po-put Izraela , Irske ili danas Poljske su u tome otiπle da-lje od drugih, dok, po mom miπljenju, Hrvatska u to-me znatno zaostaje. Jedan od razloga je i taj πto je iselje-na Hrvatska znatno razjedinjena, kako po regionalnoj po-dijeli, tako i po politiËkom opredjeljenju, a drugi razlog jeπto i domovinska Hrvatska ne pokazuje dovoljnu æelju daiseljenu Hrvatsku ukljuËi aktivnije u zbivanja u domovi-ni. Jedni su bili stavovi kada je domovina bila u opasnos-ti ( domovinski rat ), drugi kada se traæila financijska po-moÊ od iseljenika - a treÊi sa-da kada se stvari u domovininormaliziraju. Danas je insti-tucijama vlasti bitno politiË-ko opredjeljenje Ëlanova ise-ljene Hrvatske, gledaju se pr-venstveno stranaËki interesi,a, opet, samo radi financijskekoristi odreene stranke udomovini. Od toga neke ve-Êe koristi nemaju Ëlanovi hr-vatskih udruga u inozem-stvu, bez obzira koju strankusimpatiziraju. Moæda samopojedini pripadnici tihudruga uspiju doÊi do nekeprotekcije, ali veÊinom i onibudu izvarani. Jednostavno,ne postoji Ëisti dijalog (neopte-reÊen interesima) izmeu do-movinske i iseljene Hrvatske.

KKAAKKOO TTOO RRAADDII IIZZRRAAEELLStoga kao primjer æelim na-vesti organiziranost æidov-skog iseljeniπtva.Postoje tri organizacije. Prva je Bani Brit koji brine o reli-gijskim pitanjima, æidovskoj tradiciji i kulturi. Druga jeJewish Agency for Israel ( najveÊa organizacija) koja se ba-vi svim aspektima ( politiËkim, gospodarstvenim, obra-zovnim, humanitarnim i dr.) æivota u Izraelu. Oni po-maæu pri povratku Æidova u Izrael, financiraju njihovoprilagoavanje æivotu u Izraelu kroz obrazovanje ili traæe-nje posla - a usko surauju i sa svakom legalnom izrael-skom Vladom kada u svojim novim domovinama lobira-ju u interesu stare domovine. TreÊa organizacija je UJA (United Jewish Apel ) koja kroz niz svojih podruænica pri-kuplja donacije i financijska sredstva za razne projekte uIzraelu. To rade i profesionalno i radom volontera. I Æi-dovi u svim tim organizacijama pripadaju raznim politiË-kim grupacijama , ali kada je u pitanju njihova stara do-movina-svi su jedinstveni. Vaæno je napomenuti i da susve financije transparentne, sve πto se dotira domovinitoËno se zna kuda i za πto ide i kako ta sredstva dræava Iz-rael troπi. No ni u kome sluËaju nikome ne pada na pa-met ako je donirao odreena sredstva da on u staroj do-

movini ima bilo kakve privilegije. Zakon slobodnog træiπ-ta jednak je za sve.

HHSSSSDD-- HHRRVVAATTSSKKOO RRJJEE©©EENNJJEEZato je iseljenoj Hrvatskoj potrebna organizacija poputHSSD-a, koja ih moæe ujediniti po pitanju dobrobiti zastaru domovinu Hrvatsku, koja je svojom organizacijomtransparentna i koja, koliko πtiti interese Hrvatske gene-ralno i kroz lobiranje, toliko πtiti i brani i interese pripad-nika iseljene Hrvatske u domovini - bilo da je to dobro-voljni rad ili gospodarsko ulaganje. Ne moæe hrvatskaVlada biti partner iseljenoj Hrvatskoj jer je Vlada uvijekstranaËka i ne moæe zanemariti vlastite interese i ciljeve(oËuvanje vlasti, jaËanje stranke ) - a to sa sobom povlaËi

da u svim strankama najËeπÊe imamo ljude sklone korup-ciji i makinacijama koji kroz politiku ostvaruju sebi boljiæivot. Samo neovisno tijelo poput HSSD-a moæe uistinuraditi u interesu dræave i svih njezinih graana bez obziraæivjeli oni u domovini ili van nje. HSSD nema politiËkihambicija, nema æelju da vlada dræavom, da manipulira bi-lo kakvim interesima osim rad za dobrobit sviju. Nemazamjerki na postojanje mnoπtva drugih udruga van do-movine koje se mogu boriti za odreene, vlastite ciljeve.To demokratsko pravo ima svaka postojeÊa udruga.HSSD samo æeli da nam se sve te udruge prikljuËe u jed-nom cilju, da suraujemo, pomaæemo i lobiramo za Hr-vatsku. Spremna je na suradnju i pomoÊ svakoj legalnoizabranoj vlasti u Hrvatskoj te se nastoji kroz njezine in-stitucije boriti protiv onih pojava za koje smatra da suπtetne opÊem narodnom interesu.Pozivamo i sve ostale hrvatske udruge razasute πirom svi-jeta da nas podræe u toj plemenitoj namjeri i otvoreni smoza dijalog sa svima u domovini i van nje.

Petar Weis

DJELUJMO NESTRANA»KI

IIzzrraaeellsskkii KKnneesseett uu JJeerruussaalleemmuu

09 str 7/11/05 14:15

10

Da li Europa i Italija imaju dvojaka glediπtaprema Hrvatskoj i SICG?

SUSJEDI I LICEMJERI

to obiËan hrvatski Ëovjek moæe misliti o Europi? KolikoplaÊamo da smo joj blizu? PromatrajuÊi ovih zadnjih 10godina, morao bi doÊi do zakljuËka da nam ona nije pri-jateljica i da sve πto dobivamo plaÊamo preskupo.

U teπkim danima rata, kada je cijeli narod vapio za pomoÊi radiobrane vlastitih æivota i imovine od agresije JNA, kojekakvih do-brovoljaËkih organizacija pa sve do sluæbene Srbije i Crne Gore,kulturna je Europa naπla za shodno zabraniti nam bilo kakvu kup-nju oruæja neophodnog za vlastitu obranu. Nije vodila raËuna daje naπ neprijatelj i prema europskim procjenama raspolagao jed-nom od najjaËih vojnih sila u Europi.Ishod ratnih zbivanja svrπio je okupacijom treÊine Hrvatske, kojaje etniËkom metlom bila oËiπÊena od Hrvata. ZapoËelo je odlaæe-nje kojekakvih delegacija (pa i iz Italije) u tzv. Krajinu te se od ta-mo Ëulo mnoπtvo razgovora o Istri i Dalmaciji (pregovori koji ni-su vodili raËuna o volji hrvatskih graana mada se upravo o njiho-voj koæi radilo). I «sluæbenafl je Italija u ono vrijeme slala visokedræavne sluæbenike u Beograd u posjet jedinom preostalom komu-nistiËkom satrapu, Slobodanu MiloπeviÊu. Sigurno ne s namjeromda se zalaæu za plebiscitarno htijenje naπeg naroda - slobodu.Poslije strpljivog Ëekanja, pripremanja i organiziranja vlastite voj-ske, poslije prepunih hotela izbjeglica bez igdje iËega svoga, posli-je bombardiranja vlastite prijestolnice nareene od zapovjednikaokupiranog teritorija, (πto smo osobno sluπali preko TV), hrvatskaje vlada u roku od tri dana uspjela vratiti vlastiti suverenitet nadtim podruËjem i, kao odgovor na sva ova zbivanja, bogata i kultur-na Europa zaleuje neke komunitarne ekonomske programe veÊ utoku, poznate pod imenom PHARE. Zaboravlja preko 400.000 izbjeglica iz susjedne Bosne i Hercego-vine koje su naπle utoËiπte u onakvoj osakaÊenoj i ranjenoj Hrvat-skoj.Tko kao niæe potpisani æivi u demokratskoj i susjednoj namzemlji, ne moæe ne zabiljeæiti sustavno pisanje nekih najuglednijihovdaπnjih tiskovina, kao uostalom i emisija dræavne televizije, s je-dinom svrhom: prikazati kako su na Balkanu zapravo svi jednakokrivi, i napadaËi i napadnuti, i kako nema nikakve bitne razlike iz-meu MiloπeviÊa i Tumana.Kroz cijelo ovo vrijeme EU ne pokazuje nikakve znakove benevo-lencije prema napadnutima. Kojekakve europske komisije donose“rjeπenja” ove krize koja za nas znaËe æivot ili smrt, predlaæu solu-cije koje miriπu na nagraivanje agresora. Za Hrvatsku ne vrijedeparametri iz Maastrichta za pribliæavanje EU. Neki prave Ëak ana-lize o nacionalnoj demokratiËnost, a drugi o faπizaciji Hrvatske.Kada se radilo o Paktu stabilnosti za ovo zemljopisno podruËje, Ëi-ni se da je to zapravo zamrzavanje postojeÊeg status quo od ono-ga malo πto je ostalo od velike Jugoslavije: Srpska Republika uBiH, Kosovo i Crna Gora Ëvrsto povezani uz Srbiju, kojom i da-nas upravljaju politiËka djeca meunarodnog ratnog zloËinca Mi-loπeviÊa. Izgleda, kao da u EU neki traæe nekakvu Ëarobnu formu-lu po kojoj bi ponovno - i na silu, ako bude potrebno - povezalinekoliko juænoslavenskih jedinica u jednu dræavu, πto je povijestveÊ nekoliko puta pokazala πtetnom za sve skupa..

KKAADD IITTAALLIIJJAA PPOOSSRREEDDUUJJEE......PrateÊi ovdaπnje tiskovine nekoliko je politiËkih poteza na dnev-nom redu: ovdaπnji predsjednik nedavno odlikuje bivπe faπistiËke

ustanove na naπem teritoriju uz, ako ne blagoslov, a ono sigurnodobronamjernost desnog i lijevog tiska (nema znaËajnijih komen-tara). Samo se iz Zagreba Ëuju odreeni glasovi, bez ikakvog odje-ka u inozemstvu. ZnaËi li to da je“kocka veÊ pala”? Ili je to nekevrsti signal za novu situaciju, po kojoj EU prepuπta Italiji ureenjeBalkana?

©

10-11 str 7/11/05 14:13

11

DrukËija je pjesma s njegovim posjetom Beogradu. U ciglihnekoliko dana bio je sluæbeno u dodiru s “demokratskim”pred-sjednikom Srbije Koπtunicom 7 puta. Nitko se u talijanskojjavnosti nije sjetio da se taj isti Koπtunica, u vrijeme srbijansko-komunistiËkog divljanja po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini iKosovu, slikao po novinama u ËetniËkoj odori s kalaπnjikovom uruci.Jedna od znaËajnijih novosti novih upravljaËa Hrvatskom jeprepuπtanje talijanskog bankarskog kapitala u hrvatski bankovnisustav. NajveÊe i najuspjeπnije hrvatske banke dobile su tako zapartnere nekoliko poznatih talijanskih bankarskih kuÊa koje su uEuropi poznate kao najnepovoljnije za proizvoaËki razvoj.PraktiËan primjer je uspjeh tolikih naπih poduzetnika u poslijer-atnoj NjemaËkoj, koji su bez vlastitog kapitala, samo s idejama ivlastitim radom, uæivali pomoÊ njemaËkih banaka, koje su na tajnaËin sudjelovale u radu i zaradi, ali i u riziku svakog naπegpoduzetnika. Talijanske banke meutim dodjeljuju kredite samoonima koji imaju vlastite novce ili vrijedne nekretnine kojepostaju zalog za dobivene kredite.

PoznavajuÊi stanje proizvodnje u Hrvatskoj i pomanjkanje uzras-ta u vlastitom bankarskom sustavu, nameÊe se pitanje: jesmo li stime zapravo napravili dobar posao? Kako je moguÊe, da usprkossudjelovanju u vladi HSS joπ nije donesen nikakav znaËajnijizakonodavni propis za lansiranje hrvatske poljoprivrede? HoÊe litalijanske banke omoguÊiti hrvatskim poljoprivrednicima dobi-vanje prihvatljivih zajmova za nabavku modernih strojeva- onihkoji bi trebali znatno poveÊati i pojeftiniti hrvatsku proizvodnjuhrane koju je do sada bila prisiljena uvoziti iz inozemstva ( cca. lmilijardu dolara godiπnje), najveÊim dijelom upravo iz Italije.

Luka KriliÊPredsjednik hrvatsko - talijanske Udruge

U FOTOGRAFIJINA©E MORENA©E MORE

VVoojjiissllaavv BBeerrlluussccoonnii,, ssppoojj iinntteerreessaa ii ppoolliittiikkee

10-11 str 7/11/05 14:13

12

SKRIVENI AMFITEATARÆ enama neugledne spoljaπnosti modni kreatori i/ili stilisti obiËno

savjetuju da stave neki upadljivi ures pored lica, kao πto je toradila Madeleine Albright sa svojim uvijek novim, a golemim

broπevima, kojima bi uspjeπno skretala paænju promatraËa s vlastitih rogo-batnih crta lica, a cjelokupni se dojam o osobi izmijenio, postavπi pozi-tivnim, dopadljivim, πarmantnim, poput takvog uresa ....Puljani oËito veÊ godinama smatraju da se svoje lijepe Arene trebaju stid-jeti, dræe da je valjda i suviπe oronula, stara i jadna, pa treba sve poduzetida se ‘sakrije’ od pogleda. To je jedini zakljuËak koji se nameÊe svakomposjetiocu Pule kada pokuπa naÊi Arenu (πto uopÊe nije lako) - jer πto Êeugledati na prostoru kojeg mu neki prolaznik prstom oznaËi da se ‘tunalazi Arena’? ©to Êe zapravo naπ posjetilac ugledati? Ugledati Êe park,da, veoma lijepi park (da, dobro ste me Ëuli, vi koji to joπ niste vidjeli uæivo) s visokim stablima i gustim raslinjem koji uspjeπno skriva dvijetreÊine ukupne vizualne mase ovog prekrasnog amfiteatra od bijelogkamena, toliko ljepπeg od sliËnog u Veroni odnosno rimskog Koloseuma,upravo zbog bjeline kamena; a, ako se ne daj Boæe sluËajno naete‘ispod’ Arene to jest na glavnoj rivi Pule, nabasat Êete najprije na takozvanu Karolinu - prostor smjeπten neposredno ‘ispod’ Arene, s visokimzidom od kamena - umjesto prilaznih stepeniπta. Dok je parkingKaroline u funkciji (to jest veÊi dio godine) na reËenom zidu mogli bi sepostaviti viπejeziËni natpisi sa uputstvom : STEPENICE PREMAARENI plus strelica uperena nadesno, jer mizerno usko stepeniπte, zaprolaz jedva dvije osobe, zapravo postoji, i smjeπteno je postrance odreËenog kamenog zida, meutim onaj, tko nije stanovnik grada Pule,nema πanse da ga otkrije taj minijaturni pokuπaj izgradnje komunikacije.

No, pitanje nepostojanja (ili, da kaæemo postojanja) stepenica, manifesti-ra se katkada upravo grotesknim situacijama, a to je redovito za vrijemeodræavanja kojekakvih sajmova na terenu spomenute Karoline, kada separking-plac privremeno ukida. Jednom, takvom prilikom dok seodræavao sajam, sjedila sam na kamenom zidiÊu nasuprot Areni, koji jezapravo rub visokog potpornog zida Karoline optoËenog kamenom, skojeg se pruæa odliËan pogled na Ëitav prostor sajma. Odjednom primi-

jetih grupice ljudi meu posjetiocima sajma kako unezvjereno trËkarajusad lijevo, sad desno, gore, dolje. To, oËito nisu bili posjetioci sajma, jernisu ulazili u πatore, niti se zaustavljali na πtandovima. »inilo se da neπtobjesomuËno traæe. ©to to traæe ti ljudi, pitala sam se isprva ne shvaÊajuÊi tko su oni. No, ito sam ubrzo shvatila: kako je bilo toplo vrijeme, svi su ti ljudi, koji suse nervozno kretali u grupicama od dvoje-troje bili leæerno odjeveni ubermude i majice, i odudarali od sveËarske, uπtogljenosti uzvanika sajma(πtiklice, πpiËoki, brokat i kravate)gdje je trebalo kroz par minuta usli-jediti oficijelno otvaranje sajma, s rezanjem vrpci itd.Kako unezvjerenost πareno odjevenih turista nije jenjavala, kako suneprestano nadolazile i pridruæivale se prvima nove i sve novije grupice,odjednom mi sinu tko su ti ljudi, dok sam ih promatrala, kakorazoËarano kreÊu natrag istim putem kojim su doπli:to su bili strani tur-isti, Nijemci ili »esi koji su doπli sa rive gdje je bio parkiran njihov auto-bus, i gdje su se iskrcali da bi pogledali Arenu. Njihov πofer autobusa, a vjerojatno i vodiË oËito nisu poznavali Pulu, ali

su sa svojih visokih sjediπta uspjeli nazrijeti ‘gornji rub’ Arene, paumjesto provlaËenja kroz gradske uliËice, ocijenili da Êe biti najbolje daparkiraju bus na rivi, raËunajuÊi da sa rive negdje postoje i stepenice kojevode do Arene - no, kao πto vidimo tu su se grdno prevarili, i logiËkozakljuËivanje im niπta dobro nije donijelo. Tko zna, moæda su se ljudi iosvrtali oko sebe, Ëim su izaπli iz autobusa, traæeÊi kakav natpis s uput-stvom kako priÊi Areni; no, sigurno je da nijedan turistiËki bus bez istri-janskog vodiËa nikada neÊe naÊi pristup pulskoj Areni, niti za svoje put-nike, niti za samo vozilo kao πto je bus, tako dugo dok u nas vladajutakve TuristiËke zajednice gradova i æupanija, kakve svojim kreativnim iplodnim djelovanjem dovode turiste u ovakve groteskne

BALKANALIJEBALKANALIJE

12-13 str 7/11/05 20:40

13

situacije, i πto je joπ daleko vaænije, ovakvim stanjem sveukupneturistiËke ponude u daljnjom mjeri senzibiliziraju turiste dakonaËno shvate kada se veÊ odvaæe doÊi na Balkan, da morajuraËunati da Êe posvuda biti okruæeni situacijama poput ove, kojanosi tipiËni balkanski peËat.Stoga skupocjeni poslovni prostor turistiËke zajednice na pul-skom Forumu zajedno sa svojim πeficama neÊe impresioniratistranog turista u bermudama, koji se netom vratio s trËkaranjapo Karolini (gdje nije niti WC naπao!).Umjesto relaksa uz kavicu,pod suncobranima Foruma, on Êe osjeÊati iritantno prisustvo ove«napirlitane, pokondirene frajle,fl koja usput reËeno ima obiËajdavati velevaæne izjave po medijima o vlastitoj vaænosti, zaËinjenevlastitim hvalospjevima o vlastitoj uËinkovitosti.No, njega turista i onako nitko niπta ne pita.A gradski oci odnosno svi moguÊi proËelnici - πto je s njima?

Moæda bi se trebali odmaknuti na pristojno rastojanje od pred-meta promatranja. To je obiËno dobar recept za poËetak objek-tivnog sagledavanja nekog pitanja. Da su reËeni oci naπli vremenada se zaustave i promotre naπu lijepu Arenu s odgovarajuÊe udal-jenosti sigurno bi im odmah sve postalo jasno, baπ kao i meni;dabi dospjeli ‘na pravu poziciju’ moæda bi umjesto rezanja vrpci iispijanja zdravica trebali sjesti na zidiÊ ponad Karoline poputmene. Ipak, sumnjam da bi bili voljni svoje cijenjene straænjiceposaditi na taj hladni kamen.Gradski oci su joπ prije 10 godina potroπili dosta novca nanagraivanje projekata vezanih na kompleks Arene, ali niπta odtoga - glavno da je novac baËen (a nije ni mnogo svega 25.000tadaπnjih DEM-ova). Da se s projektom krenulo, za πto ne bitrebala investiciona sredstva jer bi se koncesijom namaknuo cioiznos sveukupne investicije, danas bi Pula, veÊ pri ulazu brodomu luku, ili autobusom na rivu, pruæala drugaËije vizure sagrandioznim, πirokim stepenicama preko Ëitavog kompleksaKaroline, sa WC-ima, smjeπtenim ispod, sa disco-klubovima zanoÊni provod itd. itd. sa velikim parkinzima meu niskimnasadima.Amfiteatar Arene bi odjednom postao otvoren pogledu, novookruæenje sa pedesetmetarskim stepeniπtem i zavojitimbalustradama prikovalo bi poglede svih prolaznika. Za pristupAreni Ëak ne bi trebali niti putokazi, toliko bi konaËno postalavidljiva. Nezgrapne vertikale Uljanikovih dizalica ostale bi u dru-gom planu, a Arena bi postala poput blistavog broπa MadeleineAlbright, πto je najmanje πto jedna prelijepa Arena poput pulske -zasluæuje.

Branka TaniÊ

SSAAVVJJEETTIIGUBITAK ISPRAVA

GGuubbiittaakk iillii nneessttaannaakk oossoobbnnee iisskkaazznniicceeGrađanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak

osobne iskaznice najbližoj policijskoj upravi ili postaji te,u policijskoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta,

podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Ukoliko je osobna iskaznica nestala u inozemstvu,građanin je dužan njezin nestanak prijaviti najbližoj diplo-matskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u

inozemstvu.

Policijska uprava ili postaja će nestalu osobnuiskaznicu rješenjem proglasiti nevažećom (građanin plaćaupravnu pristojbu u ukupnom iznosu od 20,00+50,00 kn),a građanin je dužan o svom trošku u roku od tri dana oddana primitka rješenja, navedeno rješenje dati oglasiti u

“Narodnim novinama”.

Nova osobna iskaznica izdat će se nakon što poli-cijska uprava/postaja utvrdi da je rješenje o proglašenju

osobne iskaznice nevažećom objavljeno u “Narodnim nov-inama”.

Građanin je dužan prijaviti i pronalazak osobne

GGuubbiittaakk iillii nneessttaannaakk ppuuttoovvnniicceeGrađanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak

putne isprave ili njezino pronalaženje. Nestanak ilipronalaženje putne isprave prijavljuju se policijskoj

upravi/postaji, ako je putna isprava nestala ili pronađenau Republici Hrvatskoj, odnosno najbližoj diplomatskoj

misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozem-stvu, ako je putna isprava nestala ili je pronađena u

inozemstvu.

Nakon provedenog postupka i utvrđivanja okol-nosti nestanka putne isprave, nestala putna ispravarješenjem se proglašava nevažećom (građanin plaćaupravnu pristojbu u iznosu od 20,00+ 50,00 kuna).

Rešenje o proglašenju putne isprave nevažećomgrađanin daje oglasiti u “Narodnim novinama” o svom

trošku, nakon čega može podnijeti zahtjev za izdavanjenove putovnice.

GGuubbiittaakk iillii nneessttaannaakk vvoozzaaččkkee ddoozzvvoolleeGrađanin sukladno članku 18. Pravilnika o vozačkimdozvolama prijavljuje gubitak vozačke dozvole mjerodavnojpolicijskoj upravi/policijskoj postaji na čijem je područjudozvola izgubljena. Na zahtjev stranke mjerodavna policijska uprava/policijskapostaja na čijem području vozač ima prebivalište izdajenovu vozačku dozvolu. wwwwww.hssd.hr.hssd.hr

12-13 str 7/11/05 20:40

14

POGLED IZNUTRA

ada je tuæiteljica Haπkog suda, Carla Del Ponte, izjavilakako Hrvatska u potpunosti surauje sa tim sudom,mnogi su bili iznenaeni. Neπto kasnije, pojasnivπi svoje

miπljenje, ista je navela kako se hrvatska kooperativnost ogleda uspremnosti da se do kraja postupa po nalogu toga suda, a ne u fak-tiËkoj realizaciji. Drugim rijeËima, uhiÊenje generala Gotovine,premda vrlo Ëesto navoena kao glavna prepreka otpoËinjanju pre-govora sa EU, sada se je pokazao kao svojevrsni lakmus papir funk-cioniranja dræavne vlasti. LaiËki reËeno, tuæiteljstvo je u ocjeni su-radnje poπlo od logiËnog zakljuËka: puna suradnja pretpostavlja dase politiËka volja preobrazi u volju dræave, a dræavna volja u bezuv-jetni nalog svim nositeljima dræavne vlasti da ga bespogovorno iz-vrπe. Na takav naËin, u ocjeni kooperativnosti, Haaπki sud je uπaou podruËje u koje bi, po logici stvari, trebala uÊi EU kroz svoj mo-nitoring dajuÊi do znanja da je sluËaj generala Gotovine posljedicaneefikasnosti sustava vlasti unutar dræave, a ne naËelne i stvarnespremnosti nositelja dræavne vlasti. Ili, drugim rijeËima, sluËaj ge-nerala Gotovine nije proizvod Haaπkog suda, nego upravo togasustava.. NoÊ uoËi odluke o otpoËinjanju pregovora Hrvatske i EU vodilase je, na globalnom planu, daleko znaËajnija bitka - poËetak prego-vora EU i Turske o prikljuËenju EU. OcjenjujuÊi ultimatum Aus-

trije u pogledu neprihvaÊanja pregovaraËkog okvira za Tursku,brojni svjetski mediji navode kako je u stvari to bila igra u koristHrvatske. Tako, npr. Londonski „The Times“piπe kako je Austrijaprihvatila pregovaraËki okvir za Tursku ”u zamjenu za otvaranjepregovora o Ëlanstvu s njezinom bliskom saveznicom Hrvatskom”.Dogovor s Austrijom oko Turske. postignut je gotovo istodobnokada je Carla Del Ponte dala ocjenu o punoj suradnji Hrvatske sHaπkim sudom, navodi Times. ”Postoje spekulacije da je Austrijapopustila oko Turske tek kada je Hrvatska dobila zeleno svjetlo. Izvjeπtaj Del Ponte, za koji su diplomati priznali da je bio iznena-ujuÊe pozitivan, otvorio je put za trenutaËno otvaranje pregovora sHrvatskom”, piπe Times. ”Britanski diplomati ustrajali su na tome

da ta dva dogaaja nisu bila povezana, ali drugi su bili skeptiËniji”,dodaje list. Bez obzira na razne spekulacije, ostaje Ëinjenica da jeHrvatska dobila pozitivnu ocjenu. OtpoËinjanje pregovora u ve-Êem je djelu Ëlanica EU prihvaÊeno sa zadovoljstvom. To je narav-no i veliki podstrek premijeru Sanaderu, ministrici vanjskih poslo-va i europskih integracija Kolindi Grabar KitanoviÊ, ali i svima ko-ji su svojim utjecajem pripomogli da se krene u pregovore. I ko-naËno, to je, ma koliko god to zvuËalo jasna potvrda kako je Eu-ropi forma vaænija od sadræaja .

GGOOTTOOVVIINNAA IILLII VVEERREESSIIJJAA??Te veËeri, da budemo malo πaljivi, sve je liËilo na Veliko TrgoviπÊe.Europa je, dajuÊi zeleno svijetlo pregovorima s Hrvatskom, priznalakako je postignuta puna suradnja, a citirajuÊi ministra vanjskih pos-lova Velike Britanije J. Strowa „za ocjenu pune suradnje nije tolikobitno πto joπ general Gotovina nije izruËen Haaπkom tribunalu, koli-ko Ëinjenica da hrvatska dræava u ovome trenutku doista Ëini sve gada locira, uhiti i privede na sud. Jer - kako obrazlaæe, moguÊe je da se general nalazi na takvom mjes-tu da ga ni najbolje sluæbe ne mogu locirati, i pronaÊi. Ova Ëinjenicaima smisla kada se zna da najstruËnije i najprofesionalnije postrojbeSAD-a i V. Britanije veÊ sada godinama pokuπavaju pronaÊi vou te-roristiËke skupine Al Q’de Osamu bin Ladena i to ne uspjevaju.

K

POBJEDA HRVATSKE DIPLOMACIJE!?

HHrrvvaattsskkii pprreemmiijjeerr ddrr.. IIvvoo SSaannaaddeerr uuËËiinniioo jjee ddoosslloovvnnoo bbaaππ ssvvee ddaa uuvvjjeerrii eeuurrooppsskkuu ddii--pplloommaacciijjuu uu iisspprraavvnnoosstt hhrrvvaattsskkoogg ssttaavvaa..

HHaaππkkaa ttuuææiitteelljjiiccaa CCaarrllaa ddeell PPoonnttee ppoozziittiivvnniimm jjee oocciijjeenniillaa ssuurraaddnnjjuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ssaa ttiimm ssuuddoomm ππttoo jjee iizzaazzvvaalloo iizznneennaaeennjjee

14-15 str 7/11/05 20:42

Nije valjda da je za svjetsku zajednicu interesantniji hrvatskigeneral koji je branio svoju zemlju i narod, od jednog global-nog teroriste koji je, uz brojne masakre, odgovoran i za broj-ne ljudske æivote i materijalna razaranja prilikom napada od11. rujna. Da li je svim dosadaπnjim pritiscima zatraæeno odHrvatske viπe nego πto su same svjetske sile u moguÊnosti na-praviti. Da li su od „sluËaja Gotovina“ upravo one napraviliveresiju temeljem koje se sada upalilo zeleno svjetlo za prikl-juËenje EU. OËito, mnogo je pitanja na koje se, u ovome tre-nutku, teπko moæe dati odgovor.

KKUUDD SSVVII TTUURRCCII,, TTUUDD II MMAALLII MMUUJJOOIako su se te veËeri lomila koplja oko Turske, nedvojbeno je daje otpoËinjanjem pregovora s Turskom u stvari najviπe profiti-rala upravo Hrvatska. To je, sasvim sigurno, veliki uspjeh na-πe diplomacije, ali i izraz odreenih strujanja unutar EU. Jeriako je te veËeri poËetak pregovora s Turskom koËila malenaAustrija, nema sumnje da je ona bila „tihi glasnogovornik“onih unutar EU koji su smatrali nepravednim i nepoπtenimda se jednom napaÊenom narodu kao πto je hrvatski zaustaviproces prikljuËenja EU, a jednoj Turskoj (za koju je dvojbenoda li je ona i Europska dræava) to omoguÊi. Posebice je to bi-lo teπko progutati kada se zna da je proces pokrenuo SAD-eËiji se europski glasnogovornik V. Britanija, æestoko zaloæila zaTursku. Da je toliko æara pokazano za Hrvatsku u ranijoj fazi, danas biona figurirala kao jedna od 25 zvjezdica koliko ih sada imaEU. Ovako, koriπtenjem zakonskih moguÊnosti i pravila EUda se odluke donose konsenzusom, nije se moglo zeleno svi-jetlo upaliti za Tursku, a da se to istovremeno ne napravi zaHrvatsku. Ako se zbog toga mora promijeniti i izvjeπÊe, i stavtuæiteljice Del Ponte ‡ tim bolje. Tako je, eto, Hrvatska, kaomali Mujo, uskoËila na zadnji vlak i krenula u Europu. I nakraju, da citiramo dr. Ivu Sanadera, predsjednika Vlade , ko-ji je okupljenim uglednicima, a nakon πto je obznanjeno ot-poËinjanje pregovora Hrvatske i EU naveo kako RepublikaHrvatska ima volju snagu i odluËnost nastaviti reformskim

putem; spremni smo dijeliti s Unijom naπu odgovornost u osigu-ravanju stabilnosti i mira naπeg dijela Europe. Za Hrvatsku je po-Ëela nova era, kreÊemo putem povjerenja i spremni smo dijeliti is-te ciljeve i vrijednosti s vama”.Eto, tako je to okonËano, odnosno poËelo. A kako Êe zavrπiti, vid-jet Êemo. Nadam se da o tome neÊemo pisati u slijedeÊem brojulista... Ne bi bilo dobro ni za dræavu, ni za list.

Br.B

Koriπtene arhivske snimke drugih medijaJJaacckk SSttrraaww,, pprreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii EEUU

15

IIssttrraa,, TTaarr,, 22 kkmm oodd mmoorraa,, nnoovvaa ssaammoossttoojjeeÊÊaa pprrii--zzeemmnniiccaa 111100 mm22 ++ mmaallaa kkuuÊÊiiccaa --11 aappaarrttmmaann,,cceennttrraallnnoo ggrriijjaannjjee,, ppaarrcceellaa 11220000 mm22

CCiijjeennaa::220000..000000 eeuurraa

IIssttrraa,, PPoorreeËË,, 88 kkmm,, ppoogglleedd nnaa mmoorree,, nnoovvoo,, ppoovvrrππii--nnee 114400 mm22,, lluukkssuuzznnoo uurreeeennaa,, ookkuuÊÊnniiccaa 998800 mm22


IIssttrraa,, PPoorreeËË,, ssaammoossttoojjeeÊÊaa kkuuÊÊaa,, ppoovvrrππiinnee ccccaa330000 mm22,, lluukkssuuzznnoo uurreeeennaa,, ookkuuÊÊnniiccaa 448811 mm22

CCiijjeennaa:: 440000..000000 eeuurraa

IIssttrraa,, PPoorreeËË,, 1122 kkmm oodd mmoorraa,, 1122 ggrraaddiilliiππttaa ss ggrraaeevviinnsskkoomm ddoozzvvoolloommCCiijjeennaa cciijjeelloogg kkoommpplleekkssaa:: 555500..000000 eeuurraa iillii ppoojjeeddiinnaaËËnnoo ppoo ggrraaddiilliiππttuu 6600..000000 eeuurraa

IIssttrraa,, TTaarr,, ppoogglleedd nnaa mmoorree,, kkaammeennaa kkuuÊÊaa uu nniizzuu,,ddjjeelloommiiËËnnoo rreennoovviirraannaa,, ccccaa 220000 mm22,, pprriizzeemmlljjee,, ttrriikkaattaa,, ookkuuÊÊnniiccaa ccccaa 220000 mm22


ÆÆeelliittee llii kkuuppiittii iillii pprrooddaattii nneekkrreettnniinnee nnaa zzaappaaddnnoomm ddiijjeelluu IIssttrree??AAggeenncciijjee OOrraahh ii IInntteerrnneekk ssttoojjee VVaamm nnaa rraassppoollaaggaannjjuu

tteell:: 00003388555522443311990022 // ffaaxx.. 00003388555522443344000066ee--mmaaiill:: iinntteerrnneekk@@ppuu..tt--ccoomm..hhrr // wweebb.. wwwwww..oorraahh--iinntteerrnneekk..hhrr

mmoobbiitteell::009988//886600--553377

14-15 str 7/11/05 20:42

16

GDJE UMIRU NARODNI HEROJI

JASENOVAC I LAÆI O NJEMUÆÆrrttvvee IIII SSvvjjeettsskkoogg rraattaa nnaa BBaallkkaannuu uubbiijjaajjuu ssee ppoonnoovvnnoo..

Iste ærtve, koje su za vrijeme II. Svjetskog rata bile ubijane naovim prostorima od raznih vojski, sada, po drugi put,“u smrt”πalje “Jasenovac Research Institute”( JRI ), New York, uz podrπ-ku vlasti grada New York-a.IskljuËivi je cilj dokazati genocidnost Hrvata. Pijetet prema ært-vama je forma koja skriva antihrvatsku propagandu.Ovaj USA institut internetski falsificira ærtve II svjetskog rata od1941.do1945.g., na naËin da ih “skida” sa spomenika i grobovaπirom ex-Jugoslavije i “premjeπta”u logor Jasenovac, gdje ih, povlastitoj deklaraciji oËekuje oko 700.000 mrtvih. I ne samo to.Kao dokaz πovinistiËke, nacionalne, politiËke i vjerske mrænjeprema Hrvatima, vlasti grada New York-a odobrile su djelovanjeovog instituta u πkolskom sistemu USA i Kanade.U sklopu novog oblika ratovanja (tzv. “Informacijskog vala”) kojiobuhvaÊa Ëitav planet, svima dostupne informacije sluæe u svrhu“pranja” mozga, formiranja poæeljne svijesti, miπljenja, prosudbei djelovanja.VeÊ nekoliko godina USA web site www.jasenovac.org vrπi inter-netski “genocid” nad preko 500.000 umrlih i poginulihpripadnika svih naroda i narodnosti bivπeJugoslavije (Albanci, Boπnjaci-muslimani,Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Slovenci,Srbi i drugi, s porukom svijetu : “Hrvatisu genocidan narod, a Hrvatska je stvore-na na zloËinu”.Ovu blasfemiju nitko do sada ne ospora-va. Ni Vlada, ni Sabor, ni Predsjednik RHne znaju ili ne haju za ovu najveÊu laæ izpovijesti II Svjetskog rata.VeÊ desetinama godina, u enciklopedijamaIzraela, Velike Britanije itd. upisane su “sto-tine tisuÊa ærtava Jasenovca”.Iste enciklopedije Ëekaju samo protokodreenog vremena (moæda 20-ak godina, doknove generacije zaborave ) pa da ovepoimeniËne fantom “ærtve Jasenovca”, njihoko 647.500. dodaju u Enciklopedijekao“vjeËnu” potvrdu genocidnostiHrvata. VladajuÊe strukture u RHoËito ne shvaÊaju dalekoseænost ovepovijesne blasfemije USA instituta.“Jasenovac Research Institute”- NewYork, na Web-u navodi razlog svogosnivanja: “...zbog vjerovanja dagreπke u izuËavanju lekcija o geno-cidu uËinjenom protiv Srba, Æidova iCigana u toku II SR ostaju baπ u sræisvjeæih dogaaja na Balkanu”OsnivaËi JRI kaæu: “Jasenovac pred-stavlja najveÊe zloËine genocida ikaduËinjene na Balkanu, naπiroko zane-marene od zapadnih uËenika i uËitelja,

dok je njegova ostavπtina bila iskrivljena a ærtve ignorirane ilioptuæene opet nanovo od revizionista holokausta.”

TTkkoo ssuu nnaajjvveeÊÊii rreevviizziioonniissttii hhoollookkaauussttaa uu JJaasseennoovvccuu iippoovviijjeessttii 22..SSvvjjeettsskkoogg rraattaa nnaa BBaallkkaannuu??

JRI koji svojom listom ærtava “dokazuje” da se broj ondje ubi-jenih muπkaraca, æena i djece kreÊe od tristo do sedamsto tisuÊaosoba. Teπko “ærtvama” ako se odupru ideji kreatora mrænje i laæi(JRI-NY) da ih strpa u Jasenovac. Mrtvi se ne mogu braniti nikod Vrhovnog suda U S A!? Njima moæe pomoÊi samo iiskljuËivo I S T I N A!

YYaadd VVaasshheemm nnee mmiiËËee ppllooËËuu ss llaaææiimmaa jjeerr jjee pprreetteeππkkaa

Dana 16.Oæujka 2005.,u povodu otvaranja Muzeja holokausta uYad Vashemu, hrvatski je predsjednik Stjepan MesiÊ na sjednici“SjeÊanja u proπlost, oblikovanje buduÊnosti”, joπ jednom vrloiskreno, u ime hrvatskog naroda, Ëitavom Izraelu i svijetu sa 40predsjednika dræava ili vlada rekao : “ZloËin holokausta jedin-stven je u povijesti ËovjeËanstva”. Priznao je i osudio uËeπÊenacistiËko - faπistiËke NDH u holokaustu nad Æidovima, Srbima,Romima i antifaπistima. MesiÊeva iskrenost i trud nisu urodiliplodovima razumijevanja kod svih Æidova jer MesiÊeve izraelskesugovornike najviπe je zanimalo ima li danas antisemitizma uHrvatskoj, 60 godina nakon holokausta i II SR!Uz pomoÊ Ognjena Krausa, predsjednika Æidovske opÊine uZagrebu, MesiÊ je objasnio kako, za razliku od drugih zemalja

u svijetu, danas u Hrvatskoj nema “A” od antisemitizma.Sasvim je normalno, moæda joπ jedino u Hrvatskoj, da se

bezbriæno sastanu Æidov i musliman ( pa i Palestinac!?) naËaπi razgovora na bilo kom mjestu, u bilo kom kafiÊu.

Nezamisliva situacija za USA, UK, Francusku …Pitanje izraelskih sugovornika predsjedniku

MesiÊu zasniva se na velikosrpskoj laæi ogenocidnosti Hrvata, jer u Izraelu, na

svetom mjestu Yad Vashem, stoji laæo stotinama tisuÊa ubijenih Srba i

Roma u Jasenovcu. U monografi-ji Yad Vashem-a napisano je da

su ustaπke vlasti u logoruJasenovac “ubile 25.000

Æidova i stotine tisuÊaSrba…” Tu neistinu o

broju ubijenih SrbaYad Vashemprikazuje kaopovijesnu istinu ine æeli je mijenjati

- rekoπe MesiÊu- “izproceduralnih razloga

jer je teπko promijenititeπku kamenu ploËu.” Laæ o

Hrvatima i Hrvatskoj, na ovajJJoossiipp KKlljjaakkoovviiÊÊ——©©aannttiiÊÊ jjaavvnnoo jjee rraazzoottkkrriioo ppoovviijjeessnnuu pprreevvaarruu oo bbrroojjuu æærrttaavvaa llooggoo--rraa ““JJaasseennoovvaacc”” kkoojjuu jjee ppllaassiirraaoo nnaa iinntteerrnneettuu JJaasseennoovvaacc RReesseeaarrcchh IInnssttiittuuttee

JASENOVAC I LAÆI O NJEMU

16-18 str. 7/11/05 13:52

17

naËin postaje i ostaje svjetskaistina .Monografiju s ovom “istinom”o Jasenovcu Yad Vashem jepredao πefovima dræava ilivlada 40 zemalja. Oni su tu“istinu”, kao apostoli ponijeli usvijet, da svojim narodimaukaæu na “genocidnost”Hrvata. Jer ono πto piπe nakamenu Yad Vashem-a u to sene sumnja. Dok Yad Vashemne izmijeni laæ o broju ubijenihSrba i Roma u Jasenovcu -dotle Êe Hrvatska i svi Hrvatinositi peËat genocidnosti. Pogotovo ako Yad Vashem toveÊ decenijima ukazuje - uËiÆidove i njihove prijateljeπirom svijeta. Danas “YadVashem” ima s pravom kultnistatus za Izraelce Ëitavog svije-ta. Ne samo za Izraelce, veÊ i zasvakog antifaπistu u koje spadam i ja. Posebno teπkopada Ëinjenica da su se uantihrvatsku propaganduukljuËili pojedinci i organizaci-je iz æidovskog naroda. Istina se mora reÊi i neka svatko, pa iÆidovi kojih se tiËe preispitasvoju savjest..ZloËin Jasenovca smrdi sve dodanas i to najviπe krozaktivnost JRI-a. Institut su1998. osnovale Æidovska i Srpska zajednica u New Yorku, gdjeulazi uz pomoÊ ameriËkih vlasti u πkolski sistem SAD i Kanade,stvarajuÊi predrasudu o Hrvatima kao genocidnom narodu.Odatle se πiri πovinistiËka, nacionalna i vjerska mrænja premaHrvatima po cijelom svijetu. Posebno podmuklu igru vodi “pro-fesor iz Londona” Srboljub ÆivanoviÊ, koji je javno nazvaoHrvate genocidnim narodom. Taj Mengele za “ærtve” Jasenovca,prima plaÊu od Engleza za dokazivanje da je u Jasenovcu “ubi-jeno preko milijun Srba”. London ga plaÊa moæda i zato da“maskira” englesko uËestvovanje u genocidu na Bleiburgu.

JJaasseennoovvaaËËkkii mmiitt iiddee ddaalljjee..

Neistinito iznoπenje povijesnih podataka nastavlja se πiromsvijeta. Dana 17. travnja 2005. u New Yorku se postaviospomenik posveÊen stradalima u logoru Jasenovac.Prvotno je na ploËi trebalo pisati da je u Jasenovcu stradalo od350 do 700 tisuÊa ljudi, ali je na intervenciju ameriËke udrugeHrvata u SAD (NFCA) postignut kompromis, prema kojem naploËi piπe izraz “stotine tisuÊa ærtava”.

U srednjim πkolama uËenicisu pisali radove o stradanji-ma u Jasenovcu i najboljiradovi su nagraeni. Republika Hrvatska postojiveÊ petnaest godina i joπnema rjeπenja kako ispravitipovijesne krivotvorine kojesu zapisali beogradski alke-miËari. Ako sluæbenaHrvatska ili njezine institu-cije ne uËine vrlo brzo kon-tra akciju u vezi Jasenovca(pr. jedan meunarodniskup povjesniËara istruËnjaka), onda je potpunojasno da Êe danaπnji Hrvatinovim naraπtajima ostaviti unaslijee krivotvorenu povi-jest, a normalan razvitak RHi Hrvata bit Êe upitan. Nama Hrvatima ostajeraπËistiti nepoznanice iz naπekrvave povijesti II svjetskograta, Jasenovac i Bleiburg.NDH i Titovu Jugoslavijutreba definitivno “zakopati”u proπlost da nam se nikadviπe ne ponove neke noveasocijacije sa GaraπininovomSrbijom. Jedina zvijezdavodilja svim Hrvatima,posebno mladim naraπtaji-ma, treba biti i ostatiDomovinski rat koga treba

svakodnevno memorirati, u πkolama, knjigama, na HTV itd. “Povijest je ono πto je zapisano. Ono πto se dogodilo a nijezapisano nije povijest”-pisao je Ivo AndriÊ. Ali povijest piπu velike sile, “Gospodari svije-ta”,enciklopedije Izraela, USA, Velike Britanije,... ono πto zapiπeHaag, a ne ono πto papagajski svaki dan ponavljaju hrvatskevladajuÊe lutke na Haaπkom koncu.

Sa listom od oko 647.500 imena ærtava Jasenovca Æidovsko-Srpski JRI vrπi internetski genocid nad hrvatskom povijeπÊu naVictims list www.jasenovac.orgOtvorite i naite svoje “ærtve Jasenovca” na ovom web site-u.Monstruozni falsifikati na toj listi ærtava kruæe planetom, raspiru-juÊi nacionalnu, vjersku i politiËku mrænju protiv Hrvata πiromsvijeta. Uvjeren sam da je preko www.jasenovac.org i Haπki sud opsjed-nut genocidnoπÊu Hrvata.

Sa svakog je spomenika πirom Hrvatske iex-Jugoslavije JRI mrtve partizane i ærtve

faπistiËkog terora “preselio uJasenovac”!

Preko 50 % poginulih narodnih herojaJugoslavije iz svih naroda i narodnosti.

Meu njima su i najËuveniji narodni hero-ji: Ivo Lola Ribar, Rade KonËar, ViktorLenac, Josip Kraπ, Marko OreπkoviÊ i

drugi.

16-18 str. 7/11/05 13:52

18

Na listama su skoro sve ærtve terora Nijemaca, Talijana, Ëetnika,poginuli Ëetnici i ustaπe. »itavo “bratstvo i jedinstvo” laænihærtava ubijenih od “genocidnih Hrvata” u Jasenovcu. Liste ærtava pune su dupliranih, izmiπljenih imena, laænih godi-na i mjesta roenja ærtava. New York “J.R.I.” je nadmaπioGoebelsa.InaËe, onako usput, JRI na svom Web site-u traæi naknade za“ærtve” kao uvjet pristupa Hrvatske Europskoj Uniji.

NNeekkee ËËiinnjjeenniiccee oo JJaasseennoovvccuu

Stvarni broj ærtava nije nikad sluæbeno verificiran. Popisi prav-ljeni 1946, 1950 i 1964. nisu cjelovito objavljivani. PremapoimeniËnom popisu iz 1964.godine,uz upozorenje prireivaËada je popis nepotpun, upisano je 50.002 ærtava u Jasenovcu i9.587 ærtava u Staroj Gradiπci. Demografska istraæivanja Vladimira ÆerjaviÊa i dr.BogoljubaKoËoviÊa, neovisno jedan od drugog, dala su sliËne rezultate :Prema V.ÆerjaviÊu u Jasenovcu je stradalo oko 80-87.000ærtava i to oko: 45- 52.000 Srba, 13.000 Æidova, 12.000 Hrvatai Muslimana i 10.000 Roma.Dr. B. KoËoviÊ je doπao do procjene da je u Jasenovcu bilooko 70.000 ærtava.Ove procjene struËnih istraæivaËa do sada nisu opovrgnute nika-kvim znanstveno utemeljenim istraæivanjima i argumentima.

NNEEKKII NNAARROODDNNII HHEERROOJJII JJUUGGOOSSLLAAVVIIJJEE -- ““ÆÆRRTTVVEE””JJ..RR..II.. NNEEWW YYOORRKK

UobiËajene su namjerne greπke godina i mjesta roenja, kodmnogih “ærtava”, te “greπke” u pisanju imena, imena oca. Jasnaje namjera dupliranja, internet “kloniranje” svih “ærtava”Jasenovca da se dobije oËekivani broj od 700.000 ærtava.“Victims list” JRI-a je najveÊa povijesna laæ. Pa ipak u NewYork-u i SAD-u nema ni politiËke ni sudske volje da se sprijeËiπirenje ove πovinistiËke mrænje i laæi prema Hrvatima i povijestiuopÊe. Jer, objasnio je jedan vodeÊi USA Hrvat: “USA are freecountry ”. Za sve, pa slobodna i za πirenje laæi i πovinistiËkemrænje prema Hrvatima.

“Ærtve” na “Victims list” JRI sa slovom abecede ibr.strane(page) sa R.Br.strane na Vojnoj Enciklopediji - VE .Duplikati iste osobe “ærtve” Ëesta su pojava.

R-123/VE-759-r.br.1006-IdentiËno( poginuo 27.11.1943. naGlamoË-polju u napadu njemaËkog aviona)RIBAR PETAR MILAN SLUNJ 1924RIBAR TOMO ALOJZ ZAGREB 1909RIBAR LOLA IVAN ZAGREB 1916RIBAR –URO NIKOLA DIVOSELO 1940

Jedna od brojnih manipulacija i sa imenima poznatih osoba.Tako je, eto, zahvaljujuÊi Institutu Ivo Lola Ribar skonËao uJasenovcu, a ne na GlamoËkom polju gdje je stvarno poginuo.

K-230/VE-747-r.br.561-IdentiËno (poginuo u borbi 18.10.1941.u Karlovcu). KRAPUÆ BENEDIKT IVAN OTLICA 1911KRA© JOSIP VALENT VUGLOVEC 1900KRA©»EK MAKSIMILJA JOÆEF PLAVE 1927

K-150/VE-746-r.br.522-IdentiËno ( strijeljali ga Talijani22.5.1942.g. na ©ubiÊevcu u ©ibeniku)KON»AR –URO NIKOLA JARUGE 1909KON»AR RADE GECO KON»AREV KRAJ 1911KON»AR STANKO NN BIJELA STIJENA 1880

Ako je toËan podatak da je Rade KonËar skonËao svoj æivot uJasenovcu, da li su talijani na ©ubiËevcu kod ©ibenika strijeljalipogrjeπnu osobu. Smijeπno!

P.S. Pronaeno je na desetine ovakvih i sliËnih «ærtavafl kojipokazuju najniæi stupanj primitivno motivirane mrænje, laæi,blasfemije.“Povijesni revizionisti aktivni su i agresivni. S istinom se trebahrabro suoËiti, jer laæ nije pogodna osnova za graenje buduÊnosti,ali ima i onih koji Êe od istine okrenuti glavu i zatvoriti oËi kadgod budu mogli”, rekao je MesiÊ u Yad Vashem-u 2005.g iporuËio da Êe se i dalje uporno boriti za istinu o proπlosti, protivzaborava i preπuÊivanja, skrivanja i krivotvorenja onoga πto se uproπlosti dogodilo. Ali MesiÊ ne zna ili se ne æeli zamjeriti nju-jorπkim krojaËima povijesti.Tko Êe nadoknaditi duπevnu bol obiteljima onih Ëije su pogin-ule s podruËja Balkana ponovno “ubili” u Jasenovcu πovinisti izJRI-a? Zar je moguÊe da u gradu New York-u nema intelektual-ca, povjesniËara, koji bi poznavao barem najpoznatije poginulebivπe Jugoslavije. Gospodi iz New York-a i svima koji ih podr-æavaju E.Kant bi rekao : Gospodo, pali ste ispod nivoa divljaka! Kakvu buduÊnost vide oni koji cijene viπe mrtvu maËku uSeatle-u, od milijuna Palestinaca, IraËana, Afganistanaca i drugihnaroda “niæe rase”,onih “koji nisu ljudska biÊa”. Da li SADimaju joπ demokracije da kazne jednu instituciju koja sije mræn-ju u SAD, Kanadi i πirom svijeta i suprotna je s DeklaracijomOUN-a? JRI nitko neÊe nauËiti da poπtovanje mrtvih uËvrπÊujeprijateljstvo æivih, da pretjerivanja oduzimaju svaku vjeru uistinu. Ali “veliki igraËi JRI-a mijenjaju povijesne Ëinjenice. Onivrπe neËuvenu krau povijesti hrvatskog i drugih naroda ovihprostora radi prljavih ciljeva manipulacije sa naπom buduÊnoπÊu.A Hrvatski Sabor, Vlada, Premijer i Predsjednik spavaju iklanjaju se “Gospodarima svijeta” i Hagu, njihovoj omËi zavjeπanje Hrvatske. Gdje je hrvatski ponos?!ZnajuÊi povijest od Keopsa do Hiroπime niπta ne zaËuuje. VeÊje vrijeme da se negdje organizira “Hiroπima Research Institute”za istraæiti sve aspekte i ærtve najbræeg genocida u povijesti ljud-skog roda. Oko 300.000 trenutno mrtvih vape za istinom.Naknadno umrli od radijacije Êe poËekati.

Josip KljakoviÊ

GGoosspp.. JJoossiipp KKlljjaakkoovviiÊÊ nnaa IIII.. SSaabboorruu ddoommoovviinnsskkee ii iisseelljjeennee HHrrvvaattsskkee uu PPoorreeËËuu pprroo--ggoovvoorriioo jjee oo ssrrppsskkiimm mmaanniippuullaacciijjaammaa JJaasseennoovvcceemm

16-18 str. 7/11/05 13:52

19

Mali oglasnik za velike stvariMali oglasnik za velike stvari

TTRRAAÆÆIIMMTTRRAAÆÆII©©

NNEEKKRREETTNNIINNEEKKUUPPOOVVIINNAAPPRROODDAAJJAAZZAAMMJJEENNAA

VVRRTTUULLJJAAKKLLJJUUBBAAVVII

SSRROODDNNEE DDUU©©EE

PPRR

IIJJAA

TTEELLJJ

PPRR

IIJJAA

TTEE

LLJJIICC

AA

Poπtovani Ëitatelji! U svakome od slijedeÊih brojeva donositi Êemo vaπe oglase. Dakle, ukoliko se namjeravateæeniti, udavati, traæiti prijatelja, prijateljicu ili saznati neπto viπe o Vaπim koji su nestali i za koje ne znate gdje suwww.hssd.hr/spajanje-obitelji, a za kupnju i prodaju nekretnina www.hssd.hr/nekretnine.

e-mail: [email protected] e-mail: [email protected]

19 str 7/11/05 20:43

20

PTI»JA GRIPA NA

PTICE UMIRU PJEVAJUΔIPTICE UMIRU PJEVAJUΔIU Hrvatskoj je, sluæbeno je to obznanjeno, registrirana bolest

ptica - ptiËja gripa. Oni koji povrπno i neznalaËki prilaze njenojpojavi sasvim sigurno imaju u vidu simptome ljudske, tj.

humane vrste gripe i ne zabrinjavaju se previπe. Meutim, struËnjaci -virolozi, upozora- vaju i strahuju od virusa ptiËje gripe s razlogom.Razlog tome strahu jeste sklonost virusa gripe stalnim mutacijama πtopokazuje i Ëinjenica da virus obiËne gripe, od kojega svake zime oboliveÊi dio puËanstva, nikad nije isti virus, veÊ neki oblik mutiranogvirusa. Iz te Ëinjenice proizlazi i opasnost na koju struËnjaci upozorava-ju - ovaj virus bi mogao mutirati i sa æivotinje prijeÊi na Ëovjeka te seπiriti dalje na svoj specifiËan naËin.Iako je ptiËja gripa prvenstveno bolest ptica, postoje uobiËajeni naËinida se tim virusom zarazi i Ëovjek. Virusi uzroËnici gripe u ptica antigenski su drugaËiji od onih kojikruæe meu ljudima. Kao i kod humane gripe ima ih viπe. Posljednjihgodina zabiljeæene su epizootije (termin za uËestalo jav-ljanje bolestimeu æivotinjama) s tipovima A/H7N7/ (Nizozemska), A/H7N1(Italija)/ A/H5N1/ (Hong Kong, zemlje dalekog Istoka), A/H5N2/. Ovi tkz. virusi ptiËje gripe u pravilu ne prelaze na ljude odnosno neizazivaju oboljenje ljudi, a ako se to dogodi nemaju sposobnostidaljnjeg πirenja meu ljudima, kao πto se to vrlo lako dogaa kodsojeva svojstvenih ljudima, na primjer A/ H1N1/ ili A /H3N2/ i dr.koji svake godine uzrokuju masu oboljelih ljudi na cijelom svijetu.Nedavno uoËeno obolijevanje pernatih æivotinja u Sibiru, Rusija,uzrokovano je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije viru-som A/H5N1/.Poznato je da su virusi gripe bioloπki vrlo promjenjivi, izmeu ostalo-ga zbog pojave genetske rekombinacije izmeu raznih sojeva virusaukljuËujuÊi i viruse raznih æivotinjskih vrsta, te stoga struËnjaci pret-postavljaju da bi se mogla dogoditi takva promjena ili prilagodba prikojoj bi virusi koji pogaaju æivotinje. u ovom sluËaju ptice, poprimilisvojstva lakog πirenja i izazivanja bolesti meu ljudima. Virus koji jeregistriran u Hrvatskoj nosi oznaku H5N1 i upravo je on u posljed-nje vrijeme privukao najveÊu pozornost. To je, kako struËnjacinavode, virus ptiËje gripe antigenske formule A/H5N1/ i prisutan jeveÊ par godina u nekoliko zemalja Dalekog Istoka gdje je kododreenog, sreÊom razmjerno malog, broja ljudi koji su bili ubliskom kontaktu s peradi (uzgajivaËi i sl) izazvao razmjerno teπku pai smrtnu bolest, no sreÊom do sada bez daljnjeg πirenja meu drugimljudima. Naravno da se takva potencijalna moguÊnost mora pozornonadzirati odnosno pratiti kako bi se πto prije uoËila i tako se dalo πtoviπe vremena za πto uspjeπniji zdravstveni odgovor, osobito okopripreme dovoljnih koliËina odgovarajuÊeg cjepiva.

KKAAKKOO SSEE BBOOLLEESSTT PPRREENNOOSSII NNAA LLJJUUDDEEKKAAKKOO SSEE BBOOLLEESSTT PPRREENNOOSSII NNAA LLJJUUDDEE

U pravilu (koji ima izuzetaka) domaÊa perad obolijeva od ove bolestipreko fekalija koje izluËuju divlje æivotinje koje su samo nositeljivirusa, ali od njega ne obolijevaju. Poradi πirokog kruga kretanja(sezonske migracije i sl.) upravo ovaj naËin πirenja bolesti je brz, iglobalan. Na takav naËin bolest je iz Azije doπla u Europu i uHrvatsku gdje su zimska staniπta (ili pristaniπta) veÊeg broja divljihptica, a opravdano je za oËekivati kod proljetne selidbe da bi se ta

pojava mogla i intenzivirati. Stoga ovoj pojavnosti treba posvetitimaksimalnu pozornost. ©to se tiËe ljudi, oni se inficiraju najËeπÊeudiπuÊi fekalni prah domaÊe peradi . I tu nastaje potencijalna opas-nost. Naime, do pandemije bi moglo doÊi kada bi se osoba kojaboluje od obiËne gripe u isto vrijeme zarazila i virusom ptiËje gripe.Virus bi tada mutirao i πirio se po sistemu πirenja obiËne gripe -kapljiËno, zbog Ëega bi doπlo do masovne zaraze meu ljudima, atime i do pandemije. Kako navodi dr. Ira Gjenaro Morgan - uHrvatskoj ne postoji velika opasnost od πirenja ptiËje gripe kao u azi-jskim zemljama buduÊi da je naπa perad uglavnom zatvorena. U azi-jskim zemljama situacija je znatno drugaËija buduÊi da se tamodomaÊa perad slobodno kreÊe po naseljima i trænicama zbog Ëega jerizik zaraze znatno veÊi. VeÊ sada se u svim zemljama svijeta pa i unaπoj, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, obavlja-ju one pripreme koje se mogu uËiniti unaprijed i koje se mogu isko-ristiti i u sluËaju da se kao nov ne pojavi “ptiËji” nego neki drugiznatno izmijenjen, tzv. pandemijski virus gripe, kao πto se to veÊdogaalo u povijesti (na primjer ©panjolska gripa).

©©ppaannjjoollsskkaa ggrriippaa ((11991188..--11991199..))

Prvi put zahvatila je Zemlju joπ 1918., a poznati-ja je joπ i kao πpanjolska gripa. Vjeruje se da su

je prvi dobili vojnici u rovovima i da je doπlauvozom. Odnijela je ukupno 36 milijuna æivota.

TTAAMMIIFFLLUU -- jjeeddaannoodd ssppaassoonnoossnniihhlliijjeekkoovvaa zzaa uubbllaaææaa--vvaannjjee ssiimmppttoommaaggrriippee,, rraazzggrraabblljjeennjjee uu ggoottoovvoo ssvviimmzzeemmlljjaammaa,, aa ii kkooddnnaass jjee ssvvee rrjjeeii..

20-21 str. 7/11/05 13:36

21

NAD HRVATSKOM!LLIIJJEEKKOOVVII II PPRREEVVEENNCCIIJJAALLIIJJEEKKOOVVII II PPRREEVVEENNCCIIJJAA

Znanstvenici i velike farmaceutske tvrtke rade na otkrivanju cjepiva.Pronaeno je cjepivo za virus H7N1 koji je vrlo sliËan H5N1 itakoer moæe izazvati pandemiju. Maarska je otkrila cjepivo no onomoæe lijeËiti samo ptiËju ali ne i pandemijsku gripu.

IINNHHIIBBIITTOORRIIKod dobivanja gripe, a poradi ublaæavanja njenih simptoma i poprat-nih pojava koriste se lijekovi iz grupe tkz. inhibitora. Njihova jeprvenstvena zadaÊa da smanjuju vrijeme zaraæenosti i ublaæavajusimptome bolesti (povraÊanje, visoka temperatura, bol u pluÊima). Zasada se smatra da je lijek Tamiflu πvicarske tvrtke Roche najuËinkovi-tiji viralni lijek u borbi protiv ptiËje gripe. No, Roche je, zbog velikepotraænje, odluËio Ëuvati lijek samo za obiËnu gripu. UnatoË tome,postoje i drugi inhibitori koji djeluju na isti naËin.

Premda su uvjeravanja Hrvatskog zavoda javno zdravstvo viπe putaopetovana, ostaje dvojbenim koliko je sama Hrvatska u ovometrenutku sposobna nositi se sa moguÊim sluËajevima epidemije gripe,pa Ëak i onog oblika (do kojeg se nadamo neÊe doÊi, a to je ljudsko-prenosivi oblik virusa H5N1) buduÊi da se kasni sa pripremama zasluËaj epidemije ili pandemije. Plan priprema sadræi nekoliko glavnih dijelova: dobar sustav praÊenja

i uoËavanja obolijevanja od gripe uz sposobnost laboratorija da odredio kakvom se virusu radi. Zatim organizacijske pripreme za brzu nabavucjepiva kada bude proizvedeno, (trenutno ga nema jer se ne zna koji Êese virus kao nov u stvari pojaviti) i organizacijske pripreme za πto boljelijeËenje velikog broja bolesnika ukljuËujuÊi smjeπtajne kapacitete iodgovarajuÊe lijekove, meu njima i antivirusne lijekove (amantadin,rimantadin, oseltamivir i dr.). Kao πto je spomenuto, takav je planrazraen i u naπoj zemlji. Neki njegovi dijelovi se veÊ i sada primjenju-ju: to je sustav nadzora nad pojavom zaraznih bolesti ukljuËivπi i gripu,te kvalitetna virusoloπka dijagnostika uzroËnika.

UUPPOOZZOORREENNJJEEOsobe pod posebnim rizikom su one koji rade na farmama ili su ustalnom kontaktu s peradi. Oni Êe biti prvi hospitalizirane jer suvisokoriziËna grupa. Ukoliko primijetite znakove sliËne gripi, posjetite

svog lijeËnika. Oni kod kojih bolest nije uznapredovala, moÊi Êe selijeËiti i kod kuÊe. Na pitanje koliki postotak cjepiva Êe osiguratiHrvatska, s obzirom da EU preporuËuje zalihe koje bi mogle pokriti10 posto stanovniπtva, dr. Margan odgovara: - Mi razmiπljamo ozaπtiti svih ljudi, a ne o postocima.

AAKKTTIIVVNNOOSSTTII NNAADDLLEEÆÆNNIIHH SSLLUUÆÆBBII NNAA ZZAARRAAÆÆEENNOOMMPPOODDRRUU»»JJUUU promjeru od tri kilometra od mjesta gdje su pronaeni mrtvi labu-dovi prostor je ograen, a pristup nemjerodavnim osobama je zabra-njen. Kontrolu terena nadziru i policija i veterinarske sluæbe.U tome podruËju popisana je i eutanazirana sva perad, a svim vlasni-cima Êe se isplatiti odπteta u vrijednosti træiπne cijene ( æivi bili pa vid-jeli?!). Odlukom Kriznog stoæera usmrÊena je sva perad na zaraæenompodruËju. Onima koji se ne budu pridræavali Naredbe o zatvaranjuperadi u peradarnike neÊe se isplatiti odπteta.

ZZ AA BB RR AA NN EE1. Dræanje peradi na otvorenom, a kazna je 1000 kuna2. Stavljanje peradi u promet, izuzev upuÊivanja na klanje iz inten-zivnih uzgoja u registrirane klaonice uz poseban nadzor veterinarskeinspekcije3. Lov na pernate divljaËi4. Bilo kakvo stavljanje u promet peradi, pernate divljaËi te proizvodaod peradi (jaja, mesa te mesnih preraevina)5. Ribolov jer se virus moæe πiriti vodom.

Kako bi se izbjeglo eventualno πirenje bolesti, a time i mutacija bolestina Ëovjeka, nadleæne institucije izdale su uputstvo na koji naËin pos-tupati prema divljim i domaÊim pernatim æivotinjama:

1. Ukoliko primijetite mrtve ptice zovite 92 ili Æupanijskicentar na 112;

2. Ne rastjerujte ptice!3. Ne hranite ptice na trgovima ili jezerima;4. Zatvorite svoju perad da ne se ne biste nepotrebno izlagali

riziku;5. Cijepite se protiv obiËne gripe, posebno ukoliko ste

kroniËni bolesnik6. Prokuhavajte jaja, a ukoliko radite omlet ili “jaja na oko”

ispecite ih do kraja.

Aktivnosti vezane za spreËavanje i kontrolu unosa ove zaraze meu per-nate æivotinje u Hrvatskoj (do sada kod nas nema te bolesti) u domenisu naπe veterinarske sluæbe koja stalno prati kretanje æivotinjskih bolestiu svijetu, u ovom sluËaju kretanje ptiËje gripe, i tome prilagoava uvjetei mjere u odnosu na meunarodni promet odnosno uvoz pernatih æivo-tinja u naπu zemlju, kao i nadzor nad zdravljem æivotinja u zemlji.

Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teπke ili lake,zajedniËko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjenibrojni uvjeti. Ti uvjeti se zajedniËki nazivaju Vogralikov lanac:neophodan je uzroËnik bolesti u dovoljnoj koliËini; mora postojatiizvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzroËnik bolesti mora uÊiu organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilokoji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, moæese sprijeËiti zarazna bolest. Takva je situacija i sa virusom gripe,ptiËje ili obiËne. U svakom sluËaju pripremite se za gripu - obiËnuili, ne daj boæe, ptiËju.

20-21 str. 7/11/05 13:36

22

Nazove plavuπa te upita: -Oprostite, jesam li dobila 111-555?-S druge strane æice odgovara (takoder plavuπa):-Ne, dobili ste sto jedanaest petsto pedeset pet. -- Onda oprostite πto sam vas probudila. - Nema veze, ionako je zvonio telefon....

LLOOPPOOVVII,, NNEE KKRRAADDIITTEE!! DDRRÆÆAAVVAA NNEE VVOOLLII KKOONNKKUURREENNCCIIJJUU......Na trgu Bana JelaËiÊa u Zagrebu prose dva Ëovjeka. Ispred jednogpiπe:”Ja sam hrvatski borac, bez posla, pomozite”, a ispred drugog ”Jasam srpski borac, bez posla, pomozite”. I tako prolaze dani, aprolaznici daju novac samo Hrvatu. Jednom im prie neka starijagospoa i pita Srbina:- A zaπto ti ne prosiπ u Beogradu, ovdje neÊeπ niπta dobiti. Vidiπda svi daju novac naπem hrvatskom borcu. - I dade 10 kuna Hr-vatu. Ode gospoa, a ”Srbin” se okrene ”Hrvatu”:- Jesi li je Ëuo Haso, ona Êe nas uËiti marketingu!

ÆÆEELLIITTEE GGOODDII©©NNJJII OODDMMOORRNNEE MMOOÆÆEE!!Godina ima 365 dana. Dnevno spavate 8 sati, πto godiπnje iznosi122 dana. Ostaje 243 dana. Dnevno imate 8 sati odmora, πto iz-nosi dodatnih 122 dana. Ostaje 121 dan. 52 dana godiπnje sunedjelje kada se ne radi, pa ostaje 69 dana. 52 dana godiπnje susubote kada se takoer ne radi, pa ostaje 17 dana. Dnevno imatepola sata pauze, πto godiπnje iznosi 7 dana. Ostaje 10 dana. 9 da-na godiπnje su blagdani, te ostaje jedan jedini radni dan. Taj danje 1. svibanj - Praznik rada, te se takoer ne radi. I molim vas, li-jepo, kako joπ moæete traæiti godiπnji odmor?!?

Zaustavi policajac sveÊenika, obavi alkotest i kaæe mu:- VeleËasni, vi ste pili!- Dobro, jesam malo. Ali oprostite mi i ja Êu vama na ispovi-jedi.- Dobro, opraπtam Vam, a za pokoru Êete mi dati 300 kuna!

Prometna kontrola. Policajac zaustavlja vozaËa i pita ga da limoæe napraviti alko-test. Prilikom puhanja pokvari se aparatza alko-test. Policajac kaæe da nema problema. Postavit Êe vo-zaËu par pitanja i ako ne zna odgovoriti - koristio je alkohol.Policajac:- Idu dva svjetla prema tebi, πto je to?VozaË odgovara:- Pa πto bi moglo drugo da bude nego vozilo.- Da, ali koje vozilo? BMW, VW, Opel?- E to ne znam. - A sada ide jedno svjetlo, πto je to?VozaË odgovara:- Pa motor.- Jeste, ali koji motor? Suzuki, Honda, Kawasaki?VozaËu dojadi sve to i pita policajca:- Je l’ ËovjeËe, a da li vi znate πto je ovo? Pored puta stojiæenska sa strogim miniÊem, nema gaÊice i ima lakirane Ëiz-mice.Policajac odgovara:- Pa to je prostitutka.A vozaË kaæe:- Ne pitam te to, veÊ da li je to tvoja æena, kÊerka, mama?

Doπao Mujo u NjemaËku i otvorio javnu kuÊu u kojoj je za-poslio deset djevojaka. Zove on babu da mu kaæe kako se do-bro snaπao i da posao ide dobro.- Otvorio sam babo biznis i zaposlio deset djevojaka.- E moj Mujo, ti si zaposlio deset djevojaka, a kod kuÊe timajka i sestra bez posla...

Kamion Ëeka ispred semafora... Plavuπa sva zadihana kuca naprozor. Kuc kuc... Kamiondæija otvara, a plavuπa Êe:- Zdravo, zovem se Kiki i sve ti ispada neπto iz kamiona, gu-biπ teret.Kamiondæija ne reagira i nastavlja voænju. Na slijedeÊem se-maforu ista stvar. Kuca ona, kamiondæija otvara prozor, aplavuπa sva zajapurena:- Zdravo, zovem se Kiki, sve ti neπto ispada iz kamiona, sveÊeπ prosut’!Kamiondæija opet ne reagira i nastavlja voziti dalje. TreÊi se-mafor i plavuπa ponovo kuca. Kamiondæija veÊ vidno ljut ot-vara prozor, a plavuπa veÊ na izmaku snaga ispaljuje rafal:- Zdravo ja sam Kiki, a tebi se sve neπto prosipa iz kamiona!A kamiondæija odgovara ljutito:- Zdravo ja sam Fikret, napolju pada snijeg i ja posipam sol!!!

SSLLOOGGAANN TTUURRIISSTTII»»KKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEE BBIIHH::DDOO––IITTEE UU BBOOSSNNUU II HHEERRCCEEGGOOVVIINNUU..VVAA©©EE VVOOZZIILLOO JJEE VVEEΔΔ OOVVDDJJEE!!!!!!

SMIJEH K

HHRRVVAATTSSKKAA ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNAA RREEFFOORRMMAA

SMIJEH KSMIJEH K

22-23 str 7/11/05 13:34

23

KAO LIJEKHHUUMMOORRBBOOLLJJEE HHUUMMOORR NNEEGGOO TTUUMMOORR

(Æarko Dolinar)

Dva studenta u kafiÊu nakon ispita.- Onda, kako je bilo na tvom ispitu iz fizike?- Poboæno!- Kako to misliπ poboæno?- Kada je profesor postavljao pitanja ja sam se kriæao, a kadasam ja

odgovarao on se kriæao.

PPTTII»»JJAA GGRRIIPPAANe dirati pijetla rukama niti ga prinositi ustima. O jajima dane priËam. Ne ljubiti vrapËiÊa i izbjegavati πevu! SoËnu pile-tinu zaobilaziti u πirokom luku, a s kokoπima i guskama neulaziti u dvoboj.

Jedna gospoa doe u ljekarnu i traæi arsenik. Ljekarnik:- BuduÊi se radi o jakom otrovu, moram vas pita za πto vamje potreban?- Æelim otrovati moga muæa.- Æao mi je, ali u tom sluËaju vam ga ne mogu dati.Gospoa otvori torbicu, iz nje izvadi jednu fotografiju na ko-joj se vidi njen muæ i æena od ljekarnika kako vode ljubav ipokaæe je ljekarniku.- Oprostite gospoo, nisam znao da imate recept.

BBRRAAKK JJEE JJEEDDIINNAA BBIITTKKAA KKOODDKKOOJJEE SSEE PPRRVVOO PPOOTTPPIISSUUJJEE KKAA--PPIITTUULLAACCIIJJAA,, AA TTEEKK PPOOSSLLIIJJEE SSEERRAATTUUJJEE.. (B.BrljeviÊ)

Doπao Hercegovac na more. OdluËi sina nauËiti da pliva. Baci ga u more, a mali potone. Stavi mu ”naramenice”, opet baci i mali potone. Stavi mu i πlauf, pokuπa ponovo - opet potone. Nema druge, joπ i peraje - potone. Gledala to neka æena sa obale pa reËe: ”SKINI MULAN»IΔ!

- Koja je razlika izmeu prijatelja kuÊe ikuÊnog prijatelja?- Prijatelj kuÊe doe kada hoÊe, a kuÊniprijatelj hoÊe kada doe.

Mujo dao oglas u novinama:Mjenjam Ëir na æelucu za Bol na BraËu

Prohodao Hercegovac u Meugorju, hoda, πiri ruke, hvata seza glavu, i viËe:- Pa ja hodam, ja hodam!Ljudi ga gledaju, Ëude se, a on i dalje:- Ja hodam, ja hodam!Ljudi se Ëude i zahvaljuju Gospi:- Ovo je Ëudo, Ëovjek je prohodao.On dalje:- Ja hodam, hodam, ukrali mi Mercedes, ja hodam...

P: Koja je najbeskorisnija rasa pasa?O: Crnogorski goniË.

Doπli doktor i policajac na uviaj nesreÊe gdje je bilo dostapovrijeenih, te ih doktor pregledava:- Ovaj mrtav, ovaj mrtav, ovaj...Odjednom se jedan malo podigne i kaæe:- Heeejjj, ja sam æiv!!Na to ga policajac odalami pendrekom po glavi:- Ma πto ti znaπ bolje od doktora!

ZZAALLJJUUBBLLJJEENNOOSSTT JJEE PPRRVVAA SSTTEEPPEENNIICCAA PPRREEMMAA KKRRAAVVLLJJEEMM LLUUDDIILLUU

KAO LIJEKKAO LIJEK

22-23 str 7/11/05 13:34

O sim problema sa virusima, crvimai trojanima kao malicioznim pro-gramima, joπ jedan problem

svakoga dana privlaËi sve viπe paænje struË-njaka zaduæenih za sigurnost kompjutorskihsustava, ali i obiËnih korisnika. Novi prob-lem poznat je kao spyware (πpijunski pro-grami), ali iako nije destruktivan poputprosjeËnog virusa, u najmanju ruku izazivaprobleme korisnika raËunala. GledeËinjenice da aktualna istraæivanja ukazuju daviπe od 90 posto raËunala s vezom naInternet na sebi ima barem jedan programkoji po definiciji pripada u kategoriju spy-warea, krajnje je vrijeme da se pozabavimo iovom kategorijom programa koji balansirajuna granici legalnosti. Potrebno je posebno naglasiti da spyware nespada u kategoriju malicioznih programa, tj.malwarea, kao πto je to sluËaj s virusima,crvima i trojanskim konjima. Ovo je potrebno naglasiti stoga πto postojeÊiantivirusni programi nisu sposobni de-tektirati spyware programe, veÊ je za nji-hovo uklanjanje potreban poseban programNaravno, antivirusne tvrtke nastoje povezatiantivirusne i antispyware komponente ujedinstvene antivirusne programe, no uovome trenutku antivirusni i antispywareprogrami dvije su razliËite stvari. Dakle, πto bi ukratko znaËio i bio spyware?Ukratko, rijeË bi bila o zasebnim aplikacija-ma koje se instaliraju na raËunalo a koristese za slanje podataka o navikama vlasnikaraËunala autoru spywarea. PrikljuËuju se na razne naËine, ali najËeπÊekod distribucije s raznim besplatnim aplika-cijama do automatske instalacije prilikomposjete stranicama koje sadræe pornografskesadræaje ili piratske kopije aplikacija, odnos-no njihove serijske brojeve. Izrada i distribu-cija spyware programa razliËita je, ali semoæe reÊi da se to uglavnom radi poradiprikupljanja podataka praÊenjem ponaπanjaraËunalnog korisnika (koje Web straniceposjeÊuje) u koje online trgovine ‘zalazi’,koji proizvodi ga posebno zanimaju te ostalidetalji koji nesumnjivo spadaju u kategorijuprivatnih preferenci pojedinca. Upravo uovome djelu oni predstavljaju najveÊi prob-lem. Programi koji ulaze u navedenu kate-goriju prikupljaju podatke koje njihoviautori koriste za vlastitu neposrednu iliposrednu financijsku korist. Problem pred-stavlja i Ëinjenica da se instalacija spyware

programa u pravilu vrπi na priliËno pod-mukao naËin Ëesto raËunajuÊi na brzopletostkorisnika koji relativno rijetko Ëitaju uvjetekoriπtenja programa koje instaliraju.Ovakav naËin instalacije kompromitira si-gurnost raËunala i privatnost korisnika ra-Ëunala jer je raËunalo jednom inficirano spy-ware aplikacijama otvoreno i za drugemoguÊe zlouporabe, ukljuËujuÊi i infekcijumalwareom.

VVRRSSTTEE SSPPYYWWAARREE PPRROOGGRRAAMMAASpyware se, kao i ostali programi potencijal-no maliciozne namjene, dijeli u nekolikokategorija ovisno o naËinu djelovanja i svrsi.No u kategoriju spywarea ne spadaju samoprogrami, veÊ i ActiveX kontrole, Javaskripte i appleti, HTML kod, BHO(Browser Helper Object) komponente, kao ikombi- nacije navedenog. Ukratko - izvrπnikod ili mehanizam za razmjenu podataka narelaciji klijent/posluæitelj mogu se iskoristitiza implementaciju spywarea. Neki odnajËeπÊih spyware programa ukljuËujurazliËite vrste loggera, tj. programa sposob-nih pohraniti podatke poput znakova kojekorisnik unosi putem tipkovnice, bilo da seradi o adresi web stranica, razgovoru putemchat servisa ili unosu broja kreditne karticeili mail adrese. Podatke Ëesto pohranjene uobliku tekstualne datoteke, logger je u sta-nju proslijediti svojem autoru putemInterneta, Ëime moæe ozbiljno kompromiti-rati sigurnost i privatnost vlasnika tihpodataka. Obzirom da je jednom instaliranspyware program konstantno aktivan, zaoËekivati je da Êe program ovog tipa nega-tivno djelovati na raËunalne resurse, kon-

stantno zauzimajuÊi odreenu koliËinumemorije i procesorskog vremena.

KKAAKKOO DDEETTEEKKTTIIRRAATTII SSPPYYWWAARREE??Programi ovog tipa negativno utjeËu i napropusnost internet veze, zbog gotovo stal-ne povezanosti sa centralnim posluæiteljemkojemu se prosljeuju traæene informacije.Koliko Êe biti stvarno zauzeÊe raËunalnihresursa, ovisi o vrsti spyware programa, noza oËekivati je da Êe starija raËunala s man-jom koliËinom memorije biti mnogo sporijanakon aktivacije ove vrste programa. No,ozbiljniji korisnik osjetit Êe promjenu i nanovijim i moÊnijim raËunalima bez dodat-nih provjera. Ipak, svaki spyware programgenerira odreene simptome dok aktivnodjeluje na raËunalu. Uz veÊ navedenooptereÊenje resursa i internet veze, oni moguukljuËivati i pokretanje nepoznatih procesa,promjenu poËetne web stranice u pregled-niku te niËim izazvano otvaranje novih webstranica tijekom surfanja Internetom. Svakaod navedenih pojava moguÊ je simptomaktivnosti spyware programa na raËunalu. Postojanje aktivnog spyware programa nasumnjivom raËunalu moguÊe je detektiratipomoÊu za to predvienih programa. Oviprogrami funkcioniraju na naËin sliËan an-tivirusnim aplikacijama - prepoznaju spy-ware na osnovu postojeÊe baze te uklanjajusve njegove komponente s raËunala..

U slijedeÊem broju o programima zauklanjanje spywarea

24

INTERNETINTERNET::

PROBLEMI SA SPYWAREOMPROBLEMI SA SPYWAREOM

wwwwww.hssd.hr/turizam.hssd.hr/turizamUvijek s vamaUvijek s vama

24 str. 7/11/05 13:30

25

OSVRTI www.hssd.hr

USPJEH UNATO» OPSTRUKCIJAMAO OPSERVACIJAMA VEZANIM ZA ODRÆAVANJE II. SVJETSKOG SABORA U PORE»UPI©EUGLEDNI »LAN ISELJENI»KE ZAJEDNICE POTPREDSJEDNICA VIJEΔA ZAISELJENI©TVO IZ TORONTA GOSPO–A ZVJEZDANA HLAD.

V eÊina nas, novaka, pristupila je HrvatskomSvjetskom Saboru kao organizaciji o kojojsmo poneπto proËitali na stranicama inter-

neta bez velikih oËekivanja obzirom na sliËne inici-jative koje nisu urodile plodom, ili su nas, u naj-manju ruku, razoËarale. Meutim, rukovoeninajplemenitijim domoljubnim idejama, mislima,inicijativama i æelji da se u lijepoj naπoj prilikepromijene na bolje, nekolicina nas je participiralapunim pluÊima pojedinaËnim i kolektivnimdoprinosom. Jedna od glavnih postavki Sabora jeponovno povezivanje iseljene Hrvatske s maticomzemljom nakon πto je to povjerenje poljuljano usrcima dijaspore koja se svesrdno angaæirala upomaganju matici zemlji a Ëija su se sredstva troπilana sve samo ne na one kojima su bila namijenjena. Dakle, restauriratipovjerenje meu Hrvatima te zapoËeti sa konstruktivnim radom pripoboljπanju prilika u domovini Hrvatskoj. Veliki broj uËesnika bili sunepoznanica jedni drugima. Da bi se πto bræe i bolje upoznali te poËelisa dnevnim redom, pobrinuo se g. Niko ©oljak, predsjednik HSSD-a,Ëiji je dobar karakter u tren oka kristalizirano prepoznat. ©oljkovimiskazom da dobar voa ne radi samo ono πto bi on trebao raditi negoπto on smatra potrebnim za Ëiniti.

RRAADD NNAASSTTAAVVLLJJEENN UU DDOOBBRROOMM DDUUHHUUU tom je duhu nastavljen rad Sabora koji bi se mogao okarakteriziratikao apsolutni uspjeh unatoË unutarnjim i vanjskim opstrukcijama.Naime, i ovdje je g. ©oljak pokazao suverenost svog Ëvrstog i Ëestitogkaraktera. U vrlo je kratko vrijeme osobnom prodornosti, energijom,determinacijom, samodisciplinom, snagom volje, posebnom priseb-nosti i kuraæom pridobio dobrohotne pojedince za hrvatsku stvar,dok su oni koji su doπli po drugim poslovima na Sabor otiπli pognu-tih glava uz gotovo Ëvrstu garanciju da se viπe nikada neÊe pojaviti.Tako je skoro darvinistiËkom selekcijom u HSSD-u ostao samo bukethrvatskih ruæa koje krase svoju domovinu vrlinama, znanstvenimradom, ispitivanjima i doprinosom, ruæa koje æele Hrvatskoj iHrvatima dobro, ruæa koje rese i krase naπe hrvatsko ime. PriliËan jebroj znanstvenika, struËnjaka u pojedinim disciplinama kontribuiraosastanku premda su dominirali dvoje svjetski poznatih eksperata, g.Branimir Molak, dr. sc., dipl. ing. te primarijus Tomo SugnetiÊ. Dr.Branimir Molak koji je Ëlan viπe svjetskih akademija znanosti, aktivniparticipant u svojim energetskim analizama, uËenjima i iskustvima ooËuvanju prirode bio je ne samo pravo osvjeæenje ovakovom skupunego je pokazao konkretnim primjerima kako oËuvati okoliπ, kakoprezervirati energiju i kako limitirati siromaπtvo i moguÊnosti njegov-og ublaæavanja u Hrvatskoj. Dr. Molak je govorio o prekomjernojcijeni energenata kao posljedici iskuljuËivo promaπaja energetske poli-tike a ne svjetskog træiπta te to stanje kvalificirao kao jedan od uzrokasiromaπtva u Hrvatskoj. Dr. Molak je iπao i dalje od svoje vrijednekontribucije na Saboru obvezujuÊi se u buduÊnosti doprinositiSaboru i Hrvatskoj sa svim svojim moguÊnostima, resursima iaktivnostima, elaboratima. Dr. Molak dalje radi na pokuπaju restau-racije ugleda i aktiviranja struËnjaka koje je hrvatska politika stavila naslijepi kolosjek te koji su gotovo eutanizirani iskljuËivimoportunistiËkim metodama pojedinaca i grupa na vlasti .Na iskaz

bivπeg potpredsjednika vlade RepublikeHrvatske, Dr. SimoniÊa kako Hrvatska imanajbolje, najeduciranije, najiskusnije eksperte,tvorce raznoraznih programa za unapreenje pri-lika u zemlji, sa æaljenjem sam konstatirala da jeto doista tako, meutim, u ostatnom dijelu svije-ta koji implementira rezultate projekata, naπi,hrvatski projekti velikim dijelom ostaju “mrtvoslovo na papiru” truneÊi u praπnjavim ladicamanaπeg birokratskog aparata. ZakljuËak je Saborabio konstruktivan. Dogovoren je ne samo daljnjirad u pojedinaËnim resorima nego i osnivanjeodbora i pododbora iz podruËja gospodarstva,nauke, tehnike, πporta i drugih dotiËnih disci-

plina æivljenja i stvaranja. U tom se smislu i webstranica HSSD-a, www.hssd.hr dnevno obogaÊuje dopunama, vijesti-ma, novim angaæmanima, osobama, i radnim tijelima. Primjerice,ako se klikne na www.hssd.hr/nekretnine, referenca PoreË, pokazat Êese stranica koja nam daje uvid u sve raspoloæive nekretnine na tompodruËju. Po istom principu uskoro Êe se otvoriti svi gradoviHrvatske na zemljovidu iste web stranice. Na taj Êe naËin Hrvati iinteresenti na svjetskim lokacijama imati izravni prisup pregledu svihraspoloæivih nekretnina u Republici Hrvatskoj gdje Êe se agencijenekretninama na nivou svijeta moÊi aktivno ukljuËiti u sistemkupoprodaje na osobnu i meusobnu korist i zadovoljstvo. Isti Êeprincip biti primijenjen na podruËje turizma, mladih, πporta i æena.

ZZAAIINNTTEERREESSIIRRAANNOOSSTT ZZAA OODDBBOORREEHrvatice diljem svijeta su naroËito zainteresirane za odbor æena gdjebi one realizirale svoja stremljenja, aktivnosti, rad, a opet u svrhupovezivanja svih Hrvatica domovine i dijaspore. ObogaÊivanjeHSSD-a odnosi se ne samo na informaciju sa web-a nego i na djelo-vanje predsjedniπtva HSSD-a i upoznavanje sa Ëelnim ljudima diljemsvijeta. Tim povodom i dolazi delegacija na Ëelu sa g. N. ©oljakom uposjet Canadi, USA-u, Australiji poËetkom studenog, 2005.g. gdje Êese hrvatski korpus pravih domoljuba joπ jednom sastati te nastaviti saviπe nego dobrim, plemenitim, filantropskim radom na povezivanjusvih Hrvata svijeta te poboljπanju prilika u jedinoj nam domovini Hr-vatskoj. Ovom se prigodom pozivaju svi domoljubi, svjesni i savjesniHrvati da prisustvuju ovom, za Hrvate vjerojatno najvaænijem, sastan-ku novijeg doba hrvatske povijesti. ToËni Êe datumi dolaska predsjed-nika Hrvatskog Svjetskog Sabora biti objavljeni putem radija, tiska idrugih sredstava informiranja. Pomirenjem dijaspore s maticom Hr-vatskom, zajedniËkim radom ne samo da Êe se brojËano udvostruËitihrvatski korpus nego Êe se na svjetskom nivou pruæiti joπ jedna prilikaranjenoj nam Hrvatskoj. Probudimo se Hrvati, gdje god bili!

ggaa.. ZZjjeezzddaannaa HHllaadd

SSaa sskkuuppaa uu PPoorreeËËuu

USPJEH UNATO» OPSTRUKCIJAMA

25 str 7/11/05 20:44

26

P redsjedniπtvo smatra da je poloæaj hrvatske nacionalne za-jednice u Vojvodini sloæen, da su pripadnici naπe zajedniceu neravnopravnom poloæaju u odnosu na veÊinski narod i

druge manjine i da imajuÊi u vidu da Autonomna Pokrajina Voj-vodina nema zakonodavne ovlasti, dræava Republika Srbija nepruæa zaπtitu nacionalnim manjinama sukladno sa meunarod-nom zaπtitom ljudskih i manjinskih prava. Glavne poteπkoÊe s kojima se susreÊe hrvatska zajednica u Vojvodini,sa stajaliπta provoenja postojeÊih propisa su: 1. diskriminacija u dræavnim sluæbama kod zapoπljavanja i na rukovo-deÊim mjestima (ne zapoπljava ih poπta, Telekom, policija, carinskesluæbe, pravosue, oËit je sluËaj bio zadnji izbor sudaca, gdje najboljikandidat nije izabran samo zbog toga πto je u pitanju Hrvat, Hrvatanema ni u mjesnim uredima u hrvatskim selima itd), otkazi Hrvatimakao tehnoloπkim viπkovima, neprovoenje principa razmjerne zastup-ljenosti i odsustvo pozitivne diskriminacije (usprkos Ël. 52. Povelje oljudskim i manjinskim pravima i graanskim slobodama);

2. neprovoenje odredbi o sluæbenoj uporabi hrvatskoga jezika ipisma u dræavnim sluæbama, ne provodi se ni upravni ni sudskipostupak, kao πto su policija, sudovi, tuæilaπtva, æeljeznice itd. ta-ko da ove ne samo πto npr. ne æele istaknuti svoje natpise i na hr-vatskom jeziku u sredinama gdje u znatnom broju æive Hrvati, πtoje oËigledno u Subotici, na sudskim, policijskim zgradama, veÊ inpr. pripadnici hrvatske manjine u Subotici, koja je srediπte Hrva-ta u Vojvodini, ne mogu dobiti dvojeziËne - srpske i hrvatske -osobne iskaznice, za razliku od primjerice Maara, Slovaka itd. (ta-ko je na izriËiti zahtjev upuÊen policiji odgovoreno da takve iskaz-nice nisu tiskane, i da se za to treba obratiti u srediπte policije uBeograd), dok se u Somboru hrvatskom kulturnom druπtvu do da-nas ne dopuπta registrirati svoje ime i na hrvatskome jeziku;

3. kod upisa u πkolu πkolski Ëinovnici odgovaraju zainteresirane rodi-telje kod upisa djece na hrvatskom jeziku, (kakav se sluËaj svake go-dine dogaa u subotiËkoj πkoli ”Matko VukoviÊ”) diskriminiraju ka-toliËke vjernike u odnosu na pravoslavne (u gimnaziji u Somboru);

4. u dræavnim se πkolama katoliËka djeca prisiljavaju sudjelovati,Ëak i aktivno, u slavljenju pravoslavnog vjerskog praznika sv. Save27. sijeËnja, tako πto je ovaj proglaπen dræavnim praznikom, a unajnovijim udæbenicima za osnovne i srednje πkole beogradskogZavoda za izdavanje udæbenika eksplicitno se izraæavaju negativnospram Hrvata i Ëak negira postojanje dijelova hrvatskog naroda, pase na taj naËin buduÊe generacije mladih ljudi veÊinskog naroda uVojvodini i Srbiji odgajaju u ksenofobiji i neprijateljstvu spramsusjednih naroda; 5. viπekratno oskrnavljenje katoliËkih grabalja u Subotici, NovomSadu, Somboru, Srijemu i drugim mjestima, napade na rimokato-

liËke crkve, dva puta ruπenje spomenika Matiji Gubecu u Tavan-kutu /”ruπio ga vjetar”, kaæe policija/, a da poËinitelji nikada nisuotkriveni a kamoli procesuirani, ili natpis “smrt Hrvatima” na æe-ljezniËkoj postaji u Vrbasu koji tamo stoji mjesecima, natpis iz Su-botice u srediπtu grada “marπ iz Srbije”, i sl.. U Somboru je nedav-no izaπlo drugo izdanje monografije grada u kojoj se tvrdi da jeDujo MarkoviÊ, koji je u BaËku doveo 1687. godine veliku skupi-nu bunjevaËkih Hrvata, po nacionalnosti Srbin! OËigledno se i da-lje podræava teza da su Bunjevci - Srbi katoliËke vjere πto je u sluæ-bi dalje asimilacije Hrvata;

6. za hrvatsku zajednicu na sjeveru Vojvodine poseban problempredstavlja aktivna dræavna akcija na dijeljenju hrvatske manjine,gdje dræavne vlasti od 2004. godine, nastavljaju praksu koju je za-poËeo MiloπeviÊ 1991, tako πto se nastoji od jedne regionalne hr-vatske etniËke skupine (Bunjevci) koja govori neprijeporno jedanod dijalekata hrvatskog jezika (ikavica), umjetno stvoriti novu et-niËku skupinu pod regionalnim imenom i suprotstaviti je hrvat-skoj zajednice, i ujedno æeli stvoriti novi jezik od toga dijalekta, ia-ko Bunjevci æive i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Maarskoj,gdje se ne dovodi u pitanje njihova pripadnost hrvatskoj naciji, adijalekt se govori joπ i na πirem prostoru (na veÊem dijelu hrvatskeobale i zalea), πto sve ima za cilj olakπavanje asimilacije hrvatskezajednice, u kom cilju je dræava umjetno stvorila”bunjevaËku na-cionalnu manjinu”;

7. No, hrvatsku zajednicu posebno pogaa i nepostojanje odree-nih normativnih okvira, i to meunarodnih i unutarnjih: 1. joπ uvijek nije ratificirana Evropska povelja o regionalnim jezi-cima i jezicima manjina iz 1992. godine; 2. dræavne vlasti odbijaju izmijeniti zakone o izborima u parla-mentima kojima bi se osigurala neposredna zastupljenost manjina,usprkos postojanju izriËne ustavne odredbe o tome (Ël. 52. Poveljeo ljudskim i manjinskim pravima i graanskim slobodama): nainicijativu DSHV-a upuÊenu 2005. odgovoreno da je smanjenjemizbornoga cenzusa za manjinske stranke ispunjena obveza Srbijeprema manjinama o njihovom neposrednom predstavljanju, πtoznaËi da se ne æeli provesti ni odredbe Ëlanka 9. Sporazuma izme-u Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske o zaπtiti prava srpskei crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine uSrbiji i Crnoj Gori, koje se odnose na osiguranje zastupljenosti na-cionalnih manjina u predstavniËkim tijelima ;

DEMOKRATSKI SAVEZ HRVATA VOJVODINE NA SJEDNICIOD 24. LISTOPADA 2005. GOD. DONIO DEKLARACIJU OPOLOÆAJU HRVATA U VOJVODINI. U DEKLARACIJI ISTAK-NUTO NEZADOVOLJSTVO POSTOJEΔIM POLOÆAJEM PRI-PADNIKA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

DEKLARACIJA O POLOÆAJU HRVATSKOG NARODA U VOJVODINI

POZIVAMO SVE MLADE HRVATE KOJI SE ÆELE BA-VITI SPORTOM ILI PISATI O NJEMU DA SE JAVE [email protected]

26-27 str. 7/11/05 13:25

27

DEKLARACIJA O POLOÆAJU HHRRVVAATTSSKKOOGG NNAARROODDAA U VOJVODINI

3. izriËna zakonska diskriminacija hrvatske manjine kao ”no-ve” manjine (nastala je to tek nakon raspada bivπe Jugoslavi-je) u odnosu na manjine koje su postojale i prije toga, takoπto baπ manjinski zakon garantira ”starim” manjinama ostva-rivanje steËenih manjinskih prava, ali se isti ranije dosegnutistupanj manjinskih prava ne odnosi na ”nove” manjine (Ël. 8.Zakona o zaπtiti prava i sloboda nacionalnih manjina) koja is-ta takva prava tek nastoje izboriti, iako je hrvatska manjina pobrojnosti iznad ili jednake sa ostalim manjinama u Vojvodini(osim maarske). 4. Potpuno razoËaravajuÊi prijedlozi u nama dostupnima na-crtima novog Ustava Republike Srbije kojima se regulirajuprava nacionalnih manjina, a πto je naroËito bitno da osigu-ranje zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavniËkim ti-jelima bude ustavna kategorija. 5. Smatramo neodræivim jedan od prijedloga πto ga sadræi na-crt zakona o nacionalnom savjetu nacionalne manjine, a kojise odnosi na izbor Ëlanova nacionalnog vijeÊa, gdje se propi-suje poseban biraËki spisak nacionalne manjine, a da se ne-posredni izbori za Ëlanove nacionalnog savjeta raspisuje ako uposeban biraËki spisak bude upisano najmanje 60% pripad-nika nacionalne manjine sa biraËkim pravom, prema posljed-njem popisu stanovniπtva, a uvjet je za upis u poseban biraË-ki spisak nacionalne manjine je ovjereni potpis pripadnikanacionalne manjine kod suda. 6. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini Êe o naprijed izni-jetim stajaliπtima, radi ostvarivanja svojih prava hrvatske na-cionalne manjine, obavijestiti nadleæne domaÊe i meunarod-ne organizacije, osobito VijeÊe Europe, Europski parlament,Visoki povjerenik za nacionalne manjine itd.

Subotica, 24. listopada 2005.

PREDSJEDNI©TVO DEMOKRATSKOGSAVEZA HRVATA U VOJVODINI

Volite slikati, crtati. Umjetnik ste ili teknamjeravate postati. Želite zajedno s drugim Hrvatima iz-mjenjivati iskustva na polju likovneumjetnosti ili jednostavno o tome pisa-ti u našem listu....?!Javite se na [email protected]

SVIJET SE OSVAJA I LJEPOTOM

Izboru za ljepoticu jugoistoËne ©vicarske pobijedila je19-godiπnja Marijana AntunoviÊ iz Igisa. Marijana jerodom iz Kornice, opÊina Bosanski ©amac u Bosan-skoj Posavini. U ©vicarsku dolazi prije 15 godina i tre-nutno se πkoluje.Izbor ljepotice odræao se u Churu 26.08.2005. Kaoπto se iz lokalne πtampe moæe proËitati , struËni æiri senije dao iritirati zbog ”iÊ” u prezimenu, te je prestiænutitulu, u ovom dijelu ©vicarske, dodijelio simpatiËnojMarijani. Narednih godinu dana Êe tako jedna Hrva-tica nositi titulu najljepπe djevojke jugoistoËne ©vicar-ske. Ovom pobjedom Marijana je osvojila i mnoπtvovrijednih nagrada, a titula Miss Êe joj sigurno mnogopomoÊi u buduÊem æivotu.

PPOOZZIIVVAAMMOO SSVVEE PPRRIIPPAADDNNIICCEELLJJEEPPŠŠEEGG SSPPOOLLAA DDAA SSEE PPRREEKKOOHHSSSSDD--AA UUKKLLJJUUČČEE UU FFOORRUUMMEE,, DDAAPPIIŠŠUU OO PPRROOBBLLEEMMIIMMAA II PPOOLLOOŽŽAAJJUUŽŽEENNAA UU DDOOMMOOVVIINNII II IISSEELLJJEENNIIŠŠTTVVUU..KKOONNTTAAKKTT AADDRREESSAA zzeennee@@hhssssdd..hhrr

26-27 str. 7/11/05 13:25

Gospodine VujËiÊu, doπli ste i vi doma...?

O, doπao sam ja prije par mjeseci i za koji dan Êu nazad uAustraliju. Ovdje sam nekoliko mjeseci. Znate, Ëim se zaæelimkraja, ja doletim. Ali, djeca su mi u Australiji i normalno je dame to vuËe tamo...

Dugo ste u Australiji, ali ne primjeÊujem da stepoprimili australski naglasak...

Pa, govorim kako sam nauËio. U Australiju nisam doπao kaodijete, veÊ kao oæenjen Ëovjek sa 27 godina. Bilo je to daleke1956. godine, ali sam imao stalni kontakt sa Hrvatima uAustraliji tako da nisam zaboravio svoj jezik. Moja djeca govoreisto tako hrvatski kao i ja... Moja kÊer Katica je roena u Splitu.

ZnaËi, bilo je po onoj narodnoj „trbuhom zakruhom“, pa u nepoznato...?

Ne bih to baπ tako rekao iako je tih godina na ovim prostorimadoista bila bijeda i siromaπtvo. Meutim, ja sam imao „prethod-nicu“ jer je moj pokojni otac Marko u dva navrata veÊ bio uAustraliji. Prvi je put otiπao 1911. te ostao do 1919. godine, adrugi put 1924. i vratio se nakon pet godina. U Australiju je doveo i moje ujake Ivana i Jozu Bajto izZavojana. A upravo su oni doveli i mene te sam tako ja uAustraliji od 1957. godine...

Zar niste rekli da ste krenuli 1956. godine...?

Jesam, i to je toËno... Ukrcao sam se te godine 16. studenog nabrod Toscana, te sam iz Trsta krenuo za Australiju. Ali, putovanjenije bilo kao danas. Putovao sam 50 dana te sam u Australiju sti-gao tek 04. sijeËnja 1957. godine. Znate, morali smo iÊi okoAfrike buduÊi da je tada Sueski kanal bio zatvoren...

I doπli ste u zemlju u kojoj teËe med i mlijeko?

Mislite na Australiju..? A ne, to nije zemlja u kojoj teËe med imlijeko, to je zemlja u kojoj se mora jako teπko i naporno raditi.

Ali, za razliku od kraja odakle sam otiπao ovdje sam imao barempriliku za zaposlenje i kakvu- takvu perspektivu za buduÊnost.Nakon 35 dana po mome dolasku, otiπao sam sa ujakom uFreementale, u luËko odræavanje, gdje sam dobio posao i zadræaose punih deset godina. Naime, moj ujak je tu radio, poznavaogospodara i upravo na njegovu sugestiju dobio sam posao.

Kakva je bila iseljeniËka situacija u sredini gdje stedoπli...?

Pa, Ëujte, ja sam tada u Australiju doπao sa jugoslavenskimpasoπem pa nas je tadaπnja vlast, a i svi ostali, na taj naËingledala. Meutim, nije bilo toliko klubova kao danas. Bio je klub„Jedinstvo“ na Swanu, bio je i klub tzv. kraljevaca „Swan Wally“u koji su se uglavnom uËlanjivali Viπani te par sitnijih. Ja tunisam dolazio nikada. Postojao je i „Hrvatski klub“ u NorthFreementalu (i joπ postoji) te klub „Dalmatinac“, osnovan zbognogometa 1962. godine. Njegov Ëlan je i moja malenkost.

28

SLU»AJNI SUSRETISLU»AJNI SUSRETI

V ozeÊi se krivudavim i uËestalo krpanim kolnikom izVrgorca u pravcu Makarske paænju nam je privuklo mjestoËiji bi naziv moæda bolje priliËio Slavoniji ili nekom dru-

gom ravniËarskom kraju Lijepe Naπe, nego krπnoj dalmatinskojzagori - Duge Njive. I doista, u moru kamenjara, makije i niskograslinja nema ni kratke ni duge njive. Mjesto raπtrkano po zaseoci-ma, okupljeno oko asfaltne ceste koja ovdaπnjem stanovniπtvuæivot znaËi æivi svojim tradicionalnim æivotom. Jesen je doba obil-ja, doba berbe groæa i ispijanja mladoga vina. Jesen je doba„bikle“, tradicionalnog piÊa ovdaπnjih gorπtaka koje se spravljamijeπanjem crnog, joπ vrijuÊeg, slatkog groæanog moπta i svjeæegkozjeg mlijeka. To se je piÊe pilo vjekovima, a dugovjeËnostovdaπnjih æitelja upuÊuje na Ëinjenicu da je taj tradicionalni naËinæivljenja i prehrane bio itekako zdrav. Kod gostionice „Sutvid“(nazvane po ovdaπnjem brdu) zatiËemo i Dina VujËiÊa, krepkog76-godiπnjaka, koji je u svoj rodni kraj, u posjet bratu Joki, doπaoiz daleke Australije, toËnije iz Freemenatala, pored Pertha. UlazeÊiu razgovor pokuπavamo saznati neπto viπe o njegovim utiscimavezanim za rodni kraj i æivot u dalekoj Australiji...

DUGE NJIVE, DUGA PUTOVANJADUGE NJIVE, DUGA PUTOVANJA

28-29 str. 7/11/05 13:19

29

To je tada tako izgledalo. Ne trebate zabo-raviti da je to bila godina 1957. i da smosvi tada æivjeli u jednoj dræavi...

Kakva je situacija danas...?

Danas je drugaËije... Povijest je povijest..Mi danas nismo niπta drugo nego Hrvati.Moji su djedovi i pradjedovi ovdje roeni,njihovi oËevi takoer. Moja djeca suHrvati πto ona vrlo dobro znaju...

ZnaËi, nema nikakvih zaprekaza ujedinjenje. Tim prije πto jedoista Ëudno da se Hrvati

nalaze u toliko klubova?

Nadam se. Kada bi se svi Hrvati ujediniliu jedan Klub, bili bismo najveÊa inajmoÊnija klupska udruga u Perthu idræavi. To je zadatak mlaih snaga kojenisu toliko optereÊene proπloπÊu i koje Êegraditi buduÊnost hrvatske zajednice nanacionalnom zajedniπtvu i prihvatljivimciljevima...

Neπto sliËno kao πto su pro-gramske orijentacije HrvatskogSvjetskog Sabora?

Upravo tako. Kada nas je zadnji puta pos-jetio Predsjednik udruge, gosp. ©oljak, sviklubovi pokazali su spremnost za surad-nju. OËito, inicijativa treba doÊi sa straneda bi se stvari pokrenule, jer, u domaÊimokolnostima svi se zatvaraju u svojerovove iz kojih ne izlaze...S time u svezi,æelio bih reÊi da bi bilo doista poæeljno dase svi naπi mladi ljudi sastanu te dakonaËno doe do ujedinjenja.

Kakav je pogled hrvatskog isel-jeniπtva prema ulaganjima uHrvatsku...

Veliki broj hrvata iz Australije je sastvaranjem hrvatske dræave otiπao udomovinu. Prodali su πto su imali iodlazili su. Ali, vjerujte, veliki broj njih seje vratio i to siromaπniji nego prije.Nailazili su na ogromne birokratskeprepreke. IseljeniËki novac je dobro doπao,ali ne i oni. Tako su se ljudi razoËarali daËak ni pojedini kontejneri koji su iπli zaHrvatsku, u kojima je bila prtljaga, nisu seu hrvatskoj ni raspakirali, veÊ su se vraÊalinazad. To nije dobro, jer nas sve ljubavprema domovini i prema rodnom krajuistinski veæe. Puno je i iseljeniËkeuπteevine propalo s propaπÊu banaka ukoje su bili pozivani da ulaæu svoj novac.

Kakvi su odnosi prema DKPRH-e i da li ste zadovoljniosobljem i radom naπim diplo-

matskih i konzularnihpredstavniπtava...?

Mogu reÊi u svoje ime, a vjerujem da je toi miπljenje mojih brojnih sunarodnjaka, daje hrvatska diplomacija, u odnosu premanama, za nekoliko koplja bolja nego vlastu dræavi kada se u njoj naemo. Posebnobih pohvalio konzula u Perthu koji jeizuzetan Ëovjek, uvijek otvoren za surad-nju i pomoÊ. Pravi Ëovjek na pravomemjestu - rekli bismo.

NapuπtajuÊi Duge Njive i pomaloumornog sugovornika, nismo se moglioteti dojmu kako je ovaj æivotni put sliËanputu mnogih naπih starijih doseljenika uAustraliju, ljudi razapetih izmeu kraja ukojem su nikli i stasali i nove sredine ukojoj su zasnovali obitelj, stvorili dom igradili drugu domovinu. PosjeÊujuÊirodni kraj, kamene kuÊe i ugasla ognjiπtanastoje u njima pronaÊi sebe, svoje djet-

injstvo i tragove koje je vrijeme nepovrat-no izbrisalo. Nastoje ne izgubiti onu topluljudsku nit koja ih zauvijek vezuje sa kra-jem gdje su se rodili, priËama i bajkamakoje su ugradili u sebe da bi na kraju isami bili sposobni ispriËati svoju æivotnupriËu. PriËu o Dugim Njivama i dugimputovanjima.

DDiinnkkoo VVuujjËËiiÊÊ uu rrooddnniimm DDuuggiimm NNjjiivvaammaa

DDuuggee NNjjiivvee -- dduuggii kkaammeennjjaarrii

DDuuggee NNjjiivvee,, uullaazzaakk uu mmjjeessttoo ssaa iissttooËËnnee ssttrraannee

IZDVOJENO

©to znaËe demokracija i ljudskaprava kad si stranac u jednojdemokratskoj zemlji kao πto jeAustralija, svjedoËe, prema kazi-vanju gosp. VujËiÊa, postupciaustralskih vlasti za vrijeme tra-janja I. Svjetskog rata. Naime,Australija je naπe ljude, koji su utu zemlju doπli iz tadaπnjeAustrougarske, iz preventivnihrazloga, bez postupka i suenjaizdvojila i stavila u logor 12 kmod Sydneya, u mjesto zvanoLiverpool. Tamo su ostali sve dokraja rata zajedno sa Nijemcima,Austrijancima i Talijanima.Puπteni su tek po okonËanju rat-nih sukoba.

Branko BrljeviÊ

28-29 str. 7/11/05 13:20

30

V ani je bilo jugo i mirisalo je na jesen. VozeÊi se grad-skim autobusom na liniji broj 3 sjedio sam zamiπljenne primjeÊujuÊi ljude u autobusu, ni vani. Diskretni

razgovori koji su se odvijali oko mene samo su remetili moj sli-jed misli. O Ëemu danas da piπem? To vjeËno i doista teπko pi-tanje svakog novinara bilo je jutros olovni kamen koji mi je ve-zao misli. Znam, doÊi Êu na svoju stolicu, upaliti kompjutor ikada se pojavi praznina papira ona Êe me pojesti. Trebam neπ-to da popunim i nju, i sebe. Tako zamiπljen nisam ni primije-tio staricu koja je uπla na usputnoj stanici sa pletenom torbomu ruci. To krhko i nekako dobrostivo stvorenje naπlo se je krajmene i onako usput zapitalo:- Gospodine, je li slobodno da sjednem kraj vas?Klimnem glavom i rekoh:- Slobodno je, sjedite..Tek kad je sjela ispred mene osjetio sam miris kadulje i vriskakoji se πirio iz torbe, a na samome vrhu, kao dukati, zlatile suse suhe smokve. To mi je privuklo pozornost pa zapitah:- Idete u posjetu nekome...?- Ah.. - uzdahnu teπko i nastavi - unuka mi je bolesna pa jeidem obiÊi. Ponijela sam joj malo Ëaja i joπ nekoliko stvari sasela. InaËe, ne volim se spuπtati u grad, ali moji nisu bili kodmene od mrtvog dana i stvarno sam zabrinuta...- Nije to dobro - rekoh. Ipak, roditelji se trebaju posjeÊivatiËeπÊe, a ne ovako...

- Eh, moj ËovjeËe - danas je drugo vrijeme. Mladi nemaju vre-mena za nas. Kao da nikada oni neÊe ostarjeti.. A πto je s vama- pogleda me zabrinuto i briæno. I vi mi djelujete nekako um-orno i pomalo izgubljeno..- A to je ovo vrijeme, jugo. Ono utjeËe na sve, pa i na novina-re...- Vi piπete one osmrtnice u novinama - zapita uvjerena kako sunovine upravo to.- Ha - ha - nasmijah se. Ne piπem ja to... Ja sam kolumnista...- I moj je pokojni Ivan bio. Ima veÊ tri godine kako ga nema,a Ëini mi se kao da je bilo danas. Poslije njega je i doπla ovasamoÊa...- Kako mislite da je vaπ Ivan bio kolumnista.... - zapitah iz-nenaeno...- Je... Bio je poπten Ëovjek i komunista. Niπta nije ukra’, niπ-ta nije stekao na lopovski naËin. I bio je ‘rvat u srcu i duπi.Nije bilo BoæiÊa, ni Uskrsa a da nije svetkovao. A za VelikuGospu bidan je zna’ za pokoru iÊ’ pjeπke do Sinja...- Kaæete da ste slabi, a torba veÊa od vas - primijetih ciljaju-Êi na torbu koju je grËevito dræala ispred sebe.- To su sitnice, ono πto imamo na selu. Evo, imam na vrhusuhih smokava. HoÊete da vam malo dam...- Nemojte, gospoo - rekoh. »uvajte to za unuku, rekli ste daje bolesna.- Ma, ima i za nju... Evo vam malo... I zagrabi svojom staraË-kom rukom one smokve te ih stavi u moj dæep. Ma koliko segod protivio tome, nisam uspio. Kada ih je stavila nasmijalase i ta dobrota, iskrena i Ëista, zablistala joj je na licu.- ©to Êu ja vama - zapitah...- Ne treba niπta... Pa to je sitnica...Na slijedeÊoj stranici iziπao sam iz autobusa pun utisaka, punlijepih osjeÊaja. Vani je puhalo jugo i kiπilo je. Okrenem seprema autobusu da je joπ jedanput pogledam i da mahnem zasretan put, ali u oroπenom staklu tek se je nazirala siluetaosobe koja mi je to jutro dala inspiraciju da piπem. Moæda seje i dragi Bog smilovao nad mojom prazninom toga jutra iposlao mi nju, u autobus kojim se voze ljudi i njihove sudbi-ne.Smokve sam stavio ispred sebe, kod kompjutora, da me sje-Êaju na nju. Nisam je viπe vidio, ali nakon par mjeseci njenusliku sam vidio u kronici 92. Pisalo je kako je starica nakonπest dana pronaena u svojoj kuÊi, u selu, na krevetu. Znamda me je to pogodilo kao da je znam cijelu vjeËnost, a ne sa-mo usputne dvije stanice gradskog autobusa broj 3.SjeÊajuÊi se svega, a posebice suhih smokava toga jutra, sjeosam za kompjutor i priËa je sama krenula. PriËa o ljudskojsudbini i vjeËnom preplitanju Boæjeg i ljudskog. PriËa o su-him smokvama.... .

Branko BrljeviÊ

NOVINSKA PRI»A

PRI»A O SUHIMSMOKVAMA

30-31 str 7/11/05 13:09

31

U Hrvatskom Saboru znalo je biti iz-reËeno mnogo istina o privatizaciji.Uglavnom za potrebe dnevne poli-

tike znalo je biti govora o ”nevienoj pljaË-kifl, ”o pljaËki po zakonu”, ”besprimjer-nom bogaÊenju” i sl. Ubiranje politiËki po-ena takvim parolama postalo je najunosnijibiznis buduÊi da je najveÊi broj graana utoj pretvorbi ostao kratkih rukava. Ili, boljereËeno, velikom broju njih je odmjereno odπake do lakta. U jednoj dræavi koja gubi so-cijalnu osjetljivost s kojom se do sada diËi-la biti hrvat ili dragovoljac puno manjeznaËi od onih, koji imaju kapital. U Dal-maciji bi rekli: ”Prodali smo se za Judineπkude”. Trgovanje sa neprijateljima, πto jepostalo odskoËna daska mnogima i za vrije-me domovinskog rata, rjeËito govori o to-me kako pored nacionalnih interesa posto-

je i mnogo vaæniji interesi. Premda smatrannajduhovitijim zastupnikom, Ljubo ΔesiÊRojs je u jednom od svojih brojnih (nerijet-ko emotivnih istupa) rekao najveÊu istinu:”Tko je jamija, jamija je”. Drugim rijeËi-ma, tko se je na nezakonit naËin obogatio,nitko mu neÊe niπta. Ni pravna dræava, niinstitucije sustava ili doslovno n i t k o.Osim, naravno, naπih politiËara koji se bu-saju u prsi kako Êe oni istjerati pravdu, uÊiu trag isisanom novcu, javno prokazati onekoji su opljaËkali ovu dræavu i ovaj narod.Meutim, odmah po dolasku na vlast obo-le od akutne politiËke amnezije te zaboraveπto su obeÊali. I tako, jedni kradu, drugi nesprjeËavaju ili ne kaænjavaju takva djela tese sve poËinje vrtjeti kao ”ringiπpil” poslijekojega kad se spustimo na zemlju ne moæ-emo da stabilno hodamo. ToËnije, hodamokao pijanci πto rjeËito govori kako je poli-tiËko pijanstvo jednako opasno kao i onood alkohola.©to hrvatsku pretvorbu Ëini posebnom uodnosu na druge pretvorbe u tranzicijskimzemljama?Kao prvo, sa pretvorbom se otpoËelo u vri-jeme nikad proglaπenog ratnog stanja πto jeizriËito pogodovalo ratnim profiterima.

Hrvatska sirotinja je tada bila ili u vojsci ilina biroima za zapoπljavanje. Propisi koji sudoneseni u Hrvatskom dræavnom Saborubili su u funkciji ozakonjenja pljaËke zas-novanog na projektu ”Sto bogatih obitelji”.Analogijom, time je promoviran projekt”Milijun siromaπnih obitelji”. Jer, naspramsto bogatih obitelji, u nedostatku srednjegsloja, stoji milijun siromaπnih obitelji. Um-irovljenici se zakidaju, u institucije sustavainstaliraju se posluπnici koji onemoguÊava-ju pravnu dræavu da radi svoj posao, mito ikorupcija postaje to glavna znaËajka dræav-nog aparata. U jednom takvom ozraËju iz-vrπena je privatizacija druπtvene imovine,”kutlizam” postaje naËin gospodarskog dje-lovanja te sinonim raspada sustava stvarnevrijednosti i uspostave sustava politiËke idruge podobnosti. Formiraju se politiËke igospodarske elite u kojem je svatko imaosvoju cijenu.Kao treÊe, hrvatska pretvorba je poznata potome πto je hrvatska uvela svoju vlastitu va-lutu ”kunu”, a ”krznaπima” omoguÊila dapoduzeÊa, banke, hotele i obalu kupuju”bez kune”. Promoviran je sustav koji omo-guÊuje da postaneπ vlasnik neËega πto nisiplatio, i da ti to πto “nisi otplatio” otplaÊu-je samog sebe.Nadalje, novci iz dijaspore koji su uplaÊeniza obranu zemlje odlaze na razne privatneraËune, dok je sama dijaspora ucjelokupnoj privatizaciji izigranana naËin da su joj ponuena naotkup poduzeÊa koja nitko nijehtio, koja su nerentabilna i dr.Naravno, bilo je i onih koji su za-hvaljujuÊi svojim vezama sa tadaπ-njim politiËkim i dræavnim vr-hom kupovali najelitnije hotele(kao πto je sluËaj sa A. LukπiÊem uPoreËu i dr.) daleko ispod njihovestvarne cijene. Umjesto da prihva-te dijasporu kao pokretaËa razvojaHrvatske, da prihvate svjeæi kapi-tal, isti su radije prihvaÊali ban-kovne obveznice i papire koji suopet izdavani po jasno odreenimsmjernicama te na takav naËin injima (dijaspori) pokazali kako jeprofitabilno hrvatstvo znaËajnijeod emotivnog.Debeli je sloj praπine (smeÊa) is-pod tepiha hrvatske privatizacije.Poslije treÊeg sijeËnja postojala jenada da Êe se konaËno taj tepihpodiÊi i da Êe se izmesti na svjetlodana sve ono πto je prljavo. I da Êenetko za to odgovarati. Meutim,tu ”Pandorinu kutiju” ova vlast

nije imala snage otvoriti. Razloga moæe bi-ti viπe i o njima se moæe samo nagaati. Ni-su u pitanju razliËiti pogledi, politiËke plat-forme, nego sve jasniji stav da bi time mo-gli biti ugroæeni kako oni koji se nalaze utoj ”kutiji” tako i oni koji tu kutiju otvaraju. Stoga se obiËnom Ëovjekusve viπe Ëini kako postoji preπutna sprega iz-meu ”praπine” i ”usisivaËa”. Prostim rjeË-nikom reËeno - svatko svakoga ”dræi zaj...”. A narod za budale.

N.©.

ZZAAIINNTTEERREESSIIRRAANNII SSTTEE ZZAATTUURRIIZZAAMM,, ŽŽEELLIITTEE UULLAAGGAATTII IILLII--SSEE BBAAVVIITTII TTUURRIIZZMMOOMM,, ŽŽEELLIITTEEPPIISSAATTII ZZAA NNAASS OO TTUURRIIZZMMUU ..JJAAVVIITTEE SSEE NNAA ttuurriizzaamm@@hhssssdd..hhrr

PPOOZZIIVVAAMMOO SSVVEE HHRRVVAATTSSKKEEZZNNAANNSSTTVVEENNIIKKEE UU DDOOMMOOVVIINNII IIIISSEELLJJEENNIIŠŠTTVVUU DDAA NNAAMM SSEE SSAASSVVOOJJIIMM IIDDEEJJAAMMAA,, TTEEKKSSTTOOVVII--MMAA II DDRR.. JJAAVVEE NNAAzznnaannoosstt@@hhssssdd..hhrr

PRE (TVOR) BA

ÆÆeelliittee llii kkuuppiittii iillii pprrooddaattii nneekkrreettnniinnee nnaa zzaappaaddnnoomm ddiijjeelluu IIssttrree??AAggeenncciijjee OOrraahh ii IInntteerrnneekk ssttoojjee VVaamm nnaa rraassppoollaaggaannjjuu

tteell:: 00003388555522443311990022 // ffaaxx.. 00003388555522443344000066ee--mmaaiill:: iinntteerrnneekk@@ppuu..tt--ccoomm..hhrr // wweebb.. wwwwww..oorraahh--iinntteerrnneekk..hhrr

mmoobbiitteell::009988//886600--553377

IIssttrraa,, TTaarr,, 22 kkmm oodd mmoorraa,, nnoovvaa ssaammoossttoojjeeÊÊaa pprrii--zzeemmnniiccaa 111100 mm22 ++ mmaallaa kkuuÊÊiiccaa --11 aappaarrttmmaann,,cceennttrraallnnoo ggrriijjaannjjee,, ppaarrcceellaa 11220000 mm22


IIssttrraa,, PPoorreeËË,, 88 kkmm,, ppoogglleedd nnaa mmoorree,, nnoovvoo,, ppoovvrrππii--nnee 114400 mm22,, lluukkssuuzznnoo uurreeeennaa,, ookkuuÊÊnniiccaa 998800 mm22


IIssttrraa,, PPoorreeËË,, ssaammoossttoojjeeÊÊaa kkuuÊÊaa,, ppoovvrrππiinnee ccccaa330000 mm22,, lluukkssuuzznnoo uurreeeennaa,, ookkuuÊÊnniiccaa 448811 mm22


IIssttrraa,, PPoorreeËË,, 1122 kkmm oodd mmoorraa,, 1122 ggrraaddiilliiππttaa ss ggrraaeevviinnsskkoomm ddoozzvvoolloommCCiijjeennaa cciijjeelloogg kkoommpplleekkssaa:: 555500..000000 eeuurraa iillii ppoojjeeddiinnaaËËnnoo ppoo ggrraaddiilliiππttuu 6600..000000 eeuurraa

IIssttrraa,, TTaarr,, ppoogglleedd nnaa mmoorree,, kkaammeennaa kkuuÊÊaa uu nniizzuu,,ddjjeelloommiiËËnnoo rreennoovviirraannaa,, ccccaa 220000 mm22,, pprriizzeemmlljjee,, ttrriikkaattaa,, ookkuuÊÊnniiccaa ccccaa 220000 mm22


30-31 str 7/11/05 13:09

P remda je rijeË o prvoj knjizi i relativno mladom autoru(ro.1967 g.), knjiga Narod mrzi proroke u sebi nosi neko-liko priliËno jasnih poruka.

Draæen Tretinjak otkriva nam se kao autor izraæenog senzibiliteta narelaciji osoba-svijet. Temeljna karakteristika poËiva na detektiranjudruπtvene nepravde na koju autor neprestano upozorava bez obzirana temu o kojoj piπe. Druπtvena nepravda u koju je uronjen tzv.“mali Ëovjek” nije nastala danas. Tretinjak nas zato na svoj naËin pod-sjeÊa i na prethodna povijesna razdoblja u kojima je ona bila zastu-pljena na druge naËine i kad je nosila drukËije oblike, ali je uvijeksvoj krajnji objekt pronalazila baπ u osobi - onome pojedincu nakojemu poËiva svaki druπtveni sustav i svaka dræava. Iz Tretinjakovagovora jasno proizlazi kako bi osoba trebala postati subjekt. ©to jemanje subjekt to je manje i njezino dostojanstvo. Knjiga je izaπlaneposredno pred poËetak pregovora Hrvatske s Europskom Unijom.Kakvi Êemo uÊi u tu novu zajednicu? UÊi Êemo onakvi kakvima nas inaπe stanje, naπe dominantne odnose u druπtvu opisuje Tretinjak.Kako taj ulazak za kompletnu politiËku elitu u Hrvatskoj predstavljatemeljni, gotovo vrhunaravni “strateπki cilj” koji “nema alternative” ikoji je obiljeæen bezuvjetnim podaniπtvom, tako nam se upravootvara logiËnost snaænog naslova ovog izdanja: Narod mrzi proroke.Onaj tko danas proriËe protiv tzv. strateπkih ciljeva, bezalternativnepolitike i protiv sluganstva, ne moæe u suvremenom hrvatskomdruπtvu, ali i u istoj toj Europi, biti niπta drugo nego svojevrstan- pro-rok, izloæen ruglu, izopÊenju i preπuÊivanju. Na nama je, jer imamorazum i povijesno iskustvo, da razluËimo prave od laænih proroka. Natom planu i s tog motriπta ova knjiga moæe biti pouËna. Naime,postavlja se pitanje: hoÊemo li u novu eurointegraciju uÊi siromaπni, spotroπaËkim ili razvojnim programom, hoÊe li u toj novoj integracijiosoba imati viπe ili manje dostojanstva, ili Êe u toj novoj integracijinajbolje proÊi uski sloj euromana i eurobirokrata, itd.S druge strane, Tretinjak polazi od sebe, pa ne treba zaËuditi πto svojrukopis otvara pismom mrtvome ocu, koji je veÊinu svojega æivotaproveo u totalitarnome druπtvenom sustavu. No, temeljna moralnapravila koja su u oËevom razdoblju vrijedila, vrijede i danas. Problemnastaje, i onda i danas - unatoË promjeni totalitarnog sustava udemokratski, kad politiËke strukture i elite svoj vrijednosni sustavnametnu tako i na taj naËin, da on na ljestvici svakodnevnih odnosastoji iznad temeljnog morala, a to znaËi i iznad osobe. To je teren nakojemu je smjeπten ovaj rukopis. Na tom terenu Tretinjak stjeËe is-kustva, a ono πto nadilazi okvire praktiËnoga, pretoËio je u tekst. Ras-vjetljavanje tog terena je ujedno i autorov “strateπki cilj”. Na njemu idalje je osoba kao polaziπte - ona nema alternative, i to od prvog doposljednjeg poglavlja. ©to Êe reÊi da je posrijedi univerzalno naËelo.Nadalje, Tretinjak pokazuje dobru sposobnost zapaæanja onih procesakoji prolaze mimo nas, gotovo bez otpora a uz svesrdnu pomoÊ poli-tiËkih, zakonodavnih, izvrπnih, bankarskih i lokalnih elita u koje seuglavnom razoËarao do te mjere da to na pojedinim mjestima prelazii u maloduπje. Kad na nekoliko mjesta nedvosmisleno otkriva “ide-ologiju uspjeπnika” on time otvara prozor naπe suvremene zbilje. Takoostajemo pomalo zateËeni vlastitom ravnoduπnoπÊu pred Ëinjenicomda i danas preËesto vrijedi pravilo: Ëovjek je Ëovjeku vuk. Tretinjak tovrlo lijepo opisuje u kontekstu stranaËkih odnosa i stranputica. Ako ustrankama vrijedi Hobbsovo pravilo, kako li tek osile oni vukovi kojipobijede u svom Ëoporu i zauzmu fotelju vlasti? Osim na stranaËkimrazinama, ovdje se temeljni diskurs promatra i na razini osoba - dræa-va, osoba - poslodavac. Pri tomu se ne preispituje Ëinjenica kako

upravo liberalizam najviπe gloeljudsko dostojanstvo; osim togamoramo imati u vidu da iz post-komunistiËkog hrvatskog liber-alizma u EU vrijede joπ gora,hiperliberalistiËka naËela πto jedokazano izbacivanjem Boga izteksta euroustava. To odricanjeod Stvoritelja, u konaËnici pred-stavlja i odricanje od njegovastvorenja.U odnosu osoba - dræava,Tretinjaka zanima temeljnopitanje: postoji li dræava zbogsvojih dræavljana, ili dræavljanizbog dræave. U odnosu osoba -ustanove, Tretinjak uoËava starikomunistiËko socijalistiËkimentalitet u kojemu je svakibirokrat, koji ima bilo kakav peËat u svojim rukama, ili sjedi s onestrane πaltera, i danas predstavlja malog diktatora. U odnosu osoba -poslodavac, autor primjeÊuje modificirani robovlasniËki sustav.Prema tomu, laæni oltari struktura i razmiljelih egoista, nasuprotopÊemu dobru, glavni su pokretaË ovoga rukopisa. Autor isprepleÊeelemente kratke crtice, eseja, autobiografskih biljeæaka, putopisa ipublicistike, a u pojedinim pasaæima je korak od knjiæevnosti. Cjelinatematike i forma Ëine pitko πtivo.Naslov nam otvara i srediπnje pitanje koje vrije u podtekstu. Mrzi lidoista narod proroke? Odgovor na to pitanje moæemo potraæiti u Bibliji, prije nego li i onabude izbaËena iz baπtine europske kulture. Svi starozavjetni prorociod najstarijeg Amosa, koji je æivio sedam stoljeÊa prije Krista pa doposljednjega, Ivana Krstitelja, kojemu su odrubili glavu, svi suuglavnom zavrπili tragiËno. Osobito oni koji su kritizirali druπtvenunepravdu i koji su intenzivno pozivali na obraÊenje. Dvije su kljuËnekarakteristike biblijskih proroka: nijedan nije poæeljan u svojem krajui svaki zavrπava tragiËno. Nijedan sustav ne trpi proroke! Osobito uvrijeme kad se elite dogovore da njihove vizije nemaju alternative, dasu njihovi postupci - strateπki ciljevi i kad ulaæu velika sredstva i silanangaæman da u to uvjere tzv. malog Ëovjeka, koji se uglavnom hrva zakoricu kruha. Tretinjak ne proriËe u doslovnom biblijskom smislu.On ukazuje na naπu stvarnost, na naπe redove pred πalterima, na naπecarinike, na korupciju, na naπe siromaπne Lazare i mrvice koje skupljapod stolom ne bi li preæivio, na naπe vraËeve i Ëarobnjake pretvorbe,na nefunkcioniranje sustava i funkcioniranje egoistiËnog grabeæa.Transcendiranje toga vrijednosnog sustava nije autorova tema. On jojse pribliæio oslikavajuÊi “duh vremena” i “duh vladajuÊih odnosa”.I na kraju, autor je iz pozicije niËeanskog “posljednjeg Ëovjeka”, izlazpotraæio u pisanju. Kamo Êe ga ono odvesti moæda Êe Ëitatelji samiotkriti u »vorovima svakodnevlja, Funkcionalnom nefunkcioniranju,Otvorenim prozorima ili u putopisnim crticama od BaπËarπije doBaltika, dakle, u poglavljima ove knjige.Prave proroke ne bismo trebali mrziti. A laænima bismo trebalisvakodnevice skidati krinke. Moæda je to trag koji Êe DraæenTretinjak slijediti u svojim novim rukopisima i knjigama.

NENAD PISKA»

32

NAROD MRZI PROROKENAROD MRZI PROROKE

32 str 7/11/05 20:45

33

NA© POK.GLUMACSVEN

POKLONIK LJEPOTE

ODATLE

NESPOKOJ

PAPINEAPANAÆE

DRÆAK SVRLO TAN-KOM IGLOMZA CRTANJE

JEDAN ODVEZNIKA

”RIZMA”

AMERICIJ

ZEMLJOVKARTA

UVO–ENJENOVOG

UVEZIVATIPRE–UU NITI RAZBORA

POVEZIVATI

LIJE»ENJE(latinski)

MIRAZ(alata)

OTILIJA(ODDRAGOSTI)

KOPNENAPOVR©INANIÆA ODRAZINEMORA

ZAO DUH POZARATUS-TRI

HRVATSKAGLUMICA

»OVJEK ASTETI».GRA–E

BUGARSKIKNJIÆEVNIK

DONIJETITELE NASVIJET

NA© POK.GLUMACSVEN

HITNUTI ARIJANODMILJA

LISICA(NAR.)

STAVITISAMAR NAÆIVOT

NIKOLATESLA

U JODIOSJETLJIVATO»KA NATIJELU

KRVNAÆILA

ROYALHORSEATTILERY

MJESTO UBOSNI

NEUGODANZADAH

VR©ITELJ MANIPULAC

AMPER

OMATATIOKO »EGA

NA©A STARAGLUMICA

POKRITITARCOM

STAROGR».ASTRONOM

ATILIJAODMILA

UÆARENA»ESTICA

MEX. GLUMNORIEGA

KISELOST

RIMSKABOÆICAPLODNOSTI

PROGRAMKOJI SE IMITIRA

JEDINICA EL.OTPORA

NOVI REDAKU PISANJU

ORGANSKISPOJ

MLAZNIPROJEKTIL

MJERA ZAPAPIR

AVANCE

SUMPOR

TURSKIKONJ

©IPAK

GOVEDOTIBETA

LJUBAV (TAL.)

GORAKKRISTAL IZATINI

GORKASTILIKER

MAJSTOR ZAOBR. KAMENA

KAMATA

SLOVENSKAGLUMICABERNARDA

IVAN MAÆURANIΔ

FINSKO JEZERO INARI

33 str 7/11/05 13:05

34

IIII.. OOPPΔΔII SSAABBOORR DDOOMMOOVVIINNSSKKEE II IISSEELLJJEENNEE HHRRVVAATTSSKKEEIIII.. OOPPΔΔII SSAABBOORR DDOOMMOOVVIINNSSKKEE II IISSEELLJJEENNEE HHRRVVAATTSSKKEE

D ana 15. - 17. rujna 2005.godine u PoreËu je,u hotelu Zorna sveËano otvoren Drugi OpÊiSabor Domovinske i Iseljene Hrvatske.

Glavni cilj ovog skupa bio je okupljanje zdravihdomoljubnih snaga na zadatku oËuvanja nacionalnihvrednota i vrijednosti u hrvatskim rukama.Nakon odsvirane himne “Lijepa naπa” i odane poËastisvim ærtvama za dræavu Hrvatsku, Sabor je otvorio g.Niko ©oljak rijeËima: “StiËe se dojam da se u Hrvatskojizgubila socijalna osjetljivost, da smo zaboravili naosnovne moralne vrijednosti kao da æivimo u divljem kap-italizmu koji je Europom vladao 50 godina. Bez obzirana sve slabosti i nedostatke koji su nabrojeni, Hrvatska ihrvatski narod imaju πanse da ne doæive argentinski sin-drom, imaju πanse da sebi i svojim pokoljenima osigurajusvijetlu i sigurnu buduÊnost. Hrvati kao narod jedni su odvrijednih naroda, radiπni, sposobni da stvaraju nove vri-jednosti Ëak i u najnepovoljnijim uvjetima”.

HHRRVVAATTSSKKAA NNEE ZZNNAA IIZZ KKOOJJEE LLUUKKEE IISSPPLLOOVVLLJJAAVVAAVeÊ se kod prve teme (analiza postojeÊeg gospodarskogi politiËkog stanja) razvila æuËna diskusija. U diskusiju su se ukljuËili gotovo svi prisutni, elokvent-

ni i neelokventni. Skoro svaki sudionik imao je nekusvoju viziju gospodarskog napretka RH. Situaciju jesmirilo predavanje gospodina Molaka koji je objasnioda nije toliko problem u programima koliko je groznaËinjenica da Hrvatska nema analizu poËetnog stanja.

NNiikkoollaa KKiirriiggiinn.. PPrrvvii pprreeddssjjeeddnniikk HHrrvvaattsskkoogg SSvvjjeettsskkoogg KKoonnggrreessaa

Bez zdravog gospodarstva nema napretka ni ufamiliji ni u kulturi. Uvoz je 2 puta veÊi odizvoza i zemlja bi trebala bankrotirati. Sramotaje ovaj uvoz! Moja izreka je : “Nazad zemlji!”Æalosno je vidjeti napuπtena polja. Jednom jeLika bila puna stada, danas toga uopÊe nema.Kada je bio domovinski rat - ljude su smjestiliu hotele i ljudi sa sela se viπe nisu htjeli vratitina sela.Kako nazad zemlji? Treba omoguÊiti kredite dana selu bude privlaËno æivjeti, za kredite trebaHRVATSKA BANKA. Ta banka bi trebalaprivuÊi seljake na selo. Imamo nezaposlene, azemlja vapi za obradom. Natrag selu je mojaparola! Sramota je da RH uvozi hranu izMaarske. Program natrag zemlji rijeπio biproblem nezaposlenosti. Hrvatska imapoljoprivrednih resursa da moæe prehranitipola Evrope a kamoli Ëetiri miliona Hrvata,koliko je danas stanovnika u Hrvatskoj.

34-35 str 7/11/05 20:47

K olumbo je svojevremeno takoer plovio na slijepo inije znao kamo je doπao, ali za razliku odHrvatske ( koja takoer ne zna kamo plovi ni u

koju luku Êe stiÊi) znao je iz koje luke isplovljava - rijeËisu g. Molaka.

RRAADD PPOO OODDBBOORRIIMMAA

Drugi dan Sabor je radio po Odborima. PredsjedniciOdbora okupili su zainteresirane sabornike i kanal-izirali diskusije ka konkretizaciji. Odbor za gospodarst-vo, Odbor za pravnu zaπtitu Hrvata i nacionalnihinteresa, Odbor za banke i πtedionice, Odbor zainformiranje... Svaki od njih donio je svoje zakljuËke koje Êe treÊi danobjaviti Saboru.

35

DDRR SSIIMMOONNIIΔΔ II DDRR.. KKUUTTLLEE UU PPAAUUZZII AASSTTAANNKKAA »»IITTAAJJUU TTIISSAAKK

ZZLLAATTKKOOBBAARRAANNAA©©IIΔΔ IIZZLLIIKKOOVVNNOOGG OODDBBOORRAA

KKAAPPEETTAANNKKLLJJAAKKOOVVIIΔΔ UUSSVVOOMM ÆÆEESSTTOOKKOOMM NNAASSTTUUPPUU

OODDBBOORR ZZAA BBAANNKKEE II ©©TTEEDDIIOONNIICCEE GG––EE.. ZZDDEENNKKEE HHEERRIIΔΔ

RRAAZZGGOOVVOORR GG..DDRRAAÆÆEENNAA TTRREETTIINNJJAAKKAA((OODDBBOORR ZZAAPPRRAAVVNNUUZZAA©©TTIITTUU HHRRVVAATTAA II NNAACC.. IINNTTEERREESSAASSAA GG.. NNIIKKOOMM©©OOLLJJAAKKOOMM

PPRRIIMMAARRIIUUSS TTOOMMOO SSUUGGNNEETTIIΔΔ II IIZZUUMMIITTEELLJJIICCAA MMIIRRAA KKOOVVAA»»IIΔΔ

MMiirraa KKoovvaaËËiiÊÊ iizzuummiitteelljjiiccaaGdje je nevolja tu je i lijek-stara je indijska izreka.Neka se narod izjasni. Mi ne znamo πto je EU, a sveupuÊuje na negativno.Naπa najveÊa nesreÊa je neorganiziranost i nesloga.Razjedinjenost u Hrvatskoj, razjedinjenost u dijas-pori, razjedinjenost po djelatnostima... ©to bi htjeli?!Svi bi htjeli svaπta a nikako da se uhvatimo svogposla te zajedniËki sa drugima udruæimo znanje,kapital i moguÊnosti da krenemo naprijed.Tolika je destruktivnost prisutna danas da nas svenekom silom tjera u apatiju . Moramo smoÊi snage,veselije i sretnije se okrenuti buduÊnosti. Moramo seorganizirati, meusobno tolerirati, razumjeti i htjetijedni drugima pomoÊi. Ima izlaza iz ove situacijeali mi sami taj izlaz moramo naÊi. Znam da moæe-mo vjerujem da i hoÊemo. Baπ zato πto hoÊemo ijesmo danas ovdje da naemo naËina kako bræe dadoemo do æeljenog cilja. .

34-35 str 7/11/05 20:47

36


S ugeriramo Vladi Republike Hrvatske da podhitno rijeπi i poboljπa slijedeÊe Zakone:

11.. IIZZMMJJEENNAA IIZZBBOORRNNOOGG ZZAAKKOONNAAa) dijaspora

- Smatramo da novi izborni zakon u RH nikako ne od-govara realnom stanju stvari s obzirom na gotovo istibroj Hrvata u domovini, kao i u iseljeniπtvu. Ustav RHpredvia 10% -tno uËeπÊe Hrvata van domovine u za-konodavnoj vlasti. Sadaπnjim je Izbornim Zakonom topravo izigrano. Tako imamo sluËaj da danas iseljenaHrvatska ima Ëetiri zastupnika i to sve redom iz BIH(zar nije apsurd da Hrvate iz, recimo … Australije, zas-tupaju Hrvati iz BIH). U proπlosti, problem nije bio ubroju zastupnika iz dijaspore, veÊ politiËke manipulaci-je oko njihovih kandidatura. Takoer je bitna Ëinjenicada se hrvatski dræavljani sa prebivaliπtem u BIH, po Us-tavu RH, ne mogu smatrati dijasporom poπto su kon-stitutivni narod dræave u kojoj æive. Stoga bi zastupniciiz dijaspore u Saboru RH trebali biti samo Hrvati kojiæive izvan RH te BIH.Novi Izborni zakon takoer treba onemoguÊiti da poli-tiËke stranke registrirane u RH kandidiraju ili predlaæuzastupnike iz iseljene Hrvatske, ukoliko Êe oni biti nalisti za izborne jedinice dijaspore. b) sustav - HSSD smatra da je potrebno i inzistirati nadirektnom glasovanju, poËevπi od predstavnika mjesnihodbora, pa sve do æupana.c) izborne jedinice - Zalaæemo se za smanjenje brojaizbornih jedinica i samim time smanjenje politiËaraprofesionalaca. Takoer se zalaæemo za poveÊanje brojaizbornih jedinica za dijasporu te da se one organizira-ju po kontinentima.

22.. ZZAAKKOONN OO PPOOVVRRAATTKKUU HHRRVVAATTAA UU HHRRVVAATTSSKKUUInicijativa po uzoru na rjeπenja Izraela i Irske. Treba do-nijeti Zakon koji Êe Hrvatima izvan domovine omogu-Êiti povrat izgubljene imovine te samim tim i povrataku Hrvatsku kao ravnopravnih graana.

33.. ZZAAKKOONN OO KKRRIIMMIINNAALLUU NNAAPPRRAAVVLLJJEENNOOMM UUPPRRIIJJEETTVVOORRBBII- Bilo kakav kriminal napravljen u pretvorbi, koji je oπ-tetio RH i njezino stanovniπtvo, treba se proglasiti vele-izdajom, te se poËinioce mora pod hitno procesuirati,bez obzira koju dræavnu ili druπtvenu duænost su obna-πali ili se na njoj zatekli. Sam deklarativni stav o nezas-tarijevanju kriminala u pretvorbi ne rjeπava niπta, ukoli-ko se ne poduzmu konkretni koraci.- Kriminal naËinjen u pretvorbi HSSD treba se smatra-ti ratnim profiterstvom koje je æestok oblik ratnog zlo-Ëina. Takve ratne zloËince treba procesuirati u domovi-ni, a ukoliko se pokaæe da je prevelika moÊ optuæenika

u zemlji, moæe se proces prebaciti i u Haag. - Svu imovinu steËenu protupravnom pretvorbom po-trebno je zaplijeniti, te se sama pretvorba mora vratitina poËetak.

- Zbog prevelike financijske moÊi privatizacijskih prof-itera predlaæemo formiranje graanske komisije za nad-ziranje provedbi, kako istraænih procesa, tako i samogtijeka suenja. Predlaæe se da komisiju Ëine bivπi radni-ci oπteÊenih poduzeÊa.

44.. ZZAAKKOONN OO BBRRAANNIITTEELLJJIIMMAA- Potrebno je osigurati poËasni status braniteljima te ihukljuËiti u politiËki æivot Hrvatske. Takoer treba zbri-nuti obitelji branitelja poginulih i nestalih u Domovin-skom ratu, sukladno standardima modernih zapadnihzemalja u omjeru sa brutto nacionalnim dohotkom.- Preciznije definirati kriterije za dobivanje statusa bra-

nitelja i omoguÊiti im pravedno osiguranje egzistencije.- Provesti reviziju raspodjele prava branitelja, pogotovo

onih s invaliditetom.

55.. ZZAAKKOONN OO OOBBUUSSTTAAVVII PPRROODDAAJJEENNAACCIIOONNAALLNNEE IIMMOOVVIINNEE Treba ga donijeti pod hitno te kao takav mora ostati nasnazi dok se ne donese novi Zakon o privatizaciji.

Novi zakon o privatizaciji treba omoguÊiti stvarate-ljima nacionalne vrijednosti da ostvare pravo na nacio-nalno bogatstvo. Nipoπto ih se ne smije razvlastiti te satom njihovom imovinom dalje trgovati.

Zabraniti prodaju nacionalnog bogatstva na naËinda se politiËkim institucijama oduzme pravo prodaje.Maksimalna dopuπtena metoda kojom bi se nadaljesmjeli sluæiti je koncesija.

Zabrana prodaje zemljiπta uz more i dr. povrπinaod strateπkog interesa ( odnosi se na veÊ prodane ob-jekte smjeπtene na dræavnom zemljiπtu). Umjesto pro-daje neka se daju u najam vlasnicima objekta.

66.. VVLLAADDAA RREEPPUUBBLLIIKKEE HHRRVVAATTSSKKEE treba iznaÊimodus za osiguranje kvalitetnog, besplatnog, cjelodnev-nog TV-programa namijenjenog Hrvatima izvan domo-vine. Takoer se traæi i da ustupi jedan TV i radio ka-nal Hrvatima izvan domovine koji Êe oni ureivati tetako uspostaviti kvalitetniji kontakt sa Hrvatima u do-movini.

77.. ZZAAKKOONN OO PPRRAAVVOOSSUU––UU- Pravosue se mora osposobiti za brzo i efikasno obra-Ëunavanje s krupnim i organiziranim kriminalom.Potrebno je uvesti program zaπtite sudaca, tuæitelja ikrunskih svjedoka. - Potrebno je korigirati zakone u pravosuu u smislu

brzog rjeπavanja sporova i kriminalnih djela.

ZAKLJU»CIZAKLJU»CI

36-37 str 7/11/05 20:48

- Svim pravosudnim organima potrebno je uvesti jakuunutarnju kontrolu.aa.. TTRREEBBAA SSTTRROOGGOO OODDVVOOJJIITTII ZZAAKKOONNOODDAAVVNNUU,,SSUUDDSSKKUU II IIZZVVRR©©NNUU VVLLAASSTT- omoguÊiti da svaki stup vlasti funkcionira nezavisnosukladno ovlastima, a na temelju Ustava i Zakonabb.. SSTTRROOGGAA DDEEPPOOLLIITTIIZZAACCIIJJAA SSUUDDSSTTVVAA,, PPOOLLII--CCIIJJEE VVOOJJSSKKEE II DDRRÆÆAAVVNNEE UUPPRRAAVVEEglavni kriterij za zapoπljavanje u tim sluæbama mora bi-ti sposobnostcc.. SSKKIIDDAANNJJEE IIMMUUNNIITTEETTAA SSAABBOORRSSKKIIHH ZZAASSTTUUPP--NNIIKKAA PPRREEPPUUSSTTIITTII PPRREEDDSSTTAAVVNNIIKKUU SSUUDDSSKKEEVVLLAASSTTII umjesto da o tome glasa Sabor. Poznato jezbog kojih razloga je imunitet dan. U svim ustalimsluËajevima automatski se briπe.

88.. TTRREEBBAA VVRRAATTIITTII OOSSTTAAVVIINNSSKKEE RRAASSPPRRAAVVEE UUNNAADDLLEEÆÆNNOOSSTT SSUUDDAA- Prenoπenjem nadleænosti na Javne biljeænike cijenarjeπenja poveÊana je za cca. tridesetak puta.Nedopustivo i neodgovorno, abnormalno poviπenjeima za posljedicu da siromaπni nasljednici Ëesto nisu ustanju platiti uslugu kako bi Zakonom naslijeeno ipripisali sebi u vlasniπtvo. Troπkovi Biljeænika katkadpremaπuju naslijeenu vrijednost.

99.. PPOO PPIITTAANNJJUU PPRRAAVVAA HHRRVVAATTAA IIZZVVAANNDDOOMMOOVVIINNEE inzistirati da im dræave u kojima æiveosiguraju ista prava kao πto RH osigurava prava pripa-dnicima tog naroda u Hrvatskoj.

1100.. VVLLAADDAA RRHH TTRREEBBAA NNAAΔΔII NNAA»»IINN DDAA UU DDOOMMOOVVIINNUU VVRRAATTII NNOOVVAACC IIZZNNEESSEENN UU PPOORRAATT--NNOOMM RRAAZZDDOOBBLLJJUU (prema nekim tvrdnjama radi seo iznosu od 20 - 30 milijardi dolara)

1111.. UU MMIINNIISSTTAARRSSTTVVIIMMAA RRHH OORRGGAANNIIZZIIRRAATTIIUURREEDDEE ZZAA RRAADD SS IISSEELLJJEENNOOMM HHRRVVAATTSSKKOOMM

1122.. PPRREEDDLLAAÆÆEEMMOO SSMMAANNJJEENNJJEE BBRROOJJAA PPOOSSTTOO--JJEEΔΔIIHH ÆÆUUPPAANNIIJJAA NNAA »»EETTIIRRII(u Zakon o teritorijalnom preustroju RH unijeti krite-rije po kojima svaka opÊina treba imati na svom po-druËju sud, katastar, zemljiπno - knjiæni odjel i urban-izam. Nepostojanje istih vraÊa ih u kategoriju niæe).

1133.. TTRREEBBAA DDOONNIIJJEETTII GGEENNEERRAALLNNII UURRBBAANNIISSTTII»»--KKII PPLLAANN HHRRVVAATTSSKKEE TTEE SS NNJJIIMM UUSSKKLLAADDIITTIIUURRBBAANNIISSTTII»»KKEE PPLLAANNOOVVEE SSVVIIHH ÆÆUUPPAANNIIJJAA

1144.. UUKKIINNUUTTII OOBBAAVVEEZZUU PPLLAAΔΔAANNJJAA DDOOPPRRIINNOO--SSAA IINNSSTTIITTUUCCIIJJAAMMAA (turistiËkim zajednicama, ko-morama, slivnim i dr. vodama…)- Prepustiti ih træiπtu, drugim rijeËima ostaviti Ëlanstvu

na slobodnu volju prosudbu nalaze li ili ne u njima in-teres.

1155.. PPOOJJEEFFTTIINNJJEENNJJEE DDRRÆÆAAVVNNOOGG AAPPAARRAATTAA PreporuËamo strategiju veÊeg prepuπtanja zarade pri-vredi i radniπtvu. Ujedno smatramo da manipulacijakojekakvim novËanim poticajima ne vodi dobrome jerpoveÊava birokratski aparat, otvara vrata meπetarenjuzaposlenoπÊu radniËkog sloja ( radnici se otpuπtaju pananovo zapoπljavaju kako bi se dobio poticaj) i sl. Sveto samo pojaËava klimu nezadovoljstva i nesigurnosti uZemlji.

37


ZAKLJU»CIZAKLJU»CI

PPOOGGOOVVOORR:: HHrrvvaattii uu ddoommoovviinnii ii iizzvvaann ddoommoovviinnee ttrreebbaajjuuzzaajjeeddnniiËËkkii pprreeuuzzeettii iinniicciijjaattiivvee uu ssvvoojjee rruukkee,,kkaakkoo bbii ppoonnoovvoo zzaavvllaaddaallii ssvvoojjiimm tteerriittoorriijjeemm iiooddlluuËËiivvaallii oo vvllaassttiittoojj ssuuddbbiinnii..HHrrvvaattii kkaaoo nnaarroodd mmoorraajjuu nnaaÊÊii nnaaËËiinnaa kkaakkoommiijjeennjjaattii sseebbee,, ssvvoojj ooddnnooss pprreemmaa nnaacciijjii iipprreemmaa ddrrææaavvii HHrrvvaattsskkoojj.. ZZaajjeeddnniiËËkkii ttrreebbaammooππttiittiittii ooppÊÊii iinntteerreess,, kkoojjii jjee uujjeeddnnoo ii pprreedduuvvjjeett zzaazzaaππttiittuu nnaaππee vvllaassttiittee iinnddiivviidduuaallnnoossttii.. JJeeddiinnoo ssllii--jjeeddeeÊÊii ppuutt rraazzuummaa ii lljjuuddsskkoossttii oottvvaarraammoo vvrraattaaiizzllaasskkuu iizz oovvee tteeππkkee mmoorraallnnee ii ggoossppooddaarrsskkeekkrriizzee uu kkoojjoojj ææiivviimmoo..

wwwwww..pprraavvoossuuddjjee..hhrrwwwwww..pprraavvoossuuddjjee..hhrr

36-37 str 7/11/05 20:49

STE»AJ GRADSKE BANKE OSIJEKII KKAA

DD NNEE BB

II DDIIJJEELLII

LLII VVAA©©EE

SSTTAAVVOOVV

EE,, SSVVIIMM

BBII SSRRCC

EEMM BBRRAA

NNIILLII VVAA©©

EE PPRRAAVV

OO DDAA OO

VVDDJJEE SS

VVOOJJUU IISS

TTIINNUU IIZZNN

EESSEETTEE STE»AJ GRADSKE BANKE OSIJEK

D anaπnje stanje pokazuje da je preko 90% monetarnogsuvereniteta u rukama stranih banaka. Iz toga zakljuËu-jemo da je osmiπljen cilj namjernog ruπenja postojeÊeg

bankarskog sustava da bi se otvorio prostor za ulazak stranihbanaka.Poznato je da je steËaj hrvatskih banaka, a tako i steËaj Grad-ske banke, doslovce uniπtio viπegodiπnji trud mnogih πtediπa udijaspori, tj. joπ teæe izazvao nepovjerenje cijele dijaspore ubankarski sustav RH. Tragedija u svemu tome je da se dræava namiruje iz steËajnemase prije nas πtediπa, dakle mi se smatramo kao drugoraz-redna kategorija steËajnog vjerovnika. Nedvojbeno je da pos-toji podjela u prioritetu imovine ‡ dræavna imovina ide ispredprivatne, πto je oËigledno protuustavno. Po kojem ustavnompravu se DAB-a (Dræavna agencija za osiguranje πtednih ulo-ga i sanaciju banaka) postavlja ispred πtediπa, kada uopÊe nijevrπila ulaganja u banku a smatra se vjerovnikom banke? Zapra-vo se pitamo, kakvi su to osigurani πtedni ulozi, kad se tu po-javljuje dræava u obliku DAB-e, koja ima apsolutno pravo naregres iz steËajne mase? SteËaj Gradske banke bio je svojevremeno upitan. Argumentiza pokretanje steËaja bili su neutemeljeni te Gradska bankaOsijek zapravo i nije smjela iÊi u steËaj. Jer, kako se to veÊ uHrvatskoj radi, svojevremeno je ciljano izabrano 15 takozva-nih riziËnih banaka, koje su prema prosudbi HNB-a (Hrvat-ske narodne banke) trebale bankrotirati i to bez da se prethod-no ispitao njihov bonitet i stanje - kao πto se to Ëini svagdje nasvijetu? HNB nije imao bankarsku strategiju. Pristupio je Vla-di sluæeÊi se metodama simpatije i politiË-kog voluntarizma. Time je odreeno kojebanke trebaju iÊi u steËaj, a koje Êe se «su-perfl banke sanirati. Nuæno je preispitatiosnovanost steËaja Gradske banke a i dru-gih banaka koje su svojevremeno otiπle usteËaj.Ako je nasuπna potreba za razvoj dræave ka-pital, ostaje otvoreno i glasno pitanje zaπtoje dijaspora iskljuËena iz procesa razvojadræave iako svi znamo da je novac najvrjed-nija stvar koju netko moæe deponirati sapovjerenjem u neku zemlju?!? Da li je itkopomislio na silne πtete πtediπa, dioniËara iposebice na naπe ljude u dijaspori koji sunakon rata masovno pozivani da ulaæu svojnovac u Hrvatsku? Da li se mislilo na lju-de koji su sav svoj mukotrpni æivotni rad udijaspori uloæili u Hrvatsku i u banke kojesu bez ikakve argumentirane osnove poËelepropadati. Ili su pak bili u pitanju osobniinteresi i pojedini dæepovi (πto smatram daje puno bliæe istini). I tko je na kraju kraje-va sudjelovao pri potpisivanju svih tih silnih ugovora o

kupoprodaji domaÊih banaka?UnatoË svemu, danaπnji uËinci rada bankeu steËaju su vrlo pozitivni. Doπlo je do po-veÊanja steËajne mase i stvaranja dobiti,smanjenja obaveza prema vjerovnicima iznaËajno smanjenje gubitka. Banka u svom portfelju trenutno ima 400

milijuna kuna u novcu i vrijednosnicama te 300 milijuna ku-na imovine zahvaljujuÊi vrijednom i neumornom steËajnomupravitelju gospodinu VeÊeslavu RaËkom koji se bori za kon-senzus izmeu dræave i πtediπa, odnosno za pravedno namire-nje svih πtediπa.Krajem rujna ove godine u Zagrebu se odræala Skupπtina vje-rovnika na koju je doπlo oko 250 πtediπa traæeÊi isplatu svojihπtednih uloga koje Ëekaju veÊ od svibnja 1999 godine. Skup-πtinu su πtediπe ogorËeno napustile. Razlog tome je bila prvadjelomiËna dioba u okviru koje je predloæena isplata dræavi,zaposlenicima i DAB-u. Vjerovnici su bili nezadovoljni πtodræava prvo hoÊe namiriti Dræavnu agenciju za osiguranje πte-dnih uloga (na πtetu πtediπa) pozivajuÊi se na prijaπnji zakon osteËaju, dok πtediπe zahtijevaju primjenu vaæeÊeg zakona obankama ( prema kojem bi se πtediπe trebale namiriti prije dræ-ave). DAB naime traæi 680 milijuna kuna, upravo toliko koli-ko banka ima imovine, tako da πtediπe ne bi dobile niπta.Skupπtina je bila sudar izmeu dræave i πtediπa ‡ izvornih tvo-raca Gradske banke. Kako dræava moæe vlastite interese stav-ljati iznad interesa πtediπa?

Stoga razloga æelim ovim putem sve πtediπe obavijestiti da je da-na 27.12.2004 u prostorijama Gradske Banke Osijek u Zagrebuosnovana Udruga πtediπa Gradske Banke Osijek „Dijaspora“.Udruga „Dijaspora“ prvenstveno æeli okupiti πtediπe GradskeBanke d.d. koji æive u iseljeniπtvu i Ëija su sredstva i πtedni ulo-zi ostali blokirani trenutkom otvaranja steËaja nad GradskomBankom Osijek d.d.

38

38-39 str 7/11/05 12:55

Glavni cilj ove Udruge je πto bræi i potpuniji povrat teπko ste-Ëenog novca uloæenog u Gradsku Banku Osijek d.d. u steËa-ju, te izrada programa i iznalaæenje drugih moguÊnosti u ciljunaplate potraæivanja.Pridobivanjem viπe Ëlanova i simpatizera, jaËamo snagu naπegutjecaja na svim politiËkim i javnim razinama. Stoga Vas po-zivamo da se pridruæite naπoj Udruzi, jer svaki pojedinaËni do-prinos Êe nam pomoÊi u ostvarivanju glavnog cilja povrata na-πeg novca. ZakljuËak je da se dræava prema ”gastarbeiterima” ponaπalaotimaËki, te da nas je hladnokrvno prevarila, baπ kao i ona pri-

je nje koja nas je otjerala u dijasporu. A mi smo bili naivni daulaæemo u Hrvatsku, vjerujuÊi da Êemo tako potpomoÊi raz-vitku i prosperitetu RH.

Dijana ToliÊUdruga ”Dijaspora”Robert-Bunsen Str. 365428 Rüsselsheim

DeutschlandE-mail: [email protected]

II KKAADD NN

EE BBII DDII

JJEELLIILLII VV

AA©©EE SSTTAA

VVOOVVEE,, SS

VVIIMM BBII

SSRRCCEEMM

BBRRAANNIILLII

VVAA©©EE PP

RRAAVVOO DD

AA OOVVDDJJ

EE SSVVOOJJ

UU IISSTTIINNUU

IIZZNNEESSEE

TTEE

Nas svih se tiče stanje u našempravosuđu koje je najvažniji ele-ment u svakom društvu i o kojemovisi hoće li društvo degenerirati,istrunuti i propasti ili se razviti iprocvjetati. Mi Hrvati iz Dijaspore,naučeni na pravnu državu, ne mož-emo a da se ne osvrnemo na izjavug. Đure Sesse u ‘Vjesniku’ od13.10.2005. Citiramo jednu njego-vu rečenicu, gdje naravno braniimunitet sudaca: ” Kada toga imu-niteta ne bi bilo, suci bi bili izlože-ni ‘‘nneeoossnnoovvaanniimm,, nneeaarrgguummeennttiirraanniimmii ššiikkaannoozznniimm postupcima’ koje bipoticale stranke i koji postupci bionemogućavali suce u urednomobavljanju njihove funkcije.”

On govori o ‘ššiikkaannoozznniimm’ postupci-ma. Što da kažu jadni građani, onikoji su na ‘krivoj strani’ batine, kojičekaju godinama na početak pos-tupka, a na rješenje ponekad i 15– 20 godina. Ne zaboravimo da jenjegov Općinski sud, Sud s najve-ćim brojem neriješenih predmetana svijetu. Kod nas se često na-mjerno i nekažnjeno šalju važnisudski spisi a i presude na kriveruke. Ako je potrebno, ”izabran”sudac prešuti sve: izjave svjedoka,ovjerene izjave i ugovore, a katka-da nestaju i važni dokumenti izsudskih spisa (to bi bilo njegovonneeoossnnoovvaannoo).

Postavlja se pitanje zašto se uopćesudi, kada je u nekim slučajevima

presuda poznata unaprijed. Moćniodvjetnici srede sve, kad i kako onito žele..Što misle o tome uvažene osobe:Predsjednik Republike Stjepan Me-sić: ”Želim Pravosuđe koje od sudaneće praviti cirkus (tragi-cirkus)” –vidi ‘Novi List’ od 24.12.2002.Dr. A.Uzelac, prof. na Pravnom fa-kultetu, Zagreb u novinama ‘Novilist’ od 8.01.2001. govori o jednojnovoj KASTI – sudskoj kasti. To jeistina: oni su tu za vječnost, oniimaju IMUNITET, oni ne odgovarajunikome a imaju sva prava! DSV imavažnijih stvari da rješava, na pri-mjer da podjeli unosne položaje.Vidi ‘Vjesnik’ od 17.09.2005. ili”Nepotizam – Hrvatskim pravosu-đem vladaju rođaci”. Slučaj sutkinje I. Domić i 850 ote-tih imanja (1/2 otoka Brača) nijejedini. Imamo na stotine takvih slu-čajeva u RH, samo manjih dimenzi-ja. Ona s imunitetom i dalje šećepo Zagrebu i tu ima kuću. Što o tome misle ekonomisti,

svjetske i naše uvažene institucije ikamo ide Hrvatska?? Citiramo‘Vjesnik’ od 5.07.2005:” Prema globalnom indeksu konku-rentnosti, Hrvatska se sada nalazina 79. mjestu od ukupno 104 pro-matrane zemlje, što je slabije čak iod Bugarske i Rumunjske”, upozo-rio je g. D. Marinac, predsjedniknacionalnog vijeća za konkurent-nost. Dodao je kako je od 2002.godine Hrvatska zabilježila pad na

svjetskoj ljestvici konkurentnostičak za 21 mjesta. Moramo se podsjetiti da su konku-rentnost privrede i korupcija jakousko vezane, može se reći identič-ne. Prije godinu dana TI - Transpa-rency Intr. stavio nas je na 67.mjesto po korupciji a WEF – WorldEconomic Forum po konkurentnostiisto na 67. mjesto.Po nedavnoj prognozi ‘Doing busi-ness’-a za 2006. godinu koja jenapravljena po podacima Svjetskebanke spali smo na jadno 118.mjesto (od 155 zemalja) - zadnjemjesto u Europi, iza Albanije. Srbijai Crna Gora su na 92.-om, a Bu-garska na 62.-om mjestu.Tko je kriv za to? Neefikasno i ne-fair Pravosuđe, u krajnjoj liniji sud-ski IMUNITET, budući da sudac ne-ma nikakve odgovornosti. G. ĐuroSessa bi htio takvo stanje zadržatii tako potpuno upropastiti zemlju. Hrvatska ima preko 1’600’000 vi-šegodišnjih nerješenih sudskihpredmeta kojim će uskoro dodatinovih 600’000 od ovrha (pljenidbe)radi neplaćenih računa. To jeenormno za malu zemlju sa maloviše od 3’000’000 stanovnika akose uzme u obzir da imamo više od1’000’000 Gastarbeitera.

KKaadd mmii nnee žžeelliimmoo nnaapprraavviittii rreeddaa uuPPrraavvoossuuđđuu,, nnaapprraavviittii ććee ggaa EEUU.. BBuu--ggaarrsskkaa mmoorraa oottppuussttiittii 990000 ssuuddaaccaa..

HRA Croatia - M. Matić, PhD

PPoolleemmiikkaa iizzmmeeđđuu BBrraannkkaa ŠŠeerriiććaa ii ddoonneeddaavvnnoogg pprreeddssjjeeddnniikkaa OOppććiinnsskkoogg ssuuddaa,,ZZaaggrreebb--ĐĐuurree SSeessssee ((VVjjeessnniikk oodd 1122 ii 1133.. 1100....22000055))

R E A G I R A N J E

39

38-39 str 7/11/05 12:55

40

”MOJ ZAVI»AJ”P ovodom otvaranja Likovnog centra

Hrvatskog Svjetskog Sabora u Lud-bregu izloæbom pod nazivom ”Moj

zaviËaj” predstavio se je akademski slikar Da-vor Petak.Na ukupno 23 slike u tehnici uljana platnu, tematikom vezanom za krajolikodrastanja autor je snaæno vezan za prostor.U njegovim slikama na jedan osebujan naËinoslikavaju se kuÊe, polja, oranice, zaustavlje-ne u vremenu i prostoru, a opet æive i bogatekoloritom.Potaknut konkretnim prizorimakroz stilske mijene dostigao je formu prepoz-natljive ”ikonografije” u reduciranosti pred-metnog i obogaÊivanju forme, pribliæavanjuznaku i traganju za slojevitoπÊu slikarskestrukture. Opredjeljenje za zaviËajno, poredhvale vrijedne crte rodoljublja i ljubavi za za-viËaj, predstavlja maË sa dvije oπtrice. Malo jezaviËajnih slikara dobro doπlo na Parnasu iza-branih. No opus poput Petakovog svakakooπtro prkosi ovoj tvrdoj paradigmi.Davor je autor koji je itekako povukao crtu iudario peËat traæeÊi svoj vlastiti izraz. Grafi-Ëar po struci, sve viπe se posveÊuje slikarstvui nije optereÊen trendovima, biljeæi ljepotu isavrπenstvo prirode koristeÊi jake, Ëiste boje,oπtre i slobodne poteze kista, ali i jaku (gra-fiËku) konstrukciju slike..Zanimljivim rakursima izmjenom propor-cijskih odnosa, prodorima u prostor i hori-

zontalnom poloæenoπÊu fragmenata graenaje kompozicija koja uz intenzitet dogaanjaugoaja i napetosti oblika odreuje i rast ko-loristiËkih vrijednosti od primjera kromatskedosljednosti do zbira zasiÊene palete. Daka-ko, trag ishodiπta ostao je saËuvan. Davorima svoju mjeru.On je njen tvorac i sudionik. Svojom lako-Êom i sigurnoπÊu likovne igre suvremenovlada motivom kojega je posvojio u svojojvizualnoj Ëitljivosti, iskoraËio je svoj korak idao peËat donijevπi izgled, smisao ljepote tepotvrdio svoje mjesto kojeg zauzima u suvre-menom hrvatskom pejsaænom slikarstvu.

H rvatski Svjetski Sabor(HSSD) je u Ludbregu,30.kolovoza 2005.godine, ot-

vorio Likovni centar u prostorijamaGalerije ZB ART, Petra Zrinskog 24. Gospodin Niko ©oljak, predsjednikHSSD-a, iznio je ukratko program ra-da Sabora i naznaËio ciljeve kojimaon teæi. Naglasio je da se radi o apoli-tiËkoj udruzi koja æeli oæiviti sve as-pekte djelovanja u RH te povezati do-movinsku i iseljenu Hrvatsku. ZlatkoBaranaπiÊ, predsjednik Odbora za li-kovnu kulturu HSSD-a i voditeljCentra, govorio je o naËinu rada Cen-tra i πto to zapravo znaËi za naπu zem-lju. Naglasio je da je Odbor registriranu Ludbregu te da Êe nadalje sve inici-jative kretati iz ovog Centra. Koncep-cija rada svodi se na to da se u svakojæupaniji imenuje koordinator i otvorilokalni centar koji bi likovne stvarao-ce te æupanije upoznao sa radom Od-

bora. Svrha svakog takvog ogranka bi-la bi promidæba umjetniËkih djelavlastitog kraja Odbor povezao umjet-nike iz cijele Hrvatske. U svijetu ta-koer rade koordinatori koji otvarajucentre i prikupljaju informacije, prire-uju izloæbe i razmjenjuju iskustva.Mnogi naπi umjetnici predstaviti Êe sesa svojim postignuÊima u Zemlji i Svi-jetu i obratno. Takav vid suradnjeobogatio bi sve poklonike likovnogstvaralaπtva ma gdje god oni bili. Natakav naËin stvorio bi se jedinstveniprogram koji bi dao cjelovitiju sliku ostvaralaπtvu Hrvata u svijetu a povezi-vale bi ih zajedniËke izloæbe . Da bi setakav rad mogao πto kvalitetnije ostva-riti, potrebni su ljudi. Prvo i osnovno je ljubav prema Hrvat-skoj, æelja za dobrobiti sviju nas bezobzira na teæinu zadatka. Zato poziva-mo sve zainteresirane, koji æele raditi,imaju ideje, planove ili neπto sliËno da

nam se pridruæe jer zajedno smo jaËi iimamo veÊe moguÊnosti za postizanjecilja. Svi zainteresirani mogu se javitina e-mail: [email protected]. U pro-gramu otvaranja Likovnog centra ot-vorena je izloæba akademskog slikaraDavora Petaka pod nazivom ”Moj za-viËaj”. KritiËki osvrt o njegovim rado-vima dao je Zlatko BaranaπiÊ. U mu-ziËkom dijelu nastupio je Mirko©venda zvani ”Æiga meimurski” sasvojim poznatim izvedbama mei-murskih popevki uz pratnju AndrijeMaroviÊa na cimbalima. »lanoviudruge ”NagnuÊe”: Kristina KoËiπ,Aleksandra Petrikovski i Mladen Le-vak, izveli su recitacije. GradonaËel-nik grada Ludbrega, gospodin Kruno-slav Kosir na kraju je programa izraziozadovoljstvo πto se Likovni centar ot-vorio u Ludbregu te mu poæelio mno-go uspjeha u radu.

©tefanija BaranaπiÊUU LL

UUDD

BBRR

EEGGUU

OTVARANJE LIKOVNOG CENTRA HRVATSKOG SVJETSKOG SABORAOTVARANJE LIKOVNOG CENTRA HRVATSKOG SVJETSKOG SABORA

DDAAVVOORR PPEETTAAKK rroođđeennjjee 11997711 ggooddiinnee uu VVaa--rraažžddiinnuu.. OOssnnoovvnnuušškkoolluu ii vveeććiinnuu žžiivvoottaapprroovveeoo jjee uu mmaalloomm,, aalliipprreelliijjeeppoomm zzaaggoorrsskkoommmmjjeessttuu KKaammeenniiccaa kkoojjeessee nnaallaazzii nnaa ppuuttuu ooddLLeeppooggllaavvee pprreemmaa RRaavv--nnoojj ggoorrii.. UUpprraavvoo jjee ttaajjddiioo žžiivvoottaa uu pprriirrooddiioossttaavviioo vveelliikkii ttrraagg iiuusskkoo ggaa ppoovveezzaaoo ssnnjjoomm ssaammoomm,, ššttoo jjeerreezzuullttiirraalloo ii iizzbboorroommsslliikkaarrsskkiihh mmoottiivvaa.. UUvvrriijjeemmee rraattnniihh ddooggaađđ--aannjjaa uuppiissaaoo jjee aakkaaddee--mmiijjuu lliikkoovvnnee uummjjeett--nnoossttii uu ZZaaggrreebbuu,, kkoojjuuzzaavvrrššaavvaa 11999988.. ggooddii--nnee uu kkllaassii pprrooff.. DDuu--bbrraavvkkee BBaabbiićć ((ggrraaffiiččkkiissmmjjeerr))..

OTVARANJE LIKOVNOG CENTRA HRVATSKOG SVJETSKOG SABORA

DDaavvoorr PPeettaakk

40 str. 7/11/05 17:36

41

PREDSTPREDSTAAVLJAMO:VLJAMO:

AMBASADOR HRVATSKE KUHINJE U AUSTRALIJI

DENNIS VALCICHDENNIS VALCICH

G ospodin Dennis Valcich iz Sydneya jedan je od najpoz-natijih hrvatskih kuhara na australskom tlu. Roen naotoku Osljaku kod Zadra -jedinom obiteljskom otoku u

Hrvatskoj koji je ostao u potpunosti u domaÊem vlasniπtvu (tradi-cija neprodavanja posjeda doπljacima seæe do 350 godina uproπlost). Tamo je zavrπio osnovnu πkolu, a u srednju je iπao uPreko svakodnevno veslajuÊi u Ëamcu na Ëetiri vesla. Za ugostitel-ja se πkolovao u Dubrovniku.Po zavrπenom πkolovanju, kao i mnogi mladi njegovog naraπtaja,

nije se uspio zaposliti u domovini. Stoga odlazi Australiju gdje idan danas æivi i radi. Meutim, odlazak u Australiju nije u prvom momentu bioekonomske naravi. Namjeravao je usavrπiti engleski jezik i ostatigodinu dana. Meutim, godina se produæila na viπe decenija paje danas gosp. Valcich doista viπe od trideset i pet godina u toj,kako kaæe, ”obeÊanoj zemlji”. Nakon πto je savladao engleskijezik brzo se snaπao u struci. Nakon toga doπla je i obitelj, a iposjete rodnom kraju su se prorijedile, najveÊim djelom poradiznaËajne udaljenosti Hrvatske i Australije.Posebno napominje da je, bez obzira πto je u Dubrovniku zavrπioturistiËku πkolu, morao ponovno polagati ispite za kuhara na tur-istiËkoj πkoli u Australiji. To mu je pomoglo da se zaposli uvelikim Sydneyskm hotelima. Poπto je æelio i napredovati u sluæbidodatno upisuje i zavrπava πkolu za menagment.S ponosom zna isticati kako je bio jedini Hrvat koji je bio

zaposlen u menagmentu Ëuvene svjetske korporacije ”McDonalds”. Danas ih ta kompanija ima oko 4.000.RadeÊi u toj velikoj korporaciji, a posebice u hotelima u Sydneyustekao je dragocjeno iskustvo koje Êe mu kasnije pomoÊi danapravi daljnji iskorak i relativno slabo poznatu kuhinju svoje

rodne zemlje otvori svijetu.

PPRRVVAA HHRRVVAATTSSKKAA KKUUHHAARRIICCAA NNAA EENNGGLLEESSKKOOMMPrva aktivnost koja je na putu promocije hrvatske kulinarsketradicije poænjela veliki uspjeh je izdavanje “Hrvatske kuharice”na engleskom jeziku. Taj svoj kulinarski spisateljski prvijenacValcich je izdao prije dvanaest godina, toËnije 1993. godine, iknjiga je imala izvanredan prijam kod Ëitatelja. Znao bi isticatida je i sam bio ugodno iznenaen uspjehom i interesom koji jeista pobudila kod Ëitatelja. Knjiga je uspjeπno prodavana uAmerici, Australiji i New Zaelandu, a nakon dva rasprodanaizdanja na redu je i treÊe.

HHRRVVAATTSSKKII FFEESSTTIIVVAALL HHRRAANNEE II PPIIΔΔAANakon promocije knjige na australskoj TV, radiju i tisku, javilesu se nove ideje i planirale nove aktivnosti u promociji hrvatskekuhinje. U suradnji sa Veleposlanstvom RH-e i poduzeÊem”Podravka International” odluËio je organizirati Hrvatski festivalhrane i piÊa po svim luksuznim hotelima u Australiji i novoze-landskim gradovima πto je imalo ogroman uspjeh. Na upit vezanza prijam naπe kuhinje u Australiji, gosp. Valcich je viπe puta isti-cao kako su australci doslovno ludi za naπim specijalitetima te daje Hrvatska u toj zemlji postala poznata i po vrlo ukusnim jelimaspravljenim na osebujan naËin.BuduÊi da su to, kako smo rekli, Hrvatski festivali hrane, nanjima se predstavljaju doslovno sve znaËajke kulinarstva uHrvata, od Slavonije do Dalmacije, Zagorja preko Like do Istre.Svako podruËje ima svoje osobitosti koje su za percepcijuovdaπnjih Ëitatelja i gurmana prava rijetkost. Osim tradicional-nih jela gosp. Valcich na svojim festivalima uspjeπno prezentira ihrvatska vina te ostala piÊa koja se konzumiraju uz jelo. Time jeznaËajno doprinio i potraænji za hrvatskim vinima na austral-skom træiπtu.

OOππlljjaakk,, oottookk ss kkoojjeegg jjee mmllaaddii VVaallcciicchh kkrreennuuoo uu ssvviijjeett

OOssiimm hhrrvvaattsskkiihh jjeellaa,, gg.. VVaallcciicchh jjee ii zzaalljjuubblljjeenniikk hhrrvvaattsskkoogg nnaacciioonnaallnnoogg mmeelloossaa ii ffoollkklloorraa..

41-42 str 7/11/05 20:50

42

Ne samo za hotelsku klijentelu, veÊ opÊenito. Za Hrvatsku to je,nesumnjivo, vrlo znaËajno. Time je gosp. Valcich svojim Ëitatelji-ma i konzumentima pribliæio svoju domovinu Hrvatsku, teotkrio brojnim Australcima njeno kulturno i bogato povijesnonaslijee.

Koliki ugled gosp. Valcich uæiva u Australiji svjedoËe i brojna pri-jateljstva sa uglednicima i javnim djelatnicima te zemlje kojiredovito posjeÊuju njegove (hrvatske) festivale hrane i piÊaImam fantastiËne ideje i mislim kako Êe moji buduÊi projekti bititakoer velika promocija Hrvatske u ovom dijelu svijeta. Mislimda bi - dodaje, bilo jako dobro kada bi se u pojedinim gradovimaHrvatske snimale emisije, u polusatnom trajanju, o kuhinji togakraja. To bi bila jedinstvena prigoda da se πiri auditorij upozna sapovijesnim, kulturnim i prirodnim ljepotama gradova i krajeva.Navodno je za te projekte ozbiljno zainteresiran i BBC.

Nesumnjivo je da Êe gospodin Valcich, kao i do sada, uspjeπnoraditi na tome da Hrvatska postane prepoznatljiva za svijet pomnogo ljepπim stvarima od rata ili recimo kravate za πto nas Naæalost, hrvatske institucije ne prate gosp. Valcicha, a ni gospo-darstvenici ne koriste moguÊnosti koje im njegov rad otvara.Uspostavom turistiËkih predstavniπtava po gradovima Australije,koje organizira Hrvatski Svjetski Sabor, Dennis VallËiÊ Êe, kaonjegov koordinator za podruËje Australije, sasvim sigurnoznaËajno pridonijeti uspostavi kontakata hrvatskih i australskihgospodarstvenika kako u turizmu tako i u drugim gospodarskimgranama interesantnim za RH.“Samo da je malo viπe suradnje sa predstavnicima RH”- Valcich-“moglo bi se napraviti puno toga, kao πto ja mogu u predstav-ljanju jela i piÊa tako i drugi Hrvati mogu u svojim djelatnostimakoje su ovdje u Australiji razvili do savrπenstva. To moæe rezulti-rati investicijama u Hrvatsku koja je danas viπe nego ikad intere-santna naπim iseljenicima koji æive i rade u Australiji”.“OËekujemo od Vlade RH da nas, australske Hrvate, prihvatikao sastavni dio hrvatskog naroda jer mi to jesmo i ostat Êemo.Taj potencijal Hrvatska mora iskoristiti za dobrobit svih svojihgraana ma gdje bili” - kaæe gosp. Valcich istovremeno nam stav-ljajuÊi svoju vilu na raspolaganje za sve vrijeme boravka uSydneyu . On i njegova supruga Mira natjeËu se tko Êe nas boljeugostiti. Svaka im Ëast!!

GGoosspp.. DDeennnniiss VVaallcciicchh uu ddrruuππttvvuu ss mmiinniissttrroomm MMaallccoollmmoomm TTuummbbuulllloomm nnaa ffeessttiivvaalluu uuSSyyddnneeyyuu..

»»uuvveennaa VVaallcciicchheevvaa ““HHrrvvaattsskkaa kkuuhhaarriiccaa”” pprroossllaavviillaa jjee kkaakkoo aauuttoorraa,, ttaakkoo iiHHrrvvaattsskkuu

NNaa oottvvoorreennjjuu uu SSyyddnneeyyuu ss lliijjeevvaa ppoozznnaattii bbiizznniissmmeenn RRooyy MMeeddiicchh,, NNeedd MMaarruunncciicchh,, kkoonnzzuull LLjjuubbiicciicc ss ssuupprruuggoomm,,aammbbaassaaddoorr DDrr.. IIbblleerr ii ddiirreekkttoorr hhootteellaa MMrr.. RRiilleeyy

HHRRVVAATTSSKKIIZZNNAANNSSTTVVEENNIICCII

SSVVOOJJIIMM PPRRIIJJEEDDLLOOZZIIMMAAII RRIIJJEE©©EENNJJIIMMAAHHRRVVAATTSSKKIIHHPPRROOBBLLEEMMAAPPOOMMOOZZIITTEE::

zznnaannoosstt@@hhssssdd..hhrr

41-42 str 7/11/05 20:50

43

MALE TMALE TAJNE VELIKIH MAJSTORA KUHINJEAJNE VELIKIH MAJSTORA KUHINJE

SALATA OD HOBOTNICESALATA OD HOBOTNICEP ripremajuÊi mnoga ukusna jela od morskih specijaliteta, visoko mjesto u svima njima pripada upravo hobotnici. UobiËajeno je

da se ovaj ukusni stanovnik morskog podmorja priprema na razne naËine , ovisno o kraju na jadranskoj obali gdje se hobotni-ca priprema. Jedni je hvale kao ukusno predjelo u vidu salate (s razno-raznim prilozima) dok drugi glorificiraju hobotnicu peËenu

u πtednjaku, ispod peke ili pak spravljenu na neki treÊi naËin. Nesumnjivo svi oni imaju pravo, ali mi smo u ovome broju lista “Korijeni”odluËili da vam prikaæemo spravljane salate od hobotnice. To je, po nama, ipak ono jelo po kojem je hobotnica dobila svjetsku slavu.Pa da pokuπamo....

SSAALLAATTAA OODD HHOOBBOOTTNNIICCEE IIIISSaassttoojjccii -- zzaa 44 oossoobbee::

hobotnica teπka otprilike 1-1,5 kgsol papar u zrnu i mljeveni limun 2 velike granËice celera (debele stapke) 2 lovorova listiÊa

Temeljito i paæljivo oËistite hobotnicu izvana i iznutra.Odstranite joj oËi, te krupnije pipke. Pristavite veÊu koliËinuvode, posolite, pa dodajte nekoliko zrna bibera i lovorove listiÊe.nekoliko zrna bibera i lovorove listiÊeKad voda provri dodajte jedan reæanj Ëeπnjaka i hobotnicu.Kuhajte najmanje 1 sat da omekπa. Neka se hobotnica dokrajaohladi u svojoj juhi. Odstranite liπÊe s granËica celera, te stapkenareæite. Nasjeckajte drugi reæanj Ëeπnjaka. Ohlaenu hobotnicunareæite i primijeπajte Ëeπnjak i celer. Zakiselite limunovimsokom, posolite, popaprite (mljevenim paprom) i zalijte masli-novim uljem. Salatu dobro promijeπajte, poklopite i stavite u hla-dionik. Salata se posluæuje dobro rashlaena kao predjelo, maliobrok, a neizostavna je na πvedskom stolu. Hobotnicu Êete bræeskuhati u ekspres loncu.

SSAALLAATTAA OODD HHOOBBOOTTNNIICCEE SS JJAAJJIIMMAASSaassttoojjccii::

1 kg hobotnice2 jajamaslinovo uljeperπinocatlimunpaparsol

Hobotnicu oËistimo i kuhamo u posoljenoj vodi dok se koæa nepoËne odvajati od mesa. OËistimo je od koæe tako da ostaneËisto meso, izreæemo na komadiÊe, dodamo kuhana jaja izrezanana veÊe kocke, zaËinimo paprom, uljem, octom i lagano promi-jeπamo. Prije posluæivanja pospemo sitno kosanim perπinom iukrasimo kriπkama limuna.

SSAALLAATTAA OODD HHOOBBOOTTNNIICCEE UU AANNAANNAASSUUSSaassttoojjccii -- zzaa 44 oossoobbee::

1 - 1,5 kg hobotnice2 komada svjeæeg ananasa0,25 kg kuhane hobotnice0,1 kg præenih oraha2 vezice celera2 komada limuna1 jaje2 ælice πeÊera1 ælica vinskog octa2 ælice isjeckanog perπina1 dl slatkog vrhnja1 ælica kapara

Ananase prepoloviti i meso ananasa isjeÊi na kocke. Ananas, ho-botnicu, orahe i celer dobro promijeπati limunovim sokom. Po-dijeliti u 4 polovice ananasa i ostaviti u hladnjaku. Jaje i πeÊer mi-jeπati u vodenoj banji. Dodati ocat i perπin i sve skupa dobro mi-jeπati da dobijemo gustu masu. Ohladiti je. Kad se masa ohladidodati joj πlag od slatkog vrhnja, politi po ananasu i dekorirati.

SSAALLAATTAA OODD HHOOBBOOTTNNIICCEE ((KKLLAASSII»»NNOO SSPPRREEMMAANNJJEE))

Hobotnicu blanπiramo 20-ak minuta u kipuÊoj vodi u koju smoprethodno dodali crveni luk, korjenasto povrÊe, papra u zrnu idvije, tri ælice octa i obvezatno jedan pluteni Ëep . Takoblanπiranu hobotnicu izvadimo iz juhe i ohladimo. Nareæemo nakruæiÊe debljine 3-4 mm. U posudi pripremimo podlogu odcrvenog luka, Ëeπnjaka, nasjeckanih zelenih i crnih maslina ,perπinovog lista. Dodamo maslinovo ulje, sok od limuna , maloocta, sol, papar, i malo sitnog dijela vegete. Na pripremljenupodlogu dodamo nasjeËenu hobotnicu dobro izmijeπamo i dot-jeramo okus po vlastitoj æelji. Serviramo na liπÊu zelene salateputarice s kriπkom limuna.

43 str. 7/11/05 17:30

44

K ORIJENI: Ponovno æele poskupjeti zemni plin domaÊinstvima.©to mislite o tome?

»im malo zahladi oni koji se bave prodajom plina nastoje to isko-ristiti te svojim “informacijama” joπ viπe poskupjeti preko svakemjere skup plin kuÊanstvima. Plaπe stanovnike kolapsom plinskogsustava kao da Êe poskupljenje plina taj njihov kolaps zaustaviti.“Galame” kako nema energetske politike plina, a sami godinamadonose odluke o tome Ëega zaista nema. Sve to podsjeÊa na onupoznatu “metodologiju” gdje lopov viËe “Dræ’te lopova”. Godinamasu poticali prikljuËivanje novih potroπaËa na plin i tvrdili kako jeplin jeftin i uz to krajnje neodgovorno traæili uspostavu njegove“træiπne” cijene ‡ dakako uvijek viπe nego je trenutna. Cijena plina koju plaÊaju kuÊanstva u Hrvatskoj, npr. u Zagrebu je2,08 kn/m3 ili po trenutnom teËaju USD oko 34 US centi/m3, πtoje pet do deset puta viπe nego je cijena po kojoj se prodaje jadrans-ki plin Talijanima ili nego πto je proizvodna cijena plina iz domaÊihplinskih polja. Cijena uvoznog ruskog plina donedavno je bilamanja od polovine cijene koju plaÊaju kuÊanstva, a sada tvrde da gauvoze po 22-24 USc/m3, pa nije toËno da ga INA prodaje jeftinijenego πto ga uvozi - kako tvrde “glasnogovornici” onih kojima je uinteresu πto viπe oguliti stanovniπtvo. OËito je prodaja plina po ugov-oru za zajedniËko koriπtenje jadranskog plina “jako dobar” posao, jernaπ plin Italiji ustupaju po 6,3 USC/m3 (prve 4 milijarde m3)odnosno po 8 USc/m3 (ostalo), a iz Rusije isti takav plin uvoze pocijeni koja je 3-4 puta viπa od one po kojoj Italiji izvoze. ©teta izaz-vana tim “poslom” bila je u vrijeme sklapanja oko 2 milijarde USD.INA je donedavno prodavala plin Petrokemiji u Kutini za oko 9 UScenti/m3 πto je zaista niæe od cijene po kojoj ga je uvozila iz Rusije15-16 Usc/m3, ali je i oko 4 puta jeftinije nego ga plaÊajudomaÊinstva u Hrvatskoj. Od ukupnih koliËina proizvedenogumjetnog gnojiva u kojoj je plin osnovna sirovina, izvoze iz Hrvatskeoko 60%. Skupi uvozni plin se tom proizvodnjom u biti izvozi.KuÊanstva plaÊaju kroz prekomjernu cijenu plina taj izvoz. Vrijedispomenuti da je Petrokemija ‡ politiËka tvornica izgraena voljom“mudrijaπa” iz INE na domaÊim rezervama plina kojih ‡ nemadovoljno. U svojih dvadesetak godina postojanja, potroπila je viπeplina nego su sva kuÊanstva u Hrvatskoj od kada troπe plin.Plaπe stanovniπtvo slijedeÊom zimom, jer “ne bude ruskog plina”zbog radova na plinovodu iz Rusije i nude «rjeπenjefl: poskupljenjeplina zbog nedostatka onog iz Rusije, a kupnjom u Austriji «natræiπtufl. Moæda zaista i kupe plin u Austriji, ali opet ruski uz proviz-iju koju Êe dobiti zacijelo i netko iz Hrvatske, kada ugovori kupnjutog plina. Austrija je naime 2004. potroπila 9,5 milijardi m3 plinaod Ëega je iz Rusije uvezla 6 a iz ostalih podruËja 1,8. Postavlja se ipitanje, ako zbog radova na plinovodu Hrvatska nema ruskog plina,kako to da ga Austrija ima? Godinama se kod nas obmanjuje javnost kako je plin najprih-vatljiviji energent, a uopÊe nije rijeπeno od kuda, kojim putem i pokojoj cijeni ga nabavljati, a uz to ograniËene domaÊe rezerve plinakrajnje neracionalno se troπe (izvoz u Italiju, pogon termoelektrana,proizvodnja gnojiva za izvoz…) uz izgradnju novih elektrana za kojene bude plina.

K ORIJENI: Jesmo li doπli do utjecaja lobija, prostitucije zna-nosti u svrhu indoktrinacije neupuÊenih konzumenata ili …?

TragiËno da se u Hrvatskoj znanost i struka ne smije niti pojavljivatis nikakvim idejama o tome kako rijeπiti neki problem, jer te idejeumreæena mafija i politika najËeπÊe ukradu, ”pokupe” za njihovotoboænje rjeπavanje (tzv. projekti) novac iz proraËuna i dakako niπtane naprave, jer ni ne znaju i nije im niti cilj neπto napraviti za boljiæivot ljudi. To se dogodilo (ukradene i upropaπtene ideje) s naπimdavnim nastojanjima za osnivanjem neovisnog instituta za ener-

getiku (tzv. energetski institut koji je osnovao jedan moÊni politiËar“preuzevπi” ideje struËnjaka nije u stanju niti ustanoviti ispravneenergetske bilance u Hrvatskoj, a kamo li neπto drugo, npr. koncep-ciju razvitka s jasnim ciljevima i strategiju njihova dosizanja).

Osnovni cilj tog politiËara je postizanje “træiπnih”, tj. sve viπih cijenaenergenata za πto se svesrdno zalaæe, kako bi punio svoj dæep i dæe-pove onih koji od tog imaju koristi i tome je podreeno sve πto rade.Pravi je «biserfl i beπÊutnost za najsiromaπnije: Tvrdnja da je uHrvatskoj “neekonomska razina cijena energenata sa socijalnim karak-teristikama”. Tzv. znanost u podruËju energetike sluæi samo kaoukras “mudrim” odlukama politiËara zbog kojih je stanje u ener-getici ovakvo kakvo je. Politika u Hrvatskoj godinama ne dozvolja-va osnivanje neovisnog instituta za energetiku koji bi se zasnivao naËinjenicama i struci. “Famozna” formula za guljenje puka cijenamanaftnih derivata samo je primjer takvog “rada”. SliËno se dogaa i umnogim drugim podruËjima æivota u Hrvatskoj. Blokada najvaæni-jih medija u kojima bi se javnosti objasnilo πto joj Ëine dakakopomaæe njenom daljnjem osiromaπivanju.

K ORIJENI: Kao nekadaπnji inspektor RH za sigurnost NE Krπkopisali ste u Vjesniku i drugim publikacijama i o NE Krπko?

U Hrvatskoj nema nikakva suvislog sustava pa tako niti upotreblji-va plana za zaπtitu i spaπavanje stanovnika, dobara i okoliπa u sluËajunesreÊe u nuklearnoj elektrani Krπko, a ne postoji ni za veÊinudrugih vrsta ugroæavanja stanovniπtva, dobara i okoliπa unatoË bro-jnim upozorenjima struke o nuænosti njegove uspostave.Dva su sporazuma meurepubliËke razine koji odreuju sudbinuNE Krπko - koja je veÊ odavno postala vrlo opasna igraËka politiËara.Ozbiljnost prvog sporazuma iz 1971., u kojem se uopÊe ne spomin-je skladiπtenje radioaktivnog otpada i razgradnja elektrane, neprije-porna je, ali ga je Slovenija veÊ nekoliko puta, bez ikakve reakcijepolitiËara iz Hrvatske, prekrπila. Nasuprot njemu, sljepoÊapolitiËara, nebriga za interese Hrvatske i golema πteta izazvanaHrvatskoj drugim sporazumom iz 2002., i te kako su mjerljivi.Podsjetimo se da je Slovenija sa Srbijom joπ 1987. proglasila mora-torij na gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, kada je bila obvez-na ulagati u Hrvatskoj.

nastavak sa 5 stranice

04-05, 44-45 str 7/11/05 14:29

Tako je oπtetila Hrvatsku za pribliæno 700 milijuna dolara.Sporazumom iz 2002. hrvatski su politiËari to Sloveniji oprostili iuz to preuzeli troπkove skladiπtenja radioaktivnog otpada i raz-gradnje NE Krπko, πto ih do tada nije imala, koji sigurno prelaze300 milijuna dolara, a spominje se i svota od pribliæno 350 mili-juna eura. Oproπtena je i vrijednost pet godina, samovoljno odSlovenije, neisporuËene i otuene energije od 1998., koja iznosioko 900 milijuna dolara (po cijenama elektriËne energije πto jeplaÊaju kuÊanstva u Hrvatskoj). Dakle, ukupna πteta izazvana timsporazumom u vrijeme potpisivanja iznosila je oko 2 milijardeUSD. Neki od Ëlanova ”hrvatskoga” tima pomogli su joπ 1987. daSlovenija izigra Hrvatsku, a Ëine to i danas.Za sigurnost NE Krπko struka i struËnjaci ne trebaju, a vaæna jesamo posluπnost, πto bi moglo imati kobne posljedice. Naime,kada je potpisan spomenuti πtetan sporazuma u staroj maniri poli-tiËari su odabrali podobne osobe koje bi se trebale brinuti, kao”hrvatska” strana, za sigurno upravljanje i rad NE Krπko. Neke odtih osoba posve su nekompetentne za bilo koja podruËja rada nuk-learne elektrane. Ne smije se zaboraviti da je elektrana relativnoblizu Zagreba i da havarija u njoj i te kako moæe ugrozitistanovnike Zagreba i veÊeg dijela Hrvatske. Stoga bi, ponajprijezbog sigurnosnih razloga, elektranu valjalo staviti izvan pogona ikonzervirati. To je nuæno i zbog zaπtite hrvatskih materijalnihinteresa. Pritom nije zanemariva ni tvrdnja iz HEP-a da im elek-trana ionako - ne treba.

K ORIJENI: Kakvi su izgledi, prema vaπem iskustvu, da gospodare-nje hrvatskim energentima konaËno skrene u razumne vode?

VeÊ godinama vlastima u Hrvatskoj ne trebaju struËnjaci. KadapolitiËari sami ne poπtuju mnoge zakonske norme koje su donijeli,teπko je oËekivati da u dræavi bude vladavina prava u kojoj bi bilomjesta i za struku i struËnjake. Bahatost pojedinaca uz njihovosveopÊe neznanje, zasigurno je zapreka suradnji i izlasku zemlje izkrize. Godinama osobe koje su svojim promaπenim odlukama uhrvatskoj energetici osiromaπili stanovniπtvo ne mijenjaju naËinrazmiπljanja, ako se to tako moæe nazvati, nego samo svoju podob-nost svakoj novoj vlasti. Da je viπe pameti onih u Hrvatskoj kojidonose odluke da spoznaju kakvo je stanje u Hrvatskoj, da poËnumisliti i na stanovniπtvo, da mu sluæe umjesto da njime vladaju, daomoguÊe osmiπljavanje jasnih ciljeva za cjelokupno stanovniπtvo, ane samo za privilegirane‡ bilo bi bolje.Ljudi u Hrvatskoj za toimaju znanja, ali politika treba ukloniti prepreke i osloboditi prim-jenu tog znanja. ©to prije to politiËari shvate, bez obzira na poËetakpregovora ili buduÊe Ëlanstvo Hrvatske u EU, to bolje za njeno

stanovniπtvo. Tada Êe vjerojatno i energetika skrenuti u, kakokaæete, razumne vode.

Draæen Tretinjak

45

VREMEPLOVSlikano 1959. u Melbournu nakon odræane sjednice

Hrvatskog kulturnog druπtvaDr. Vlatko MaËek.

GGrruuppaa ooddbboorrnniikkaa ii ËËllaannoovvaa:: uu ssrreeddiinnii pprrvvooggrreeddaa,, PPrrooffeessoorr EEËËiimmoovviiÊÊ,, PPrreeddssjjeeddnniikk kkuull--ttuurrnnoogg ddrruuππttvvaa ((ssaa nnaaooËËaallaammaa)) ddoo nnjjeeggaa pprroo--ffeessoorr VVllaaddiimmiirr VViitteezz ((ssaa bbrrkkoovviimmaa)),, ggllaavvnniiuurreeddnniikk ddrruuππttvveennoogg ttjjeeddnniikkaa,, BBiilltteenn.. DDoo nnjjeeggaabbrraaËËnnii ppaarr,, NNiikkoollaa ii BBaarriiccaa BBeenniiËËkkii -- nnaajjzzaa--sslluuæænniijjii ddjjeellaattnniiccii ii oossnniivvaaËËii ddrruuππttvvaa ((bbllaaggaajjnniikk))..SSaa ddrruuggee ssttrraannee pprreeddssjjeeddnniikkaa ssttoojjii ttaajjnniikkddrruuππttvvaa gg.. HHaajjddiinnjjaakk.. IIzzaa nnjjeeggaa ssttoojjii gg.. ZZvvoonnkkooKKuunneekk,, nnjjeeggoovv zzaammjjeenniikk,, aa kkaassnniijjee ttaajjnniikk HHSSSS--aa zzaa AAuussttrraalliijjuu.. DDrrææiimm zzaassttaavvuu ((ËËuuËËeeÊÊkkii --vvrrππiimm dduuæænnoosstt uu nnaaddzzoorrnnoomm ooddbboorruu ii ddjjeelluujjeemmkkaaoo ssppoorrttsskkii rreeppoorrtteerr BBiilltteennaa)).. NNeeddaalleekkoo ooddmmeennee ssttoojjii mmoojj oottaacc SSllaavvkkoo ((ssaa bbrrkkoovviimmaa)),,zzaammjjeenniikk bbllaaggaajjnniikkaa.. UU ddææeeppuu nnoossii nneekkoolliikkoopprriimmjjeerraakkaa BBiilltteennaa zzaa ddoossttaavvuu pprriijjaatteelljjiimmaaddrruuππttvvaa..

VREMEPLOV

04-05, 44-45 str 7/11/05 14:29

IIzz mmooÊÊnnee ii pprreebbooggaattee,, ““cciivviilliizziirraannee”” zzeemmlljjee pprreennoossiimmoo pprreeddssjjeeddnniiËËkkoooobbrraaÊÊaannjjee nnaarroodduu ppoovvooddoomm ssvveeËËaannoogg uullaasskkaa uu jjooππ jjeeddaann oodd nniizzaa rraattoovvaa nnaa ppooddrruuËËjjuu JJuuæænnee NNaaffttooppoolljjiinnee

Tako je govorio imperijalistaTako je govorio imperijalista

J a, demokratski predstav-nik najmoÊnijih, moguraditi πto hoÊu. Neo-

prostivo je na prosjake i niæabiÊa, koje je moja zemlja godi-nama poniæavala, gledatisaæaljivo ili suosjeÊajno. Nekiod njih Ëak ni ne rabe toaletpapir, veÊ svaki put Ëmarispiru vodom. Ne boluju,doduπe, zato od hemoroida, alizar je to normalno? SvijetzapoËinje danas i jao si gaonome tko dosad niπta nijezgrabio i opljaËkao.Zabranjeno je sjetiti se robo-vlasniπtva, ranog kapitalizma,kolonijalizma i rasizma koji suprethodili ovom zakonskomstatus quo. Tko ne posjedujebar pedeset milijuna dolara,nema da pisne. Moral je kate-gorija koja se ispravno vidi sa-mo kroz stakla mojih naoËala.Zato, ako neπto ne razumijete,ne pitajte, veÊ vjerujte meni.©to je ono po Ëemu smo po-sebni? Naπa vojska, milijardena πtednim knjiæicama, oruæjekojim desetljeÊima stvaramo

pritisak potreban da bi se tua uslugai sirovina jeftino plaÊala. Bez toganema visokih socijalnih prava izdravstvene zaπtite kod nas. Tko inaËemoæe udovoljavati bezobzirnim poje-dincima πto zapoπljavaju vas i plaÊajumene? Zaæmirite i ne razmiπljajte pu-no da savjest ne proradi. Politiku pre-pustite maπineriji koja je πkolovanada radi prljavo. Opasnost od eskala-cije unutarnjih problema uvijek se sti-πavala prebacivanjem na vanjske.Osvojimo svijet i osigurajmo izobiljeu domaÊim hladnjacima. Zato, pa-

metnjakoviÊi, ako pozivam ukriæarski rat, ne iznositezajedljive, sumnjiËave tonove ine pozivajte se na ateizam.Poπtujte strategije koje osigu-ravaju stil i standard kojegauæivate i pravite se glupi igluhi na probleme onih πtoæive izvan crta razgraniËenjapoznatijih pod nazivom dr-æavna granica.

InaËe, da vas umirim, neÊe-mo samo mi ratovati. Porukepotpore i savezniπtva stiæunam svakoga dana. Kupilismo nekoliko predsjednika ipremijera koji Êe nam ustupi-ti teritorije svojih zemaljaotkuda moæemo voditi rat.Ovoga je trenutka, braÊo, kli-ma u svijetu takva da Êe se sig-urno joπ mnoπtvo dræava javitida, Ëim mi kvalitetno sredimoprotivnika, dou i poπteno gaiscipelare. A onda Êemo iminstalirati demokraciju.

Preneseno iz knjige “Narodmrzi proroke” autora DraæenaTretinjaka

IIzz ffiillmmaa ““VVeelliikkii DDiikkttaattoorr”” CChhaarrlliiaa CChhaapplliinnaa

46

46 str. 7/11/05 17:29

47

TKO ΔE NAS UZETI ZA OZBILJNO?TKO ΔE NAS UZETI ZA OZBILJNO?

ÆELITE KUPITI ILI PRODATI ZEMLJI©TE ILI

NEKU DRUGU NEKRETNINU.

ILI SE SAMO ÆELITE BAVITI NEKRETNINAMA

TU SMO RADI VAS! [email protected]

KUPON ZA PRETPLATUIspunite i poπaljite na adresu:

HRVATSKI SVJETSKI SABORV.Gortana 2, 52440 PoreË, HRVATSKA

Fax. 00385-52-434006, e-mail:[email protected]

»asopis/Die Zeitschrift/Magazine

K O R I J E N I

1 godina uz cijenu od 50 EURO, 60 USD, 70 CHF, 70 AUD1 Jahr zum Preis 50 EURO, 60 USD, 70 CHF, 70 AUD

1 Year price 50 EURO, 60 USD, 70 CHF, 70 AUD

ime i prezime/Name und Vorname/name and surname

ulica i broj/Strasse und Nr./street and str.no.

grad/Stadt/city

potpis/Unterschrift/signature

Kunski raËun: 2380006-1110011692koji se vodi kod Istarske Kreditna Banka Umag posl. PoreË,MatiËni broj: 1545060

Devizni raËun: 1545060 ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAGSWIFT ISKB HR 2X

NJEMA»KA:KROATISCHER AUSWANDERER IBAN DE07 7008 0000 0545 5224 00DRESDNER BANK MUNCHEN DEUTSCKLANDKONTO NR.: 5 455 224 00 in EUR

ÆELITE OGLA©AVATI?OGLA©AVAJTE SE ULISTU

SIGURNOST I KVALITETASIGURNOST I KVALITETA

ZA LETOVE IZ I PREMA DOMOVINI, KAO I NA OSTALIMDESTINACIJAMA POKLONITE POVJERENJE

NACIONALNOJ KOMPANIJI - CROATIA AIRLINESU

ZA LETOVE IZ I PREMA DOMOVINI, KAO I NA OSTALIMDESTINACIJAMA POKLONITE POVJERENJE

NACIONALNOJ KOMPANIJI - CROATIA AIRLINESU

N edavno uhiÊenje hrvatskog novinara JosipaJoviÊa koji je objavio imena zaπtiÊenih svjedo-ka smatramo izuzetno diskriminirajuÊim

Ëinom spram Hrvatske i hrvatskog naroda. GospoiDel Ponte æeljeli bismo objasniti da je kod nas na snaziZakon o slobodi misli, πtampe i govora pa, ukoliko nezna πto on podrazumijeva, neka pogleda u sliËnomZakoniku vlastite domovine.Sama Ëinjenica da novinari mogu saznati identitetzaπtiÊenog svjedoka dokazuje da taj svjedok nipoπtonije zaπtiÊen. Krivica za to ne ide na duπu veÊ na orga-nizacijsku strukturu neodgovornog tribunala. Dakle,Carlo, osuditi treba tvoju tajnicu ili kolegu iz sus-jednog ureda. Moæda zaπtitara ili ËistaËicu koja jepronaπla neki listiÊ na podu. Odakle ti drskosti da seobruπiπ na javne osobe sa zadatkom nepristranogizvjeπtavanja o tvom likovanju nad napaÊenom, siro-maπnom, sitnom nacijom. Trebala bi znati da ti se pos-tupak moæe tumaËiti kao diktatura i ucjena.

Hrvatski Svjetski Sabor ocjenjuje ovaj potez Haπkogsuda kao licemjeran i πtetan po unutarnje politiËke pri-like u RH. Dok domovinom caruje kriminal svih vrstai oblika, pravne strukture (i domaÊe i strane)zloËinaËko ruho navlaËe na oslobodioce i siromaπnenovinare. Represivan stav haπke institucije, kojoj sepolitika oËito viπe dopada od bilo kakve pravde imorala, ovim se Ëinom pridruæuje toj borbi spramsvakog slobodnog miπljenja na teritoriju njimapoæeljne , zvane Republika Hrvatska.

Koristimo priliku da pozovemo sve dostojanstvene pri-padnike naπeg naroda, sve domaÊe politiËare, a poseb-no one na vlasti da joπ jednom i iz joπ jedne perspek-tive preispitaju svoj stav, svoj podaniËki odnos popitanju davno nam nametnute obaveze na suradnju.Ako u buduÊe neÊemo viπe smjeti ni pisati ni misliti,kakva smo onda mi to “neovisna” dræava. Tko Êe nasuzeti za ozbiljno ne dræimo li sami do sebe?!

Niko ©oljak

47 str 7/11/05 20:51

UU SSVVAAKKOOMM BBRROOJJUU DDOONNOOSSIIMMOO VVIIJJEESSTTII IIZZ::

www.hssd.hr

•• IISSEELLJJEENNEE II DDOOMMOOVVIINNSSKKEE HHRRVVAATTSSKKEE•• VVIIJJEESSTTII IIZZ KKUULLTTUURRNNOOGG II JJAAVVNNOOGG ŽŽIIVVOOTTAA

•• DDOOGGAAĐĐAANNJJAA UU ZZEEMMLLJJII II SSVVIIJJEETTUU•• PPRRIILLOOGGEE IIZZ SSVVIIHH SSFFEERRAA IINNTTEERREESSAA

IISSEELLJJEENNEE HHRRVVAATTSSKKEE•• PPRRIIČČEE,, RREEPPOORRTTAAŽŽEE II IINNTTEERRVVJJUUEE

•• PPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO KKUULLTTUURRNNAA II DDRRUUGGAA DDOOGGAAĐĐAANNJJAA

UUVVIIJJEEKK SS VVAAMMAAVVAAŠŠ LLIISSTT

HHRRVVAATTSSKKII SSVVJJEETTSSKKII SSAABBOORRSSAABBOORR SSVVIIHH HHRRVVAATTAA

TTeell.. 0000338855--5522--443311--557755 442277--005577 443311--442277 FFaaxx.. 0000338855--5522--443344––000066

•• ŽŽEELLIITTEE PPIISSTTAATTII IILLII NNAA DDRRUUGGEE NNAAČČIINNEE SSUURRAAĐĐIIVVAATTII UU KKRREEIIRRAANNJJUU LLIISSTTAA?? •• ŽŽEELLIITTEE OOSSJJEETTIITTII IIZZAAZZOOVV PPIISSAANNJJAA ZZAA LLIISSTT KKOOJJII PPRRAATTII DDOOGGAAĐĐAANNJJAA UU IISSEELLJJEENNOOJJ

HHRRVVAATTSSKKOOJJ II KKOOJJII NNEEĆĆEE OOSSTTAATTII NNIIJJEEMM NNAA SSVVEE OONNOO OO ČČEEMMUU DDRRUUGGII ŠŠUUTTEE..•• PPOOSSTTAANNII NNOOVVIINNAARR,, DDOOPPIISSNNIIKK,, FFOOTTOORREEPPOORRTTEERR,, MMAARRKKEETTIINNŠŠKKII IILLII DDRRUUGGII SSUURRAADDNNIIKK..

UU SSVVAAKKOOMM BBRROOJJUU DDOONNOOSSIIMMOO VVIIJJEESSTTII IIZZ::

www.hssd.hr

48 str 7/11/05 17:26 Page 40

01 naslovna korijeni - hssd.hr · 2 iz sadrÆaja lista - tko se igra energetikom? - pitanje...

Documents

Transcript of 01 naslovna korijeni - hssd.hr · 2 iz sadrÆaja lista - tko se igra energetikom? - pitanje...