HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • … · razgovor s Bogom. Po molitvi...

13
DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 42 17. listopada 2010. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU- 2010 C „Ali kad Sin ◊ovje√ji do∂e, ho≈e li na≈i vjere na zemlji"? ( Lk 18, 8 ) SLIJEDE˛E NEDJELJE DRUGA KOLEKTA: „WORLD MISSION SUNDAY".

Transcript of HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • … · razgovor s Bogom. Po molitvi...

DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 4217. listopada 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga

DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU- 2010 C

„Ali kad Sin ◊ovje√ji do∂e, ho≈e li na≈i vjere nazemlji"?

( Lk 18, 8 )

SLIJEDE˛E NEDJELJE DRUGA KOLEKTA: „WORLD MISSION SUNDAY"..

ULAZNA PJESMA: Zazivam te, BoΩe, ti ≈eß me

uslißiti: prikloni mi uho i √uj rije√i moje. ◊uvaj me ko zjenicu

oka, sakrij me u sjenu krila svojih.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, daj

da ti uvijek budemo odani i tvome Veli√anstvu sluΩimo iskre-

na srca. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE IZLASKA (Izl 17, 8-13): U

one dane: Do∂u Amale√ani i zaratuju s Izraelcima kod Refidi-

ma. A Mojsije re√e Jozui: »Odaberi mom√ad pa po∂i i zapod-

jeni borbu s Amale√anima. Ja ≈u sutra stati na vrh brda sa

ßtapom BoΩjim u ruci.«

Jozua u√ini kako mu je Mojsije rekao te zapodjene

borbu s Amale√anima, a Mojsije, Aron i Hur uza∂oße na vrh

brda. I dok je Mojsije drΩao ruke uzdignute, Izraelci bi

nadja√avali; a kad bi ruke spustio, nadja√avali bi Amale√ani.

Ali Mojsiju ruke napokon klonu. Zato uzeße kamen i staviße

ga poda nj. On sjede, dok mu Aron i Hur, jedan s jedne, a

drugi s druge strane, drΩahu ruke tako da mu izdrΩaße do

sun√anog zalaska. I Jozua oßtricom ma√a svlada Amaleka i

njegov narod.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 121 (120), 1-2. 3-4. 5-6. 7-8

Pomo≈ je naßa u imenu Gospodina koji stvori nebo i

zemlju.

....................................................................................................

K brdima o√i svoje uzdiΩem: odakle ≈e mi do≈i pomo≈?

Pomo≈ je moja od Gospodina koji stvori nebo i

zemlju.

....................................................................................................

Tvojoj nozi on posrnuti ne da i ne≈e zadrijemati on, √uvar

tvoj. Ne, ne drijema i ne spava on, √uvar Izraelov.

....................................................................................................

Gospodin je √uvar tvoj, Gospodin je zasjen tvoj s desne

tvoje! Ne≈e ti sunce nauditi danju ni mjesec no≈u.

....................................................................................................

◊uvao te Gospodin od zla svakoga, √uvao dußu tvoju!

◊uvao Gospodin tvoj izlazak i povratak odsada

dovijeka!

....................................................................................................

◊ITANJE DRUGE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA TIMOTEJU (2 Tim 3, 14-4, 2): Pre-

dragi! Ostani u onome u √emu si pou√en i √emu si vjeru dao,

svjestan od koga si sve pou√en i da od malena poznajeß Sveta

pisma koja su vrsna u√initi te mudrim tebi na spasenje po

vjeri, vjeri u Kristu Isusu. Sve Pismo, bogoduho, korisno je za

pou√avanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u praved-

nosti, da √ovjek BoΩji bude vrstan, za svako dobro djelo

podoban. Zaklinjem te pred Bogom i Kristom Isusom koji ≈e

suditi Ωive i mrtve, zaklinjem te pojavkom njegovim i kra-

ljevstvom njegovim: propovijedaj Rije√, uporan budi – bilo to

zgodno ili nezgodno – uvjeravaj, prijeti, zapovijedaj sa svom

strpljivoß≈u i poukom.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! ¸iva je rije√ BoΩja

djelotvorna; prosu∂uje nakane i misli srca. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI (Lk18, 1-8): U ono vrijeme: Kaza Isus svojim u√enicima

prispodobu kako valja svagda moliti i nikada ne sustati: »U

nekom gradu bio sudac. Boga se nije bojao, za ljude nije

mario. U tom gradu bijaße i neka udovica. Dolazila k njemu i

molila: ‘Obrani me od mog tuΩitelja!’ No on ne htjede

zadugo. Napokon re√e u sebi: ‘Iako se Boga ne bojim nit za

ljude marim, ipak, jer mi udovica ova dodijava, obranit ≈u je

da vje√no ne dolazi mu√iti me.’«

Nato re√e Gospodin: »◊ujte ßto govori nepravedni

sudac! Ne≈e li onda Bog obraniti svoje izabrane koji dan i no≈

vape k njemu sve ako i odga∂a stvar njihovu? KaΩem vam,

ustat ≈e Ωurno na njihovu obranu. Ali kad Sin ◊ovje√ji do∂e,

ho≈e li na≈i vjere na zemlji?«

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, obdari nas

miloß≈u i o√isti od grijeha, da tvojim otajstvima sluΩimo u

slobodi srca. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Oko je Gospodnje nad

onima koji ga se boje, nad onima koji se uzdaju u milost nje-

govu, da im od smrti Ωivot spasi, da ih nahrani u vrijeme

gladi.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, i ovom nas

sluΩbom pribliΩi nebeskoj Crkvi. Prati nas vremenitom

pomo≈i i u√i vje√noj mudrosti. Po Kristu.

DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADA STRANA 3

Dragi vjernici!

Danaßnje sveto Evan∂elje nam govori

kako uvijek trebamo moliti, dakle

molitva je boΩanska i crkvena zapovi-

jed jer ju zapovijeda i Bog i Crkva.

Molitva je svakome tko je doßao k

razumu potrebna za spasenje. Molitva

je nama potrebna jer je Bog zapovije-

dio moliti. To nam Isus potvr∂uje kad

kaΩe: »Molite i dat ≈e vam se traΩite i

na≈i ≈ete, kucajte i otvorit ≈e vam

se.» Molitva je duboka potreba naße

duße i naße sre≈e ovdje na zemlji a

posebno u vje√nosti. Molitva je

neophodno sredstvo spasenja i

posve≈enja. Molitva je prijateljaski

razgovor s Bogom. Po molitvi naßa

dußa dobiva novu snagu. Molitva je

za dußu nebeska rosa. Kao ßto rosa po

no≈i osvjeΩuje biljku, tako se i naßa dußa oporavlja po

molitvi. Molitva nas poboΩanstvenjuje jer √ovjek je onakav

kakvim ga √ine njegove misli, osje≈aji, Ωelje. Na taj na√in

molitva neizmjerno uzdiΩe naße ljudsko dostojanstvo.

Naime √ovjek je najve≈i kad moli. Molitva nam doziva u

pamet viße vrednote i stavlja nas u direktnu vezu s drugim

svijetom. Molitva je izvor mnogih zasluga, snaga u nemo≈i,

utjeha u Ωalosti i pobjeda u borbi protiv ∂avla i njegovih

saveznika. Kad √ovjek moli povezan je s Bogom. I ßto viße

moli, √vrß≈e se povezuje sa svojim Stvoriteljem. A tko pos-

tojano moli sli√an je an∂elima koji u nebu neprestano

gledaju lice BoΩje.

Molitva mijenja greßnika u pravednika, jer greßniku prib-

avlja milost pokajanja i obra≈enja. Íto se zemlja viße prib-

liΩi suncu, tim viße prima od sunca svjetla i topline. Tako i

naßa dußa prima tim viße svjetla i jakosti od Boga ßto mu se

viße u molitvi pribliΩimo. Íto viße molimo to jasnije spoz-

najemo veli√anstvo i dobrotu BoΩju, posljednju svrhu

svoga Ωivota, volju BoΩju, pravu vrijednost zemaljskih

stvari i svoju vlastitu slabost. Unutraßnje se prosvjetljenje

kod mnogih svetaca o√itovalo i izvana. Mojsijevo se lice

sjalo kad je nakon razgovora s Bogom sißao s brda. I Isuso-

vo se lice na gori Taboru preobrazilo, √ak i odijelo je njego-

vo bilo bijelo i sjajilo se. Molitva uzdrΩava pravedne u

pravednosti jer ih ßtiti od napasti i √uva od grijeha. Napasti

potamnjuju naß razum i slabe naßu volju, a molitva prosv-

jetljuje razum i ja√a volju. Molitva djeluje protiv napasti

kao voda protiv vatre. Pravednik po molitvi postiΩe mnoge

kreposti a sv. Augustin kaΩe da tko zna pravo moliti, zna

pravo i Ωivjeti. Po molitvi pravednici postiΩu oproßtenje

vremenitih kazni za grijehe i vje√nu nagradu. Tko ne moli

ne moΩe se spasiti i nema snage da se odupre napastima.

◊ovjek bez molitve sli√an je vojniku bez oruΩja, ptici bez

krila, ribi bez vode i la∂i bez kormi-

lara.

Budu≈i da je molitva od neprocje-

njive vrijednosti za naße spasenje

zato nas Isus upozorava da treba

svagda moliti i nikada ne prestati

niti klonuti duhom. Isus je sasvim

jasno obe≈ao: Sve ßto u molitvi

√vrstom vjerom zatraΩite, to ≈ete

dobiti. Svaki put, jer nam ne≈e dati

ono ßto bi nam moglo ßkoditi. Bog

nas uvijek ne uslißava zato ßto

nismo vrijedni uslißanja. A nisu vri-

jedni uslißanja oni koji mole bez

vjere i pouzdanja, kao i oni koji su

u smrtnom grijehu. No ipak nitko

uzalud ne moli. Ako nam Bog i ne

da ono za ßto ga molimo, dat ≈e

nam sigurno neßto drugo ßto je

bolje od onoga ßto smo mi Ωeljeli. Naßa molitva mora biti

poboΩna, tako da kod molitve svoj duh uzdiΩemo samo k

Bogu. Mnogi Boga √aste samo usnama a mislima su daleko

od njega. Tko moli rastreseno i mlako, ne postiΩe nißta od

Boga. Naßa molitva treba biti ponizna i postojana. Ponizno

molimo kad spoznajemo da smo sami po sebi slabi i da

nismo vrijedni onoga ßto od Boga traΩimo. Postojano

molimo onda kad ne prestajemo moliti i onda kad nam se

√ini da nas Bog nije uslißao. Naßa molitva mora biti Bogu

odana. Bogu odano molimo onda kad ostavljamo na volju

da nas uslißa kad on ho≈e i kako je to njegova sveta volja.

Naßa molitva treba biti pouzdana, tako da √vrsto vjerujemo

da ≈e nas Bog uslißati, ako je ono ßto molimo njemu na

slavu, a nama na spasenje.

Pripovijeda sveti Ivan Avilski kako je neka pokornica

molila Boga za milost da moΩe vidjeti u kojem je stanju

njezina dußa pred Bogom. Tada joj se ukaΩe an∂eo ogrnut

ßirokim plaßtem i pokaΩe joj djevoj√icu koju je drΩao u

naru√ju, a bijaße sva pokrivena modricama i ranama iz

kojih je tekla krv. Tada se pokornica nije mogla suzdrΩati

od pla√a, te se okrene na drugu stranu. Zatim joj an∂eo

re√e, evo stanje tvoje duße i nestane ga. Ta je pokornica

zamolila blaΩenika da joj rastuma√i vi∂enje. On joj re√e.

Gle, tvoja je dußa Ωiva i u milosti je, ali one rane ozna√uju

nesavrßenosti koje svaki dan po√injaß. Nastoj da ih se

rijeßiß, ako se ho≈eß uspeti do savrßenstva. I s naßom ≈e

dußom biti onako kako mi budemo htjeli. Ako Ωelimo i

ho≈emo da je spasimo, spasit ≈emo je. Ho≈emo li da je

izgubimo, izgubit ≈emo je. Dakle naßa je dußa u naßim

rukama. Bog svakome daje toliko milosti koliko je potreb-

no za spasenje, ali traΩi i naßu suradnju s njegovom

miloß≈u.

Pripremio vl√, Josip Priselac

MOLITVA U SVAKODNEVNOM ¸IVOTU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADASTRANA 4

POGLED U BUDU˛NOSTSve nas je manje!

Depopulacija u

Hrvatskoj je iz godine

u godinu sve snaΩnija.

A rezultati istraΩivanja

pokazuju ne baß

svjetlu budu≈nost

Hrvatskog naroda.

Podaci o stanovnißtvu

Republike Hrvatske

pokazuju da Hrvatska svake godine gubi 25 000 stanovni-

ka. Tako ≈e u Hrvatskoj za 20 godina biti oko 3,6 miliona

stanovnika. To je u odnosu na ovu 2010. godinu 14 posto

manje.

Za 20 godina u Republici Hrvatskoj:

Broj mladih smanjit ≈e se za 29 posto.

Broj djece u osnovnoßkolskoj dobi (od 5-14 godina)

smanjit ≈e se za 38 posto.

Broj djece u srednjoßkolskoj dobi (od 15-19 godina)

smanjit ≈e se za 40 posto.

Broj radno sposobnih (mußki od 15-64 i Ωene od 15-59)

bit ≈e manje za 20 posto.

Prosje√na starost iznosit ≈e: 44,5 godina, (sada 40 godina).

Starijih od 60 godina bit ≈e viße za 12,5 posto.

Starijih od 65 i viße bit ≈e viße za 19 posto.

Starijih od 75 i viße bit ≈e viße za 51 posto.

Ako se ovako nastavi, Hrvatska 2010. godine odnosnoza 10 godina mogla bi izgledati ovako:

Svaki peti gra∂anin Hrvatske bit ≈e stariji od 65 godina,

odnosno bit ≈e u mirovini.

Broj radnika i broj umirovljenika bit ≈e izjedna√en, jednih

i drugih 1,5 milijuna.

Ako se nastavi ovakav kontinuitet zaduΩivanja, za 10 god-

ina mogli bi biti zaduΩeni 125 milijardi eura.

Svaka obitelj imat ≈e svoj kvadrat ßoping centra.

Svaki stanovnik Hrvatske imat ≈e tri mobitela i svi ≈e

imati Internet.

Za 10 godina 70 posto stanovnika Hrvatske Ωivjet ≈e u tri

velika grada: Zagrebu, Splitu i Osijeku.

U 270 sela viße ne≈e biti ni Ωive duße, samo tabla na

po√etku ceste.

U √etvrtini svih hrvatskih naselja Ωivjet ≈e manje od 10

stanovnika.

Svaki √etvrti stanovnik imat ≈e diplomu. Njih 15 000

godißnje odlazit ≈e i raditi u inozemstvu.

Stalno ≈e se graditi novi zatvori, jer ≈e broj zatvorenika

rasti, bit ≈e ih dvostruko viße nego u ovoj 2010. godini.

Kakva ≈e biti stvarna Hrvatska za 10 godina odnosno

2020. godine, nitko ne moΩe re≈i sa sigurnoß≈u, no treba

se nadati da ni jedan podatak izra√unat na temelju kriznih

trendova koji su trenutno prisutni u Hrvatskoj, ne≈e biti

stvarnost u budu≈nosti.

No, ponekad je zanimljivo pogledati, ßto bi doista bilo

kada ne bismo u√inili nißta i kada bismo pustili da se sve

nastavi po starom.

Pripremio: Fr Ivica, Ωupnik

Predsjednik Josipovi≈ u posjetu papi Benediktu XVI.

Vatikan, (IKA): „Pozvao sam Papu u Hrvatsku. Sa zadovoljstvom mogu

re≈i da sam dobio informaciju da se pripremaju planovi za 2011. i da se

vrlo ozbiljno razmatra posjet Svetoga Oca Hrvatskoj slijede≈e godine",

izjavio je hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipovi≈ u subotu 9. listopada nov-

inarima nakon razgovora s Benediktom XVI. u Vatikanu.

„To bi bilo iznimno vaΩno za hrvatsku me∂unarodnu poziciju i za odnose

unutar Hrvatske, jer je svaki dolazak Svetog Oca u bilo koju drΩavu poruka

mira, suΩivota i ljubavi", dodao je Josipovi≈. PribliΩavanje Hrvatske EU-u,

povratak izbjeglica, stanje u BiH i u ßiroj regiji, bile su glavne teme

polusatnog razgovora Pape i hrvatskog predsjednika u privatnoj biblioteci

Benedikta XVI. na drugom katu Apostolske pala√e.

Po Josipovi≈evim rije√ima, me∂unarodni odnosi Hrvatske i Vatikana su

bez ikakvih problema i „teßko da bi mogli biti bolji". Papa je obe≈ao nas-

tavak odlu√ne potpore Vatikana hrvatskom putu u EU, a u vezi s

povratkom izbjeglih hrvatskih Srba, sloΩio se s Josipovi≈em da se

Katoli√ka crkva u Hrvatskoj angaΩira na pomirbi i zajedni√kim vrijednosti-

ma hrvatskog i srpskog naroda, odnosno srpske nacionalne manjine.

Papa je tako∂er dao podrßku politici pomirenja u regiji, na kojoj Josipovi≈

ustraje tijekom svog dosadaßnjeg mandata. „I Vatikan i Hrvatska Ωele da se

odnosi u BiH urede na na√elima ravnopravnosti svih triju naroda i poßto-

vanju prava i slobode svakog pojedinca. Obje strane smatraju vaΩnim

opstanak Hrvata u BiH i vaΩno je da hrvatska politika doprinese tome

cilju". Papa Benedikt XVI. primio je hrvatsko izaslanstvo u Apostolskoj

pala√i uz baziliku svetog Petra, gdje uobi√ajeno prima drΩavna izaslanstva.

S Josipovi≈em se najprije sastao u √etiri oka, a potom pozdravio i s

√lanovima hrvatskog izaslanstva te s novinarima koji su pratili susret.

Josipovi≈ je Papi poklonio grafiku Majke BoΩje Gorske iz Lobora i CD s

Hrvatskom misom Borisa Papandopula, a na dar od Svetog Oca dobio zlat-

nik s njegovim likom. O bilateralnim odnosima Zagreba i Vatikana

hrvatsko izaslanstvo razgovaralo je i s drΩavnim tajnikom Svete Stolice

Tarcisiom Bertoneom, nakon √ega je Josipovi≈ poloΩio vijenac na grob

pape Ivana Pavla II. u kripti bazilike svetog Petra. Odgovaraju≈i na pitanja

novinara o svome odnosu prema vjeri, Josipovi≈ je rekao da je agnostik, ali

da pritom ne vidi nikakvu zapreku poßtovanju hrvatskih krß≈anskih korije-

na. „Bez obzira jesmo li vjernici ili ne, svi znamo da imamo krß≈anske

korijene i to cijenimo i poßtujemo", rekao je hrvatski predsjednik. Tako∂er

je istaknuo da su njegovi odnosi s Katoli√kom crkvom u Hrvatskoj od

po√etka mandata dobri. „U odnosima mene kao predsjednika i Katoli√ke

crkve od po√etka mandata nema nikakvih dvojbi. Imao sam izvrsnu surad-

nju Crkve u pogledu mojih aktivnosti, osobito onih koje sam imao u BiH,

ali i u Hrvatskoj. Ugovori s Vatikanom se izvrßavaju, otvorenih pitanja

nema i teßko da mogu zamisliti bolje odnose od postoje≈ih". Hrvatski pred-

sjednik za svog jednodnevnog boravka u Rimu, posjetio je Suvereni mal-

teßki vojni red i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima. (IKA).

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADA STRANA 5

MEDITACIJA

„Ali kad Sin ◊ovje√ji do∂e, ho≈e li na≈i vjere na zemlji".

Isusovi apostoli su kroz viße od tri

godine neprestano slußali o tajna-

ma nebeskog kraljevstva. Pred

o√ima jednostavnih, galilejskih

ribara otvarali su se neizmjerni

vidici. Íto su viße Ωivjeli s Isusom,

to su viße ulazili u tajne njegove

misije. Gledali su njegova √udesa

i sve se viße uvjeravali da je u Njemu Bog pohodio narod svoj.

On je svakoga od njih poimence pozvao da ga slijedi. A oni su s

najve≈im povjerenjem poßli za njim. Ostavljali su sve ßto su posje-

dovali jer su povjerovali njegovim rije√ima. Srcem su odgovorili

Srcu. Svoju su Ωivotnu sudbinu zauvijek vezali uz Isusa. Svi progo-

ni i sva trpljenja nisu ih mogli rastaviti od te ljubavi jer su joj jed-

nom √vrsto i neopozivo povjerovali. Na kraju svoga apostolskog

puta svojom su krvlju potpisali svoje svjedo√enje za Istinu i Ljubav

kojoj su povjerovali…A ti isti apostoli i sami su iskreno, √itavim

srcem i svom dußom zavapili: „Gospodine, umnoΩi nam vjeru!"

Ako su Isusovi apostoli tako govorili, koliko smo viße mi danas

pozvani vapiti Gospodinu: „UmnoΩi nam vjeru!" Vjera je BoΩji dar.

Dobili smo ga bez ikakvih naßih zasluga zajedno sa svetim krßte-

njem. Tu smo postali gra∂ani neba. U naßoj je dußi posijana klica

besmrtnosti. Zajedno s miloß≈u posvetnom dobili smo i krjepost

vjere. No, da bi ta klica mogla rasti i plod donositi potrebno joj je

osigurati uvijete.

S vjerom naß Ωivot dobiva novo svjetlo, nov smisao, silno

uzdignu≈e i beskrajnu vrijednost. On postaje vrijedan Ωivljenja, i to

upravo zato jer je projiciran u vje√nost koja po√inje tu na zemlji, u

dußi.

Vjera baca divno svjetlo na Boga i BoΩji svijet, ali u isto vrijeme i

na √ovjeka i ljudski Ωivot. Otkriva nam neizmjernu ljubav i dobrotu

Boga koji nas je Ωelio imati i zato nam je darovao Ωivot. Njegova

nas providnost kroz √itav Ωivot prati i bdije nad nama. Po svom nas

je Sinu u√inio svojom djecom i baßtinicima nebeskog blaΩenstva.

Vjera √ovjeku daje √udesnu sigurnost. On nikada nigdje nije sam jer

je Bog s njim. On mu daje √udesnu snagu da odoli svim burama i

olujama Ωivota. Njega nißta ne moΩe iznenaditi jer je √vrsto usidren

u Srcu samoga Boga. Ne boji se ni same smrti, jer ga upravo ona

dovodi njegovu Stvoritelju.

◊ovjek istinske vjere uvijek je pun radosti i mira. Po vjeri dobiva

√udesno smirenje duße i srca. On je sretan jer mu je savjest √ista. A

√isto srce uvijek je izvor najve≈eg mira…Za pravu vjeru treba moli-

ti. Poput apostola. Vjera je BoΩji dar. BoΩja milost koja nam se

besplatno dariva. Treba ukloniti sve zapreke kako bi Bog mogao u

nama djelovati. I isplati se iz dubine svoje duße vapiti Gospodinu:

„UmnoΩi nam vjeru!", da bi naße vjerovanje bilo uvijek i naße djelo-

vanje.

Josip G.

SVETAC TJEDNA:

Sveti Luka evan∂elistSveti Luka se rodio u Antiohiji u glavnom

gradu Sirije. Luka se rodio od poganskih

roditelja pa je i svoje djetinjstvo i svoju mlade-

na√ku dob proveo u poganstvu. U svome Ωivotu

bio je vrlo skroman i √edan, nikada nije isticao

sebe i svoje zasluge. ¸ivio je u celibatu kroz

cijeli svoj Ωivot. Luka je bio √ovjek ßiroke nao-

brazbe, bio je po zanimanju lije√nik, a to je sve

oteΩavalo obra≈enje na krß≈ansku vjeru. U to

vrijeme upoznao se sa svetim Pavlom apostolom, koji je √itavu god-

inu dana nau√avao Kristovu nauku u Antiohiji i tako je preko Pavla

doßao do spoznaje krß≈anske vjere, koja je silnom brzinom osvajala i

najpokvarenija srca. Luka je vrlo brzo upoznao istinitost krß≈anske

vjere i kad je dobro prou√io krß≈ansku vjeru, dao se krstiti. Po sve-

tom krßtenju u Isusovoj vjeri predodredio se Luka na novi Ωivot,

zavolio evan∂eoske kreposti i postao uzornim krß≈aninom. Tada je

joß viße cijenio svetu djevi√ansku √isto≈u, tu an∂eosku krepost. Sveti

Luka je mnogo pretrpio zbog toga ßto je postao krß≈anin. U o√ima

svojih poganskih sugra∂ana izgubio je mnogo na √asti i ugledu jer su

oni krß≈ane prezirali. Izgubio je mnogo pacijenata, jer pogani viße

nisu htjeli da ih lije√i lije√nik krß≈anin. Izgubio je u materijalnom

pogledu, jer mu se time znatno smanjio izvor prihoda.

Morao se odre≈i tolikih udobnosti i uΩivanja raskoßnog grada Antio-

hije. On je sve rado Ωrtvovao. Prezreo je svjetsku raskoß, ostavio je

udobni gradski Ωivot, odrekao se lije√ni√ke sluΩbe i posvetio se apos-

tolskom poslanstvu, da bi mogao i druge dovesti do spoznaje prave i

spasonosne Kristove vjere. Novokrßtenika Luku √ekao je veliki

posao u BoΩjem kraljevstvu. Njega koji je do sada lije√io bolesna

tjelesa ljudi, pozvao je Gospodin da bude vjerovjesnik lije√nik

bolesnih dußa. Od sada sveti Luka zajedno sa svetim Pavlom neu-

morno radi na spasenju neumrlih dußa. Propovijedaju≈i sveto

evan∂elje podlaΩe se svakom naporu i poteßko≈i, podvrgava se pogi-

beljnom putovanju po moru. Izvrgava svoj Ωivot opakim nezn-

aboßcima. Da bi mogao pogane dovesti u krilo Kristove Crkve

mnogo se je Ωrtvovao podnose≈i veliku glad, Ωe∂, vru≈inu i zimu.

Sveti Luka se nije ni√ega bojao, nißta ga nije moglo smesti u

propovijedanju Kristove vjere, on je teΩio jedino za tim da bude od

koristi jadnome √ovje√anstvu i da iz njega izbriße Ωalosne posljedice

op≈e poganske pokvarenosti, te da podigne √ovjeka greßnika do

evan∂eoske kreposti. Nastojao je da pridobije zalutalo √ovje√anstvo

za pravi njegov cilj, dakle za vje√no blaΩenstvo. Luka se nije plaßio

ni napora, da proßiri me∂u svijetom vjeru vje√nih istina, vjeru spa-

sonosnu za cijelo √ovje√anstvo, to je krß≈anska vjera koju je Krist

ustanovio.

Obrativßi se na krß≈anstvo sveti Luka je postao veliki prijatelj sveto-

ga Pavla apostola i pratio ga je na svim njegovim apostolskim puto-

vanjima po Maloj Aziji, Gr√koj, Makedoniji i po drugim mjestima.

U velikoj svojoj gorljivosti za slavu BoΩju i spasenje dußa putuje

Luka u Jeruzalem pa u Cezareju, zatim u sam Rim da svuda

propovijeda Kristovo evan∂elje. On je napisao i tre≈e evan∂elje u

kojem nam je na prekrasni na√in opisao Ωivot i nauku boΩanskog

Spasitelja, napose njegovu veliku ljubav prema greßnicima i

nevoljnicima. Luka je svoje evan∂elje napisao za rimske krß≈ane,

koji su se iz poganstva obratili na krß≈ansku vjeru. Evan∂elje je

napisao prema propovijedanju svetog Pavla i prema kazivanju

drugih apostola, koji su bili s Isusom. Drugu vrlo vaΩnu knjigu

napisao je sveti Luka , "Djela Apostolska". Tu nam opisuje polagani

ali sigurni razvoj krß≈anstva poslije Kristova uzaßaß≈a.

Pripremio vl√.Josip Priselac

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

NEDJELJA: 17. listopada 2010: 29. NEDJELJA KORZ GODINUPonedjeljak: 18. listopada 2010: Luka, evan∂elist, Luka, LukicaUtorak: 19. listopada 2010: Ivan Brebefski, Pavao od KriΩa

Srijeda: 20. listopada 2010: Kornelije, Vendelin, Sanja

◊etvrtak: 21. listopada 2010: Urßula, Hilarion

Petak: 22. listopada 2010. Marko Jeruzalemski

Subota: 23. listopada 2010: Ivan Kapistranski, Severin, Borislav

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADASTRANA 6

E-mail: [email protected] www.torontozupa.com

IZ MATI◊NIH KNJIGAIz Matice krßtenihU nedjelju, 10. listopada krßtena je u naßoj crkvi GabrielaKRMPOTI˛, k≈i Andrije Krmpoti≈a i Dianne Ivan√i≈. ◊estita-

mo roditeljima na ostvarenoj otvorenosti BoΩjem daru Ωivota, a

Gabrieli Ωelimo sretno odrastanje uz BoΩji blagoslov i

roditeljsku ljubav.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJUZa crkvu:Petar i Mary Kova√i≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200

Anka Krmpoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Jerko i Anita Prce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200

NN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Mirko i Katica Ivan√i≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200

Andrija i Dianna Krmpoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Mirko Turkovi≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Za CaritasAnka Krmpoti≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Od srca hvala svim darovateljima!

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

SAKUPLJA◊I MILOSTINJE, √iji raspored je u ¸upnom

Vjesniku za svaku nedjeljnu misu, pozivaju se da budu toliko

pristojni, da ako su sprije√eni sudjelovati na∂u sebi zamjenu,

jer se njihovim izostankom stvara zbrka. To je obveza koju su

dragovoljno prihvatili, pa je red da se i odgovorno ponaßaju!

LISTOPAD je mjesec zajedni√kog moljenja krunice. U naßoj

zajednici krunica se molila svake ve√eri prije mise (moΩda zato

ßto su bile √asne sestre, koje bi zapo√ele). Pozivam Ωup-ljanke i

Ωupljane koji su u mirovini (penziji) da uvrste u svoj program

krunicu – ako ne mogu do≈i u crkvu, da mole kod ku≈e.

POSLJEDNJI POZIV kandidatima za krizmu da do∂u na sus-

ret priprave u ponedjeljak u 7:30 nave√er, a kandidatima zaprvu pri√est da do∂u u srijedu u 7:30 nave√er.

¸FD JADRAN U MONTREALU◊lanovi ¸upnog Folklornog Drußtva "Jadran" bili su 2. i 3.

listopada u Montrealu u posjetu Hrvatskoj Ωupnoj folklornoj

skupini "Bl. Kardinal Alojzije Stepinac". Plesa√i i tamburaßi su

bili jednako uzbu∂eni radi upoznavanja Montrealskih folkloraßa

kao i upoznavanja Montreala - grada sa europskim ßarmom. Pos-

jetili smo St. Joseph’s oratory, najve≈u katoli√ku crkvu u Kanadi

te baziliku Notre Dame. Íetali smo ulicama starog grada koji nas

je podsjetio na naßu Hrvatsku te razgledavali izloge u Eaton

Centre. DruΩenje sa √lanovima folklorne skupine Bl. Kardinala

Alojzija Stepinca po√elo je prije ve√ere u crkvenoj dvorani te se

nastavilo poslije nastupa uz pjesmu i ples do duboko u no≈.

Nastup obiju folklornih grupa odußevio je prisutne goste, a Jad-

ranovci su pokazali svoju ljubav za floklor izvanrednim nas-

tupom. Prisustvovali smo nedjeljnoj misi te bili ugoß≈eni

ru√kom prije odlaska. Sv. Nikola Taveli≈ je hrvatska Ωupa u

Montrealu sa oko 300 hrvatskih obitelji, aktivno radi i Ωivi sa

malim brojem vjernika pa nam to daje nadu da ≈e naßa Ωupa u

Torontu i dalje napredovati iako se broj Ωupljana smanjio.

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADA STRANA 7

Nedjelja, 17. listopada u 9:30a.m.† Mirjana HARMI˛

† iz obitelji RAMI˛ i ◊EÍKI˛

11:00 a.m.- za Ωupljane -godißnjica Ωupe

Ponedjeljak, 18. listopada u6:30 p.mSEMINAR- nema mise

Utorak, 19. listopada u 6:30p.m.SEMINAR- nema mise

Srijeda, 20. listopada u 6:30p.m.SEMINAR- nema mise

◊etvrtak, 21. listopada u6:30 p.m.†

Petak, 22. listopada u 6:30p.m.† Nikola i Franjo ZORETI˛

† Magda i Josip PEREÍKO

† Íime MAZI˛ i Ivo

DUNATOV

† Gordana ZORI˛

† iz obitelji RADI˛ i

PAVLAK

RASPORED MISASubota, 23. listopada u 6:00 p.m. –nedjeljna misa† Josip FRANKOVI˛

† Mal√a ÍKVORI˛

† Anica TOMAS, god.

† Stjepan, Petar i Jaga STUPI˛

† Janja, Bara, Drago i Mato CUKINA

† RuΩa i Stanko ÍILJEG

† Ilija FOFI˛, god.

† Branko DUDAS i † iz obitelji

† Tomo ÍKARJAK i † iz obitelji

† Vladimir ÍKARJAK

† Josip i Bara LORKOVI˛ i † iz ob.

† Blanka RA◊I˛

† Ana, god. i Stipe ÍUNJKA

† ˛iril GRGAS PIVAC

- na √ast Majci BoΩjoj

† Marija i Ivan GRIVI◊I˛ i † iz ob.

† Jandro i Mato KRMPOTI˛

† iz obitelji Mate i Dragice

RADI◊EVI˛ i † bra≈u

BENKOVI˛

† Ljudevit HRANJ

† Boßko MENALO

Nedjelja, 24. listopada: MISIJS-KA; u 9:30 a.m.† Mile MESI˛

† Magdalena ÍMINTI˛

11:00 a.m.- za Ωupljane

Iskreno zahvaljujemo odboru i √lanovima folklorne skupine Bl.

Kardinala Alojzije Stepinca te fra Jozi Grubißi≈u na pozivu i

toplom gostoprimstvu. Ovo je bio naß prvi posjet Montrealu,

nadamo se jedan od mnogih u zajedni√kom druΩenju.

KOMUNIKACIJA SA ZAJEDNICOM (nastavak)Najbolja i najkvalitetnija komunikacija sa zajednicom odvija se u

zajednici, to jest u sklopu njezinog okupljanja nedjeljom na mis-

nom slavlju i preko tjedna na razli√itim aktivnostima unutar Ωupe.

S onima koji „nemaju vremena" do≈i u crkvu redovito ili povre-

meno, jer imaju „vaΩnijih" poslova, komunikacija iz nuΩde moΩe

se uspostaviti i preko pisane rije√i kao ßto je ¸upni Vjesnik,

dakako uz uvjet da do∂e do njih i da ga Ωele pro√itati. Obzirom da

je naß Vjesnik i na Ωupnoj internetskoj stranici, √ini se da je to joß

lakße. Ipak, imaju≈i u vidu da danas ljudi √itaju ono ßto im je

interesantno i da pritom imaju namjeru pro√itati ono ßto Ωele na≈i

kao potvrdu svojih unaprijed postavljenih tvrdnji, takav na√in

komunikacije postaje problemati√an, pa bi moΩda bilo bolje da ga

i nema.

Financijsko stanjeProßle nedjelje spomenuo sam u Vjesniku, a i u crkvi sam u kon-

tekstu zahvalnosti govorio i o odgovornosti √lanova zajednice za

budu≈nost zajednice i pod vidom nov√anog uzdrΩavanja. Naime,

ve≈ nekoliko mjeseci prihodi Ωupe ne pokrivaju redovite troßkove

– one troßkove koji nisu luksuz i ne mogu se „rezati". Takvo sta-

nje je alarmantno za zajednicu, jer prelaskom na troßenje zaliha

njena budu≈nost dolazi u pitanje kad se potroßi zaliha, upravo kao

i doma≈instvo, ako nema prihoda za redovito podmirivanje

troßkova, nuΩan je bankrot ili zatvaranje. ◊ini se da su mnogi

Ωupljani okrenuti senzacijama i da misle da treba pomagati samo

posebne projekte, i da je dosta da daju 20$, ili moΩda 50, uz uvjet

da se u Vjesniku istakne njihovo ime, a sada ti isti pitaju ßto je s

projektom i kad ≈e se napraviti. Tako sam proßle nedjelje doznao

od jednoga vije≈nika da „ljudi" pitaju ßto je s projektom dizala

(elevator-a). Takvi ljudi o√ito nisu bili doma kad sam nekoliko

puta obavijestio zajednicu u Vjesniku da je za projekt dizala

prikupljeno manje od 27,000.00$ i da je projekt trenutno na

√ekanju boljeg rjeßenja, jer bi ponuda koju imamo ispraznila naßu

ußte∂evinu, a pitanje je bi li bilo i dosta, jer dok se ne naprave

nacrti, ne moΩe se to√no znati cijena, koja je u takvim slu√ajevi-

ma rastezljiva. A ovo ßto je prikupljeno u tu svrhu, ne bi bilo

dosta niti za nacrte, i to smo u nedostatku prihoda zapravo i

potroßili na redovite troßkove. MoΩda ≈e nam iz prihoda joß ove

dvije nedjelje biti dovoljno za pokri≈e troßkova mjeseca listopada.

Kome dajete prilogeU glavama mnogih vjernika postoji predrasuda da Crkva ima

novaca, (postavlja se pitanje tko je Crkva i odakle joj novci, jer

ovisi o darovima vjernika – kako ovdje, tako i u Domovini). I

druga predrasuda, a obje su doneßene iz Domovine – jest u tome

da iako daju za Crkvu, ljudi misle da daju sve≈eniku (ili popu), i

da on tim novcem raspolaΩe kako mu se ho≈e. MoΩda bi se neki i

ponaßali tako, ali Crkva ima zaßtitne mehanizme koji ne dozvo-

ljavaju zloporabu. Svaka Ωupa ima skuplja√e i broja√e milostinje

koji novac prebroje i zapißu na posebni zapisnik, a taj novac se

deponira u banci i evidentira i program u ra√unalu, i stanje u

banci mora se poklapati sa stanjem u ra√unalu.

Ovdje drΩava priznaje dio milostinje u prijavi za porez i time

stimulira davanje za Crkvu i humanitarne ustanove kao ßto je

Caritas, tako da su ljudi navikli da daju i time zarade, ßto je malo

neobi√no, jer ako si dao, onda si se toga odrekao.

Na kraju, svi koji imaju u svojim glavama neke nejasno≈e, a ne

mogu ih rijeßiti usporedbom s poslovanjem u svojem

doma≈instvu, gdje vrijedi pravilo da ne moΩete uzeti tamo gdje

nema, slobodno se jave da im ja osobno pokußam objasniti stvar,

osim ako se ravnaju pravilom: „u tebe ima, u mene nema...pa ja

imam pravo na tvoje – takvi slu√ajevi su naΩalost beznadni i ne

isplati se nikakav trud oko objaßnjenja. Josip, Ωupnik

Danas skupljaju kolektu u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac,

Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert Badurina

i Mario ˛osi≈

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju u 9:30: Milan Mrazovac,

Dario Gabrovec, Antun Belan i Milan Íari≈

u 11:00:Hrvoje Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi≈,

Drago Maradin i Mate Menalo

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 42/2010 NEDJELJA 17 LISTOPADA STRANA 9

Ponedjeljak, 18. listopada: Nema Sv. Mise

Utorak, 19. listopada: Sv. Misa u9:00 a.m.Nema Sv. Mise

Srijeda, 20. listopada: Nema Sv. Mise

◊etvrtak, 21. listopada: Nema Sv. Mise

Petak, 22. listopada: † Ivan i Mary Maga߆ Vid Boßnjak† Nediljko Kapurali≈† Vinko Capan, i sve pokojne iz ob.† Vilim Jurani≈† Zvonko Duspara† Marija Milkovi≈, godißnjica

Subota 23. listopada: Sv. Misa u6:00 p.m.† Mara Bravi≈† Mile Dropuli≈, godißnjica† Marica i Drago Ofak† Mijo, Nikola i Ivan Crni≈† Kata i Grga Laslavi≈† Marijan Filip√i≈† Franjo GadΩe† Vinko Tori≈, godißnjica

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

† Gajo i Dragica Raßi≈, godißnjica† Milan Ursa, i sve pokojne iz ob.† Mato i Luca Doli≈, i sve pokojne

iz obitelji† Mike Fadi, godißnjica† An∂elko Brki≈† Milica Jelavi≈, i sve pokojne iz

obitelji† Stjepan ¸eljeΩnjak

Za sve pokojne iz obitelji Veselka i Janje Dodig

† Franjo i Barbara Radman† Josip i Franjo Hajsan† Josip i Jelka Hajsan† Jure i Zdravko Stubljar† Ljuba Kopriva† Stjepan i Anica Butorac† Nikola i Ivka Muhar† Luka i Marija Lukac, i sve

pokojne iz obitelji† Zora Gusi≈† Mara Kola√evi≈† Maca Sori≈- Bogu u zahvalu na 45 god. braka

Nedjelja 24. listopada: Sv. Misa u9:00 a.m.† Ivan Frketi≈† Zvonko Lorkovi≈SV. MISA U 11:00 SATI ZA¸UPNU ZAJEDNICU

SUSRET HRVATSKIH SVE˛ENIKA I ◊ASNIH SESTARAU EDMONTONUOve godine susret hrvatskih sve≈enika i √asnih sestara koji djelu-

ju na hrvatskim Ωupama na kontinentu Sjeverne Amerike odrΩat

≈e se u Edmonton-u u vremenu od 18. do 21. listopada 2010.

godine. U vremenu od 18. do 21. listopada (ponedjeljak, utorak,

srijedu i √etvrtak) u naßoj crkvi ne≈e biti sv. Mise. ¸upni ured radi

svakoga dana u svoje redovito radno vrijeme, u slu√aju smrtnog

slu√aja javite se u Ωupni ured. U slu√aju hitnog slu√aja u bolnici,

zovite deΩurnog sve≈enika u bolnici.

LISTOPAD-MJESEC SVETE KRUNICENalazimo se u mjesecu listopadu koji je na poseban na√in

posve≈en Mariji i krunici. Kroz mjesec listopad Crkva nas na

poseban na√in poziva na molitvu krunice. Sv. Krunicu moΩemo

moliti svakoga dana u naßoj crkvi kao zajednica pola sata prije sv.

Mise ili kao obitelj u svojim domovima.

SLIJEDE˛E NEDJELJE DRUGA KOLEKTA: „WORLDMISSION SUNDAY".

PJEVANJE:U utorak, 19. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba

za Ωupni zbor u 7:30 sati.

U √etvrtak, 21. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka

vjeΩba za dje√ji zbor u 7:00 sati.

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Adrijana i Darlen Vißtica

u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Petar Ljubi≈ i Ivana Kapurali≈

u 11:00 sati: Kornelija Podstreleni i Ana Leßko

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Mate RoΩman, Joe Draßkovi≈ i Radoslav

Íißko

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Nick Jurini≈

Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi≈, Petar

Milardovi≈ i Ivan Lorkovi≈

u 11:00 sati: Jozo Lu√i≈, Ivica Íkacan i Tomi Íkara

BROJA◊I KOLEKTE: Danas: Ana Leßko, Iva Petrinovi≈ i Stjepan Sori≈

Slijede≈e nedjelje: Ivica i Ankica Zoreti≈, Ivanka i Jure

Tonkovi≈

DAROVATELJIZA CRKVU:

OBNOVA SVJETLA U CRKVI

GODIÍNJI ¸UPNI BANKET¸upa Hrvatskih mu√enika, 30. listopada 2010. godine prire∂uje

godißnji Ωupni banket u dvorani St. John's Lithuanian Hall na

adresi 2185 Stavebank Road, Mississauga.. Nakon ukusne

ve√ere koja po√inje u 7:00 pm, zabavljat ≈e nas V.I.S. „Tre≈i

Stupanj". Osigurana bogata tombola. Cijena ulaznice za

odraslu osobu $ 35, a za djecu do 12 godina $ 15.

Ulaznice za Ωupni banket moΩete uzeti svakoga dana u naßem

Ωupnom uredu ili nedjeljom nakon sv. Mise.

Dragi Ωupljani, veselimo se Vaßem dolasku, povedite i svoje

prijatelje!

PROJEKT „SVJETLA"Ulazimo u novi projekt pod nazivom „svjetla", koji obuhva≈a

zamjenu svjetala (lustera) u crkvi, osvjetljenje ulaza i izlaza iz

Ωupnog parkiralißta na Mississaugu Rd, osvjetljenje znaka za

crkvu na Mississauga Rd. i osvjetljenje kipa B. D. Marije na

parkiralißtu.

Ovim projektom nastavljamo ure∂ivati unutraßnjost naße crkve,

ali i ure∂enje prostora oko crkve, koji ≈e se nastaviti ure∂ivati

(zelena povrßina) u prolje≈e slijede≈e godine.

U ovaj projekt ulazimo s nadom da ≈e se Ωupljani i ovaj put

odazvati svojim dobrovoljnim nov√anim prilozima, kao i svaki

puta do sada. I na taj na√in pokazati da vole svoju crkvu i da

bude na ponos svim Hrvatima.

Svim darovateljima unaprijed hvala na svakom daru!

Franjo i Katica Herceg $ 100.00Rudi Horvat $ 250.00Luka Mitrovi≈ $ 100.00

¸eljko i Elizabeth Bißko$100.00Luka Mitrovi≈ $ 100.00

Franjo ¸uΩak $ 100.00

Zorica Fabi≈ $ 200.00

Danko i Ljubica Gunja$ 100.00

Ob. Damir Kontrec $ 200.00

Antun Íimani≈ $ 50.00

Zora Romoda $ 100.00

Tomo i Ljubica Krok $ 200.00

Zora Mari≈ $ 100.00

Josip Vlaßi≈ $ 50.00

Slavko i Marica Bar√i≈$ 100.00

Franjo i Ankica Balaban $ 50.00

Inga Pavi√i≈ $ 50.00

Ivan i Danica Ton√i≈ $ 100.00

Marija Juri≈ $ 40.00

Dragica Jurini≈ $ 100.00

Josip i RuΩica Podstreleni $50.00

Mato i Anica Tovilo $ 200.00

Rezika Barbi≈ $ 50.00

Tomo i Julka Nova√i≈ $ 100.00

Vinko Kozina $ 50.00

Sre≈ko i An∂elka Kotarac $50.00

Petar i Mara Burazin $ 100.00

Franjo i Daniela Mrzljak $ 100.00

Na svakom vaßem daru, HVALA!

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈eniciVl√. IVICA REPARINAC Vl√. JOSIP PRISELAC

Ωupnik Ωupni vikar

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: [email protected]

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 42/2010 NEDJELJA 17 LISTOPADA

Kako se prenosi vjera? Kako smo postali vjernici? MoΩda nam

pro∂e ve≈i dio Ωivota da se nikada ne zapitamo. U ve≈ini tradi-

cionalnih sredina gdje je vjerski Ωivot sam po sebi razumljiv i

uobi√ajen, vjera se prenosi u obitelji s koljena na koljeno. Obitelj

je ta koja se moli, odlazi nedjeljom na misu, gaji vrednote, moral

i obi√aje svojstvene vjeri u trojedinog Boga i Katoli√koj crkvi.

Mnogi ≈e se sjetiti da su kao prvu molitvu nau√ili An∂ele √uvaru

mili…, a potom O√e naß, Zdravu Mariju i Slava Ocu.

Roditelji ve≈ od ro∂enja djeteta planiraju sakrament krßtenja i

raduju se obiteljskom okupljanju tom prigodom. Slijedi odras-

tanje, ßkola, primanje sakramenata ispovijedi i Prve sv. Pri√esti,

pa potom krizme i sakramenta Ωenidbe. U tim radosnim

doga∂ajima obitelj se okuplja, raduje i slavi primljene milosti.

U√vrß≈uje svoju nazidanost, utemeljenost na istinama vjere,

obnavlja svoju Ωivotnost i crpi snagu za sve Ωivotne borbe.

Ima i onih koji nisu baßtinili vjeru u obitelji, ali su tragaju≈i za

odgovorima na Ωivotna pitanja poΩeljeli upoznati Boga, njegovu

objavu u Bibliji, bogosluΩnu praksu Crkve i moralne vrijednosti

po kojima mogu osmisliti svoj Ωivot. Primaju≈i vjeru u zrelijoj

dobi katkada se √ini da ozbiljnije pristupaju onome u ßto su pov-

jerovali, za razliku od onih koji su vjeru baßtinili od ro∂enja.

Prednost je svakako rasti u vjeri od malih nogu, ali to svima nije

dano. Isto tako moΩe biti jako povrßno, ako se vjera Ωivi samo iz

obi√aja: „Moji stari su √inili tako pa i ja drΩim do obi√aja moje

obitelji ili moga sela, mjesta. To mi je dosta. "OdrΩavati samo

obi√aje, a ne za≈i dublje u njihovo zna√enje, ustvari zna√i ostati

na djetinjoj, prenesenoj vjeri. Vjera zahtjeva rast. Dok roditelj

u√i svoje dijete moliti, pou√ava ga u vjeri, i sam raste i dublje

proΩivljava otajstvo BoΩje objave i milosti. To je zada≈a u kojoj

nikako ne smijemo zakazati. Da bi vjeru mogli prenositi drugi-

ma valja nam i samima rasti, produbljivati spoznaje, otkrivati

ljepotu i bogatstvo molitve, snagu BoΩje milosti koja osloba∂a,

daruje Ωivotni polet i oslonac u poteßko≈ama.

Vjera se najbolje prenosi primjerom. Roditelji ≈e svom djetetu

biti uzor u svemu, pa tako i u vjeri. Ono √ime smo sami odußev-

ljeni, poneseni lako prenosimo i na druge. Ono u √emu se sami

ne snalazimo, teßko da ≈emo druge odußeviti ili pou√iti. A opet

vjera je √udesna. ◊ak i onda kada sami traΩimo odgovore, kad

nam srce traΩi Boga moΩemo i drugima pomo≈i da krene istim

putem. Pou√ak je vrlo jednostavan: ako sami traΩimo Boga i po

vjeri √vrstu povezanost s Njime, i druge ≈emo navesti da se

Bogu pribliΩe. Svemogu≈i Bog nije daleko od nas. Posve nam se

pribliΩio u svome Sinu. Postao jedan od nas, nama u svemu

sli√an osim u grijehu. Kuca na vrata srca i √eka da mu otvorimo.

Samo tako moΩe nas nagraditi njegovim prijateljstvom, postati

naß Ωivotni suputnik i dovesti nas do cilja – vje√ne sre≈e!

Preuzeto s interneta

¸UPNE OBAVIJESTI

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMOLTARSKIM SAKRAMENTOM

U petak, 22. listopada 2010. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU IPOKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM

„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto

je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu

za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

PRENOÍENJE VJERE

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKA U2010. GODINI

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 42/2010 NEDJELJA 17 LISTOPADA STRANA 9

Ponedjeljak, 18. listopada: Nema Sv. Mise

Utorak, 19. listopada: Sv. Misa u9:00 a.m.Nema Sv. Mise

Srijeda, 20. listopada: Nema Sv. Mise

◊etvrtak, 21. listopada: Nema Sv. Mise

Petak, 22. listopada: † Ivan i Mary Maga߆ Vid Boßnjak† Nediljko Kapurali≈† Vinko Capan, i sve pokojne iz ob.† Vilim Jurani≈† Zvonko Duspara† Marija Milkovi≈, godißnjica

Subota 23. listopada: Sv. Misa u6:00 p.m.† Mara Bravi≈† Mile Dropuli≈, godißnjica† Marica i Drago Ofak† Mijo, Nikola i Ivan Crni≈† Kata i Grga Laslavi≈† Marijan Filip√i≈† Franjo GadΩe† Vinko Tori≈, godißnjica

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

† Gajo i Dragica Raßi≈, godißnjica† Milan Ursa, i sve pokojne iz ob.† Mato i Luca Doli≈, i sve pokojne

iz obitelji† Mike Fadi, godißnjica† An∂elko Brki≈† Milica Jelavi≈, i sve pokojne iz

obitelji† Stjepan ¸eljeΩnjak

Za sve pokojne iz obitelji Veselka i Janje Dodig

† Franjo i Barbara Radman† Josip i Franjo Hajsan† Josip i Jelka Hajsan† Jure i Zdravko Stubljar† Ljuba Kopriva† Stjepan i Anica Butorac† Nikola i Ivka Muhar† Luka i Marija Lukac, i sve

pokojne iz obitelji† Zora Gusi≈† Mara Kola√evi≈† Maca Sori≈- Bogu u zahvalu na 45 god. braka

Nedjelja 24. listopada: Sv. Misa u9:00 a.m.† Ivan Frketi≈† Zvonko Lorkovi≈SV. MISA U 11:00 SATI ZA¸UPNU ZAJEDNICU

SUSRET HRVATSKIH SVE˛ENIKA I ◊ASNIH SESTARAU EDMONTONUOve godine susret hrvatskih sve≈enika i √asnih sestara koji djelu-

ju na hrvatskim Ωupama na kontinentu Sjeverne Amerike odrΩat

≈e se u Edmonton-u u vremenu od 18. do 21. listopada 2010.

godine. U vremenu od 18. do 21. listopada (ponedjeljak, utorak,

srijedu i √etvrtak) u naßoj crkvi ne≈e biti sv. Mise. ¸upni ured radi

svakoga dana u svoje redovito radno vrijeme, u slu√aju smrtnog

slu√aja javite se u Ωupni ured. U slu√aju hitnog slu√aja u bolnici,

zovite deΩurnog sve≈enika u bolnici.

LISTOPAD-MJESEC SVETE KRUNICENalazimo se u mjesecu listopadu koji je na poseban na√in

posve≈en Mariji i krunici. Kroz mjesec listopad Crkva nas na

poseban na√in poziva na molitvu krunice. Sv. Krunicu moΩemo

moliti svakoga dana u naßoj crkvi kao zajednica pola sata prije sv.

Mise ili kao obitelj u svojim domovima.

SLIJEDE˛E NEDJELJE DRUGA KOLEKTA: „WORLDMISSION SUNDAY".

PJEVANJE:U utorak, 19. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba

za Ωupni zbor u 7:30 sati.

U √etvrtak, 21. listopada 2010. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka

vjeΩba za dje√ji zbor u 7:00 sati.

◊ITA◊I: Danas: u 9:00 sati: Adrijana i Darlen Vißtica

u 11:00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Petar Ljubi≈ i Ivana Kapurali≈

u 11:00 sati: Kornelija Podstreleni i Ana Leßko

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9:00 sati: Mate RoΩman, Joe Draßkovi≈ i Radoslav

Íißko

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Nick Jurini≈

Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi≈, Petar

Milardovi≈ i Ivan Lorkovi≈

u 11:00 sati: Jozo Lu√i≈, Ivica Íkacan i Tomi Íkara

BROJA◊I KOLEKTE: Danas: Ana Leßko, Iva Petrinovi≈ i Stjepan Sori≈

Slijede≈e nedjelje: Ivica i Ankica Zoreti≈, Ivanka i Jure

Tonkovi≈

DAROVATELJIZA CRKVU:

OBNOVA SVJETLA U CRKVI

GODIÍNJI ¸UPNI BANKET¸upa Hrvatskih mu√enika, 30. listopada 2010. godine prire∂uje

godißnji Ωupni banket u dvorani St. John's Lithuanian Hall na

adresi 2185 Stavebank Road, Mississauga.. Nakon ukusne

ve√ere koja po√inje u 7:00 pm, zabavljat ≈e nas V.I.S. „Tre≈i

Stupanj". Osigurana bogata tombola. Cijena ulaznice za

odraslu osobu $ 35, a za djecu do 12 godina $ 15.

Ulaznice za Ωupni banket moΩete uzeti svakoga dana u naßem

Ωupnom uredu ili nedjeljom nakon sv. Mise.

Dragi Ωupljani, veselimo se Vaßem dolasku, povedite i svoje

prijatelje!

PROJEKT „SVJETLA"Ulazimo u novi projekt pod nazivom „svjetla", koji obuhva≈a

zamjenu svjetala (lustera) u crkvi, osvjetljenje ulaza i izlaza iz

Ωupnog parkiralißta na Mississaugu Rd, osvjetljenje znaka za

crkvu na Mississauga Rd. i osvjetljenje kipa B. D. Marije na

parkiralißtu.

Ovim projektom nastavljamo ure∂ivati unutraßnjost naße crkve,

ali i ure∂enje prostora oko crkve, koji ≈e se nastaviti ure∂ivati

(zelena povrßina) u prolje≈e slijede≈e godine.

U ovaj projekt ulazimo s nadom da ≈e se Ωupljani i ovaj put

odazvati svojim dobrovoljnim nov√anim prilozima, kao i svaki

puta do sada. I na taj na√in pokazati da vole svoju crkvu i da

bude na ponos svim Hrvatima.

Svim darovateljima unaprijed hvala na svakom daru!

Franjo i Katica Herceg $ 100.00Rudi Horvat $ 250.00Luka Mitrovi≈ $ 100.00

¸eljko i Elizabeth Bißko$100.00Luka Mitrovi≈ $ 100.00

Franjo ¸uΩak $ 100.00

Zorica Fabi≈ $ 200.00

Danko i Ljubica Gunja$ 100.00

Ob. Damir Kontrec $ 200.00

Antun Íimani≈ $ 50.00

Zora Romoda $ 100.00

Tomo i Ljubica Krok $ 200.00

Zora Mari≈ $ 100.00

Josip Vlaßi≈ $ 50.00

Slavko i Marica Bar√i≈$ 100.00

Franjo i Ankica Balaban $ 50.00

Inga Pavi√i≈ $ 50.00

Ivan i Danica Ton√i≈ $ 100.00

Marija Juri≈ $ 40.00

Dragica Jurini≈ $ 100.00

Josip i RuΩica Podstreleni $50.00

Mato i Anica Tovilo $ 200.00

Rezika Barbi≈ $ 50.00

Tomo i Julka Nova√i≈ $ 100.00

Vinko Kozina $ 50.00

Sre≈ko i An∂elka Kotarac $50.00

Petar i Mara Burazin $ 100.00

Franjo i Daniela Mrzljak $ 100.00

Na svakom vaßem daru, HVALA!

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]

REDARI:SUBOTA: 17. listopada: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 18. listopada: 9:00: Janko Jadri≈ i Stjepan Gunja

11.00: Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

SUBOTA:23. listopada: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 24. listopada: 9:00: George Maltar i Ivan

Pocrni≈

11.00: Josip Jureßi≈ i Josip Sajko

MINISTRANTISUBOTA: 2. listopada: 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

NEDJELJA: 3. listopada: 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈,

Marko i Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

11:00 – Filip Bori√evi≈, Karlo, Manda i Jelena

Bobinac, Bruno, Lucija i Magdalena Pari≈, Michelle

Pejakovi≈, Emilija Te√i≈, Vanessa ¸iΩi≈, Martin

Bari√evi≈.

¸UPNE OBAVIJESTI:

CRKVA: Zlatko Bobeßi≈ $ 50.00

Franjo Peni≈ $100.00

Ivo Krpan $ 50.00

Darlene Gußtin $100.00

Branko Ba√i≈ $100.00

Mike Busija $ 50.00

Tomislav Reni≈ $ 60.00

Nada Magoß $ 50.00

Dragan Prli≈ $ 50.00

Vlado Serti≈ $ 50.00

Damir Gunja $ 50.00

Nada Vrani≈ $ 50.00

Darko Vrani≈ $ 50.00

Ilija Bußi≈ $100.00

Prigodom krßtenja malog Matea Busije Roditelji Toni i Katarina Busija $200.00

Prigodom vjen√anja Gordan Jurkovi≈ i Ivana Bußi≈ $300.00

Za obnovu Ωupne ku≈e:Ivan ¸arak $ 150.00

Ivan Ípehar $ 100.00

Marica Knezeti≈ $ 60.00

ZA SESTRE:Mary Mitar $150.00

Drago Radoß $ 50.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

Moliti bez prestankaU vrijeme pustinjskih otaca postojala je

sekta mesilijanaca. Naglaßavali su pret-

jeranu duhovnost i smatrali svaki

fizi√ki rad neprikladnim za monaha.

Nekoliko monaha te sekte do∂oße

jednog dana opatu Luciju.

Starac ih upita: "◊ime se vi bavite?"

Oni odgovoriße: "Ni prstom se ne

doti√emo nikakvog posla, nego kako

veli apostol, molimo bez prestanka."

Na to im starac re√e: "Jedete li vi?"

Oni odvrate: "Dakako da jedemo".

On im kaΩe: "I dok vi jedete, tko u me∂uvremenu moli mjesto

vas?"

I opet im re√e: "Zar vi ne spavate?"

Oni odgovore: "Dakako da spavamo."

A starac ≈e na to: "I dok vi spavate, tko u me∂uvremenu moli

mjesto vas?"

Na to nisu znali odgovoriti.

On im re√e: "Oprostite mi, ali vi ne √inite to ßto govorite. A ja ≈u

vam pokazati da ja, premda obavljam poslove, neprestano

molim. S Bogom se spustim na zemlju i radim ßto treba. Pri tom

govorim: "Smiluj mi se BoΩe i po milosr∂u svome oprosti moje

grijehe."

Tada ih upita: "Zar to nije molitva?"

Oni odgovoriße: "Dakako da jest."

Tada im on re√e: "Ako tako provedem cijeli dan u radu i molitvi,

zaradim ßest nov√i≈a, manje ili viße, svejedno. Od toga dva

nov√i≈a ostavim pred vratima kao milostinju, a za ostale kupim

hranu. Dok ja jedem ili spavam, moli za me onaj tko je dobio

dva nov√i≈a. I tako po milosti BoΩjoj neprestano molim."

Preuzeto sa web. stranice sv. Îur∂

RASPORED SLU¸BI:

◊ITA◊I:SUBOTA: 17. listopada: 5:00 sati: Marina Repar

NEDJELJA: 18. listopada: 9:00 – Iva Bakari≈

11:00 – Monika i Ana Karlovi≈

SUBOTA: 23. listopada: 5:00 sati: Jelica Kreßi≈

NEDJELJA: 24. listopada: 9:00 – Iva Íola

11:00 – Maja Bori√evi≈ i Emily Radalj

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADA STRANA 11

SEMINAR U EDMONTONU U Edmontonu od 18. do 21 listopada 2010. organiziran je semi-

nar za sve hrvatske sve≈enike i √asne sestre iz USA i Kanade.

Voditelj seminara bit ≈e dr. Mladen Horvat. Kroz ova √etiri dana

svete mise ne≈e biti u naßoj Ωupi.

Za sve hitne slu√ajeve obratite se kod sestara na telefon: 905-845-5272

KRIZMA ≈e u naßoj Ωupi biti 5. oΩujka2011.

VJERONAUK za krizmanike ≈e biti svake

srijede od 7:00 do 8:30.

PRVA PRI◊EST ≈e u naßoj Ωupi biti 8.svibnja 2011.

LISTOPADSKA POBO¸NOST je svake ve√eri pola sata prije

Mise.

IZ MATICE KRÍTENIHU subotu, 9. listopada krßten je:

Mateo Busija, sin Anthony-a i Katarine

r. Beljo.

Roditeljima, kumovima i rodbini iskreno

√estitamo i s njima se veselimo, a malog

krßtenika neka prati BoΩji blagoslov i krß≈anski odgoj njegovih

roditelja.

IZ MATICE VJEN◊ANIHU subotu, 9. listopada 2010. crkveni brak

sklopili su u naßoj crkvi:

Gordan Jurkovi≈ i Ivana Bußi≈.Sretnim mladencima √estitamo i Ωelimo da

dobri Bog blagoslovi njihov brak plodnim

potomstvom, te da sa√uvaju ljubav i vjernost

jedno drugom do groba.

IZ MATICE UMRLIHOvih dana preminuo je Mirko Furjani≈ – suprug † Vißnje Fur-

jani≈ i otac Gregory-a Furjani≈ u 63-oj godini Ωivota. Rodbini i

prijateljima pokojnika izraΩavamo iskrenu su≈ut i molimo Boga

da ga obasja svjetlom svoje slave.

NOVI ¸UPNI FOTOALBUMSlijede≈e fotografiranje ≈e biti u:

√etvrtak 21. listopada

petak 22. listopada

utorak 26. listopada

i srijedu 27. listopada

Molimo za odaziv i sudjelovanje u zajedni√kom projektu.

MOLITVA NA GROBLJU: u nedjelju 31. listopada naGLEN OAKS Cemetery u 2:00 sata i

TRAFALGAR LAWN u 3:00 sata.

¸UPNI URED JE U KU˛I SESTARA zbog renoviranjaΩupne ku≈e.

URED JE OTVOREN: RADNIM DANOM od 9:00 - 12:00 a.m., te od 3:00 - 6:00 p.m.,

SUBOTOM od 2:00 – 5:00 p.m.PONEDJELJKOM URED NE RADI.

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ijenazna√eno.

PONEDJELJAK: 18: listopada: Luka ev., LjubomirNema mise u Ωupi - Seminar

UTORAK: 19: listopada: Pavao do KriΩaNema mise u Ωupi - Seminar

SRIJEDA: 20. listopada: KornelijNema mise u Ωupi - Seminar

◊ETVRTAK: 21. listopada: Urßula, RadoslavNema mise u Ωupi - Seminar

PETAK: 22. listopada: Valerij, Benedikt, Donat† Livio Mateßi≈ – supruga Anita i k≈erka Patricija i LJ

† Ivan i Marija Bileti – ob. Mateßi≈

SUBOTA: 23. listopada: Ivan KapistranMisa u 5:00 sati uve√er

† Mißo Duman√i≈ – supruga i djeca

† Zora i Viktor Star√evi≈ – k≈erka Darka Mati≈

† Vißnja Lon√ar – sestra Darka Mati≈

† Ante Zlomisli≈ – ob. BoΩo Zlomisli≈

† Anica Tomas (god.) – ob. Andrew Ípor√i≈

† Dinka Marincelj – ob. Danny Oreßkovi≈

† Nevenka i Marijan Burazin – ob. Danny Oreßkovi≈

† Ivan Markußi≈ – ob. Brnadi≈

† Ana, Marko i Franjka Marußi≈ i svi iz ob. – ob. Brnadi≈

† Mirko Baji≈ (god.) i svi iz ob. – ob. Baji≈

† Katarina Baji≈ i svi iz ob. – ob. Baji≈

† Janko i Ana Hrisinjak i svi iz ob. – ob. Baji≈

† Janko i Marica Car – kum√e

† Mate Basarac i svi iz ob. – ob. Baji≈

† Mara, Juraj, Janko (sr) i Janko (jr) Cerovac – ob. Baji≈

† Nikola, Mara, Janko i Kata Netreti≈ – ob. Baji≈

† Lori C. Gaßpar – ob. Baji≈

Svi † ob. Brnadi≈ – ob. Brnadi≈

NEDJELJA: 24. listopada: 30. N. K.G. MISIJSKA NEDJ.9:00 sati ujutro† Ivan Peti – supruga i djeca

† Slavica Alilovi≈ – suprug Ivan

† Mirko Furjani≈ – ob. Pastuovi≈

† Zvonko Pavlovi≈ – supruga i djeca

† Marija i Valerio Dragota – ob. Nikola Pokrajac

† Pere Ivan√i≈ – sin Mile i ob.

Svi † iz ob. Pavlovi≈ – ob. Franjo Skorija

Svi † iz ob. Skorija – ob. Franjo Skorija

Svi † iz ob. Broz – ob. Franjo Skorija

† Nikola Soka√i≈ – Barbara Setej

MISA U 11:00 SATI – ZA SVE ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"

17. listopada 2010.

STRANA 28

Zloporaba korupcije

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2010, NEDJELJA 17. LISTOPADA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: [email protected]

Najve≈a ve≈ina hrvatskih gra∂ana poßteni su ljudi pa jenedopustivo proglaßavanje i etiketiranje Hrvatske »kriminalnomdrΩavom«, a ßto nimalo nije naivna ni bezna√ajna odvala jer se unjoj krije ideja da Hrvatska zapravo ne zasluΩuje ni samostalnostni suverenost ve≈ da su joj potrebni gospodari sa strane.

Hrvatska javnost ve≈ duΩe vrijeme svakodnevno je zapljus-nuta naslovima, tekstovima, radijskim i televizijskim prilozimakao i senzacionalisti√kim uracima na internetskim portalima kojihje jedinstveni sadrΩaj korupcija, zloporaba politi√ke mo≈i, da bisve na neki na√in kulminiralo indikativnim naslovom u Jutarnjemlistu od subote 9. listopada: »Uspon i pad kriminalne drΩave«.Premda nitko ne moΩe, niti itko Ωeli zanijekati √injenicu da je udanaßnjoj Hrvatskoj itekako prisutna korupcija i zloporaba poli-ti√ke mo≈i, ipak se name≈u bitna pitanja: Koliko je to medijskoopsesivno istjerivanje zloporaba namjerno selektivno? I drugopitanje: Íto je pravi cilj te razmahane i histeri√ne medijske hajke?

Prvotna je uloga profesionalnih i neovisnih medija da budu usluΩbi ljudske osobe, ljudskih prava, zakonitosti, demokracije,objektivnog informiranja i promicanja vrijednosti - i kao drußtvobili bismo sretni kad bismo imali barem polovinu takvih vode≈ihmedija. Umjesto toga u Hrvatskoj su u ve≈ini mediji koji su vißeili manje skriveno produΩena ruka odnosno tezga odre∂enih irazli√itih politi√kih, ideoloßkih i drugih interesnih skupina i cen-tara mo≈i pa je i pristup korupciji i zloporabi politi√ke mo≈i uskladu s pogledima njihovih skrivenih gospodara. A svimhrvatskim gra∂anima i za dobro hrvatske drΩave prijeko je potreb-no principijelno i neselektivno √iß≈enje svih oblika korupcije isvih oblika zloporabe politi√ke ili koje druge mo≈i - a to zna√i i√iß≈enje medija i medijskih djelatnika koji u toboΩe neovisnimmedijima pristaju biti produΩena ruka te se pre√esto postavljaju ikao tuΩitelji i kao suci, ne libe≈i se donositi i najteΩe osude.

Medijska selektivnost pristupa teßkom i bitnom problemukorupcije i zloporabe politi√ke i druge mo≈i u Hrvatskoj ve≈ naprvi pogled vidljiva je po tome ßto se i ne pokußava i≈i u korijenekorupcije i zloporabe mo≈i ve≈ se taj problem svodi samo nafinancijske zloporabe. PodrΩavaju≈i svako poßteno istraΩivanje ikaΩnjavanje svake pa i najmanje financijske zloporabe, bez obziratko je po√inio, ne moΩe se preßutjeti da su financijske zloporabetek jedna od posljedica puno straßnije politi√ke i ideoloßke korup-cije koja u Hrvatskoj cvate u kontinuitetu od bivßegkomunisti√kog reΩima, bez obzira na vladaju≈e garniture, svedosada. Zaßto pojedini medijski djelatnici ignoriraju √injenicu daje komunisti√ki reΩim, √im je doßao na vlast, uveo nevi∂enepovlastice za pripadnike Komunisti√ke partije sluΩe≈i se ne samonemoralnim zakonskim sredstvima nego i fizi√kim likvidacijamai razli√itim torturama da bi oteo zakonito privatno vlasnißtvo i daoga »svojima«, i da su pripadnici te ideoloßko-politi√ke interesne

skupine nastavili osiguravati povlastice na suptilnije na√ine svedo danas? Nije li moralno politi√ka podobnost tekovina komuniz-ma - koja danas nastavlja Ωivjeti u ve≈oj ili manjoj mjeri u gotovosvim politi√kim strankama i interesnim skupinama - korijen svihoblika korupcije? Je li glavna struja javnoga mnijenja u medijimau Hrvatskoj ikada upozorila na razornost te pojave kojaonemogu≈uje zakonitost, onemogu≈uje ravnopravnost,onemogu≈uje sposobne i kreativne...? Nije li se glavna zloporabapoliti√ke mo≈i u Hrvatskoj doga∂ala od samoga po√etka pa dodanas upravo po na√elu ideoloßko-politi√ke podobnosti? Nije li sekorupcijom i zloporabom politi√ke mo≈i sve do danas okoristiorelativno malen broj povlaßtenih, me∂u kojima su i oni koji zasvoje ciljeve zlorabe i medije?

Nije potrebno ni korektno ßtititi ikoga tko se kompromitiraokorupcijom ili zloporabom mo≈i, osiguravaju≈i se bilo financijskibilo stjecanjem povlaßtenog poloΩaja, no ne moΩe biti eti√ki ihumanisti√ki prihvatljivo da se medijski razapinju √itave politi√kestranke ili op≈enito djelatnici pojedinih drΩavnih tijela ili ustano-va. Najve≈a ve≈ina hrvatskih gra∂ana su poßteni ljudi, bez obzirau kojoj sluΩbi ili politi√koj stranci bili, pa je nepravedno svakonamjerno politikantsko generaliziranje kao i selektivnopreßu≈ivanje i zabaßurivanje takvih pojava u vlastitim redovima,u bliskim ideoloßkim, politi√kim ili drugim interesnim skupina-ma. Budu≈i da na svijetu nema drΩave u kojoj nema korupcije,smijeßna je ali i raskrinkavaju≈a tvrdnja komentatora Jutarnjeglista da je Hrvatska suo√ena s korupcijom u sve vrijeme osim udoba vladavine koalicije lijevoga centra.

Baß zato ßto su najve≈a ve≈ina hrvatskih gra∂ana poßteniljudi, nedopustivo je proglaßavanje i etiketiranje Hrvatske »krimi-nalnom drΩavom«. Takvo etiketiranje Hrvatske nimalo nije naiv-na ni bezna√ajna podvala jer se u njoj krije ideja da Hrvatskazapravo ne zasluΩuje ni samostalnost ni suverenost ve≈ da su jojpotrebni gospodari sa strane. Upravo to sugerira i naslov u Jutarn-jem listu »Uspon i pad kriminalne drΩave« koji se nije pojavioslu√ajno i koji jasno izraΩava stav onih koji se ne mire s postoja-njem samostalne Hrvatske. U tom kontekstu postaje jasnije zaßtose ve≈ina medija toliko upinje sustavno i bez predaha isticatiizabrane zloporabe mo≈i i izabrane fenomene korupcije. Borbaprotiv korupcije, odnosno zapravo protiv dijela financijskihmalverzacija povezanih s nositeljima vlasti, koja je kona√noozbiljno po√ela, smißljeno se koristi za dodatno ocrnjivanjeHrvatske i za suptilno ali uporno razaranje njezine samostalnosti.Hrvatski gra∂ani, osobito oni koji su se Ωrtvovali i koji svimsrcem Ωele samostalnu Hrvatsku, moraju prepoznati ßto je oprav-dano proganjanje zla korupcije i zloporabe mo≈i i poduprijeti ga,a ßto je pokußaj suptilnog rußenja hrvatske drΩave.