Broj 44./45. Godina n. 29. srpnja 2005. www.hrvatski-vojnik.hr CIJENA 7 KN

U utorak, 26. srpnja, u vo da mauz sjevernu Australiju po Ëela jesedma mornariËka vjeæba pod

nazivom Kakadu. Ove godine u njoj sudjeluje viπe od 1700 pripadnikavojnog osoblja iz πest zemalja: Aus tra lije (pet ratnih brodova, podmorni-ca, zrakoplovi), Novog Zelanda (patrolni zrakoplov), Singapura (korvete),Malezije (fregate), Papue Nove Gvineje (patrolni Ëamci) i Indonezije (fre-gate). U vjeæbi Êe se sukobiti ljubiËaste i zelene snage, i to u zraku, navodi i pod njom, a u svrhu po bolj πanja vjeπ tina u sklopu mornariËkihoperacija. Vjeæba zavr πa va 12. kolovoza.

R uska je Vlada proteklog tjednaodobrila πest milijardi dolara vrijedanplan uniπtenja arsenala od 40 000

tona kemijskog oruæja. “Iako je rijeË o najv e -Êim za li hama te vrste u svijetu, Rusija ta -koer ima i najsigurnije tehnologije za ra zo -

ruæanje”, rekao je ruski ministar za industriju i energiju Viktor Kristenko.Od ukupnog arsenala 20% bit Êe uniπteno do 2007., 45% do 2009., aprogram Êe biti zakljuËen 2012. godine. Kristenko je istaknuo i to da Êeprogram razoruæanja zaπtititi okoliπ, ali i otvoriti radna mjesta u podruË ji -ma gdje je naoruæanje pohranjeno. Zasad postoji samo jedno postrojenjeza uniπtavanje, i to u regiji Saratov, ali Êe ih joπ πest biti izgraeno do2009. Rusija se dugo æalila da strane zemlje financijski ne podræavajupro gram, ali zahvaljujuÊi netom odobrenom budæetu u njemu Êe sudjelo -va ti s iznosom od 316 milijuna eura, a iznos bi mogao narasti Ëak do 4,9milijardi eura, kako je rekao Kristenko.

2

LONDON

P roπlog petka, dan nakon nestanka, na istoËnom dijelu otoka Javepronaena je olupina aviona indoneæanskog ratnog zrakoplovstvatipa OV 10 Bronco. U olupini, na planini Mount Limas, pronaena

su i tijela dvojice pilota, bojnika i poruËnika.Avion je nestao s radarskog zaslona istoga dana kada se sruπio drugiindoneæanski avion tipa CN-235. Tom su prilikom poginula trojica Ëasnikai dvadesetoro putnika. Ove dvije nesreÊe potaknule su ministra obraneJuwona Sudarsona da apelira i zatraæi restruktuiranje zraËne flote: proπlegodine je u havarijama tri vojna zrakoplova poginulo 27-oro ljudi.

S virka gajdi proπlogaje tjedna u mirovinuispratila zrakoplov -

nog marπala Sir AnthonyjaBagnalla nakon 41 godinesluæbe u RAF-u. Tijekom tihgodina on je kao pilot up -ravljao lovcima tipa Light -ning i Phantom, da bi nakontoga obnaπao stoæerne duæ -no sti u Ministarstvu obrane i RAF-u. Posljednje Ëetiri godine svoje dugekarijere Bagnall je bio na mjestu zamjenika naËelnika glavnog stoæeravojske Ujedinjenog Kraljevstva, “vjerojatno najzahtjevnijeg, ali i najzahval-nijeg posla” koji je obavljao “uz neke sjajne ljude i mnogo izazova”.

S udeÊi po Ëlanku uWall Street Journalu,koji je kao autorica

potpisala francuska mini -strica obrane Michele Alliot-Marie, Francuska Êe i daljeu suradnji s europskimpart nerima pomagati Afga -nistanu u tranzicijskom procesu “u kontekstu sigurnosti zemlje i borbeprotiv meunarodnog terorizma”. Ministrica je posebice istaknula potre-bu zaustavljanja krijumËarenja droge u zemlji koja je “vodeÊi svjetskiproizvoaË opijata”, te na “jaËanje pravnog sustava i uvjeæbavanje do ma -Êih snaga specijalne policije”.InaËe, Alliot-Marie je u Ëetvrtak otputovala u Afganistan, u posjet, i to po -vodom redovite rotacije francuskih trupa u sklopu savezniËkih snaga.

P ostati ameriËkimvojnikom mogu iosobe koje sluæ -

beno nisu graani SAD-a.Tako je bilo i sa 147 voj -nika koji su 25. srpnja bo -ravili u blizini Bagdada, ubivπoj palaËi Sadama Hu -seina Al-Faw. No, upravo

je taj kratki boravak promijenio njihov status. Na ceremoniji u palaËi po lo -æili su prisegu i postali dræavljani SAD-a. Priseænici su zbog tog dogaajastigli iz raznih dijelova Iraka gdje obavljaju svakakve vojniËke duænosti.Izvorno dolaze s raznih strana svijeta, iz 46 zemalja, ukljuËujuÊi Meksiko,Filipine, Jamajku, Nikaragvu, Dominikansku Republiku, Kolumbiju, Hondu -ras, Peru, Kinu, Indiju, Tajvan, Vijetnam... pa i Irak!

Krenuo Kakadu

Marπal u mirovini

29. srpnja 2005.

UËestali smrtonosni padovi

BAGDAD

JAKARTA

SYDNEY

Stop kemijskom naoruæanju!

MOSKVA

Pripremio D. VLAHOVIΔ

Prisega u Sadamovoj palaËi

Nastavak francuske misije

WASHINGTON

SVIJET

ScanEagle - elektroniËke oËi nad Irakom

U pulskom Srediπtu za obukuvojnika zavrπen je drugi ciklusjednomjeseËne selekcij skeobuke kandidata za prijam udjelatnu vojnu sluæbu na voj -niËke duænosti

Mislim da je MNMP satnijadobar primjer i pridonosi dobrojpredodæbi lokalnoga stanov -niπtva, pokazujuÊi im vojnu poli-ciju iz Hrvatske, NjemaËke iRu munjske u radu. Oni su iz vrs -ni vojnici. To je prepoznanoizvana i unutar KMNB-a

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

27. eskadrila transportnih aviona usvaja svjetske standarde taktiËkog

zraËnog transporta i podiæe razinu operativne spremnosti kako bi bila

spremna za sudjelovanje u sastavu meunarodnih vojnih

snaga gdje god to zatreba

S t r a n a 4

S t r a n a 1 6

Iz godine u godinu kako su bespilotne letjelice sveprisutnije u svojoj operativnoj primjeni tako sve viπe

utjeËu na planiranje i voenje operacija na terenu.Svoje nemjerljivo znaËenje bespilotne letjelice imajuna raznim bojiπnicama u svijetu, a jedna od najzah -tjevnijih danas je ona u globalnom ratu protiv tero -rizma, posebice ona u Iraku gdje se Boeingova let-

jelica ScanEagle s velikim uspjehom rabi godinuS t r a n a 2 3

S t r a n a 1 2

general Ernst-Otto Berkzamjenik zapovjednikaKMNB

Naslovnicu snimio Ivan LUKAN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Zavrπetak 2. ciklusaselekcijske obuke zaprijam u djelatnu vojnusluæbu u SzOP-u Pula

27. eskadrila transportnih aviona HRZ-a i PZO-a

Pri pad ni ci na π eg kon tin gen ta u mi si -ji ISAF sa sva kom no vom ro ta ci jomsu sve za paæe ni ji, njiho va pro fes io -

nal nost u po slu, os po sobl je nost i is ku -stvo pre poz na ni su na svim ra zi na ma.Ia ko smo veÊ Ëi ta li ka ko za pov jed ni cinaj vi π ih ra zi na u ISAF-u i Ka bul skoj mu -l ti na cio nal noj bri ga di poπtuju na πe pri -pad ni ke, nam je ra nam je ovaj put saz na -ti ka ko se naπ V. kon tin gent uklo pio u af -ga ni stan sku stvar nost, ka ko se nose saza da Êa ma i ka ko njiho vu ulo gu oc jen jujezam je nik za pov jed ni ka bri ga de KMNB-anje ma Ë ki gen eral Ernst-Ot to Berk. Tij e -kom raz go vo ra sa DCOM KMNB-a po -ku π a li smo do tak nu ti te me koje su obi-l jeæi le ISAF VII, re zul ta te, daljnja na sto-j an ja i, na rav no, ve ze gen era la s naπ imkon tin gen tom.

Re ci te nam neπ to o se bi i svoj oj voj nojka rij eri?

Voj nik sam go to vo 34 go di ne. Voj na ka -rij era mi je iπla re do vi tim pu tem, od za -pov jed ni ka vo da pre ko za pov jed ni ka sa -tnije do za pov jed ni ka boj ne. Poha aosam zdruæe nu za pov jed no-stoæer nu πko -lu pri Sa vez nom za pov jed ni π tvu za pjeπ -a Ë ke sna ge i stoæer nom uË i li π tu u Ham -bur gu.

Nakon to ga sam ra dio kao stoæer ni Ëa -snik u sa vez nom ure du pjeπ a Ë kih sna gaza stu dije i vjeæbe u Co log nu. Moje jeslje deÊe za duæen je bi lo u G3 - meha ni zi -rane pjeπ a Ë ke bri ga de, a po tom kaodesk-Ëa snik u Po li ti Ë ko-voj nom od je lunje ma Ë kog Mi ni star stva ob rane. Nakonto ga sam dvi je go di ne ra dio za dræav nogtaj ni ka, a otu da sam po slan u Bru xel lesu NA TO in ter na cio nal no voj no osobl jeka ko bih sud je lo vao u krei ran ju tzv. Part -ner stva za mir od je la. Rad u tom od je lubio je vrlo za niml jiv, bi lo je je dana est Ëa -sni ka, pet iz NA TO ze mal ja i πest iz PfPze mal ja, ta ko da je to bio is tin ski iza zov.Nakon to ga sam se vra tio u Nje ma Ë kukao vo di telj Od je la za po li ti Ë ko-voj neod no se i na posl jet ku do dij el je no mi jeza pov jed ni π tvo nad 1. meha ni zi ra nompjeπ a Ë kom bri ga dom u Hil deshei mu,vrlo bli zu Han no ve ra, od ku da samdo π ao u mi siju i ka mo se vra Êam nakonmi sije.

Ka ko kao zam je nik za pov jed ni ka(DCOM) KMNB-a gle da te na mi sijuISAF u Af ga ni sta nu i ka ko se onaraz vi ja?

ISAF je NA TO mi si ja ko ja pro iz la zi izman da ta UN-a, πto je ve li ka raz li ka od

RAZGOVOR

429. srpnja 2005.

Nuæni suradnja i povjerenje s lokalnim snagama

Glav ni je cilj ISAF-a da

sta bi li zi ra si tua ciju u

zeml ji. Po Ë eli smo prvo u

Ka bu lu i Ka bul skoj pro -

vin ci ji, a sa da je ISAF na -

zoË an u sje ver nim dij elo -

vi ma Af ga ni sta na.

U bu duÊ no sti Êe mo iÊi

na jug i istok, πto znaËi

da Êe se ISAF raπ i ri ti

cij elim Af ga ni sta nom ra di

pov rat ka si gur no sti za

cje lo kup no sta nov ni π tvo

g e n e r a l E r n s t - O t t o B e r k

• glavni cilj ISAF-a je stabiliziarnje

stanja u Afganistanu

• misija se trenutaËno proπiruje na

sjeverna i zapadna podruËja

• u usporedbi s proπlom godinom

uËinjen je velik napredak u

stabilizaciji sigurnosne situacije

zamjenik zapovjednika Kabulske

multinacionalne brigade (KMNB)

Mislim da je MNMP satnija dobar primjer i pridonosi dobroj predodæbi lokalnoga

stanovniπtva, pokazujuÊi im vojnu policiju iz Hrvatske, NjemaËke i Rumunjske u

radu. Oni su izvrsni vojnici, uvijek su dobro odjeveni, pod tim ne mislim reÊi da su

to lijepe odore, poanta je da su autoritet. To je prepoznano izvana i unutar KMNB-a

Iz Afganistana Robert MIKAC

man da ta za Ko so vu. U Af ga ni sta nu smou pot por noj ulo zi, za to jer se na la zi mo usu ve re noj zeml ji s njiho vom vla dom a mipo du pi re mo af ga ni stan ske vla sti ka ko bios igu ra le si gur nost Af ga ni sta nu.

Glav ni je cilj ISAF-a da sta bi li zi ra si tua -ciju u zeml ji. Po Ë eli smo prvo u Ka bu lu iKa bul skoj pro vin ci ji, a sa da je ISAF na -zoË an u sje ver nim dij elo vi ma Af ga ni sta -na, πto uglav nom odra uju Nij em ci. Ta -mo se na la ze dva PRT-a (pro vin cij ska re -kon struk cij ska ti ma), u Kun du zu i Fa y za -ba du, a za po Ë eli smo i s us po sta vom na -π ih PRT-a u za pad nim dij elo vi ma Af ga ni -sta na, to je ta koz va no ek sten zij sko stan je.U bu duÊ no sti Êe mo iÊi na jug i istok, πtoznaËi da Êe se ISAF raπ i ri ti cij elim Af ga -ni sta nom ra di pov rat ka si gur no sti za cje -lo kup no sta nov ni π tvo.

“VruÊa mjesta”Kak va je bi la si tua ci ja ovdje ka da stesti gli i koje duæno sti ima te kao DCOMKMNB?

Bri ga du tak ti Ë ki vo di tur ski gen eralÜmit Dün da ra. On je od go vo ran za tak ti -Ë ki rad bri ga de. To πto ja ra dim moæe senaz va ti vrstom work sha rea. Od go vo ransam za vanjske od no se bri ga de, πto znaËida mo ram us po sta vi ti i odræa va ti od no ses naπ im af ga ni stan skim si gur no snimpart ne ri ma, s po li ci jom, s Na cio nal nimod je lom za si gur nost, s Af ga ni stan skomna cio nal nom voj skom i dru gim au to ri te-t ima. Sva ko dnev no imam sa stan ke spred stav ni ci ma naπ ih af ga ni stan skih si -gur no snih part ne ra u cil ju ko or di na cijenjiho vog po sla i ono ga πto ra di KMNB.

Mo ra mo me u sob no po dij eli ti po sao iko or di ni ra ti ak cije, te us put pro vo di ti za-j ed ni Ë ke ak tiv no sti, kao πto su ophodn jei ak cije.

Ko ja je ulo ga KMNB-a kao glav ne sna -ge ISAF-a u Ka bu lu i okol nim po druËj -ima i ko ja su glav na po stig nu Êa ISAF-aVII?

KMNB os igu ra va voj ne sna ge i s toggle di π ta u voj nom smi slu je naj snaæni jiele ment ISAF-a, jer je je di na bri ga da.Spo me nuo sam prije pro vin cij ske re kon -struk cij ske ti mo ve na sje ve ru i na za pa -du, oni imaju ma le voj ne sna ge ra di za π -ti te osobl ja koje ra di kao di plo ma ti, po li -caj ci i dru gi. To je pot pu no dru kË ije odono ga πto KMNB ra di u Ka bu lu. Ovdje jeKMNB glav na voj na sna ga, i to ne sa mou Ka bu lu ne go i u Ka bul skoj pro vin ci ji.

“Vru Êa mjes ta” u ovom po druËju su Su -ro bi, Sha kar da ra i Paghman. U tim smopo druËj ima, a ono πto smo uË i ni li, mo gure Êi, stvar no je ve li ki uspjeh. Sve bor benesku pi ne us po sta vi le su vrlo dob re ve ze isu radn ju s lo kal nim sta nov ni π tvom. Os -lan ja mo se na lo kal no sta nov ni π tvo, tre -ba mo in for ma cije od njih i tre ba mo stvar -

RAZGOVOR

29. srpnja 2005.5

“Vru Êa mjes ta” u ovom

po druËju su Su ro bi,

Sha kar da ra i Paghman.

U tim smo po druËj ima,

a ono πto smo uË i ni li,

mo gu re Êi, stvar no je

ve li ki uspjeh. Sve bor -

bene sku pi ne us po sta vi -

le su vrlo dob re ve ze i

su radn ju s lo kal nim

sta nov ni π tvom. Os lan ja -

mo se na lo kal no sta -

nov ni π tvo, tre ba mo

in for ma cije od njih i

tre ba mo stvar no dob ru

su radn ju u iz gradn ji

pov je ren ja. Oni nam

kaæu gdje se ta li ba ni

na la ze, kaæu nam πto

vje roj at no pla ni raju,

kaæu nam pon ekad i

ka da tre ba mo bi ti

oprez ni jer ta li ba ni

pla ni raju ra ket ni

na pa d ili ne ke dru ge

in ci den te. Zbog tih

raz lo ga pot reb na

nam je su radn ja s

lo kal nim sta nov ni π tvom

i pot reb no nam je

pov je ren je

Pro π le go di ne u ovo vrij eme ima lismo mno go vi πe ra ket nih na pa da ipo stavl je nih im pro vi zi ra nih ek splo -ziv nih na pra va. To znaËi da moæe -mo ja mË i ti si gur nost i da smouspje li u sta bi li za ci ji po druË ja.

no dob ru su radn ju u iz gradn ji pov -je ren ja. Oni nam kaæu gdje se ta li -ba ni na la ze, kaæu nam πto vje roj at -no pla ni raju, kaæu nam pon ekad ika da tre ba mo bi ti oprez ni jer ta li ba -ni pla ni raju ra ket ni na pa d ili ne kedru ge in ci den te. Zbog tih raz lo gapot reb na nam je su radn ja s lo kal -nim sta nov ni π tvom i pot reb no namje pov je ren je.

Ko ja je bu duÊ nost ISAF-a u Af ga -ni sta nu i kak vom vi di te bu duÊ nostlju di na ovim pro sto ri ma?

©to se bu duÊ no sti ISAF-a ti Ëe spo -me nuo sam da smo sa da na po Ë et kuπi ren ja NA TO-a u Af ga ni sta nu i tre -nu ta Ë no se pro π i ruj emo u sje ver nimi za pad nim po druËj ima, a po tom Êe -mo iÊi u juæna i is to Ë na po druË ja.Osob no vje ruj em da Êe ISAF ovdjebi ti joπ mno go, mno go go di na. Po-n e kad moæe te pro Ë i ta ti da Êe to bi tides et go di na, osob no vje ruj em daÊe bi ti i duæe. Mi smo veÊ po sti gliodre ene uspjehe, jer una toË svimin ci den ti ma koje ima mo u ka bul -skom po druËju, ako us po re di te sa -da πn ju si tua ciju i si tua ciju od pro π lego di ne, uË in jen je ve li ki na pre dak.Pro π le go di ne u ovo vrij eme ima li

smo mno go vi πe ra ket nih na pa da ipo stavl je nih im pro vi zi ra nih ek splo -ziv nih na pra va. To znaËi da moæe -mo ja mË i ti si gur nost i da smo uspje -li u sta bi li za ci ji po druË ja.

©to se sta nov ni π tva ti Ëe mo gu re Êida je po ten cij al zeml je i lju di ko jiæi ve ovdje stvar no ve lik, i to je jam -stvo za do bar ra zvoj ove zeml je, i tona duæe raz dobl je. Po stoje kriz -na po druË ja u koj ima supot pu no dru kË ije pri li -ke. Lju di po ku π a vajuneπ to uË i ni ti i sa mia na dam se da Êeu to me i uspje ti.

»esti posjetihrvatskomkampu

Re ci te nam neπ too MNMP sa tni ji?Ka ko bi ste opi sa lirad voj ne po li cije?

Mi slim da jeMNMP sa tni ja do -bar prim jer i pri do no -si dob roj pre dodæbi lo -kal nog sta nov ni π tva, po -ka zuj uÊi im voj nu po li cijuiz Hrvat ske, Nje ma Ë ke iRu munjske u ra du.Oni su izvrsnivoj ni ci, uvi jeksu dob rood je ve ni,pod timne mi -slim re -Êi da suto lij e -

pe odo re, po an ta je da su au to ri tet.To je pre poz na no iz va na i unu tarKMNB-a. Vje ruj em da su voj ni cina πe MNMP sa tnije izvrsni.

U ne ko li ko nav ra ta pos je ti li stehrvat ski kamp unu tar voj ar ne iima li ste kon tak te s naπ im voj ni-ci ma...

Od po Ë et ka sam se tru dio us po sta -vi ti kon tak te sa svim voj ni ci ma izraz li Ë it ih kon tin ge na ta. Ni sam pos -je Êi vao sa mo Hrva te, iπ ao sam upos je t i dan skom, πved skom i ta li -j an skom kon tin gen tu, gra de Êi vrlobli sku su radn ju s Ta lij ani ma, po se -bi ce s ta lij an skim ka ra bin je ri ma i,na rav no, vrlo sam na klon jen Hrva ti -ma. VeÊ ste spo me nu li moje Ëes tepos je te vaπ em kam pu, a je dan od

raz lo ga je taj πto uæi vam pri -Ë a ti s Hrva ti ma. Ne ta -

ko dav no bio samu Hrvat skoj, u

Dub rov ni ku,pos jet io samZa greb Ëe ti ripu ta iz po -slov nih raz -lo ga, doksam ra dioza Od jelpo li ti Ë ko-voj nih od -no sa. Mo -

gu re Êi: „Da,vrlo sam bli -

zak s Hrvat -skom i Hrva ti -

ma“.

RAZGOVOR

29. srpnja 2005.6

U sklo pu 5. HRV CON-a sud je luje i sku pi na stoæer nih Ëa sni ka, meu kojima je i sa -tni ca Ana Haj diÊ. Sa tni caHaj diÊ je jed na od dva voj nasav jet ni ka u ure du za pov jed -ni ka KMNB-a, bri gadnoggenerala Ümita Dün dara.ZadaÊa vojnog savjetnikazapovjednika KMNB je or ga -ni zi ra nje svih ak tiv no sti za -pov jed ni ka KMNB-a. To je iz nim no op seæan po sao ko jizahtij eva pre ciz no pla ni ran jedo go vo ra i sa sta na ka, iz ra dudo ku me na ta i os igu ran je nes me ta nog pro to ka in for-ma ci ja. Sa tni ca Haj diÊ je do -govorila i or ga ni zi ra la sa sta -nak sa zam je ni kom za pov jed -ni ka KMNB-a.

©to se bu duÊ no sti ISAF-a ti Ëe sa da smo na po Ë et ku πi ren ja NA TO-a u Af ga ni sta nui tre nu ta Ë no se pro π i ruj emo u sje ver nim i za pad nim po druËj ima, a po tom Êe mo iÊi u juæna i is to Ë na po druË ja

MORH

7

Tijekom dvod nev nog pos jetaHrvatskoj, 25. i 26. srpnja, za -pov jed ni k NA TO-a za Euro pu,

ame ri Ë ki gen era l zbo ra Ja me s Jon essastao se s Ëelnicima MORH-a iOSRH-a. U ma loj dvo ra ni Do maHV-a “Zvo ni mir” Jon es se u pratnjiiza slan stva sa stao s mi ni strom Be ri -sla vom Ro nË e viÊ em i hrvatskim iza-slanstvom, u Ëijem su sastavu bi lina Ë el nik GSOS-a gen eral zbo raJos ip Lu ciÊ i po moÊ nik mi ni straIgor Po kaz te na cio nal ni ko or di na -tor za NA TO pri MVP-u Pjer ©imu -no viÊ i ve le po sla nik RH u NA TO-uAn ton Tus.

Cilj sa stan ka bio je krat ko pred -stavl jan je pro gra ma pos je ta NA TO-ovog iza slan stva te smjer ni ce zanaj vaænije pro cese u koj ima se tre -nu ta Ë no na la ze MORH i Sje ver no -at lant ski pakt. Tom prigodom je mi -ni star Ro nË e viÊ is tak nuo vaænostJon es ovog pos je ta, istaknuvπi ka kosu za Hrvat sku ula zak u EU i NA -TO jed na ko vrij ed ni stra teπ ki cil je vite ar gu men ti raj uÊi to Ëin je ni com daNA TO ne doæivl ja va mo sa mo kaoob ram be no-si gur no sni sa vez.“»lanstvo u NATO-u potvrdi lo bi

da je na πe dru πtvo do sti glo vi -so ke de mo krat ske stan dar de,vla da vi nu za ko na i funk ci o ni -ran je træiπ nog su sta va”,zakljuËio je RonËeviÊ.

Gen eral Jon es je iz ra zio za do -voljstvo πto je po nov no u Hr vat -skoj, u koj oj je prvi put sluæ be -no bo ra vio 1993. godine te joπne ko li ko pu ta u sklo pu raz nihfunk ci ja unu tar ame ri Ë kog Za -pov jed ni π tva za Euro pu, is tak -nu vπi prito m da je sre tan πto vi di ve -li ki na pre dak ko ji je Hr vat ska po sti -gla u tih des etak go di na.

U na stav ku pos je ta Jon es je imaosa stan ke na vi πe ra zi na, ukl juË uj uÊii onaj s pred s jed ni kom Stje pa nomMes i Ê em. Ipak, vje roj at no su naj -vaæni ji bi li raz go vo ri dvoj ice gen -era la, Jon esa i Lu ci Êa, vezani uz ak -tu al nu i bu duÊu voj nu su radn juOSRH-a i NA TO-a, a Ëi ja je su πti naiz loæe na na ti skov noj kon fe ren ci jiodræa noj 26. srpnja u zagrebaËkojzra Ë noj lu ci ne po sred no prije od la -ska gen era la Jon esa. Tom pri go domgen e ral Lu ciÊ je is tak nuo da jehrvat ska stra na pot pu no za do voljnas onim πto je Ëu la od gen era la Jon -

esa te je na veo ne ke bu duÊe smjer -ni ce mo der ni za cije naπih oruæanihsnaga o koj ima je ta ko er raz go va -rao s NA TO-ovim vi so kim Ëa sni -kom. Jon es je prije sve ga is tak nuoda su raz go vo ri bi li vrlo otvo re ni iis kre ni te je dodao da iz Hrvat skeod la zi “s pu nim ra zu mij evan jemstra teπ kih cil je va Hrvat ske, a to suula zak u EU i NA TO”. Oso bi to jeugod no zaz vuË a la Jon eso va prim -jed ba o hrvat skim voj ni ci ma u Af ga -ni sta nu ko ji, kako je zakljuËio, “umi siju stiæu vr lo dob ro pri preml je nii sud je luju u ono me πto se moæenaz va ti naj vaæ nij im dij elo vi ma ope -ra cije”.

Do ma goj VLAHO VIΔ

UMORH-ovoj ga le ri ji “Zvo ni -mir” 26. srpnja sveË a no jeotvo re na iz loæba pod na zi vom

Do mo vin ski rat u sli ka ma hrvat skihum jet ni ka, ko ja je or ga ni zi ra na upri go di obil jeæa van ja des ete obl jet -ni ce voj no - re dar stvene ope ra cijeOlu ja.

Ka ko je na veo mr. Din ko »utu ra,rav na telj Voj nog muz eja, iz loæba je

oku pi la ra do ve naπ ih re cent nih um -jet ni ka ko ji su te mat ski ve za ni uzDo mo vin ski rat. Iz loæbu je otvo riomi ni star ob rane Be ri slav Ro nË e viÊ,ko ji je is tak nuo vaænost voj no-re -dar stvene ope ra cije Olu ja, te zahva -lio svi ma ko ji su do πli na otvo ren jeiz loæbe ko ja je svoj evrsni uvod uobil jeæa van je jubilarne obl jet ni ce tevoj no-re dar stvene ope ra cije.

Iz loæba je iz bor dje la os me rohrvat skih um jet ni ka, me u koj imasu i poz na ta ime na kao πto je IvanLac ko viÊ Cro a ta, Zol tan No vak, Da -li bor Je la viÊ i dru gi. Od in ti mi sti Ë -kog pri stu pa jed nog Lac ko vi Êa dodo slov ne gran di oz no sti Zol ta na No -va ka, Ëije je pet me ta ra ve li ko plat -no koje no si na ziv “Kriæni put -hrvat ske patn je” na ovoj iz loæbi prviput jav no pri ka za no hrvat skoj ku l -

tu ri, in te lek tu a li sti Ë kog pri stu paDa li bo ra Je la vi Êa, ko ji svoj om sli -kom “Pa ni ka” pre do Ëa va unu tarn jidoæivl jaj krva vih vanjskih zbi van ja,do la zi mo i do dje la au to ra naj veÊ egbro ja hrvat skog voj nog zna kovl jaBoæe Ko ka na, ko ji u mi nij atu ri za ci jisim bo la saæi ma njiho vu duhov nuve li Ë aj nost. Os im poj edi na Ë nih ra -do va, iz loæe na je i gra fi Ë ka ma pa“Tem pes tas” u koj oj su pred stavl je nira do vi tri des et dvoje hrvat skih um -jet ni ka mo ti vi ra nih tom voj no - re -dar stve nom ope ra ci jom. Ma pa je ti -ska na 1996. go di ne, u po vo du prveobl jet ni ce Oluje, a gra fi Ë ki ju je ure -dio To ni Po li teo.

Ovo je iz loæba o koj oj ne tre ba pri -Ë a ti ni Ëi ta ti, ne go do Êi i vid je ti je!

Ma ri ja VU KO VOJ AC

29. srpnja 2005.

Domovinski rat u slikama hrvatskih umjetnika

Zapovjednik NATO-a za Europu u Hrvatskoj

Sni m

io D

avo

r K

I RIN

Sni m

io T

om

isla

v B

RAN

DT

829. srpnja 2005.

Ra no ga ju tra 4. ko lo vo za 1995.za po Ë ela je ve li Ë an stve na ak -ci ja hrvat skih oruæa nih sna ga.

Za po Ë ela je Olu ja, voj no-re dar stve -na ak ci ja koj om je u ustav no-prav -ni po re dak Re pu bli ke Hrvat skevraÊ en pro stor u koj em su pa rav la -sti, igraj uÊi se ne kak ve „dræa ve“,po Ë i ni li go le ma zla.

Stva raju se pre duv je tiSrpnja 1995. go di ne ta da πn ja Re -

pu bli ka i Fe de ra ci ja BiH upu ti le supo ziv Re pu bli ci Hrvat skoj da pruæihit nu voj nu i sva ku dru gu po moÊ uob ra ni od ag re sije, oso bi to na kri -t iË nom po druËju Biha Êa. Da na 22.srpnja 1995. odræa ni su u Spli turaz go vo ri vod sta va Hrvat ske i BiHgdje je don es ena De kla ra ci ja o oæi -vo tvo ren ju Spo ra zu ma iz Washing -to na, zaj ed ni Ë koj ob ra ni od srpskeag re sije i po sti zan ju po li ti Ë kogrjeπ en ja u skla du s na po ri ma me -u na rod ne zaj ed ni ce. De kla ra ci jaje os naæi la Spo ra zum o prij atelj -stvu i su radn ji od 21. srpnja 1992.go di ne. Do go vo re na je ko or di na ci -ja oruæa nih sna ga Hrvat ske i BiH.Prve voj ne naz na ke po stig nu togSpo ra zu ma za pra vo su stvo reneveÊ po Ë et kom lipnja 1995. ka da supo stroj be HVO-a na gla mo Ëko-grahov skom po druËju ovla da va-n jem upo ri π ta Crni Lug stvo ri le po -Ë et nu po zi ciju za ak ciju ko ja je ka -snije do bi la na ziv Lje to 95. Sna geHVO-a dal je na pre duju oslo ba aj -uÊi Grkov ce, Peul je, Crno mar ko -viÊe, Za dru gu, »it luk i Nu glaπ i Ê,ovla da vaju pla ni nom ©ator teostva ruju nad zor nad naj vaæni jomko mu ni ka ci jom Knin-Graho vo -Dr -

var. U skla du sa split skomde kla ra ci jom hrvat ske sna -ge u si lo vi tom na le tu oslo -ba aju Bo san sko Graho voi 29. srpnja Gla moË,pre sij ecaj uÊi je di nu pro -met ni cu koja je Kninve zi va la sa SRJ. Ne -prij atelj je iz veo zra ko -plov no bom bar di ran jeli vanjskog po druË jakao od maz du za pretr-pljene gu bit ke u ljud -stvu i te ri to riju. Tom ak ci jom stvo -re ni su pre duv je ti za na pre do van jepre ma Ban joj Lu ci, a pob un je ni ci -ma iz Kni na je s osta lim tzv. srp-skim zeml ja ma osta la teπ koprohod na ve za pre ko brda De ral.Za pov jed nik srpskih po stroj bi gen -eral Mrkπ iÊ na π ao se u be ziz laz nojsi tua ci ji: ako na sta vi dje lo van ja nabihaÊ kom po druËju, po stoji mo guÊ -nost da hrvat ske sna ge na sta vedje lo va ti na Di na ri i to na smje ro -vi ma pre ma Drva ru i Kni nu.Srpski gen eral nije du go mo raoËe ka ti na razrjeπ en je svoj ih dvoj -bi. Spre ma la se Olu ja.

Za ma lo is to dob no u mjes tuGentho du, u bli zi ni Æen eve 3.ko lo vo za 1995. hrvat sko iza -slan stvo ula ga lo je posl jedn je na -po re da od pob un je ni ka do bije od -go vor æe le li mir nu rein te gra ciju uhrvat ski ustav no-prav ni po re dak.Nakon sed mo sa tnih pre go vo ra nijebi lo po maka.

Vrij eme je… Ra no ko lo voπko ju tro. Pet je sa ti.

Vrij eme za rast je ri van je obla ka ne -slo bo de. Hrvat ske oruæane sna ge

za -po Ë in judje lo van jena tri des etsmje ro va. Hrvat -ske zra Ë ne sna gedje luju po re leju Δe la -vac. Hrvat ski preds jed nik

OBLJETNICA

Des eta obl jet ni ca voj no-re dar stvene ope ra cije

Olu ja je bi la do kaz ka ko od go vor na dræav na po li ti ka ost-

va ruje stra teπ ke na cio nal ne cil je ve, ali i do kaz

ka ko su i hrvat ske oruæane sna ge iz ras le u vje ro do -

stoj ni Ëim be nik ko ji, kad to nije bi lo mo guÊe po li ti Ë -

kim sred stvi ma, mo gu hrvat sku slo bo du ostva ri ti i

sna gom oruæja

Olu ja slo bo de

Pri re dio Draæen JON JIΔ

dr. Fran joTu man

upu Êuje po ru -ku hrvat skim

gra a ni masrpske na cio nal -

no sti u koj oj je iz -loæio raz lo ge za π to je

Hrvat ska bi la pri sil je na naoslo bo di teljsku ak ciju. Uj ed no,

zaj amË io im je sva ljud ska i et -ni Ë ka pra va poz va vπi ih da

osta nu kod svoj ih ku Êa.Top ni Ë ka pri pre ma crteboj iπ ni ce u duæi ni od

600 ki lo me ta ra tepre ciz ni uda ri

HRZ-a u pu nomsu je ku. Pre -

ciz nimusmje ra -

va -

n jem vat re otvo re ni susmje ro vi za si lo vi to na -stu pan je gar dij skihoklop no - meha ni zi -ra nih bri ga da, do mo -bran skih pu kov ni ja ispe cij al nih po stroj bivoj ne po li cije iMUP-a po du bi nita da joπ za pos jed -nu tog te ri to ri ja.Osi lo vi to sti na pre -do van ja go vo ri ipo da tak ka koje prvog da na

ope ra cije pro dor po du bi nihrvat skih po stroj bi iz no sio iz me upet i pet na est ki lo me ta ra. U po -pod nev nim sa ti ma po vi jes nog 4.ko lo vo za hrvat ske sna ge nakon Ëe -ti ri go di ne oku pa cije oslo ba ajuSve ti Rok. Pred veË er se mo glozakl juË i ti ka ko je prvog da na ope -ra cije ostva re no za ma lo osam des etpo sto za da Êa. Glav ni smje ro vi na -pa da uda ra u ope ra ci ji Olu ja bi lisu na Juænom sek to ru s Di na repre ma Kni nu i s Ve le bi ta pre maKni nu. Od sij ecan je tzv. met ro po le„kraj ine“ i udar pre ma Kni nu bi laje jed na od eta pa. Us po re do s tim,na osta lim dij elo vi ma boj iπ ni cepro vo e ni su na padni pro do ri uLi ci, pre ma V. kor pu su Ar mije BiHi to iz dva smje ra: jed nim sa πi regpro sto ra Ka pe le, pre ko Slun ja, kRa ko vi ci i IzaË i Êu, i dru gim, pre koKo re ni ce pre ma Pli tvi ca ma u cil juspaj an ja s V. kor pu som A BiH. Os -im to ga, na πi rem pro sto ru Kar lov -ca iz vo di la su se man ja ak tiv nadje lo van ja dok su na pro sto ru Ba -

no vi ne iz ve de na dva od luË napro do ra i to je dan smje rom se -

lo Go ra, se lo Gra ber je, Æi ro -vac i dru gim od Sun je

pre ma Ko staj ni ci i Dvo -ru na Uni. Kao po -

moÊ ni smjer na -pa da na Ba no -vi ni bio jeonaj od Ja s e -nov ca kHrvat skojDu bi ci ipre ma Ko -staj ni ci.Svi smje -ro vi na -pa da

po kre nu -

ti su sin kro ni zi ra no i pro tiv nik je uvrlo krat kom vre me nu do ve den ube ziz laz nu si tua ciju. Prvog da naope ra cije bi lo je man jih pro ble mau po Ë et nim dje lo van jima oko Pe -trin je. To je an gaæi ran jem no vihsna ga is pravl je no dru go ga da naope ra cije. Ia ko su vo e pob un je ni -ka po ku π a le man evri ma sa sa stan -ci ma isho di ti bij eg, ipak je do πlodo pre daje 21. kor pu sa pro tiv ni kahrvat skim oruæa nim sna ga ma. Pe -to ga ko lo vo za zbio se i do ga ajko ji Êe zlat nim slo vi ma bi ti upi sanu hrvat sku pov jes ni cu: hrvat skesna ge oslo bo di le su hrvat ski kra-l jev ski grad Knin. Jed nom zasvag da sruπ ila se ilu zi ja o ne kak -voj dræa vi u dræa vi. Hrvat ski rat nikoslo ba ao je sve to hrvat sko tlo. Upred veË er je 5. ko lo vo za hrvat skesna ge ula ze u Gli nu…

Nakon 85 sa ti dje lo van ja, 7. ko lo -vo za 1995. u 18 sa ti hrvat ski mi ni -star ob rane Goj ko ©uπ ak mo gao jere Êi no vi na ri ma ka ko su hrvat skesna ge iza π le na hrvat ske gra ni ce.Olu ja je bi la za vrπ e na. Hrvat ska jeoslo ba aj uÊi svo ja po druË ja pruæi -la i nem jerl ji vu po moÊ de blo ka diBiha Êa, sprjeË a vaj uÊi po navl jan jeSreb re ni ce.

Oluj na vi teπ ka pob je daOruæane sna ge Re pu bli ke Hrvat -

ske po ka za le su tom vrlo teπ komope ra ci jom ka ko su u ne pune Ëe ti rigo di ne iz ras le u re spek ta bil nu voj -nu si lu ko ja ima naË i na ostva ri ticil je ve dræav ne po li ti ke. Olu ja jeiz mij eni la si tua ciju na ovim pro sto -ri ma. Pred stavl jala je po ti caj zaMa es tral i Juæni po tez koj ima sustvo re ni pre duv je ti za Da y ton.Hrvat ska je po slije Ëe ti ri go di neza sluæi la mir. Tre bat Êe go di ne dase za vi daju rane, da se opla Ëu naj -mi li ji, pro Êi Êe æi vo ti u sli ka ma nakoj ima su oni koje vi πe ni ka da ne -Ê emo zagr li ti.

Mo ra mo bi ti po nos ni: na π em na -ra π taju pri pa la je po vi jes na za da Êai on je znao is pi sa ti pu to ve slo bo -de. I kad da na πn jeg pe to ga ko lo vo -za bu de mo po gle da va li k bar ja kuπto ta ko nes pu ta no viho ri nad Kni -nom, grle Êi Zvo ni mi rov grad , znatÊe mo ka ko smo, svat ko na svojnaË in, pri do nij eli to me da nu. A go -re, s tvra ve, po gled na slo bod nu,lij epu, je di nu na πu…

29. srpnja 2005.9

OBLJETNICA

Kaæu da je ob ram be na spo sob -nost dræa ve jed na ka vol ji nje -zi nih gra a na da tu spo sob -

nost pla te. U dræa va ma u koj imadræa va uop Êe neπ to pi ta svoje gra -ane. Lju baz na dræa va ko ja pi ta ikoj oj tre ba lo va za mo der ni za ciju ilipu ko odræa van je voj ske obiË no ob -jas ni svoj im gra a ni ma da je stu -panj ugro ze ve lik. ©to da nas uop Êenije teπ ko. Gra a ni su io na ko pre -pad nu ti oni me πto se kod njih ilivrlo bli zu njih zbi va. On da gra a nibez pi tan ja i s ushiÊ en jem daju nov -ce za ob ra nu. Ku puju se ili raz vi jajuno ve stva rËi ce za neu tra li zi ran je ili(s)u(z)bij an je onih ko ji suspre mni drznu ti se na ruπ i tizdravl je dræa ve. Us put se iz -gra de pot pu no no va mi ni -star stva i za pov jed ni π tva kaovidlji vi sim bo li mo Êi, mno golje pπa od ku Êa gra a na, igra a ni su uv je re ni da je nji-hov no vac pa met no utro π en.

San od ma lih no guNo vi De fen ce Hous ing u

dvi je fa ze, ve lik po put dvi jeVe li ke Go ri ce, gra di se des e -tak ki lo me ta ra juæno odRawal pin di ja veÊ dvi je go di -ne. Prvo su na pravl jene mra -mor ne ka pije iza koj ih ne ma ni Ë e -ga. On da su tra si ra ni pu te vi i po li -go ni, usa e ni go le mi be ton ski tor-n je vi, njih na sto ti ne. Od ne ku da sudo preml jene veÊ iz ras le pa lme i ne -pre gled ni je pra πn ja vi pla to po Ë eodo bi va ti fi zio no miju. Voj ske je mno -go, tre ba joj pro sto ra. U zeml ja makao In di ja i Pa ki stan Ëa sni Ë ki i do-Ë a sni Ë ki po ziv je neπ to πto lju di ko jini su u odo ri moæda ne vo le pre vi πeali su svi sklo ni od ma lih no gu sa -n ja ri ti o to me da Êe jed nom za po vi -je da ti i za to bi ti za ov da πn je pri li keja ko dob ro plaÊ eni. Onaj ko me suprad jed, i djed, i otac bi li u bri tan -skoj, pa in dij skoj, pa pa ki stan skoj

vojs ci, nije pre vi πe sklon raz mi πl ja -n ju o ne kom dru gom po zi vu. Po sta tiËa snik u In di ji i Pa ki sta nu znaËiste Êi vrhun sku na ob raz bu, go vo ri tiizvrsno en gles ki, bi ti izvrsna pri li kaza udaju, bez ob zi ra na lje po tu, i nakon cu, na pre do va ti toË no ona ko ka -ko u pra vil ni ci ma pi πe. Ovdje ni samupoz nao ni jed nog po ruË ni ka nasamrti, a is to ta ko ni ti jed nog bri ga -di ra u pub er te tu.

Squ ashDvi je ti suÊe me ta ra. Ovdje go re

vrij eme je baj ka. U Isla ma ba du bli zu50, na des et ke mrtvih od to plot nih

uda ra, u Rawa la ko tu prol jet nih 25°C.I cvrkut pti ca. Pra do se zau stavl ja is -pred UN-ove ba ra ke u bo ro voj πu mi.Vje ve ri ce su se umi ri le gle daj uÊi mes ne pov je ren jem. Iz dvo ri π ta is predtrij ema dim mi do no si naj draæi mi ris,mi ris “po ko π e nog me sa”. Za ro π ti-l jom Su diÊ po put Ru b e l ja raz ba cujeraænjiÊe i Êe va pe, i ma πe mi ves elo,baπ kao da me ni kad nije pres taovol je ti. Pi sat Êu i ja, olu pi no sta ra,kaæe. Dvoj ica ga gle daju s po π to va-n jem, Uru gvaj ac i Ko re jac, i od mahmi je jas no tko je u ovoj pla ni ni gaz -da. Ma li je ro en da bu de vo a i ovosve ovdje, nakon ra ta i bez broj da napro ve de nih na te re nu s Ti gro vi ma,

za nje ga je πa la. A tek mu je 31. Daga Ame ri imaju, veÊ bi nas ni ma li fil -mo va. Ko ji Ram bo 1, 2, 3, 4, 5. Iz bri -fi rao me za pet na est mi nu ta. Te ren,ces te, po stroj be, sto pet ice, pla no vi,re a li za ci ja. Po slije, koju god sam pa -ki stan sku po stroj bu pos jet io, pi tajuza nje ga. A lo kal ci me gnja ve hoÊe lise vra ti ti. Pi tam ih za π to, jel’ im to jane val jam?!

U tih ne ko li ko da na na i gra li smose squ asha. Ubr zo sam shva tio data di na miË na igra je dan na je dan zain te li gent ne, brze i snaæne mom kenije za mene. Sa svoj ih po la stol je Êai tro ku tom na o pa ko, gra en po sta -

rin skoj BBBB for mu li, be erbuilt bet ter bo dy, tek ka dasam doz nao ka ko ka da gu -me na lop ti ca po go di pro tiv ni -ka to je moj bod, vi πe sam seus re do to Ë io na ga an je su -par ni ka ne go na zid na su protmene. U se bi su me pro kli-n jali i hva ta li se za gla vu kadbi ih le te Êa gu ma spu ca la upo til jak. A ja sam se smjer nois pri Ë a vao, ce re kaj uÊi se use bi πto ne gu bim s nu lom. Ataj ma li, sa svoj ih dva me tra isto i neπ to pra vil no ras po re -e nih ki la, ne mo ra te mi vje -ro va ti, u jed nom je meËu slo -

mio dva re ke ta. Na ser vi su, na tojistoj gu me noj lop ti ci. Sa vi li su sekao ka da if. Raz go ro pa e na ne man.Ina Ëe, naj bol ji igraË na ovim pro sto -ri ma do ne ki dan bio je Vla do Ma -to ko viÊ, a on da ga je Pa vi Ë iÊ po Ë eopob je i va ti. Cij ela mi si ja πa puÊe oto me da mu Vla do pu πta. DCMO jeDCMO. Svi vo le kad je DCMO sre -tan, on da je i na ma bol je. A naj ne -pre dvidlji vi ji igraË na in dij skompot kon tinen tu je Ivi ca Lo vriÊ Ze mo,ko ji sa svoj om gra om pan te re, kri -vo li nij skim kretn ja ma pro tiv za ko nafi zi ke, na puÊ e nim us na ma i vri skomna ser vi su ne o dol ji vo pods je Êa naVe nus Wil li ams.

1029. srpnja 2005.

Iz Indije Davor »ULJAK

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

Postati Ëasnik u Indiji i Pakistanu znaËi steÊi vrhun-

sku naobrazbu, govoriti izvrsno engleski, biti izvrsna

prilika za udaju, bez obzira na ljepotu, i na koncu,

napredovati toËno onako kako u pravilnicima piπe

Defence Housing

Squash u trenucima odmora

Ia ko se na la zi mo ne ko li ko ti su Êaki lo me ta ra da le ko od svoj ih do -mo va, po ustal je nom obi Ë aju

ovdje u mi si ji, naπ ma li kon tin gentzat raæio je od za po vi jed ni ka sna gada nam odob ri pro sla vu Da nadræav no sti u sje di π tu mi sije u La a y -oun eu. Nis mo se pre vi πe na da li sob zi rom na to ka ko je pi sa no pra vi -lo da se pro sla va moæe odræa ti usje di π tu mi sije sa mo ako kon ti ngentbro ji vi πe od pet pri pad ni ka. No,na rav no, uvi jek po stoje iz nim ke, paje ta ko i na πa pro sla va odob re na.Ne ko li ko da na po ku π a va li smo ne kestva ri ve zane uz pro sla vu rij eπ i ti te -le fo nom, ali se sve to po ka za lo vi πene go teπ ko, ma da ne i neuspjeπ no.

Mno go je la kπe tak ve sveË a no sti or -ga ni zi ra ti ve li kim kon ti ngen ti makao πto su Ru si ja, Ki na ili Fran cu -ska, koje uvi jek u sje di π tu mi sijeimaju ba rem ne ko li ko svoj ih pri pad -ni ka. Naæa lost, na ma je os tao naras po la gan ju sa mo te le fon.

Pri pre me za pro sla vuTek po slij epod ne prije Da na dræav -

no sti Ro bert i ja da li smo se u utr kus vre me nom po ku π a vaj uÊi or ga ni zi -

ra ti do sta vu po ziv ni ca pri Ëe munam je po mo gao voj ni asi stent za -pov jed ni ka sna ga, ko ji je po ziv ni cedo sta vio svim pri pad ni ci ma Za pov -jed ni π tva. Teπ ko je bi lo pre dvid je tiko li ko Êe se lju di odaz va ti po zi vu, atre ba lo je i ku pi ti neπ to pi Êa za gos -te. Ka ko nam budæet baπ i nije mo -gao po kri ti sve tro πko ve, os ta taksmo do da li od naπ ih dnev ni ca. Ipaknis mo mo gli ri ski ra ti da nam se po -j avi man jak pi Êa. Slje de Êi za da takvo dio nas je u ho tel “Saha ra li ne”gdje nam je odob re no odræa van jepro sla ve. Ka ko se pro sla va tre ba laodræa ti u vrij eme veË e re, nije bi lopot reb no or ga ni zi ra ti po seb ni me niza gos te, svi Êe se po sluæi va ti s ve li -

kog πved skog sto la, kao iina Ëe, uz jed nu raz li ku - bitÊe po sluæe na i ve li ka tor tako ja Êe ima ti hrvat ska obi -l jeæja. Nakon πto smo do go -vo ri li poj edi no sti, ko na Ë nosmo mo gli odahnu ti.

Tor ta s hrvat skimobil jeæjima

Uj utro 25. lipnja Ro bert i jasmo se na π li u sje di π tu mi sijeka ko bis mo na zoË i li po di -zan ju hrvat ske za sta ve uzza sta vu UN-a. U skla du spro to ko lom za sta vu su po di -za li do Ë a sni ci iz Gane, ko ji

su, mi slim, za tu pri go du no si li po -seb ne odo re. Mi slim da to moæe mozahva li ti prij ateljskim od no si ma ko jivla daju iz me u nas. U jed nom tre -nu tku, mi sli li smo ka ko svi znaju zahrvat ski Dan dræav no sti, jer baπ svina koje smo nai π li Ëes ti ta li su namnaπ praz nik, od ci vi la ko ji ra de usje di π tu do do Ë a sni ka i Ëa sni ka. Ka -ko ni π ta ne bis mo pre pu sti li sluË aj -no sti ili osta vi li za zadn ji tre nu tak,nakon ruË ka po nov no smo oti π li u

ho tel do sta vi ti pi Êa, ali i ure di tidvo ra nu za gos te. Na sre di πn jemjes to, gdje smo pre dvid je li da sje -di za pov jed nik sna ga, po sta vi li smove li ku hrvat sku za sta vu, dok smo ujed nom uglu dvo rane po sta vi li ma liin fo-pult na koj em su se na la zi lipro mo tiv ni ma te rij ali o Hrvat skoj, tera Ë u na lo na koj em se vrtio mul ti me -dij al ni CD o na πoj do mo vi ni. Mno π -tvo ma le nih za sta vi ca i osta log ma -te rij ala izaz va lo je zna tiæel ju go -stiju.

Pro sla va je po Ë ela ka ko smo i pre -dvid je li. Ka da su se svi oku pi li, boj -nik Gla vi na odræao je krat ki go vor opo stan ku na πe dræa ve te zahva liosvi ma na do la sku i iska za nom prij a -teljstvu. Nakon to ga svi ma se ob ra -tio i za pov jed nik sna ga, ma ar skigen eral boj nik, te je dan od za pov -jed ni ka sek to ra i no vi COS u mi si ji.Mo ram priz nati ka ko sam tij ekomgo vo ra za pov jed ni ka sna ga os tao iz -ne na en ko li ko dob ro poz najehrvat sku po vi jest. Usko ro je don e-s ena i tor ta koju smo svi zaj ed noras je kli te se naz dra vi lo Hrvat skoj.S ob zi rom na to da zna mo ka ko za -pov jed nik usko ro na pu πta mi sijunakon is te ka svog man da ta, isko ri -sti li smo pri go du te mu pre da li darprije od la ska, ali is to ta ko darovi supre da ni i CO PO-u i za pov jed ni kusek to ra. Mi slim ka ko su svi bi liugod no iz ne na e ni ovak vim po -stup kom.

Sluæbe no je pro sla va bi la go to va sod la skom za pov jed ni ka. Na ma jeosta lo sa mo da is pra ti mo osta le gos -te i zahva li mo osobl ju ho te la na lju -baz no sti. Na rav no, osta vi li smo ho -te lu hrvat sku za sta vu koju Êe ob je -si ti iz nad ula za u ob jekt zaj ed no sosta li ma. Ko na Ë no smo Ro bert i jaodahnu li, uspjeπ no smo oba vi li “za -da Êu” i bi li smo za do voljni.

29. srpnja 2005.11

U jednom trenutku, mislili smo kako svi znaju za hrvatski Dan dræav -

nosti, jer baπ svi na koje smo naiπli Ëestitali su nam naπ praznik, od

civila koji rade u sjediπtu do doËasnika i Ëasnika. U dvorani za goste

na srediπnje mjesto postavili smo veliku hrvatsku zastavu, a u jed-

nom uglu dvorane postavili smo mali info-pult na kojem su se nala-

zili promotivni materijali o Hrvatskoj, te raËunalo na kojem se vrtio

multimedijalni CD o naπoj domovini...

Zdravica u Ëast Hrvatske

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

Proslava Dana dræavnosti u

hotelu “Sahara line”

1229. srpnja 2005.

Srij eda, 08:00, pro sto rije 27. es -kad ri le trans port nih avio na,91. zra ko plov na ba za - Ple so.

Iz vrπ na pri pre ma za po Ë in je i po sa desu na oku pu. Iz vrπ na pri pre mapretho di sva kom le tu u Hrvat skomrat nom zra ko plov stvu i ta da se pos-l jedn ji put raz ra uju de tal ji le ta ko jislij edi. Oda bi re se rad na frek ven ci -ja, ana li zi raju se naj no vi ja me teo-izvjeπ Êa za po druËje ope ra ci ja, svese prov je ra va zadn ji put i do no si seko na Ë na od lu ka o provedbi za daÊe.

Za pov jed nik es kad ri le, pu kov nikBran ko Suk, naj is kus ni ji ope ra tiv nipi lot u es kad ri li, Ëa snik je ko ji je vo -dio ovu iz vrπ nu pri pre mu ko ja je pomno go Ëe mu bi la spe ci fiË na u od -no su na dos ada πn je. Od po sa da jetraæio mak si mal nu pri preml je nost ius re do to Ë e nost.

Tes ti ran je su sta va IC ma ma caTo ga da na za da Êa je bi la tes ti ran je

su sta va IC ma ma ca. Avio ni AN-32B,koj ima je tre nu ta Ë no opreml je na 27.ETA, tij ekom zadn jeg re mon ta mo -di fi ci ra ni su, iz me u osta log i ug -rad n jom su sta va IC ma ma ca na mi-j en je nih sam o ob ra ni avio na u sluË -aju na pa da IC na vo e nim ra ke ta ma

sa zeml je. Tak vi su sta vi da nas sustan dard na voj nim trans port nimavio ni ma svugdje u svi je tu, oso bi tood ka da sva ka ma lo bol je opreml je -na ge ril ska ili te ro ri sti Ë ka sku pi napos je duje ba rem ne ko li ko pro tuz ra -ko plov nih ra ket nih su sta va (Stre la,Igla, Stin ger op.a.), pa je ta ko iHrvat sko rat no zra ko plov stvo od luË -i lo opre mi ti svoje trans port neavione u skla du s tim.

Ono πto je taj dan do dat nooteæavalo za da Êu bi la je Ëin je ni cada Êe se let je ti u pa ru, πto i nije ta -ko jed no stav no ka da se uz me uob zir da se ra di o trans port nimavio ni ma, a ne o man jim i po -kretl ji vi jim lo vaË kim avio ni ma.

U pla ni ra no vrij eme es kad -ri la je po let je la s dva avio -na na pro ved bu za daÊe.Prvo slij etan je pro -ve de no je u 93.zra ko plov noj ba ziu bli zi ni Za dra,gdje je pro ve de -na po pu na go ri -vom i zadn ji do go -vor s po sa da ma dvaPi la tu sa PC-9 ko ji Êe pra -ti ti trans port ne avione i iz

zra ka bi l jeæi ti funk ci o ni ran je spo -me nu tog su sta va IC ma ma ca vi-de o ka me ra ma ra di kva li tet nije po -slij e let ne ana li ze.

Zbog mak si mal ne si gur no sti od -luË e no je da se mam ci iz ba ce iz nadmo ra u za dar skom arhi pel agu, ka -ko bi se eli mi ni ra la sva ka mo guÊ -nost iza zi van ja poæa ra, i gdje je at -mo sfe ra mir ni ja ne go iz nad kopna.Us lij edi lo je po lij etan je jed nog pa raavio na PC-9 ko ji su se

REPORTAÆA

27. eskadrila transportnih aviona HRZ-a i PZO-a

27. eskadrila transportnih aviona usvaja svjetske standarde taktiËkog zraËnog trans-

porta i podiæe razinu operativne spremnosti kako bi bila spremna za sudjelovanje u

sastavu meunarodnih vojnih snaga gdje god to zatreba

TaktiËki zraËni transport

Tekst i fotografija Tomislav MESARIΔ

TaktiËki zraËni transport

za tim po zi ci o ni ra li iz nad ba ze ka kobi pri Ë e ka li uz lij etan je pa ra An to -no va AN-32B.

Nakon uz le ta pa ra AN-32B for mi -ra na je mjeπ o vi ta for ma ci ja ko ja seupu ti la u po druËje pro ved be za -daÊe. No vou gra e ni su stav po ka zaoje oË e ki va ne per for man se i oba avi -o na iz ba ci la su cje lo ku pne kom ple tema ma ca. Ka ko to iz gle da u zra ku,moæda je naj bol je pre pu sti ti fo to gra -fij ama koje su, u ovom sluË aju, si -gur no vi π es tru ko vred nije od rij eËi.

Po mi πl jen ju za pov jed ni ka 27.ETA, pu kov ni ka Bran ka Su ka, za da -Êa je pro ve de na uspjeπ no i iz nim nopro fes io nal no, πto ima oso bi tu teæi -nu jer je go to vo cij ela for ma ci ja bi lapo pun je na mla dim pi lo ti ma πko lo -va nim u Re pu bli ci Hrvat skoj.

©ko lo van je kva li tet nih pi lo ta i tehni -Ë ara ne mo guÊe je pre ko no Êi

Od pov rat ka avio na AN-32B s re -mon ta iz Uk raj ine le ten je u

27.

ETA uve li ke je in ten zi vi ra no i tre -nu ta Ë no je ob uka le ta Ë kog sa sta vana prvom mjes tu. Is kus ni ka pe ta ni27. ETA na za la zu su svoje du go go -di πn je ka ri- j e re te je iz nim novaæno os po sobl ja van je mla dih ko le -ga ko ji Êe ih nas - l je di ti i na sta vi tinjiho vim sto pa ma. Zna ko vi to je za27. ETA tra di cio nal no go di πn je oku-pl jan je svih nje zi nih ak tiv nih i umi -rovl je nih Ëla no va koje se odræa vaveÊ 13 go di na za re dom. Es kad ri laje oformlje na 26. stu de nog 1991. isud je lo va la je u broj nim ope ra ci- j -ama u Do mo vin skom ra tu. U po Ë et -ku je bi la opreml je na vrlo za sta rij -elim avio ni ma AN-2 koj ima se bom -bar di ra lo ne prij ateljske po loæajepoz na tim „boj ler“ bom ba ma teopskrblji va lo vu ko var ske bra ni tel jeprij eko pot reb nim lij eko vi ma i stre -l ji vom. Nakon na ba ve dva avio na

AN-32B, 27. ETA sva ko dnev no pro -vo di mno ge mir no dop ske za daÊe,kao πto je prij evoz te re ta i lju di. Ti-j ekom pro tu poæar ne se zone, ka da suna kriz nim æa ri πt ima Ëes to pot reb naæur na poj aË an ja u ljud stvu i ma te ri-j alu, ve li ka mo bil nost koju pruæatrans port no zra ko plov stvo oso bi todo la zi do iz raæaja i ta da 27. ETA re -do vi to uska Ëe. Pri bliæa va n jem hrvat -ske europ skim i NA TO in te gra cij -ama sve je ËeπÊe sud je lo van je po -stroj bi Hrvat ske voj ske u mi rov nimope ra cij ama te u sve uË e sta lij im me -u na rod nim voj nim vjeæ ba ma, gdjeje 27. ETA spre mna iz ve sti svojenam jen ske za daÊe. Zadn ja za da Êatog ti pa bi la je prij evoz na cio nal nihkon ti nge na ta ma ke don skih i hrvat -skih oruæa nih sna ga na voj nuvjeæbu NA TO/PfP “Co op era ti ve BestEf fort 2005” u Uk raj inu.

Svjes ni svoje po ten cij al ne ulo ge une ta ko da le koj bu duÊ no sti, le ta Ë koi tehni Ë ko osobl je 27. ETA jed no -glas no Êe se sloæi ti da je teπ ko re Êiπto no si su tra. HoÊe li na staj an ci91. zra ko plov ne ba ze staj ati ne kisuv re me ni ji tip trans port nog avio namoæe se do go di ti pre ko no Êi, aliπko lo van je kva li tet nih pi lo ta i tehni -Ë ara pre ko no Êi si gur no nije mo -

guÊe i za to je ob uka mla egsa sta va prio ri tet broj je dan.

Pi lot ski sa stav ne dav no je po -pun jen mla dim pi lo ti ma ko ji su

veÊ preuz eli svoje duæ no sti u es kad -ri li, dok tehni Ë ki sa stav, ko ji svoj imiz nim nim na po ri ma odræa va es kad -ri lu u zra ku, s ve li kim oduπ evl je-n jem oË e kuje po pu nu no vim, mla -im ka drom ko ji Êe ola kπ a ti, a ti mei po bol jπ a ti funk ci o ni ran je 27. es -kad ri le trans port nih avio na u onomπto je oË e kuje su tra.

29. srpnja 2005.13

REPORTAÆA

1429. srpnja 2005.

Na sport skim te re ni ma u po -mor skoj ba zi “Lo ra” i baz enuSC “Pol jud” u Spli tu spor taπi i

spor taπ i ce iz 15 ze mal ja pet su seda na bo ri li za ti tu lu naj bol jeg nasvi je tu u mor na ri Ë kom pe to boju,vje roj at no jed nom od naj teæih spor -to va da na πn ji ce, Ëi ja po vi jest seæe u1954. go di nu ka da je u Leghor nu uIta li ji odræa no prvo me u na rod noprven stvo. Mor na ri Ë ki pe to boj izgo di ne u go di nu po staje sve vaæni jiu voj nom okruæen ju, a prve nat je ca -tel ji ce na stu pi le su na Svjet skomprven stvu 1994. go di ne u Sta van ge -ru u Nor veπ koj.

Na ovo go di πn jem je prven stvusud je lo va lo 95 nat je ca tel ja i nat je -ca tel ji ca, ko ji su odmje ra va li sna ge ites ti ra li vla sti tu izdrælji vost i uv -jeæba nost u pet sport skih dis ci pli na.Sva ka se dis ci pli na sa stoj ala od ne -ko li ko rad nih za da ta ka Ëije je svla -da van je od nat je ca tel ja izi ski va lo iz -nim no teπ ke tje les ne na po re, ali ipoz na van je raz nih vjeπ ti na, kao πtoje ga an je iz ma lo ka li bar ske puπ ke,ba can je ruË ne bom be, ves lan je,pen jan je uz jar bol i rad na vis eÊojplat for mi, raz dvaj an je vat ro gas nogven ti la is pod vo de, svla da van je raz -nih pre pre ka i pre po na, baË vi, gre -da, ba can je bom bi i dru go. Sve suse dis ci pli ne bo do va le poj edi na Ë noi ekip no.

Fi zi Ë ka pri preml je nost, izdrælji vosti bor be nost nat je ca tel ja do iz raæajasu do πli veÊ prvog nat je ca teljskogda na ka da je na ras po re du bi la utr -ka s mor na ri Ë kim pre pre ka ma, zamno ge naj za niml ji vi ja dis ci pli namor na ri Ë kog pe to bo ja, ko ja uz am fi -bij sku kros-utr ku spa da u “ko -pnene” dis ci pli ne. Nat je ca tel ji su

mo ra li pre trË a ti320 me ta ra isvla da ti des etpre pre ka, a nat -je ca tel ji ce 280me ta ra i de vetpre pre ka.

Dru gog i tre-Ê eg da na odr æa -va le su se utr keiz “po mor skihdis ci pli na”, i topli vaË ka utr kaspa π a van ja æi -vo ta, utr ka pli -vaË ke ko ris no stii iz nim no zaht-jev na utr ka po mor skih vjeπ ti na. Odsa mog po Ë et ka naj vi πe je paænjepriv laË io na stup Fin ca Sor ria. Ia kose veÊ na kon dru gog da na nat je -can ja da lo nas lu ti ti da Êe Sor ri po -nov no od nij eti ti tu lu svjet skog prva -ka, ipak je tre ba lo pri Ë e ka ti re zul ta -

te am fi bij ske kros-utr ke ko ja jeodræa na posl jedn jeg da na nat je ca -n ja. Na tem pe ra tu ri od 32˚C tre ba loje pre trË a ti sta zu du gu 2500 me ta ra,u gu me nom Ëam cu od ves la ti krat kuves la Ë ku dio ni cu, a za tim ga a ti ume tu na 50m iz ma lo ka li bar skepuπ ke iz leæeÊ eg po loæaja i ba ca tiruË ne bom be. Svjet ski prvak Sor rina stu pio je u posl jedn joj sku pi ni a utre nu tku ka da je pro π ao kroz ciljnurav ni nu zna lo se da je Sa mi ob ra nioti tu lu svjet skog prva ka i ta ko potvr-dio svoj ap so lut ni pri mat u mor na ri -Ë kom pe to boju. Ves eli li su se svi, ane sa mo fin ska eki pa, ko ja je ima ladvos tru ki raz log za slavl je, jer je izla to u poj edi na Ë noj kon ku ren ci jikod æe na ta ko er osvoj ila Fin kin jaTerhi Py yhtia. U ekip noj muπ kojkon ku ren ci ji naj bol ja je bi la nje ma -Ë ka mo mË ad, a u æen skoj ti tu lusvjet skog prva ka odni je la je nor veπ -ka eki pa.

Sva su se nat je can ja odvi jala podbud nim okom su da ca i tehni Ë kekomi sije CISM, ko ji su pa zi li da sve

REPORTAÆA

Zavrπilo 42. svjetsko vojno prvenstvo u mornariËkom petoboju

Proglaπenjem pobjednika i uruËenjem medalja i prijelaznih pehara najboljim sporta -

πima i sportaπicama i najboljim ekipama uspjeπno je zavrπilo 42. svjetsko vojno pr -

ven stvo u mornariËkom petoboju. Svjetsko zlato u pojedinaËnoj konkurenciji meu

muπkim natjecateljima osvojio je Sami Sorri iz Finske, zlatni mornariËki petobojac s

proπlog svjetskog prvenstva, a najbolja sportaπica je Terhi Pyyhtia, takoer iz Finske.

U muπkoj ekip noj konkurenciji najbolja je njemaËka momËad, a u æenskoj konkurenciji

zlato je pri palo norveπkoj ekipi

Lei da PAR LOV, sni mio To mi slav BRANDT

Finci s najviπe razloga za slavlje

Natjecanje je od

sportaπa zahtije-

valo poznavanje

raznih vjeπtina

kao πto je gaanje

iz malokalibarske

puπke...

... i bacanje ruËne bombe

bu de re gu lar no i u skla du s pro po -zi cij ama. Preds jed nik stal nog Tehni -Ë kog od bo ra za mor na ri Ë ki pe to bojCISM-a ka pe tan fre ga te Uwe Ros -smei sle iz Nje ma Ë ke bio je vi πe ne -go za do vol jan. “Vrlo sam za do vo-l jan πto su oruæane sna ge Re pu bli keHrvat ske or ga ni zi ra le ovo 42. svjet -sko voj no prven stvo u mor na ri Ë kom

pe to boju”, re kao je ka pe tan fre ga teRos smei sle, te je do dao ka ko ka dase u stu de nom pro π le go di ne od lu-Ë i va lo da se prven stvo odræi u Hr -vat skoj ni su oË e ki va li ta ko dob ru or -ga ni za ciju u ta ko krat kom vre me nu.Ko men ti raj uÊi re zul ta te Ros sme i sleje re kao da je ugod no iz ne na endob rim re zul ta ti ma svih nat je ca tel ja

ko ji su ja ko dob ri ivrlo uj ed na Ë e ni.

U naπ ih je nat je -ca tel ja tij ekom nat -je can ja do πla do iz -raæaja dob raizdrælji vost i ob uË -e nost u svla da va-n ju svih pot reb nih

vjeπ ti na. Sve sudis ci pli ne usp-jeπ no svla da li,a naj bol ji je bioZlat ko Iva nË e -viÊ, ko ji je upoj edi na Ë nojkon ku ren ci jizau zeo 63.mjes to. To i nijeta ko loπ re zul -tat ako se uz meu ob zir Ëin je ni -ca da su go to vosvi osta li su dio -

ni ci nat je can ja pro fes io nal ni spor -taπi koj ima je tre ni ran je i pri pre -man je za nat je can ja naj vaæni ji dionjiho ve voj ni Ë ke sva ko dne vi ce.

Svi ma ko ji su do πli na sveË a nostza tva ran ja Svjet skog prven stva zah-va lio je zam je nik preds jed ni ka Or -ga ni za cij skog od bo ra ka pe tan boj -nog bro da Ro bert Hranj. Oso bi to jezahva lio nat je ca tel jima, ko ji su po -ka za li da nat je ca teljski duh, fer playi prij ateljstvo mo gu iÊi zaj ed no.

Svjet sko prven stvo pro glas io je za -tvo re nim iza sla nik na Ë el ni ka

GSOS-a RH za pov jed nik HRM-akon tra ad mi ral Zdra vko Kar dum.»es ti tao je ka ko pob jed ni ci ma ta koi svi ma ko ji su sud je lo va li u nat je -can ju na po stig nu tim re zul ta ti ma isport skoj i fer bor bi. “Na bo ri li π tuste se po ka za li kao is tin ski ve le po -sla ni ci svoj ih ze mal ja i Me u na rod -nog vi je Êa za voj ni sport”, re kao jekon tra ad mi ral Kar dum, te je do daoda su HRM i po mor ska ba za “Lo ra”bi li po Ë a πÊ eni πto su bi li doma Êi nisvjet skog prven stva. “Ugo sti ti 153pri pad ni ka prij ateljskih mor na ri cabio je ve li ki iza zov. Dra go mi je πtoje 42. svjet sko voj no prven stvo umor na ri Ë kom pe to boju protek lo unaj bol jem re du, prij ateljskoj at mo -sfe ri i po sti zan ju vrhun skih re zul ta -ta”, ka zao je za pov jed nik HRM-a.

I na kraju, ne pre os taje nam ni π tadru go ne go zakl juË i ti ka ko suoruæane sna ge RH u ovoj go di ni,koju je i UN pro glas io go di nomspor ta i tje les nog od go ja, uspjeπ noor ga ni zi ra le i pri ve le kraju joπ jed nozahtjev no sport sko nat je can je. Nat -je can je je protek lo u prij ateljskom ifer oz ra Ëju, a HRM i Split joπ su sejed nom potvrdi li kao dob ri doma Êi -ni. Zeml ja doma Êin iduÊ eg svjet -skog prven stva pre ma pro gra muCISM-e bit Êe Tur ska.

29. srpnja 2005.15

Poj edi na Ë no - muπ ki1. Sa mi Sor ri (Fin ska)

- zlat na me dal ja2. Lars Weise (Nje ma Ë ka)

- sreb rna me dal ja3. Klaus Hjorth Mam sen (Dan ska)

- bro nË ana me dal ja

Poj edi na Ë no - æene1. Terhi Py yhtia (Fin ska)

- zlat na me dal ja2. Sa ra Nor man (©ved ska)

- sreb rna me dal ja3. Ca mil la Jan ke (Nor veπ ka)

- bro nË ana me dal ja

Mo mË ad ski - muπ ki1. Nje ma Ë ka - zlat na me dal ja2. Nor veπ ka - sreb rna me dal ja3. Tur ska - bro nË ana me dal ja

Ekip no - æene1. Nor veπ ka - zlat na me dal ja2. Ru si ja - sreb rna me dal ja3. Tur ska - bro nË ana me dal ja

Poredak

U muπkoj ekipnoj konkurenciji zlato

je osvojila momËad NjemaËke

Veslanje u gumenim Ëamcima bio

je samo jedan od radnih zadataka

amfibijske kros-utrke

Na sveËanosti zatvaranja zastavu CISM-e

od domaÊina je preuzeo sluæbeni pred-

stavnik CISM-e pukovnik Mikael Mineur

U pojedinaËnoj konkurenciji meu æenama titulu svjetske

prvakinje osvojila je Finkinja Terhi Pyyhtia (prva s lijeva)

1629. srpnja 2005.

Tij ekom srpnja u Sre di π tu za ob -uku voj ni ka Pu la uspjeπ no jeoko nË an dru gi ci klus se lek cij -

ske ob uke za prij am u dje lat nu voj -nu sluæbu. Rij eË je o mla di Êi ma idje voj ka ma ko ji su za svoje bu duÊeza ni man je oda bra li bi ti voj ni kom.Ta ko er, to je po Ëe tak pri bavl jan jano vih lju di i po pune Hrvat ske voj -ske no vim mla dim sna ga ma, ali ipo Ëe tak kon ti nui ra nog pro ce sa ko jiÊe se pre ma pla nu po pune OSRHpro vo di ti sva ke go di ne.

Pre ma tom pla nu za ovu go di nupre dvi e no je da se u su stav pri mi850 voj ni ka. Na ob javl je ni nat jeË ajoda ziv za in te re si ra nih bio je, mo glibis mo re Êi, iz nad oË e ki va nog. Nai -me, prij avi lo se oko 2400 kan di da taiz Ëe ga bi se mo glo zakl juË i ti da jevoj ni Ë ki po ziv i sluæen je Hrvat skojvojs ci mla dim lju di ma tre nu ta Ë novrlo pri maml ji vo. Svi prij avl je ni kan -di da ti mo ra li su prvo za do vol ji ti napsiho tes ti ran jima i lij eË ni Ë kom pre -gle du, ta ko da je nakon tog prvogpra ga broj kan di da ta suæen na njih

1400. Prva pra va se -lek ci ja tek je slij edi -la, te je ta ko u svib -nju na prvu se lek cij -sku ob uku u pul skoSre di π te za ob ukuvoj ni ka u tra jan ju odmjes ec da na poz va -no 238 kan di da ta od

koj ih se odaz va lo njih 194, a uspjeπ -no ju je pro π ao 181 kan di dat. U dru -gi ci klus, Ëij em za vrπ et ku smo i sa mina zoË i li, za po Ë et sre di nom lipnja, od241 poz va nog kan di da ta odaz va lo ihse 213, od Ëe ga je se lek ciju uspjeπ nopro π lo njih 187. Do kraja go di ne tre -ba la bi se pro ve sti joπ dva tak va ci -klu sa ob uke s ot pri li ke pod jed na kimbroj em kan di da ta.

Os taju sa mo naj mo ti vi ra ni jiNo, put do voj ni ka nije ni lak ni

jed no sta van. Upra vo ovih mjes ecda na se lek cij ske ob uke po ka zat Êetko je do voljno mo ti vi ran i od luË anistra ja ti do kraja. A πto se do ga a sovim mla dim lju di ma nakon πtostig nu na se lek cij sku ob uku, ob jas -nio nam je je dan od in struk to ranad na red nik Da li bor ©kva riÊ. “Ciljnam je ob uË i ti kan di da te te meljnimvoj nim vjeπ ti na ma, odred ba maSluæbov ni ka i Vjeæbov ni ka, broj nimdru gim pro pis ni ci ma, straæar skomos igu ran ju... Sve to ovi su mla di ÊiveÊ upoz na li tij ekom sluæen ja voj -

nog ro ka, no me u njima ima i dje -voj aka pa se i tom seg men tu mo ra lapo sve ti ti odre e na po zor nost”, na -po min je nad na red nik ©kvo riÊ. Tij e -kom ob uke kan di da ti su ima li i zah -tjev nu fi zi Ë ku ob uku ko ja je ukl ju Ë i -va la hodn je te svla da van je zahtjev -nih pjeπ a Ë kih pre pre ka, a sve snam je rom po di zan ja ra zi ne njiho vihmo to ri Ë kih spo sob no sti u od no su naulaz ne re zul ta te. Nai me, ra zi na mo -to ri Ë kih spo sob no sti oc jen juje se od -mah nakon do la ska na ob uku i nanje zi nom za vrπ et ku. Ta ko je, prim je -ri ce, na ulaz nom tes tu iz dru gog ci -klu sa kri te rije za do vol ji lo tek 27po sto kan di da ta, a ob uhva Êa li su 40skle ko va za muπ ke i 16 za æene, 47pre gi ba za muπ ke i 46 za æene, tetrË an je na 3200 me ta ra, koje sumuπ ki mo ra li pre trË a ti za 16,36 mi -nu ta, a æene za 19,36. Ipak, na iz -laz nom tes tu posl jedn jeg tjed naob uke za do vol ji li su svi kan di da ti.

REPORTAÆA

Zavrπetak 2. ciklusa selekcijske obuke za prijam u djelatnu vojnu sluæbu u SzOP-u Pula

U pulskom Srediπtu za obuku vojnika zavrπen je drugi ciklus jednomjeseËne selekcij -

ske obuke kandidata za prijam u djelatnu vojnu sluæbu na vojniËke duænosti. Od 213

kandidata selekciju je uspjeπno proπlo njih 187, a do kraja godine trebala bi se

provesti joπ dva takva ciklusa obuke s otprilike podjednakim brojem kandidata. RijeË

je o mladiÊima i djevojkama koji su za svoje buduÊe zanimanje odabrali biti vojnik…

Ves na PIN TA RIΔ, snim ke: arhi va

Nove snage Hrvatske vojske

Tij ekom ob uke kan -

di da ti su ima li i zah -

tjev nu fi zi Ë ku ob uku

ko ja je ukl juË i va la

hodn je te svla da van je

zahtjev nih pjeπ a Ë kih

pre pre ka, a sve s nam -

je rom po di zan ja ra zi ne

njiho vih mo to ri Ë kih

spo sob no sti

Na izlaznom testiranju motoriËkih sposob-

nosti svi su kandidati zadovoljili kriterije

Uz to pro vo di la se tak ti Ë ka ob ukas boj nim ga an jima, a sve je okru -n je no dvod nev nim ta bo rom i dnev -no-noÊ nom vjeæbom na po li go nu“Lin dar”.

Svi ma koje je tu do ve la æel ja zaavan tu riz mom to je bi la pra va ku π-n ja. Iz nim no sloæe ni te ren ski uv je tiu koj ima se ob uË a va lo, oπ tra ve ge -ta ci ja ko ja je de ra la do koæe, tem pe -ra tu ra ko ja se pen jala i pre ko 35stupnje va... sa mo je naj mo ti vi ra nijeostavl jala rav no duπ ni ma, a one ne -do voljno mo ti vi rane tje ra la na odu -staj an je. Ipak, nis mo svi stvo re ni zasve. Nije to dril do iz ne mo glo sti, alira zi nu mo to ri Ë kih spre mno sti dostan dar da de fi ni ra nih pra vil ni komOS-a mo raju do sti Êi svi ko ji su do πlis nam je rom da i osta nu. Naj vi πe sevo di ra Ë u na o to me da se ob ukapro vo di po stup no. Iz tjed na u tje -

dan ra zi na mo to ri Ë ke spre mno sti sepo ve Êa va. Ta ko er, joπ jed nu “si tni -cu” ne tre ba zan ema ri ti, a to je dani je dan kan di dat nije ra dio ono πtoprije nje ga ni su na pra vi li i po ka za liin struk to ri i za pov jed ni ci. »ak su iuv je ti smjeπ taja bi li za sve isti.

Ka ko, pak, na sve gle daju sa mikan di da ti Ëu li smo od Mi ro sla va Ju -ri Êa i Snjeæane Je le nË iÊ, jed ne odËe ti ri kan di dat kin je na ob uci uovom ci klu su. Slaæu se ka ko je tak -ti Ë ka ob uka bi la vrlo zahtjev na, atem po iz nim no na po ran, no upra voje to ono πto su oË e ki va li. Ka kokaæe Mi ro slav: “Po sta ti voj ni kom nemoæe svat ko”, i ma ka ko na por nobi lo neÊe odu sta ti do kraja. Snjeæa -

na do daje ka ko su i dje voj ke da lesve od sebe, raz li ke nije bi lo. A ka -da je i bi lo teæih si tua ci ja na vid je loje do πla ko le gij al nost i zaj ed ni π tvokoje su iz gra di li iz me u sebe.Oboje is ti Ëu ka ko im je tij ekom ob -uke mno go po mo gla dob ra tje les naspre mnost koju mo gu zahva li ti re -do vi tom bavl je nju spor tom te ka koje za sve kroz πto su pro π li naj vaæni -ja bi la mo ti vi ra nost.

Tro go di πn ji ugo vor i πes tom jes eË niprob ni rok

I za pov jed nik nam jen ski or ga ni zi -ra nih sna ga za pro ved bu se lek cij skeob uke pu kov nik To mi slav Sken deris tak nuo je nev je roj at no vi so ku mo -ti vi ra nost kan di da ta uk rat ko poj as -ni vπi ko ja pra va i ob ve ze Ëe kaju sveprij avl jene kan di da te. Ne po sred noprije upu Êi van ja na se lek cij sku ob -uku kan di da ti pot pi suju ugo vor osluæbi u OSRH, i to na tri go di ne.Tij ekom prvih πest mjes eci, jed -nog mjes eca se lek cij ske ob uke ipet spe cij ali sti Ë ke, svi su kan di -da ti na prob nom ra du i uko li kosve za vrπe neuspjeπ no pri maju seu sluæbu u oruæane sna ge kaodje lat ni voj ni ci. Ugo vor se, na rav -no, moæe i ra ski nu ti, i to na osob -ni zahtjev uko li ko kan di dat pro -cij eni da to ipak nije po ziv za nje -ga ili ako ne za do vol ji na se lek -cij skoj ili spe cij ali sti Ë koj ob uci.Do sa da se odu staja lo uglav nomzbog zdra vstve nih raz lo ga i ne -mo guÊ no sti is pun jen ja traæe nihtje les nih na po ra.

Sva ki kan di dat ko ji pro e se lek -cij sku ob uku upu Êuje se u po -stroj be OSRH gdje je ob ve zan pro Êispe cij ali sti Ë ku ob uku ko ja se u pra -vi lu odre uje u skla du s do bi ve nomvoj no-struË nom spe cij al no sti, zva -n jem ili, pak, afi ni tet ima kan di da ta.Ta ko Êe iz ovog ci klu sa 22 kan di da -

ta bi ti upuÊ ena u HRZ, 2 u HRM, a126 u HKoV.

Pu kov nik Sken der po nos no is ti Ëe iizvrsne od no se iz me u kan di da ta iin struk to ra, te njiho vo uzaj am no po -π ti van je i pov je ren je. A tim ko ji vo dicje lo kup nu se lek cij sku ob uku bro ji39 in struk to ra, mahom lju di s du gimin struk tor skim staæom u gar dij skimbri ga da ma ili ob uË nim sre di πt imavoj ni ka, za vrπ e nim πkola ma i teË aj e -vi ma u inoz em stvu, s bo ga tim æi vot -nim i is ku stvom iz Do mo vin skog ra -ta. Ia ko svi do la ze iz raz li Ë it ih po -stroj bi in te gri ra li su svo ja is ku stva iob uka se u me to di Ë kom smi slu pro -vo di uj ed na Ë e no i stan dar di zi ra no.Pred svi ma je is ti Ëe pu kov nik Sken -der, isti cilj, a to je da se lek cij skuob uku pro u sa mo oni psihi Ë ki, fi zi -Ë ki i struË no naj kva li tet ni ji kan di da -ti. Da tak vi i je su go vo re pov rat nein for ma cije kan di da ta iz prvog ci -klu sa ko ji su u raz nim po stroj ba ma i

gra na ma ras po re e ni na spe cij ali sti -Ë ku ob uku. Ne ma sumnje ka ko jeovo pra vi naË in da se na πe oruæanesna ge po pune no vim, mla dim, mo ti -vi ra nim lju di ma, a za kan di da te is -pra van put ko ji su izab ra li.

29. srpnja 2005.17

Za pov jed nik nam jen ski or ga ni zi ra nih

sna ga za pro ved bu se lek cij ske ob uke pu -

kov nik To mi slav Sken der is tak nuo je ne -

v je roj at no vi so ku mo ti vi ra nost kan di da ta

Najteæim na selekcijskoj obuci kadeti su ocijenili taktiËku obuku

Se lek cij sku ob uku pro u sa mo oni psihi Ë -

ki, fi zi Ë ki i struË no naj kva li tet ni ji kan di da ti

REPORTAÆA

29. srpnja 2005.18

OSRH

HKoVROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIpjeπaπtvo sva zvanja i usmjerenja Zagreb, Petrinja, Ogulin,

Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 27Sinj, Slunj, Poæega,Varaædin, Knin

pjeπaπtvo diplom. kineziolog Zagreb, Petrinja, Ogulin, Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 8Sinj, Slunj, Poæega,Varaædin, Knin

topniπtvo dipl.ing. strojarstva, Petrinja, Virovitica, Bjelovar 25elektrotehnike i matematike

protuzraËna obrana dipl.ing. strojarstva Dugo Selo, Osijek, Split 25ili elektrotehnike

oklopniπtvo dipl.ing. strojarstva Petrinja, –akovo 20ili elektrotehnike

inæenjerija dipl. ing. strojarstva Karlovac, Glina, Slunj 2inæenjerija dipl. ing. graevine Karlovac, Glina, Slunj 1veza dipl. ing. elektrotehnike - znanje stranog jezika

smjer raËunarstvo ili Zagreb, Samobor, Osijek 8 razine III. stupnjatelekomunikacije

veza dipl. ing. elektrotehnike ili Zagreb, Virovitica, 8 znanje stranog jezikadipl. ing. informatike Bjelovar, Karlovac, Split razine III. stupnja

zdravstvena struka doktor medicine Zagreb, Delnice, Poæega, 18 poloæeni struËni ispit Virovitica, Osijek, Sinj, Split i licenca za obavljanje

samostalnog radazdravstvena struka doktor stomatologije Zagreb, Delnice, Poæega, poloæeni struËni ispit

Virovitica, Osijek, Sinj, Split 3 i licenca za obavljanjesamostalnog rada

zdravstvena struka doktor veterinarske medicine Zagreb, Osijek 2psiholoπka struka dipl. psiholog / Zagreb, Dugo Selo, Osijek,

prof. psihologije Split, Knin, Karlovac, GospiÊ, 10Delnice, Virovitica, Bjelovar,Jastrebarsko, Poæega

tehniËka struka dipl. ing. elektrotehnike znanje stranog jezika- smjer raËunarstvo Zagreb, Osijek 3 razine III. stupnjaili telekomunikacije

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

Uprava za ljudske resurseobjavljuje

O G L A Sza prijam u djelatnu vojnu sluæbu 200 kandidata za Ëasnike

I.

Oglas se objavljuje za sljedeÊe grane, rodove/struke i zvanja u oruæanim snagama Republike Hrvatske,

s mjestom sluæbe:

OSRH

1929. srpnja 2005.

NBKO dipl. ing. kemije Zagreb, Petrinja 7glazbena struka glazbenik hornist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik tubist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik klarinetist Zagreb 1 prethodna audicijaglazbena struka glazbenik flautist Zagreb 1 prethodna audicijapravna struka diplomirani pravnik Zagreb, Samobor 2

HRMROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIpomorstvo dipl.ing. pomorskog prometa Split 5 poznavanje stranog

- smjer nautika jezika razine III. stupnjatehniËka sluæba dipl.ing. brodostrojarstva Split 10 poznavanje stranog

/strojarstva jezika razine III. stupnjaveza dipl.ing. elektrotehnike Pula, Dugi Otok, Vis, 3 poznavanje stranog

- smjer elektronika Lastovo, Mljet, Molunat jezika razine III. stupnjaveza dipl.ing. elektrotehnike PloËe, Pula, Split 2 poznavanje stranog

- smjer telekomunikacije jezika razine III. stupnja

HRZ I PZOROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI

IZVR©ITELJA UVJETIfinancijska struka dipl. ekonomist Zagreb 3pravna struka dipl. pravnik Zagreb 1zdravstvena struka dr. medicine Zagreb, Pula, poloæeni struËni ispit

Split (Divulje) 2 i licenca za obavljanjesamostalnog rada

zdravstvena struka dr. stomatologije Zagreb, Pula, poloæeni struËni ispitSplit (Divulje) 1 i licenca za obavljanje

samostalnog rada

II.Prednost imaju kandidati sa zavrπenom izobrazbom za priËuvne Ëasnike i kandidati s treÊim ili viπim stupnjem znanja engleskog, njemaËkog,francuskog ili talijanskog jezika.

III.Osim navedenih, kandidati moraju ispunjavati i sljedeÊe uvjete:- da je odsluæio vojni rok u Republici Hrvatskoj (muπkarci),- da ima iskljuËivo dræavljanstvo Republike Hrvatske,- da ima visoku struËnu spremu,- da nije stariji od 30 godina (odnosno 35 godina za kandidate sa zavrπenom izobrazbom za priËuvne Ëasnike),- da ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom o sluæbi u OS RH (Ël. 19., 20. i 25.)

IV.Prijave na oglas podnose se ispunjavanjem prijavnice i prilaganjem potrebne dokumentacije u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta kandidata.Preko ureda za obranu kandidati Êe biti pozivani na dvodnevne zdravstvene preglede, psihologijska ispitivanja, razgovor s personalnim Ëasnikom, prov-jeru znanja stranih jezika i motoriËke provjere.Uz prijavnicu potrebno je priloæiti domovnicu, rodni list, uvjerenja o prebivaliπtu, o nekaænjavanju, o odsluæenom vojnom roku (muπkarci), diplomu iostale dokumente traæene ovim oglasom.

V.Ministarstvo obrane Êe u postupku odabira iskljuËivati kandidate na temelju sluæbenih podataka iz vojne evidencije, neispunjavanja uvjeta oglasa, rezu -ltata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu sluæbu.

VI.Prijave na oglas podnose se zakljuËno sa 25. 07. 2005. godine

SKU PI NA juæno a fri Ë kih tvrtki vo -e na Arm sco rom, a sud je luju tvrtkeLMT, HIT, IAD i Nez rotek, uz su -radn ju fran cu skog Hutchkin so na inje ma Ë kih tvrtki Kes sler, Mag netMo tor i MTU, raz vi ja hi brid nu diz -ele lek tri Ë nu (HED) inaË i cu bor be -nog vo zi la Ro o ikat po gon ske kon fi -gu ra cije 8x8. Vo zi lo ima rad ni na zivCVED, od no sno Com bat Vehic leElec tric Dri ve.

Sve su kom ponen te tes ti rane za -seb no, za tim su ugra ene u vo zi lokoje pro la zi tes to ve tij ekom ove go -di ne. Ra zvoj i iz ra da vo zi la re zul tatsu ra da uglav nom juæno a fri Ë kihtvrtki. Ta ko je tvrtka LMT od go vor -na za tij elo vo zi la, tvrtka HIT od go -vor na je za ve tro ni ku (od no snoelek tro ni Ë ke kom ponen te na vo zi -lu). Elek tro ni Ë ka opre ma ob uhva Êai su stav za noÊ nu voænju, vo zaË imavi π e nam jen ski za slon ko ji pri ka zujestan dar dne po dat ke za vo zi lo (brzi -na, stan je mo to ra...), ali i sli ku oko -

li ne vo zi lakoju os igu ra -vaju tri vi de -o ka me re.Tvrtka Mag -net Mo tor os -igu ra va kon -ver ter na po -na, ko Ë nemo du le, ge -n era to re, su -stav za nad -zor ra da po gon skog su sta va te elek -tro mo to re ugra ene u na plat ke ko -ta Ëa. Elek tro mo to ri su mo del Mag -net Mo tor M67/0. Gu me su oprem-l jene Hutchkin son run-flat umet ci -ma ko ji omo gu Êuju voænju i ka da sugu me oπ teÊ ene.

Ro o ikat nije prvi Arm sco rov hi -brid ni diz ele lek tri Ë ni de mon stra tor.VeÊ su raz vi li HED inaË i cu ka mi o naMAN 8x8. U od no su na MAN ka -mi on, u Ro o ikat su sta vi li jaËi os -nov ni po gon ski ele ment, od no sno

diz el ski mo tor. Ka mi on je imao mo -tor sna ge 330 kW, a Ro o ikat imamo tor sna ge 450 kW. En er gi ja sespre ma u NiMH ba te rije poz na togpro iz vo a Ëa tak vih rjeπ en ja, tvrtkeSaft.

CVED je za sad na o ruæan to pomka li bra 76 mm, kao i stan dar dnainaË i ca Ro o ika ta. No, pla ni ra no jepo stavl jan je no ve mo der ne ku po leLMT 105/120 u koju se mo gu po sta -vi ti to po vi ka li bra 105 ili 120 mm.

M. PE TRO VIΔ

AME RI»KE oruæane sna ge su udos ada πn jem ra zvoju be spi lot nihlet je li ca glav no teæi π te stavl jale naiz vi an je, nad zor, obav jeπ taj no pri -kupl jan je po da ta ka, od no sno na pri -

la god bu tih plat for mi za na pad nadje lo van ja. Si tua ci ja s koj om seko a li cij ske sna ge sus re Êu u Ira ku,i man jim dij elom u Af ga ni sta nu,kao πto su na pa di na ces tov naopskrbna vo zi la, znat no je ut je ca lana oruæane sna ge Sje din je nihAme ri Ë kih Dræa va da ubr zaju ra -zvoj be spi lot nih he li ko pte ra. Ta koje tij ekom protek lih mjes eci pred -stavl je no vi πe proj eka ta be spi lot -nih he li ko pter skih let je li ca koje bise u bu duÊ no sti ra bi le za opskrbuman jih po stroj bi na te re nu, od no -sno za iz vla Ë en je ran je ni ka. Ta kosu prim je ri ce u US Spa ce and Na -val War fa re Sy stem Cen teru uSan Di e gu ne dav no pred sta vi lisvoj pro gram be spi lot nog he li ko p -

te ra na mij en je nog za eva kua cijuran je ni ka, naz va nog Nightin ga le.Is to dob no u US Ma ri ne Corps i uUS Ar my ra de na pro gra mu be spi -lot ne let je li ce prven stve no na mij e -

n jene opskrbi man jih po stroj bi nate re nu. Te meljne spe ci fi ka cije kojesu po stavl jene pred proj ek tan te jeVTOL (Ver ti cal Ta ke Off and Land)mo guÊ nost po lij etan ja i slij etan ja,od no sno mo guÊ nost no π en ja do 455kg “ko ris nog” te re ta.

Kao je dan od dos ad naj pre poz nat -ljivi jih kon ce pa ta je Boe in gov prij ed -log be spi lot nog he li ko pte ra MD530F Lit tle Bird. Nje mu su se ne dav -no pri druæi li Bell ko ji raz vi ja be spi -lot nu inaË i cu tilt - ro tor skog he li ko p -te ra BA609, od no sno Ka man Ae ro -spa ce sa svoj im prij ed lo gom be spi -lot nog trans por te ra pod na zi vomBur ro. Pret po stavl jaj uÊi ka ko Êe setraæene spe ci fi ka cije let je li ca u sko rojbu duÊ no sti znat no mo di fi ci ra ti u Ka -ma nu su proj ek ti ra li Bur ro ko ji moæepo nij eti Ëak 2700 kg ko ris nog te re ta,Ëi me moæe bi ti isko ri stiv za pu no πi rispek tar trans port nih za da Êa.

Igor SKEN DE RO VIΔ

2029. srpnja 2005.

Amerika ubrzava razvoj bespilotnih transportera

Hibridni Rooikat

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

21

RU SKA tvrtka Al ta ir Sta te Res -earch and Pro duc tion As so ci ationsluæbe no je potvrdi la po stoj an jemor na ri Ë kog PZO ra ket nog su ta vaShtil-1 ko ji je raz vi jen na os no vi su -sta va M-22 Ura gan (iz voz ni na zivShtil). Naj ve Êa raz li ka u od no su naori gi nal ni su stav je u oko mi tomnaË i nu lan si ran ja no vog proj ek ti lako ji se iz vo di iz Ëetvrta stog kon tej -ne ra-lan se ra iz lan se ra ko ji kon cep -cij ski ja ko sli Ëe za pad nim. Ia ko tonije potvre no lan si ran je se vje ro-j at no obavl ja po mo Êu kom pri mi ra -nog pli na (tzv. hlad no lan si ran je).Sluæbe no je potvre no da no vi pro-j ek til ima mak si mal ni do met 45 kmi mak si mal nu brzi nu od Ëak 4,5Macha (oko 1,5 Macha bræe odproj ek ti la Ura gan 9M3872). Osta lipo da ci o proj ek ti lu ni su ob javl je ni.Su stav na vo en ja os tao je isti - po -luak tiv ni ra dar ski, te se cil je vi nacilj na vo de po mo Êu ilu mi na cij skogra da ra Oreh (Front Do me).

Pro iz vo aË tvrdi da Êe no vi su stav

bi ti do vrπ en do kraja 2006. te da jeos igu ran i prvi ku pac - ki nes ka rat -na mor na ri ca. Ti me su potvreneproc jene da Êe ki nes ke fre ga te Ty pe

054B, Ëi ja je gradn ja naj avl je na, do -bi ti no vi PZO ra ket ni su stav s oko -mit im lan si ran jem.

T. JAN JIΔ

BRI TAN SKA ag en ci ja za ob ram -bene na ba ve DPA vo di pro gram na -ba ve no vog po tis nog pun jen ja za to -po ve ka li bra 120 mm na ten ko vi maChal len ger 2. Pro gram je naz vanLO VA (Low Vul ne ra bi li ty Am mu nit -ion). Od no vog se po tis nog pun je-n ja traæi ve Êi stu panj si gur no sti. Os -im to ga, tehno lo gi ja mo ra bi ti pre -no si va i na dru ga top ni Ë ka pun jen jate mo ra os igu ra ti ve Êu po Ë et nu brzi -nu proj ek ti la u od no su na sa da πn jepun jen je.

U pro gra mu su kao po ten cij al nisu dio ni ci tvrtke BAE Sy stems Land

Sy stems (V. Bri ta ni ja), Bo fors De -fen ce (©ved ska), Gi at In du stri es(Fran cu ska), Rhein me tall W&M(Nje ma Ë ka), Sim mel Di fe sa (Ita li ja)te Qi net iQ (V. Bri ta ni ja).

Top na ten ku Chal len ger ka li bra120 mm i oz na ke L30 je iæljebl jen ira bi strel ji vo u dva dij ela, proj ek tilte po tis no pun jen je kao od voj enekom ponen te. Cilj je pro gra ma LO -VA os igu ra ti ve Êu mo guÊ nostpreæivl ja van ja ten ka uko li ko je pro -bij en te meljni oklop.

Is to dob no se ra di i na mo gu Êoj za -m je ni to pa L30, i to naj mo der nij im

do stup nim to pom ka li bra 120 mm.Rij eË je o naj no vi jem Rhein me tal lo -vom to pu L/55 raz vi je nom za tenkLe o pard 2 A6, ali do stup nom i kaomo der ni za cij ski pa ket za sta rijeina Ë i ce Le o par da 2. Moæe ispal ji va tisve NA TO stan dar dno strel ji vo zaglat ko cij ev ne to po ve ka li bra 120mm. Za ra zvoj de mon stra to ra bri -tan sko je mi ni star stvo ob rane sklo -pi lo ugo vor s tvrtkom BAE Sy stemsLand Sy stems.

Bit Êe to hi brid no oruæje koje Êekom bi ni ra ti vanjske di men zije po -stoj eÊ eg to pa L30 i cij ev te leæi π tegra na te to pa L/55. Ta ko er tre bana pra vi ti mo di fi ka cije na za tva ra Ëuto pa L/55, ka ko bi se mo gao in te gri -ra ti u ku pol ni su stav Chal len ge ra 2.In te gra ci ja to pa u ku po lu tre ba la bibi ti do vrπ e na do lje ta 2006., nakonËe ga slij ede paljbene pro be te ko na -Ë na od lu ka o mo gu Êoj zam je ni to pa.

M. PE TRO VIΔ

29. srpnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Prikazan mornariËki PZO raketni sustav Shtil-1

Sigurnije streljivo za Challenger 2

VOJSKE SVIJETA

Uovom Ëlanku analiziraju sevojni izdaci i ekonomsko--financijski pokazatelji vojnog

sektora tranzicijskih zemalja.ObuhvaÊene su zemlje bivπeg soci-jalistiËkog druπtvenog ureenja kojesu pristupile NATO savezu u dvakruga proπirenja, 1999. i 2003.godine. Analiza brojnih pokazateljavisine i strukture vojnog proraËuna,kao i relativnih pokazatelja kao πtoje udio vojnog proraËuna udruπtvenom brutto proizvodu moæeposluæiti kao osnova za procjenupoloæaja Republike Hrvatske u pro-cesu prikljuËenja NATO savezu.

Zavrπetkom Hladnog rata i ras-padom Varπavskog ugovora zapo -Ëela je transformacija NATO saveza.Dvije su bitne Ëinjenice tog proce-sa: usvajanje novog strategijskogkoncepta i πirenja NATO saveza na

europske zemlje na putu tranzicijeiz socijalistiËkog druπtvenogureenja. Proπirenje NATO saveza,kao druga bitna Ëinjenica transfor-macije, je i vaæan instrument usvrhu realizacije novog strategij -skog koncepta, odnosno promocije“zone stabilnosti i sigurnosti” uEuropi i oko nje. Proces proπirenjaNATO saveza zapoËeo jeLondonskom deklaracijom (1990.)koja je pozivala na veÊu politiËku ivojnu suradnju izmeu ËlanicaNATO-a i zemalja srediπnje iistoËne Europe. Proces proπirenjakulminirao je 12. sijeËnja 1999.kada su u Ëlanstvo primljene »eπka,Poljska i Maarska. Drugi krugproπirenja zavrπio je formalnim pri-manjem u Ëlanstvo NATO saveza29. oæujka 2004. skupine zemaljakoja obuhvaÊa: Bugarsku, Estoniju,

Litvu, Latviju, Rumunjsku, SlovaËkui Sloveniju. Kad se razmatraju kri-teriji primanja novih Ëlanica trebaimati u vidu Studiju o proπirenju(Study on NATO enlargements)koja je objavljena 1995. NaËela kojasu istaknuta u toj studiji Ëine temeljpolitike koja je rezultirala prima -njem novih Ëlanica kao i putokazzemljama koje imaju aspiraciju bitiËlanovi tog vojnog saveza.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

29. srpnja 2005.22

Nove Ëlanice

NATO-a prolaze

temeljite i Ëesto

bolne reforme

kako bi svoje OS

prilagodile novom

vremenu. Korijen

tih reformi je,

izmeu ostalog, i

koliËina novca

koja se izdvaja za

razvoj i moder -

nizaciju OS

Vojni izdaci u tranzicijskim zemljama

- novim Ëlanicama NATO-a

Igor KARNJU©

A r

eport

Honve

delm

i M

inis

zte

rum

VOJNA TEHNIKA

ScanEagle - elektroniËke oËi nad Irakom

29. srpnja 2005. 23

Prvi ope ra tiv ni ko ris nik be spi -lot ne let je li ce Scan Ea gle jeame ri Ë ki ma rin ski kor pus

(USMC), od no sno po stroj ba Ma ri neUn man ned Ae ri al Vehic le Squ a dron2 (VMU-2), ko ja se na la zi u sklo pu2. ma rin skog zra ko plov nog pu ka.Po stroj ba je bi la po sla na na te renznat no prije od po Ë et ka ra ta u Ira -ku, od no sno ope ra cije “Iraqi Fre e -dom”, sa za da Êom da prikupl ja po -dat ke o ras po re du i jaË i ni ira Ë kihsna ga na po druËju na koje bi tre ba -le bi ti po slane ko a li cij ske sna ge, od -no sno po ot po Ë in jan ju bor be nih dje -lo van ja po stroj ba je bi la za duæe naza iz vi an je pra va ca na pre do van jako a li cij skih sna ga. Do tad je po stroj -ba VMU-2 ras po la ga la be spi lot nomlet je li com Pion eer, ve te ra nom u

IMINT (IMa ge ryIN Tel li gen -

ce) za da Êa ma s dva des eto go di πn jimis ku stvom, s koj om je do tad obavl ja -la sve svoje za daÊe.

Tij ekom srpnja 2004. po stroj ba usvoju flo tu do bi va i let je li cu Scan -Ea gla (A inaË i cu), koj om da no noÊ -no po kri va po druËje za pad nog Ira -ka. Ma rin ci na glaπ a vaju ka ko Scan -Ea gle nije kon ku ren ci ja ni ti zam je -na let je li ci Pion eer (i to ne za to πtoje svoj im di men zij ama let je li caman ja od Pion eera), ne go je Scan -Ea gle vrlo dob ra na do pu na kao no -va i dra goc je na ISR (In te li gen ce,Sur vei lan ce, Re con na is san ce) plat -for ma po se bi ce u os igu ran ju vi de os -li ke s te re na u re al nom vre me nu,ne o vis no o vre men skim uv jet ima,dan ju i no Êu. U ma rin skom kor -pu su is ti Ëu ka ko su tij ekomdos ada πn je

ope ra tiv ne upo rabe vrlo za do voljniScan Ea glom, s ob zi rom na to ka koje rij eË o iz nim no izdrælji voj let je li cina koj oj je in te gri ra na tehno lo gi jazadn je gen era cije.

Iz godine u godinu kako su bespilotne letjelice sve prisutnije u svojoj operativnoj primjeni tako sve viπe utjeËu

na planiranje i voenje operacija na terenu. Ponajviπe se to odnosi na prikupljanje raznih podataka o pro-

tivniku, ali isto tako bespilotne letjelice izravno utjeËu i na oblikovanje taktike - kada i gdje napasti protivnika.

Svoje nemjerljivo znaËenje bespilotne letjelice imaju na raznim bojiπnicama u svijetu, a jedna od najzahtjevnijih

danas je ona u globalnom ratu protiv terorizma, posebice ona u Iraku gdje se Boeingova letjelica ScanEagle s

velikim uspjehom rabi godinu dana Igor SKENDEROVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

USM

C

Sta san je i ra zvoj Hrvat ske voj -ske u Do mo vin skom ra tu kao inje zi na tehni Ë ko-tehno lo πka,

ali i hu ma ni sti Ë ka iz gradn ja u mi rupo stavl jaju no ve za daÊe i u na stav -noj te o ri ji i prak si. Zbog to ga kaæe -mo da je po vi jest voj ski svi je ta, a ti -me i Hrvat ske voj ske, is to dob no ipo vi jest na sta ve. Voj na na sta va jeznaËi eo ipso sa stav ni i ne raz dvoj nidio iz gradn je voj ske kao in sti tu cije.

Po la zi mo od pret po stav ke da te o ri -

ja voj ne na sta ve nije do voljno raz ra -e na iz vi πe raz lo ga. Sam rat kaove o ma ne po voljna dru πtve na poj avaorij en ti rao je mno ge voj ske u po vi -je sti na brzo i per manent no uv jeæ-ba van je bez prim je re nog te o rij skogob ja πn ja van ja πto je neizbjeæno vo -di lo u prak ti ci zam u na sta vi. Me u -tim, mno ge voj ske svi je ta stva ra lesu se u mi ru. Ia ko je u pro ce su sva -ke, pa i voj ne izo braz be, krajn ji ciljprak tiË na prim je na ili ope ra tiv no

znan je, πto je uo sta lom ispe ci fi kum voj ne na sta -ve, ipak su pot reb na iodre e na te o rij ska uop -Êa van ja ko ja po stiæe mou mi ru. Zbog to ga i pri-hva Êa mo op Êi stav da sepo red go le mih is ku sta vai spoz nan ja koje do no sisva ki pa i Do mo vin skirat iz gradn ja i ustroj voj -ske kao i nje zi ne voj neizo braz be na stavl jaju umi ru. U tom cil ju te o rij -ska do stig nu Êa na po -

druËju op Êih i voj no-struË nih zna -no sti sa stav ni su i ne raz dvoj ni dioprak tiË nog dje lo van ja i stal nog uv -jeæba van ja voj ske u cil ju nje zi nogπto prim je re nij eg i uË in ko vi tij eg dje -lo van ja.

Te o ri ja i prak sa, a ti me i voj no-te o -rij ska do stig nu Êa i njiho va prak tiË naprim je na dvi je su strane jed ne te is -te me dal je. Te o ri ja je za pra vo orij en -ta ci ja za prak su i ob rnu to prak sa jepotvri van je ili ne gi ran je odre e nihte o rij skih do stig nu Êa. U tom od no sutre ba i pro ma tra ti i ovaj tekst kaote o rij sko do stig nuÊe na sta lo pod ut -je caj em ni za prak ti Ë nih i is ku stve -nih spoz naja u ne po sred nom na -stav nom pro ce su, s os nov nim cil jemda se on po dig ne na joπ vi πu ra zi nu.Is to dob no za stu pa mo te zu koju Êe -mo na stoj ati do ka za ti u ovom tek studa se pre ko voj ne izo braz be na svo-j evrstan naË in daje cje lo ku pan pri -kaz voj ske kao in sti tu cije.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

29. srpnja 2005.24

Vojna izobrazba integralni je dio pripremanja vojske za eventualna borbena djelovanja. Suvremena dostignuÊa

na podruËju tehniËkog i informacijskog sustava koja se uvode u sve suvremenije vojske svijeta, kao i iskustva

postavljaju nove zadaÊe u izobrazbi zapovjednika svih razina zapovijedanja Tomislav RAVLIΔ

Neke znaËajke metodike vojne izobrazbe

VOJNA IZOBRAZBA

Neke znaËajke metodike vojne izobrazbe

Njema Ë ka tvrtka DA SA (LFK)tij ekom osam des et ih go di napro π log stol je Êa raz vi la je

obi telj di spen ze ra pro tu ten kov skih,pro tup jeπ a Ë kih i mi na za uni π ta va -n je po let no-slet nih sta za na mij en je -nih upo ra bi s bor be nih zra ko plo va.Uz po moÊ πved ske tvrtke Bo forsMis si les od 1985. ti su di spen ze riuve de ni u na o ruæan je πved skog rat -nog zra ko plov stva pod oz na komDSW 39, te su ih na mij eni li na o ru -æa van ju vi π e nam jen skih bor be nihavio na JAS-39 Gri pen. Prin cip dje -lo van ja bio je da se di spen ze ri pod-vjese naj ËeπÊe is pod pod trup nognos aËa. Tij ekom pre le ta avio na iz -nad cil ja iz di spen ze ra se iz ba ci vaove li ki broj mi na koje bi u gu stom“te pihu” pa da le na zeml ju. Go to voiden ti Ë an su stav, poz nat kao AFDS,raz vi jan je i tes ti ran u Sje din je nimDræa va ma u tvrtki CMS Inc. (uvlas ni π tvu DA SA-e). U Nje ma Ë kojga je pod oz na kom MW 2 pro iz vo -di la tvrtka LFK.

Di spen ze ri su bor be no ko ri π te nitij ekom ra ta za oslo ba an je Ku vaj taod ira Ë ke oku pa cije. Tij ekom tihope ra ci ja po ka za lo se da pot re bada avion pre le ti pre ko cil ja tij ekomdje lo van ja nije naj bol je rjeπ en je,oso bi to kad su se na pa da li cil je vikao πto su zra ko plov ne ba ze koje

su ima le snaænu pro tuz ra Ë nu ob ra -nu. Bez ob zi ra na to ko li ko brzoi na ko li ko ni sko avio ni let je li Ëes tosu ih oπ te Êi va li, po naj vi πe pro tu-z ra Ë no top ni π tvo. Dio avio na je iobo ren.

Zbog to ga su 1995. tvrtke LFK iBo fors Mis si les pred loæi le ra zvojoruæja prvo bit no oz na Ë e nog kaoDWS 39, a ka snije je po stao poz na -ti ji kao KEPD 350. Um jes to da sedi spen zer no si na avio nu ide ja jebi la ra zvi ti da le ko do met ni vo e niproj ek til ko ji Êe avion lan si ra ti nacilj sa si gur ne udal je no sti. Zbog to -ga su ga opre mi li tur bom laz nimmo to rom ko ji u inaË i ci KEPD 350os igu ra va do met od 350 ki lo me ta ra.Opre mi li su ga i boj nom gla vomMephis to mase 450 ki lo gra ma. Ti-

j ekom 1996. pred loæene su dvi jela k πe inaË i ce. Prva je KEPD 150 do -me ta 150 ki lo me ta ra, a dru ga jeMAW/PDWS 2000 do me ta 100 ki lo -me ta ra. IduÊe go di ne pred loæe na jei inaË i ca na mij en je na lan si ran ju sbro do va ko ja se te mel ji na inaË i ciKEPD 150 i ko ja je sto ga oz na Ë e naKEPD 150-SLM. Tvrtka CMS pred -loæi la je da se na sli Ë an naË in di -spen ze ru AFDS do da mo tor i ta kodo bije jef tin i uË in ko vit vo e ni pro -j ek til do me ta 250 km na mij en jenuni π ta van ju ras prπ e nih cil je va kaoπto su pjeπ a Ë ke i/ili oklo pne po stroj -be ili po let no-slet ne sta ze. Oz na kaproj ek ti la je bi la AFDS-T.

29. srpnja 2005. 25

KrstareÊi projektil Taurus

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

U osnovi identiËan Storm Shadowu, Taurus mu je i velika konkurencija na træiπtu oruæja. NajveÊa “mana” Taurusa

je Ëinjenica da se joπ uvijek nije potvrdio u ratu

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

Domagoj MI»IΔ

Krsta re Êi proj ek til Tau rus/KEPD 350

Umor skom am bij en tu ta bor be -na let je li ca ko ja je pri mar nobi la na mij en je na za za daÊe

traæen ja , po mo Êi, nad zo ra i pro tu -pod mor ni Ë ke bor be vrlo brzo se pre -ob ra zi la u jed nu od naj vaænij ih plat -for mi za bor bu pro tiv po vrπ in skihje di ni ca po seb no pro tiv brzih na -pad nih plo vi la (FAC- Fast At tackCraft). Tak va plo vi la na o ruæa na pro -tub rod skim proj ek ti li ma pred stav-l jaju vrlo opas nog pro tiv ni ka sva kojflo ti. Da nas je taj ri zik joπ na glaπ e -ni ji zbog Ëin je ni ce da su ope ra cije uuskim ak va to rij ima i li to ral nom po-j asu (ide a lan am bij ent za tak va plo -vi la) po sta le im pe ra tiv i nor ma dje -lo van ja za sve rat ne mor na ri ce pa ionu naj ja Ëu, ame ri Ë ku. Upra vo iztih raz lo ga na met nu ta je pot re ba dase tak vim prij etn ja ma od go vo ri naprim je ren naË in.

Ta lij an ska rat na mor na ri ca ko jaiza sebe ima veÊ bo ga to is ku stvo uprim je ni mor na ri Ë kih he li ko pte ra teu prim je ni pro tub rod skih ra ke ta

(po Ë e ci na oba pol ja seæu u 60-ego di ne pro π lo ga stol je Êa) tij ekom70-ih go di na na pra vi la je svoju prvuspe ci fi ka ciju za jed nu ra ke tu ko ja bibi la prim jen ji va za upo ra bu s he li -ko pte ra. Ide ja je bi la da se he li ko p -ter Si kor sky SH-3D opre mi oruæjemkoje bi se mo glo upo ra bi ti sa si gur -ne udal je no sti od brod skih ob ram -be nih su sta va krat kog do me ta. Iz -bor he li ko pte ra kao nos eÊe plat for -me za tak vo oruæje bio je opra vdanslje de Êim raz lo zi ma:

- ope ra tiv na flek si bil nost tak vogsu sta va pu no je dje lo to vor ni ja odone koju nu di su stav pro tub rod skihra ke ta pri mij en je nih s bro da ili zra -ko plo va.

- sman je no vrij eme pot reb no zare ak ciju pre ma uo Ë e noj prij etn ji

- iz nim na kom bi na ci ja au to no mijehe li ko pte ra i do me ta ra ke te ko jaomo gu Êuje ostva ri van je lo kal ne po -mor ske su pe rior no sti u zo ni ope ra -ci ja.

Ope ra tiv na flek si bil nost se znat no

raz li kuje ka da he li ko pte ri pre mazahtje vu tak ti Ë ke si tua cije mo rajudje lo va ti s kop na ili s bro do va.Prak tiË no, kom bi na ci ja ra ke te i he li -ko pte ra sta ci o ni ra nog na kop nu mo -ra za mij eni ti obal nu mo bil nu ba te -riju pro tub rod skih ra ke ta. Is ta kom -bi na ci ja upo rabl ji va je s raz li Ë it ihbrod skih plat for mi koje znat no po ve -Êa vaju pro stor dje lo van ja. Na pad napro tiv ni Ë ki brod moæe se iz ve sti sasi gur ne udal je no sti po ma tiË no plo -vi lo i uj ed no mu omo gu Êi ti da se po -sve ti ne koj dru goj za da Êi dok je nje -gov he li ko pter na za da Êi ra ket nogna pa da. Osta li ele men ti ope ra tiv neflek si bil no sti od no se se na mo guÊ -nost kon ver zije he li ko pte ra iz ASuW(pro tu po vrπ in sko) op cije u ASW(pro tu pod mor ni Ë ku) op ciju. Ta kon -ver zi ja je re la tiv no jed no stav na i svo -di se uglav nom na zam je nu pro tu-b rod ske ra ke te s la kim tor pe dom.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

29. srpnja 2005.26

RATNA MORNARICA

Od svog pojavljivanja mornariËki helikopter je stalno dobivao nove zadaÊe, onako kako su se poveÊavale njegove

tehniËke moguÊnosti. Istodobno pomorske operativne doktrine postajale su sve zahtjevnije i preciznije upravo

zato πto im je mornariËki helikopter mogao udovoljiti

Protubrodska raketa MBDA Marte Mk-2/s

Pripremio Igor SPICIJARIΔ

Tij ekom πez des et ih go di na pro π -log stol je Êa vrh sov jet ske rat nemor na ri ce zakl juË io je da im

naj ve Êi ne prij atel ji vi πe ni su ame ri Ë -ki nos aËi zra ko plo va veÊ pod mor ni -ce na nu kle ar ni po gon opreml jeneba li sti Ë kim proj ek ti li ma s nu kle ar -nim boj nim gla va ma. Nakon uspje-

ha proj ek ta Nau ti lus ame ri Ë ka rat namor na ri ca je za po Ë ela s gradn jompod mor ni ca klase Ge or ge Washing -ton. Prva je po sta la ope ra tiv na1959., a do kraja 1961. u ope ra tiv -noj je sluæbi bi lo pet pod mor ni ca teklase. Na os no va ma klase Ge or geWashing ton raz vi jene su i pod mor -

ni ce klase Ethan Al len.Prva pod mor ni ca teklase po sta la je ope ra -tiv na sre di nom 1961. ido kraja 1963. pet pod -mor ni ca te klase na la -zi lo se u ope ra tiv nojupo ra bi. To me tre bapri do da ti i pod mor ni ceklase La fa y et te Ëi ja jegradn ja za po Ë ela 1960.go di ne. Prve tri pod -mor ni ce ove klase uπ lesu u ope ra tiv nu upo ra -bu tij ekom 1963., a dokraja 1964. u ope ra tiv -nu upo ra bu uÊi Êe ihËak 16. Ta ko je ame ri Ë -ka rat na mor na ri ca pot -kraj 1964. u ope ra tiv nojupo ra bi ima la veÊ 29pod mor ni ca na nu kle -ar ni po gon na o ruæa nihba li sti Ë kim proj ek ti li mas nu kle ar nim boj nim

gla va ma i ve li ke pla no ve da se tajbroj po ve Êa.

Je di na ob ra na od tog no vog ubo-j itog oruæja bi la je da ih se ot krije iuni π ti prije ne go πto us piju lan si ra tiproj ek ti le. Zbog to ga je sov jet skarat na mor na ri ca πez des et ih go di napro π log stol je Êa od luË ila po kre nu tive li ki proj ekt gradn je moÊ nih pro tu -pod mor ni Ë kih bro do va. Ka ko je ne -ko li ko prvih proj eka ta ne slav no pro -pa lo od luË e no je da se na te mel june kog veÊ po stoj eÊ eg bro da raz vi jeno va kla sa pri la go e na no π en ju naj -no vi jeg pro tu pod mor ni Ë kog oruæ ja.Iz bor nije bio ve lik, te je na krajuod luË e no da kao os no va po sluæiProj ekt 1134 Ber kut, ko ji je do bioNA TO oz na ku Kres ta I (vi di Hrvat -ski voj nik broj 40-41). Proj ekt 1134Ber kut imao je vrlo ve li ke mo guÊ no -sti, a ve li ka mu je pred nost bi la daje pre dvi ao mo guÊ nost no π en ja he -li ko pte ra. Na tim os no va ma u vrlokrat kom vre me nu na pravl jen je Pro -j ekt 1134A Ber kut-A, ve li ke krsta ri -ce op ti mi zi rane za pro tu pod mor ni Ë -ku bor bu. Raz li ke u proj ek tu bi le sumi ni mal ne, i uglav nom su se od no -si le na ugradn ju no vog oruæja.

2729. srpnja 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

VOJNA POVIJEST

Razvijene na bazi viπenamjenskih krstarica Kresta I, krstarice klase Kresta II pokazale su se vrlo dobrim brodovi-

ma za protupodmorniËku borbu Siniπa RADAKOVIΔ

Krstarice klase Kresta II (Projekt 1134A Berkut-A)

Krsta ri ce klase

Kres ta II

na mij en jene

su pro tu pod -

mor ni Ë koj

bor bi na

ve li kim pro -

stran stvi ma

oce a na

Nakon du gog raz -dobl ja re zig na -cije iz ra el skom

oku pa ci jom, pa les tin -sko sta nov ni π tvo napo druËj ima Za pad neoba le i poj asa Ga zeosam des et ih je go di napo Ë e lo po di za ti glaspro tiv tak vog stan ja. Upro sin cu 1987. u izbje -gli Ë kom kam pu Je ba liau poj asu Ga ze iz ra el skije voj ni trans por terusmrtio Ëe ti ri Pa les tin -ca. Lo kal ni Pa les tin cire vol ti ra ni in ci den tom or ga ni zi ra li sude mon stra cije koje su se pro π i ri le naosta le gra do ve na oku pi ra nim po -druËj ima. Ia ko je usta nak po Ë eo uGa zi, æa ri π te se ubr zo prem jes ti lo utra di cio nal no upo ri π te arap skog na -cio na liz ma, grad Na blus na Za pad -noj oba li oko koj eg se na la zi lo vi πeizbje gli Ë kih kam po va. Os im Na blu saja ko sre di π te ustan ka bio je i gradRa mal lah sa sveu Ë i li π tem Bir Zeit.

Usta nak je do bio na ziv In ti fa da, πtou slo bod nom prij evo du s arap skogznaËi “zba ci van je”. In ti fa da se raz li -ko va la od do ta da πn jih sli Ë nih ma ni -fes ta ci ja pa les tin skog ne za do voljstvapo upor no sti i ma sov no sti po drπ kepa les tin skog sta nov ni π tva. De mon -stran ti su se su ko bi li s iz ra el skimsna ga ma si gur no sti koje ni su bi lepri preml jene za tak vu vrstu su ko ba.Ne maj uÊi od go vor na ta kav ne kon -ven cio nal ni naË in ugro ze iz ra el skena cio nal ne si gur no sti, Tel Aviv je od -go vo rio re pre si jom - de por ta cij amaPa les ti na ca os umnji Ë e nih za sud je lo -van je u ustan ku te razmjeπ tan jembroj nih po li cij skih i voj nih po stroj bi

uz duæ po druË jasu ko ba. Za tvo re nasu arap ska sveu Ë i -li π ta i uve de na jegos po dar ska izo la -ci ja po druË ja ob -uhvaÊ enih de mon -stra cij ama, a zbogne do stat ka raz ra -ene pro ce du re zatak ve voj no po li cij -ske ak cije pri suz -bij an ju prosvje da,iz ra el ski su voj ni ciËes to pre ko raË i va liovla sti u po stu -

pan ju. Pre ma izvjeπ taju or ga ni za cijeHu man Rights Watch u prve dvi je ipol go di ne In ti fa de ubij eno je 670Pa les ti na ca, od koj ih je ve li ki diostra dao pod sumnji vim okol no sti ma.

UliË no na sil jeIz ra el je bio iz ne na en pa les tin -

skim ustan kom na oku pi ra nim po -druËj ima, no ni π ta man je ni su bi li za -teË e ni ni PLO, Ëije se sje di π te ta dana la zi lo u Tu ni su, te dru ge pa les tin -ske or ga ni za cije. No, s vre me nom se,nakon po Ë et ne fa ze spon ta no sti, po -Ë eo mij en ja ti ka rak ter In ti fa de, te do -la zi do sve veÊe in stru men ta li za cijede mon stra na ta, opa da ma sov na po -drπ ka, a is to dob no ja Ëa ut je caj ek -stre mi sta, na po se iz ra di kal nih isla -mi sti Ë kih sku pi na. Je dan od vaænij ihuspjeha In ti fa de je priv la Ë en je me u -na rod ne po zor no sti na pro blem po -loæaja pa les tin skog sta nov ni π tva naoku pi ra nim po druËj ima. No, naj veÊenje zi no po stig nuÊe je to πto je uv je ri -la iz ra el sku jav nost u nuænost po sti -zan ja po li ti Ë kog rjeπ en ja s Pa les tin ci -ma na oku pi ra nim po druËj ima te je u

tom smi slu nes umnji vo tra si ra la putmi rov nom pro ce su.

U sij eËn ju 1993. u taj no sti po Ë in juiz ra el sko-pa les tin ski pre go vo ri uglav nom nor veπ kom gra du Os lu, ko jisu nakon teπ kih okrπ aja oko nË a ni po -sti zan jem spo ra zu ma koj im su de fi ni -ra ni iz ra el sko-pa les tin ski od no si ubu duÊ no sti. Do go vo re no je po stup noiz ra el sko po vla Ë en je s po druË ja Za -pad ne oba le i Ga ze te os ni van je pa -les tin ske sam oupra ve na tim po -druËj ima. Vrhov no po li ti Ë ko tij elo naau to nom nim po druËj ima po stat ÊePa les tin sko vi jeÊe, koje Êe na dzi ra tiob ra zo van je, zdra vstvo, po re ze i ku l -tur na pi tan ja pa les tin skog sta nov ni π -tva. Do go vor iz Os la okrun jen je 13.ruj na 1993. u Washing to nu pot pi si -van jem mi rov nog spo ra zu ma, uz po -vi jes no ru ko van je Jas se ra Ara fa ta iYitzha ka Ra bi na. U svibnju 1994. Iz -ra el i PLO su se u Ka i ru spo ra zum -je li oko po Ë et ka im ple men ta cije spo -ra zu ma iz Os la, do go va raj uÊi pri tomiz ra el sko po vla Ë en je sa 60 po sto poj -asa Ga ze i iz gra da Je riho na na Za -pad noj oba li, no po druË ja æi dov skihnas el ja os taju uz na zoË nost iz ra el skevoj ske. Nakon dvana est go di na iz -gnan stva u Tu ni su, po Ë et kom srpnja1994. Jas er Ara fat trij um fal no do la ziu prvi pos jet pa les tin skom sam o -uprav nom po druËju, gdje su predAra fa tom pris eg nu li Ëla no vi Pa les tin -skog vi je Êa. Vaæan ko rak ka cje lo vi -tom bli sko is toË nom rjeπ en ju na stav-l jen je u srpnju 1994. skla pan jem mi -rov nog spo ra zu ma iz me u Iz ra ela iJor da na. U ruj nu 1995. Ara fat i Ra -bin su u gra du Ta bi pot pi sa li no vispo ra zum poz nat i kao Oslo II, koj imje im ple men ta ci ja mi rov nog spo ra zu -ma uπ la u dru gu fa zu. Pro π i re no je

28 29. srpnja 2005.

Kronika bliskoistoËnog sukoba (IX. dio)

Vrijeme uliËnih ratovaPotkraj 1987. godine palestinska je rezignacija okupacijom prekinuta kampanjom uliËnog nasilja nazvanog Intifada. Ne -

mo guÊnost Izraela da rijeπi problem palestinskog ustanka urodila je pokretanjem mirovnog procesa i potpisivanjem Was -

hing tonskog sporazuma 1994., kojim su se meusobno priznali Izrael i PLO. Zastoj mirovnog procesa u jesen 2000. godine

kulminirao je drugom Intifadom, koja je u veÊoj mjeri imala oblik gerilskog sukoba, a manje spontanog uliËnog ustanka

Hrvoje BARBERIΔ

DOSSIER

U Prvoj In ti fa di naj ËeπÊe

se ra bi lo ka men je kao oruæje

po druËje pod pa les tin skim nad zo romi ras pi sa ni su iz bo ri za po druËje pa -les tin ske sam oupra ve za sij eË anj1996. na koj ima je Ara fat od nio uv -jerl ji vu pob je du.

No, mi rov ni pro ces je u prak si nai -la zio na mno go za pre ka. Os im ne ko -li ko oz biljnih in ci de na ta s obiju stra -na, u dru goj po lo vi ci de ve des et ih do -go di lo se i vi πe te ro ri sti Ë kih na pa daek stre mnih pa les tin skih sku pi na Ha -mas i Islam skog Jiha da. Dvi je te ro ri -sti Ë ke sku pi ne u vi πe nav ra ta na pa lesu iz ra el ske voj ne i ci vil ne cil je ve,ukl juË uj uÊi i Ëes te bom ba π ke na pa deu iz ra el skim gra do vi ma s ve li kim ci -vil nim ærtva ma. Teæak uda rac mi rov -nom pro ce su bi lo je i uboj stvo iz ra el -skog pre mij era Yit za ka Ra bi na u stu -de nom 1995. go di ne, a na par la men -tar nim iz bo ri ma 1996. na Ëe lo Iz ra elado la zi kan di dat des nog Li ku da Be ny -a min Ne ta ny ahu, Ëi ji Êe kru ti stav ines klo nost kom pro mi su do ve sti u pi -tan je cij eli mi rov ni pro ces. Ne ta ny -ahuo va vla da je nakon Ëet ve ro go di -πn jeg pre ki da po nov no po Ë ela iz -gradn ju æi dov skih nas el ja na oku pi -ra nim po druËj ima te po ka za la nes -pre mnost na bi lo kak ve ustup ke upre go vo ri ma. Po nov no se in ten zi vi -raju pa les tin ski te ro ri sti Ë ki na pa di,na πto je Tel Aviv ob ja vio da Êe se mi -rov ni pro ces na sta vi ti tek ka da broj -ne te ro ri sti Ë ke ak cije pre sta nu. Naiz ra el skim par la men tar nim iz bo ri ma1999. ob eÊa vπi ob no vu mi rov nog pro -ce sa pob je du su od nij eli la bu ri sti Ëi jije um je re ni li der Ehud Ba rak do biopri li ku sa sta vi ti vla du. U srpnju2000. po nov no je do πlo do sus re ta upo vi jes nom Camp Da vi du. No, zbogspo ti can ja oko bu duÊ no sti Je ru za le -ma sa sta nak je za vrπ en bez spo ra zu -ma. Za stoj mi rov nog pro ce sa ne ko li -ko je mjes eci po slije ku lmi ni rao no -vim pa les tin skim ustan kom.

Dru ga In ti fa daPa les tin ske fru stra cije ek splo di ra le

su u ruj nu 2000. va lom uliË nog na si -l ja izaz va nim pos je tom des ni Ë ar skogiz ra el skog po li ti Ë ara i pro slavl je nogvoj nog za pov jed ni ka Ari ela Sha ro naæi dov skom Brdu hra ma, od no snoislam skom svet iπ tu Ha ram al-Sha rifu Je ru za le mu. Prvih da na su ko ba re -volt na arap skoj stra ni izaz va la je

smrt dvana e sto go di πn jeg pa les tin -skog djeË a ka pred TV ka me ra ma, a uiz ra el skoj jav no sti pri zor li nËa dvoj i -ce iz ra el skih voj nih rez er vi sta. Ia koje os nov ni ob ra zac su ko ba sli Ë anonom u Prvoj In ti fa di, ova je bi la smno go ve Êim in ten zi te tom. Nai me,Dru ga In ti fa da je u mno go ve Êojmje ri ukl juË i va la Ara pe ko ji æi ve nauæem te ri to riju Iz ra ela, no i oni sune ko li ko pu ta bi li ærtve sam ou bi la Ë -kih pa les tin skih na pa da. Za raz li kuod kam pan je na sil ja iz 1987., Pa les -tin ci su ras po la ga li ve li kim ar se na -lom osob nog na o ruæan ja, bu du Êi dasu sna ge si gur no sti na koje je pa les -tin ska stra na ima la pra vo na te mel jumi rov nog spo ra zu ma bi le na o ruæanete se dio njih s vre me nom sto pio s lo -kal nim pa les tin skim mi li cij ama.

Is to dob no su u gra do vi ma dil jem Iz -ra ela za re da li na pa di bom ba πa sam ou -boj ica iz Ha ma sa, Islam skog Jiha da iBri ga da muË e ni ka Al Aqsa, u koj imaje ubij en ve lik broj iz ra el skih ci vi la iiza koj ih je u skla du s prak som uo bi -Ë aj enom u protek lih pe des et go di na

re do vi to slij edi la iz ra el ska voj na od -maz da. Ta ko je u svibnju 2001. Iz ra elkao os ve tu za bom ba π ki na pad pa les -tin skog sam ou boj ice prvi put nakonra ta 1967. na oku pi ra nim po druËj imaupot rij ebio i bor bene zra ko plo ve. Ne -maj uÊi od go va raj uÊi od go vor na broj -ne sam ou bi la Ë ke na pa de, Iz ra el je po -nov no oku pi rao te ri to rij ko ji je pre pu -stio Pa les tin ci ma na te mel ju spo ra zu -ma u Os lu. Jed na od iz ra el skih pro -tum je ra bi la je i po ku π aj fi zi Ë ke lik vi -da cije Ëel ni ka pa les tin skih te ro ri sti Ë -kih or ga ni za ci ja, u koj ima je iz me uosta lih ubij en i os ni vaË Ham ma sa, slij -epi πeik Jas sin. No, pa les tin ska stra naje prvi put od go vo ri la na sli Ë an naË in,uboj stvom iz ra el skog mi ni stra tu riz maZe e vi ja u li sto pa du 2001. go di ne.

Jed na od posl je di ca es ka la cije na -sil ja bio je po nov ni za o kret udes no

iz ra el skog bi ra Ë kog tij ela. Nakonpar la men tar nih iz bo ra 2001. iz ra el skipre mij er po stao je pro slavl je ni voj niza pov jed nik Ari el Sha ron. Sha ro novne ga ti van stav pre ma vra Êan ju Za -pad ne oba le i poj asa Ga ze pod pa les -tin sku kon tro lu, kao i za go va ran jeËvrste ru ke pre ma pa les tin skom ne -po sluhu, do dat no Êe ra di ka li zi ra ti su -

ko be. U oæuj ku 2002. iz ra el ske susna ge upa le u kom pleks zgra da Ara -fa to vog sje di π ta u gra du Ra mal lahu,πto je re zul ti ra lo po Ë et kom vi π em jes -eË ne op sa de. U gra du Je ni nu vo enesu ve li ke uli Ë ne bor be iz me u na o -ruæa nih Pa les ti na ca i iz ra el skih sna -ga si gur no sti, s ve li kim ærtva ma naob je strane. Po Ë et kom li sto pa da 2003.su kob je na krat ko do bio me u na rod -nu di men ziju, nakon πto su iz ra el skibor be ni zra ko plo vi na pa li sre di π te zaob uku pa les tin skih te ro ri sta du bo kou si rij skom te ri to riju.

U tri go di ne na sil ja Dru ge In ti fa dena oku pi ra nim po druËj ima po gi nu loje oko 800 Iz ra ela ca, od koj ih je 548ci vi la, a ubij eno je 2200 dvjes to Pa -les ti na ca. Smrt li de ra PLO-a Jas se raAra fa ta u stu de no me 2004. obil jeæi laje jed no raz dobl je iz ra el sko-pa les tin -skih od no sa. Ara fa ta je na Ëe lu Pa les -tin skog vi je Êa za mij enio MahmoudAb bas, ko ji se op Êe ni to sma tra um je -re nim pa les tin skim po li ti Ë a rem i ko-j ega iz ra el ska stra na sma tra prihvat-l ji vi jim su go vor ni kom od Ara fa ta. Ab -bas i Sha ron su u vel jaËi 2005. nasum mi tu u lje to va li π tu Sharm alShei ku pro gla si li pri mir je, πto je naj -oz biljni ji po ku π aj po nov nog po kre -tan ja mi rov nog pro ce sa posl jedn jihgo di na.

2929. srpnja 2005.

DOSSIER

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Broj ni sam ou bi la Ë ki na pa di obil jeæi li su

Dru gu In ti fa du

Pot pi si van je Washing ton skog

spo ra zu ma iz me u Ara fa ta i Ra bi na

30

Isus nas u Svetom pismu savjetuje kako treba moliti, da “neble beÊemo kao pogani” i da “traæimo prvo Boæje kraljevstvo”.Ka da Ëovjek ima to kraljevstvo, onda ima sve. To kraljevstvo jestupravo sam Isus, a ulazak u njega omoguÊuje nam molitva. Unajranijoj katoliËkoj tradiciji postoji pet naËina susreta s Isusomu molitvi, koja nam je samo sredstvo kojim Êemo uÊi u kraljev -stvo, a nikako svrha i cilj. To su usmena i misaona molitva teraz matranje, meditacija i kontemplacija. To je kao kada Ëovjekdobije na dar violinu - na poËetku je sve “raπtimano”, ali nakonviπe godina truda i vjeæbanja poËinje istinska glazba do zanosa.Tako je i s molitvom - treba znati moliti. Postoji opasnost da ma -gijski prilazimo molitvi te poËinjemo vjerovati da Êe molitva ne -kog izlijeËiti, da trebamo za neπto izmoliti devetnicu i sliËno.Jas no je da ne lijeËi molitva nego osoba Isusa Krista, kao i da nespa πava odlazak na euharistiju nego susret s nazoËnim Isusom.

Mirko ΔOSIΔ

31. srpnja 1945. Francuski kvisling se predao savezniËkim snagama

Pierre Laval, premijer okupirane Francusketijekom II. svj. rata, jedna od najtraæenijih osoba uljeto 1945. predao se u Austriji ameriËkim vojnici-ma. Laval je u poËetku politiËke karijere zastupaopacifistiËke stavove, no u 30-im godinama 20. sto -ljeÊa, obnaπajuÊi funkcije ministra vanjskih poslo-

va i francuskog premijera, sve je viπe postajao nacionalistiËki poli-tiËar. Bio je uvjereni antikomunist i protivnik sovjetsko-francuskogsporazuma iz 1935., a zalagao se za pribliæavanje Fran cuske i faπis-tiËke Italije. U predveËerje II. svj. rata bio je voa frakcije unu tarfrancuske vlade koja se zalagala za dobre odnose s NjemaËkomumjesto srljanja u rat. Kada je rat poËeo a Francuska bila po -tuËena, Laval je postao ministar u Petaineovoj novoj vichyjevskojvladi. Tijekom rata Laval je postao osoba osobnog Hit le ro vog pov-jerenja, te je izgurao ostarjelog Petainea s politiËke pozornice.Postavπi premijerom vichyjevske marionetske dræave, provodio je,u skladu s njemaËkim uzorom, politiku progona i genocida nadsvima koji se nisu sviali vlasti. Kada su saveznici oslobodili Fran -cusku, pobjegao je u NjemaËku, a nakon poraza Nje maË ke u ©pan-jolsku. Odande je istjeran te se neko vrijeme skrivao u Austriji, anakon predaje je izruËen francuskim vlastima. Osuen je na smrt,a nakon neuspjeπnog pokuπaja samoubojstva trovanjem smaknutje 15. listopada 1945.

9. kolovoza 378. Hadrianopolska bitkaKrajem IV. st. najezda plemena iz Azije na is -toËne i sjeverne granice Rimskog Carstvapostala je sve veÊa. Meu tim plemenima pred-njaËili su Vizigoti i Ostrogoti, a rimski car Va-lens im je odluËio stati na put. U 70-im godina-ma IV. st. nekoliko ih je puta pobijedio i zaus-

tavio njihov prodor na teritorij Carstva. Nakon toga, Vizigotima jeipak omoguÊeno naseljavanje na teritorij Carstva. Oni su se ubrzo,zbog okrutne rimske uprave pobunili i poËeli okupljati oko Fritiger -na. Car Valens ponovno je na Ëelu rimske vojske krenuo uguπitipobunu, no ovaj puta je ametice potuËen kod Hadrianopola (danasJedrine u europskom dijelu Turske). Viπe od 30 tisuÊa rimskih vojni-ka je pobijeno, ukljuËujuÊi i cara Valensa. Tim porazom otvorena suvrata barbarskom konjaniπtvu, protiv kojeg se Rimljani svojim pje -πaπt vom nisu mogli boriti.

DUHOVNOST

29. srpnja 2005.

Leon RIZMAUL

• ameriËki akcijski triler (124 min.)• distributer: UCD• redatelji: Robert Rodriguez i Frank Miller• glavni glumci: Bruce Willis (John Hartigan), MickeyRourke (Marv), Clive Owen (Dwight), Jesica Alba (Nancy)

Ako ste ikada pomislili kako bi strip izgledao kada bi seprenio na film, znajte - odgovor je upravo stigao: po -gledajte “Sin City”. Kroz tri neovisne priËe pratimo æivotu “Gradu grijeha”. Os novna ideja ovog neobiËnog filmadolazi iz maπte i vjeπtog pera modernistiËkog majstorastripova Franka Millera. On je jedan od najpriznatijih inajnagraivanijih autora stripova svog naraπtaja, a sam“Sin City” je nastao poËetkom 90-ih godina proπlog sto -ljeÊa. Drugi redatelj, Robert Rodriguez (“Mariachi”, “De -sperado”, “Od sumraka do zore” “Spy kids”), ima je din -stven pristup radu na filmu, jer ne samo da pi πe, reæira iproducira, nego i sklada glazbu, postavlja vi zu alne efek-te, snima, montira..., sve to na njemu svojstven i vr lodinamiËan naËin. Na kraju dolazimo i do glumaËke eki pekoja se potpuno uklopila u crno-bijelo strip okruæenje.Oso bi to je impresivan Mickey Rourke koji je ovom ulo-gom potvrdio svoj status jednog od najveÊih grubijanasvjetske kinematografije. U Sin Cityju nema super-juna-ka. Samo huliga na, zamrπenih sluËajeva, piπtolja, djevo-jaka, ljubavnika i gu bit nika koji pokuπavaju opstati ucrnoj, tamnoj noÊi. I svi oni eks plodiraju na stranicamabi jelo ocrtanih crteæa koji su mno ge (meu koje pripa -dam i ja), a koji nikada nisu bili preveliki zaljubljenici ustripove, prisilili na uæivanje u ovom uspjelom prebaci-vanju πture poetike stripa na veliko platno. Iako je za mojukus malo predug i s nijansu previπe likova, “Sin City” jesolidan predstavnik holivudskog mainstreama zbog kojegse isplati uÊi u mrak kinodvorane.

BIBLIOTEKA

Knjiga se moæe podijeliti u tri cjeline. Pr -va dva Ëlanka bave se povijesno-teorij -skim smjeπtajem rata i vojske, drugi dioËine tri teksta posveÊena ratu u Hr vat -skoj, a treÊi se sastoji od dva “postratna”Ëlanka posveÊena moguÊnostima dræavnog udara uHrvatskoj i poratnoj situaciji u Bosni i Herce go vi ni. Krozsve se Ëlanke provlaËi nastojanje socioloπkog razumije-vanja pojmova o kojima se govori, iako taj naglasak nijeuvijek jednako istaknut.Izmeu tri Ëlanka koja govore o Domovinskom ratu, oso-bito izdvajamo treÊi, posveÊen operaciji Oluja i njezinimposljedicama. Kako sam autor istiËe, u operaciji OlujaHrvatska vojska postigla je izvanredan uspjeh koji nijebio odluËujuÊi samo za sudbinu Hrvatske i za daljnji tijekrata, nego Êe u modernu vojnu povijest uÊi kao “jedanod, po mnogim parametrima, najboljih rezultata u ovak -vom tipu rata”. Isto tako odlazak gotovo svih Srba s po -bu njenih podruËja, do kojeg je doπlo tijekom i nakon ope -racije, bit Êe, kao neobiËan i jedinstven dogaaj, pred -met mnogih istraæivanja, istiËe Æunec. Autor je u tekstupokuπao dati neke poËetne uvide u te dogaaje i njihovupovezanost. Osobito istiËe kako je u svjetskim struËnimkrugovima HV ocijenjena kao “uzorna vojska” i “srediπ -nja snaga u balkanskom sukobu”. IstiËe i to kako je iz -van redna brzina izvedbe akcije i eksplozivni uËinak Olu -je mogao neke navesti na zakljuËak kako je do nje is totako doπlo naglo. No, naprotiv, pripreme su trajale go di -nama, a hrvatske vlasti su ustrajavale na stajaliπtu da neodstupe od reintegracije okupiranih podruËja, pa je tajstav nalazio potvrdu u svim politiËkim dokumentima me -u narodne zajednice.

Ozren Æunec: “Rat i druπtvo - ogledi iz

sociologije vojske i rata”, Zagreb, 1998.

Nikolina PETAN

Leon RIZMAUL

FILMOTEKA

Sin City (kino)

Molitva

VREMEPLOV

29. srpnja 2005.

WEB INFOMILITARIA

31

Iako je rijeË o nesluæbenoj stranici, Ëiji je update vijestipo sljednji put napravljen davno, ipak smo se odluËilipred staviti stranice www.sovietarmy.com zbog nekoliko

vrlo zanimljivih stvari. Ponajprije, site je idealan za ljubite -lje militarije, koji Êe na brojnim podstranicama pronaÊi go -to vo sve vaæno vezano uz vojsku bivπeg Sovjetskog Sa ve -za, poËevπi od osobnog naoruæanja i odora do epoleta imedalja (neke su Ëak usporeene i s ameriËkim odliËjima).Zanimljivo je da su rijeËi za sredstva, odore, ili medalje oz -na Ëene plavom bojom, a kada kliknete na njih, otvara sepodstranica s objaπnjenjem, ali i publikacijama o æeljenimsredstvima. Naæalost, slike sluæe iskljuËivo kao ilustracije ine mogu se ni uveÊavati ni downloadati. Ipak, kada se zbro-je sve dobre i loπe strane, www.sovietarmy.com je site kojitreba preporuËiti.

Ivan BELINEC

1. Knez Mislav svladao jeMleËane u ratovima:A oko 740. godineB oko 840. godineC oko 940. godine

2. Tomislav se 925. okrunio kraljem neposrednonakon pobjede nad:A MaarimaB SrbimaC Bugarima

3. Pobjedu kod Siska nad Turcima je izvojevaovojskovoa:A Nikola ©ubiÊ ZrinskiB Toma ErdödyC Fran Krsto Frankopan

4. U I. svj. ratu Hrvati su bili zasluæniza pobjedu nad Talijanima kod:A KobaridaB AusterlitzaC Udina

5. Oluja je zapoËela 4. kolovoza u: A zoru, u 5:00 satiB podneC veËer, 19:00 sati

www.sovietarmy.com

Kao oto Ë na dræa va, za p ro ved bu svoje ek span zio -ni sti Ë ke po li ti ke uo Ëi II. svjet skog ra ta, Ja pan jetre bao iz nim no ja ku mor na ri cu. Sre di nom XIX.

stol je Êa bro do ve je ku po vao u Ni zoz em skoj i Ve li kojBri ta ni ji, a Fran cuz Emi le Ber tin, ko ji je kao sav jet nikra dio u ja pan skom ad mi ra li te tu, sma tra se ocem ja -pan ske mor na ri ce, ia ko je u prvim es kad ra ma Zeml jeiz laz eÊ eg sun ca plo vi lo uglav nom bro dovl je sa gra e nou Ve li koj Bri ta ni ji. Svoju pra vu vrij ed nost ti su bro do vipo ka za li u bit ka ma pro tiv Ki ne za i pro tiv Ru sa kodCuπ i me 1905. Ja pan skom flo tom ta da je za po vi je daoHeihachi ro To go (1847-1934), ko ji je bio πko lo van uBri tan skoj kral jev skoj mor na ri ci i slo vio kao ve li ki po -klo nik ad mi ra la Nel so na.

Od 1912. Ja pan ci vi πe ni su ku po va li bro do ve u ino -z em stvu veÊ su ih gra di li kod kuÊe.

Ja pan ski po mor ski Ëa sni ci zi mi su no si li tam ne, a lje -ti bij ele odo re. U istom su sti lu bi li od je ve ni do Ë a sni cii mor na ri, tek su mor na ri Ë ki pa dob ran ci no si li odo rejed na ke odo ra ma ko pnene voj ske, a je di nu su raz li kuËi ni le poj edi ne oz na ke.

©to se oz na ka Ëi no va ti Ëe, ovis no o ti pu odo re (rad na,sveË a na), no si le su se ili na epo le ta ma ili mor na ri Ë kitra di cio nal no i na don jem dij elu ru ka va. Naj vi πi je mor -na ri Ë ki Ëin bio ad mi ral. Oz na Ë a va le su ga dvije πi re i triuæe pru ge, od no sno tri ve li ka treπn ji na cvi je ta (na na πojsli ci oz na Ë e no broj em 1). Iza ad mi ra la slij ede vi ce ad mi -ral, kon tra ad mi ral, pa ka pe tan i na po kon nat po ruË nik stri uæe pru ge, od no sno dva man ja zvjez das ta uzor ka naepo le ta ma. U us po red bi s hij erarhij skim su sta vi maeurop skih mor na ri ca, jas no je da ka pe tan od go va ra po -loæaju ka pe ta na boj nog bro da, od no sno pu kov ni ka uko pne noj vojs ci. Nije rij eË o bri ga di ru, jer mor na ri Ë kahij erarhij ska struk tu ra ta kav na ziv ne poz naje.

Po ruË nik ima isti broj pru ga, ali je dan cvi jet man je(6), dok dvi je pru ge i dru kË ije cvje to ve na epo le ta maima za stav nik prvog raz re da. Za stav ni ku II. raz re dajed na je pru ga uæa, a na epo le ti je dan cvi jet man je,dok glav ni do Ë a snik ima tek jed nu usku pru gu: na ru -ka vu i na epo le ti. Niæi do Ë a sni ci oz na ke su no si li naepo le ta ma boje odo re, u raz li Ë it im kom bi na cij ama zlat -nih pru ga, vi jen aca i treπn ji na cvi je ta.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

b;2c

;3b;

4a;5

a

Japanska mornarica

Ju ri ca MI LE TIΔ

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10