ANTIKA FILOZOFIJA

1. GRKA

2. HELENISTIKO RIMSKA

GRKA FILOZOFIJA

1. KOZMOLOKO RAZDOBLJE

2. ANTROPOLOKO RAZDOBLJE

3. ONTOLOKO RAZDOBLJE

HELENISTIKO-RIMSKA FILOZOFIJA

1. ETIKO RAZDOBLJE

2. RELIGIOZNO RAZDOBLJE

1. KOZMOLOKO RAZDOBLJE

A. MILETSKA KOLA

B. ELEJSKA KOLA

C. PITAGOREJSKA KOLA

D. HERAKLIT

E. POSREDNICI

F. ATOMISTI

A. MILETSKA KOLA - 6. stoljee

Milet u Maloj Aziji materijalisti ili hilozoisti

TALES voda

ANAKSIMEN zrak

ANAKSIMANDAR apeiron

B. HERAKLIT (cca 540-480) nema bitka, sve je u bivanju

Efez u Maloj Aziji bit svijeta je kretanje . .

praelement vatra

promjena je apsolutna; , .

sve je puno suprotnosti koje se slau , , , .

svijetom vlada logos sveopi zakon

C. PITAGORA i PITAGOREJCI (od kraja 6. stoljea)

Kroton u junoj Italiji Pitagora sa Sama, matematiar

Filolaj 5. stoljee, kola na vrhuncu

svijet je harmonija i broj mistika brojeva matematika i glazba metempsihoza

D. ELEJSKA KOLA 6./5.stoljee bitak jest, nema bivanja

Eleja u junoj Italiji racionalisti

KSENOFAN ismijavao antropomorfizam

PARMENID osjetilna i racionalna spoznaja

ZENON aporije

E. POSREDNICI prihvaaju elejski bitak, ali kao mnotvo nepromjenjivih vjenih osnova svijeta i prihvaaju promjene koje nastaju kretanjem osnova svijeta

EMPEDOKLO teorija 4 elementa i 2 sile

ANAKSAGORA homeomerija - bezbroj vrsta estica, supstancija objektivni svjetski um - Nus

F. ATOMISTI (5./4. stoljee)

LEUKIP

DEMOKRIT iz Abdere atomi i prazan prostor nuni uzroni red svijeta mrana i prava spoznaja ,

2. ANTROPOLOKO RAZDOBLJE

A. SOFISTI (5. i 4. stoljee u Ateni)

B. SOKRAT 469-399 u Ateni

C. SOKRATSKE KOLE

KIRENSKA KOLA (Aristip) - 4. stoljee

KINIKA KOLA (Diogen) 4./3. stoljee

A. SOFISTI (5.i 4.st.)

PROTAGORA iz Abdere putujui uitelj ovjek je mjerilo svih stvari

, , , , .

o svemu s dvaju suprotnih stajalita agnostik Sokratova i Platonova kritika - samo konstatiraju injenino stanje

B. SOKRAT 470-399 nema pisanih tragova Platon (dijalozi i ; ) Ksenofont ( )

razgovor u 2 faze: ironija majeutika indukcija i definicija tuitelji Anit, Melet, Likon: ne vjeruje u bogove i kvari mlade

C.SOKRATSKE KOLE

KIRENJANI hedonizam dobro - ; zlo bol, neugoda

KINICI ideal je bespotrebnost - pokret koji je potakao stoicizam, najznaajniji novi sustav - knjievno dostignue je DIJATRIBA propagandni govor,

satirian i oivljen polemikom u fingiranim dijalozima; pretea rimske satire

Diogen iz Sinope, junak anegdota o preziranju svijeta, - pas koji ujeda -, ,

3. ONTOLOKO RAZDOBLJE

PLATON ( 427-347, Atena)

ARISTOTEL ( 384-322, Atena)

A. PLATON () 428/7-348/7

pravo ime Aristoklo, a Platon prema ,3

Sokratov uenik, utemeljitelj filozofije politike

387. u Akademovu vrtu osniva Akademiju

sauvano ukupno 35 dijaloga i 13 pisama

PLATONOV KNJIEVNI RADUvodi u knjievnost formu DIJALOGA (najvei: Drava i Zakoni) 1. (Drava ili O pravednosti) u 10 knjiga; prva utopija; kritika teorije

umjetnosti; cilj je srea svih graana; dioba prema trima dijelovima due: umni dio vladari (filozofi), voljni dio uvari (vojnici), poudni dio proizvoditelji (graani).Ustav je aristokratski, ravnopravni su spolovi

2. (ili O ljubavi) tragiki pjesnik Agaton stekao je tragedijom prvo mjesto pa prireuje gozbu na kojoj je i Sokrat. Raspravljaju o sutini ljubavi. Kroz Sokratova usta Platon kazuje svoje shvaanje o ideji lijepoga.

3. Sokrat je u tamnici i prijetelj Kriton ga posjeuje i nagovara da pobjegne, ali Sokrat nee jer smatra da se svaki graanin treba pokoravati zakonima

4. (ili O dui) Sokrat u zadnjim trenucima u tamnici s uenicima razgovara o besmrtnosti due.

5. Sokrat razgovara s Fedrom o ljubavi6. (ili O vrlini) Sokrat vodi prijatelja Hipokrata sofistu Protagori kad je

stigao u Atenu da govore o vrlini. Zakljuuju da je vrlina znanje i da se moe nauiti.

7. u 12 knjiga; idealna drava; jedini u kojima nema Sokrata 8. jedina nije dijalog!

PLATONOVA FILOZOFIJA

IDEALIZAM bitak i bit su ideje, vjene i nepromjenjive zbilja: a) istinska zbilja ideja b) materijalni svijet pojava spoznaja: a) (umna spoznaja) znanje i predoavanje b) (mnijenje) vjerovanje i nagaanje najvia ideja je ideja Dobra pa je i filozofija zapravo znanost o Dobru ETIKA dua je besmrtna i sastoji se od umnog, voljnog i nagonskog

dijelakoje objedinjuje vrlina; svrha ivota je postizanje sree koja je mogua samo u idealnoj dravi PLATONOV HP - filozofska udnja za idejama, za viim i vrijednijim Platonov filozofski sustav koji obuhvaa i ontoloku i gnoseoloku i

etiku i estetiku dimenziju je jedan od vrhunaca zapadne filozofske misli uope

B. ARISTOTEL ()384-322

najvei filozof antike roen u Stagiri na Halkidici, sa 17 godina stupa u Akademiju i postaje Platonov uenik; uitelj Aleksandra Makedonskog do stupanja na prijestolje; u Ateni 335. osniva kolu u Likeju u Ateni, popularno zvanu peripatetikom ( eem)

utemeljitej logike i otac psihologije, bavio se prirodnim znanostima, povijeu, politikom, etikom i knjievnosti

pred kraj ivota prognan na Eubeju zbog bezbotva

ARISTOTELOV KNJIEVNI RAD

EGZOTERINI SPISI ( ) popularni spisi namijenjeni iroj publici, sauvani samo fragmenti HIPOMNEMATIKI I SINAGOGIKI SPISI biljeke o raznim podrujima i zbirke grae, sauvani samo u ulomcima EZOTERINI SPISI za ui krug uenika, najvei dio je sauvan, a dijeli se na: 1. LOGIKI SPISI (orue) o silogizmu, dokazu, definiciji 2. PRIRODOZNANSTVENI najvaniji je Fizika u 8 knjiga, uzroci svog zbivanja u svijetu; O dui psihologija;

Meteorologija; Zoologija 3. METAFIZIKI prema ; Aristotel metafiziku naziva , ontologija; pobija Platonov idealizam 4. ETIKI I POLITIKI Nikomahova etika;Eudemova etika;Politika (ovjek: ) 5. RETORIKI I POETIKI Retorika filozofija govornitva Poetika o tragediji, malo o epu, a o komediji samo usput,vei dio teksta izgubljen

ARISTOTELOVA FILOZOFIJA

u opreci prema Platonovoj svi fenomeni postoje kao pojedinane pojave, dostupne osjetilima i spoznaji koja od pojedinanog dolazi do opih pojmova. Na toj osnovi izgradio je logiku udarivi joj temelje kao znanosti.

10 kategorija predstavljaju najvie iskaze o biu, a razlikovanjem prve i druge supstancije razlikuje se pojedinano od opeg.

A. fizika i prirodoslovlje su materijalistiki, ali razdvaja formu od materije i smatra da materija postaje stvarna tek kad je definirana formom.

A. etika ovjek je drutveno bie, obdareno razumom koje tei blaenstvu kao najviem dobru, a drutvenost moe ostvariti samo u dravoj zajednici

A. poetika udarila je temelje cjelokupnoj kasnijoj europskoj teoriji umjetnosti preko Tome Akvinskog dugo vremena je A. filozofija bila temelj slubene

filozofije katolike crkve. Danas je vrijednost ne samo u tome to je dio tradicije sve zapadne

znanosti i promiljanja nego i zato to je jo uvijek podloga za najrazliitije filozofske i naune interpretacije

4. ETIKO RAZDOBLJE

STOICIZAM (Zenon, Hrizip, Seneka, Marko Aurelije) 4.pr.n.e.-2.n.e.

EPIKUREJCI (Epikur, Lukrecije) od 4. stoljee nadalje

SKEPTICIZAM (Piron, Sekst Empirik) - 4.pr.n.e.-2.n.e.

5. RELIGIOZNO RAZDOBLJE

IDOVSKA FILOZOFIJA RELIGIJE (Filon) na rasponu era

NEOPLATONIZAM (Plotin) na rasponu era