PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu...

44
VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12

Transcript of PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu...

Page 1: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

PROS

INAC

201

1.

ISS

N 1

331-

1476

12

Page 2: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta posredstvom Svetog pisma, osobito kada se ono navijeπta snagom Duha Svetoga. Vjera, naime, u Ëovjeku jaËa kada dopusti da ga prosvijetli Boæja rijeË, to jest ono ”πto je nekoÊ napisano”, kao πto nas podsjeÊa apostol Pavao, nama za pouku ”da po postojanosti i utjesi Pisma imamo nadu” (Rim 15, 4). BENEDIKT XVI.

Marija 2-3 str. 2012.indd 5 5/10/11 1:34 PM

Page 3: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

12PROSINAC

ISSN 1331 - 1476

Za bolji i ljepši svijetRano, o izlasku sunca, usred ljeta kraj mora se zaËuo iznenadan πum. Bio je to djeËak koji se iza obliænjeg æbunja spustio na obalu, da bi skupljao otpat-ke po pjeπËanoj plaæi.

- Bravo, bravo, tako treba! Samo naprijed, neka i ti πtogod zaradiπ! - hvalio je djeËaka gospodin koji se naπao u blizini i uæivao u jutarnjoj svjeæini uz more. Na prvi mah djeËak se nije obazirao na te rijeËi, ali se nakon nekoliko trenutaka okrenuo prema sugovorniku i rekao mu:

- E, ja sam se zaposlio da bi naπa plaæa bila ljepπa!

StvarajuÊi svijet i sve πto postoji, kako nam to slikovito opisuje Knjiga Posta-nka, Bog je vidio da je sve πto je stvo-rio bilo ”dobro”. StruËnjaci za Sveto pismo kaæu da se rijeË ”dobro” na tom mjestu mogla prikladno prevesti i s ”lijepo”. Iako je poznatija s prvim znaËenjem, to iskonsko ”dobro” pr ven stveno oznaËuje stvarnu i estet-sku kakvoÊu odreene stvarnosti. Prema tome, mogli bismo reÊi da je sve πto je Bog stvorio bilo ne samo dobro nego i lijepo. Prvotni Boæji naum i bio je da sve njegovo stvorenje

takvo ostane zauvijek. I bilo je sve dok Ëovjek nije Boæji plan naruπio svojom neposlu πnoπÊu, kao πto se i inaËe dogodi kad god u Boæje djelo Ëovjek stavi svoje prste. No, Bog nije htio da itko od njegovih stvorenja propadne, pa je na svijet poslao Spasitelja, kako bi svijet i Ëovjek na njemu bili bolji i ljepπi. Spasitelju je od vjeËnosti pripra-vio divniju majku negoli je majka ijednoga Ëovjeka, bl. Djevicu Mariju. S Boæ jom miloπÊu u njoj je stvorena prais konska nevinost koja je kadra prihvatiti Spasitelja svijeta i Ëovjeka. Stoga je narodu Boæjem najljepπi uzor dobrote i ljepote, plemenitosti, ljubavi prema Bogu i Ëovjeku.

PrihvaÊajuÊi Boæju ponudu da bude Majka Spasiteljeva i suraujuÊi s nji-me u spasenju ljdskog roda, Nazaret-ska Djevica pomogla je da svijet u kojemu æivimo bude bolji i ljepπi, Bogu i Ëovjeku bliæi i draæi, plemenitiji... Ona, Bezgreπna, upravo nam je u doπaπÊu najizvrsniji uzor, kako se πto bolje pripraviti za Spasiteljev roendan i pridonijeti da svijet u kojemu æivimo i radimo bude ljepπi: puniji dobrote, razumijevnja, sklada i ljubavi. Stoga nam predlaæe, da se iz dana u dan joπ velikoduπnije otvara mo Boæjoj lju-bavi, budnije osluπkujemo Boæju volju, svim je biÊem prihvaÊamo i savjesno provodimo u æivot.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

Page 4: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

362 - ”MARIJA” 12/2011.

Zašto sedam godina?Zaπto se fatimsko svetiπte pripravlja za jubilej stoljetnice svetiπta sedam godina? ”Zaπto 7? To je u pravom smislu rijeËi biblijski broj. Broj sveukupnosti, stvara-nja, simbol tjedna. Predstavljen je u hebrejskom sedmokrakom svijeÊnjaku, menorà. Sedam svijeÊa koje osvjetljuju scenarij ljudske povijesti...” (Voz da Fatima, br. 1056). Tako je biskup A. dos Santos Marto protumaËio zaπto su g. 2011.-2017. izabrane kao vrijeme pri pra-ve za stoljetnicu fatimskog svetiπta (1917.). Scenarij ljudske povijesti, o kojem govori fatimski biskup, jest onaj 20.-21. stoljeÊa, kako reËe Benedikt XVI., oznaËen je atentatom na Ivana Pa vla II., a navijeπten treÊom tajnom. (MdD)

“Fatima i svijet” To je televizijski projekt portugalskog pisca Manuela Arouca, ostvaren potpo-rom fatimskog svetiπta, koje osjeÊa taj pothvat kao vaæan oblik informacije i πirenja fatimske povijesti i poruke. (WF)

Nova pastoralna godinaU suglasju nove pastoralne godine, imajuÊi u vidu tematski krug koji je zapoËeo g. 2010.-2011., upravitelj fatim-skog svetiπta o. Carlos Cabecinhas naja-vio je 1. prosinca predstavljanje druge godine priprave za stoljetnicu fatimskih ukazanja. Svetiπte Êe predloæiti hodoËa-snicima temu: ”HoÊete li se ærtvovati za Boga?” i protumaËiti joj smisao. Program zapoËinje otvorenjem prigodne izloæbe o ukazanjima. (Z)

Legionari u UgandiMarijini legionari u Ugandi u svom izvjeπÊu istiËu kako su kroz proteklo razdoblje mnoge priveli krπÊanskoj vjeri, potaknuli na sklapanje krπÊanskog braka i primanje drugih svetih sakramenata, na povratak æivljenja vjere. (ML)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

U Lurdu 68 čudesnih ozdravljenjaOd 7 tisuÊa ozdravljenja u Lurdu, Crkva je priznala 68 medicinski neprotumaËivih. Posljednje je priznao mjesni biskup 28. oæujka ove godine, a radi se o Ëudesno

ozdravljenom Francuzu Sergeju Françoisu, koji svraÊa ponovnu pozornost na Lurd najavom novog filma. Od 68 ozdravljeni-ka, joπ ih je devet æivih. Meu njima su

troje Talijana - Eliza Aloi (r. 1931.), ozdra-vila g. 1958. od tuberkuloze; Vittorio

Micheli (r. 1940.), ozdravio od tumora 1963; Delizia Ciroli (r. 1964.), ozdravila na

BoæiÊ 1976. (MdD)

Page 5: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 12/2011. - 363

Novi studio Radija MarijeU Subotici je 28. listopada biskup I. Penzeπ otvorio i blagoslovio novi studio Radija Marije, koji ima program na hrvatskom, maarskom i nekoliko jezika manjina u Vojvodini. Prostorije je osigu-rala biskupija, preureene su dobrotom donatora i prijatelja, a radove su izveli volonteri. Blagoslov je bio po vezan i s otvaranjem izloæbe ”SubotiËki slikari u pomoÊ Radiju Mariji”, jer u no vim pro-storijama Radio Marija æeli dati doprinos i kulturnom æivotu grada. (RV)

U šest godina oslijepio”U roku od πest godina oslijepio sam.” Tako zapoËinje tekst na ovitku posljed-nje knjige Renea Laurentina U tami svje-tlo. RijeË je o 94-godiπnjem francu skom mariologu, koji je istraæio lurdska ukaza-nja i zbivanja u Meugorju te je napisao brojne prouke i knjige. (MdD)

Kenijski legionariPosjeti obiteljima kenijskig marijinih legi-onara urodili su da se krstilo 4030 djece, 1733 odraslih vratilo se sakramentalnom æivotu, katoliËku vjeru prihvatilo je 376 protestanata, a u aktivno Ëlanstvo vratilo se 390 legionara, 185 alkoholiËara obve-zalo se na uzdræavanje od piÊa, 30 dje-vojaka s ulice odustalo od dotadaπnjeg naËina æivota, a 12 vra Ëara spalilo je svoja ”pomagala”. (ML)

Mijenjati način životaPodsjeÊajuÊi na zbivanja 11. rujna 2001., u Fatimi je biskup I. Pinto Leandro rekao da ”Ëini koji imaju poËetke u 11. rujna prije 10 godina i koji su okarakte-rizirali odnose meu narodima i nacija-ma nisu doprinijeli napretku svijeta” i protumaËio da oni ”siju strah, osvetu, terorizam, dijele svijet u podsvjetove i antagonistiËke blokove i od svijeta prave dæunglu, u kojoj se svaki pojedinac boji drugoga, bilo u privatnim odnosima i u

profesionalnim”, pa stoga svijet ”treba promijeniti naËin æivljenja”. O tome je govorio posebno mladima koji su sudje-lovali u 38. hodoËaπÊu Pokreta bratskog suæivota. (Z)

Mozaik bl. Ivanu Pavlu II.U sklopu misnog slavlja, koje je predvo-dio kardinal A. Comastri, u rimskom Gospinu svetiπtu Boæanske ljubavi otkri-ven je 22. listopada mozaik Stijena Crkve, koji predstavlja bl. Ivana Pavla II. kako pruæa cvijet Gospi od Boæanske ljubavi, zaπtitnici Rima. Stavljen je u spo-men na prvi posjet Ivana Pavla II. svetiπtu 1. svibnja 1979. i njegovo pro-glaπenje blaæenim 1. svibnja 2011. Djelo je to Luke Vernizzija koje je izradio M. Santi i dar T. Olivares Paglione. (Z)

Misa za LatinoamerikanceBenedikt XVI. predsjedat Êe na blagdan Gospe Guadalupske, 12. prosinca, misnom slavlju u rimskoj bazilici sv. Petra za latinskoameriËke naroda u povodu 2. stoljetnice njihove neovisno-sti. To je znak Papine paænje i ljubavi prema narodima ”Kontinenta nade”. (Z)

130. obljetnica tekijske crkveEuharistijskim slavljem koje je 30. listo-pada predvodio biskup –. Gaπpa roviÊ i prigodnom akademijom proslavljena je 130. obljetnica rekonstrukcije svetiπta Gospe Snjeæne na Tekijama u Petrova-radinu i oznaËen zavrπetak ovogo diπnjeg bogosluæja na Tekijama. (IKA)

Spmenica tivatske crkveU Tivtu je 3. studenoga predstavljena Spomenica 600. obljetnice crkve Male Gospe u Donjoj Lastvi 1410 - 2010. Uvodno slovo izrekao je biskup I. JanjiÊ i odao priznanje æupljanima kojih je marom objavljeno vaæno djelo za lokal-nu i za nacionalnu povijest hrvatskih katolika u tom kraju. (IKA)

Page 6: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

p a p a o m a r i j i

364 - ”MARIJA” 12/2011.

Marija, Bezgreπna u svome djeviËan skom zaËeÊu - tako ju danas Ëastimo s duæ nom zahvalnoπÊu - proπla je svoje zema lj sko hodoËaπÊe po duprta neustra πivom vjerom, nepokolebljivom nadom te poni znom i bezgrani Ënom ljubavlju, slijedeÊi tragove svoga sina Isusa. Uz njega je bila s majËin skom briæljivoπÊu od roenja do Kalva rije, gdje je okamenjena od bola, ali i nepo ljuljana u nadi, nazo Ëila njegovu razapinjanju. Zatim je isku sila radost uskrs nuÊa, u zoru treÊeg da na, novog dana, kad je Raspeti napustio grob zauvi-jek pobjeujuÊi moÊ grijeha i smrti. Marija, u koje je djeviËanskom krilu Bog postao Ëovjekom, naπa je Majka. S visine kriæa, prije nego je dovrπio svoju ærtvu, Isus nam je nju dao za majku i njoj nas povjerio kao njezinu djecu. To je otajstvo milosra i ljubavi, dar koji plodnim duhovnim materinstvom obo-gaÊuje Crkvu. Upravimo, poglavito da nas, svoj pogled prema njoj, draga bra Êo i sestre, i, moleÊi njezinu pomoÊ, ora spoloæimo se uËiniti dragocjenom svaku njezinu pouku. Zar nas ova naπa nebeska Maj ka ne poziva izbjegavati zlo i Ëiniti do bro, slijedeÊi posluπno boæanski zakon upisan u srce svakog krπÊanina? Ona, koja je u najteæoj kuπnji saËuvala nadu, ne potiËe li nas da ne klonemo kada pat nja i smrt kucaju na vrata naπih kuÊa? Zar ne traæi da s pouzdanjem gledamo u svo ju

buduÊnost? Zar nas ne nuka Bez greπna Djevica da budemo jedni drugima braÊa, da budemo sloæni u obvezi izgradnje pravednijega, solidarnijeg i miroljubivijeg svijeta?

Da, dragi prijatelji! Joπ jedanput, na ovaj sveËani dan, Crkva svijetu poka zu -je Mariju kao znak nade i konaËne pobjede dobra nad zlom. Ona koju zazivamo ”milosti puna” podsjeÊa nas da smo svi braÊa i da je Bog naπ Stvoritelj i naπ Otac. Bez Njega, ili joπ gore, protiv Nje ga, nikada ne bismo mi ljudi mogli naÊi put koji vodi ljubavi, ne bismo mogli pobijediti moÊ mrænje ni nasilja, nikada ne bismo mogli izgraditi stabilan mir.

Nek ljudi svih naroda i kultura prihvate ovu poruku svjetla i nade: neka je pri-hvate kao dar iz ruku Marije, Majke Ëitavoga ËovjeËanstva. Ako je æivot hod, i ako taj put Ëesto postane mraËan, teæak i naporan, koja Êe ga zvijezda moÊi rasvijetliti? U svojoj okruænici „U nadi spaπeni”, objavljenoj na poËetku doπaπÊa, napisao sam da Crkva gleda u Mariju i zaziva je kao „zvijezdu nade” (br. 49). U naπemu zajedniËkom puto-vanju na moru povijesti treba nam ”svjetlo nade”, tj. osobâ koje vuku svjetlo od Krista ”i nude tako orijentir za naπ prijelaz” (isto). A tko nam bolje od Marije moæe biti ”Zvijezda nade”? Ona je, svojim ”da”, svojim velikoduπnim darivanjem slobode dobivene od Stvo-ritelja, omoguÊila da nada tisuÊljeÊâ postane stvarnost, da ue u ovaj svijet i u naπu povijest. Njezinim se posred-stvom Bog utjelovio, postao je jedan od nas, podigao je meu nama svoj πator.

(Na ©panjolskom trgu, 8. prosinca 2007.)

BENEDIKT XVI.

Znak nade i pobjede dobra nad zlom

Page 7: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

Marija, nova LjepotaMarija, nova LjepotaSlatka Marijo, Slatka Marijo, budi blagoslovljena uvijeke,budi blagoslovljena uvijeke,ti koja si prije materinstva,ti koja si prije materinstva,u vrijeme materinstvau vrijeme materinstvai poslije materinstvai poslije materinstvabila vazda Djevica;bila vazda Djevica;vazda Djevica i Majka, vazda Djevica i Majka, na jedinstven naËin Bogu predraga,na jedinstven naËin Bogu predraga,nad svim anelima najËistija,nad svim anelima najËistija,nad apostolima vjernijanad apostolima vjernijai u svojoj boli veoma oæaloπÊena,i u svojoj boli veoma oæaloπÊena,nad vjeroispovjedaocima najtrjeænija,nad vjeroispovjedaocima najtrjeænija,nad djevicama neporoËnija!nad djevicama neporoËnija!Nek te blagoslivljaju nebo i zemlja,Nek te blagoslivljaju nebo i zemlja,jer se po tebi Bog Stvoriteljjer se po tebi Bog StvoriteljuËinio Ëovjekom da nas spasi.uËinio Ëovjekom da nas spasi.Po tebi pravedan nalazi milost,Po tebi pravedan nalazi milost,po tebi greπnik milost,po tebi greπnik milost,po tebi pokojnik æivot,po tebi pokojnik æivot,po tebi izbjeglica domovinu!po tebi izbjeglica domovinu!Sv. Brigita ©VEDSKA (†1374.)Sv. Brigita ©VEDSKA (†1374.)

Page 8: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k r o z o v a j m j e s e c

366 - ”MARIJA” 12/2011.

Proπli mjesec razmiπljali smo o Mariji kao vrijednoj suradnici Gospodnjoj u djelu spasenja koja se kao njegovateljica svojski dala na posao. Kao prava njego-vateljica skrbi prije svega za naπe duhovno, a potom i tjelesno zdravlje. Ali da ne bi na Mariju netko primijenio onu izreku: LijeËniËe, izlijeËi sama sebe, to jest: Njegovateljice, pobrini se najprije za samu sebe, nju je od samoga zaËeÊa zahvatila Boæja snaga dræeÊi je Ëistom od svake ljage, tako da je mogla biti prava njegovateljica zaπtiÊena od svake zaraze grijeha. Stoga nitko od njoj povjerenih bolesnika ne treba strahovati da bi od nje mogao dobiti kakvu zarazu. A kako bismo na prikladan naËin izrazili ËistoÊu njezina biÊa, moæemo se posluæiti joπ jednom slikom.

LJUDSKOST KAO HALJINA StarokrπÊanski pisci obiËavali su, naime, prispodobiti Ëovjeka haljinama, tj. odjeÊi koju nosi. Haljina je prije svega ukaziva-la na njegovu pojavnost i tjelesnost, jer nije bio samo duhovno biÊe, nego je bio, slikovito reËeno, ”zaogrnut” i tije-lom. No, u ovom sluËaju slikovit govor nije imao za svrhu predstaviti tijelo kao neπto tek izvanjsko, usputno ili suviπno, nego je cijeli govor smjerao predstaviti i tjelesnost kao bitnu sastavnicu ljudskog biÊa. A kako je ona vidljiva veÊ okom, a mogla je postojati jer je u nju bila utka-

na nevidljiva bit duπe, onda se govorom o haljinama ljudskosti izricala cjeloku-pnost ljudskog biÊa. Stoga, ma koliko se god govorilo kako je Ëovjek zaogrnut haljinom tijela, pravo znaËenje bilo je da se haljinom prispodobila cijela njegova ljudskost sastavljena od duπe i tijela.A kad ovaj govor prenesemo u ozraËje Êudoredno-duhovnog æivota, postaje joπ jasniji. U tom trenutku moæemo govoriti o kakvoÊi i ËistoÊi haljina ljudskosti, πto pretpostavlja ËistoÊu cijeloga biÊa. ReÊi da je netko uprljao grijehom haljine ljudskosti, znaËilo je da je zgrijeπio ne samo tijelom nego i duπom. Stoga se, upravo govoreÊi o njihovoj kakvoÊi i ËistoÊi, izriËe vrijednost same ljudskosti. Kad se za nekoga kaæe da je potroπio ili uprljao haljine ljudskosti, svjedoËi se o nebrizi kojoj su bile izloæene od strane svojih vlasnika. PrimjenjujuÊi tu sliku dosljedno na duhovni æivot, moæe se ustvrditi kako Ëovjek nemarom i grije-hom troπi svoje haljine, koje je veÊ od poËetka Adam pokidao smrtnim grije-hom i odvajanjem od Boga. Nakon toga

Pralja ljudskih haljina

Page 9: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 12/2011. - 367

i dalje je bio izloæen grijehu i neurednu æivotu, Ëime je do kraja uronio u greπno stanje iz kojeg mu nije bilo povratka, osim Boæjeg milosra. VeÊ tada, njemu i Evi, Bog daje haljine od æivotinjske koæe kao privremeno rjeπenje kojima mogu prekriti svoju golotinju, mnogo bolje od smokvina lista. Te privremene haljine bile su pralik, tj. nagovjeπtaj onih pravih haljina kojima ga Bog æeli zaodjenuti ispunjavajuÊi svoja obeÊanja, vraÊajuÊi mu potpuno dostojanstvo kojeg se bio liπio grijehom.

POD SKUTOM BEZGREŠNE Bog je svoja obeÊanja ispunio kad nam je dao Bezgreπnu, æenu kojoj je ljud-skost bila, darom Boæjim, potpuno Ëista od svake ljage grijeha. Zato je moæemo nazvati i pravom praljom ljudskih halji-na, jer je doprinijela da se haljina ljud-skosti oËisti od svake prljavπtine, a jed-nako tako da se pokrpa i zaπije tkivo ljudskosti gdje je bilo istroπeno i poki-dano. Ako itko, onda je Marija pomogla da uspije Boæji plan ËiπÊenja ljudskog roda. Osim πto je svoje haljine Ëuvala bezgreπno Ëistima, zasluæna je πto je Bog preko nje izvrπio utjelovljenje svoga Sina, koji je prljave haljine greπnosti izbijelio u svojoj krvi. »uvajuÊi se potom od svakoga grijeha i ostajuÊi pred Bogom savrπeno Ëista, postala je uzor prema kojem nam je slobodno teæiti, traæeÊi savjet, zaπtitu i pomoÊ. Kad nam prijete neËistoÊe ovoga svijeta, moæemo se skloniti pod njezine Ëiste skute, kojima Êe nas ona kao Majka naj-djelotvornije zaπtititi. Ako nas je pak zahvatila kakva neËistoÊa, ona je ona vrijedna pralja koja Êe nas majËinski oprati, kao πto majka pere dijete, te nam pomoÊi da se Ëuvamo daljnjeg

kontakta s neËistoÊama i blatom u koje nas grijeh strovaljuje.Kao iskusni suradnik Boæjeg pranja ËovjeËanstva, Marija je vrijedna i okretna pralja ljudskih halja koja je upoznata sa svim prikladnim vjeπtinama potrebnima za takav zahvat. Pripremljena je i ospo-sobljena za sve vrste pranja, od svag da-njega do onoga dubinskog, jer koristi uvijek najdjelotvornija sredstva: isklju Ëi vo ona Boæja milosna, kojima se jedino ljudskost moæe oprati i dræati Ëistom. Zato ju je Bog podigao u svome narodu kao Ëistu i bezgreπnu, da surauje u slu-æbi oËiπÊenja ljudskoga roda, kao vrijed-na pralja u Boæjoj obitelji. ÆiveÊi u ozra-Ëju ËistoÊe njezinih bezgreπnih skuta, imamo zajamËenu ËistoÊu koju nam je Bog podario po krvi svoga Sina, Ëemu je svjedoËanstvo upravo njezina ËistoÊa. Po takvoj ËistoÊi ostvarujemo stvarno zajedniπtvo s Bogom, Ëime se obnavlja kakvoÊa haljina naπe ljudskosti do mjere da postaju dostojne ËistoÊe uskrsnuÊa. Bog, koji nas je stvorio za ËistoÊu i besmrtnost, æeli da haljina naπeg æivota bude Ëvrsta i trajna, lijepa i Ëista, te ujed-no skrbi kako bi se to i ostvarilo.Bezgreπna Djevica nam je stoga njegov dar, jer, promatrajuÊi njezin sjaj, i sami se oduπevljavamo za iskonsku ËistoÊu na koju nas poziva. Ona postaje i naπa pra-lja time πto se dræala iskljuËivo Boga kao svoga izvora po kojem je zadobila iskon-sku ËistoÊu. Ne samo da nije dopustila da se njezina haljina oneËisti ikakvom neËistoÊom nego pazi i na ËistoÊu svoje djece. Zato nas Gospodin i sklanja pod njezine skute, jer je njezina ljudskost naj-Ëistija haljina, sva protkana Boæjom miloπÊu, te nam je najbolja pomoÊ pri oËiπÊenju one naπe, grijehom okaljane.Ivan BODROÆIΔ

Page 10: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

m i d a n a s i o v d j e

2 - ”MARIJA” 1/2009. 368 - ”MARIJA” 12/2011.

IspriËaj je ovog BoæiÊa ljudima oko sebe jer: “Taj san u slapu da bi mog’o sjati i tvoja kaplja pomaæe ga tkati!”Kad hoÊete razgovarati s malahnim dje-tetom, saginjete se k njemu, ËuËnete ili kleknete, da biste se izravnali i mogli prirodno dotaknuti oËima, licem, osmi je-hom. Ili ga jednostavno podignete se bi u krilo, kako biste na svojoj visini po stigli iste uvjete. Upravo je to Bog uËinio u Utjelovljenju svoga Sina: sagnuo se k nama, a potom nas podigao u svoj naruËaj. Biblijska teologija to Boæje “sagi-njanje” naziva “kenoza”: ponizi sam sebe postavπi ljudima sliËan (Fil 2, 7).Sva su Isusova djela i Ëudesa na tom tragu: ”Proπao je zemljom ËineÊi dobro” (Dj 10,38). I poziva nas: Dao sam vam primjer da i vi tako Ëinite. Da Ëinite Ëudesa ljubavi. A kad je Ivan iz tamnice poslao izaslanstvo za provjeru: “Jesi li ti onaj koji ima doÊi ili da Ëekamo drugo-ga?”, Isus je odgovorio: Recite Ivanu πto ste vidjeli i Ëuli: Slijepi progledaju, hromi hodaju (usp. Lk 7,19). A najveÊe Isusovo Ëudo dogodilo se u njegovoj smrti i uskrsnuÊu.

ČUDESNA PRIČASliËno i s Ëovjekom u Ëudesnoj priËi: Dvojica muπkaraca, obojica vrlo bole-sna, dijelila bolniËku sobu. Prvi je gotovo stalno morao sjediti u svojoj postelji zbog izdvajanja vode iz pluÊa. Njegova je postelja stajala uz jedini

prozor u sobi. Drugi je morao stalno leæati na leima.Brzo su se sprijateljili. Razgovarali su po cijele dane o svojim obiteljima, domovima, poslu, gdje su bili u vojsci, gdje na odmoru... Bolesnik koji je sje-dio uz prozor, rado je i Ëesto opisivao drugomu πto vidi vani. Tako je drugi poËeo æivjeti za trenutke kad je njegov prijatelj sjedio i priËao o dogaanjima i bojama izvanjskoga svijeta. Prozor je gledao na park uz jezero. Guske i labudovi igrali su se po jezeru, a djeca su u vodu spuπtala svoje brodice. Mladi parovi zagrljeni su πetali posred cvijeÊa svih boja. Veliko, staro i snaæno drveÊe uljepπavalo je krajolik, a u dalji-ni su se vidjela svjetla grada...

Božićnabajka

Sretan i blagoslovljen BoæiÊ!

Page 11: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 12/2011. - 369

Dok je bolesnik do prozora sve to detaljno opisivao, onaj na drugoj postelji zatvorio bi oËi i æivo zamiπljao sve te sli-kovite prizore. Tako mu je jednog dana opisivao paradu koja se kretala uz jeze-ro. Makar nije Ëuo glazbu, drugi je zorno “gledao” paradu. Tako su prolazili dani i tjedni.Jednoga jutra sestra je donijela vodu za umivanje. Uz prozor je pronaπla mrtvo tijelo. Bolesnik je tiho preminuo u snu. Sestra je pozvala pomoÊ da ga iznesu.»im je bilo moguÊe, drugi bolesnik zamolio je da ga pomaknu bliæe prozo-ru. Rado su mu udovoljili. Sestra se pobrinula da se udobno namjesti. Ostavila ga je sama. Uz velik napor, on se, “mic-po-mic”, podigao na lakte da bi konaËno mogao izravno uæivati u izvanj-skim ljepotama o kojima je sluπao. Pogledao je kroz prozor i pritom se sle-dio - ugledao je zid!Pitao je sestru kako je pokojni bolesnik onako lijepo opisivao stvari u izvanj-skom svijetu. Sestra je odgovorila da je bio slijep i nije mogao vidjeti ni zid ispred prozora i zakljuËila: “A valjda je htio usreÊiti Vas!”

EPILOG I POUKA:SreÊa je u usreÊivanju drugih, bez obzira na naπe uvjete. Podijeljena se tuga pre-polovi, a kad dijelimo sreÊu, ona se udvostruËi. Ako se æeliπ osjeÊati boga-tim, u svom “posjedu” prebroji stvari koje ne moæeπ kupiti novcem: miran san, dobar apetit, prijateljstvo, osmijeh...Pisac priËe nije nam poznat, ali je svat-ko moæe ispriËati i uËiniti Ëudo poput Isusa. Onaj slijepi bolesnik, iako je ostao slijep, iz ljubavi je doista “progledao” i uπao u Svjetlost vjeËnu. Moæda je pone-

kad, meni i tebi, potrebno Ëudo u dru-gom smjeru: da “oslijepimo” kako bismo vidjeli! Obnevidjeti za laæno bljeπtavilo ovoga svijeta, za medijsko crnilo naslov-nica i udarnih vijesti, za grijehe i mane svojih bliænjih... Vjerojatno Bog oËekuje od nas ono πto mi od njega molimo u himnu ©estog Ëasa: “Ugasi plamen raz-dora, utiπaj vatru poæuda!”

DANAS, SUTRA I PREKSUTRAZa to je svaki dan dobar - moæeπ iza-brati kako Êeπ se postaviti prema siromaπtvu i nevoljama svijeta: moæeπ pitati, kao onaj pismoznanac: Tko je moj bli ænji? Ako to nije samo retoriËko “alibi” pitanje, moæda prepoznaπ odgo-vor u Isusovoj priËi o milosrdnom Samari tancu: po prirodnom nagnuÊu Ëovjek traæi onoga tko mu je potreban, a po evaneoskom onoga kome je potreban!©to moæeπ ako hoÊeπ, i πto trebaπ ako vjerujeπ i ljubiπ Ëiniti, osobito ovih dana do BoæiÊa? Ponajprije se oËima duha i srca probij kroz slikovni i zvuËni zid medija koji nam u udarnim vijestima uporno i ponavljano nude samo ruæne stvari, a naslovnice tiskovina revno zatr-pavaju crnom kronikom. Probij se kroz taj zid ili ga jednostavno sruπi i vidjet Êeπ iza njega svijet obiËnih, malih ljudi koji æive u ritmu srca i trude se iz dana u dan rjeπavati svoju kriæaljku poπtena æivljenja i preæivljavanja bez krae i sumnjiva “snalaæenja”, Ëak i bez kredita za koje ne znaju kako bi ih otplaÊivali. Oni su preteæna veÊina u naπoj domovi-ni i u svim zemljama, ali medijima nisu zanimljivi, u novinama i tabloidima za njih nema mjesta. Naπ svijet je poput boce bijelog vina ili proπeka: bistra i

Page 12: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

m i d a n a s i o v d j e

370 - ”MARIJA” 12/2011.

kvalitetna tekuÊina, a na dnu nekoliko milimetara taloga. Mediji se bezoËno tru-de svakog dana tu bocu okrenuti i pro-muÊkati kako bi talog doπao na po vr πinu i pritom tako zamutio sav sadr æaj, da ti ga se viπe ne mili ni vidjeti a ka moli piti. I onda sav svijet izgleda prljav.Probij zid komercijalizirana, amerikanizi-rana i opoganjena BoæiÊa, BoæiÊa bez Boga. Mnogi Amerikanci i Europljani, na æalost, sve viπe i mnogi Hrvati, krπteni “bivπi krπÊani”, “slave” BoæiÊ samo za obiteljskim stolom i pod kiËastim borom te, “soleÊi more”, darivaju iskljuËivo svoje najbliæe, Ëlanove obitelji, razmaæenu djecu, zapravo same sebe. A Isus u malenima, gladnima, siromasima, poniæenima i uvrijeenima nastavlja æivot u jaslama i πtali.

DOBRA SRCA DARMariji zasigurno nije bio problem πto Êe darovati Elizabeti kad joj je pohrlila u pohode. Tà nosila joj je sebe: iskreno, radosno, bez oklijevanja i mjerenja. Ni betlehemski pastiri, kad su im aneli nebeski usred noÊi ”muπtuluk” donijeli, nisu Ëekali da se ujutro otvore darovni duÊani, nego hitro pooπe s onim πto su imali pri ruci, osobito u srcu! Danas ljudi znaju odustati od odlaska na roendan, imendan i druga Ëestitanja, jer - nemaju πto ponijeti! Tako naπi darovi, umjesto da potvruju prijatelj-stvo, zapravo ga razaraju. Ili, moæda, samo - raskrinkavaju!Parafrazirajmo boæiÊnu pjesmu: “Hajd’mo, braÊo, sada do Betlema grada, radost nam se dogodi, Mesija se porodi. Svaki πto imade bliænjemu nek’ dade, ali dobrog srca dar najdraæi je uvijek dar.”Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice miraUzbueno mislim na Isusov oganj koji je doπao baciti na svijet i pre-

pravljam stih ”nemirno je srce moje dok ne poËine u tebi, Gospodine” ovako: nemirno je srce moje dok i moj brat ne nae poËinka u tebi, Gospodine. Kraljici mira, kad je u litanijama zazovem, dodam: hoÊu takav mir u duπi koliko se u njoj

odrazuje bilo svijeta, da ne pomijeπam mir i odmor, smirenost i briæljivost. Tako na odreen naËin

prevodim tebe, kraljice mira, u kra-ljicu pouzdanja - mir ako je moguÊ

dolazi po sreenju nemira duπa naπe braÊe; i preinaËujem zaziv kraljice

pouzdanja u sluæenje miru. Kao da je najgore - u svijetu - πto ne moæemo πto prije pribaviti mir naπoj braÊi,

Kraljice mira: koliko ljudi zbog toga zdvaja i gorko govori o nepravdi svi-

jeta, a mi mali i ne znamo kako je zaobiÊi pa se utjeËemo tebi.

Miljenko MAJETIΔ

Page 13: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 12/2011. - 371

Bog sve možeFrancuski knjiæevnik i prvak natura-listiËkog pokreta Emil Zola (+1902.), bio je 30 godina Ëlan sekte slobodnih zidara i njezin utemeljitelj u Egiptu. Dok je jednom bio na selu navrati u crkvu, ali ne da bi se pomolio nego da bi ismijao ”glupi narod” koji se u nju okuplja. Te se veËeri oklizne i slomije nogu na tri mjesta. Noga je natekla da je lijeËenje bilo upitno. Kroz dva mjeseca stanje se pogorπalo da su se lijeËnici bavili miπlju da je odreæu. I za BoæiÊ je bio u postelji. U Badnjoj noÊi usne da je u crkvi u kojoj je bio prije loma noge. U jed-nom trenutku pojavi se pred njim lijepa æena s djetetom u naruËju. Krenula je prema oltaru i njemu se obraÊala prijekornim pogledom:

”Zar doista nemaπ æelje koju bih ti mogla ispuniti? Baci πtake i kreni!”Na to se on pokori: ”Zasigurno ovdje mogu dobro hodati, ali kako Êe biti vani?” I zapoËne pjevati na latin-skom ”Gospodin s vama”, isto kao πto je one veËeri Ëuo u crkvi.Supruga je u noÊi Ëula pjevanje. Pitala ga je ujutro, πto se to s njime dogaa, na πto joj je odgovorio neka upali svijeÊu pred Gospinom slikom. U tom trenutku osjeti trnke koji su prolazili bolesnom nogom i kao da ga neπto vuËe. Ustane bez ikakva napora. U nozi nije viπe osjeÊao boli, a i oteklina se povukla.Sa Zolom se dogodilo Ëudo! O svom ozdravljenju obavijestio je æupnika. Domalo je nastao i zaokret u njegovu æivotu. S Bogom se pomirio u ispovi-jedi. U Rimu je sjeo i napisao Ëime se sve bavio i πto se s njime dogodilo. Priznao je da je bio ”Ëlan Velike loæe i ujedno viπi sveÊenik i najviπi maj-stor”. Iskreno se pokajao πto je ”30 godina æivio u zabludi” i priznao da je ”πireÊi tu nauku zavodio ljude koji su” ga ”masovno slijedili”. Iskaz je zakljuËio rijeËima: ”Nakon πto me Bog prosvijetlio, svjestan sam svega loπeg πto sam uËinio. Zbog toga se odriËem slobodnog zidarstva, prizna-jem pred Crkvom i kajem se za svoje stranputice. Molim Boga za oproπtenje za sve loπe πto sam uËinio dok sam pripadao redu slobodnih zidara i molim nadpastira, njegovu svetost papu Leona XIII. i sve one koje sam na neki naËin zaveo da mi oproste.” To je s potpisom i nadnev-kom 18. travnja 1896. predao nadb. Salloisu. OËito Bog sve moæe.Pere MARIN

Page 14: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

372 - ”MARIJA” 12/2011.

Francuski grad Chartres nadaleko je po znat po svojoj katedrali koja je posve-Êena Naπoj Gospi. To graditeljsko Ëudo u kojemu boæansko dotiËe zemaljsko Ëuva Gospinu relikviju i stoljeÊima pri-vlaËi brojne hodoËasnike. Manje je poznato da je u prvotnoj gradnji Gospi-na svetiπta, od kojega je saËuvana krip-ta, sudjelovao i biskup Filibert, kojega æelim predstaviti Ëitateljima Marije.Filibert se rodio oko 960. godine. Æivio je u prijelomnom razdoblju krajem prvog tisuÊljeÊa, kad je navjeπÊivan skori kraj svijeta. U Reimsu je stekao bogo-slovsku i humanistiËku naobrazbu. Nakon boravka u Rimu, gdje se druæio s buduÊim papom Silvestrom II., vratio se u Francusku. U Chartresu je utemeljio i vodio poznato sveuËiliπte na kojem su stjecali znanje europski studenti ondaπnjeg vremena. Ondje je g. 1006. zareen za biskupa i chartresku biskupi-ju vodio sve do svoje smrti 1028. godi-ne. Meu Filibertovim spisima saËuvani su govori πto ih je dræao u prigodi mari-janskih blagdana, koji su izrazi marijan-ske poboænosti i æara onoga vremena.

OD PROROKA NAVIJEŠTENAU svojim govorima o Marijinu roenju i oËiπÊenju, Filibert saæimlje ono πto je Crkva vjerovala i uËila o bl. Djevici Mariji. Prije svoga roenja, Marija je bila navijeπtena u proroËkim spisima i dogaajima iz Staroga zavjeta. Ukraπena izvrsnim krepostima, roena je u pleme-

nu koje je Sveviπnji izabrao. Svijetu je podarila Spasitelja koji ju je, po zavrπetku ovozemaljskog æivota, prosla-vio na nebu. Nikada nije napustila svoju zaπtitniËku ulogu u korist ljudskoga roda.U proroËkom navjeπtaju æene iz Knjige Postanka (Post 3,15), Filibert prepoznaje Mariju koja Êe se oduprijeti avolskom zavoenju i izvojevati pobjedu nad Sotonom. Ako se gleda slijed ljudskog roda, nijedna se æena nije oduprla zavo-dima Zloga sve do bl. Djevice Marije. BuduÊi da je Bogu darovala svoju nevi-nost i poniznost, ona je mogla satrti glavu paklenoj zmiji. Bl. Djevica pobjeuje Sotonu ne samo po svomu boæanskom Sinu nego i po svom nepo-roËnu i kreposnu æivotu.

Filibert Chartreskio Djevici Mariji

Page 15: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 12/2011. - 373

Jednako tako, u Aronovu πtapu koji je procvjetao (Br 17, 23), Filibert prepo-znaje sliku Mesijine Majke. Kao πto je onaj suhi πtap procvjetao i donio plodo-ve a da nije uopÊe imao korijenja, tako je i bl. Djevica Marija rodila Sina Boæje-ga bez braËnih odnosa. Rodila je Sina s cvijetom ljepote i plodom korisnosti. Zagonetni navjeπtaj proroka Izaije: “Isklijat Êe mladica iz panja Jiπajeva, izdanak Êe izbit iz njegova korijena” (Iz 11, 1), postaje jasan u proroπtvu: “Evo, zaËet Êe djevica i roditi sina, i nadjenut Êe mu ime Emanuel” (Iz 7, 14). Da bude dostojna Majka Gospodinova, Bog je Mariju izabrao i posebno pripravio. Zbog toga su i njezin dolazak kao i nje-zino poslanje bili najavljeni nizom pro-roËanstava, simbola i slika.Mariji pripisuje Filibert iznimnu svetost kao i izvanrednu ljepotu duha. Boæanski zahvat bio je na djelu pri samu Marijinu zaËeÊu. Tako su Joakim i Ana rodili izvanredno dijete koje je imalo pred sobom buduÊnost bremenitu nadnaravnim dogaajima. Gospodin je htio da se jedno takvo stvorenje pojavi s krunom jedinstvena sjaja, s darom Ëudesne nevinosti i ljepote.

KRŠĆANIMA MOĆNA ZAGOVORNICAMarijino ime biskup iz Chartresa tumaËi u znaËenju „Zvijezde mora“. Marija nije Zvijezda mora samo po svomu duhov-nom svjetlu, nego je to, prije svega, po svojoj ulozi kao voditeljica, kao ona koja pokazuje put. Kao πto zvijezda sje-vernjaËa predstavlja neophodnu toËku za orijentaciju mornarima ako æele osta-ti na putu koji Êe ih dovesti u æeljenu luku, jednako tako krπÊani trebaju upri-jeti svoje oËi u Mariju kako bi sretno

stigli na odrediπte svoga æivota. Oni koji hvale i slave Krista, trebaju svrnuti svoj pogled i na Zvijezdu mora, na bl. Djevicu Mariju, koja je u Boæjoj blizini. Potrebno je da uprave svoj æivotni put nasljedujuÊi njezin primjer æivota. MotreÊi Mariju ukraπenu krepostima, vjernici se potiËu da hvale Gospodina koji je tako divno uresio najsvetiju meu æenama.Posebnu pak pozornost upravlja biskup iz Chartresa na moÊ Marijina zagovora. Pritom navodi legendarne primjere iz æivota svetaca koji su, po Marijinu zagovoru, izveli, ljudski govoreÊi, nemoguÊa djela, kao πto je povratak preminulih u æivot ili izbavljenje nevolj-nika iz Sotonina okrilja. Svim greπnicima Filibert savjetuje neka se utjeËu Gospinu zagovoru, jer on jaËa nadu i ulijeva utjehu. “Kad se pak osjeÊate greπni pred Bogom, ne prestanite moliti milosre Majke Boæje. Pred Ocem imate jednog zago-vornika, to je sam Sin DjeviËin (1 Iv 2,1-2). On Êe se smilovati nad vaπim grijesi-ma. Od njega se moæete nadati oproπte-nju njegovu i zagovoru njegove Majke.”dar-ko

Gospa od ZdravljaKako su blage Tvoje oËi, Majko!Kako su tuæne zbog mene...Gledaπ moju patnju...»ujeπ moju molitvu!Pratiπ moje korake izgubljene u Tami...Ti me sustiæeπ, Majko!Ti me tjeπiπ, Majko!Ti me ozdravljaπ, Majko!

Mila KAVELJ

Page 16: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

374 - ”MARIJA” 12/2011.

Antun BonifaËiÊ, hrvatski pjesnik, romansijer, knjiæevni kritik, politolog, esejist, publicist, prevoditelj i urednik roen je prije 110 godina u Puntu na otoku Krku, a umro g. 1986. u Chicagu (USA). Uz Viktora Vidu jedan je od ponajboljih hrvatskih emigrantskih pisa-ca. PuËku πkolu pohaao je u rodnom Puntu, gimnaziju pazinsku, ljubljansku i suπaËku, a studij romanistike i kroatisti-ke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Tako je postao najmlai doktor znanosti u Zagrebu na pragu svoje 24. godine. Nakon kraÊeg studiranja na francuskoj Sorboni (1924/25.) radio je kao srednjoπkolski profesor francuskog i hrvatskog jezika u gimnaziji u Krku, na Suπaku, u Somboru i u Zagrebu. Za II. svjetskoga rata radio je u Ministarstvu vanjskih poslova NDH kao Nadstojnik za kulturne veze, afirmirajuÊi tako hrvatsku kulturu u stra-nom svijetu, ali je ipak bio najbliæi Hrvatskomu seljaËkom pokretu i njego-vu ideologu Rudolfu Hercegu, raskrstivπi prethodno s pristaπama masonskih jugo-unitaristiËkih ideologa.

BAŠTINIK NAPAĆENE ZEMLJE Poput mnogih hrvatskih poslijeratnih intelektualaca g. 1945. pred najezdom komunizma, posluπavπi prijatelja M. Krleæu, BonefaËiÊ bjeæi u Italiju i Brazil, a odanle sa suprugom Anom ©evËik u Chicago (SAD). Antunov æivot ugiba se

pod bremenom tuine i vapi za plavet-nim prostranstvima krËkih pejsaæa:Majko, nije more ono, πto nas zove,U æilama naπim ove lae plove.

Δutim podli ugriz vala nepoznatog,I znam, da se srce gasi u luminu,A sav napet snagom nabreknutoga jedraVeliËanstveno i ludo srÊem u krajeve, gdje brodovi ginu. (Baπtinik)S Vinkom NikoliÊem pokrenuo je u Buenos Airesu g. 1951. Hrvatsku reviju, ali je poslije napustio Ëasopis i osnovao politiËki angaæirano glasilo. S dr. Klementom Mihanovichem ureivao je zbornik The Croatian Nation in its stru-ggle for Freedom and Independence (1955.) u Chicagu. Svoje priloge objav-ljuje i u drugim emigrantskim listovima. Uz romane i eseje, objavio je i tri knji-ge pjesama, Pjesme (1926., 1932., 1938.), te Sabrane pjesme (Buenos

Kripar hrvatske emigracije

d u π i d u π e h r v a t s k e

Page 17: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 12/2011. - 375

Aires, 1974.). Objavio je nekoliko knji-ga, Krv majke zemlje (1935., roman), Mladice (1938., roman), Bit Êete kao bogovi (Buenos Aires, 1950., roman), Ljudi Zapada (1929., studija), Paul Valery (1940., studija), VjeËna Hrvatska (Chicago, 1954., eseji, posveÊeno Alojziju Stepincu). Prevodio je Gidea, Flauberta, Valeryja, Malrauxa i dr. Bio je Ëlan Matice hrvatske, Druπtva hrvat-skih knjiæevnika, ameriËkog PEN kluba i drugih kulturnih ustanova.

MARIJO, MAJKO BOŽJA, SVA TE HRVATSKA ZOVE BonifaËiÊ je i marijanski pjesnik, pogoto-vo zaviËajne Gospe od Trsata. Svoje marijanske motive uvijek proæima rodo-ljubnim, zaviËajnim i duboko intimnim:Gospo, molim te za sreÊu.Umiri svojim plavim, mornarskim

plaπtom valove tuge,Valove muËne i burne,umiri moje nemirno srce, bijela trsatsko

Majko, svijetli trsatski turne! (Majska poboænost)Vrijeme u kojemu je pjesnik æivio, nije mu dopuπtalo realizaciju povratka u domovinu, a ni mnogim drugima raselje-nim i napaÊenim Hrvatima. Stoga se Ëesto obraÊao Gospi:Blaæena Gospo Sinjska, BistriËka Majko

Sveta.PreËista Djevo iz VoÊina biela, ©krpjela

Ëudesna Mati.Hrvatska Majko iz Ferma i Loreta!Iz svih krajeva svieta, nikada Te neÊemo

prestati zvati: „Vrati se! Vrati…” (Molitva Majci Boæjoj od Loreta da se vrati u Hrvatsku)

PJESNIK VJEČNE HRVATSKE Antun BonifaËiÊ je …najstariji, najbolji, najpotpuniji i najsvestraniji hrvatski knjiæevnik u tuini i jedno od najugled-nijih imena u suvremenoj hrvatskoj knjiæevnosti… (Tijan, Pavao, “Antun BonifaËiÊ - Pjesnik vjeËne Hrvatske”, 1981.). Piπe romane, pjesme, novele, Ëlanke, kritike, knjiæevne prikaze i ocje-ne itd. Svjestan utjecaja tuine na knji æe-vni rad, veli da emigracija nije plodno tlo za razvoj pjesnika, jer pjesnik treba rodnu zemlju kao biljka, da iz te zemlje raste. Zato je pjesnik u emigraciji u neke vrsti stakleniku… (Hrvatska Re vi ja, 1953., 4). Kratko je ureivao Ëaso pis Suvremenik, suraivao je u Vijencu, Hrvatskoj Reviji, Narodnom Kolu, Hr vat-skom Dnevniku, Primorju, KrËkom Kalendaru i dr. S Vjekoslavom ©tefa-niÊem pokreÊe g. 1938. KrËki kalendar.Njegov je knjiæevni rad svestran i plo-dan. »esto je proroËanski progovarao o povratku Hrvata u svoju zemlju. Moli se Anelu Hrvatske, svjetlonoπi hrvatskih povratnika iz emigracije:Izvedi nas preko Oceana.Dovedi nas naπoj Gospi,Krvavim ruæama sve joj staze pospi,Od Trsata grada do sarajskog hana.(Anelu Hrvatske)BonifaËiÊ je sa svojom domovinom povezan neraskidivim vezama, ali je, na æalost, umro samo nekoliko godina prije ostvarenja nedosanjanog sna hrvatskih poslijeratnih iseljenika, sna koji je potra-jao 55 godina:Mir je sjeo povrh izmuËenih vjea.Sve je sada tiπe. Zemlja posta smea.Mene hvata san. (PoËinak) Mi, Hrvati, æivimo njegov san. Gospe Sinjska, pomogni nam da ga oËuvamo!Darijo MARKOVIΔ

Page 18: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k u l t u r a

376 - ”MARIJA” 12/2011.

Iako se naπao u stvaralaËkom procjepu izmeu dvojice velikana renesansne kul-ture, Leonarda i Michelangela, Raffaello Sanzio (1483.-1520.) uspio je dosegnuti njihovu umjetniËku razinu. Ako promo-trimo njegov umjetniËki opus, moæemo reÊi da je bio pravi ma doner - Gospin slikar. Od mnoπtva njegovih radova s Gospinim prizorima, iz dvojit Êemo sliku koju likovni kritiËari smatraju vrhuncem renesansne umjetno sti i najvrednijim nje-govim umjetni Ëkim ostvarenjem. Nazivaju je “Madon na Sistina”, a prika-zuje Marijino doπa πÊe, odnosno Gospu s Isusom u naruËju sa sv. papom Sikstom II. i sv. Barbarom.

DETALJI NA SLICISliku su naruËili benediktinci za crkvu sv. pape Siksta u Piacenzi. Ulje je to na platnu, veliËine 196 x 265 cm, a Raffae lo ga je izradio g. 1513./1514., u 27. go dini. Pretpostavlja se da je slika postavljena u pozadini prezbiterija, iznad kor skih sje-dala, kao prividan otvor izmeu dvaju postojeÊih prozora. U pratnji anelËiÊa, Majka dolazi meu πtovatelje s Djetetom u naruËju, gdje je zaustavljaju sv. papa Siksto II. i sv. Barbara. U liku dvaju anelËiÊa, vjernici, naslonjeni na ogradu, doËekuju nebeske goste. Gospa je u crvenoj haljini i plavu plaπtu, prekrivena velom oko glave, vrata i desne ruke, bosih nogu na oblacima,

okruæena tajanstvenim svjetlom. Prema naborima haljine, Ëini se kao da puπe lagan povjetarac.Sv. papa Siksto II. (257.-258) u liturgij-skom je ruhu, s mitrom na ogradi, a desnom rukom, odnosno kaæiprstom, pokazuje na vjernike, dok pogledom prati Majku s Djetetom u naruËju.Sv. Barbara, muËenica iz III. st., zaπtitnica je dobre smrti. Prikazana je u kleËe Êem stavu, u sveËanim haljinama, otkri vene glave, a pogledom pokazuje pre ma vjer-nicima. Iza nje je kamena kula, kao sim-bol zatoËeniπtva i muËeniπtva.Pri dnu slike nazire se ograda na koju je papa odloæio mitru. Naknadno, radi kompozicije, na ogradi je Raffaelo nado-dao dva simpatiËna anelËiÊa, koje dræe pravim umjetniËkim draguljem i najljepπim renesansnim anelima. Kao u starozavjenom hramu, otvara se zeleni zastor i pokazuje nebo kao Novi hram. U tom plavetnilu, kao simbolu beskonaËnosti, u prozirnim oblacima pojavljuje se bezbroj nebeskih glasnika koji tajanstveno i neprimjetno prekrivaju cijelo nebo. Izravan susret izmeu boæanske i ljudske stvarnosti dogaa se preko likova Marije i Isusa u druπtvu anelËiÊa, s jedne, i dvoje svetaca i dva anelËiÊa, s druge strane.Vjernik uistinu moæe zakljuËiti da slika nije samo plod umjetniËkog stvaranja, nego djelo boæanske milosti koja je potaknula umjetnika da vidljivo iskaæe vjeru. Iako izraena ljudskom rukom, Ëini se kao da je boæanska milost u sliku utkala mistiËnu nit.

U IZLOŽBENOM PROSTORUA zaustavni Gospin korak prema vjerni-cima, daje slici dodatnu neizvjesnost.

Marijino došašće

Page 19: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k u l t u r a

”MARIJA” 12/2011. - 377

Kao da su nebeski gosti, kad su uπli u zemaljski svijet, ostali poplaπeni. Pret po -stavlja se, da je Raffaello namjerno prika-zao sjetu u Gospinim i Iusovim otvore-nim oËima, jer se ispred slike, πto se danas ne vidi, nalazio oltarni kriæ. Ako to ukljuËimo u odgonetavanje taj ne, jasno nam je da se Marija s Isusom u naruËju zaustavila pred buduÊnoπÊu koju Êe njezino Dijete podnijeti na kri æu. Zato je slika, na æalost, nakon pos tave u izloæbenom prostoru izgubila na sakral-nosti jer su joj oduzete πtovalaËke Ëasti i postala je samo umjetniËki objekt. NjemaËki benediktinac W. H. Wackenroder (1773.-1798.) odgonetao je tajnu zaπto je Raffaelo rado slikao Gospine prizore. U knjizi “Izljevi srca”, Berlin 1797., naime, piπe kako je pronaπao zapis u kojemu arhitekt

Donato Bramante (1444.-1514.) spominje zaπto je Raffaello bio veliki πtovatelj Majke Boæje. Prema Bramanteu, naime, Ëesto je u snu imao vienje kako mu dolazi Gospa da je portretira. Kad bi se probudio, poËeo bi slikati taj prizor.

ODAKLE SLIKA?U 18. st. pojavila su se razliËita miπljenja o podrijetlu slike. Benediktinac Oddone Ferrari doπao je do zakljuËka da su je redovnici iz Piacenze kupili od rodbine pape Julija II. (1443.-1513.) kako bi Michelangelu isplatiti dugove za grobnicu. Na temelju stilskog izraæaja ubrzo se pojavilo miπljenje da je slika bila namijenjena za papin grob prije nego je Michelangelo dovrπio grobnicu (1545.) u bazilici sv. Petra u Okovima u Rimu. U prilog tim teorijama dokaz je sv. papa Siksto pri-kazan u liku pape Julija II., koji nosi plaπt ukraπen æirevima kao simbolom obitelji Rovere (rovere = hrast).Liko v ni teoretiËari slaæu se da je Raffael-lu za sv. Siksta posluæio lik pape Julija II. Prema sliËnim portretima, kao πto je Fornarina i Velata, za Gospin lik poslu-æila mu je zaruËnica Margherita Luti. Sv. Barbara jedna je od papinih neÊakinja, vjerojatno Lucrezia della Rovere. Kad su redovnici bili u oskudici, sliku je g. 1754. kupio saksonski vojvoda i polj-ski kralj August III. (1696. - 1763.) i darovao je rodnom Dresdenu gdje se i danas Ëuva u Gemäldegalerie. Prema originalu, za benediktince je njezinu vjernu reprodukciju izradio slikar Pier Antonio Avanzini (1656. - 1733.). Uokvirena je g. 1730. u barokni okvir i postavljena umjesto izvornika.Ante Branko PERI©A

Page 20: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

æ i v i m o u o b i t e l j i

378 - ”MARIJA” 12/2011.

Pred nama je BoæiÊ. Sama rijeË govori da se radi o malom Bogu. Moæe li Bog biti malen? On moæe sve, pa i biti ma len, nevidljiv, neprepoznat i neroen. ©to u vrijeme priprave za BoæiÊ uËiniti za nj koji kuca i stoji pred vratima srca?

VRATA NEKADA I DANASVratimo se dvije tisuÊe godina unatrag. Zamislimo trudnicu na magaretu i muæa koji za njih traæi prenoÊiπte. Nigdje top-line, dobrodoπlice, slobodne postelje... Nigdje mje sta za obitelj koja samo πto nije dobila prinovu.©to bismo danas uËinili da nam na vrata usred noÊi pokuca Ëovjek koji traæi stan za sebe i trudnu æenu? Bismo li im re kli: ”Poite onim æenama koje na kolo dvoru nude sobe!”, ili im odbrusiti: ”Ni smo mi hotel!”? Ili neπto joπ ruænije: ”©to stvarate obitelj, kad nemate uvje te?!” Je d ni su jedva naπli prostora za sebe i svo ju su djecu smjestili u postelje na kat, rado bi primili pridoπlice, ali nemaju gdje. Drugi pak imaju prostora, a zaziru od nepo-znatih pridoπlica u koje kakvu strahu za sebe i svoju imovinu. Usprkos tome, i danas ima plemenitih i velikoduπnih koji imaju srca otvoriti svoja vrata putnicima od kojih neÊe traæiti eure ni kune. Zar nisu mno gi izbjegli naπli utoËiπte kod takvih velikoduπnih obitelji?! I Marijabi danas naπla utoËiπte u nekoj „Sigurnoj kuÊi“, jedino ne znam bi li tamoprimili i Josipa.

ŠTO BISMO MI UČINILI©to uËiniti s nepredvienom trudnicom i djetetom koje samo πto nije proplakalo i joπ smjestiti Ëovjeka koji ih prati? Kakav je to tip, kad nije mogao smjestiti svoju æenu? Prigovori i suviπna pitanja ne rjeπavaju tuu nevolju. U nevolji trebaju otvorena vrata. ©to bismo mi uËinili? Otvorili svoja vrata ili ih uputili na tua? Pokazali im put do svratiπta ili ostali gluhi na njihovo kucanje? Zalupili im vratima i osorno im odbrusili: ”©to hoÊete u gluho doba noÊi? Probudili ste nas! Nemamo mjesta za sebe!”

JOŠ JEDAN BOŽIĆPonavlja se priËa iz betlehemske boæi-Êne noÊi. Uvijek ista. Ali mi nismo isti. Mijenjamo uloge. Djeca rastu. Odlaze. Dolaze unuci. Starimo. Vrata otvaramo onima koji kucaju i zatvaramo za onima koji odlaze. Ponekad kucam ja, pone kad

Isus predvratima

Page 21: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

”MARIJA” 12/2011. - 379

ti, pogledamo se kada nam nitko ne otvori... Jednom smo u ulozi Marije, drugi put smo gostioniËari i rastemo tako mijenjajuÊi uloge u obitelji prolazeÊi kroz nadolazeÊe faze obitelj-skih ciklusa i proæivljavajuÊi neprilike koje donose. Gdje sam ja ovog BoæiÊa? Imam li joπ snage za kiÊenje bora? Koga to joπ raduje, osim male djece i onih poput njih?! Sva sreÊa da se stari ukrasi Ëuvaju, tko Êe troπiti novce... A zaπto kitimo bor? Tko moæe BoæiÊ zamisliti bez bora? I neka borova i ukrasa... Neka se djeca raduju. Nije baπ lako zaboraviti sve brige, prepustiti se radosti koja nestane s potroπenim novcem... i utone u sivilo do novog blagdana...

U POČETKU NE BIJAŠE TAKOIsus se rodio u πtali, koju nitko pretho-dno nije okitio. Moæemo li zamisliti prvi BOÆIΔ, onaj iskonski, bez okiÊena bora? Danas bismo ga mogli nazvati BoæiÊem u Etno stilu i potroπili bismo puno viπe da na takav naËin doËaramo ugoaj BoæiÊa. Nije u tome smisao BoæiÊa. Onaj prvi je sudbonosan i spasonosan za naπu povijest i za povijest Ëitavog ËovjeËanstva. SjeÊajuÊi se toga, nasljeduj-mo radost raspjevanih anela, poniznost ushiÊenih pastira, dareæljivost i strahopoπtovanje mudraca s Istoka... Poput vola i osla, dajmo od sebe sve do zadnjeg daha, da Isusu bude toplo, Marija i Josip nek budu dobro doπli i u naπem domu. Ako njih ne primamo, kako Êemo primiti Isusa? Ako ih ne slije-dimo, kako Êemo biti uz Isusa?!

PROSTOR U SRCUImam li joπ koji kat za malog Isusa? Njemu, doduπe, ne treba postelja na kat,

onako malena mogu ga primiti i pored sebe, ali nitko tako brzo ne odraste kao ISUS, pa gdje Êu s njim do tri tjedna?! Na prostor moram misliti. Zar nije isto smjestiti malog i velikog Isusa?! Pa jedan je Isus! I kad mu otvorim svoje srce onako malenu, on ga proπiri i ne trebam se viπe brinuti na koji Êu ga kat postelje smjestiti. On tako brzo naraste. A onom koji stoji na svojim nogama, ne treba mnogo prostora za stajanje, kao ni nama koji æelimo biti s njim. Potreban je korak kojim Êemo iÊi za njim. Stoga se za postelju ne treba brinuti. Ako se brine-mo πto Êe Isus s nama ovakvima, e, to prepustimo njemu. U njegovu srcu ima mjesta za sve. Zato je i doπao meu nas, da nas dovede k Ocu.

GJE JE TO MJESTOGdje je prostor za Boga u mom srcu, danu, æivotu? Ona πtala koje se stidim, nepometeni kutak, rane u srcu - prostor koji Ëuvam samo za sebe, neizreËene boli, neoproπtene uvrede, zaboravljene zahvale... On je sve to u stanju primiti umjesto slame, a moja dobra volja bit Êe za njega prostirka.”Tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima (Mt 18, 5). Velikodu-πnost preodgaja razboritost, stvara novi prostor i otvara vrata srca...Glumci na sceni pokazuju intimu, razgo-liËuju tui æivot, a ne svoj. Intima je prostor za one koji se najdublje ljube. »uvati u srcu doæivljaje s onim koji te najviπe ljubi i koji u potpunosti poznaje tebe i tvoju intimu, to je jedino za vas dvoje. Za tebe i Isusa, baπ poput Marije.Sretan ti BoæiÊ s Marijom i Josipom, budi srce u srcu obitelji!Danijela DE MICHELI VITTURI

æ i v i m o u o b i t e l j i

Page 22: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

380 - ”MARIJA” 12/2011.

Svetiπte Gospe Guadalupske u Meksiku nacionalno je Gospino mek-siËko svetiπte i najveÊe marijansko svetiπte na svijetu. Godiπnje ga posje-ti 20 milijuna hodoËasnika iz Ëitavoga svijeta. U njemu se πtuje neobiËna Gospina slika (143 x 55 cm). ProuËavali su je brojni stru Ënja-ci i otkrili mnoge neobiËnosti. Od agavinih je vlakana. Iako je njihov vijek trajanja 70-ak godina, Gospina prilika tu je veÊ gotovo 500 godina. Materijal kojim je izraena, znanost ne poznaje. Nije slikana uljanim ni mineralnim bojama, a sintetiËke su se poËele koristiti tek tri stoljeÊa kasnije. Na njoj nema tragova nanoπenja boje.

NIZ NEOBIČNOSTIStruËnjaci su poveÊavali Gospine oËi do 2500 puta i u njihovim zjenicama otkrili obrise povijesnog prizora: pred biskupom franjevcem Juanom Zumarragom i ostalima koji su se ondje naπli, Juan Diego otvara ogr taË s ruæama na kojemu zatim Ëude sno nastaje Gospina slika. Isti je prizor i u lijevom i u desnom oku u razliËi-tim omjerima, kao fotografija, πto se dogaa kad ljudske oËi odra æa vaju predmete ispred sebe.Go s pin plaπt ureπen je zvijezdama. Raspored im odgovara poloæaju zvijeæa nad Meksikom sredinom prosinca. Gospa je opasana crnim pojasom, kao trudnice u Asteka. Prema asteπkom vjerovanju, u utrobi nosi Spasitelja, pa je aparat uspio regi stri rati 115 otkucaja Djetetova srca. Naziv ”guadalupe”, koji nosi meksi Ëko svetiπte, na asteπkom jezi-

ku znaËi ona koja Êe satrti zmiju. To je znakovito, jer je asteπko glavno boæanstvo pernata zmija, a perje im je najveÊi ures. Zmija podsjeÊa na Knjigu Postanka koja govori o Æeninu porodu koji Êe satrti zmi ji glavu (Post 3, 15), ali i na Knjigu Otkri ve-nja gdje Ivan u vienju gleda Æenu odje-venu u Sunce, s mjesecom pod nogama, trudna, a Zmaj vreba da joj proædre Dijete Ëim rodi (Otk 12, 1). Tako slika Gospe Guadalup ske ikonografski sadræi oznake Bezgreπne i na nebo Uznesene, koja nas promatra svojim samilosnim oËima.Iako je bivala u razliËitim opasnostima, slika Gospe Guadalupske tek je neznatno oπteÊena. To su pokuπali popraviti, ali bez uspjeha. Bila je 116 godina izloæena svjetlu i dimu voπtanica bez ikakve zaπtite, ali na njoj nema traga praπini ni insekatima. U prigodi ËiπÊenja okvira g. 1791., po slici se nehotice prolila duπikova kiselina, ali je nije oπtetila. U buket cvijeÊa g. 1921. pod sliku je podmetnut eksploziv, koji je raznio sve okolo, ali je slika sa staklom ostala netaknuta. Sve to upuÊuje na zakljuËak da je slika Gospe Guadalupske neπto izvanredno i jedinstveno, puna otaj-stvenosti i iznenaenja, po redovitim pri-rodnim zakonima neobjaπnjiva, nije djelo ljudskih ruku, nego je nastala Ëudesnim, nadnaravnim zahvatom.

ODAKLE TAJANSTVENA SLIKA?OsvajaËi su u Meksiko uπli g. 1492. i pu Ëa -nstvu nanijeli velike boli. Ple me Asteka nije htjelo ni Ëuti za krπÊan stvo. OdluËilo je radije izumrijeti ne raajuÊi viπe djecu, negoli se odreÊi svoje vjere. Na vrhuncima brda i na piramidama svojim su bogo vima nastavili prinositi ljudske ærtve. Po sebno su to Ëinili kako bi umilostivili bo ga Sunca, da im svakog dana sja...

Odakle najtajanstvenija

Page 23: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

”MARIJA” 12/2011. - 381

U takvu ozraËju, Indijanac Juan Diego, koji je katoliËku vjeru veÊ dobrano zaæivio, ugledao je 9. prosinca 1531. na brdaπcu Tepeyaku kraj grada Meksika lijepu Gospou, koja ga je milo pozvala: ”Juanito, Juan Diegito!” I predstavila mu se: ”Ja sam vazda Djevica Marija, majka pravoga Boga, izvora æivota, Stvoritelja koji sve uzdræava, Gospodara neba i ze mlje. Æarko æelim da mi se ovdje sagradi hram, u kojemu mogu pokaziva-

ti i darivati svu svoju ljubav, svoju suÊut, pomoÊ i zaπtitu - jer sam ja vaπa maj ka milosrdna - tebi, svim stanovnicima ove zemlje i ostalim poboænima koji me s pouzdanjem zazivaju; slu πati njihove jade i poma-gati im u njihovim bolima, u svim poteπkoÊama i trpljenjima....” Uputila ga je neka njezinu poruku prenese biskupu. Kad je biskup Ëuo, mislio je da Indijanac æeli na breæuljku obno-viti asteπko svetiπte boæice-majke, pa se ponio kao da niπta nije ni Ëuo.

BISKUP JE POVJEROVAOSutradan je Juan Diego opet vidio Gospu. Poslala ga je ponovno bisk u-pu, na πto je on zatraæio neki znak, kako bi mogao povjerovati. Gospa se ukazala i 12. prosinca i poslala In dijanca na Tepeyak, da ubere kas-tiljskih ruæa i odnese biskupu. Iako nije bilo vrijeme za cvijeÊe, Indija nac posluπa. Nakon πto je pred bis kupom otvorio ogrtaË, ruæe su pale na tlo, a na ogr taËu se pokazala slika Gospe sklopljenih ruku, ogrnute u sunce s mje secom pod nogama i zvijezdama na plaπtu. Bila je tamnoputa, pa su je prihvatili i uroenici i bijelci. Na to je biskup s nazoËnima pao na kolje-na, a sliku potom izlo æio u svojoj kapeli. Zatim je sagradio crkvu i sliku prenio u nju. U blizini je danas veliËanstveno svetiπte.Gospinim ukazanjem zapoËelo je obraÊenje meksiËkih Asteka: u deset godina viπe od devet milijuna dalo ih se krstiti, a val evangelizacije proπirio se na obje Amerike, u koji-ma danas æivi veÊina krπÊana.Petar LUBINA

Gospina slika na svijetu?

Page 24: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

r a z g o v a r a l i s m o

382 - ”MARIJA” 12/2011.

Ovih dana FranjevaËka teologija u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) objavila je novu knjigu, naslovljenu Marija - sluæbenica Gospodnja. Napisao ju je nje-zin profesor dr. fra Luka MarkeπiÊ. Roen je g. 1937. u Gospinoj Rami u Bosni, odakle je u Sinj prispjela poznata slika Gospe Sinjske. Od g. 1972. radi kao profesor na FranjevaËkoj teologiji u Sarajevu, a od g. 1982. do 1991. bio je poglavar bosanskih franjevaca. Napisao je mnoπtvo Ëlanaka i viπe knjiga. BuduÊi da smo mi mali narod, a ne izie puno knjiga marijanskog sadræaja na hrvat-skom jeziku, nova knjiga povod je da s fra Lukom porazgovorimo.- ©to Vas je navelo na objavljivanje nove knjige o Gospi?- Roen u Rami, od malena sam bio povezan s Ramskom Gospom, koja se πtuje istodobno od davnina kao Gospa Sinjska. S rastom i studijem teologije rasla je dakako i moja spoznaja o znaËe-nju bl. Djevice Marije u mome i æivotu i u æivotu KatoliËke crkve kao i hrvatskog naroda opÊenito, i u Bosni posebno, koji je, æiveÊi zajedno s franjevcima, pri-hvatio i njihovo πtovanje bl. Djevice Marije po primjeru njihova utemeljitelja sv. Franje Asiπkoga.- Zapalo Vas je da ste na Teologiji preda-vali i mariologiju?- Da. Bio sam sretan da i kao professor predajem nauk o bl. Djevici Mariji -

Mariologiju - kako se nalazi u Svetom pismu, u povijesti Crkve, kod crkvenog uËiteljstva i u teologiji, te sam sa zado-voljstvom odluËio izdati kao knjigu ono πto sam dugi niz godina prouËavao i predavao svojim studentima teologije, koji su me i sami na to potaknuli.- Otkad ste na novoj knjizi radili?- BuduÊi da je knjiga plod cijeloga moga profesorskog rada, njezini su poËeci davni, ali bliæi su od prije dvije godine, kad sam skupio svu staru grau i popu-nio novom o bl. Djevici Mariji u teologiji i crkvenim dokumentima.- ©to nova knjiga donosi, πto se u njoj zapravo obrauje?

Nova knjiga

o Gospi

Page 25: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 12/2011. - 383

- Knjiga o Mariji kao sluæbenici Gospodnjoj iznosi nauËavanje o bl. Djevici Mariji kako se ponajprije nalazi u Svetom pismu, tradiciji i crkvenom uËi-teljstvu. ©to se tiËe Svetoga pisma, poznata su dva opreËna stajaliπta: Prvo, koje gleda maksimalistiËki na prisutnost bl. Djevice Marije u povijesti spasenja, kako o njoj svjedoËi Stari i Novi zavjet. Drugo, minimalistiËko, koje Marijinu ulogu u toj povijesti smatra sporednom i manje vaænom. Meutim, istina o bl. Djevici Mariji je nerazdvojni dio Boæje objave, vjere Crkve i njezina tumaËenja u teologiji sve do danas. Istina i uloga Marije, naime, povezano s Isusom Kristom, nenadomjestiva je u krπÊanskom nauËavanju i poboænosti. U tom smislu u novoj se knjizi prikazuje bl. Djevica Marija kao pravo ljudsko lice vjernika i oliËenje prave poboænosti, koja odgovara Bogu na milosni pozdrav njegova anela Gabrijela: Evo sluæbeni ce Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvojoj (Lk 1, 38). Tako se po Mariji utjelovio Bog u Isusu Kristu kao Bog s Ëovjekom i za Ëovjeka u povijesti svijeta. Drugi vatikanski sabor upravo tako pri-kazuje Mariju u dogmatskoj konstituciji Svjetlo naroda (Lumen gentium) kao i papa Pavao VI. nakon toga g. 1974. u svojoj apostolskoj pobudnici Marijansko πtovanje (Marialis cultus).- Marijanski tragovi oËiti su i na hrvat-skim prostranstvima...- I te kako! ©tovanje bl. Djevice Marije bilo je i ostaje posebno obiljeæje franje-vaËkog Reda u cjelini i ono se jednako njeguje u povijesti bosansko-hercego-vaËkih franjevaca i franjevki od poËetka njihove prisutnosti na juænoslavenskom podruËju. Zato sam u ovom prikazu

donio i svjedoËanstvo o istini i πtovanju bl. Djevice Marije kod franjevaËkih pisa-ca fra Matije DivkoviÊa, fra Stipana MargitiÊa i fra Filipa LastriÊa.- ©to biste iz nove knjige posebno prepo-ruËili naπim Ëitateljima?- Iz prikaza Marije u Sv. pismu i tradiciji Crkve moæe se vidjeti duboka poveza-nost bl. Djevice Marije i Crkve, tako da se s pravom Crkvu kao zajednicu spase-nja moæe zvati takoer posebno mari-janskom Crkvom.- ©to je takvom Ëini?- Crkvu Ëini marijanskom prije svega milost Boæja koja joj je darovana i daru-je se po Mariji: Kao πto je Bog po anelovu navjeπtenju izabrao Mariju i darovao joj svoju milost, tako jednako Ëini i Crkvi, koju je Krist osnovao i darovao joj milost Duha da bude majka ljudi u redu milosti. KrπÊanska antropo-logija, kako je prikazuje apostol Pavao (usp. Rim 8, 29sl.), vrijedi jednako za Crkvu kao i za Mariju: Bog nas je pred-vidio, izabrao, predodredio, pozvao, opravdao, proslavio!Marija kao i Crkva odgovaraju na tu milost kao sluæbenica Gospodnja. U ovom odgovoru je naπa molitva i djelo - zahvala na daru i sluæenje drugima iz ljubavi! Marijino sluæenje kao predanje u milosti nije samo individualni Ëin, nego stvar trajnog materinstva prema svima koji pripadaju Kristu i Bogu, iako je Krist jedincati posrednik izmeu Boga i ljudi (usp. 1 Tim 2, 5sl.).- Gdje se knjiga moæe nabaviti?- Knjiga se moæe nabaviti na adresi: FranjevaËka teologija, Aleja Bosne Srebrene 111, 71000 Sarajevo, BiH,a cijena joj je 15 KM.Kamenko JOLIΔ

Page 26: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

m o j a d j e c a i j a

384 - ”MARIJA” 12/2011.

Kakvo spremanje, kakve pripreme! Kao da Êe na vjenËanje! - komentira Romeo.- Samo se ti rugaj! - odgovara ona.- Pusti je u miru, vidiπ da sva treperi! Ide s prijama na vikend u jednu od njihovih kuÊa. Bit Êe tamo same, njih πest najboljih prijateljica. Boæe moj, πto Êe to biti!Naπle su se u I. razredu srednje. Kako su uπle u u uËionicu i sjele, tako su ostale do danas. Pozevane kao prst i nokat. Stalno Êu-Êu-Êu... na mobitelu, na faceu. Moj Romeo to ne razumije pa viËe:- Razbit Êu ti ga! Baci! Dosta je toga! Prihvati se knjige!- Ide i knjiga! Dobro im ide! - Glumim deæurnog policajca. Stojim izmeu Romea i nje. Mirim koliko je moguÊe. Razumijem njega, ali trebam razumjeti i nju. Mlada je, poletna, ima svoje prije. Ako neÊe sada, kad Êe!? Na sve budno pazim. Sve je u granicama normale. Sve je pod nadzorom. Sprijateljila sam se s njezinim prijama. Glupiram se kao i one. Ponekad mi se povjere, otkriju mi tajnu, znaju da Êu πutjeti kao riba, da neÊe iziÊi iz mojih usta ni rijeË, pogoto-vo ne njihovim mamama. Znam i koje puπe. Nije lijepo, o tome s njima ragzo-varam, ali kako je to njima velika i gala stvar, sklapamo dogovor. Ponekad se moæe. Povjerile su mi svoj duhan.Pomaæem Emanueli da se spremi, da ponese sve πto su se dogovorile da Êe

koja od njih ponijeti. Romeo se ni s Ëim ne slaæe, ni πto se radi ni o Ëemu se govori. Ipak, na kraju daje svoj bla-goslov, pa sam mirne duπe povela veselo druπtvo do trajektne luke. Idu cure na otok. Sad u mrtvoj sezoni, kad nema turista ni roditelja, kad je viken-dica prazna i spremna baπ za njih.Ljudi moji, koje uzbuenje, koja sreÊa, koji smijeh, koje πaputanje! - Da samo vidiπ πto je to bilo! - govorim Romeu.On me mjeri od glave do pete:- Pametnije su one od tebe! Vidjet Êeπ kakve Êe biti kad se vrate! Samo da se vrate! Moli Boga da se vrate!Ne volim njegov pesimizam. Moje raspoloæenje brzo je splasnulo.Na povratku s vikenda nisam niπta neobiËno primijetila. Bile su tihe. Njihovu πutnju pripisala sam umoru. Onda je poËelo ono svakidaπnje Êu-Êu-Êu. Neko πaputanje, zatvaranje u sobu dok se razgovara. Mome sokolskom oku ipak nije promaklo kako im se broj smanjio. Jedna im je nedostajala.Emanuela je πutjela. Kad bih je upitala, πto su radile u vikendici, odgovarala bi kratko: ”©to bismo radile?! ©to se radi u vikendici?!” Na pitanje ”Kako vam je bilo?”, odgovor bi glasio: ”Kako Êe nam biti!? Kako bi nam trebalo biti?!”Odustala sam glumiti inspektora Kruza, sve dok me Romeo nije podsjetio da neπto nedostaje, da cure nisu viπe ona-kve kakve su bile. Jedanput kad su se okupile kod nas, pa u sobi iza zatvorenih vrata Êu-Êu-Êu, upala ja k njima:- Dobro, cure, πto je? ©to se to dogaa? Gdje vam je Ivana? Kako nje nema?Kao da su jedva Ëekale da nekome otkriju svoju tajnu. PoËele su uglas:

Je li seisplatilo?

Page 27: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

- Kako je ona bezobrazna!I poËela je priËa. Neki se deËko s otoka zanimao za jednu od naπih cura. On se sviao njoj, a ona njemu. Kad je vidjela da su se oni zagrijali jedno za drugo, naπa ti se Ivana ubacila u igru. PreskoËila ogradu koja je dijelila njiho-vu vikendicu od deËkove, pa im pobje-donosno mahala iz njegova zagrljala s njegova balkona. ©to ima takvih nazovi prijateljica, za mene je bila poznata stvar, a za njih bio straπan πok. Kako je mogla?! Kako je smjela?! Zar je ona takva?! Od nje to nisu oËekivale. Ljutile su se na nju i stalno ponavljale, kako bi uËinila svakoj od njih πto je uËinila jednoj. Zato viπe niπta zajedniËko neÊe s njom imati. Izgubile su u nju povjere-nje. Koliko im je pri srcu, toliko su je sada odbacivale. Saluπala sam ih, a onda smo polako poËele raspravljati. I na kraju, doπlo je do zakljuËka, da je u svemu najgore proπla Ivana. Prvo, oka-ljala je samu sebe: ni ljubavi ni sreÊe u jednoj takvoj otimaËini tueg momka, a zatim se samo blamirala. Drugo, pro-kockala je povjerenje. TreÊe, izgubila je prijateljice, i to ne jednu nego sve. I na kraju, postavila sam pitanje:- Je li se to Ivani isplatilo?- Naravno da nije!Da sve ne ostane na tome i da ne blate ono πto je veÊ oblaÊeno, uputila sam ih da za Ivanu odsad mole umje-sto da je razapinju. Njihova æarka moli-tva, zagovor ”Milosti pune” i milost Gospodinova mogu u Ivaninu æivotu uËiniti Ëudo. Jer, lako je nekoga odba-citi i upropastiti, ali ga je umijeÊe uËi-niti Ëovjekom. Zato, ”pazimo jedni na druge da se potiËemo na ljubav i dobra djela” (Heb 10, 24).R. T.

m o j a d j e c a i j a

Page 28: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

n a d o b u d n i m l a d i

386 - ”MARIJA” 12/2011.

RazmiπljajuÊi proπlog mjeseca o smrti kao kraju zemaljskoga i vratima u nebeski æivot, prisjetili smo se rijeËi sta-rozavjetnog mudraca: „U svim svojim djelima misli na svoj konac, pa neÊeπ nikada grijeπiti“ (Sir 7, 36). Prosinac na neki naËin pred nas stavlja stvarnost koju Sirah spominje na kraju svoje izre-ke, a to je grijeh. PoËekom toga mjese-ca, naime, slavimo svetkovinu Bezgreπnog zaËeÊa, Ëime se spominje-mo istine naπe vjere da je Bog Mariju veÊ od njezina zaËeÊa oËuvao od svake ljage iskonskoga grijeha. Osim toga, ona nije uËinila u svom æivotu nijedan osobni grijeh, tj. bezgreπna je kao i nje-zin sin Isus.Nasuprot Marijinoj bezgreπnosti, ljudsko iskustvo potvruje da je svaki Ëovjek greπnik, πto piπe i sv. Pavao kad veli da su „svi zaista sagrijeπili i potrebna im je slava Boæja; opravdani su besplatno, njegovom miloπÊu po otkupljenju u Kristu Isusu“ (Rim 3, 23-24). Pokuπajmo razmisliti o stvarnosti grijeha.

SVIJEST GRIJEHAGrijeh je „prekrπaj protiv razuma, istine, ispravne savjesti; prijestup je istinske lju-bavi prema Bogu i bliænjemu, zbog izo-paËene privræenosti nekim dobrima. On ranjava Ëovjekovu narav i ugroæava ljudsku solidarnost; definiran je kao ‘rijeË, Ëin ili æelja protiv vjeËnog zako-na’“ (Katekizam KatoliËke Crkve, br.

1849). Premda je definicija grijeha jasna, Ëesto mnogi vjernici ne prepoznaju gri-jeh u svom æivotu, nisu ga svjesni. Jednom zgodom papa Pavao VI. reËe kako je najveÊi grijeh danaπnjice taj da je Ëovjek postao neosjetljiv za grijeh, tj. da je izgubio za nj osjeÊaj. Dogaa se da i vjernici koji se redovito ispovijedaju izgube osjeÊaj za konkretni, stvarni gri-jeh u svom æivotu, pa njihove ispovijedi postanu vrlo opÊenite, apstraktne, pri Ëemu spominju svoju greπnost, ali ne znaju reÊi u Ëemu se ona sastoji.

ŠTO NAM JE VAŽNO©to je, u vezi s tim, najvaænije za naπ æivot? Ponajprije, grijeh treba promatrati uvijek u odnosu prema Kristu. I Marijino bezgreπno zaËeÊe, naime, slavimo iz odnosa prema utjelovljenom Sinu Boæjemu, jer je Marija, po njegovim zaslugama, osloboena od ljage iskon-skoga grijeha. Ako promatramo iz odno-sa prema Kristu, onda grijeh moæemo definirati kao æivot koji nije u skladu s Kristom. Grijeh je stoga misao, rijeË, djelo, ponaπanje koje nije kristovsko, nije nadahnuto evaneljem, suprotno je njemu. Zato, da bismo prepoznali grijeh u svom æivotu, vaæno je imati iskren i dubok odnos s jedinim posrednikom izmeu Boga i ljudi, a to je Isus iz Nazareta. Tko po molitvi upoznaje nje-govu osobu, zna kako treba æivjeti, upo-znaje vjeËni zakon, kaæe Katekizam. Na susretu mladeæi u Varaædinu jedan je mladiÊ nosio natpis „Isus je zakon“. I zbilja - Isus je vjeËni zakon po kojemu trebam æivjeti, s kojim trebam uskladiti svoje misli, rijeËi i djela. Grijeh, dakle, znaËi da nisam æivio kao Isus, kao dije-te Oca nebeskoga.

Najvažnije je - zdravlje

Page 29: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

”MARIJA” 12/2011. - 387

je Isus Krist æivio i na πto nas je pozvao (vidi KKC, br. 1856-1861).

BOLESNI TRAŽE LIJEČNIKAKad smo bolesni, idemo lijeËniku. Tako treba uËiniti i kad sagrijeπimo: otiÊi lijeËniku - Bogu, koji nas ozdravlja od grijeha u sakramentu ispovijedi. Da bi nam Bog oprostio, najprije trebamo spo-znati grijehe, priznati ih i za njih se pokajati. Zato je vaæno upoznati osobu Isusa Krista da po njemu upoznamo put æivota, vjeËni zakon, volju OËevu, kako bismo mogli æivjeti kao djeca Boæja, ali i da po njemu prepoznamo grijeh, bolest u svom æivotu koja nas odvaja od Boga i tako vodi stazom smrti. Jedino po Isusu Kristu mogu spoznati svoj grijeh i po njemu ga mogu uniπtiti. Stoga je vaænost osobne navezanosti na Isusa naglasio i Benedikt XVI. mladima u Zagrebu: “Potpuno poπtujuÊi vaπu slobo-du, On se pribliæava svakome od vas i predlaæe sebe kao istinski i odluËujuÊi odgovor na onu Ëeænju koja prebiva u vaπem biÊu, na æelju za æivotom koji vri-jedi æivjeti. Pustite da vas uzme za ruku! Pustite da bude prijatelj i suputnik na vaπem putu! Pouzdajte se u Njega, neÊe vas nikada razoËarati! Isus vam daje da izbliza upoznate ljubav Boga Oca, daje vam da shvatite da se vaπa sreÊa ostvaru-je u prijateljstvu s Njime, u zajedniπtvu s Njime. Stvoreni smo i spaπeni iz ljubavi. I samo u onoj ljubavi, koja æeli i traæi dobro drugoga, uistinu moæemo iskusiti smisao æivota, i radosni smo πto ga æivimo, pa i u naporima, kuπnjama, razoËaranjima, Ëak i plivajuÊi protiv struje. Dragi mladi, ukorijenjeni u Kristu, moÊi Êete u punini æivjeti ono πto jeste.“Kristian STIPANOVIΔ

n a d o b u d n i m l a d i

Nadalje, treba uoËiti da Crkva ispovijed naziva sakramentom ozdravljanja (KKC, br. 1421). Time jasno poruËuje vaænu istinu: grijeh je bolest! Redovito ljudi kaæu: „Samo da je zdravlja, sve Êe drugo biti u redu. Zdravlje je najvaænije.“ Zbilja, zdravlje je najvaænije, ali je pita-nje koje. Ljudi naime, uglavnom misle na tjelesno zdravlje, koje je vaæno jer spada u dobra ljudskog æivota, ali nije najvaænije. Najvaænije je imati zdrav odnos prema Bogu, odnosno zdrav duh. Dolazimo do vaæne istine: grijeh je bolest duha, oduzima nam najvaænije zdravlje, ubija Ëovjeka, pogotovo smrtni grijeh kad se Ëovjek pri punoj svijesti i slobodi odluËi æivjeti protiv Boga i nje-gova zakona, odnosno protiv onoga πto

Page 30: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

p r i g o d e

388 - ”MARIJA” 12/2011.

U prosincu sunce prosijeva kroz guste zimske oblake. Kaæu neki jezikoslovci da mu od toga i dolazi ime. Sunce se polako probija - prosijeva! - kroz obla-ke, dok konaËno ne pobijedi i preuzme ”komandu” nad prirodom o zimskom solsticiju i probudi je na novi æivot. Ri m-ljani su tada slavili „Nepobjedivo sun ce“. U to doba slavimo i mi najljepπi Ma rijin blagdan, Bezgreπno zaËeÊe. Kroz Mariju nam je prosjalo „Mlado Sunce s visine“ (Lk 1, 79), Krist, svega svijeta Spas! Marija je majka vjeËnoga i nepobjedivoga Sunca! Ona je naπ „duhovni prosinac“, „zora spasenja“ i „prejasna zornica“, koja najavljuje Dan, Onoga koji ima doÊi i kojega oËekuju svi narodi. Otajstvo Marijina bezgreπnog zaËeÊa tako se lijepo uklapa u doba godine i vrijeme doπaπÊa, kada Ona-Zora raa ”Mlado Sunce s visine”: BoæiÊa-BogiÊa, koji pobjeuje zlo i gri-jeh i donosi svijetu radost i spasenje.

PRASAK GRIJEHAZnanstveni fantaste govore o nekom „prasku“ na poËetku povijesti. O pras-ku, Ëega? Nekog atoma, praatoma, pra-materije! A tko je njega stvorio?! Ili: „Svijet je postao sam od sebe!“ Kakve gluposti, proturjeËja! Normalan Ëovjek vjeruje u Stvoritelja! I ispovijeda: „Vjeru-jem u Boga, Oca svemoguÊega, stvori-

telja neba i zemlje!“ Bog je Otac i Izvor svega postojanja... I sve bijaπe dobro. I sam Bog radovaπe se nad djelima svojih ruku, kako opisuje Knjiga Postanka... Ako se moæe govoriti o nekom prasku, onda je to bio prasak grijeha, neposlu-ha koji se dogodio na poËetku povijesti, koji je pokvario sve ono πto je Bog stvorio dobro i savrπeno! Svijet je zapoËeo bez grijeha. Izvor grijeha je u Ëovjeku, u njegovoj slobodi. Prasak zla izlazi iz Ëovjekova srca, kalja ga i truje. Zato Bog najavljuje „novo stvaranje, nov poËetak“, jedinstveno biÊe bez grijeha: PoËetak boljega svijeta! Najavljuje novu Evu, novu Majku ËovjeËanstva. „Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu roda tvojeg i roda njezi-na: ON Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebati petu!“ (Post 3,15). Ta prva rado-sna vijest ostvarit Êe se kada doe puni-na vremena!

Bezgrešno začeće Marijino -početak boljega svijeta

Page 31: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

p r i g o d e

”MARIJA” 12/2011. - 389

BOLJEGA SVIJETA POČETAKNajavljena æena kao zlatna nit provlaËi se kroz sav Stari savez. Crkvena tradicija na nju primjenjuje rijeËi: „Oblikovana sam joπ od vjeËnosti, od iskona... Rodih se prije nego su utemeljene gore... Bila sam kraj njega kao graditeljica... igrala sam po tlu njegove zemlje i moja su radost djeca Ëovjekova!“ (Izr 8).I priËa o Gideonovu runu primjenjuje se na Mariju. Gideon je traæio znak od Gospoda da Êe zaista po njemu oslobo-diti narod. Znak je bilo runo: jednom natopljeno rosom, znak je Marije, milosti pune (njezino drugo ime je „Milostipuna“!), a svud naokolo suho, znak je svijeta u grijehu, bez milosti. Drugi put runo suho, znak je Marije slo-bodne od grijeha svakoga, a sve naoko-lo puno rose, znak je svijeta optereÊena grijehom. Glasovito je i proroπtvo: „Evo, djevica Êe zaËeti i roditi sina i nadjenut Êe mu ime Emanuel, s nama Bog!“ (Iz 7,14). I tako objava o Bezgreπnoj kao zlatna nit prolazi kroz Objavu sve dok ne doe punina vremena i „dok ne rodi ona koja ima roditi“ (Mih 5,3).

ČUDO BOŽJE STVARATELJSKE MOĆII ”kada doe punina vremena, odasla Bog Sina svoga” (Gal 4,4). Na obzorju povijesti najprije se pojavljuje „æena obuËena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dva na-est zvijezda“ (Otk 12,1). Bog najprije stvori novu Evu, novu Majku! To je Ma rija! To je Bezgreπna koju su nam pre doËili kipovima i slikama likovni umjetnici, stihovima pjesnici i melodija-ma glazbenici. To je Bezgreπna, u koju su vjerovala stoljeÊa krπÊanstva i izraæavala joj πtovanje i udivljenje. Papa bl. Pijo IX. tu Mrijinu povlasticu progla-

sio je g. 1854. dogmom, a ona je sama na to dala svoj „pravorijek“ Ëetiri godine kasnije predstavivπi se u Lurdu Bernardici: „JA SAM BEZGRE©NO ZA»EΔE!“ To je bio peËat na dugu povi-jest, poboænost i ljubav puka Boæjega prema Bezgreπnoj i na svu onu teoloπku „borbu“ i umovanje. U nebu je bio zadovoljan i bl. Ivan Duns ©kot, oπtroumni franjevaËki nauËi telj, koji je lakonskom jasnoÊom skovao slavni silo-gizam: „Potuit, voluit, decuit - ergo fae-cit! - Bog je mogao, htio je, do li kovalo je - dakle i uËinio je!“ Bog je mogao stvoriti takvu majku, jer je sve mo guÊ, htio je imati takvu majku, i do likovala je triput svetog Boga takva Maj ka. Bezgreπna je Ëudo Boæje stvaratelj ske moÊi. Lijepo to izraæava M. PaveliÊ:O zdravo Ti, stvorenja svihzagonetko u tijelu,na koju Bogiz srca svog milotu sasu cijelu!

Stvoritelj je u Mariju sasuo svu milinu svoje ljubavi i moÊi. Sv. Anzelmo u zanosu joj kliËe na njezin blagdan: „Æeno puna i prepuna milosti... Nebo, zemlja, rijeke, dani, noÊi... sve se raduje jer je po tebi obnovljeno u izgubljenom dostojanstvu i obdareno neizrecivom milinom... Svi se stvorovi kao nanovo uskrsnuli raduju... Sve stvorenje kao da kliËe s nove i neprocjenjive milosti, jer osjeÊa Boga, Stvoritelja svoga!“Pred takvom Majkom, Boæjom i naπom - BEZGRE©NOM!, stajat Êemo i ove godi-ne, radovati se i pjevati joj na njezin najljepπi - otajstveni blagdan!Neka je Gospodu slava!Maksimilijan HERCEG

Page 32: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k a z a l o 4 9 . g o d i π t a

390 - ”MARIJA” 12/2011.

Aforizmi 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276, 316, 356, 396

Akademija, PAMI 42, 82, 163Alkuin 212, 252-253Andrić, Nedjeljka 22-23Antić, fra Ante 108-109Arnold, Đuro 254-255Autpertski, Ambrozije 172-173Barun, s. Blaženka 302-303Benedikt XVI. 123, 162, 201, 241, 242Bog 20, 26, 36, 102Bolest 70, 91, 102-103, 131, 42, 211Bonifačić, Antun 374-375Božić 1, 4, 27, 33, 34Brak 64, 69, 196, 201Brise, Adela 28-29Buonarroti, Michelangelo 136Chartreski, Filibert 372-373Crkva 161, 219, 264Cvijeće 236Czestochowa 2, 282Časni, Beda 132-133Čestitka 8-10Čudo 64, 353, 371Dan bolesnika 42- Majčin 168- obitelji 154- života 58-59Darivanje 9, 339Della Francesca, Piero 56-57Despot, fra Ivan 214-215Deželić, Velimir, st. 54-55Divić, Marija 342-343Djeca 18, 63Djelo Marijino 122, 155Dobrota 298, 321Došašće 378-379Drinske mučenice 268-269, 354Duhovna zvanja 266Duh Sveti 232, 244Duknović, Ivan 176-177Duns Škot, bl. Ivan 84, 203Đakon, Pavao 212-213Ekumenizam 16-17, 123El Greco 216-217Emancipacija 328Fatima 2, 82, 83, 122, 123, 192, 202,

203, 235, 243, 283, 322, 323, 341Film 115, 123, 22, 235, 274, 355Godina, G. Voćinske 35, 114, 154,

195, 315- nova 4, 32Gospa, 321- Afrička 123- Brze pomoći 262 - Dobrog savjeta 162- Fatimska 242- Guadalupska 42, 283, 380-381- Hodočasnica 34-341, 354

- Hrvatska 256-257- Ilačka 234, 282, 355- Koraćka 315- Lurdska 235, 314- od Anđela 315- od Arabije 122- od Kamenitih vrata 114, 154- od Kondžila 194- od Otoka 315- od Pomišalja 74- od Pobjede 296-297 - od Puta 315- od Škrpjela 73- Radosna 83- Scönstattska 43- Sinjska 314, 354- Trsatska 74- trudnica 7 56- Žalosna 135, 315Grob(nica) 176, 348Harambašić, August 14-15HMI 355Hodočašće 122, 262, 323, 340Horoskop 316Ikone 53Ildefons iz Toleda 92-93Ime 88-90- Marijino 293Ispovijed 153Istospolci 248-250Isus 46, 84Ivan Pavao II. 148-149, 177, 194, 228-

229, 282, 283, 308-309, 348-349Ivasić, s. Žarka 188-189Izbori 321Jaslice 3Jasna Gora 2, 228Jeka 116Kentenich, Joseph 331Kongres, mariološki 82, 322Korizma 81, 86-87, 104Korner, Jeronim 334-335Korupcija 30Kraljevstvo Božje 324Krist 41, 84, 161Kritika 86Kriza 161Križ 161, 142, 146, 150, 152Kršćanstvo 1, 20, 128-130Kruh 356Krunica 154, 202, 274, 282, 287, 308,

312, 313, 322, 355- obrazac 30-31, 70-71, 110-11, 150-

151, 190-191, 230-231, 270-271, 310-311, 350-351

Kultura 1Kušnje 66Lakušić, Danijela 182-183Lekić, Marija 262-263

Litanije 10, 50, 90, 130, 170, 210, 250, 290, 330, 370

Lurd 42, 43, 82, 235, 282, 323Ljubav 81, 138Ljubomora 144Majka 168-170, 178-179, 182, 193, 218- Božja Bistrička 314Manzu‘ , Giacomo 336-337Marčinko, Vladimir 62-63, 251M a r i j a- Bezgrešna 361, 362, 386, 388, 392- Bogorodica 252- Djevica 333- i Crkva 132, 272- i korizma 86-87- i križ 134- i mladi 106- i molitva 106- i obitelj 63 - i pjesnici 14-15, 54-55, 94-95, 214-

215, 254-255- i Riječ Božja 164- i spasenje 112- i uskrsnuće 126-127, 126-127- i zdravlje 327- Kraljica 324- - Afrike 243- - Apostola 10- - bez grijeha ist. začeta 210- - djevica 130- - Hrvata 54-55- - mučenika 50 - - na nebo uznesena 250- - obitelji 205, 330- - patrijarha 345- - priznavalaca 90- - svete krunice 290- - Svih svetih 170- Kristorodica 252- kroz povijest 12-13, 52-53, 92-93,

132-133, 172-173, 212-213, 252-253292-293

- Majka 44, 149, 173, 180- pomoćnica 166- posrednica 166- slika Crkve 293 - u filmu 195, 222-223, 395- u likovnoj umjetnosti 56-57, 96-97,

136-137, 176-177, 216-217, 256-257, 296-297

- uznesena 333- Zdravlje bolesnih 327- Zvijezda mora 132Marijafest 234, 355Marijanska glazba 154, 203, 274,

314- molitva 5, 45, 85, 100-101, 125, 165,

204, 205, 245, 285, 325, 365

Page 33: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

k a z a l o 4 9 . g o d i π t a

”MARIJA” 12/2011. - 391

Marijanski blagdani:- Gospa od Krunice 286-287- Gospa od Zdravlja 326-327- Marija Bogorodica 6-7- - Majka Crkve 206-207- - Pomoćnica 166-167- Svijećnica 46-47, 72- Velika Gospa 246-247Marijanski pjesnici 14-15, 54-55,

94-95, 134-135, 174-175, 214-215, 254-255, 334-335

- tekstovi Benedikta XVI. 4, 44, 84, 124, 164, 204, 244, 284, 324, 364

Markešić, fra Luka 382-383Maroniti 3, 323Marto, bl. Franjo i Hijacinta 2Mauro, Raban 292-293Meditacija 284Međugorje 123, 220-221, 233Meštrović, Ivan 96-97Mihanović-Salopek, H. 222-223Misije 302-303, 310Mito 30Mladi 106, 146, 183, 186, 202, 226,

260, 270, 304, 306, 355Molitva 51, 64, 131, 143, 145, 178,

202, 284, 300Molve 75, 234, 274, 314Muka 70Navike 299Nazaret 2, 3, 162, 194Nerazrješivost 208-210Nerođeni 18-19, 45Newman, bl. John Henry 16-17Nikaragva 203, 243Novac 24Obećanje 236Obitelj 2, 18-19, 58-59, 98-99, 110-111,

138-139, 150-151, 178-179, 190-191, 201, 218-219, 230-231, 258-259, 281, 298-299, 338-339, 378-379

Obraćenje 153, 371Oči 36Očinstvo 98-99Odgoj 24, 67, 108, 182, 224, 266Odgovornost 59, 281Odmor 258Olimpijada, vjeronaučna 115, 194Oštarije 154, 155Otac 98-99Ovisnici 291Peran, fra Ivo 194Piet 96-97, 235Pobačaj 344Početak 306Pod tvoju obranu 300-301Poniznost 32, 66Ponos 248

Posveta 149Prkos 248 Posuđivanje 24Pozdravljenje 113Pravo 48, 63Prijatelj 24Procesija 340Promjene 41Providnost 33, 64, 211, 233, 251, 294,

313Ptice 276Ptujska Gora 203, 242Rab 315Radost 66, 173, 307Radio Marija 3, 35, 75, 82, 83, 154,

323Rastava 145, 209Roditelji i djeca 24-25, 64-65, 104-

105, 144-145, 184-185, 224-225, 264-265, 288-290, 304-305, 344-345, 384-385

Rođendan 76Ruža, papina 140-141Salopek Selo 355Samobor 174Sanzio, Raffaello 376-377Sarajevo 35, 75Sarić, Nada 142-143Schönstattski pokret 75, 123, 163,

195, 243Sebedarje 9Sinj 195, 275, 314Sisak 35, 235, 274Slavonski Brod 34, 75, 114, 154, 234,

235, 275, 355Smrt 90, 342, 347, 348-349Sokol, fra Bernardin 34Spavanje 316Srce Isusovo 258- Marijino 259Stepinac, bl. A. 355Stojšić, Marija 102-103Strah 346 Supruzi 104, 298Svađa 105, 144Sveta Gora 203Sveta Marija da Mattias 233Svetac 161, 328-330Sveti Arnold Jansen 161Svetišta marijanska 141, 202, 204- - hrvatska:- Dol/Pribić 120a- Garešnica 200a- Kaštel Stari 320a- Nova Kapela 80a- Postira 240a- Tolisa 280a- Trški Vrh 360a

- Vrbanja 160a- Zadar (Kraljica mira) 40a- Zagreb (Bezgr. Zač.) 400aSvetkovine 53Svetost 41Svibanj 174, 180Svjedočanstvo 11, 33, 51, 91, 131,

171, 211, 251, 291, 313, 331, 371Svjetlo 72Šah, Eugenija 94-95Šale 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276,

316, 356, 396Široki Brijeg 115, 355Škabrnja 34Škola 36, 183Šumanovci 275Šutnja 264Theotokopulos, Dominicos 216-217Tomičić, fra Ante 34 Tolisa 280aTrgovina 156 Trsat 74, 115, 234, 235, 274Trški Vrh 274, 340aTrudnoća 49, 51, 64, 304Tuga 342Učiteljica 356Ukazanja 11, 28-29, 42, 220Uskrs(nuće) 121, 126, 142, 153Utjelovljenje 84, 112Velebit, Josip 134-135Veliča 107Vepric 35, 115, 155, 195Vignali, Jakopo 296-297Vinišća 275Vjenčanje 356Vjera 64, 102, 128, 138, 146Vjernost 298Voćin 74, 114, 235, 314Vrijeme 81, 224, 276Walsingham 162, 323Washington 243, 323Wisconsin 28-29Zagovor 63Zagreb 34, 35, 74, 75, 114, 115, 315,

355Zavjet 51Zavjetni darovi 60-61Zdravlje 299, 338-339Zdravomarijo 100-101Zlatna ruža 140-141Zlo 298Zola, Emil 371Žeđ 36Žena 104Ženidba 68-69, 208-210, 344Život 48-50, 58-59, 66, 91, 107, 179,

184, 218, 346Žrtva 102, 104

Page 34: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

392 - ”MARIJA” 12/2011.

Uslijed vjeËnog raanja od Boga Oca, Isus Krist imao je boæansku narav sa svim njezinim savrπenostima. A s ljud-skom naravi uzeo je i razvitak ljudske svijesti kao i ljudskoga duha, ali je nje-gova duπa trajno uæivala neprestano gledanje Boga zbog supstancijalnog jedinstva osobe Logosa i ljudske njego-ve - Kristove naravi. I zbog najdivnijega djela ljubavi - Utjelovljenja Sina Boæjega, Marija bijaπe u Boæjoj zamisli odvijeka, predodreena onom istom odlukom, prema uËenju velikoga fra-njevaËkog nauËitelja bl. Ivana Duns ©kota - kao i Krist.”Gospodin me je posjedovao u poËetkuputova svojih; prije nego je iπta uËinio.Oblikovana sam od vjeËnosti, od iskona, prije nastanka zemlje... Kad je stvarao nebesa, bila sma nazoËna, kad je pri-vlaËio krug na licu bezdana...”(Izr 8, 22-27)Bila je zato u Boæjoj zamisli jer je s Duhom Stvoriteljem imala dati tijelo - æivot Drugoj osobi Presv. Trojstva.Stoga je Marijina duπa morala biti sjajna poput sunca, puna milosti; bez ikakve ljage krivnje i grijeha, posebno iskon-skoga, odnosno izvornoga ili istoËnoga, od kojega bijaπe osloboena zbog predvienih zasluga svoga sina Isusa Krista Otkupitelja, koji nije mogao dopustiti da njegova Majka bude pod vlaπÊu Sotone.

Dok su ostali bogoslovci umovali da veliko djelo Otkupljenja mora pod sobom imati krivnju kako bi je uniπtio, sam bl. Ivan Duns ©kot nalazi rjeπenje: Bog je Mariju unaprijed oËuvao od iskonskoga grijeha zbog odabranja za majku Otkupitelju. On je to mogao uËiniti, dolikovalo je da to uËini i to je uËinio!”... i sila Sveviπnjega osjenit Êe te... i zato ono sveto πto Êeπ roditi, zvat Êe se Sin Boæji...” (Lk 1, 35).Bog je po Mariji htio stupiti u prisnu vezu s ljudskim rodom, s ljudskom nara-vi, kako bi tu narav joπ viπe uzvisio - poboænastvenio i izjedanËio je s boæanskom naravi po vrhunaravnom daru milosti. Presv. Trojstvo odlikovalo je Mariju posebnim i izvanrednim povla-sticama, uzdiæuÊi je u sferu boæanstva, da bude dostojan stan Sinu Boæjemu.Sva si lijepa, o Marijo,i ljage istoËne nema u tebi!Na nju se mogu primijeniti rijeËi Mudro-sti: ”Ona je dah sile Boæje, i Ëist okvir slave SvemoguÊega: zato je niπta neËisto ne moæe oskvrnuti. Ona je odsjev vjeËne svjetlosti, i zrcalo Ëisto djela Boæjega, i slika dobrote njegove... Ona je od sunca sjajnija i nad sve zvijeæe uzviπena; usporeena sa svjetlo-πÊu, ona je nadmaπuje...” (Mudr 7, 25-27; 29).Papa Pio IX. proglasio je 8. prosinca 1854. dogmom da je bl. Djevica Marija oËuvana od grijeha iskonskoga u prvom trenutku zaËeÊa zbog predvienih za slu-ga Isusa Krista. »etiri godine kasnije maloj Barnardici je u Lurdu Gospa potvrdila tu istinu kad je izrekla: ”Ja sam Bezgreπno ZaËeÊe!”s. Marija OD PRESV. SRCA

O, Marijo, bezgrijeha začeta!

Page 35: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

Nositi Boga drugimaIπle smo na sv. misu. Niz brijeg je bilo lako iÊi, ali uz brijeg je veÊ napor i zahtijevalo je ærtvu. Milica je doduπe poærtvovna, ali teπko hoda. Bole je noge. Uvijek netko naie, pa nas poveze. No, ovoga puta nema naπeg Anela »uvara. Svi kao da su nas zaboravili. »ekamo hoÊe li nam se netko smilovati i povesti nas. Eto jednog Ëovjeka milosrdna srca. Zaustavlja se. On Êe povesti smao jednu, jer je otraga u automobilu dje-vojËica i nema viπe mjesta.- Dobro, onda povezite Milicu! Ona teπko hoda, a ja Êu veÊ nekako!Milici me bilo teπko ostaviti, ali sam ju ohrabrila kako se nadam da Êu se ja nekako snaÊi. Polako, kako je rekla bl. Majka Terezija, ”ide Isus ispred mene, a ja za njim”. Do vrha ne znam kako Êu, ali kao da sam dobila krila... S radoπÊu sam preπla 135 stuba, a na vrhu njih Ëekala me velika kroπnja jabuka ispod stabla, a malo dalje æuta πljiva da su joj grane dodirivale zemlju od obilja uroda. Samo ih je trebalo pobrati...Moæe li biti bolje uËiteljice od Majke Isusove?! Uvijek postoji moguÊnost jedni drugima nositi Boga, kao πto ga je Marija pod svojim srcem nosila Elizabeti. UsreÊujuÊi druge, sama se osjetila sretna. Nisam li i ja prepo-znala taj Marijin dar, pa sam dala prednost bolesnoj Milici i osjetila se sretnom?! Jabuke i πljive koje sam naπla, mogu podijeliti naπim bolesni-cima u posteljama, koji ne mogu iÊi na brijeg i sami ubrati.Ana VR»EK

”MARIJA” 12/2011. - 393

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Kao što Marijapo Duhu zače i rodiOËesve nas Duhom oplodikao πto Marija po Duhu Tvome zaËei rodida budemo Duhom Tvojim oËiπÊeniposveÊeniblagoslovljeni

jer za nas Zemlju ovu ljubavlju i mudrπÊu stvori

nebo razastre Zvijezdama posuto Suncima ureeno

da danonoÊno sjaj nam njihov sjaprivlaËi nasmoli

doite gore djeco zemaljskabaπtina vaπa vjeËna vas ËekaMarija Mati u dvorima bijelim stol

prostrlaAnele okupila nestrpljivada s Njom se vesele djeci njenojkoja stiæu izdaleka

Danica BARTULOVIΔDanica BARTULOVIΔ

Page 36: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

394 - ”MARIJA” 12/2011.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Gospićke mrežne stranicePokrenute su mreæne stranice gospiÊke æupe Navjeπtenja Marijina: http://www.zupa-gospic.hr. Sadræaj Êe bit glavna zbivanja opÊe Crkve, Crkve u Hrvata i gospiÊko-senjske biskupije, a naglasak na novostima πto se dogaaju u æupi i dekanatu. (IKA)

Zdravstveni djelatnici u VoćinuPod geslom ”Evo ti majke”, 8. listopada upriliËeno je II. hodoËaπÊe zdravstvenih radnika poæeπke biskupije u voÊinsko svetiπte. Njima su se pridruæili iz Zadra, Zagreba i Osijeka, a misno slavlje pred-vodio je biskup A. ©kvorËeviÊ. (GK)

Novi Gospin kipKardinal V. PuljiÊ blagoslovio je 9. listo-pada u crkvi sv. Ilije u Kiseljaku (BiH) novi kip Gospe s Djetetom, djelo hrva-tskoga kipara Josipa MarinoviÊa. (KT)

Bogoslovi u Dragotinu–akovaËki bogoslovi hodoËastili su sa svojim poglavarima 13. listopada u Gospino svetiπte u Dragotinu, gdje je misno slavlje predvodio nadb. M. SrakiÊ. (GK)

Djeca za mirMeunarodno katoliËko djelo Crkva u potrebi u suradnji s Katehetskim uredom akovaËko-osjeËke nadbiskupije 18. listopada organiziralo je akciju Milijun djece moli zajedno za jedinstvo i mir po πkolama i æupama nadbiskupije, a sudjelovala su djeca i uglavnom molila krunicu. (IKA)

Stručno vijeće za vjeroučiteljeU svetiπtu Gospe od Krasna 21. listopa-da odræano je drugo ovogodiπnje struËno vijeÊe za vjerouËitelje gospiÊko-senjske biskupije, koje je ujedno bilo i poËetak duhovnih vjeæba koje je pred-vodio S. Pavin. (IKA)

Kod Gospe Brze pomoćiZa prvi blagdan bl. Ivana Pavla II. kod Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu, 22. listopada u Katehetskom cen-tru, uz blaæenikov kip odræan je moli-tveno meditativni skup za mlade pod nazivom ”SjeÊanje na Papu”. (BL)

Jubilej benediktinki Sv. MarijeZadarske benediktinke Sv. Marije prosla-vile su trostruki jubilej: 920 godina od posvete crkve, 900 godina od preminuÊa Vekenege i 20 godina od smrti obnovi-teljice samostana opatice B. Braun. 27. listopada upriliËena je sveËa na akademi-ja s kolaudacijom orgulja, 28. listopada nadb. Æ. PuljiÊ predvodio je sveËanu misu, a 29. listopada koludrice su preu-zele novi kompleks u Smi l ËiÊu, koji Êe koristit povremeno. (IKA)

Page 37: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 12/2011. - 395

Liturgijska katehezaU dvorani uz crkvu Sv. Mati Slobode u Zagrebu fra A. CrnËeviÊ odræao je 27. listopada katehezu Boæja RijeË i sluæitelji RijeËi u litrugiji Crkve, kojom je nazoËne uveo u smisao i narav litur-gijskog slavlja. (IKA)

Jubilej trškovrškog svetištaMisnim slavljem, koje je predvodio kar-dinal J. BozaniÊ, svetiπte Majke Boæje Jeruzalemske na Trπkom Vrhu kraj Krapine 30. listopada proslavilo je 250. obljetnicu posvete svoje crkve. Æupljani su se za to pripremali trodnevnicom, u sklopu koje je prvoga dana predstavljen sakralno-kulturno-povijesni vodiË sveti-πta, drugog dana nastupio je zbor æupe sv. Blaæa iz Zagreba, a treÊeg dana upri-liËen je prigodni koncert (HKR)

Završetak hodočasnipčke sezoneNa Trsatu je 30. listopada zakljuËeno ovogodiπnje hodoËasniËko razdoblje Kraljici Jadrana. Misno slavlje u svetiπtu Gospe Trsatske, u nazoËnosti brojnih RijeËana, predvodio je u toj prigodi nadb. I. DevËiÊ. (IKA)

Obnovljena postaja Marijina putaBiskup J. Mrzljak predvodio je 30. listo-pada poboænost Marijina puta u Kleno-vniku i blagoslovio obnovljenu postaju æalosne krunice ”Molitva i krvavi znoj Gospodina naπega Isusa Krista” i oltar sv. Volfganga u kapeli u Vukovoju. Posljednji put kao cjelina postaje su obnovljene u razdoblju od 1822. do 1825., a trenutaËna obnova i oæivljavanje poboænosti zapoËela je 2008. Neke su nestale ili premjeπtene na druga mjesta. Postaja s prvim æalosnim otajstvom nala-zila se na tom mjestu od g. 1672., kada ih je dao podiÊi grof Ivan IV. Dra πkoviÊ. Dosad su renovirane Ëetiri po staje, a ostaje ih joπ 11. U cintoru kape le lapida-rij je s ostacima postaja. (IKA)

Iz Hrvatske schönstattske obiteljiNakon πto je dobivena lokacijska doz vo-la za gradnju kuÊe iza ljetnog oltara u Maloj Subotici, 11. listopada poËelo je kopanje za temelje, a 16. listopada o. Christoph blagoslovio je gradiliπte. Sch ö-nstattsko svetiπte u Maloj Subotici do 1. travnja 2012. bit Êe otvoreno od 17,30 do 19 sati, a klanjanje Êe biti petkom od 18 do 19 sati. Za Ëlano ve Schönstattske obitelji organiziraju se od 4. do 8. sijeË-nja 2012. duhovne vje æbe u Taboru u Samoboru, a hodo ËaπÊe u Schönstatt na krunjenje Auksi lijara za Kraljicu nove evangelizacije Europe bit Êe od 6. do 9. rujna 2012. (PS)

Priznanje auktoru filmaNa 14. Meunarodnom festivalu turi-stiËkog filma 2011. od 12. do 15. listopa-da u Splitu, posebno priznanje dodijelje-no je auktoru filma Draga Gospa IlaËka, s obrazloæenjem ”za izuzetno kvalitetan autorski rad religijskog sadræaja u funk-ciji turizma”. (IKA)

Znanstveni skup o VoćinuU Poæegi je 3. studenoga zasjedao Odbor za pripravu znanstvenog skupa VoÊin, crkva i svetiπte u prigodi 20. obljetnice razaranja voÊinske crkve, ubojstva neduænih i zavrπetka ponovne izgradnje crkve. Definiran je program koji Êe se odræati 9. i 10. prosinca u Poæegi i VoÊinu, na kojemu Êe nastupiti dvadesetak izlagaËa iz Hrvatske i Maarske. VoÊinska sakralna baπtina bit Êe predstavljena na izloæbi u Poæegi 9. prosinca. (IKA)

Blagoslov obnovljene crkveNadb. M. SrakiÊ blagoslovio je 6. stude-noga obnovljenu crkvu Kraljice sv. Krunice u Tomici, podruænici æupe Podvinje kraj Slavonskoga Broda. Crkva je obnovljena iznutra i izvana, a nabav-ljeno je i novo svetohraniπte. (IKA)

Page 38: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

a f o r i z m i π a l e

396 - ”MARIJA” 12/2011.

Siromaπtvom rastereÊeno srce, zaËu-do, uvijek ima dovoljno prostora za - potrebnike.

Izgovarati ”amen” u Ëasu kad savjest protestira zbog toga ”tako budi”, do -stojanstven Ëovjek - to prestaje biti.

Poskupjelo pogonsko gorivo, svi protestiraju osim vremena - ono i dalje juri.

Zatvori su prepuni, jer su ”pedagozi” pri odgoju - udaljili stegu.

Doping u πportu je kraa - tuih odliËja.

Da bismo ljubav sveli na pravu mjeru, neka je bude i ”preko mjere” da bi je bilo dovoljno.

Ako je Zemlja Ëovjeku samo iznajm-ljena, Ëemu krvave borbe oko - tueg vlasniπtva?!

Dok god æivimo, uvijek ima vremena da poËnemo - drukËije æivjeti.

Biblijski krik majke: ”KÊi mi je teπko opsjednuta” upravo danas doæivl-java svoj - crescendo.

Za pobijeene je reËeno da su ”svoje popuπili”, a pobjednici su dodali kako moraju popuπiti i - filtar.

Prisutni, a odsutni - neka se udalje!Da bi se doæivjelo onaj astronautski

”divno” upuÊen iz svemira, treba se odlijepiti od Zemlje.

Mediokritet, a k tome joπ i oπtri lakti - ruka u ruci.

NazareÊanin stjeran sa zemlje raa se pod zemljom, da bi beskuÊnici ljudski zaæivjeli na zemlji.

MoÊnici, a neosjetljivi za potrebna Ëovjeka, popnite se na Golgotu vidjeti kako BogoËovjek - umire za Ëovjeka.

Stanko RADIΔ

PISMENI ISPITVrijeme je na izmaku pa Êe profesor stu-dentima:- Poæurite, imate joπ samo minutu!Nakon 10 minuta profesor Êe ponovno:- Kolega, uzalud piπete! Vaπ rad neÊu uopÊe primiti!- A znate li Vi tko sam ja?- Ne znam i ne zanima me!- Izvrsno! - klikne student iz svega glasa i ugura svoj list meu radove ostalih studenata.

DRŽ’TE SE!Na vjeronauku se Marijo igra s krunicom u ruci. VjerouËiteljica ga upozorava, neka toga ne radi, ali uzalud. Napokon mu reËe:- Pazi, Marijo, na svakom je zrncu po jedan aneo. Zato ne smijeπ to raditi!»im se vjerouËiteljica okrenula, Marijo naglo zavrti krunicu i vikne:- Dræ’te se, deËki!

- O Ëemu govori 17. poglavlje Evanelja po Marku?- Njega uopÊe nema! Ima ih smao 16!

Page 39: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

Fra Mario Jurišić - BLAGOVJESNIK RADO SNE VIJESTI - Drugi dio propovijedi (A-B-C) pozna-toga pučkog propovjednika i pisca od prve nedjelje došašća do Blagovijesti - 212 str., 50 kn. - Narudž be: Franjevački samostan,21334 Zaostrog.

S. Marija od Presv. Srca - RIJEČ ŽIVOTA - Filozofsko-teološke studije, eseji i meditaci-je - Zbirka filozofsko-teoloških prouka, eseja i razmatranja - 228 str. - Naru džbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1a, 21000 Split, www.e-symposion.net

S. Marija od Presv. Srca - PJESME SRCA - Zbirka pjesama koje su izljev srca, duha i duše, u kojima se ”dodiruje lahor i list, hrid i šumni val, nebo i zora, pećina i golubica, svod i duga, uštap i oblaci, glas i njegova jeka” (M. Buljac) - 201 str. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1a, 21000 Split, www.e-symposion.net

Ivan Jukić - fra Vinko Prlić - SAKRALNA BAŠTINA ŽUPE STAŠEVICA - U monografiji je na 123 stranice doneseno je sakralno blago župe sv. Staša u Staševici. Tu su crkve sv. Staša, Svih svetih, sv. Jure, sv. Ivana Krstitelja, sv. Ante Padovanskoga i Gospe Lurdske s fotografijama kao i s fotografijama oltara u njima, slika i kipova, vrijednih predmeta, usputnih kapelica... Na kraju su sažeci na engleskom i njemačkom kao i kazalo imena i zem ljopisnih naziva. - Narudžbe: Župni ured, 20345 Staševica.

Nina Vodopić - LICE TVOJE GOSPODINE TRAŽIM - Zbirka pjesama - Supruga, majka i baka, uz brigu za svoju obitelj i život onih oko sebe, evo, zbirkom svojih pjesama, u kojima donosi svoj Pelješac i osjeća se Stvoriteljeva nazočnost, želi obogatiti svoje najbliže. Želi da Bogom Stvoriteljem i likom Krista Gospodina dopre i do drugih. - Narudžbe: Nina Vodopić, 20243 Kuna,tel. (020) 742-040.

Stanko Radić - ŠKOLJKINI BISERI - AFO RIZMI - Zbirka aforizama među kojima neke možemo prepoznati kao staro znanje ili mudrost, a neki će nas iznenaditi svojim inačicama, utješiti nas, ohra briti, oraspoložiti ili oneraspoložiti i izazvati. - Narudžbe: Stanko Radić, Trg G. Bulata 3, 21000 Split,tel. (021) 340-199.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 12/2011. - 397

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - pri-kladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s foto-grafijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kruni-cu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. GlibotiĆ - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.J. Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEćE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

Page 40: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

14. listopada navršilo se 18 godina otkako se zauvi-jek preselio Gospodinu naš otac

STJEPAN TRIPALO,a 4. siječnja navršavaju se dvije godine otkako je

Gospodin k sebi zauvijek pozvao našu dragui nezaboravnu majku

KLEOFI TRIPALOHvala im za svaku dobru riječ, veliku ljubav i pažnju,

a obljetnicu smrti predragih roditelja s ljubavljuspominjemo i molimo da ih Čudotvorna Gospa

dovede u nebeske dvore.Zahvalna djeca: kći Branka, sinovi Svijetoslav i

Tomislav, unuci i praunuci(Dar za ”Mariju”)

U spomen na moje drage sestre:14. prosinca navršavaju se četiri godine od smrti

moje najmlađe sestre ANE, moja sestra KATA preselila se Gospodinu g. 2004., u srpnju 2007.

napustila me je najstarija sestra HEDVIGA,a u studenom 2007. moja sestra MARA.

Zahvaljujem Gospodinu da sam vas imala!Vaša sestra Janja(Dar za ”Mariju”)

U spomenMARIJE JURJEVIĆ pok. Šime

iz župe Kruševo(2006. - 15. listopada - 2011.)

Ivica Jurjević(Dar za ”Mariju”)

29. listopada prošle su se 4 godine otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi otac

ANTE MRKONJIĆ,a 6. prosinca navršava se 11 godina od iznenadne

smrti naše drage majkeKATE MRKONJIĆ

Gospodine, udijeli im radost u društvu svojihizabranika u svome kraljevstvu!

Vaša djeca(Dar za ”Mariju”)

10. prosinca navršava se 12 godina otkako je Gospodin pozvao k sebidr. FRANJU TUĐMANA

utemeljitelja i prvoga predsjednika slobodne, neovisne i suverene države Republike Hrvatske.

Gospodine, budi mu dobrostiv!

21. prosinca navršavaju se dvije godine otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi u 83. godini našu

dragu majku, punicu i baku MARIJU ĆOSIĆ

Hvala za svaki pripravljen zalogaj, za svaku kaplju znoja i nabijeni žulj, za svaku dobru riječ... U molitvi iščekuju ponovni susret s njome pred licem Očevim

Kćeri Nevenka i Nedjeljka s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

398 - ”MARIJA” 12/2011.

s p o m e nz a h v a l e

Anđa Bašić, Mosbach: Nebeskoj Majci na svemu zahvaljujem i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Ana Marević, Podrujnica: Hvala ti, Majko Marijo, na svim milostima! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Milka Vukoja, Ivankovo: Majci Božjoj hvala na isprošenim milostima. Pod njezino okrilje stavljam i dalje sebe i sve svoje, uz dar; - Anka Jurišić, Split: Zahvaljujem svim srcem i dušom Gospi od Zdravlja na svim milostima koji-ma me obasipala tijekom cijeloga života te joj i unaprijed preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za širenje lista ”Marija”; - Jasna Renčević-Kalić, Posavski Bregi: Zahvaljujem neizmjernoj Božjoj ljubavi, Kristovu milosrđu te zaštiti i zago voru bl. Djevice Marije da su moji putnici prošli s malim, ni spomena vrijednim ozljedama. I dalje ih stavljam pod okrilje Dobre Majke, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Dok ti, Maj ko, iz tuđine hvalu na svemu udijeljenu pjevam, ti i tvoj Sin dovedite nas u rodnu luku, molim! Duh pravi u nama oču-vaj, vjeru ražari, nadu podrži i ljubavlju nas i dalje uza Sina svoga veži, osobito našu djecu i mlade da i dalje budu naroda i domovine nade, uz dar; - Ruža Brko, Frankfurt: Nebeska Majko, na sve mu ti hvala! Čuvaj, vodi i brani i unaprijed mene i sve moje najdraže, da se nikad od Isusa ne izgubimo, uz dar; - Luka Tukerić, Fran kfurt: Hvala ti, Majko Božja, na svemu što si mi od Boga isprosila. Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Petar Dragun Frankfurt: Zahva ljujem Majci Božjoj na ljubavi koju je pokazala meni i mojima. Njoj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Rade Lekić, Frankfurt: Dobra Majko, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojim milim i dragimaa, uz dar; - Marija Puljić, Frankfurt: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje koji su mi bliski srcu, uz dar; - Marina Aralo, Frankfurt: Zahvaljujem Nebeskoj Majci na svemu i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Vjeran Ivošević, Frankfurt: Majko Božja, hvala ti na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svom mojom obitelju, uz dar; - Ljubica Marijanović, Berlin: Gospi zahvaljujem na ljubavi koju mi svaki dan iskazuje i njezinoj brizi povjera-vam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ivica Sučić, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala, što si meni u životu dala. Čuvaj i brani mene i moje i dalje, uz dar; - Ana Gelo, Berlin: Zahvaljujem Majci Božjoj na tolikim milostima udijeljenim meni i mojoj obi-telji te sebe i sve svoje i unaprijed stavljam pod njezinu obranu, uz dar; - Ana Sučić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobi-to nevjeste i djecu, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

Page 41: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 12/2011. - 399

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Barbara Bilopavlović, Zagreb; Marijana Baumgratner, Rijeka; Ivanka Vukorepa, Osijek; Ružica Bilopavlović, Đakovo; Katarina Sakoman, Split;; - 20 kn: Marijana Bukovčan, Zagreb; Verica Bilokapić, Rijeka; Merica Ećimović, Dubrovnik; Branimira Dorotić, Zagreb; - 30 kn: Elvira Kuzma, Karojba; Marija Ećimović, Susedgrad; Marija Ilić, Vinkovci; Marica Škrabić, Baška Voda; Marija Bešlić, Vinkovci.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Ana Vrček s čitateljicama iz Zagreba: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nas čuvaš i braniš u našim poodmaklim godinama, uz dar; - Marko Dulić, Frankfurt: Majko Božja, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Daminka Marević, Staševica: Gospi od Zdravlja preporučujem zdravlje duše i tijela, svoje i svojih najdražih, uz dar; - Ana Slobođanac, Đakovo: Majko Božja, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Ivan Miloš, Frankfurt: Majko Marijo, čuvaj i brani od svakoga zla mene i sve moje mile i drage, uz dar; - Ljilja Marević Natkova, Staševica: Gospi preporučujem sebe i svoje najmilije i za njezin list šaljem dar; - Cela Bilić, Frankfurt: Majko Marijo, čuvaj i brani od svakoga zla mene i sve moje mile i drage, uz dar; - Katica iz Imotskog: Svoga sina Krešimira i unuka Kazimira preporučujem Kraljici neba i zemlja, da ih čuva zdravstveno i materijalno; - Ana Kušurin Mirova, Staševica: Nebeskoj Majci preporučujem svoje najmilije, osobito sebe na školovanju, uz dar; - Jadranka Štefan, Bilice: Gospi preporučujem sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani od svakoga zla, uz mali dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Gospi preporučujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, osobito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollon gong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Mara Kosor, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, oso-bito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Obitelj Đikić, Berlin: Gospi preporučujem sebe i sve svoje u tuđini, osobito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar. MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

DŽEPNI KALENDAR ZA 2012.Blagdani i sveci * Važniji nadnevci * Mjesečeve

mijene * Izlazak i zalazak sunca * Prostor za bilješke - Usmjerivač Pošta u Republici Hrvatskoj

Narudžbe: (ZBOG NEZGODNA OTPREMANJA SAMO NA VIŠE OD 10 PRIMJERKA)

“Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193 ili 340-190.

GODIŠNJA UPLATA ZA ”MARIJU” 70 KN

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u splitskom sveti štu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čita te lje i preminule iz obitelji pretplatnika ”Marije”.

Slušajte Radio Mariju!Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHzSplit 97,2 MHz; Virovitica 88,3 MhzSatelit HotBird 13E, 12.520 MHz V (Transponder: 90 Symbol rate: 27,500 Msymb/s, FEC: 3/4).Internet: www.radiomarija.hr

Page 42: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

Za bolji i ljepπi svijet (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361Znak nade i pobjede dobra nad zlom (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364Pralja ljudskih haljina (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366BoæoÊna bajka (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368Kraljice mira (M. MajetiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370Bog sve moæe (P. Marin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371Filibert Chartreski o Djevici Mariji (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372Kripar hrvatske emigracije (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374Marijino doπaπÊe (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376Isus pred vratima (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378Odakle najtajanstvenija slika na svijetu? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380Nova knjiga o Gospi (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382Je li se isplatilo (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384Najvaænije je - zdravlje (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386Bezgreπno zaËeÊe Marijino - poËetak boljega svijeta (M. Herceg) . . . . . . . . . . . 388Kazalo 49. godiπta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390O, Marijo, bez grijeha zaËeta (s. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392Nositi Boga drugima (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393Oko Gospe po domovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394Aforizmi (S. RadiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396©ale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396Nova izdanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397Naπa izdanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397Zahvale - Spomen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398Darovi - Preporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 399

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 8. STUDENOGA 2011.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

400 - ”MARIJA” 12/2011.

Drago ©pehar, otac fra Josipov (3. X. 2011. u 92. g. - Velika Hrastilnica); - Slavka PetriÊ (+15. X. 2011. - Dubrovnik); - Ilija BariπiÊ, otac fra Igorov (+18. X. 2011. u 73. g. - Slavonski Brod); - Matija StojiÊ, majka fra Miljenkova Mikina (+18. X. 2011. u 88. g. - DragiÊina); - Ivo MoπiÊ (+21. X. 2011. u 75. g. - Selca); - Mijo MarinoviÊ (+23. X. 2011. - Otok/Sinj); - Luca DeliÊ, majka fra Lukina (+23. X. 2011. - Grab); - Anica »avka (+25. X. 2011. u 80. g. - Kijevo); - Matija Jakir (+25. X. 2011. - Baπka Voda); - Ivo BuriÊ pok. Martina (+26. X. 2011. - Kaπtel LukπiÊ); - Jure GabriÊ BiÊo (+26. X. 2011. u 81. g. - Gradac); - Ljuba Meter ud. Slavka (+26. X. 2011. - Proloæac); - ». s. Imelda OreË, - Ruæa Perkov r. Marinov (+28. X. 2011. u 90. g. - Prhovo); - Kruno Peronja (+28. X. 2011. u 90. g. - Jelsa); - Mate Grabovac (+30. X. 2011. - Proloæac); - Ljubica BabiÊ - Kopsejak GoπiÊ (+31. X. 2011. u 66. g. - Zagreb); - Rozalija Bekavac (+31. X. 2011. - Brela); - Pave StipinoviÊ (+31. X. 2011. - StobreË); - Ana ©imundiÊ ud. Jure (+31. X. 2011. - LovreÊ); - Danica DujmoviÊ (+3. XI. 2011. - Vrgorac); - Leposava FilipoviÊ-»ugura (+3. XI. 22011. - Sinj); - Antun KatiÊ-Jurela (+4. XI. 2011. u 80. g. - Otok/Sinj).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

Page 43: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta

NASLOVNA SLIKA: Bezgrešna (Bradi Barth)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Bezgreπnog zaËeÊa bl. Djevice Marije u Zagrebu

ZAGREB

Bezgrešno ZačećeU zagrebaËkoj Dubravi, na rubu Maksimirskog parka, nedaleko od okretiπta tramvaja, kraj samostana hercegovaËkih franjevaca diæe se nova moderna samostanska crkva Bezgreπnog ZaËeÊa bl. Djevice Marije. Oba zdanja skladno se uklapaju u okoliπ, a projektirao ih je zagrebaËki dipl. ing. arh. Ivan AntoliÊ.Izgradnja velebnog zdanja zapoËela je 1. rujna 1993., a temeljni kamen blagoslovio je biskup Juraj Jezerinac. Radove je izvelo građevinsko poduzeÊe ”Tehnika”, a vodio ih je fra Viktor NuiÊ. Zalaganjem hercego-vaËkih franjevaca u domovini i ino-zemstvu te darovima ”nebrojenih” dobrotvora, radovi na novoj crkvi zavrπeni su u nepune dvije godine. Po njezinu uređenju, u nazoËno-sti brojnih vjernika, predstavnike Republike Hrvatske i Herceg-Bosne, nuncija nadb. Giulija Einaudija i predstavnike FranjevaËkog reda iz Rima blagoslovio ju je 28. rujna 1995. kardinal Franjo KuhariÊ (+2002.). U koncelebraciji s pro-vincijalom fra Slavkom Soldom i brojnim suslaviteljima, na blagdan Bezgreπnog ZaËeÊa 8. prosinca 2005. crkvu je posvetio kardinal Josip BozaniÊ i u toj prigodi u oltar ugra-dio moÊi bl. Alojzija Stepinca.Novoizgrađena crkva oblih linija, zaprema oko 700 metara Ëetvornih,

a ureπena je brojnim umjetniËkim djelima vrsnih hrvatskih i talijanskih umjetnika. Tako je veliko raspe-lo, koje resi poleđinu oltara, djelo akad. kipara Antuna AugustinËiÊa, a u kapelici akad. kipara Vanje Radauπa. Gospin kip u crkvi izradio je talijanski majstor Dino Felici iz Carrare, a onaj u niπi ponad ula-znih vrata L. Conta. Vitraje i mozaik izradio je akad. slikar Josip Botteri Dini. Osim toga, crkvu rese i postaje kriænog puta akad. kipara Jure Æaje, a moderni kameni oltar, ambon, svetohraniπte i sjedala izradio je splitski klesar Branimir MaroviÊ prema nacrtima akad. kipara Ante StarËeviÊa (+2007.) i graditeljaI. AntoliÊa.Bezgreπna je pralik iskonske pra-vednosti, ”sva lijepa... bez ljage” (Pj 4,7). Na nju smo svi mi pozvani, jer nas je Krist predodredio i odabrao od poËetka kao Crkvu bez ljage i bore, svetu i neokaljanu (Ef 5,27). Stoga πtovanje Bezgreπne bodri Isusove sljedbenike u potiπtenosti, uvjerava ih da je moguÊe i danas æivjeti Ëisto i ponovno stavlja pred nas poziv na svetost: neka u svome æivotu dajemo prvenstvo boæanskoj milosti, neka sluπamo planove Boæje i s ljubavlju se posveÊujemo braÊi i sestrama s kojima dijelimo radosti i nade, æalosti i tjeskobe svagdanjeg æivota. U svojoj savrπenosti, Majka Gospodinova nije nedostiæiva. Ona je svjesno æivjela svoju vjeru tijekom zemaljskog hodoËaπÊa koje je bilo isprepleteno razliËitim kuπnjama i trpljenjima. Zato je njezin æivot za nas uzorna πkola vjere.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Marija 2-3 str. 2012.indd 5 5/10/11 1:34 PM

Page 44: PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 · 2011-12-07 · PROSINAC 2011. ISSN 1331-1476 12. U vremenu doπaπÊa i mi smo pozvani sluπati Boæji glas, koji se razlijeæe pustinjom svijeta