ProŁitajte: U ¾rtvama, a onda (doslovce) ka¾e da · 2016-01-28 · je kirurg uzeo jastuk kojeg...

103

mu je Bog otvorio uπi. O Ëemu govori?CitirajuÊi iz grËkog prijevoda Starog zavjeta,

Novi zavjet prenosi ovaj tekst ovako: “Ali si mipripravio tijelo.” (Hebrejima 10,5) Tako preve-deni, 8. i 9. redak joπ su oËitije mesijanski pamoæemo jasno vidjeti da je Isus njihovo konaË-no ispunjenje.

Ali πto su ove rijeËi znaËile u Davidovo vri-jeme? Neki bibliËari smatraju da se ovdje radi oobiËaju buπenja uha robu koji je odluËio doæi-votno sluæiti svojem gospodaru (Izlazak 21,6).No Ëinjenica je da se buπilo samo jedno, a neoba uha.

Po svemu sudeÊi, ispravna je misao da jeBog otvorio (izbuπio) Davidu uπi da bi mogaoËuti, razumjeti i posluπati.

Kao David, dopustite da vam Bog svakogdana “izbuπi” uπi da biste mogli Ëuti i posluπatiBoæju rijeË.

Otvori mi, Gospodine, uπi srca da se raduje.Pokreni mi duh da Tvoj Ëuje utjeπni glas.PovuÊi se æurim od svijeta, grijeha i buke;U poniznom divljenju Ëekam da Ëujem

Tvoj tihi glas.Charles Wesley

Vrijedizapaziti“Nema takoduboke jame ni uvama ni oko vas ada Boæje uho neËuje kad se sagneda sluπa. Kolikogod grozna iduboka bila vaπajama, poviËete likao David, prije ilikasnije doæivjetÊete izbavljenje kaoi David. Dokle godste svjesnistrahotne jame usvojem srcu iosjeÊate da onapostoji, niste uozbiljnojopasnosti.”Robert Bruce

ProËitajte: Psalam 40,2-11.

1. travnja Jesu li vam uπi otvorene?

Psalmu 40,7 piπe o uπima neπto πtonas moæe iznenaditi. David govori oærtvama, a onda (doslovce) kaæe daU

104

piti kuÊu i bezbriæno æivjeti. Njihova bi najveÊabriga bila kako izbrojiti toliki novac.

Laodicejska crkva se hvastala: “Bogat sam,nagomilao sam bogatstvo; niπta mi ne treba.”(Otkrivenje 3,17) OËito je dobila na lutriji. Alita je crkva bila u velikoj, velikoj nevolji. Kad sekupate u vlastitom bogatstvu, prestajete molitiBoga da zadovolji vaπe potrebe.

U ovom ulomku Ëetrdesetog psalma Davidje imao viπe nevolja nego πto ih je mogao izbro-jiti. Bile su se toliko nagomilale da nije vidioizlaza. Moæda vam je taj osjeÊaj poznat.

Kako rijeπiti problem? Lutrijom? Ne dolaziu obzir. David traæi drugo nalaziπte zakopanogblaga koje je veÊ spomenuo u πestom retku: Boæ-ja mnoga Ëudesa, planove i Ëudesna djela zasvoj narod. David kaæe da nikad neÊe moÊi iz-brojiti sva Boæja Ëudesna djela — a ona nadila-ze bezbrojne Davidove nevolje. Boæje blago unama uvijek je veÊe od naπih nevolja.

Premda je bio izraelski kralj, David je pri-znao: “Bijedan sam ja i nevoljan.” (18. redak)To je ono πto samosvjesna laodicejska crkva neæeli uËiniti. Ali kad priznamo svoju potrebu, Bogse poËinje skrbiti.

Sva jadna, bijedna i slijepa,Vid, bogatstvo, iscjeljenje umaU Tebi samo nalazim,O Janje Boæje, dolazim, dolazim!

Charlotte Elliott

Drugi tekstoviPsalam 40,14-18 jegotovo isti kao iPsalam 70. UËemu se razlikuju?Koji bi bio razlogovim razlikama?

Vrijedizapaziti“Usporediti onoπto ‘ja jesam’ sa ‘tijesi’ (18. redak)otreænjujuÊe je, alimoliti za Boæjuslavu (17. redak)jest osloboenje,put pobjede i putsamoga Krista.”Derek Kidner

2. travnja Viπe nego πto ih je moguÊe izbrojiti


vakog dana milijuni ljudi igraju lutrijunadajuÊi se glavnom zgoditku. Ako gadobiju, misle da mogu prestati raditi, ku-S

105

poËiva na tri jastuka: Boæjoj beskonaËnoj sili,ljubavi i mudrosti. Nekoliko mjeseci kasnije mla-da æena meu vjernicima rekla je kako je ne-davno bila podvrgnuta teπkoj operaciji. Kad jojje kirurg uzeo jastuk kojeg se dræala, ona jeodgovorila kako joπ uvijek ima tri jastuka: Boæ-ju beskonaËnu silu, ljubav i mudrost, koje joj nemoæe oduzeti.

David je dobro poznavao Boæju moÊ utjehe.U 23. psalmu govori o Gospodinu kao briænompastiru, a u 103. psalmu Bog je roditelj prepunsuÊuti prema svojoj djeci. U ovom psalmu Da-vid opisuje Boga kao njegovatelja koji jadnikuvraÊa zdravlje (4. redak).

David je ovaj psalam napisao kad je trpioposljedice nekog od svojih grijeha. Posjetili suga prijatelji, uvjereni da viπe neÊe ozdraviti. »akse i Davidov najbolji prijatelj (moæda Ahitofel?)odvratio od njega. Ali unatoË svemu David seraduje Boæjoj zaπtiti i poziva sve ljude da blago-slivljaju Boga.

Ako se razbolite, prizovite Boga jer je OnmoÊan i saæaljiv. On Êe se sagnuti da se pobrineza vaπe najosnovnije potrebe.

O Ljubavi boæanska, πto zastala si daS nama podijeliπ najteæu bol, najgorËu suzu!Na Tebe stavljamo sve zemaljske brige,Boli se smijeπimo kad Ti si blizu.

Oliver W. Holmes

Drugi tekstoviU desetom retkuDavid je moædamislio na svojegnajpouzdanijegsavjetnika Ahitofela(2. Samuelova16,23). Pogledajtekako je Isus uIvanu 13,18 uovom retku vidiomesijanskoproroËanstvo.

Vrijedizapaziti“S kakvomistanËanom iganutljivomnjeænoπÊu postupaGospodin (4.redak)! »ini namse da se takoosjeÊao Petar kadmu je Gospodinpristupio da muopere noge. OvdjeGospodin, velikinebeski Bog,postaje slugom kojiispunjava sveljubazne i njeæneduænosti neumornenjegovateljice.”Barton Boucher

3. travnja Boæanski njegovatelj

ProËitajte: Psalam 41.

rije gotovo stotinu godina neki je pro-povjednik priËao svojim vjernicimakako mu je bolesni prijatelj rekao daP

106

pet knjiga Psalama. PogledatÊe u kazalo svoje Biblije ireÊi: “Vidim samo jednu; gdjesu ostale Ëetiri?” Ali sve πtotrebate uËiniti jest da otvoritePsalam 42, Psalam 73, Psalam90 i Psalam 107 i pogledateπto piπe iznad njih. To ÊetenaÊi u svakom prijevodu.

Evo kratkog sadræaja svakeod ovih knjiga:u Knjiga prva — Psalmi

1—41— Naslovi pokazuju da je

veÊinu ovih psalama napisaoDavid.

— Ovi su psalmi veÊinomosobne naravi.

— U njima je Bog gotovouvijek oslovljen imenomJahve.

— KljuËni redak — Psalam23,1: “Jahve je pastir moj: niu Ëem ja ne oskudijevam.”u Knjiga druga — Psalmi

42—72— Meu njima se

osamnaest pripisuje Davidu, asedam Korahu i njegovimpotomcima.

— Ovi su psalmi uglavnomnarodni.

— Bog se obiËnooslovljava imenom Elohim.

— KljuËni redak — Psalam51,19: “Ærtva Bogu duh jeraskajan, srce raskajano,ponizno, Boæe, neÊeπ prezreti.”u Knjiga treÊa — Psalmi

73—89VeÊina ovih psalama

pripisuje se Asafu, Davidovomzborovoi, a neki se pripisujuKorahu i njegovim potomcima.

Ovi su psalmi uglavnomnarodni.

Bog se Ëesto oslovljavaimenom Elohim.

KljuËni tekst — Psalam80,4: “Boæe, obnovi nas,razvedri lice svoje i spasinas!”u Knjiga Ëetvrta — Psalmi

90—106— Osim jednoga koji se

pripisuje Mojsiju i dvaDavidu, ostali psalmi nemajunaslova.

— Ovi su psalmi uglavnomnamijenjeni za bogosluæje.

— Bog se obiËnooslovljava imenom Jahve.

— KljuËni redak — Psalam98,6: “Rijeke nek pljeπÊurukama, zajedno s njima nekase brda raduju!”u Knjiga peta — Psalmi

107—150

4. travnja Pet knjiga Psalama

nogi vam neÊevjerovati ako imkaæete da postojiM

107

— Petnaest ovih psalamapripisuje se Davidu.

— VeÊina psalamapredviena je za bogosluæje imnogi su hallel, psalmi zaslavljenje.

— Bog se Ëesto oslovljavaimenom Jahve.

— KljuËni redak — Psalam125,1: “Tko se uzda u Jahvu,on je kao brdo Sion, nepomiËe se, ostaje dovijeka.”

Usput reËeno, dok gledatekako svaka od ovih knjigapoËinje, zamijetite kakozavrπava prethodni psalam.Posljednji redak u svakoj odpet knjiga zavrπavadoksologijom (slavljenjemBoga).

Nitko ne zna tko je Psalmepodijelio u pet manjih knjiga,kad je ta podjela izvrπena izaπto su psalmi sastavljeniupravo takvim redoslijedom.Drevni æidovski komentatoriusporedili su pet knjigaPsalama s prvih pet knjiga uStarom zavjetu. Govorili su:“Kao πto je Mojsije daoIzraelu pet knjiga Zakona, takoje David Izraelu dao pet knjigaPsalama.”

Prema drugoj teoriji, Psalmisu bili podijeljeni zbog Ëitanja

na javnom bogosluæju zajednos knjigama Zakona. U starodoba Æidovi su obiËno Ëitalisvih pet knjiga Zakona utrogodiπnjem ciklusu najavnom bogosluæju. Proveli biËetrdeset jednu subotu ËitajuÊiPostanak zajedno s prvomknjigom Psalama (Ëetrdesetjedan psalam), trideset jednuËitajuÊi Izlazak zajedno sdrugom knjigom Psalama(trideset jedan psalam) i takoredom.

Bez obzira na to kako jedoπlo do podjele, Psalmi susada grupirani sliËno pjesmamau suvremenim crkvenimpjesmaricama.

Suvremene su pjesmaricezbirke raznovrsnih hvalospjevai evaneoskih pjesama iobiËno su razvrstane premarazliËitim temama. Katkad jejasno zaπto jedna duhovnapjesma slijedi drugu. Katkadnije. Tako je i kod Psalama.

Promjena raspoloæenja istilova koji iz toga proizlaze uknjigama Psalama Ëini njihovoËitanje uzbudljivim. Teπko damoæete doæivjeti raspoloæenjeili osjeÊaj koji nije dotaknut uPsalmima.

Pet knjiga Psalama

108

lom je prisilio Davida da pobjegne iz Jeruzale-ma (2. Samuelova 15).

Zamislite kako se David morao osjeÊati.Premda on nije napisao Ëetrdeset drugi psalam,taj psalam svakako pokazuje osjeÊaje koji od-govaraju ovoj situaciji — i bilo kojoj situaciji ukojoj se osjeÊamo prevareni i bespomoÊni.

BjeæeÊi u izgnanstvo, David nije samo na-pustio svoju prijestolnicu; bilo mu je onemogu-Êeno da se pokloni pred Boæjim KovËegom.“Kad Êu moÊi opet vidjeti Njega i Njegovo Pre-bivaliπte?” svakako je bilo pitanje πto ga je Davidpostavljao u tom Ëasu.

Dok se uspinjao uz Maslinsku goru, Davidje iπao “sve plaËuÊi”, izazivan od onih koji sumu se protivili (2. Samuelova 15,30—16,8), kaoπto se dogodilo i psalmistu. Abπalom je tvrdioda je od Boga postavljeni vladar. Gdje je bioBog u tako teπkom Ëasu? Zaπto se to dogaalo?Nakon svih bitaka, moæda je David stvarno bioËovjek koji je prolio mnogo krvi pa je sada do-bivao ono πto je zasluæio.

Bez sumnje se David prisjeÊao radosnih tre-nutaka bogosluæja pred KovËegom i teæio da sevrati ©atoru. HoÊe li ikada ponovno doæivjeti turadost? Kao i psalmist, David se samo mogaonadati.

Imate li sliËna pitanja, sliËne poteπkoÊe? Po-uzdajte se u Boga kako je to pjesnik uËinio uπestom retku. Jednog dana oblaci Êe se podiÊi ivi Êete ponovno slaviti svojeg Spasitelja i Boga.

ZanimljivoÆedna koπuta bilaje simbol koji jeupotrebljavala ranaCrkva i timepokazivala svojuæudnju za Bogom.

Vrijedizapaziti“[U drugom retku]pjesnikova Ëeænjaizravno jepovezana sklanjanjem Bogu uNjegovu Svetiπtu. Uono vrijeme, kao idanas, oni koji subili mlaki kad seradilo o odlasku ucrkvu, nikad nisuznali πto stvarnoznaËi pokloniti seBogu.”Norman Snaith

Isuse, samapomisao na Tebeslatkim drhtajemispunja mi grud;no slae jeliceTvoje gledati kod Tebe poËivati.Bernard izClairvauxa

5. travnja Prognani princ


in kralja Davida pobunio se protiv oca i“pridobivao srca Izraelaca za sebe”. Kadje prikupio politiËku i vojnu moÊ, Abπa-S

109

Êana koji æele postupati kako im se svia, od-vojeno od ostalih krπÊana. Problem je u tomeπto su djelomiËno u pravu. Bogosluæje moæeteodræati na brdu ili pokraj mora, kako to pokazu-je Ëetrdeset drugi psalam, ali postoji i neπto viπeod toga.

Zamislite pjesnika na nekom galilejskom bre-æuljku — na sjeveru se uzdiæe gora Hermon, aispod njega se mreπka jezero. Uz ove prizore onna nov naËin razumije Boæju dobrotu i moÊ.PodsjeÊajuÊi se na ruganje svojih neprijatelja —“Gdje ti je Bog tvoj?” — moæda mu je potrebnouvjerenje da je Bog prisutan u prirodi. Bog i jesttu. Planine i mora objavljuju Njegovu slavu. Go-diπnja doba uËe nas kako Bog djeluje. LjepotaBoæjeg stvaranja osvjeæava nam duπu.

Ali ako ostanete na planini, moæe se dogoditida Êete poËeti oboæavati planinu umjesto Bogakoji ju je stvorio. Planina vas neÊe uzdiÊi iznadvaπih teπkoÊa. More ih neÊe otplaviti. Samo vasBog moæe izbaviti. Neka vas Ëuda stvaranja vratek Bogu i neka u Njemu bude vaπe pouzdanje inada. A onda se nastojte pridruæiti nama ostali-ma — nevoljnim ljudima koji se katkad bore,katkad sumnjaju, katkad su potiπteni — pridru-æite nam se u pjevanju hvale naπem Bogu, πtonam osvjeæava duπu.

PojaπnjenjeGora Misar (πtodoslovno znaËi“mala”) oËito jebila mala gora ublizini Hermona,premda nekibibliËari smatrajuda se odnosi nagoru Sion.

Vrijedizapaziti“Tuga je uvijekosjeÊaj nedostatka.Vrhunska je tugaosjeÊaj nedostatkaBoga.”G. CampbellMorgan

6. travnja Na vrhuncu


aπto iÊi u crkvu? Bogu se mogu molitiu brdima kao i pokraj mora.” Vjerojatnoste ove rijeËi Ëuli od “nezavisnih” krπ-Z

Zaπto si nemirna,zaπto utuËena, duπomoja?Uzdaj se u Boga iponovno Êeπpjevati hvaleNjemu i vidjetida je On joπ uvijekvjeËni izvor tvogazdravlja.Nahum Tate iNicholas Brady

110

Kraljevima 18. i 19). Okolni su narodi πtovaliBaala kao moÊnog nebeskog boga koji πalje mu-nje i kiπu, a sada je Izrael, voen kolebljivimAhabom i njegovom idolopokloniËkom æenomIzebelom, takoer prihvatio πtovanje Baala.

“Pribavi mi pravo, Boæe, i vodi stvar moju!”gotovo da Ëujemo Iliju kako moli dok razmiπljao sukobu s Baalovim sveÊenicima. Bez sumnjese osjeÊao usamljenim u nastojanju da greπneIzraelce vrati njihovom Bogu, natrag æivotu sve-tosti i vjernosti Gospodinu.

I Bog je preuzeo Ilijinu parbu kad je poslaooganj da proguta njegovu ærtvu. Ali ni ova po-bjeda nije u Iliji uklonila osjeÊaj usamljenosti.Neπto malo dalje u izvjeπtaju nalazimo ga nagori Sinaju potiπtene duπe. Istina je, potiπtenostteπko umire, ali ima nade. Gospodin uvjeravaIliju da ima joπ sedam tisuÊa ljudi koji su Muostali vjerni i daje mu upute kako da nadomjestizlog kralja Ahaba.

I mi sluæimo takvom Bogu pa moæemo i unajteæim trenucima ponavljati pjesnikov pripjev:“Opet Êu ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog!”

O, poπlji svjetlo svoje da vodi korak mojI daj da vidim istinu Tvoju.Vodi me do svete gore svojeDa okusim Tvoje milosre.

C. D. Barlow

Drugi tekstoviAko æelite viπeËitati o radosti uBogu (4. redak),proËitajte Psalam77,23; Izaija61,10; Habakuk3,17.18 iRimljanima 5,11.

Vrijedizapaziti“Ono πto je kisikza pluÊa, to jenada za æivot.”Emil Brünner

7. travnja Usamljeni prorok


oæda je ovaj psalam bio Iliji na srcudok se uspinjao na goru Karmel dase suoËi s Baalovim prorocima (1. oM

111

na smijeπna i pouËna pojedinost.Div je pozivao Izraelce da nau nekoga tko

Êe iziÊi na dvoboj s njim, a najbolji ©aulovivojnici tresli su se od straha. David, koji je do-nio hrane svojoj braÊi, iznenadio je sve kad sejavio za dvoboj. Bio je uvjeren da Êe mu Gos-podin dati pobjedu. Kad je ©aul konaËno pristaoi mladiÊa pustio u borbu, pokuπao ga je obuÊi usvoju kraljevsku odoru.

To je morao biti smijeπan prizor. Vrijedi zapa-ziti da je ©aul bio za glavu viπi od svih Izraelacapa je njegov oklop morao biti prevelik za Davidakoji je vjerojatno joπ rastao. I tako je David,obuËen u prevelik oklop, poËeo hodati po logo-ru. Na sreÊu, zakljuËio je: “Ne mogu hodati utome”, i skinuo oklop.

Umjesto da se pouzda u ljudsku snagu i ok-lop, David je odluËio pouzdati se u Gospodina.Naoruæan samo praÊkom s pet glatkih kameno-va koje je izabrao u potoku — i snagom æivogaBoga — David je oborio diva.

Kao David, ni mi se ne smijemo pouzdatisamo u svoja sredstva da bismo pobijedili. “Tisi nas spasio od duπmana.” (8. redak)

Uzdam se u Tvoje vodstvo —Ti me jedini vodi;Svakog dana i sataSkrbi se za sve potrebe moje.

Francis R. Havergal

Drugi tekstoviDa biste viπesaznali oGospodinu koji sebori za svoj narod,proËitajtePonovljeni zakon20,4; Joπuu 1,8.9 iIzaiju 41,10; 50,7-9.

Vrijedizapaziti“Veza s proπloπÊu[u redcima 2-4]jaËa je zbog togaπto uspjesi oËevanisu bili njihovi,veÊ Boæji.”Derek Kidner

8. travnja Pouzdati se u pravu stvar


vakako vam je poznat dogaaj kad jemladi David ubio snaænog Golijata (1.Samuelova 17), ali u cijeloj priËi ima jed-S

112

eni grad Jerihon. Njihov je ratni plan svakakobio neobiËan: trinaest puta obiÊi oko grada. Alizidovi Jerihona su se sruπili i Boæji je narodimao uporiπte u svojoj novoj zemlji. Njihova jepobjeda bila silno svjedoËanstvo o Boæjoj moÊi.

No druga bitka nije proπla sjajno. Grad Ajbio je tek izboËina na padini brda, ali ga Izraelciu prvom pokuπaju nisu uspjeli osvojiti. JedanIzraelac potajno je ukrao neπto iz Jerihona i timeprekrπio Boæju izriËitu zapovijed pa je cijeli na-rod doæivio poniæavajuÊi poraz. Moæete zamis-liti kako se Joπua poæalio Bogu rijeËima Ëetrde-set Ëetvrtog psalma: “A sad si nas odbacio iposramio nas.”

Æivot s Bogom je promjenjiv. Doæivljavamonevjerojatne pobjede, ali katkad nas snau i zbu-njujuÊi porazi. Ako se Ëeπkate po glavi pitajuÊise zaπto je æivot odjednom tako teæak, niste sa-mi. Ovdje i u drugim psalmima pjesnik kao dakaæe: “Boæe, pa πto to radiπ?” Ali Bog uvijekzna πto radi. Dao je Izraelcima joπ jednu prilikuda osvoje Aj i taj put su pobijedili.

Kako Êemo sutra vidjeti, ovaj psalam zavr-πava prizivom na Boæju beskrajnu ljubav. Kadizgleda da vas je Bog zaboravio, znajte da vasvoli i da Ga moæete prizvati.

Izbavi nas od sramote stalne,Spasitelju naπ i Boæe!Pozivamo se na Ëast imena Tvog,Na milosre Tvoje krvi.

Isaac Watts

Drugi tekstAko æelite saznativiπe o tome kakoGospodin prodajesvoj narod (13.redak), pogledajteSuce 2,14; zatimIzaiju 52,3.

Vrijedizapaziti“Katkad Bogoduzima sva samapo sebi razumljivazadovoljstva iohrabrenja da vidihoÊete li se i daljedræati Njega radiNjega samog.”F. B. Meyer

9. travnja Æivotne mijene


ad su Izraelci konaËno preπli rijekuJordan i uπli u obeÊanu zemlju, odmahsu naiπli na veliku prepreku — utvr-K

113

nije stalo do nas?Ovaj psalam nesumnjivo je odjek misli koje

su zaokupljale druge starozavjetne liËnosti kaoπto su bili Job, koji je nevin trpio straπne patnje,ili Josip, koji je stalno doæivljavao nepravdupremda je sluæio Bogu. U njemu nalazimo i os-jeÊaje πto ih je Jeremija proæivljavao kad su gazamalo ubili zato πto je buntovnom narodu go-vorio istinu. U njemu nalazimo i osjeÊaje mili-juna vjernih ljudi tijekom mnogih stoljeÊa. »i-njenica je da je katkad stvarno opasno uzdati seu Boga.

Ali apostol Pavao pomaæe nam postaviti stvariu pravi odnos: “Dræim, doista, da patnje sadaπ-njeg vremena nisu dostojne usporedbe sa sla-vom koja Êe se objaviti u nama.” (Rimljanima8,18) Nije gotovo dok ne doe kraj. I dobri ljudisu izloæeni zlu, ali u svemu tome “Bog Ëini dasve pridonosi dobru onih koji ga ljube” (Rimlja-nima 8,28). Moæda to uvijek ne izgleda tako.Pavao kasnije u Rimljanima 8 citira Psalam44,23: “Dræe nas kao ovce odreene za klanje.”(36. redak) Ali u biti neprijatelji nam nikad nemogu oduzeti najvrednije: ljubav kojom nas Bogljubi.

Pa kad vam se dogodi neko zlo, to ne znaËida vas je Bog prestao voljeti. Naprotiv: “Blagoprogonjenima zbog pravednosti, jer je njihovokraljevstvo nebesko!” (Matej 5,10)

ZanimljivoJedan od pionirapjevanja duhovnihpjesama u ranojCrkvi, znamenitibiskup Ambrozije,radio je nakomentaru Psalma44 kad ga jezatekla smrt.Upravo kad jedoπao do dvadesetËetvrtog retka, ukojem pjesnikpoziva Boga da seprobudi, Ambrozijeje “zaspao”.

Vrijedizapaziti“Izraz je milostiprema nama kadnas Bog, umjestoda nas kazni zanaπe grijehe, Ëasnokori, a naπenevolje koristi zanaπe dobro —‘zbog tebe’.”David Dickson

Bog svoje njeguje ihrani;u Njegovim svetimdvorima oninapreduju.Od svakoga zla Onih brani,u svojim snaænimrukama nosi.Carolina S. Berg

10. travnja Gdje je Bog?


ovom psalmu nalazimo nekoliko teπ-kih pitanja: Gdje je Bog kad patimo?Zaπto niπta ne poduzima? Zar Mu viπeU

114

zahvaljivanjem Bogu. Nemasumnje da je slavljenje glavnatema, ali moæe nas iznenaditispoznaja da se viπe od pedesetpsalama naziva “tuæbalicama”.

ObiËno se takav psalamsastoji od sedam dijelova,premda ne trebamo oËekivatida Êemo ih sve naÊi u svakomod njih.

u ObraÊanje Bogu spozivom za pomoÊ

“PoËuj mi, Boæe, molitvu,ne krij se molbi mojoj!”

(Psalam 55,2)u Ukazivanje na Boæje

blagoslove u proπlosti ili naNjegov karakter

“Jer ti si, Gospode, dobar irado praπtaπ,

pun si ljubavi prema svimakoji te zazivaju.” (Psalam86,5)u Opis uzroka tjeskobe“Od jutra do veËeri

okruæuju me,svi naumi njihovi meni su

na zlo.” (Psalam 56,6)u Pokazivanje povjerenja i

pouzdanja“Jakosti moja, gledat Êu na

te,

11. travnja Iskaæimo svoju tjeskobu

jer si ti, Boæe, zaπtita moja,Bog moj, milosre moje.”

(Psalam 59,10)u Molitva Bogu da Ëuje i

izbavi“Bilo ti milo, o Jahve, da

me izbaviπ;Gospode, u pomoÊ mi

pohitaj!” (Psalam 40,14)u Nova pitanja i molbe“BiË svoj otkloni od mene,jer izdiπem pod teæinom

ruke tvoje.” (Psalam 39,11)u Slavljenje Boga πto je

odgovorio ili obeÊanje oslavljenju i πtovanju ubuduÊnosti

“Hvalit Êu te svagda πto sito uËinio,

i slavit Êu tvoje ime, jer jedobrostivo,

pred licem tvojihpoboænika.” (Psalam 52,11)

©to je tuæbalica? To jepsalam u kojem pjesnikizraæava tjeskobu i moli zaizbavljenje. On je izloæenfiziËkoj, duhovnoj i emotivnojtjeskobi koja moæe bitiuzrokovana neËim u njemu iliizvan njega kao πto je napadneprijatelja. Meutim, dok viËeBogu za pomoÊ, on se uzda daÊe ga Bog Ëuti i usliπati,osigurati mu zaπtitu, oprost iliono πto mu je potrebno. »esto

salmi nas ËestopodsjeÊaju na potrebuza slavljenjem iP

115

pjesnik slavi Boga za ono πtoÊe uËiniti, premda nemanagovjeπtaja da Êe se idogoditi.

Postoje mnogi i razliËitiproblemi s kojima se psalmistmogao suoËiti dok je pisaosvoje tuæbalice. U pedesetprvom psalmu, primjerice,problem je njegov vlastitigrijeh; u pedeset Ëetvrtom traæifiziËko izbavljenje, a u pedesetpetom muËi ga emotivnatjeskoba.

Poput pjesnika u drevnavremena, i mi se suoËavamo steπkoÊama i borbama pa namje potrebna Boæja pomoÊ.Katkad su naπi problemiprouzroËeni vlastitim grijesima.

U drugim sluËajevima oni sufiziËke naravi. A opet udrugim sluËajevima naπiproblemi mogu potjecati odemotivnih poteπkoÊa. ©to godda je sluËaj, psalmisti su nampokazali da moæemo povikatik Bogu i poæaliti Mu se naono πto nas muËi. To moæemouËiniti uzdajuÊi se da nas BogËuje i da Êe usliπati naπumolbu.

Ü Ü Ü

Sve naπe borbe Isus zna;Vodit Êe nas svakog dana.Takvog prijatelja nema ko Isus,Nijednog, nijednoga nema.

Johnson Oatman

Iskaæimo svoju tjeskobu

116

les vjenËao se s lady Dianom. Bio je to vrlokiÊen dogaaj. Katedrala sv. Pavla bila je pre-puna plemenitaπa odjevenih u najbolje πto suimali. Mladenkina haljina stajala je osam tisuÊadolara, a skut joj je bio duæi od osam metara.

O takvoj sveËanosti Ëitamo u Ëetrdeset pe-tom psalmu. U prvom dijelu psalmist (moædakraljev osobni pjesnik) slavi kralja koji je naputu da uzme mladenku. Neki bibliËari vjerujuda je rijeË o Salomonovom vjenËanju s faraono-vom kÊeri (1. o Kraljevima 3,1) ili s nekom dru-gom stranom kneginjom. Zamislite sveËanostovog dogaaja!

Ali ovaj se psalam mijenja u sedmom retku.Nakon laskanja “lijepom” vladaru i uzvisivanjanjegovih vojnih pobjeda, pjesnik poËinje usmje-ravati pogled na boæanskog Kralja, na Mesijukoji dolazi. Ostatak psalma naglaπava dvije di-menzije: ljudsko kraljevsko vjenËanje i Mesiji-nu povezanost sa svojim narodom.

Sjaj britanskog kraljevskog vjenËanja nijedugo trajao, kao ni sjaj Salomonovog. RomansaCharlesa i Diane propala je, a Salomon se oæe-nio stotinama drugih æena. No Gospodnjoj vjer-nosti prema svojem narodu nema kraja.

PojaπnjenjeSmirna i aloj (9.redak) bili susastojci najskupljihmirisa koji su senalazili u svetomulju za pomazanje(Izlazak 30,23-33).

VrijedizapazitiU vezi s treÊimretkom: “Nemasumnje da ovdje nazemlji nikad nitkonije izgovorio takverijeËi ljubavi,njeænosti i ljupkostikakve je [Krist]izgovorioneposredno predsvoje stradanje, analazimo ihzapisane uIvanovomevanelju odtrinaestog dosedamnaestogpoglavlja.”John Row

12. travnja Kraljevsko vjenËanje


ko se sjeÊate, 1981. Ëuli ste bar neπtoo kraljevskom vjenËanju u Velikoj Bri-taniji. Prestolonasljednik princ Char-A

Vidjet Êu Kralja u svoj ljepoti u toj dalekoj zemljiKad sjene se dignu i mrak se pretvori u dan.I nikom od ovih πto okruæuju prijestolje Kralj neÊe tuin biti,Jer srca Êe spaπenih prepoznati Njega po oæiljcima na nogama.

A. B. Simpson

117

dok vodi povorku koja ide po mladenku. Redci11-14 pokazuju nam mladenku koja Ëeka u svo-jem domu. Tada je “kralju dovode” da zajednouu u dvor “s veseljem... i klicanjem”.

Ako obratimo pozornost na dvostruko znaËe-nje psalma (mladenac je kralj i Mesija), vidjetÊemo sebe u ulozi mladenke. A iz odnosa s na-πim Kraljem moæemo uzeti dva dragulja mudro-sti.

“Zaboravi svoj narod i dom oca svog!” Kadse predamo Bogu, to je nalik vjenËanju. Moramose odreÊi svega drugog. Kakve god bile naπeranije veze, one postaju drugorazredne. UËiniteda Gospodin bude srediπte vaπe pozornosti i oda-nosti.

“Zaæeli li kralj ljepotu tvoju, smjerno se po-kloni njemu.” Promatrano s ljudskog glediπta,to je normalno, ali kad govorimo o boæanskomKralju, onda nam zastaje dah. Bog æeli vidjetinaπu ljepotu! Ako stvarno prihvatimo ovu isti-nu, tada nema mjesta strahu ili nesigurnosti.

Ne gleda mladenka haljinu svoju,VeÊ lice dragoga svoga;Ja neÊu gledat slavu,VeÊ milosre Kralja.NeÊu gledat krunu πto je pruæa,VeÊ probodenu Njegovu ruku.Janje je sva slava Emanuelove zemlje.

Anne Ross Cousin

Drugi tekstoviViπe o mladenkamakoje se pripremajuza vjenËanje naÊiÊete u Izaiji 61,10i Pjesmi nadpjesmama.

Vrijedizapaziti“Nigdje ustarozavjetnimspisima nenalazimo se bliæeotkrivanju tajneCrkve nego u ovompsalmu.”G. CampbellMorgan

13. travnja Tvoj suprug uæiva u tvojoj ljepoti


ao πto smo juËer saznali, Ëetrdeset petipsalam posveÊen je vjenËanju. Zami-slite da prvih devet redaka pjeva kraljK

118

silom koja se oËitovala u æestokoj oluji, mladiMartin se zavjetovao da Êe sluæiti Bogu kao re-dovnik. Izuzetnom revnoπÊu poËeo je obavljatisvoje duænosti u strahu da Êe izazvati Boæje ne-godovanje ako ne bude uËinio svako moguÊedobro djelo. Ali Bog je polako omekπavao Lu-therovo srce uvjeravajuÊi ga u svoju ljubav, a nesamo u kaznu. Iz Svetog pisma Luther je saznaoda Êe pravednik dobiti vjeËni æivot uzdajuÊi seu Krista i da ga ne moæe zaraditi dobrim djeli-ma. Luther je shvatio da Bog nije zahtjevni tira-nin, veÊ zaklon, utjeha i pomoÊ.

Ostalo nam je poznato iz povijesti. Luthero-vo nauËavanje o “spasenju vjerom” potaknuloje protestantsku reformaciju mijenjajuÊi razumi-jevanje Boga kod milijuna ljudi. Luther je na-pisao mnoge knjige i eseje, ali njegovo je najpo-znatije djelo “Naπ tvrdi grad je Gospod Bog”,himna zasnovana na Ëetrdeset πestom psalmu.Malo je djela koja tako snaæno prikazuju vjeruu Boga kao ova pjesma.

Lutherov æivot nije bio lak. Doæivio je uhiÊe-nja, osude, izopÊenje, hvatanje, skrivao se i bioizdan. Ali Luther je znao da se ne mora bojati“kneza zla” i svih njegovih napada jer je Bognjegov stalni zaklon “i πtit od sila tame”.

Vrijedizapaziti“Dvostrukouporiπte na kojempoËiva vaπa vjerajest beskonaËnasila kojom moæepokoriti svemir ioËinska ljubav kojuje objavio u svojojRijeËi.”Jean Calvin


14. travnja Dvoboj s avlom

artin Luther bio je nagao i odvaæanËovjek. Znao je πto je snaga, ali jeznao i πto je strah. Uplaπen BoæjomM

Naπ tvrdi grad je Gospod Bog i πtit od sila tame,U borbi protiv kneza zla ne ostavlja nas same!Kad avo, zmija ta, povede vojsku zla da silom zatre nas,Bog Ëuje slab naπ glas i ide nam u pomoÊ.

Martin Luther

119

valile su u zemlju i joπ su uvijek harale Rusi-jom. Narod je stenjao pod mongolskim jarmom.

Ali za to vrijeme neprimjetno se odvijala krπ-Êanska obnova. TraæeÊi novo zajedniπtvo s Bo-gom, jedan Ëovjek po imenu Sergej osnovao jeizvan Moskve redovniËku zajednicu. Duhovnarevnost ovih redovnika zahvatila je okolne druπ-tvene zajednice dok su plemiÊi i seljaci nastojalibolje upoznati Boga. Takoer je dovela do naglogprocvata sakralne umjetnosti, kad su u mnogimcrkvama u tom podruËju izraivane nove ikone.

U to je vrijeme dvanaestogodiπnji Dmitrij po-stao veliki knez. BuduÊi da je æivio u Moskvi,mnogo toga je nauËio od Sergeja, spomenutogkrπÊanskog voe. Kad je Dmitrij kasnije okupioruske snage i krenuo protiv Mongola, svoju jemalobrojnu vojsku ohrabrio rijeËima iz Psalma46: “S nama je Jahve nad Vojskama, naπa jeutvrda Bog Jakovljev!” Ohrabren ovim rijeËima,Dmitrij je izvojevao znaËajnu pobjedu nadMongolima.

Nipoπto ne smijemo zakljuËiti da Êe nas Bognagraditi pobjedom samo zato πto Êemo 46. psa-lam uzeti za svoj bojni poklik. Iz desetog retkamoæemo vidjeti da Bog u biti æeli mir; na krajuÊe uËiniti kraj svim ratovima. Ali moæemo bitisigurni da je Bog naπa utvrda u koju se moæemoskloniti pred onima koji nam æele nauditi.

Zanimljivo»itajuÊi ovajpsalam, JohnWesley je naπao nasamrtniËkoj posteljimir.

VrijedizapazitiJedanaesti redak“podsjeÊa nazapovijedizgovorenu nadjednim drugimbuËnim morem:‘Umukni!’ isvrπetak jeprikazanpojmovima koji neistiËu Ëovjekovunadu, veÊ Boæjuslavu”.Derek Kidner

Miruj, duπo moja:tvoj najbolji,nebeski Prijateljtrnovitim putovimavodi te krajuradosnom.Katharina vonSchlegel


15. travnja Naπa je utvrda Bog Jakovljev!

etrnaesto stoljeÊe bilo je vrlo teπko zaruski narod. Mongolske horde, predvo-ene Dæingis-kanom, stoljeÊe prije pro-»

120

moram jesti ovu juhu?” “Zaπto moram ugasititelevizor?” Moæda mislimo da je jednostavnorijeË o razdoblju razvitka koje Êe dijete prerasti,ali Ëinjenica je da Êe njihova pitanja zaπto trajaticijelog æivota. To Êe pitanje, zapravo, postavlja-ti i kad budu odrasli. Kad netko od bliæe rodbinepogine u prometnoj nesreÊi, kad se roditelj raz-boli od Alzheimerove bolesti, kad njihovu djecusnau problemi, oni Êe postavljati to isto pitanje.

OËito je zaπto bilo i Jobovo omiljeno pitanje.NjemaËki filozof Friedrich Nietzsche jednom jerekao: “Onaj tko zna odgovor na pitanje zaπto,moæe se nositi sa svakim kako.” »ini se da je iJob tako mislio, a tako i mi Ëesto pogreπno misli-mo. Ali u svih Ëetrdeset dva poglavlja knjige oJobu Bog nikad ne odgovara na pitanje zaπto.Umjesto toga pokazuje Jobu da je mnogo vaænijeznati tko. Ako saznate tko, svako Êe zaπto bitijasno. Kao roditelj koji viπe ne zna πto da odgo-vori na djetetova zaπto pa kaæe: “Zato πto samja tako rekao”, i Bog nama Ëesto mora reÊi:“Uzdaj se u mene Ëak i ako ne dobijeπ odgo-vore.” Moramo æivjeti vjerom ne samo na prvom,veÊ na svakom koraku svojeg puta.

Drugi tekstoviOvaj ulomak izKnjige o Jobuprikazuje veliËinunaπeg Spasitelja.Joπ jedan prikazNjegove veliËinenalazimo u Psalmu148,5.6.

Vrijedizapaziti“Bog nijeodgovorio ni najedno Jobovopitanje; pitanja subila pogreπna.Umjesto togapomogao mu je daGa upozna ustvaralaËkomdjelovanju. Jobovapitanja o Boæjimputovima nisumogla dobitidogovor bezpoznavanja samogBoga.”William E. Hume

16. travnja Vaæno je tko, a ne zaπto

ProËitajte: Job 38,8-18 (Boæja pjesma) u vezisa Psalmom 46,11.

ao πto je svim roditeljima poznato, naj-omiljenije djeËje pitanje jest zaπto:“Zaπto moram sada spavati?” “ZaπtoK

121

Ako je dobro otpjevana ili odsvirana pjesma“O sveta noÊ”, ili je crkveni zbor izvanrednootpjevao pjesmu “Kad gledam ja nebesa Tvoja,Boæe”, mnogi vjernici smatraju da bi bilo u re-du zapljeskati. OdliËno izvedeno! Drugi sma-traju da pljesak remeti ozraËje poboænosti i cr-kvu pretvara u noÊni klub. Gdje je poboænost?

Danaπnji psalam jasno pokazuje da u samompljesku nema niËega loπeg. OËito su poboæniIzraelci pljeskali na bogosluæju. Ali zapazimoda je hvala upuÊena Bogu, a ne Asafu, sviraËuna harfi. Gdje je poboænost? Ona je stalno isvugdje prisutna. Pogledajte treÊi redak: “Jer Ja-hve je to — sveviπnji, straπan.”

Zbog toga nije vaæno pitanje smijemo li pljes-kati u crkvi ili ne smijemo; vaæno je da ste si-gurni da vam je srce ispunjeno Gospodnjom ra-doπÊu i da s time uskladite svoj glas i pokretetijela.

Hvalite Kralja, svi na Nebu slavni,Zahvalno pjevajte moÊi i ljubavi Njegovoj,Naπem ©titu i Branitelju, Starjeπini dana©to nastava u sjaju i opasan je hvalom.

Robert Grant

VrijedizapazitiU πestom retkuBog je siπao sNeba u sili i slavida izbavi svojnarod pa se vraÊana svoje prijestolje.W. O. E. Osteley toopisuje kao“vrhunski Ëineshatoloπkedrame”.

17. travnja ZapljeπÊimo od radosti


nekim se crkvama danas postavljapitanje: Treba li dopustiti pljeskanjeili ne treba?U

122

Kad je Salomon sagradio hram i gradske bede-me, Jeruzalem je dobio joπ izrazitiji karakter.No danas nam sjajne kupole muslimanskih sve-tiπta tek nagovjeπÊuju kako je na obzorju ovogsvetog grada hram morao veliËanstveno izgle-dati.

Psalam 48 za neprijatelje Jeruzalema kaæeda se “zapanjiπe i zbunjeni u bijeg nagnaπe”.Premda je Jeruzalem doæivio nekoliko takvihnapada koji bi mogli odgovarati ovom opisu,pjesnik moæda govori i o nebeskom Jeruzalemu.Jeruzalem nikad nije bio smatran obiËnom utvr-enom prijestolnicom. U njemu æivi Bog. Zatoovaj psalam moæemo razumjeti kao opis naπegvjeËnog doma s Bogom, “nebeskog grada” pri-pravljenog za one koji se uzdaju u Njega (Heb-rejima 11,16).

Naæalost, Jeruzalem su Ëesto osvajali raznineprijatelji. »ak i danas na njegovim trgovima iautobusnim postajama eksplodiraju bombe. Gradjoπ nije utvren “dovijeka” (9. redak), ali mijesmo. Bog nam je obeÊao vjeËni dom, a njeganijedan duhovni neprijatelj neÊe nikad razoriti.

Slavne su rijeËi o tebi izgovorene,Sione, grade naπega Boga,»ija se rijeË ne moæe prekrπiti.Oblikovan si da budeπ Njegov stan na Nebu.

John Newton

Drugi tekstoviBiblija spominje idrugu prigodu kadje tarπiπka laabila izloæena oluji.ProËitajte Jonu2,1-16. I Salomonje imao tarπiπke,odnosno trgovaËkelae. O tomeËitajte u 1. oKraljevima 10,22.Neki bibliËari tvrdeda se Tarπiπnalazio na obali©panjolske.

Vrijedizapaziti“Sion je lijep iradostan samo zatoπto se u njemunalazi hram, a utom je hramunebeski Bogosnovao svojezemaljsko svetiπte.”Robert Allen

18. travnja Trajni grad


eruzalem je slavni grad. Podignut je nabreæuljcima, a u Davidovo vrijeme napa-jao ga je izvor koji se nalazio u gradu.J

123

vijesna mjesta: Zid plaËa, Hramsko brdo, Eze-kijin tunel, Siloamski ribnjak, DamaπËanska vra-ta. »init Êete upravo ono o Ëemu govori trina-esti redak: obilazit Êete grad hodajuÊi i brojeÊimnoπtvo njegovih kula. A vaπ vodiË uËinit Êeupravo ono o Ëemu govori Ëetrnaesti redak —opisivat Êe ova mjesta buduÊim naraπtajima.

Zapanjuje πto ovaj psalam predvia da kuleneÊe trajno opstati. Pjesnik je znao da Êe ovemasivne kamene graevine jednog dana pasti.Zaπto bi ih itko trebao opisivati “buduÊem ko-ljenu”? A upravo to vidite u danaπnjem Jeruza-lemu — ruπevine graevina koje su dugo slovilekao jake i neosvojive.

Ali u ovom psalmu nema nagovjeπtaja ma-loduπnosti. Naprotiv! Narod se treba radovatizato πto se uzda u Boga, a ne u zemaljske utvrde.Jasno, on se klanja u hramu koji Êe se jednogdana raspasti, ali tako se podsjeÊa na “tvoju [Boæ-ju] dobrotu”. Boæja ljubav neÊe prestati. “Takavje Bog, Bog naπ zasvagda i dovijeka.” On Êenas voditi.

Nek tuini hode oko grada u kojemnastavamo,

Nek promotre sveto tlo i graevinu zapaze,Red u kuÊi Tvojoj, πtovanje u domu Tvome,Pjesme radosne, zavjete sveËane

i poπteno izvijeste.Isaac Watts

Vrijedizapaziti“Slavim Boga nesamo zato πto vodimoje putove, negoi zato πtozanemaruje mojepogreπke.”H. Norman Pell

19. travnja Naπ vodiË u Boæji grad


ko kao turist posjetite Jeruzalem, vjero-jatno Êete naÊi vodiËa koji Êe vas pro-vesti gradom i pokazati vam mnoga po-A

124

njih sudjeluje u bilo kakvoj vjerskoj aktivnosti.Jedan od onih koji je pridonio izumiranju vjer-skog æara u Francuskoj bio je Voltaire. Ovaj filo-zof iz osamnaestog stoljeÊa poveo je pisanomrijeËju rat protiv “praznovjerja” kao πto je vjero-vanje da postoji Bog. Voltaire je nekim svojimidejama mnogo pridonio prouËavanju prirode ipovijesti, pa iako je Crkva u njegovo vrijemenesumnjivo zasluæila neπto kritike, on je pomo-gao uvoenju nevjerstva koje je trajno utjecalona njegovu domovinu i Ëitav zapadni svijet.

Voltaireova djela, kao primjerice satira Can-dida, bila su toliko popularna u njegovo vrijemeda se na njima obogatio. Ali priËa se kako je nasamrtniËkoj postelji navodno rekao svojem lijeË-niku: “Dao bih vam polovicu svega πto imamkad biste mi mogli dati joπ πest mjeseci æivota.”

Naravno, lijeËnik to nije mogao uËiniti. »akni danas, premda mogu kupiti najsuvremenijumedicinsku tehnologiju koja im omoguÊava dajoπ malo produæe æivot, bogati ne mogu zauvi-jek prevariti smrt. Kad Bog kaæe da je vrijemeisteklo, vaπem æivotu na zemlji je kraj. Psalam49,8 kaæe da na svijetu nema novca kojim bistemogli potkupiti Boga. Stoga se pouzdajte samou Boga koji vam po svojem Sinu nudi æivot.

S usana Davidovih ova Êe rijeË poteÊi:Istina je æiva joπ uvijek;Nitko ne moæe spasiti duπu svojeg brataNi platiti svoga brata dug.

Matthew Arnold na osnovi Psalma 49,8.

Vrijedizapaziti“Bogatstvo nasmoæe tako prevaritida pomislimo kakose moæemo oslonitina sebe.”D. Allan Hubbard

20. travnja Smrt se ne moæe podmititi


rancuzi spadaju meu najmanje poboæ-ne narode na svijetu. Premda je sluæ-beno devedeset posto katolika, maloF

125

nego πto je moglo stati u njegove æitnice pa jeodluËio sruπiti stare i sagraditi veÊe. (Zaπto jed-nostavno nije sagradio joπ koju? Ovim se Isuspodrugnuo rasipnosti bogatstva.) Ovaj je Ëovjekmislio da Êe se tako osigurati za cijeli æivot.MoÊi Êe se opustiti i reÊi: “Duπo... jedi, pij, uæi-vaj!”

Ali Bog je imao drukËiji plan. »ovjek Êe tenoÊi umrijeti ostavljajuÊi svoje veliko bogatstvodrugima. “Da, Ëovjek je lud ako zgrÊe zemalj-sko blago a nema prisne zajednice s Bogom”,zakljuËio je Isus.

U ovom svijetu ljudi sve mjere novcem, aliBog ima sasvim drugo mjerilo. Od starine sekaæe: Ne moæeπ ga ponijeti sa sobom. Sve πtoËovjek moæe ponijeti jest “bogatstvo koje predBogom vrijedi”. Zato psalmist kaæe: “Ne smetise, ako tko bogat postaje.” (RU) Razmislite kojitrenutak gdje je vaπe blago.

Za UËitelja radimo od zore do mraka:Govorimo o Ëudesnoj Njegovoj ljubavi i brizi.Pa kad æivot kraju doe i svoj posao

na zemlji dovrπimo,Kad prozvani budemo — ja Êu biti tamo.

James M. Black

Vrijedizapaziti“Nerazumno je alii opasno pouzdatise u neπto πto jejoπ nepouzdanijeod samogËovjeka.”John J. Durham

21. travnja Bogati luak


sus je ispriËao prispodobu o bogataπu ko-jemu je za srce priraslo njegovo bogat-stvo (Luka 12,16-21). Imao je viπe ljetineI

126

prorok kasnio, a trebao je prinijeti uobiËajenuærtvu prije nego πto Êe vojska krenuti u bitku.Sunce se neumoljivo dizalo na nebu i kako susati prolazili sve je viπe uplaπenih izraelskihvojnika napuπtalo tabor.

KonaËno ©aul viπe nije mogao odgaati. Uzi-majuÊi stvari u svoje ruke, preuzeo je ulogu sve-Êenika i pripremio ærtvu paljenicu. Upravo kadje dovrπavao obred, pojavio se Samuel.

SveÊenik nije bio sretan. “©to si uËinio?” upi-tao je strogo. ©aul se izgovarao, ali Samuel zaizgovore nije mario. ©aul je bio neposluπan Boæ-joj zapovijedi i zbog toga Êe mu biti oduzetokraljevstvo.

U Ëemu je ©aul pogrijeπio? Pouzdao se viπeu ærtvu nego u Boga. Smatrao je da Êe mu samobred osigurati pobjedu nad Filistejcima, a za-boravio je da je æivi Bog izvor njihove snage.

Danaπnji psalam prikazuje Boga srediπtemsvijeta, kako sudi narodima. “Ne korim te zbogtvojih ærtava,” kaæe pjesnik, “ali mi nisu potreb-ni junci i jarci. Treba mi tvoja iskrena zahval-nost i posluπnost.” To je pouka koju je ©aultrebao nauËiti, a trebali bismo je nauËiti i mi.

Drugi tekstoviPosluπajte savjet uËetrnaestom retku icijele godinepokaæitezahvalnost.Potraæite Psalam69,31; 2.KorinÊanima 9,11 iEfeæanima 5,20.

Vrijedizapaziti“Naπ najodvratnijigrijeh nije uËinjenozlo, veÊ Ëinjenicada nas onoonesposobljuje zanaπu najuzviπenijuzadaÊu daproslavimo Boga.”G. CampellMorgan


22. travnja Junaci viπe nisu potrebni

dje je Samuel? To pitanje muËilo je ©a-ula i njegovu vojsku dok su se pripre-mali za borbu s Filistejcima. Stari je

G

Ni krv svih ærtava zaklanih na ærtvenicima æidovskimNe moæe optereÊenoj savjesti dati mir ni oprati mrlju,VeÊ Krist, to Janje nebesko πto uzima sve grijehe naπe,Ta ærtva plemenitijeg imena i skupocjenije krvi.

Isaac Watts

127

Êu. Napisao je velika teoloπka djela koja su po-mogla utvrivanju mlade Crkve.

Ali za vrijeme jednog progonstva Ëak se iOrigen spotaknuo. U to je vrijeme svatko tko bibio izveden pred rimske vlasti morao prinijetikâd kao ærtvu caru i time mu ukazati πtovanjekao bogu. Mnogi krπÊani su to odbili i zato subili smaknuti. I Origen je bio izloæen takvoj kuπ-nji. SuoËen sa smrÊu, veliki je uËitelj prinio kâd.

Kasnije je posjetio mnoge gradove, privatnopoduËavao i pisao. Ljudi su se divili njegovojmudrosti. Jednom su ga u Jeruzalemu zamolilida propovijeda. Uzeo je knjigu Psalama, pomoliose i otvorio tekst u Psalmu 50,16: “©to tumaËiπnaredbe moje, πto meÊeπ u usta savez moj?”Pogoen kajanjem zbog prinesenog kâda, Ori-gen je zaklopio knjigu, sjeo bez rijeËi i briznuou plaË. Navodno je rekao: “Sâm prorok Davidzatvorio mi je usta.”

Ovaj dio pedesetog psalma namijenjen je zlimljudima koji se prave da su pravedni. Origen jebio osvjedoËen da pripada takvima. Moæda im imi pripadamo? Boæja poruka glasi: “Prestani glu-miti! Pokaj se! Vrati se na put. Pokazat Êu tisvoje spasenje.”

Slomljena srca i skruπena uzdahaJa, greπnik, Gospodine, drπÊem i plaËem.Tvoja je milost πto praπta bogata i besplatna.O, Boæe, milostiv mi budi!

Cornelius Elven

Drugi tekstoviDvadeset drugiredak poziva napokajanje, odnosnoodvraÊanje od zlihputova. Ovu misaonalazimo i uNovom zavjetu.ProËitajte Matej11,20; Luka 13,3.5;l5,7.10 i Djela2,38.

Vrijedizapaziti“Joπ je uvijek lakπeærtvovati junca ilijarca, dati posebandar ili uËiniti nekodjelo, nego seuhvatiti u koπtac sozbiljnomstvarnoπÊu iskrenevjere.”John I. Durham

23. travnja “Originalan” grijeh


rigen (185.—253.) bio je krπÊanin u te-πko vrijeme. Kao sin krπÊanskog muËe-nika i sam je umro muËeniËkom smr-O

128

nog vojnika u Davidovoj vojsci. Kad je zatrud-njela, David se uplaπio sramote pa je cijeli do-gaaj pokuπao prikriti. Ali njegovi trikovi nisuuspjeli pa je na kraju izveo da joj muæ pogine ubitci. Zatim je æenu poginulog junaka uzeo ksebi. Gotovo da je uspio proÊi nekaænjeno.

A onda se pojavio prorok Natan s jednompriËom. Neki je siromaπak imao janje koje jejako volio, ali je susjed bogataπ poæelio to janje.Premda je u gradu mogao kupiti bilo koju æivo-tinju, bogataπ je æelio baπ to janje koje je siro-maπak toliko volio pa mu ga je oteo i zaklao.

Grozno, pomislio je David. “Tko je taj boga-taπ?” gnjevno je upitao. “Pobrinut Êu se da budepravedno kaænjen.”

“Ti si taj Ëovjek!” odgovorio je Natan. Odjed-nom je David postao svjestan svoga grijeha. Nje-govi pokuπaji da ga prikrije samo su pogorπalistanje. Sad je doπao trenutak da pred narodomprizna svoj grijeh. Ovaj psalam je to priznanje.

U svim vremenima ljudi vjere uzimali su Da-vidove rijeËi da plaËu zbog svojih padova. Mise izruËujemo milosti naπeg dragog Boga mole-Êi da izbriπe naπe straπne prijestupe. Budimo si-gurni da nas Ëuje, uklanja naπe grijehe i perenas da budemo bijeli kao snijeg.

Gospodine Isuse, vidiπ da strpljivo Ëekam.Doi sada, novo srce u meni stvori.One koji su Te potraæili nikad odbio nisi;Operi me stoga i bit Êu bjelji od snijega.

James Nicholson

ZanimljivoVjerojatno je tonajsjeverniji grobna svijetu; pripadaËlanu jednearktiËkeekspedicije. Nabreæuljku kojinadvisuje beskrajneledene povrπine,nalazi se nadgrobnispomenik sploËicom na kojojjednostavno piπe:“Operi me, i bit Êubjelji od snijega.”

Vrijedizapaziti“Ova vrsta molitvezahtijeva iodreenu vrstuBoga. NijedanËovjek neÊepristupiti Bogusamo zato πto znakako je jadan ugrijehu, ako ne znakoliko je Bog bogatmilosrem.”David Redding

24. travnja Sablazan na dvoru


ralj David je ugledao æenu i poæelioje. ©to je kralj æelio to je i dobio,premda je to bila æena drugoga, oda-K

129

vonarola nastojao provesti vjersko buenje. Go-voreÊi odvaæno protiv korupcije i pohlepe grad-skih valadajuÊih obitelji i crkvenih velikodo-stojnika, Savonarola je dobio potporu naroda.Reforme za koje se zalagao neko su vrijemebile aktualne, ali njegovi neprijatelji prikupili susnage i ponovno preuzeli vlast.

Savonarolu su izopÊili iz Crkve i osudili zbogizdaje i krivovjerja. U tamnici su ga okrutnomuËili. IπËaπili su mu i slomili lijevu ruku; tam-niËari su mu ostavili desnu ruku nepovrijeenukako bi mogao napisati priznanje u kojem birekao da je bio varalica. Umjesto toga, on jedesnicu upotrijebio da napiπe razmiπljanje o 51.psalmu. Bilo je to priznanje, ali ne onakvo ka-kvo su oËekivali. On je priznao svoje grijeheBogu, ali je i dalje podsjeÊao voe druπtva da ioni, kao David u proπlosti, trebaju priznati svojegrijehe.

Svjedoci kaæu da je u noÊi pred smrt mirnospavao, s blaæenim osmijehom na licu. Nemasumnje da je bio svjestan kako je Bog oËistionjegovo srce. I kad je poznati firentinski umjetnikMichelangelo naslikao svoju slavnu sliku ovogreformatora, namijenio je za nju geslo iz Psalma51,15: “UËit Êu bezakonike tvojim stazama, igreπnici tebi Êe se obraÊati.” To je bila priËa oSavonarolinom æivotu.

ZanimljivoU ShakespearovomHamletu ubojicakralja Klaudijejadikuje:©to ako je rukaova prokletaZadebljala zbogbratove krvi?Zar nema kiπedovoljno nanebesimaDa je spere, dabude bijela kosnijeg?

Vrijedizapaziti“Bog traæi srcekoje je svjesnokako malozasluæuje, a punoduguje.”Derek Kidner

Gospodine, Tebituæan priznajemsvoj grijeh;sve πto jesam,kaæem Ti, sve πtosam bio.OËisti grijeh mojsvaki, operi miduπu danas.Gospodine, oËistime.Horatius Bonar

25. travnja Blagi Savonarolin osmijeh


ok je Kolumbo istraæivao Novi svijet,otprilike u isto vrijeme u Firenci uItaliji jedan je redovnik po imenu Sa-D

130

predstavlja prijetnju pa ga je htio ubiti. Upozo-ren od ©aulovog sina Jonatana, koji je bio Da-vidov najbolji prijatelj, David je pobjegao. Naputu je zastao u Nobu i nagovorio sveÊenika damu dâ od posveÊenog kruha i Golijatov maË.

Na nesreÊu, tamo je bio jedan od ©aulovihnadglednika pastira po imenu Doeg. On je izvi-jestio ©aula da je sveÊenik Ahimelek pomogaoDavidu u bijegu. Paranoidni kralj pozvao je sve-Êenika. Ahimelek se branio da nije æelio nauditikralju veÊ samo pomoÊi njegovom prijatelju Da-vidu, ali se ©aul ogluπio na njegove rijeËi. Nare-dio je Doegu da ubije sveÊenika zajedno sa svimsveÊenicima koji su æivjeli u Nobu; Doeg je tos uæivanjem uËinio.

Davida je kasnije muËio osjeÊaj krivnje zbogtog dogaaja. Trebao je znati da Êe ga Doegodati kralju. U ovom psalmu David se prisjeÊadogaaja i grdi Doega za njegovu zloÊu. Davidtvrdi da Êe Gospodin naplatiti zlima za njihovadjela.

Zaπto se silnici hvalei milost nebesku preziru?U svoju se ruku uzdajuI usta svoja laæima pune.

C. D. Barlow

PojaπnjenjeNeki smatraju dase Nob, mjesto ukojem se ovodogaalo, nalaziona Maslinskoj gori.Usporedite saPsalmom 1,3.

Drugi tekstoviU Svetom pismumasline se Ëestospominju. Na kogase odnose?ProËitajte Psalam1,3; Rimljanima11,17.24 i Zaharija4,3.11-14.

26. travnja Oda zlom Ëovjeku


avid je bio odani sluga na kraljevomdvoru. »esto je svirao harfu da umirikralja. Ali je ©aul zakljuËio da DavidD

131

krπÊanina. Crkva je u to vrijeme bila korumpi-rana. Hus je bio sveuËiliπni profesor i propo-vjednik, poznat po tome πto nije oklijevao reÊiono πto misli. Neko je vrijeme vrπio sluæbu nad-biskupa ispitujuÊi tvrdnje o Ëudima, ali je saæaloπÊu utvrdio da je veÊina dogaaja bila prije-vara smiπljena za brzo bogaÊenje. Je li se ikomemoglo vjerovati?

U one dane sve je bilo ispolitizirano. Husovadomovina »eπka nastojala je saËuvati neovis-nost svoje Crkve od Svetog Rimskog Carstva.Neko su vrijeme bila na vlasti dvojica papa, patrojica, da bi se sva trojica meusobno izopÊila.Hus je nastojao ostati neutralan oslanjajuÊi sena Sveto pismo, a ne na pape. Na kraju su Husapozvali pred crkveni koncil na kojem su crkve-ne vlasti tvrdile da je njegovo nauËavanje kri-vovjerje. Kad su mu dali priliku da povuËe svo-je rijeËi, Hus je odgovorio: “Ni za kapelu punuzlata ne bih mogao odstupiti od istine.” Tako jeJan Hus 1415. spaljen na lomaËi. Neposrednopred smrt citirao je pedeset treÊi psalam, πto jebio odgovarajuÊi tekst za dobrog Ëovjeka usredpokvarenog naraπtaja.

Nalazite li se u teπkoj situaciji u kojoj moratezauzeti stajaliπte usred pokvarenosti? Pouzdajtese kao Jan Hus u pedeset treÊi psalam i znajteda Bog bdije nad vama i da Êe vas osnaæiti.

ZanimljivoOvaj je psalamjako sliËanËetrnaestompsalmu.

Drugi tekstoviUstanovite tko je“bezumnik” u ovimtekstovima: Psalam92,6,7; Izreke 16,7-9 i Luka 12,20.21.

Vrijedizapaziti“Strah Boæji moæebiti poticaj kojiusmjerava æivot, amoæe postati izastraπujuÊipritisak koji vodiuniπtenju.”G. CampbellMorgan

Jesu li svineprijatelji Sionabezumniciπto proædirunjegove svete?Zar ne znaju danjihov vladaSpasitelji saæalijeva svojestradalnike?Isaac Watts

27. travnja Neπto za πto vrijedi umrijeti


an Hus bio je zareen za sveÊenika prvegodine u petnaestom stoljeÊu, u vrijemekoje nije bilo nimalo lako za poboænogJ

132

vitom kraju Zifu. Kad su to saznali neki mjeπta-ni, otrËali su kralju i rekli: “David se krije kodnas... kad god zaæeliπ siÊi, sii, a naπe je da gapredamo u ruke kralju.” (1. Samuelova 23,19.20)

Na sreÊu, David je imao uhode koje su gaobavijestile da je ©aul na putu. Davidov najboljiprijatelj, ©aulov sin Jonatan, poæurio je u brdo-viti kraj Zif da nae Davida. “Ne boj se”, ohrab-rio ga je, “jer te neÊe stiÊi ruka moga oca ©au-la.” (redak 17)

Ali kralj ©aul zamalo je stigao Davida kad jenjegove snage opkolio tako da ih je razdvajalasamo planina. A onda je doπao glasnik s poru-kom: “Filistejci provaliπe u zemlju.” Tako je Da-vid umaknuo kraljevoj vojsci koja je poæurila uborbu s Filistejcima.

U ovom psalmu David moli Boga da ga iz-bavi od ©aula i izraæava pouzdanje da Êe On toi uËiniti.

Kad smo u teπkim situacijama, kao i Davidmoæemo prizvati Boga i znati da je On naπ po-moÊnik, onaj koji nas odræava na æivotu.

Sveti Boæe, ime Tvoje slavimo,Gospodaru svega, pred Tobom se klanjamo.Sve na Zemlji æezlo Tvoje priznaje,Sve na Nebu Tebe oboæava.Beskrajno je kraljevstvo Tvoje,VjeËna vladavina Tvoja.

Ignace Franz

Drugi tekstoviU osmom retkuËitamo odragovoljnoj ærtvi.O njoj Ëitamo i uLevitskom zakoniku22,18 i 21 gdje jenazvana“dragovoljan dar”.Kakva to ondaærtva treba biti?

Vrijedizapaziti“Kakva je to vjera[redak 6]! Tek πtoje molitva upuÊena,duπa je svjesnamilostivogodgovora.Zamijetimo da jetvrdnja izreËena usadaπnjemvremenu: ‘Bog mipomaæe.’”F. B. Meyer


28. travnja Onaj koji nas odræava na æivotu

bijegu pred kraljem ©aulom David jeoËito imao posla i s nekim lisicama.Utaborio se sa svojim ljudima u brdo-U

133

a u biti se æelio nekamo povuÊi i prouËavatiBibliju.

Bilo je to krajem Ëetvrtog stoljeÊa; krπÊan-stvo se joπ uvijek nastojalo osoviti na noge na-kon viπe od dva stoljeÊa progonstva. Sad su navlasti bili krπÊani, ali pred njima je bilo mnoπtvoproblema — teoloπkih i praktiËnih. Jeronim jeimao svoje miπljenje o jednima i drugima. Nekoje vrijeme bio u Rimu desna ruka papi Damasiji,gdje je poËeo raditi na projektu po kojemu jepostao poznat: prevoenju Biblije na latinski je-zik. Ali kad je papa umro, Jeronim je bio razo-Ëaran πto na njegovo mjesto nisu izabrali njega.Osim toga, njegovi su ga neprijatelji poËeli sveotvorenije kritizirati. Kamo bi mogao otiÊi danae mir? Tako je stigao u Betlehem gdje jeposljednjih trideset pet godina æivota proveo upisanju. »ini se da je konaËno naπao skloniπteza kojim je uvijek Ëeznuo. Jeronim je zavrπioprijevod Biblije, Vulgatu, i napisao mnoge ko-mentare i Ëlanke.

Ne treba nas Ëuditi πto je pedeset peti psalambio njegov omiljeni psalam, a posebno sedmi ideveti redak. “O, da su mi krila golubinja, odletiobih da otpoËinem! Daleko, daleko bih letio, upustinji se nastanio.”

O kad bih golubica bio krilata,Kad bi nevinost krila imala,Poletio bih i s Bogom ljubaviSav ovaj nemir ostavio.

Isaac Watts

PojaπnjenjeUstreptalost upetom retkudoslovce je uizvorniku “drhtatiu boli”. Uodreenim oblicimaovom se rijeËjukatkad opisuje bolæene pri poroaju.

Vrijedizapaziti“Mreæa se nenapinje za pticegrabljivice kao πtosu jastreb i sokol,veÊ za jadnebezazlene ptiËicekoje nikad ne mislezlo.”John Rawlinson

29. travnja Skloniπte u pustinji


eronim je bio vrlo zaposlen. Bez predahaje poduËavao narod Bibliji, odlazio nahodoËaπÊa ili Ëinio neko milosrdno djelo,J

134

vas izdati” (Marko 14,18)? UËenici su se sigurnomorali pitati tko Êe Ga izdati.

A onda je Juda Iskariotski tiho iziπao, ali vje-rojatno nitko nije niπta posumnjao jer je bio bla-gajnik. VeÊina ostalih uËenika sigurno je kasnijebila zaprepaπtena kad se Juda pojavio s gomi-lom vojnika.

Uvjereni smo da je Isus sve vrijeme znao daÊe se Juda okrenuti protiv Njega, no umanjuje lito bol ove situacije? Nema sumnje da je Isusduboko osjeÊao rijeËi iz pedeset petog psalmakojima pjesnik oplakuje izdaju prisnog, pouzda-nog prijatelja.

Ako ste doæivjeli da vas je prisni prijateljizdao, joπ uvijek moæete povjeriti Bogu “svusvoju brigu, i on Êe te potkrijepiti” (23. redak).

Na Gospoda stavi svoj teret,Na Njegovu se osloni RijeË.Uskoro Êeπ imati razloga da blagoslivljaπNjegovu neprolaznu vjernost.

Nepoznati pjesnik

Vrijedizapaziti“Povjeri Bogu svusvoju brigu [23.redak] na isti naËinkao πto se brod uoluji oslanja nasidro koje gazadræava namjestu.”J. M. Neale

30. travnja Proboden s lea


oæete li zamisliti prizor na Posljed-njoj veËeri kad se Isus osvrnuo poprostoriji i rekao: “Jedan Êe me odM

135

najezdom i sad je predstavnik asirskog kraljastajao pred jeruzalemskim bedemima zahtije-vajuÊi Ezekijinu predaju. DræeÊi se u vjeri Bo-ga, Ezekija je odbio zahtjev.

“U koga se uzdaπ da si tako siguran?” rugaose Asirac. “Misliπ li da su prazne rijeËi veÊisavjet i snaga za rat?” Pitao se ne Ëeka li Ezekijada ga EgipÊani spase. Ako se oslanja na Egipat,upozorio ga je, doæivjet Êe da se oslanja na“slomljenu trsku koja probada i prodire u dlanonomu tko se na nju osloni”. (2. o Kraljevima18,19-21). Zatim je pozvao narod na predaju izaprijetio opsadom ako odbije. Na kraju je Ëakustvrdio kako je Boæja volja da se predaju.

Ali Ezekija je ostao nepokolebljiv u vjeri.Umjesto da izravno odgovori na asirsku prijet-nju, on se molio. Bog je obeÊao izbavljenje isljedeÊe je noÊi sto osamdeset pet tisuÊa asir-skih vojnika umrlo u snu. Preæivjeli su poæurilikuÊi.

Ezekija je na situaciju reagirao sliËno Davi-du. Moæda je Ëak Ëitao 56. psalam da bi se oh-rabrio. Na πto se Ezekija oslanjao? Nije se osla-njao na trsku koja se moæe slomiti, veÊ na Bogakoji Êe ga voditi. Mi moæemo moliti za isto vod-stvo u naπim teπkoÊama.

Kad se bojim, u Tebe se uzdam.Boga Êu slavit’ za Njegovu RijeË.Ne bojim se; πto mi moæe smrtnik?Moje je uzdanje u Gospodinu.

Stari πkotski psaltir

Drugi tekstoviPeti redak istiËesnagu Davidovihneprijatelja kao πtoËitamo i u Izaiji31,3 i Hebrejima13,6. Kako pjesnikmoæe reÊi: “©to mimoæe uËinitismrtnik?”

Vrijedizapaziti“MoguÊe je da naπum bude istodobnozahvaÊen strahom ivjerom [4. redak].Osloniti se naBoga, kad postojimnoπtvo razloga zazabrinutost,oËitovanje jepobjedonosne vjereBoæjeg izabranika.”Charles H.Spurgeon

1. svibnja Na πto se oslanjate?


a kralja Ezekiju i puËanstvo u Jeruza-lemu izgledi su bili loπi. Sjeverno izra-elsko kraljevstvo palo je pod asirskomZ

136

grad Gat. ©aul je ratovao protiv Filistejaca kojisu ga mrzili, ali isti je sluËaj bio i s Davidom.SjeÊate li se izvjeπtaja kako je David ubio Go-lijata? SjeÊate li se iz kojeg je grada Golijatpotjecao? Pogodili ste — iz Gata.

Dakle, David je ostavio svoju vojsku i samuπao u grad u kojem je bio omrznut. Morao jebiti lud da uËini takvo πto. No Ëinjenica je da jeto bila njegova zamisao. David je glumio lua-ka: bubnjao je po vratima i puπtao da mu slinateËe niz bradu. Filistejci su ga promatrali kaojastrebovi, ali njegovo ih je ponaπanje uvjeriloda je priliËno bezopasan. Neko vrijeme su mu,recimo, dali azil, a onda su ga pustili da potraæidrugo mjesto da se skrije od ©aula (1. Samuelo-va 20,10—22,1).

Psalam 56 je rezultat doæivljaja u Gatu. »i-tajuÊi njega, osjeÊate napetost; David je moraonastaviti s glumom. Ali pouzdao se u Gospodinai to ga je osnaæilo. Bog je znao πto David proæiv-ljava. Svaka je suza saËuvana u Boæjoj posudi.Svjestan da Bog bdije nad njim, David je rekao:“©to mi moæe uËiniti Ëovjek?” (12. redak)

Na kraju su se Davidovi neprijatelji povuklii on se izbavio od smrti. Bog je ponovno biovjeran i David je mogao slobodno hoditi u Boæ-jem æivotodavnom svjetlu.

Drugi tekstoviSvjetlost (14.redak) je Ëestovezana uz vodstvo ismatra seæivotodavnom.Pogledajte i Job33,30; Ivan 8,12 i12,35.36.

Vrijedizapaziti“Æena u farizejevojkuÊi skupocjenim jemirisom [vjerojatnoMarija Magdalena]pomazala Kristovenoge. Ali suzekojima ih je nakontoga oprala bile suvrednije od njezinanardova mirisa.”Abraham Wright

2. svibnja Morate biti ludi da biste ovdje æivjeli


jeæeÊi pred kraljem ©aulom, David jepobjegao tamo gdje je bio siguran daga progonitelji neÊe naÊi — u filistejskiB

Lutanjima mojimsvekolikimTi jedini brojaznadeπ.Suze moje TisaËuvaj;nisu li one uTvojoj knjizi?Stari πkotski psaltir

137

no, ali uspjeπno skroviπte. David je sada moraopotraæiti drugo skloniπte od æestoke paranoje kra-lja ©aula. Tako je pronaπao πpilju u judejskimbreæuljcima (1. Samuelova 22,1).

Smjestio se u tu πpilju, sâm samcat, odluËivπida mu to neko vrijeme bude dom. Psalam 57prikazuje neke od njegovih osjeÊaja u to vrije-me. On Êe se skriti u Boæjem milosru “dokpogibao ne mine”. Nekako Êe mu Bog poslatipomoÊ “s neba i spasi[ti]” ga — ali kako?

A onda su se poËeli javljati ljudi — stariprijatelji, vojnici, roaci. David je odrastao neda-leko od tog mjesta pa je vjerojatno poznavaoneke od ljudi u blizini. I ljudi su nastavili dola-ziti — beskuÊnici, zaduæeni, oni koji su bili usukobu sa zakonom. Ne moæemo reÊi da je tobila druπtvena krema, ali okupili su se oko njegakao ovce oko pastira. Ubrzo je ovaj usamljeniËovjek imao vojsku od Ëetiri stotine ljudi. Bogse pobrinuo za zaπtitare. Iz Davidova iskustvamoæemo nauËiti nekoliko dojmljivih pouka: (1)da Bog “Ëini dobro” (Psalam 57,3) i (2) da se zaostvarenje dobra Ëesto sluæi drugima, premda(3) to nisu uvijek ljudi koje bismo mi izabralida nam pomognu. Vaæno je to zapamtiti kadustanovite da se skrivate u nekoj πpilji.

Boæe moj, u kome su svi izvoriBeskonaËne ljubavi i milosti,Skrij me pod svoja raπirena krilaDok ne prou tmasti oblaci.

Isaac Watts

Drugi tekstoviO zaklonu podGospodnjim“krilima” (1.redak) Ëitajte viπeu Ruti 2,12 gdje seBoaz obraÊa Ruti, iu Mateju 23,37gdje se Isus obraÊaJeruzalemu.

Vrijedizapaziti“Kad ne moæemovidjeti sunËani sjajBoæjeg lica,blaæenstvo je naÊizaklon u sjeniNjegovih krila.”Charles H.Spurgeon

3. svibnja NaÊi zaklon u πpilji


ad smo se juËer rastali s naπim juna-kom Davidom, upravo su ga protje-rali iz Gata koji mu je bio kratkotraj-K

138

Uostalom, bio je najviπi duænosnik u Perziji, dru-gi do samog kralja Kserksa.

Mordokaj se nije htio pokloniti kad bi pre-mijer prolazio pa je to ovoga razbjesnilo. Kad jeHaman saznao da je Mordokaj Æidov, odluËio jeosvetiti se, ali ne samo njemu, nego cijelom nje-govom narodu. Planirao je masovno istreblje-nje, a za Mordokajevo smaknuÊe podigao je po-sebno postolje. Ali Estera, Mordokajeva neÊaki-nja i posvojena kÊer te je godine postala kralji-com pa je odvaæno iziπla pred kralja Kserksa iispriËala mu πto se sprema njezinom narodu. Ha-man je nakon toga bio uhiÊen i objeπen na vjeπalakoja je podigao za Mordokaja. Cijeli dogaajmoæete proËitati u Knjizi o Esteri.

Ljudi stalno kopaju jame za Boæji narod (7.redak), ali Ëesto sami padaju u njih. Oni moguspletkariti protiv pravednika, ali zlo koje sunaumili na kraju Êe se prevaliti na njih (po-gledajte Izreke 26,27). Katkad to vidimo u svo-jem æivotu, ali ako se to ne dogodi odmah, bu-dimo sigurni da Êe se u konaËnici ipak dogoditi.Stoga se ne moramo uzrujavati ako u ovom æi-votu nema uvijek pravde. Umjesto toga nastojmosvladati zlo dobrom, kako nam je to Gospodinzapovjedio (Rimljanima 12,17-21).

Srce mi je upravljeno Tebi, moj Boæe!U Tebi je sva nada moja.Objavit Êu istine svete Tvoje drugima,Cijelom ËovjeËanstvu ljubav Tvoju.

Wrangham

ZanimljivoU svojoj pjesmi “L’Allegro” JohnMilton jeupotrijebio sliku:“Radosno ustani,snena zoro”, kojunalazimo i udevetom retku ovogpsalma.

Drugi tekstoviO buenju zore (9.redak) Ëitajte uPsalmu 108,2-4.

Vrijedi zapaziti“Zlo je rijeka kojase jednog danapoËinje vraÊatisvojem izvoru.”Charles H.Spurgeon

4. svibnja Nadvladajte zlo dobrom


remijer Haman htio je da mu se svatkopokloni kad prolazi pokraj njega. Zahti-jevao je da bude srediπte pozornosti.P

139

zavjeta citirali Psalme —prema jednom bibliËarudevedeset tri puta. Navodimodeset zanimljivihnovozavjetnih navoda izPsalama.

u Isus je u raspravi sfarizejima naveo Psalam 110,1(Matej 22,43.44).u Isus je naveo Psalam

78,2 da bi objasnio zaπto sesluæi prispodobama (Matej22,43.44).u Isus je citirao Psalam

118,22.23 kad je govorio otome kako su Ga odbacili(Matej 22,42).u Isus je na kriæu citirao

Psalam 22,2 (Matej 27,46).u Isus je Psalme smatrao

proroËkima (Luka 24,44).u U svojoj propovijedi na

Pedesetnicu, Petar je citiraoPsalam 16,8-10 (Djela 2,25-28.34.35).u Kad su uËenici vidjeli

kako je Isus oËistio hram (Ivan2,17), sjetili su se Psalma69,10.u Pavao je citirao Psalam

4,5 kad je govorio o srdæbi(Efeæanima 4,26).

u Pisac PoslaniceHebrejima citira Psalam 110,4kako bi pokazao da je IsussveÊenik po Melkisedekovuredu (Hebrejima 5,6).u Pavao poziva vjernike da

pjevaju psalme (Efeæanima5,19).

Priznajmo: neki nas psalmiuznemiruju; osjeÊamo senelagodno. Naravno, svivolimo 23. psalam, ali nekidrugi baπ ne zvuËe, recimo,krπÊanski. One rijeËi oizbijanju zuba neprijateljima— teπko ih je uskladiti snovozavjetnim naËinomrazmiπljanja.

Ali kad Pavao piπe: “Svakoje Pismo od Boga nadahnuto ikorisno za pouku, za karanje,za popravljanje i odgajanje upravednosti” (2. Timoteju3,16), on govori o svimpsalmima. Zapravo sunovozavjetni pisci rado citiraliPsalme o svakovrsnimpredmetima, a ne samo one“simpatiËne” dijelove.

Na primjer, 22. psalampriliËno je sablastan izvjeπtaj oËovjeku koji se osjeÊazaboravljenim od Boga buduÊida ga muËe njegovineprijatelji. KrπÊani u Novom

5. svibnja Savrπena Boæja rijeË, osjeÊaji nesavrπenih ljudi

ovozavjetni su pisciviπe nego iz bilokoje knjige StarogN

140

zavjetu ovaj su psalamsmatrali izvanrednimproroËkim prikazom Isusovastradanja. Psalam 69 joπ jejedan primjer jadikovke zbogstradanja pravednika i pozivana osvetu. Ali Ivan u njemuvidi sliku Isusove revnosti zaBoæji Dom kad je iz njegaistjerao mjenjaËe novca.

Katkad se Novi zavjet sluæiPsalmima radi nadahnutog ikorisnog nauka. No mnogipsalmi iznose emocije; zato seu Novom zavjetu Ëestouzimaju da potkrijepe iliprikaæu emotivne reakcije ilida ih usmjere. Psalam 4,primjerice, izlaæe Ëitavu paletuosjeÊaja od oËaja do srdæbe,od zahvalnosti do mira. Nije,onda, Ëudno πto je Pavao ovajpsalam smatrao prikladnim zapoziv vjernicima da “sunce nezae nad vaπom srdæbom”(Efeæanima 4,26).

BuduÊi da je Bog nadahnuoPsalme, oni nam moguposluæiti kao poduka. A buduÊida izraæavaju osjeÊaje kojiproistjeËu iz odnosa pjesnika sBogom, oni nam mogu bitikorisni i kad je rijeË o naπimosjeÊajima. Psalmi nas uËe dasve brige donesemo predGospodina, bili naπi osjeÊaji“ispravni” ili ne. Bog s namaæeli uspostaviti dijalog, a nemonolog.

A to potvruje i Novizavjet jer poziva vjernike: “Napoticaj milosti pjevajte Bogu usvojim srcima psalmima,hvalospjevima i nadahnutimpjesmama.” (Koloπanima 3,16)

Ü Ü Ü

O Ti, po kome dolazimo Bogu,Æivote, Istino i Putu —Putem molitve sâm si koraËao:Gospodine, nauËi nas moliti.

James Montgomery

Savrπena Boæja rijeË, osjeÊaji nesavrπenih ljudi

141

lemu pa su se Ëetvorica duænosnika poæalila kra-lju koji im je rekao: “Eto, on je u vaπim rukama,jer kralj ionako viπe nema nikakve vlasti nadvama.” (Jeremija 38,5) Na to su Jeremiju pomoÊuuæeta spustili u Ëatrnju. U njoj nije bilo vode paje Jeremija propao u glib na dnu.

Nije nam poznato je li Jeremija razmiπljao o58. psalmu, ali on bi svakako bio prikladan utim trenucima. Ovaj psalam osuuje nepravduupravo onih koji bi trebali provoditi pravdu. Da-vid æeli da “ko vode πto hitro otjeËu neka serazliju” (8. redak). Nema sumnje da se Jeremijabojao kako Êe i on oteÊi u æedno tlo. U Psalmu58,2 na hebrejskom postoji duhovita igra rijeËi-ma: rijeË prevedena s “moÊni” moæe se prevestii kao “oni koji πute”. Moæda je u tome bio pro-blem — vladari nisu reagirali kad je nepravdapreplavila zemlju. Upravo je zato Jeremija stra-dao. Kralj se pravio da ne vidi πto rade njegovaËetiri duænosnika. Na prorokovu sreÊu, jedan do-stojanstvenik nije htio πutjeti. Ebed-Meleh, Eti-opljanin, poæurio je kralju da mu kaæe kako Êeprorok umrijeti ako ga ne izvadi iz Ëatrnje. Za-hvaljujuÊi Ëovjeku koji se zauzeo za pravdu, Jere-mija je bio spaπen. I mi se trebamo zauzeti zaono πto je pravo kad vidimo da se vrπi nepravda.

Drugi tekstoviPonovno proËitajte11. i 12. redak.Pogledajte πto Novizavjet govori odanu obraËuna uOtkrivenju 14,19 i19,11.

Vrijedizapaziti“NaËela po kojimase zli upravljajugora su od njihovihpostupaka;smiπljeno nasiljedvostruko jekaænjivo.”George Rogers

6. svibnja U jami s Jeremijom


eremiji je bila dobro poznata pokvare-nost viπih druπtvenih slojeva. Njegove suporuke rasrdile vodeÊe ljude u Jeruza-J

Sotona nam tvrdi da smo slabi, da nam je nada zaludna.Dobro koje traæimo nikad neÊemo steÊi,Ali on nam ne moæe oduzeti (premda je to Ëesto pokuπavao)OhrabrujuÊe obeÊanje: Bog Êe se pobrinuti.

John Newton

142

se u zid iza njega. David je odmah shvatio da semora skloniti. Nije pogreπan ton bilo ono πto jeuznemirilo ©aula; kralj je bio zavidan Davido-vom vojnom uspjehu pa ga je odluËio ubiti.

Te noÊi ©aul je poslao vojsku da opkoli Da-vidovu kuÊu i da ga ubije kad iz nje ujutro izie.Na sreÊu, Davidova æena Mikala bila je kraljevakÊi. Izvijestila je Davida o ©aulovim planovima.Psalam 59 vjerojatno je napisan na osnovi ovogdoæivljaja. Premda ga David nije odmah zapi-sao, nema sumnje da je pamtio osjeÊaje nakonπto je doæivio izdaju kralja kojem je odano sluæioi progonstvo vojnika s kojima je zajedno ratovao(1. Samuelova 19.8-17).

David je pobjegao kroz prozor, a Mikala muje osigurala neπto vremena do sljedeÊeg jutraobjaπnjavajuÊi vojnicima koji su opkolili kuÊuda David leæi bolestan u krevetu. »ak je u kre-vet poloæila idola i na glavu mu stavila periku.

RazmiπljajuÊi o ovoj i mnogim drugim situ-acijama, David je s pouzdanjem mogao reÊi daje Bog njegova zaπtita i da Êe mu pohitati upomoÊ (10. i 11. redak). Proslavimo Boga πto sei mi moæemo uzdati da Êe nam pomoÊi.

Izbavi me od onih©to bezakonje Ëine.Spasi me od ljudiKrvavo okrutnih.

Psaltir Engleske prezbiterijanske crkve

Drugi tekstoviU Marku 4,38povici uËenikaupuÊeni Isusu kojije spavao na krmijako su sliËniPsalmu 59,5. Kadsmo zabrinuti,katkad nam se Ëinikao da Bog spava,ali On ne drijemaniti spava (Psalam121,4).

Nezaboravimo“David sepodsmjehujeispraznomhvalisanju svojihneprijatelja koji susmatrali da imzbog brojnostinijedan pothvatnije neostvariv.”Jean Calvin

7. svibnja Mjesto sigurnosti


adio je svoj posao: svirao je harfu predkraljem ©aulom kad je — tres! — po-kraj njega proletjelo koplje i zaboloR

143

kuje se od rijeËi “pjevati” samo u jednom slovu.Tako deseti redak glasi: “Jakosti moja, Ëekamte”, a osamnaesti: “Jakosti moja, tebi Êu pjeva-ti.” Moæda u tome i nema neke razlike.

Ako pomislite na Davida, zarobljenog u svo-joj kuÊi opkoljenoj vojnicima, ne biste oËekivalida Êe poËeti pjevati. A zaπto ne? David je odlu-Ëio Ëekati na Boga da u toj situaciji pokaæe svo-ju snagu. A πto biste uopÊe radili dok Ëekate?Ako ste uvjereni da Êe vam Bog pomoÊi, ondaje sasvim normalno da Êete zapjevati.

Pavao i Sila bili su uhiÊeni u stranom graduzato πto su jednu djevojku oslobodili od demo-na (Djela 16). BaËeni u tamnicu pjevali su hva-lospjeve, uvjereni da Bog bdije nad njima. Za-tim je Bog poslao potres koji ih je oslobodio, ato je dovelo do obraÊenja samog tamniËara.

U kakvoj se vi tamnici nalazite? Jeste li uvje-reni da Bog bdije nad vama i da vas moæe oslo-boditi? U tom sluËaju Ëekajte da pokaæe svojumoÊ — a dok Ëekate, pjevajte Mu i zahvaljujte.

Duga, duga noÊ na izmaku je,jutro ipak svanjuje.

Utihnuo je bolni jauk i oluje bijesDok preko zlatnih breæuljaka dan brzo nadire.Stigao je Utjeπitelj!

Frank Bottome

Vrijedizapaziti“©to su veÊe naπesadaπnje teπkoÊe,to Êe glasnije bitibuduÊe pjesme iintenzivnija naπaradosnazahvalnost.”Charles H.Spurgeon

8. svibnja »ekati i cvrkutati


izvornoj hebrejskoj poeziji Psalam59,18 poËinje kao i deseti redak, osimnekoliko slova. RijeË “Ëekati” razli-U

144

nuli dijelove izraelskog teritorija. Na zapadu se©aul pokuπao boriti s Filistejcima, ali je bio pre-viπe zaokupljen Davidom. Na kraju je poginuou bitci s Filistejcima. U meuvremenu su Izraelcibili izloæeni napadima Moabaca, Aramejaca iEdomaca. Kad je stupio na prijestolje, David jeprikupio snage i krenuo protiv Izraelovih nepri-jatelja ostvarujuÊi pobjede na svim stranama.

Je li David bio posebno nadaren vojskovoa?Moæda. Ali on je imao joπ jednu tajnu koju jeotkrio u πezdesetom psalmu. Kad je Izrael po-stupao po Boæjoj volji, sve je iπlo kako treba, alikad se narod odvratio od Boga, stvari su poπlepo zlu. Ovaj je psalam narodno priznanje. Nespominje ©aula, ali Ëini se da govori o teπkoÊamakoje su snaπle zemlju tijekom njegove vladavi-ne, kad je prezreo Boæju volju. No sad je vojskaopet pobjeivala. OËito im se Bog ponovno smi-jeπio.

Ipak, budite oprezni kad razmiπljate o tome.SreÊa ne znaËi uvijek da æivite kako treba, nitinesreÊa znaËi automatski da grijeπite. Drugi di-jelovi Biblije kao Knjiga o Jobu i Ëak drugipsalmi to potvruju. Ali budimo sigurni da grijehna kraju plaÊamo i da Êe poπten æivot donijetiblagoslove, iako te blagoslove moæda Ëak neÊe-mo uæivati prije vjeËnosti.

Sada nam olakπaj boli,Ljudska je pomoÊ uzaludna;Mi Êemo, zahvaljujuÊi Bogu, nadvladati.

Hatfield

Drugi tekstoviAko traæite pomoÊ(13. redak),potraæite Psalam108,13; 124,1-3 i140,2-4.

Vrijedizapaziti“Dokle god seoslanjamo na vid irazum, nemamjesta vjeri i nadi.Izdaπna ljudskapomoÊ ne dajeprigodu milosti dase oËituje jer jeodsutna snagavjere.”William Struther

9. svibnja Tajna Davidovog uspjeha


ad je David konaËno doπao na prije-stolje, pred njim je bilo puno posla.Neprijatelji su na svim stranama otki-K

145

nije bilo ni posebno uspjeπno, ali su on i njegovasupruga voljeli ovaj rad, a i vjernici su njih vo-ljeli. A onda mu je æena iznenada umrla i Cush-ing je pao u depresiju. Ubrzo ga je snaπla i dru-ga nesreÊa — bile su mu paralizirane glasnicepa viπe nije mogao propovijedati. U dobi odËetrdeset sedam godina osjeÊao se kao da je pot-puno sam u pustinji.

©to da radi?Onda se sjetio kako je prije nekoliko godina

napisao pjesmu za djecu u nedjeljnoj πkoli “KadOn doe”. Bog je tu pjesmicu izvanredno dobroupotrijebio. Moæda bi Bog tako mogao iskoris-titi i druge stvari koje bi napisao.

Nekako u to vrijeme stiglo mu je pismo IreSankeya koji je vodio sluæbu pjevanja za pozna-tog propovjednika Dwighta L. Moodyja. San-key je molio Cushinga da napiπe duhovnu pje-smu za Moodyja. Cushing se pomolio, a ondasu mu poËele navirati rijeËi pjesme “Hiding inThee” (Skriven u Tebi). Cushing je poslije za-pisao: “Bio je to rezultat mnogih suza, sukoba usrcu i teænji o kojima svijet nije imao pojma.” UsljedeÊih trideset godina Cushing Êe napisati vi-πe od tri stotine evaneoskih pjesama.

Kao David, i Cushing je spoznao blagoslovsklanjanja na Boæju liticu (3. redak). Bog i namanudi ovu liticu sigurnosti.

Vrijedizapaziti“Litica koja je viπaod njega [3. redak]mora biti viπa odsvakog Ëovjeka jerje David bio silankralj. Zato onamora bitiboæanska.”Fountain Elwin

Koliko sam puta usukobu, neprijateljuizloæenpobjegao podZaklon i izlio svojjad;koliko sam puta,dok su nevoljenadirale ko valovimorski,potraæio skloniπte uTebi, o Stijeno duπemoje!Ti si mi zaklon, Tisi mi zaklon,Ti, Stijeno vjeËna,sklanjam se naTebi.William O.Cushing

10. svibnja Sklonjeni na Boæju liticu


illiam O. Cushing viπe je od dvade-set godina bio pastor u malim crkva-ma u New Yorku. Nije bilo lako, aW

146

psalma; oËito je Jedutun bio jedan od vodeÊihglazbenika na Davidovom dvoru. Imao je πestsinova koji su ga slijedili u zvanju (1. Ljetopisa25,3).

Zamislite da ste jedan od njegovih sinova ida po prvi put ravnate pjevaËima u hramu. Mo-æda vam je povjerena izvedba upravo ovog psal-ma. Zar ne biste bili nervozni znajuÊi da vasotac gleda, a mnoπtvo Ëeka da Ëuje vaπ zbor? Bili vas brinuli drugi vjeæbenici koji bi rado zau-zeli vaπe mjesto; moæda vaπa roena braÊa? Ho-Êe li vas kritizirati spominjuÊi svaku vaπu po-greπku?

Sigurno se David tako osjeÊao kad je stupiona prijestolje, ali i vi se moæete tako osjeÊati usvemu πto Ëinite. Ima li onih koji bi vas radosvrgnuli? Da li vam u lice laskaju, a iza lea vasogovaraju? Kako se s tim pomiriti? “Samo je uBogu mir.” On je vaπe utoËiπte i od Njega oËe-kujte spasenje i slavu (8. redak).

Stado malo, radosti se prikloni!Bog Jakovljev uvijek Êe te πtitit’.Sigurno budi u svom Branitelju,Njegovoj se volji svi neprijatelji pokoravaju.

Carolina S. Berg

Drugi tekstoviBog se Ëestousporeuje s hridi(7. redak).PogledajtePonovljeni zakon32,18; 32,31;Izaiju 44,8 iHabakuk 1,12.

Vrijedizapaziti“Neka onaj kojihodi neslavno,prezren od svijeta,razmiπlja o Bogujer je Bog svet [8.redak].”Abraham Wright

11. svibnja Samo u Bogu


aslov kazuje da je ovaj psalam Davi-dov, a zborovoa je bio Jedutun. Imeovog Ëovjeka nalazimo uz joπ dvaN

147

UËitelj je imao sve: novac, uspjeh, mudrost islavu. Ali joπ uvijek nije bio potpuno zadovoljan.Sve se to pokazalo beznaËajnim i praznim, “trËa-njem za vjetrom”.

RijeË koja je prevedena imenicom “ispraz-nost” ili “tlapnja” u korijenu hebrejskog ima zna-Ëenje “daha”. Svi vaπi zemaljski pothvati, kaæe,samo su “vreo zrak”.

Tu rijeË nalazimo ovdje u Psalmu 62,10 sistim osnovnim znaËenjem. Ljude stalno zanimatko je bogat a tko siromah, tko je slavan a tkoobiËan Ëovjek. Ali iz Boæje perspektive njegovaje teæina tek “daπak”. Sve njegovo bogatstvo,slava i moÊ ne pridonose ni grama njegovoj te-æini kad se radi o vjeËnim predmetima. Umjestotoga, Bog od nas oËekuje da se uzdamo u Njega(9. redak) i æivimo æivotom koji je Njemu povolji (12. redak).

Ne ulaæite u “daπak”; umjesto toga “u nj seuzdaj u svako doba” i poæet Êete vjeËnu nagraduneizmjerne teæine.

Uzdati se svakog dana,Uzdati se u oluji;»ak i kad je vjera moja mala,Uzdati se u Isusa — to je sve.

Edgar P. Sittes

Vrijedizapaziti“Na tezulji peroima odreenuteæinu [9. redak],ali je tlapnja(taπtina) nema, astvaralaËkopovjerenje joπmanje. AliËovjeËanstvo jeopÊenito tolikozaËarano da viπecijeni ljudskumiπicu nego snagunevidljivog, alisvemoÊnogStvoritelja.”Charles H.Spurgeon

ZarazmiπljanjeKad pjesnik udesetom retku kaæeda su svi ljudi, biliveliki ili mali,“samo daπak”, πtoto zapravo znaËi?

12. svibnja Samo dah


ok listate stranice Knjige Propovjed-nika, Ëinit Êe vam se da Ëujete uzdahepisca koji sebe naziva “UËiteljem”.D

148

put kad je bjeæao pred svojih prethodnikom ©a-ulom, i kasnije kad je bjeæao pred svojim pobu-njenim sinom Abπalomom. No prvi put joπ nijebio kralj. Kako to nasluÊujemo iz 12. retka (po-gledajte sutraπnji tekst), ovaj je psalam napisanu vrijeme kad je bjeæao od Abπaloma.

U ovim stihovima upoznajemo jednu Davi-dovu karakteristiku koja je nedostajala njego-vom sinu. Abπalom je bio gnjevni mladiÊ —sjetimo se samo njegove tragiËne osvete nad po-lubratom Amnonom, a zatim zamjeranja ocu.Htio je viπe nego πto je dobio i to ga je razljutilo.Ali u ovom psalmu vidimo da je David naπaozadovoljstvo u Bogu Ëija mu je ljubav bila “bo-lja do æivota”. »ak i u pustinji, privremeno svrg-nut s prijestolja, David je mogao pjevati hvale.

Joπ jedna zanimljivost u ovom psalmu vezanaje uz Davidovu tvrdnju da mu duπa æea za Bo-gom. Judejska pustinja potpuno je bezvodan iteæak teren s mnoπtvom klanaca, rasjelina i πpi-lja. MoguÊe je naÊi zaklon od sunca, ali u suπ-nom razdoblju nema vode. Suhi zrak upije vaπznoj i Ëitavo vam tijelo poËne æeati. Moæda jeDavid o takvoj æei govorio u drugom retku.

Kome ste sliËniji: ocu ili sinu? Æea li vamduπa za Bogom kako je to David opisao?

Bolja od æivota ljubav je Tvoja,Draæa od svega oko mene;Jer koga imam na NebuIli πto na Zemlji, u usporedbi s Tobom?

James Montgomery

Vrijedizapaziti“Naπa bijedaproizlazi izËinjenice da takomalo æeamo zaonim πto jeuzviπeno, a tolikoza beznaËajnostimavremena iprostora.”Charles H.Spurgeon

13. svibnja Pouke iz pustinje


salam 63 napisan je u vrijeme “dok Da-vid bijaπe u Judejskoj pustinji”. Biblijaspominje da je to bilo dvaput — prviP

149

formirao sjevernu Europu, Calvin je mijenjao©vicarsku i Francusku. Beza je bio uz CalvinabraneÊi novo nauËavanje o vjeri, pravednosti iBoæjoj vladavini. Beza je bio poznati znanstve-nik; prepjevao je mnoge psalme na francuski ilatinski, tako da su reformirane crkve mogle “pje-vati novu pjesmu” Gospodinu.

No Theodore Beza je imao jedan problem.Nakon napornog dana ispunjenog poduËavanjemili prevoenjem, Ëesto ne bi mogao zaspati. Li-jek? Psalam 63,7. Dok bi leæao budan, razmiπ-ljao je o Gospodinu Ëesto ponavljajuÊi psalme usvojim mislima. Katkad bi ove misli izazvalemiran san. Ali i onda kad nije mogao zaspati,Beza je to vrijeme koristio na blagoslov.

Kad se spustite na jastuk, ne gubite vrijemerazmiπljajuÊi o svojim neprijateljima ili æivot-nim borbama. Razmiπljajte noÊu o Gospodinu idopustite da vam On dade duπi potreban odmor.

Isuse, umornom podajMiran i sladak san.Svojim njeænim blagoslovimaZaklopi moje oËi.

George Matheson

ZanimljivoKrπÊani su veÊ utreÊem stoljeÊurabili 63. psalamkao jutarnjumolitvu.

Vrijedizapaziti“Razmiπljanje oneËemu vrednije jeod samogprisjeÊanja.PamÊenje je πkrinjau koju odlaæemoistinu, ali jerazmiπljanje okus ukojem trebamouæivati.”John Wells

14. svibnja Smireno razmiπljanje


heodore Beza u mnogo Ëemu je biodesna ruka Jeana Calvina. U πesnaes-tom stoljeÊu, dok je Martin Luther re-T

150

vali su da vodeÊi sveÊenici i drugi voe traæe odRimljana da ga vrate pred sabor na daljnje is-pitivanje. Njih Ëetrdeset Ëekat Êe ga u zasjedi nacesti.

Pavlov neÊak nekako je saznao za urotu iobavijestio Pavla koji ga je poslao rimskom za-povjedniku. BuduÊi da je Pavao bio rimski gra-anin, zapovjednik je æelio saËuvati Pavla damoæe iziÊi pred rimski sud pa ga je pod oruæa-nom pratnjom poslao rimskom namjesniku uCezareji i tako izbjegao zasjedu (Djela 23,12-24). OËito je negdje uz cestu ostalo sjediti Ëetr-deset jako gladnih ljudi.

U 64. psalmu David moli Boga da ga saËuva“od Ëete zlikovaca” (RU). David je uvjeren dase “pravednik raduje Jahvi i u njega se sklanja”(RU). Ovo je vidljivo iz Pavlova doæivljaja jerje naum urotnika omoguÊio Pavlu da o Isusugovori dvojici rimskih upravitelja i jednom æi-dovskom kralju. Kasnije su ga u lancima poslaliu Rim da bi tamo joπ viπe πirio evanelje. Bogmoæe okrenuti na dobro zlo koje su drugi nau-mili uËiniti (pogledajte Postanak 50,20).

Kad vas neprijatelji napadnui hrabrost se vaπa topi,

Znajte da nebeski Bog molitvu usliπava.On Êe otvoriti put i sigurno vas provesti —Donesite teret svoj Gospodu

i Njemu ga prepustite.Charles A. Tindley

Drugi tekstoviO tome kakoizbjeÊi zamke (6.redak) proËitajte uPsalmu 31,2.3 iIzrekama 1,17.19.

Vrijedizapaziti“Najskrivenije inajbolje Ëuvanetajne onih koji seprotive [Bogu] bitÊe potpunootkrivene. Bog ihzna, a kad doevrijeme, znat Êe ihsvi.”John I. Durham

15. svibnja Urota protiv Pavla


ostojala je tajna urota protiv Pavla. »e-trdeset Æidova se zavjetovalo da neÊeni jesti ni piti dok ga ne ubiju. Zahtije-P

151

ka ga je upitala:“Gdje ste bili na veËeri?”“Ne znam”, odgovorio je mladiÊ.“©to ste jeli?”“Ne sjeÊam se.”“Kako je restoran izgledao?”“Nisam gledao.”Majka je dignula ruke. “Moæeπ li mi iπta reÊi

o vaπem sastanku?”“Mogu”, odgovorio je mladiÊ skruπeno. “Bio

sam s Michelle.”U neku ruku za nas bi odlazak u crkvu tre-

bao biti sliËan ovom dogaaju. Ne bismo trebalibiti zaokupljeni time koliko je zbor dobro pje-vao, koje su pjesme pjevane ili kako je dobrabila propovijed. Ako je Bog tamo, to je najvaæ-nije. U 65. psalmu pjesnik kaæe: “Daj da se na-sitim dobrima Doma tvoga.” Kad bi se postavi-lo pitanje o kakvim se dobrima radi, πto bisteodgovorili? O Boæjoj prisutnosti. Molitva, prou-Ëavanje Biblije, bogosluæje — sve to treba pro-isteÊi iz naπe æelje da doæivimo susret s Gospodi-nom.

Sveti ovdje na zemlji, srcem i glasom,Radujte se u pjesmama hvale.UËite ovdje, vjerom i ljubavlju,Pjesme hvale da pjevate gore.

Needham

PojaπnjenjeHebrejska rijeË za“pomirujeπ” uËetvrtom retkujestkaphar, adoslovce znaËi“pokrivaπ”.Zamislite daoznaËava BoæjipokrivaË.

Vrijedizapaziti“©to su nampotrebe veÊe,imamo viπe uzrokada priemo Bogu.”F. B. Meyer

16. svibnja Daj da se nasitimo dobra


ladiÊ je konaËno uspio pozvati na ve-Ëeru Michelle, djevojku kojoj se iz-daleka divio. Kad se vratio kuÊi, maj-M

152

ruka Boæja.On πalje zimi snijeg, toplinu da bubri æito,Vrijeme sjetve i æetve i blagu osvjeæujuÊu kiπu.

RijeËi ove stare pjesme pjevali su tinejdæeriodjeveni u odjeÊu raznih boja kad se pribliæiokraj prvom Ëinu dramskog djela Godspell. Ovajmjuzikl, napisan 1960-ih godina, prikazuje Isu-sov æivot u komediji, drami i pjesmi.

Mjuzikl nastavlja:Svi su oko nas darovi dobri poslani s Neba,Pa zahvalite Gospodu, zahvalite Gospodu za

svu Njegovu ljubav.Zatim upada solist s prekrasnom frazom:

“Stvarno Ti se æelim zahvaliti, Gospode.” Trenu-tak je to jednostavnog iskazivanja radosti.

Meu glumcima ovog komada nalazili su sepodjednako krπÊani i nekrπÊani. Premda je veÊi-na rijeËi uzeta izravno iz Evanelja, a mnogi sutekstovi uzeti iz starih crkvenih pjesama, mju-zikl privlaËi ljude svih vjerskih uvjerenja (i beznjih). Razlog ove opÊe privlaËnosti bez sumnjesu razliËiti prizori u kojima se iskazuje radost.

Neπto sliËno pokazuje nam Psalam 65. On jemnogo viπe od meteoroloπkog izvjeπÊa; upravozraËi radoπÊu. Bog nam je dao predivan svijet ito nas treba ispunjavati klicanjem.

Radost je snaga Gospodnja za nedaÊe æivotne,©to srce skrπeno podiæe iznad tuge i brige.Kao pjesma slavuja πto pjeva i noÊu,Raduj se dok je smokva neplodna i suha.

A. B. Simpson

Vrijedizapaziti“Teπko bi bilonadmaπiti ovajrjeËiti opis plodnezemlje kojikulminira uzamiπljenomzajedniËkomradovanjubreæuljaka i njiva.”Derek Kidner

17. svibnja Svi Boæji darovi


i oremo njive i u zemlju sijemo sje-me dobro,Ali ih hrani i navodnjava svemoÊnaM

153

U mislima se uglavnomnaizmjence njima sluæimo.Meutim, Izraelci su za Bogaimali nekoliko razliËitih imenaili titula, a svako od njihisticalo je neku crtu Njegovogkaraktera. Nekoliko tih imenanalazimo u Psalmima.u Jahve: Bog je u

Psalmima viπe od sedamstoputa oslovljen kao Jah iliJahve. Ovo ime govori oNjegovom karakteru i Savezuπto ga je sklopio sa svojimnarodom.

Primjer: “Jahve je pastirmoj: ni u Ëem ja neoskudijevam.” (Psalam 23,1)u El ili Elohim: Bog je u

Psalmima viπe od Ëetiristo putaoslovljen imenom koje poËinjes El. Ovo ime otkriva BoæjumoÊ i veliËinu; obiËno jeprevedeno s “Viπnji”.

Primjer: “Ti si... jediniViπnji nada svom zemljom. “(Psalam 83,19)u Adonaj: Viπe od πesto

puta Bog je u Psalmimanazvan Adon ili Adonaj. Ovoime govori da je Bog naπGospodar. »esto se koristi uprikazu komunikacije izmeu

18. svibnja Boæja imena

vjernika i Boga, a izraz jevjere i zahvalnosti tepokornosti.

Primjer: “Ja sam bijedan isiromah, Gospod [Adonaj]brinut Êe se za me!” (Psalam40,17 — ©A).

»esto pisac nekog psalmauzima Boæja imena u raznimkombinacijama:

“Bog nad bogovima,Gospod [El Elohim Jahve],govorio je, dozivao je zemljuod istoka sunËanoga dozapada.” (Psalam 50,1 — ©A)

“Zato su tebi, GospodeBoæe [Jahve Adonaj],upravljene oËi moje; u tebetraæim utoËiπte, nemoj predatiæivot moj smrti!” (Psalam141,8)

“O Jahve, Boæe moj [JahveEljon], tebi se utjeËem, odsvih progonitelja spasi me.”(Psalam 7,1)

“Nek se postide zbog menesvi koji se u te uzdaju,Gospode, Jahve nad Vojskama[Adonaj Jahve Sabaot].”(Psalam 69,7)

“Vapijem Bogu viπnjemu[Elohim Eljon], Bogu koji miËini dobro.” (Psalam 57,3)

“Jahve, Boæe nadVojskama, Boæe Izraelov[Jahve Elohim Sabaot]! Preni

ad govorimo oBogu, obiËnorabimo dva imena.K

154

se, kazni sve pogane,podlacima nemoj sesmilovati!” (Psalam 59,6)

©to se krije u imenu?Ovisi. Ako se zoveteIvaniπeviÊ, oËekivat Êe se dabudete izvanredan tenisaË. Akose zovete Rockefeller,vjerojatno Êe od vas traæitinovac. OËito su i psalmistipridavali veliko znaËenjeimenu — posebno kad je rijeËo Bogu — jer su u Psalmimaviπe od stoput govorili kakotreba slaviti Boæje ime ili seuzdati u njega. No πto sve to uvezi s Boæjim imenom znaËi?Zaπto je Njegovo ime takovaæno? Mi se sluæimo imenomBog da opiπemo jedinoBoæanstvo dostojnooboæavanja. Ali tom istomrijeËju imenujemo i mitoloπkarimska ili grËka biÊa, samo πtoje ne piπemo velikim slovom.

Izraelci su u starozavjetnovrijeme bili u sliËnoj situaciji.Bili su okruæeni kanaanskimplemenima koja su El smatralavrhovnim boæanstvom podkojim se nalazio Baal, bogplodnosti, koji je ujedno biobog vjetra i oluje. Ali El kojegsu Kanaanci oboæavali nije bioEl kojem su se klanjaliIzraelci, jer je u Svetom pismu

zabiljeæeno da su Kanaancikoji put vlastitu djecu ærtvovalisvojim bogovima (Jeremija19,4-6). Stoga su Izraelcirazlikovali Boæje ime odimena kanaanskog boga. Bogasu nazivali El Eljon (viπnjiBog) ili Elohim (Bog velikemoÊi i slave) ili El ©adaj(svedostatni Bog).

Dok El i Elohim govori oBoæjoj skrbi, ime Jahve govorio Boæjem karakteru. To se imeu Psalmima najËeπÊe uzima zaBoga. Kad su govorili o Jahvi,pjesnici su govorili o Bogukoji ljubi svoj narod i dræi onoπto mu je obeÊao. On je Bogkoji Êe biti njihov Pastir.

Ali s vremenom je imeJahve meu Izraelcima postalotako sveto da ga se nisuusuivali glasno izgovoriti;umjesto toga, Boga suoslovljavali imenom Adonaj,UËiteljem kojem su moglipristupiti, pred koga su mogliiziÊi sa svojim brigama iproblemima.

Mi danas sluæimo istomeBogu kojeg su oboæavaliIzraelci. On je joπ uvijekutjelovljenje svih osobina kojesadræe ova imena. Radujmo seπto moæemo prihvatiti Gospodanad Vojskama!

Boæja imena

155

la sam potpuno novu opremu za πkolu. A iduÊimjesec kupit Êe mi raËunalo.”

“Stvarno?” kaæe Kristi. “Sigurno zato jakovoliπ svoje roditelje.”

“Pa da!” odgovara Brittany. “A πto si ti dobilaod svojih roditelja?”

Kristi je morala trenutak razmiπljati. “No,moji baπ nemaju puno novca, ali... ovaj... mojtata je jako zabavan. Svake veËeri za stolompriËa neku πalu. Katkad su jako glupe, ali i ondaje tata smijeπan. A svake veËeri, prije nego πtoidem spavati, mama me Ëvrsto zagrli.”

“Uh!” kaæe Brittany. “Kad bih bar imala tvo-je roditelje!”

Dobro je zahvaliti Bogu za mnogo toga πtonam daje, ali katkad On ne æeli drugo osim da“se njemu radujemo” (6. redak).

Isuse, budi jedina naπa radostI bit Êeπ blago naπe.Isuse, budi slava naπa sadaI kroz svu vjeËnost.

Bernard iz Clairvauxa

Drugi tekstovi“Doite igledajte!” (5.redak) pozivapjesnik. PotraæitesliËne pozive uIvanu 1,35-39.45.46. Gledanjeje prvi korak naputu premavjerovanju. ©to setiËe Ëinjenice daBog prvi zapaæasvakoga (7. redak),pogledajte Izreke15,3; Izlazak 14,24i Job 31,4.

19. svibnja Tko je on?


roπlog tjedna roditelji su mi kupili novibicikl”, rekla je desetogodiπnja Britta-ny. “FantastiËan je. Proπli mjesec dobi-P

156

No more i dalje buËi i on se bori.“©ezdeset posto, Gospodine, ako me spa-

siπ... Sedamdeset... No, dajem ti osamdeset po-sto.”

Odjednom se more smiruje; Ëovjek brzo do-lazi k sebi i uspijeva doplivati do obale. A kadstupi na kopno, kaæe: “A sada, Gospodine, uvezi s onih deset posto, koliko sam Ti obeÊao...”

»esto se dogaa da se pogaamo s Bogom izatim mijenjamo obeÊano. Psalam 66 prikazujenas kao Ëovjeka koji je bio u nevolji pa se za-vjetovao Bogu. To moæe izgledati kao podmiÊi-vanje, ali Bog zna da Mu se u teπkim trenucimaradije obraÊamo. Pitanje je πto Ëinimo kad opas-nost mine. Psalmist izvrπava svoje zavjete.

A vi?

Tu, u dvorima Tvojim zavjet svoj ostavljamI spomen na bogatu milost Tvoju.PosvjedoËite, vi sveci, πto sluπate me sada,Ako ikad Boga zaboravim.

Isaac Watts

Drugi tekstoviViπe o Boguugodnim ærtvamapotraæite u 1.Samuelovoj 15,22 iRimljanima 12,1.2.

Vrijedizapaziti“Ne zna se πto Êeusjev dati dok nedoe do vrπidbe nigroæe dok ne doedo tijeska. Milostje skrivena uprirodi kao πto jemirisna vodicaskrivena u ruæinimlaticama. Vatranevolje izvuÊi Êe jena danje svjetlo.”F. B. Meyer

20. svibnja Kad se krπi zavjet


etko se utapa. “Gospodine, spasi me”,moli. “Ako me izbaviπ iz ovoga, datÊu ti polovinu svega πto imam.”N

157

Êe joj dati “æivu vodu” i da mu je poznat njezinæivot — kao i pet njezinih muæeva — ali ga tonije sprijeËilo da s njom razgovara. Govorio jeo klanjanju Bogu u duhu i istini nasuprot vrπe-nju obreda. Govorio je o Bogu s kojim ju jeæelio upoznati. Bio je nesumnjivo prorok, no jeli mogao biti ObeÊani?

Isus joj je rekao da je stvarno obeÊani Me-sija. Kad je to Ëula, Samarijanka je poæurila ugrad da javi drugima. “Doite da vidite Ëovjekakoji mi reËe sve πto sam uËinila!” klicala je.“Da on nije Mesija?”

Nema sumnje da su puËani poznavali ovuæenu; neki su je prezirali zbog loπeg glasa kojiju je pratio. Zaπto su onda poæurili na zdenac davide Isusa? Moæda su na njoj veÊ primijetili pro-mjenu. Bio Mesija ili ne, morali su vidjeti oËemu to ona govori — i mnogi meu njimatakoer su uzvjerovali u Isusa (Ivan 4).

ZavrπavajuÊi πezdeset πesti psalam, pjesnikzapravo uzvikuje gotovo iste rijeËi: “Doite, po-Ëujte... pripovjedit Êu πto uËini duπi mojoj!” Akozrelo promislimo, to je jedino πto svi moæemouËiniti. Nikome nije stalo do predavanja iz teo-logije ili upiranja prstom na neËiju moralnost —svi æele objaπnjenje πto je to promijenilo vaπæivot. Ako ste krπÊanin, svjedoËit Êete o onomeπto je Bog za vas uËinio.

ZanimljivoU svojojautobiografiji JohnBunyan [pisacknjige PutkrπÊanina] uzeo jeza uvod Psalam66,16.

Vrijedizapaziti“Molitva je najviπistupanj do kojegmoæe doseÊi ljudskijezik.”P. T. Forsyth

21. svibnja Doi i sluπaj


pravo je krenula na zdenac po vodukad je srela Ëovjeka koji je promije-nio njezin æivot. Govorio je o tome daU

Bogu nek je hvalaπto velike uËinistvari,toliko je ljubiosvijet da je za nasSina dao,koji je æivot svojpoloæio kao ærtvuza grijehi otvorio vrataæivota da svi moguuÊi.Fanny J. Crosby

158

æelio uvjeriti u ono πto gaji prema njima (Broje-vi 6,24-26).

Neka te blagoslovi Jahve i neka te Ëuva!Neka te Jahve licem svojim obasja,

milostiv ti bude!Neka pogled svoj Jahve svrati na te

i mir ti donese.Stavljen u srediπte knjiga propisa za Izrael,

ovaj blagoslov ne govori o svetosti ili dræanjuzakona, veÊ izriËe Boæje milosre; on je trebaobiti prepoznatljivo obiljeæje Izraelaca (Brojevi6,26b).

Psalam 67 nastavak je tog blagoslova. Aliumjesto da ga ograniËi na Izraelce, on pozivacijeli svijet da prihvati Boæju naklonost. Kad svinarodi budu slavili Boga, zemlja Êe dati svojeplodove (7. redak).

»esto Stari zavjet pogreπno smatramo knji-gom koja se bavi samo Izraelcima i njihovimpoloæajem izabranog naroda. U cijelom je Sta-rom zavjetu prisutna poruka Boæje ljubavi zasve ljude. Bog je preko Abrahama obeÊao da Êeblagosloviti “sva plemena na zemlji” (Postanak12,3). Ovo se posebno istiËe u πezdeset sedmompsalmu. Pridruæimo se molitvi pjesnika da cijelisvijet doe hvaliti Boga!

ZanimljivoDrevni su pisciπezdeset sedmipsalam nazivaliOËenaπem Starogzavjeta.

Vrijedizapaziti“Mi moæemoslobodno moliti jerOn je naπ Bog. Aline moæemo Gaprisvajati samo zase niti Êe On bitimanje ‘naπ Bog’ako se pred Njimpoklone svi Njegovipodanici.”Derek Kidner

22. svibnja Neka Ëitav svijet zna


a vrijeme putovanja Izraelaca pusti-njom, Bog je Aronu dao blagoslov kojiÊe izgovarati nad narodom; njime ih jeZ

Nek pjeva cijeli svijet: “Moj Bog i Kralj!”Nek psalmima to Crkva kliËe; sva vrata neka Mu se otvore.No iznad svega, najduæi dio srce mora preuzeti,Da pjeva cijeli svijet: “Moj Bog i Kralj!”

George Herbert

159

vas vodi u novu zemlju. Slava Bogu!Ali javlja se problem: Pred vama je more, a

faraon je poslao svoja bojna kola da vas vrati.No Bog je otvorio put kroz more. Hodate

njime do druge obale i onda se okreÊete da vi-dite kako se nad vaπim progoniteljima zatvarajuvode. Slobodni ste!

StoljeÊima kasnije narod je joπ uvijek govorioo onom πto se dogodilo kod Crvenog mora. Ov-dje u πezdeset osmom psalmu David joπ jednomopisuje kako je Bog vodio svoj narod, kako imje stalno pomagao i slao im kiπu da bi imalihrane.

Mi danas sluæimo istome Bogu i On stalnodjeluje u naπu korist. Niπta Njemu nije teπko paGa moæemo slijediti i znati da Êe se pobrinuti zasve naπe potrebe, kao πto je to uËinio za svojnarod u davnoj proπlosti.

Nek cijeli pjeva svijet: Moj Bog je Kralj!Nebo previsoko nije; hvala se Bogu

uzdiÊi moæe.Nije ni zemlja prenisko; hvala moæe uzrasti.Nek cijeli pjeva svijet: Moj Bog je Kralj!

George Herbert

23. svibnja Pratiti narod Ëuda


amislite da ste bili u druπtvu Izraelacakad su konaËno iziπli iz Egipta. Bogvas je izbavio iz teπkog ropstva i sadZ

VrijedizapazitiAntun, otacmonaπkog pokreta,obiËavao je pjevatiPsalam 68. da biproslavio pobjede usvojim duhovnimborbama.

Drugi tekstoviMoæda je ovajpsalam nastao zaposebnu sveËanostkad je David upovorci prenosioKovËeg iz Obed-Edomove kuÊe uJeruzalem.Pogledaj 2.Samuelova 6,12.

160

Zaπto su onda u Bibliji? Ako nas je Isus uNovom zavjetu uËio da ljubimo svoje neprijate-lje, zaπto smo ovdje pozvani da noge okupamou njihovoj krvi?

Prije svega, rijeË je o Boæjoj, a ne naπoj bor-bi. David ne kaæe: “Pomozi nam, Gospodine,osakatiti nekoliko Filistejaca.” On se uzda da Êese Bog boriti umjesto njega.

Drugo, moæemo biti sigurni da Êe Bog po-stupiti pravedno. Njegove su odluke uvijek is-pravne, premda ih moæda uvijek ne razumije-mo. On odluËuje hoÊe li i kad Êe kazniti neko-ga, i mi nemamo pravo sumnjati u Boæje djelo-vanje. Bog æeli mir, ali u ono je vrijeme oËitobilo potrebno da izbavi svoj narod tako πto Êedopustiti da zli snose posljedice svojih postupa-ka.

Na kraju zamijetimo njeænost kojom Bogpostupa sa svojim narodom: “Nosi nas Bog, naπSpasitelj.” (20. redak) Bog je na koncu ljubav,a Novi zavjet jasno pokazuje koliko Bog æeli dasvatko doe k Njemu i dobije milost (1. Timoteju2,3.4).

Ustani, ustani za Isusa, neÊe borba biti duga;Danas buka bitke, sutra pjesma pobjedniËka:Onome tko pobijedi vijenac æivota slijedi,On Êe s Kraljem slave vjeËno vladati.

George Duffield

Drugi tekstoviU Efeæanima 4,8Pavao spominjePsalam 68,19 ipovezuje ga sKristom. KodPavla su “darovi”apostoli, proroci,evanelisti, pastirii uËitelji.

Vrijedizapaziti“Izrael je i danasprimjer Crkvi kakoda se soduπevljenjem iklicanjem klanjaBogu. Bogosluæjeje svaki putproslavljanjepobjede.”Eugene Peterson

24. svibnja Teπke rijeËi


ko Psalme Ëitate na bogosluæju, vje-rojatno Êete nastojati preskoËiti retke22-24 jer baπ ne sadræe njeæne rijeËi.A

161

jednoj i Brooklynom na drugoj strani. Preko ri-jeke je New Jersey, a u daljini Chicago i LosAngeles koji se vidi samo kao obris u pozadini.Postoji niz sliËnih postera koji prikazuju “po-gled” iz drugih gradova.

Na sliËan naËin πezdeset osmi psalam pruæa“pjesnikov pogled na svijet”. U prednjem je pla-nu hram u kojem nastava izraelski Bog. Kralje-vi svih drugih naroda dolaze da se poklone Gos-podinu u Jeruzalemu. EgipÊani i Etiopljani do-laze iz daleka da Mu se poklone noseÊi darove.Silni narodi svijeta gube se u pozadini jer Gos-podin vlada nad svima njima i æivi meu svojimnarodom.

Trijumfalno mnoπtvo hvali Boga na visini.“Slava Ocu, Sinu i Duhu Svetome!”

stalno zbori.Slava Abrahamovu i mome Bogu.

K Nebu Êemo pjesme diÊi;Sva je moÊ i slava Tvoja i beskrajna hvala.

Thomas Oliver

Vrijedizapaziti“Ovaj psalam jepjesmaproslavljanja. Unjoj Ëujemo bukubitke koja prelazi upjesmu pobjede.Gospodin jepobjednik.”W. GrahamScroggie

RazmisliteUpravo Boæjaprisutnost uJeruzalemu potiËekraljeve da donosedarove. JohnDurham kaæe:“Boæji dolazak iprisutnost zapravomijenja ljude.”Kakvu je promjenuBoæja prisutnostizvrπila u vaπemæivotu? Koje Mudarove donosite?

25. svibnja Pjesnikov pogled na svijet


este li vidjeli poster “Kako NjujorËaninvidi svijet”? Na njemu je prikazan po-znati prizor Manhattana s Bronxom naJ

162

Samo o stablima postoji viπeod tristo tekstova. NavestÊemo njih deset koji govore odrveÊu i πumama.u Psalam 1,3On je ko stablo zasaenpokraj voda tekuÊicaπto u svoje vrijeme plod

donosi.u Psalam 29,5»uj! Jahve lomi cedre,Jahve lomi cedre libanske.u Psalam 52,10A ja, ko zelena maslina u

Domu Boæjem,uzdam se u Boæju dobrotu

dovijeka.u Psalam 80,11Sjena mu prekri bregove,lozje mu ko Boæji cedrovi.u Psalam 92,13Ko palma cvate pravedniki raste ko cedar libanonski.u Psalam 96,12.13aNek se raduje polje i πto je

na njemu,neka klikËe πumsko drveÊepred Jahvom, jer dolazi.u Psalam 104,16Stabla se Jahvina napajaju

hranom,cedri libanonski koje on

zasadi.

u Psalam 137,2O vrbe naokoloharfe svoje bijasmo

povjeπali.u Psalam 148,7.9Hvalite Jahvu sa zemlje...plodonosna stabla i svi

cedrovi!

BuduÊi da se naπ svijet sveviπe urbanizira, sve je teæevidjeti i uæivati u djelimanaπeg Stvoritelja i slaviti Garadosnim uzbuenjem. UproljeÊe priroda prπti bojama,ali mi ne zamjeÊujemo mnogood toga. Prirodu smo navikligledati na vrlo povrπan naËin.U trgovini kupujemo kruh i nerazmiπljajuÊi mnogo kako seBog pobrinuo za njega.Meteorolozi nas na osnovirazliËitih izobara, visokog iliniskog tlaka i zraËnih struja,izvjeπtavaju da postojimoguÊnost kiπe.

Psalmisti nisu imali pojmao izobarima, ali ih je i te kakouzbuivalo ono πto je BogËinio u prirodi. Oni govore orijekama koje “pljeπÊurukama” (Psalam 98,8). UPsalmu 65, nakon πto govori obreæuljcima koji se paπuradoπÊu i dolinama koje suprepune æita, pjesnik poziva

26. svibnja Sva priroda pjeva

iblija je prepunatekstova u kojima sespominje priroda.B

163

svu prirodu da se pridruæisilnom “klicanju, pjesmi” (14.redak).

Psalmisti su znali da seBog skrbi o zemlji i vodama(Psalam 65,10) i Njemu uPsalmima odaju Ëast. Psalmistipriznaju da Bog Ëini “te niËetrava za stoku i bilje na koristËovjeku” (Psalam 104,14). Nakraju nas Psalmi podsjeÊaju daje Bog onaj koji “dade mirgranicama tvojim, pπenicom tehrani najboljom” (Psalam147,14).

Nastojte ovog tjedna slavitiBoga zato πto u vaπ sumorni

æivot unosi boju, πto ujednoliËnost unosi raznolikost,u ruæno ljepotu. To je Bogkojeg πtujemo i On ovupreobrazbu æeli provesti i uvaπem æivotu.

Ü Ü Ü

Lijepe su livade, joπ ljepπeπume

Odjevene u rascvalu odjeÊuproljetnu;

Isus je ljepπi, Isus je ËiπÊiKad Ëini da bolno srce pjeva.

Iz Münster Gesangbuch

Sva priroda pjeva

164

vo svi drugi bili su uvjereni da Êe sveti grad bitipoπteen, ali Jeremija je uporno donosio loπuvijest. Da bi ga uπutkali, njegovi su ga neprija-telji spustili u muljevitu Ëatrnju. Kad je utonuou blato, prorok se sigurno sjetio rijeËi iz Psalma69.

Jeremija zapravo nikad nije æelio biti prorok;samo je posluπao Boga. Vjerski voe govorilisu mu da nije u pravu — Bog neÊe dopustiti datuini provale u Njegov hram. ©to je bilo s Je-remijinom vjerom? On je vjerojatno katkad mo-rao pomisliti da je u zabludi, da pogreπno Ëuje,kao πto David govori u πestom i sedmom retku.Ali uporno je nastavio prenositi ono πto je vidio.

Kad su Isusa napadali vjerski voe onog do-ba, On se nalazio u sliËnoj situaciji. ObiËno nemislimo tako, ali Isus je bio razapet zato πto nijebio dovoljno poboæan — bar ne u oËima farizejai knjiæevnika. Smatrali su Ga krπiteljem subote,klevetnikom hrama i na kraju huliteljem na Boga.

Nikad ne smijemo smatrati da nam je prvazadaÊa ugoditi bliænjima. Ako nam je najvaænijeugoditi Bogu, moæda Êe nas kritizirati oni kojinas pogreπno razumiju — upravo kao πto sukritizirali Davida, Jeremiju i Isusa — ali ÊemosaËuvati Boæju naklonost.

ZahvaljujuÊi prisutnosti BoæjojKojom otkupljene osvjetljava,Odagnajmo turobnost svaku i strah,UËinimo ljepπim sve putove naπe.

Bernhard Severin Ingemann

PsalamukratkoU ovom psalmuDavid nesumnjivogovori o vlastitomiskustvu, ali ovo jei mesijanski psalamkoji govori ostradanju iuskrsnuÊu naπegaGospodina. Dok gaËitate, dræite naumu i jedno idrugo.

Vrijedizapaziti“Prisnost s Bogomkatkad znaËiotuenost odljudi.”Eugene Peterson

27. svibnja Nedovoljno poboæni


adatak je bio teæak, ali netko ga je mo-rao obaviti. Jeremiji je objavljeno daÊe Babilonci osvojiti Jeruzalem. Goto-Z

165

zilo k Njemu da On i uËenici nisu imali vreme-na ni jesti. Kad su to doËuli Isusova majka ibraÊa, zabrinuli su se te poæurili iz Nazareta daGa odvedu kuÊi (Marko 3,20.21). Bilo je i dru-gih prigoda kad Ga obitelj jednostavno nije ra-zumjela. Apostol Ivan kaæe: “Uistinu, ni braÊanjegova nisu vjerovala u nj.” (Ivan 7,5) DavidoverijeËi u devetom retku potvruju ovu æalosnuistinu.

U Isusovom æivotu ostvarile su se i one rijeËiiz psalma koje opisuju Njegovu revnost za Boæ-ji dom te kako je klevetan i laæno optuæen. Isusasu na kriæu htjeli napojiti octom (22. redak; Ma-tej 27,48). Bog nije usliπio Njegove molitve (17.redak) tako πto bi Ga oslobodio stradanja kojeje morao proÊi, veÊ Mu je pomogao da pretrpikako bi Ga na kraju uskrisio od mrtvih.

Budi uz mene, brzo mrak se spuπta,Tama sve je guπÊa: “Gospodine,

budi uz mene!Kad drugi ne pomaæu i utjehe nema,Pomozi bespomoÊnome. Budi uz mene!”

Henry F. Lyte

Vrijedizapaziti“Nikad progonstvonije tako teπkopodnijeti kao kadvas progonenajbliæi.”W. GrahamScroggie

28. svibnja Dobar opis Isusa


salam 69 jasno prikazuje πto je Isusdoæivio na Zemlji. Jednom je bio u ne-koj kuÊi u Galileji i toliko je ljudi dola-P

166

optuæili oni koji su mislili da su u pravu (5.redak). U ovom posljednjem dijelu on moli Bo-ga da se umijeπa — da kazni moÊne tuæitelje inagradi “uboge” i “siromahe” kao πto je on.

VeliËanstvena tema Svetog pisma jest prikazBoga koji vodi raËuna o onima koji nemaju.David o tome Ëesto govori u Psalmima. Teπkoje zamisliti da bi tako veliki kralj ikad bio siro-maπan, ali je David dobar dio svojeg æivota,prije nego πto je sjeo na prijestolje, proveo bje-æeÊi od πpilje do πpilje. »ini se da nije zabora-vio koliko mu je Bog bio potreban, premda jesad bio okruæen luksuzom.

I Isus je isticao ovu misao, posebice u Bla-æenstvima (Matej 5,3-12). “Gledajte, ubogi, i ra-dujte se... Jer siromahe Jahve Ëuje, on ne preziresuæanja svojih.” (Psalam 69,33.34) Bog Ëuje vi-ku nevoljnika.

U svakom druπtvu — a katkad i u crkvi —neki imaju sve, dok su drugi izloæeni oskudici.Siromasi su katkad prezreni i zanemareni, kle-veÊe ih se i laæno optuæuje; ali ako pozovu Bogada im pomogne, On Êe ih Ëuti i bogato blago-sloviti.

Kad se nastojimo dugo trpljenogjada osloboditi,

Kad smo novim izloæeni kuπnjama,Gospodine, ojaËaj i usavrπi strpljenje.Pokaæi nam obalu sjajnu gdje suza viπe

biti neÊe.Nikolaus von Zinzendorf

Drugi tekstoviUsporediteDavidovu reakcijuna progonstvo (25.redak) s Isusovomreakcijom u Luki23,34.

Vrijedizapaziti“Davidova srdæbabila je raspirenarevnovanjem zapravdu koju Starizavjet posebnonastoji istaknuti.Ali Krist je doπaoda pravdu okrunipomirenjem.”Derek Kinder

29. svibnja Oni koji imaju i oni koji nemaju


prethodnom dijelu πezdeset devetogpsalma David opisuje pojedinosti svo-jeg stradanja. Jasno je da su ga laænoU

167

nju ærtava. Bog koji poπalje vatru s neba da spa-li ærtvu pravi je Bog. Ako Baal poπalje vatru, onje Bog. Dogodilo se da se Baal tog dana nijepojavio, ali je Bog upalio Ilijin ærtvenik kao va-trenu prskalicu (1. o Kraljevima 18). Ali ovajobraËun je zlu kraljicu Izebelu joπ viπe razbjes-nio. OdluËila je pronaÊi Iliju i ubiti ga. Moædaje Ilija oËekivao narodni ustanak koji Êe svrgnu-ti kraljicu i njezine idolopokloniËke miljenike.Umjesto toga, sad je bjeæao da spasi æivot.

Otiπao je na jug u podruËje Mrtvog mora padublje u Sinajsku pustinju. Sjeo je potiπten ipoËeo oplakivati svoj gorki usud.

David se morao nalaziti u sliËnoj situacijikad je napisao sedamdeseti psalam. On moli Bo-ga da jednom zauvijek porazi njegove nepri-jatelje; no dok je Iliji bila potrebna ozbiljna Boæjapouka u vjetru, potresu i na kraju tihom glasu(1. o Kraljevima 19,9-18), Ëini se da je Davidprema petom retku sam doπao k sebi. Premda“bijedan... i nevoljan”, on zna da je Bog dovoljnovelik da mu pomogne.

Poæuri, o Boæe, Ëuj vapaje moje;Tada Êu s duπama πto lice Tvoje traæeI onima πto spasenje Tvoje cijeneVeliËati neusporedivu milost Tvoju.

Charles H. Spurgeon

PojaπnjenjeRijeË za spasenje upetom retku jestJeπua, πto je uhebrejskom ime zaIsusa.

Vrijedizapaziti“Nije namzabranjeno da uËasovima ozbiljnepotrebe traæimo dase Bog poæuri idoe nas spasiti.”Charles H.Spurgeon

30. svibnja Na jug


lija je vrhunski doæivljaj imao doslovcena vrhu gore Karmel. Ovamo je pozvaoBaalove sveÊenike na dvoboj u prinaπa-I

168

brali u engleski parlament, πto u politici u kojojje Ëovjek Ëovjeku vuk to baπ i nije bio najboljiizbor.

Mladi Wilberforce potraæio je savjet veomacijenjenog pastora Johna Newtona. Prije svogobraÊenja Newton se bavio trgovinom robljem.Sada se borio protiv ropstva. Newton je predlo-æio Wilberforceu da ostane u politici i da se boriza ono πto je pravo. Wilberforce ga je posluπaoi tako postao najjaËi glas svojeg naraπtaja protivtrgovine robljem.

I trgovci robljem bavili su se politikom oteæa-vajuÊi Wilberforceova nastojanja da progura svojprijedlog o ukidanju ropstva. No Wilberforce nijeodustajao i 1807. godine uspio je da se donesezakon kojim je u Britaniji zabranjena kupnja iprodaja robova. »ak i nakon toga neumorno jenastojao na potpunom ukidanju ropstva.

Wilberforce nije æelio stvarati neprijatelje paje Ëesto pribjegavao Psalmima da u njima naepotporu. Jednom je, nakon posebno æuËne bitke,rekao svojoj supruzi: “Sedamdeset prvi psalam,koji sam nedavno nauËio napamet, bio mi jestvarna utjeha.” Nema sumnje da je Gospodinbio “hrid utoËiπta” Wilberforceu Ëija je vjernasluæba u vlasti postala mnogima “utoËiπte jako”(RU).

ZanimljivoOvo je bio omiljenipsalam Anastazija,tog Ëestonapadanog biskupau Ëetvrtom stoljeÊu,koji je odigraoznaËajnu ulogu uprihvaÊanjunicejskogvjerovanja.

Vrijedizapaziti“Naπa nada nijenebeska slava, niradost, ni poËinakod rada — niπtaπto bi Bog mogaostvoriti nije onoËemu se nadamo.Naπa je nada sâmnaπ BogIzbavitelj.”E. B. Pusey

Nada je mojasagraena samona krvi Isusovoj ipravednosti;ne usuujem se nina πto drugooslonitido iskljuËivo naIsusovo ime.Na Kristu StijeniËvrstoj stojim,sve drugo tek jenestalan pijesak.Edward Mote

31. svibnja PolitiËki neispravno


illiam Wilberforce odluËio se s dva-deset pet godina ozbiljno pozabavi-ti svojom vjerom. Upravo su ga iza-W

169

sebno s njihovim voama jer se nisu htjeli kla-njati rimskim bogovima i carevom kipu. Dok suvlasti traæile biskupa, mnogi su ga vjernici skri-vali od kuÊe do kuÊe.

Kad su ga konaπno naπli, biskup Polikarp po-zvao ih je na ruËak, a onda mirno poπao s njima.Odveli su ga u arenu pred rimskog prokonzula.“Poπtuj svoju sijedu glavu”, molio je prokonzul.“Prokuni Krista.”

Polikarpov je odgovor ostao zapamÊen za svevjekove: “Osamdeset πest godina sam Mu slu-æio i nikad mi nije uËinio niπta naæao. Kakomogu pohuliti na svojeg kralja koji me je spa-sio?” Zbog svoje tvrdoglavosti Polikarp je spa-ljen na lomaËi.

Ovaj biskup je æivi primjer sedamdeset prvogpsalma. I u svojoj starosti uzdao se u KristanavjeπÊujuÊi πto je mu Bog uËinio.

Da, slomljen, vjeËan, tih, o Gospode,Taj glas prenosio je, biljeæioDobrotu Tvoju, dugo pokuπavao;Dok sve tiπi nije postajaoI slab mu æagor se pretvorioU pjesmu serafina.

Robert Grant

Drugi tekstoviViπe o tome kakoBog poduËava (17.redak) naÊi Êete uIvanu 16,13;Ezekiji 36,26.27 iPsalmu 119,98-100.

Vrijedizapaziti“Nije neprikladnoza Ëovjeka koji vidida mu sepribliæava starostmoliti za posebnumilost koja bi gaosposobila zasusret s onim πto unjemu izazivastrah.”Albert Barnes

1. lipnja Zlatne godine


ad su ga doπli uhititi, biskup je biostar viπe od osamdeset godina. Car seodluËio obraËunati s krπÊanima, po-K

170

dan je dokazao da je neusporediv. Mogli bistesliËno reÊi za glumicu Meryl Streep, pjesnikinjuMay Angelou, igraËa bejzbola Grega Madduxaili Ëak sportskog izvjestitelja Alexa Trebeka. Uposlovnom svijetu neka uspjeπna kompanija æe-li svakako zadræati najboljeg savjetnika na svo-jem podruËju. Prvoklasna bolnica nastoji dobitinajbolje kirurge. Bogataπ, osumnjiËen za krimi-nal, uzima najbolje odvjetnike. A πto moæe uËinitiljepπim majËin dan od reËenice: “Mama, ti sinajbolja”?

Katkad zaboravljamo da su Izraelci æivjeli uokruæenju u kojem se vjerovalo u mnoπtvo bo-gova. Susjedni su narodi imali svoja boæanstvakojima su se molili za uspjeh. Razni biblijskitekstovi opisuju izraelskog Boga kako ustaje pro-tiv tih bogova i pobjeuje.

Ali Izraelci su uËinili joπ jedan korak. Psalam71,19 postavlja pitanje: “Boæe, tko je kao ti?”Izraelov Bog nije samo bolji od drugih, on jeneusporediv — najbolji. On je, zapravo, jedinikoji vrijedi.

Danas se mnogi ljudi klanjaju bogovima nov-ca i zabave. Spremni su im ærtvovati svoj obi-teljski æivot radeÊi po osamdeset sati tjedno. Ka-ko glupo! Pravi Bog ne samo πto je bolji odovih bogova — On je jednostavno najbolji. KadGa jednom upoznate, sve drugo nije vaæno.

Drugi tekstoviDa biste viπesaznali o veliËininaπega Gospodina,proËitajteEfeæanima 1,21 i3,14-21.

Vrijedizapaziti“Putnik u visokimAlpama Ëestoostaje zadivljenprizorom. Joπ viπesmo zadivljeni kadrazmiπljamo oGospodnjojsvetosti.”Charles H.Spurgeon

2. lipnja Tko je kao ti?


ichael Jordan je najbolji u onomeπto radi. Premda ima mnogo dobrihkoπarkaπa, tijekom svoje karijere Jor-M

Veliki Boæe Ëudasvekolikih!Putovi su TvojinedokuËivi,boæanski;al’ bljeπtavilo slaveTvoje milostiboæanskije ineusporedivo sjaji.Samuel Davies

171

upravo napisao, a temeljila se na Psalmu 72. Nousred njegovih rijeËi nestalo je svjetla. Nastaloje komeπanje. Nato je predsjedatelj objavio: “Unama joπ uvijek ima svjetla!” Nemir se stiπao iMontgomery je nastavio govoriti.

Ovaj dogaaj oslikava naπe vrijeme. OsjeÊa-te li katkad kako vas obuzima panika zbog “mra-ka” u naπoj kulturi? Danas se Ëini da su mnogikrπÊani viπe obuzeti strahom nego vjerom. Smiri-te se! Joπ uvijek ima svjetla. Bog joπ uvijek æiviu naπem srcu i Njegovo svjetlo sjaji mnoπtvukoje pipa po mraku. Bog joπ uvijek dræi svekonce u svojim rukama.

Montgomery je na tom misionarskom sastan-ku recitirao svoju pjesmu (u nastavku). Premdaje 72. psalam izvorno bio pohvala izraelskomkralju, Montgomery je gradio na njegovim mesi-janskim proroËanstvima. Danas moramo objavi-ti ovu vijest nade i trijumfa.

Drugi tekstoviPredivna slika kiπeu πestom i sedmomretku moæda je bilapotaknutaposljednjimDavidovim rijeËima(1. Samuelova23,2-4) u kojima jepravedni kraljopisan kao sunce ikiπa svojimpodanicima. Ovaslika kralja injegovogkraljevstva jako jesliËna IzaijinimmesijanskimproroËanstvima.(Potraæite u Izaiji11,1-5 i 60,1—62,12.)

3. lipnja U nama joπ ima svjetla


ames Montgomery je u travnju 1822. go-vorio na metodistiËkoj konferenciji; na-mjeravao ju je zavrπiti pjesmom koju jeJ

Pozdrav Pomazaniku Gospodnjem, Davidovu velikom Sinu!Njegova je vladavina na Zemlji poËela.On dolazi da tlaËenje ukine,Da oslobodi suænje, da ukine prijestup i vlada jednakoπÊu.On u pomoÊ hita onima πto nepravdu trpe,Da pomogne siroti i bijednu i slaboga uËini jakim;Da pjesmu im dâ mjesto uzdaha,Tamu im pretvori u svjetlo,Tim duπama, na smrt osuenim,U Njegovim oËima dragocjenim.

James Montgomery

172

ta do Eufrata. Trgovci cijelog svijeta dolazili sutrgovati s Izraelom, a strani su vladari plaÊalidanak velikom Salomonu. Drugim rijeËima, slikaprikazana u Psalmu 72 u velikoj se mjeri ostva-rila.

Nije jasno je li ovaj psalam napisao sâm Sa-lomon, neki nagraeni pjesnik u Ëast Salomonu,ili David kao molitvu za svojeg sina. (Pogledaj-te dvadeseti redak i usporedite ga s 2. Samuelo-vom 23.) U svakom sluËaju ima jedan dio kojise nije ostvario za vrijeme Salomonove vlada-vine. Premda je Salomonu odavana velika Ëast,Bogu nije. Mnoge æenidbe iz politiËkih razlogakoje su proπirile Salomonov utjecaj, odvele suga od Gospodina i pribliæile tuim bogovima.Nije bilo meunarodnog duhovnog buenja. Kadje Salomon umro, u dræavi je zavladao kaos.

Drugom je Kralju dopalo da ostvari tvrdnju:“Sva se zemlja napunila slave njegove!” KaonovoroenËe ovaj je Kralj primio darove velikihljudi s Istoka i odrastao da spasi “siromahe” ipomogne ubogima. Po ovom Kralju, Isusu, bitÊe blagoslovljeni svi narodi.

Isus Êe vladati tamo gdje sunceSvakog dana prevaljuje svoj put;Njegovo Êe se kraljevstvo prostirat

od obale do obaleDokle god mjeseci trajali budu.

Isaac Watts

Drugi tekstoviOvo je predivnaslika velikog kraljaSalomona, ali on jenametnuo teæakjaram svojemnarodu (1. oKraljevima 12,4-14). Za krπÊane jeIsus Kralj iNjegova sevladavina jakorazlikuje odSalomonove.

Vrijedizapaziti“Amen [19. redak]je kratka, aliznaËenjem bogatarijeË, puna duha.To je rijeË kojazapeËaÊava sveBoæje istine... Onase neÊe pojaviti uduπi ako prvonema djelovanjaBoæje svemoÊnesnage s Neba... akoBog ne uËini da sesrce ponizi, ononeÊe nikad ni htjetini moÊi reÊi:‘Amen.’”Richard Sibbes

4. lipnja Slavni kralj


edno kratko, slavno vrijeme, Izrael je biosvjetska sila. Pod Salomonovom vladavi-nom izraelske granice su sezale od Egip-J

173

sljedeÊih jedanaest psalamapripisuje Asafovcima. Asafovaobitelj pojavljuje se u mnogimpsalmima i drugimstarozavjetnim knjigama kaoπto su Prva i Druga Ljetopisa,Ezra i Nehemija, svaki put kadse spomene glazba. Asaf je bioglavar jedne od triju obiteljihramskih glazbenika kojima jekralj David povjerio pjevanje uhramu. One se Ëak spominju ujednoj od apokrifnih knjiga (1.Ezrina) u kojoj su prikazanikao “hramski pjevaËi”.Povremeno su opisani kaosviraËi na cimbalima, aliobiËno pjevaju.

Asaf i njegova obiteljnapisali su i neke od psalama.Navodimo neke stihove izAsafove crkvene pjesmarice:

u Psalam 50,15I zazovi me u dan tjeskobe:oslobodit Êu te, i ti Êeπ me

slaviti.u Psalam 73,26Malaksalo mi tijelo i srce:okrilje srca moga, i baπtino

moja,O Boæe, dovijeka!

u Psalam 76,5Blistav si od svjetla,veliËanstveniji od bregova

drevnih.u Psalam 77,15Ti si Bog koji Ëudesa

stvaraπ,na pucima si pokazao silu

svoju.u Psalam 82,3©titite slaba i sirotu,vratite pravicu jadniku i

siromahu!

Tijekom dvadesetih itridesetih godina proπlogstoljeÊa evaneoski kvartetirado su pjevali malo neobiËnupjesmu pod nazivom “Pjesmamrmljala”. PoËetak joj jeglasio ovako: “Na selu, ugradu ili u mjestu naÊi Êeteneke πto æivot provodemrmljajuÊi zbog svega.” Apripjev je glasio: “O, onimrmljaju u ponedjeljak,mrmljaju u utorak, a mrmljajui u srijedu. Mrmljaju uËetvrtak, mrmljaju u petak imrmljaju cijeli tjedan.”

Takva nije bila Asafovaobitelj. Jednom prigodom naJudu je krenula velika vojska.Narod se uplaπio. Zato se kraljJoπafat molio: “O Boæe naπ...u nama nema sile... niti znamo

5. lipnja Asaf i njegova obitelj pjevaËa

rijeme je da upoznateAsafa i njegovuobitelj pjevaËa jer seV

174

πto da radimo.” (2. Ljetopisa20,12) Uto je Boæji duh siπaona jednog pjevaËa iz Asafoveobitelji koji je narodu objavioBoæju rijeË: “Ne bojte se... jerovo nije vaπ rat, nego Boæji...postavite se, stojte pa gledajtekako Êe vam pomoÊi Jahve...[On] Êe biti s vama.” (redci14-17) Nato je kralj Joπafatpostavio pjevaËe da idu predvojskom. Kad su poËeli pjevatipjesmu pohvalnicu Bogu,neprijateljska vojska se poËelameusobno napadati. Bog jetog dana dao svojem naroduveliku pobjedu — i to zato πtosu Mu se obratili pjesmamahvale i zahvalnosti.

Kako vi reagirate naæivotne borbe? Jeste limrmljalo? Ili hvalite Boga u

svakoj prilici, onako kako namje zapovjedio (Efeæanima5,20)? Zaπto ovog tjedna nebiste napustili Druπtvomrmljala i postali poËasni ËlanAsafovih pjevaËa?

Ü Ü Ü

Nema dana tako bijednogNiti noÊi tako dugeA da duπa πto se u Isusa uzdaNe zapjeva pjesmu.

Anna B. Russell

Ü Ü Ü

Slijedite “obitelj AsafovihpjevaËa” u Starom zavjetu: 1.Ljetopisa 15,19.27; 16,5-7;25,1.2.6.9; 2. Ljetopisa 5,12;29.30; 35,15; Ezra 2,41; 3,10 iNehemija 12,46.

Asaf i njegova obitelj pjevaËa

175

ralni ljudi stjeËu slavu i bogatstvo ili vas nacesti pretjeËu ljudi u skupim atuomobilima? Utakvim prilikama svi smo se pitali: ©to to nije uredu s nama? U takvoj se situaciji nalazi i Asafu sedamdeset treÊem psalmu.

“Kako je dobar Bog Ëestitima” poËinje, ali terijeËi viπe sliËe rugalici. U nastavku primjeÊuje-mo da baπ nije jako oduπevljen Boæjom dobro-tom. To primjeÊujemo u drugom retku koji AsafpoËinje rijeËima: “A meni umalo...” Nekako seËini da se velika Boæja obeÊanja ne odnose nanjega. On vidi kako oholi i zli bezbriæno æive,dok se on neumorno trudi da æivi ispravno iskromno.

Svi mi æelimo vjerovati da se kriminal neisplati, ali katkad se isplati, premda kratkotraj-no. No kao πto Asaf kasnije otkriva, on ne vidicijelu sliku. Nema sumnje da je Bog dobar Ëe-stitima, onima od nas koji su se vjerom pridruæiliBoæjoj obitelji. Ali svoju nam dobrotu ne poka-zuje uvijek u fiziËkom ili novËanom obliku. Onnam daje sebe, a to je neusporedivi blagoslovkojega oholi i zli ne æele primiti.

Kako je dobar Bog koga πtujemo,Naπ vjerni Prijatelj nepromjenjivi!Njegova je ljubav velika ko i moÊ NjegovaKojoj nema ni mjere ni kraja.

Joseph Hart

Drugi tekstoviPotraæite u Jobu20,5 odgovor naAsafovu sudbinu.

Vrijedizapaziti“Zavist je bolestkoju samo vjeramoæe izlijeËiti.”Matthew A.Castille

6. lipnja Promaπen cilj


ije poπteno! Jeste li to ikad rekli Bo-gu promatrajuÊi kako varalice na po-slu prolaze bolje od vas, kako nemo-N

176

zahvatio strahovit poæar. U to je vrijeme car Ne-ron vjeæbao na svojim guslama, ali je iskoristionesreÊu da prisvoji spaljenu zemlju i sebi sagra-di novu palaËu. Takoer je optuæio krπÊane zapodmetanje poæara πto je dovelo do progonstvau kojem su izgubili æivot Petar, Pavao i mnogidrugi.Neron je bio ta vrsta “pretilih” na koje sesedamdeset treÊi psalam æali. Bez obzira kakona to gledali, nije poπteno da moralno pokvareniljudi kao πto je Neron imaju moÊ da smaknudva sveta Ëovjeka kakvi su bili Petar i Pavao.Zar Bog nije vidio πto se dogaa?

Pa ako zli carevi uspiju svladati svete apo-stole, zaπto se truditi da budemo sveti? Ne gubiteiz vida cjelokupnu sliku! Bog vidi sve, Ëak iono πto mi Ëesto ne vidimo.

Kad je prorekao Petrovu smrt, Isus je rekaoda Êe njome “proslaviti Boga” (Ivan 21,19). Pa-vao je rekao: “Za mene je uistinu æivot Krist, asmrt dobitak.” (Filipljanima 1,21) Neronova jepobjeda bila privremena. Moæda izgleda da zlinapreduju, ali u konaËnici pobjednici Êe biti Bogi Njegov narod.

Kroz sumnje noÊ i tugeSkupina putnika koraËaI pjeva pjesme oËekivanja,Ide u susret obeÊanoj zemlji.

Berhardt Severin Ingemann

Pojaπnjenje“Pretila srca” usedmom retku nijesamo parafraza. Uhebrejskom tekstudoslovce stoji:“OËi su imizbuljene odpretilosti.”

Vrijedizapaziti“Put u Nebo je putkuπnje, putnedoumica iprogonstva... PriËase da je kraljicaElizabeta do krunedoplivala moremjada.”John Trapp

7. lipnja Cjelovita slika


jerojatno ste Ëuli da se priËa kako jeNeron “svirao” dok je Rim gorio. »i-njenica je da je u ljeto 64. godine RimV

177

Luther je molio uspinjuÊi se stubama u Rimukad je shvatio rijeËi: “Pravednik Êe æivjeti odvjere.” John Wesley je za vrijeme bogosluæja ucrkvi ustanovio da mu se srce “neobiËno zagri-jalo”. Za Asafa je sve poËelo dobivati smisaokad je uπao u Boæje Svetiπte. ©esnaest redakapitao se zaπto zli uspijevaju. “Zaπto nastojati bitidobar?” pitao se (13. redak). Ali kad je uπao uSvetiπte, vidio je cijelu sliku. Zli su se nalazilina klizavu putu u propast. Njihovo sadaπnje bo-gatstvo bilo je samo privid; istinska stvarnosttek dolazi.

A onda je Asaf priznao kako je bio “bez raz-bora” kad je sumnjao u Boæju dobrotu; sada jezahvalio Bogu πto ga je stalno dræao za ruku.Sveto pismo nikad ne bjeæi od teπkih pitanja ine pristaje na lake odgovore. Vidimo da su Job,Ilija i Jeremija posumnjali u Boga, a sada sum-nja i Asaf. Nije sumnja sama po sebi problem,veÊ ogorËenost. Asaf se naπao u nevolji u trenu-tku kad je odvratio pogled s Boga i dao mahazavisti.

Nema sumnje da Êete i vi s vremena na vri-jeme imati pitanja, a moæda Êete i sumnjati. Aline puπtajte Boæju ruku i stalno se vraÊajte uNjegovo svetiπte.

PojaπnjenjeZapazimo da serijeË “svetinje” usedamnaestomretku nalazi umnoæini i moæda seodnosi samo navidljivi hram. Nomoæe se odnositina svako mjestogdje Bog prebiva;moæda i na naπesrce.

Vrijedizapaziti“©etajuÊi jednogdana Hyde parkom,primijetio sam natravi listiÊ papira.Podigao sam ga;bio je dio pisma —nedostajao jepoËetak, a nije biloni kraja... Takva jei Boæja providnost.Ne moæete vidjetini poËetak ni kraj,samo dio. Kadbudete vidjelicjelinu, tajna Êebiti odgonetnuta.”Thomas Jones

8. lipnja U Svetiπtu


ad biljeæi znaËajna obraÊenja, povi-jest Ëesto ne pridaje vaænost mjestuna kojem je donesena odluka. MartinK

Doi, reci mi sve πto si kazao i uËinio,Svoje pobjede i poraze, nade i strahove.Znam kako je teπko pridobiti srca;Moji su najskuplji vijenci uvijek mokri od suza.

Edward H. Bickersteth

178

trebalo dvadeset godina. A iskreno reËeno, zadragulj kao πto je “»uj nebeske vojske glas”(KrπÊanske himne, br. 19) trebalo bi vam naj-manje dva ili tri dana. VeÊina protestantskih cr-kvenih pjesmarica sadræi desetke Wesleyevihpjesama. Ali njegova posljednja pjesma malo jepoznata. Wesley je volio Psalme i kao nadahnu-Êe za svoje pjesme i za osobnu utjehu. Kad je udobi od osamdeset godina leæao na samrti, We-sley je razmiπljao o sedamdeset treÊem psalmu.U jednom je trenutku pozvao suprugu i izdikti-rao joj svoju posljednju pjesmu:

U starosti i silnoj slabostiTko moæe izbaviti greπnog crva?Isuse, moja si posljednja nada,Snaga mog oslabjelog tijela i srca.O, kad bih mogao ugledati osmijeh TvojI prijeÊi u vjeËnost!Asaf, pisac ovog psalma, nije bio nepoznat

pjesnik. Ljudi smatraju Psalme Davidovom knji-gom, ali je Asaf napisao desetak psalama. UPsalmu 73 sam prolazi kroz emotivne krize dabi iz njih iziπao ojaËane vjere u Boga. UnatoËsvim bolima i sumnji, on je joπ uvijek viπe odsvega na zemlji Ëeznuo za Bogom. Nema sum-nje da bi se Charles Wesley lako sloæio s njim.

Da, nakon svega uËinjenog,Nakon svih proteklih sukobaNadvladati moæeπ s Kristom samoI na kraju dovrπiti put.

Charles Wesely

Drugi tekstoviBilo je i drugihosoba u Svetompismu koje su bilezaokupljeneAsafovim pitanjemo zlim ljudima idobile isti odgovordo kojeg je ondoπao u dvadesetpetom retku.ProËitajte Job42,1-6.

Vrijedizapaziti“Epikurejac Êe,kaæe Augustin, reÊi:‘Volim uæivati utjelesnimzadovoljstvima.’Stoik Êe reÊi:‘Volim uæivati uumnimzadovoljstvima.’Apostol kaæe:‘Volim se dræatiBoga.’”Lorinus

9. lipnja Posljednji pripjev


harles Wesley za æivota je napisao viπeod sedam tisuÊa duhovnih pjesama. Kadbiste napisali jednu dnevno, za to bi vamC

179

dolasku Mesije (Isusa), sigurnoÊete pomisliti na Izaiju.Uostalom, on je prorekao daÊe djevica zaËeti i roditi sinakojemu Êe ime biti Emanuel.Izaija je prorekao da Êe Slugapatnik, »ovjek boli bitiizranjen i izbijen za naπabezakonja i da Êe Gospodinstaviti na nj grijehe svih nas.

Tijekom Ëitanja Psalamagotovo na svakoj stranici naÊiÊete aluzije na Mesiju.Navedimo nekolikomesijanskih proroËanstava uPsalmima koja su se ispunila utjednu prije uskrsnuÊa, tjednuu kojem je Isus umro iuskrsnuo.

u O Jahve, spasenje namdaj!... Blagoslovljen koji dolaziu ime Jahvino!

Psalam 118,25.26(pogledajte Marko 11,9)u Pa i prijatelj moj u koga

se uzdah, koji blagovaπe kruhmoj, petu na me podiæe.

Psalam 41,10 (pogledajteIvan 13,18)u Koji me vode, podruguju

se meni, razvlaËe usne, maπuglavom: “U Jahvu se on uzda,

neka ga sad izbavi, neka gaspasi ako mu omilje!”

Psalam 22,7.8 (pogledajteMatej 27,42.43)u Probodoπe mi ruke i

noge.Psalam 22,17 (pogledajte

Matej 27,35)u Haljine moje dijele meu

sobom i kocku bacaju zaodjeÊu moju.

Psalam 22,19 (pogledajteIvan 19,23.24)u U mojoj me æei octom

napojiπe.Psalam 69,22 (pogledajte

Marko 15,36)u Boæe moj, Boæe moj,

zaπto si me ostavio?Psalam 22,2 (pogledajte

Marko 15,34)u Jer mi neÊeπ ostaviti

duπe u Podzemlju ni dati dapravednik tvoj truleæi ugleda.

Psalam 16,10 (pogledajteDjela 2,27)u Kamen πto ga odbaciπe

graditelji, postade kamenzaglavni.

Psalam 118,22 (pogledajteDjela 4,11)u RijeË Jahvina Gospodinu

mojemu: “Sjedi mi zdesna dokne poloæim duπmane zapodnoæje tvojim nogama!”

10. lipnja Psalmi nade

ad se sjetitestarozavjetnihproroËanstava oK

180

Psalam 110,1 (pogledajteHebrejima 10,13)

ZaËuuje koliko nas PsalmiuËe o Mesiji (Isusu). »ak ikad ne bismo imali Novizavjet, znali bismo mnogo oNjemu.

U Psalmima je Mesijaprikazan kao Prorok, SveÊeniki Kralj. Iz drugog psalmarazumijemo da je boæanski sin,da pripada Boæanstvu. To semoæe shvatiti kao da Bognekoga proglaπava “sinom”, azatim ga opisuje izrazima kojipokazuju da se radi o osobislavnijoj od Davida.

Dvadeset treÊi psalamgovori o Gospodinu kaodobrom Pastiru; tako Isus samsebe naziva u Ivanu 10.

Ali dvadeset drugi psalampokazuje da Êe Mesija nasramotan naËin trpjeti iumrijeti. Ovaj psalam zornoopisuje pojedinosti raspeÊadavno prije nego πto su gaRimljani izumili kao naËinsmaknuÊa. Takoer saznajemoda Mesija neÊe ostati u grobu,veÊ da Êe uskrsnuti (Psalam16).

Na kraju Êe Mesija sjestizdesna Bogu (Psalam 110) ikao Kralj kraljeva proπiritiBoæju vladavinu do krajevazemlje (Psalam 72).

Prema izvjeπtaju u Luki 24Isus je iπao s dva svojasljedbenika u Emaus. Objasnioim je “sve πto je o [njemu]...pisano u Mojsijevu zakonu, uProrocima i Psalmima” (redak44) i zapalio im srca. NikakvoËudo! Psalmi i druge knjigeStarog zavjeta prepune suneobiËnih tekstova o Njemu.Uzbuuje pomisao kako Êejednog dana svi vjernicizajedno moÊi prouËiti ovajpredmet.

Ü Ü Ü

Kako se predivno slaæublagoslovljene istine Tvoje!

Kako su mudre i svetezapovijedi Tvoje!

Tvoja obeÊanja — kako sunepokolebljiva!

Kako je sigurna Tvoja nada iutjeha!

Isaac Watts

Psalmi nade

181

prisilili Judu da se pokori njihovoj vlasti i plaÊateπki danak. Zatim su postavili marionetu zakralja i odveli veÊinu jeruzalemskih velikaπa usuæanjstvo. Na kraju su se Izraelci opet pobunilipa je babilonska vojska opljaËkala grad i joπveÊe mnoπtvo naroda odvela u suæanjstvo.

Jeremija je svemu tome bio svjedok, svje-stan da Bog sudi svojem narodu. Rugali su setom “proroku plaËa” i nazivali ga izdajicom za-to πto je proricao razorenje Jeruzalema. KnjigaTuæaljke prikaz je Jeremijine æalosti. “Zaπto danas zaboraviπ zauvijek?” pita. “Da nas ostaviπza mnoge dane?” (Tuæaljke 5,20)

Psalam 74 pripisuje se Asafu, ali zapravo iz-raæava Jeremijinu tugu. Katkad se u naπem æi-votu dogode tako straπne stvari da se pitamo πtoto Bog radi. Je li uopÊe ovdje? Zaπto se takosrdi na nas?

Moæda se zbog takvih osjeÊaja smatrate kri-vima, ali ne biste trebali. Psalam 74 i Tuæaljkepokazuju da su takvi osjeÊaji razumljivi i pri-hvatljivi. Ali isto tako zamijetite da Asaf i Je-remija prizivaju Boga koji im se Ëinio tako dale-kim. Kao kod ove dvojice, neka i vas teπki tre-nuci u æivotu pribliæe Bogu.

Od dubokog sljepila prirode,Od tvrdokorne sile grijeha,Od zlobe i neljubaznosti,Od oholosti πto vreba u nama,MiloπÊu svojom izbavi nas, dobri Boæe.

John J. Cummins

PsalamukratkoU biti Asaf ovdjemoli: “Gospodine,molim Te, izvadiruke iz dæepova iuËini neπto.”

Drugi tekstoviProËitajte 2. oKraljevima 25,13-17 da biste dobilijasniju sliku oonome πto sedogodilo kad je586. g. pr. Kr. biorazoren hram.

11. lipnja Tako daleko


jesen 586. godine prije Krista doπaoje kraj dugom, poniæavajuÊem po-razu. Prije viπe godina Babilonci suU

182

ne izlazi u prvoj postavi. Na klupi je, nije ozli-jeen — jednostavno ne igra.

Kako utakmica odmiËe, momËad se trudi, alinedostaje joj najbolji igraË. Na poluvremenu jerazlika veÊ Ëetrnaest koπeva. U treÊoj ËetvrtiniJackson je joπ uvijek na klupi i njegova momËadi dalje gubi. NavijaËi se sve viπe srde: “Zaπtotrener dopuπta da izgube utakmicu?”

PoËinje posljednja Ëetvrtina. Tim dræavnogsveuËiliπta gubi sa πesnaest koπeva razlike. Aonda Jackson utrËava na parket da se pridruæisvojim suigraËima. NavijaËi gromoglasno navi-jaju. Jackson igra s nevjerojatnom energijom;hvata svaku loptu, blokira i puni koπ. NjegovamomËad smanjuje na deset, na pet, na dva koπarazlike, a onda u posljednjoj minuti Jackson uspi-jeva ubaciti tricu i njegova momËad vodi. Gle-datelji su oduπevljeni. Kako je trener pametan!

Ne moæete kriviti pjesnika πto se Ëudi da nje-gov najbolji igraË, sam Bog, ne ulazi u igru.Zaπto sjedi po strani dok Njegov narod tako lakogubi? Katkad se to i mi pitamo. Ali ne bojte se— igra joπ nije zavrπena.

Nestani nevjero, moj Spasitelj je blizuI sigurno Êe priteÊi upomoÊ.Molitvom borit Êu se,A On Êe sve uËiniti;S Kristom u lai smijeπim se oluji.

John Newton

Drugi tekstoviProËitajte osmopoglavlje PoslaniceHebrejima da udvadesetom retkusaznate viπe ozavjetnimobeÊanjima.

Vrijedizapaziti“»ovjek vjerenikad nije slijep zapustoπ. On jasnovidi sve straπneËinjenice. Ali vidijoπ neπto. VidiBoga.”G. CampbellMorgan

12. lipnja Nije gotovo dok nije kraj


gra se najvaænija sveuËiliπna koπarkaπkautakmica sezone. Dræavno sveuËiliπte imaigraËa godine, ali iznenauje πto JacksonI

183

draga osoba koju volite. PreuveliËavate svakinjezin postupak. Svatko tko vam je blizu morasluπati o njoj. To vrijedi i za majku koja neiz-mjerno voli svoje dijete i za beznadno roman-tiËnu osobu koja stalno hvali svojeg izabranikaili izabranicu.

To su ljudi koje susreÊemo u drugom retkusedamdeset petog psalma. Pjesnik Asaf je za-ljubljen u Boga i ne moæe prestati govoriti oonome πto je On uËinio (10. redak).

Ali tu su i zli koji diæu ruku protiv Neba i neprestaju drsko govoriti protiv Boga (5. redak).UzdajuÊi se u svoju snagu, oni ne vide potrebuza Bogom. Takvi Êe svakako primiti Boæju kaz-nu.

Iz ovog psalma moæemo vidjeti Gospodnjuæelju da slavimo Njega, a ne sebe. On ponizujeoholicu, a uzdiæe ponizna. Dvije najljepπe mo-litve u Svetom pismu, Anina i Marijina, istiËuovu istinu (1. Samuelova 2,1-10 i Luka 1,46-55). Psalam zavrπava jednostavnom potvrdomove Ëinjenice.

©to vi Ëinite? Proslavljate li sebe ili Boga?

Narodima On Êe suditi,po istini se uvijek ravnati;Njegovo Êe æezlo zaπtititi pravednaI uguπiti oholost greπnika.

Pjesnik nepoznat

Drugi tekstoviViπe o ispijanjuËaπe suda potraæiteu Izaiji 51,17;Jeremiji 25,15 iHabakuku 2,16.

Vrijedizapaziti“Utjeπno jeosjeÊati da unatoËneredu i anarhijikoji vladaju napovrπini, BogËvrsto dræi temeljna kojemgradimo.”F. B. Meyer

13. lipnja Navijeπtati hvalu


ema boljeg glasnogovornika od za-ljubljene osobe. Ako ste u nekoga za-ljubljeni, æelite svima reÊi kako jeN

184

kom istoku; bila je poznata po djelotvornom rat-nom stroju i okrutnosti. Kad je asirski glasnikzakucao na jeruzalemska vrata i stao se rugatinarodu i njegovom Bogu, bio je to zastraπujuÊii poniæavajuÊi trenutak (pogledajte πtivo od 1.svibnja: Psalam 56,2-8).

Ali Ezekija se obratio Bogu i Bog je obeÊaoda Êe izbaviti svoj narod od Asiraca. Kako? Bogto nije objasnio, ali se Ezekija pouzdao u Njega.

Mi joπ ne znamo kako se to moglo dogoditina prirodan naËin, ali Bog je izbavio Judu. Tro-vanjem hrane? Nailaskom neke poπasti? Izbi-janjem otrovnog plina iz kakve zemljine puko-tine? Da ostvari svoje namjere, Bog se mogaoposluæiti bilo kojom od ovih prirodnih sila. Sveπto znamo jest da Sveto pismo jednostavno kaæe:“Izie Aneo Jahvin i pobi u asirskom taborusto osamdeset i pet tisuÊa ljudi.” (Izaija 37,36)Nije teπko zamisliti da je preostala vojska po-bjegla kuÊi.

Nakon takvog dogaaja ne bi nas iznenadiloda je Psalam 76 sljedeÊe subote bio Ëitan kaoposebni prilog na bogosluæju u hramu. Straπnije djelovao.

Spasitelju moj i Gospodine moj,OsvajaËu moj i Kralju moj,Tvom æezlu i Tvome maËu,Tvojoj vladavini milosti pjevam:Tvoja je snaga; eto, sjedimPonizan do Tvojih nogu.

Isaac Watts

ZanimljivoKad je u Edin-burgh 1588. stiglavijest o porazuπpanjolske vojske,Robert Bruce jedijelio primjerkeovog psalma.

Vrijedizapaziti“Bog je ljudskignjev uvijekprimorao da Gaslavi.”G. CampbellMorgan

14. lipnja OpljaËkani su naπi neprijatelji


doba judejskog kralja Ezekije asirskaje vojska zaprijetila Jeruzalemu. Asi-rija je u to doba bila velesila na Blis-U

185

vlada na Nebu i oni su svjesni kako su slabi isvjetovni. PoËinju pitati je li im Bog joπ uvijeknaklonjen. Moæda je i vama poznat ovaj osjeÊaj.

John Bunyan, propovjednik iz sedamnaestogstoljeÊa, poznat po djelu Put krπÊanina, nije bioimun na sumnje. Opisao ih je u svojoj autobio-grafiji. Proπao je kroz dvogodiπnje razdoblje ukojem se osjeÊao jako daleko od Boga. Bio jebolno svjestan svoga grijeha i obeshrabren ne-sposobnoπÊu da æivi pravednim æivotom. Mislisu mu se stalno vraÊale na rijeËi iz sedamdesetsedmog psalma: “HoÊe li Gospodin odbaciti za-uvijek i hoÊe li ikad joπ biti milostiv?”

A onda mu je jednog dana, dok je zabrinutoprolazio preko polja, iznenada doπla nova misao:“Tvoja je pravednost na Nebu.” Shvatio je daBog od njega uopÊe ne traæi pravednost, jer jenjegova pravednost Isus. Bunyan se vratio kuÊiradujuÊi se i æiveÊi “u miru s Bogom po Kristu”.

Da, Psalam 77 pretaËe u rijeËi misli mnogihzabrinutih vjernika (Bunyan ga je nazvao jednimod “zastraπujuÊih biblijskih tekstova”). Nemojtezastati nakon prekida u desetom retku. Nastavitese prisjeÊati Boæjih slavnih djela u povijesti ivlastitom æivotu. On joπ nije zavrπio s vama.

Vrijedizapaziti“Melankolija idepresija sklone supostavljati pitanja,ali vjera imaspremneodgovore.”F. B. Meyer

15. lipnja Putnik æali πto ne napreduje


esto se dogaa da vjernici koje obuzmesumnja zapravo ne sumnjaju u Boga,veÊ u sebe. Njima je poznato da Bog»

On, koji je usred vala bijesnih hodao po moru,Joπ uvijek utiπati moæe i najbjeπnju oluju ko u Galileji.On, koji je plakao i molio tjeskobno u Getsemaniju,Ispija s nama svaku Ëaπu πto drhti u naπoj ruci.JuËer, danas, zauvijek — Isus je isti.

A. B. Simpson

186

naπnji psalam. Ali ne smijemo zaboraviti da jedrugi dio ovog psalma povezan s prvim dijelom.

Prisjetite se juËeraπnjeg dijela pa ponovnoproËitajte danaπnji. Zar vam se ne Ëini da se radio potpuno razliËitim situacijama? Jedanaestiredak saæima prethodne stihove u misao: “Bogme sigurno mrzi.” A onda od dvanaestog retkapreostali dio psalma podsjeÊa nas na Boæja “pra-davna Ëudesa”. Kakve to ima veze?

Ovdje treba primijetiti da mnogi ljudi nepovezuju ova dva glediπta. Svakako je Bog uËi-nio velike stvari, ali kakve to veze ima sa mnom?Moj je æivot joπ uvijek jadan.

Danaπnji nam stihovi govore da Bog joπuvijek Ëini velike stvari za svoj narod. Njegovadjela nisu samo vatromet, veÊ iskazi Njegoveljubavi. I svakako zapazite sliku u dvadesetomretku. Bog je vodio svoj narod, ali je put vodiokroz more. I kao πto je Bog za Izraelce otvorioput kroz more, tako i nas moæe sigurno provestikroz naπe probleme putem za koji ne znamo dapostoji.

Stoga, ako mislite da vas je Bog napustio,nastavite i dalje gledati dolje. Moæda Bog upra-vo gradi put koji trenutaËno ne vidite.

Doite k meni, vi putnici, i dat Êu vam svjetlo.To dragi Isusov glas noÊu hrabrost daje.Srca ispunjenih tugom izgubili smo put,Ali jutro donosi radost i pjesma

najavljuje dan.W. Chatterton Dix

Drugi tekstoviU redcima 17-21gledamo snaænupjesniËku slikupovijesnihdogaaja opisanihu Izlasku 14,21-31.ProËitajte i Marko4,39 da vidite kakoGospodin joπuvijek zapovijedavalovima.

Vrijedizapaziti“Kao πto potokskriva stopeutisnute u njegovmeki mulj, tako suskriveni i Boæjitragovi. Mi nemoæemo otkritiNjegove velike iËudesne tajne. OnkoraËa krozvjekove koracimakoje ne moæemopratiti.”F. B. Meyer

16. lipnja Skriveni put


aπ Bog je straπan; u to ne treba sum-njati. U povijesti je uËinio mnoga Ëu-desna djela, kako nas to podsjeÊa da-N

187

Boga” potakla je velikoduhovno buenje uosamnaestom stoljeÊu. Danasviπe ne sluπate mnogopropovijedi o gnjevnom Bogu.KrπÊani se teπko mire sgnjevom — bilo naπim ilinekoga drugoga. Bojimo se jerne volimo biti u blizinignjevnih ljudi.

Ali koliko god to ËudnozvuËi, Ëini se da su Psalmipreokupirani temom gnjeva.Ako poπteno priznamo, i mi ses pravom koji put ljutimo. Toje jedna od emocija koju namje Bog dao. Mi Ëitamo i oBoæjem gnjevu prema kojemje gnjev smrtnih ljudi Ëestoblijeda slika.

S nekoliko stihova izPsalama opisat Êemo Boæjusrdæbu.u Psalam 30,6Jer samo za tren traje

srdæba njegova,a Ëitav æivot dobrota

njegova.VeËer donosi suze,a jutro klicanje.u Psalam 76,8Straπan si ti, i tko da

opstane

kraj æestine gnjeva tvojega.u Psalam 85,5Obnovi nas, Boæe,

Spasitelju naπ,i odbaci zlovolju prema

nama!u Psalam 85,6Zar Êeπ se dovijeka gnjeviti

na nas,prenositi srdæbu svoju od

koljena na koljeno?u Psalam 89,47Ta dokle Êeπ, Jahve? Zar

Êeπ se uvijek skrivati?HoÊe li gnjev tvoj kao

oganj gorjeti?u Psalam 145,8 (i Psalam

86,15; 103,8)Milostiv je Jahve i

milosrdan,spor na srdæbu, bogat

dobrotom.Bog se katkad srdi zbog

tvrdovratosti svoje djece.Psalam 78 pokazuje nam kakoje Boæja srdæba kaznilaIzraelce i dodaje: “»esto jegnjev svoj susprezao da neplane svojom jaroπÊu.” (38.redak) U nekoliko psalamaAsaf pita: “Jahve, Boæe nadVojskama, dokle Êeπ plamtjeti,premda se moli narod tvoj?”

Dok se Bog srdi na svojudjecu ne bi li ih disciplinirao,Njegov neograniËeni gnjev u

17. lipnja Gnjev u psalmima

ropovijed JonathanaEdwardsa “Greπnici urukama gnjevnogP

188

konaËnici Êe se izliti nabezboænike: “Izlij gnjev svojna pogane”, moli pjesnik uPsalmu 79,6. Zbog ovogamnogi meu nama osjeÊajunelagodu jer se Ëesto tolikousredotoËujemo na Boæjuljubav da zanemarujemo Boæjusvetost i pravdu. Ali Svetopismo potvruje i jedno idrugo.

Znamo da nas Biblijaupozorava da vladamo svojomsrdæbom, jer naπa ogorËenostnije uvijek pravedna.“Promislite u srcima i negrijeπite”, kaæe David. “DrπÊitena svojim leæajima izanijemite.” (Psalam 4,5) A nadrugom mjestu kaæe: “Stiπajsvoj gnjev i ostavi se srdæbe,ne æesti se da zlo ne uËiniπ.”(Psalam 37,8) »ini se da jesrdæba osjeÊaj koji ne trebanijekati, ali moramo voditiraËuna o tome da bude“ublaæena”.

Ü Ü Ü

Pristupi, duπo moja, prijestoljumilosti gdje Isus usliπavamolitvu;

Tamo ponizno pripadninogama Njegovim, jer tunitko ne moæe propasti.

Sagni se pod teretom grijeha,teπko pritisnut Sotonom.

S borbama izvana i strahovimaiznutra, dolazim k Tebi poodmor.

John Newton

Ü Ü Ü

“Pjesnik nas poziva da sesuoËimo s gnjevom, a ne danijeËemo negativne ljudskeosjeÊaje. Zato nas Psalmipozivaju da se u srdæbimolimo kako bismo seoslobodili zlih osjeÊaja iispunili nadom u potpunuuspostavu Boæjeg kraljevstva.”

Willem A. Vangemeren

Gnjev u psalmima

189

nici koji su se odselili. Ljudi se ponovno susre-Êu. “Koliko su ti stara djeca? Pa sjeÊam se doksu bila ovolika.”

Prije ili poslije razgovor se vraÊa na povijestcrkve. “SjeÊaπ li se kad smo kupili ovo zemjiπ-te? Bilo je to Ëudo, zar ne?” “SjeÊaπ li se onogbogosluæja kad su svi mladi predali srce Kri-stu?” “SjeÊaπ li se kako je Bog izlijeËio Linduod raka? Joπ je uvijek æiva i zdrava!”

Na proslavi su i djeca koja nisu proæivjelasve ove velike dogaaje, ali ova sjeÊanja sadapostaju i dio njihove povijesti.

Sigurno ima i drugih uspomena koje se neiznose tako javno, veÊ πapÊu po uglovima.“SjeÊaπ li se kako je onaj stari Jones otiπao izcrkve i traæio da mu vrate novac koji je dao?”“SjeÊate li se kad je onaj pastor napustio crkvuzajedno s polovinom vjernika?” Ali i to je diojedinstvene povijesti crkve. UËimo iz svojihuspjeha i neuspjeha.

Psalam 78 je Izraelova “proslava obljetnice”,pregled onoga πto je Bog uËinio u svojem narodu,preko njega i za njega. No to nije samo vrijemeprisjeÊanja. To se Ëini zato “da u Boga ufanjesvoje stave i ne zaborave djela Boæjih”.

Drugi tekstoviGospodin jeIzraelcima izriËitozapovjedio dabuduÊimnaraπtajimapropovijedaju otome kako je Onpostupao s njima uproπlosti. ProËitajteIzlazak 10,2;13,8.14 iPonovljeni zakon4,9.

Vrijedizapaziti“Svatko tko jeiskusio Boæjumilost ima obvezuda prenesedrugima ono πto jedoæivio.”Eugene Peterson

18. lipnja Proslava obljetnice


amislite da ste pozvani na proslavu upovodu obljetnice crkve koja postoji nizgodina. Dolaze stari pastori kao i vjer-Z

Doite, udruæimo se, Krista slavimo pjesmama boæanskim;Dajmo svi, kao jedan, slavu Gospodinu naπemu.Ruke, srca i glasove podignite; pjevajte ko u drevne dane,Pridruæite se radosti nebeskoj, slavite sveËanost ljubavi.

Charles Wesley

190

poduËavanjem i lijeËenjem pa Mu je bio potre-ban san. Ali iznenada je naiπla strahovita olujatako da su valovi zapljuskivali laicu. Strah jespopao Ëak i ove iskusne ribare. “Isuse, probudise! Utapamo se!”

UËitelj je otvorio oËi i zapovjedio oluji: “Uti-πaj se! Umukni!” I nastala je tiπina. Zatim je,dok se moæda smjeπtao natrag na spavanje, upi-tao uËenike: “Zaπto se toliko straπite? Kako ne-mate vjere?” (Marko 4,35-40)

UËenici su gledali kako Isus lijeËi gubavce,uzete i slijepce. On je istjerao demone i vodupretvorio u vino. Ako ima takvu moÊ i sad je snjima u laici, zaπto se boje galilejske oluje?

Danaπnji ulomak iz sedamdeset osmog psal-ma spominje dogaaj o kojem niπta ne znamo.Efrajimovo pleme bilo je veoma jako meu izra-elskim plemenima, ali u ovom su sluËaju bilikukavice jer su okrenuli lea neprijatelju i po-bjegli. Zaπto su se bojali? Zar nisu vidjeli silnaBoæja djela? Nisu li znali da Êe se Bog, koji jeutopio EgipÊane i ukrotio pustinju, i dalje boritiza njih?

Budite hrabri bez obzira na kakvu Êete olujunaiÊi, svjesni da se vaπ moÊni Gospodin bori zavas.

O sveti OËe, djecu si svoju vodiou sva vremena s oblakom i ognjem,Suhih nogu kroz vodu, kroz pustoπ zbunjujuÊu.Tebi se u ljubavi poniznoj srca naπa klanjaju.

William C. Doane

PojaπnjenjeKad se Sveto pismosluæi slikom stijenekao u redcima 15 i16, obiËnopomislimo naKrista. U 1.KorinÊanima 10,4Pavao aludira naisti dogaaj koji jespomenut u Psalmu78 — kad je vodaizbila iz stijene —ali dodaje: “A tastijena bijaπeKrist.” Na temeljuove slike u Crkvi jetijekom stoljeÊanastala bogatametaforika. Krist jenazvan vjeËnomStijenom,IzraelovomStijenom, Stijenomnaπeg spasenja,Stijenom utoËiπtem,Stijenom snage iStijenom koja jeviπa od nas...

Vrijedizapaziti“Proπlost nemavrijednosti ako seje ne sjeÊamo. Akonam nije poznatabogata baπtinaBoæjih silnih djela,ona ne pruæa nirazumijevanje ninadahnuÊe.”Eugene Peterson

19. lipnja Utapati se u svojoj zabrinutosti


Ëenici su u laici prelazili preko jezeradok je Isus spavao na krmi. Vjerojatnoje iza sebe imao teæak dan ispunjenU

191

more da biste mogli prijeÊi. Ali sad vas poËinjemuËiti glad. “HoÊeπ li nas umoriti glau, Moj-sije?”

No sâm Bog se pobrinuo za hranu. SljedeÊegjutra nalazite tlo posuto neËim bijelim. “©to jeto?” pitate (na hebrejskom pitanje glasi: Man-na?). Mojsije vam kaæe da kuπate i vi zakljuËu-jete da je slatko i zasitno.

Proteklo je nekoliko godina i zasitili ste se temane s neba. Æelite jesti mesa, neπto konkretno.Ljudi se æale Mojsiju i Bog πalje vjetar koji smora donosi jato prepelica. Sad jedite prepe-liËjeg mesa koliko vam srce æeli; meutim, naj-gora mrmljala se razbolijevaju i umiru — to jeBoæja kazna za grijeh.

Takva je bila povijest Izraela nakon izlaska.A mogla bi biti i povijest cijelog ljudskog roda.Bog daje, daje i daje, a mi joπ uvijek ne vjeru-jemo da Êe se brinuti za nas. Uzmite vremena izahvalite Bogu za sve πto je za vas uËinio.

Drugi tekstoviO straπnom, alipravednom Boæjemgnjevu, o kojem jerijeË u dvadesetprvom retku ovogpsalma, moæeteËitati u Brojevima/4. Mojsijevoj 11,1.

Vrijedizapaziti“Kod Boga nemaako. NjegovojsvemoÊi nemagranica osimtvojeg nevjerstva.”F. B. Meyer

20. lipnja Pouzdajmo se u Boga


alazite se u pustinji. Upravo ste iziπliiz Egipta i proπli kroz Crveno morezahvaljujuÊi Bogu koji je razdvojioN

Slavi Gospodina πto blagoslivlja tvoj rad i brani te stalno;Dobrota i milost svakodnevno te Njegova prati.Razmisli ponovno πto SvemoguÊi uËiniti moæeAko se svojom ljubavlju sprijatelji s tobom.

Joachim Neander

192

trenutaka kad mu se æena vraÊala niæuÊi isprikeda bi kasnije ugasila njegove nade odlazeÊi kjoπ jednom ljubavniku. HoÊe li ikad moÊi vjero-vati njezinim rijeËima?

Bol koja je obuzimala Hoπeu bila je slikaboli koju je Bog osjeÊao kad se Njegova voljenazaruËnica, Izrael, okrenula od Njega. U Hoπei6,1 prorok pokuπava u usta svojeg naroda stavitirijeËi pokajanja: “Hajde, vratimo se Jahvi!” Alisamo nekoliko redaka dalje nalazimo Boga ka-ko odmahuje glavom: “©to za tebe mogu uËi-niti...? Ko oblak jutarnji ljubav je vaπa.”

U povijesnoj lekciji Psalma 78 nalazimo dasu Izraaelci slijedili Boga samo “ustima svo-jim”. Znali su πto treba reÊi, ali nisu znali kakotreba æivjeti. Doπli bi u Boæji dom sa ærtvama,ali Mu nisu prinijeli svoje srce. “Æelim da bude-te milostivi”, govorio je Bog preko Hoπee idrugih proroka. “Ne æelim vaπe ærtve.” (PremaHoπei 6,6.) Narod je vrπio sve propisane pokrete,ali nije dopustio da ga svladaju Boæji osjeÊaji.

Mnogi meu nama joπ uvijek æive na sliËannaËin. Bog æeli s nama uspostaviti duboku, prisnuzajednicu ljubavi. Nemojte biti sliËni Izraelcimai odbiti tako dragocjen dar.

Drugi tekstoviBilo bi dobro daproËitate Hoπeu5,15 do 6,6zajedno s ulomkomiz sedamdesetosmog psalma jeroba teksta govoreo Boæjoj milostiprema nevjernomnarodu.

Vrijedizapaziti“Izraelci su æeljelidobiti Boæjiblagoslov, a iÊisvojim putovima.Pa ipak je [Bog]bio pun suÊuti.”John I. Durham

21. lipnja RijeËi, rijeËi, rijeËi


og je pozvao proroka Hoπeu da se oæeninevjernom æenom. Moæete li zamislitiπto je sve doæivljavao? Moralo je bitiB

Niπta ti donijeti ne mogu, Gospodine, jer sve Tebi dugujem,Ali neka Ti moje puno srce dâ ono πto moæe —Sebe sama kao dar; nek moja odanost posvjedoËiKoliko mi je oproπteno i koliko Te volim.

Samuel J. Stone

193

nica, a zahvaljujuÊi svojim sjajnim sposobnosti-ma i radu, brzo je napredovala.

Godinama kasnije tvrtka je prodana. Novivlasnici doveli su svoju upravnu ekipu. Alminπef je dobio bogatu otpremninu, dok su Almugurnuli meu tajnice.

Ubrzo je tvrtka upala u ozbiljne teπkoÊe. Almije bilo teπko gledati kako tvrtka u Ëijoj je iz-gradnji sama sudjelovala kreÊe nizbrdo, ali πtoda radi? Kad god bi dala neki prijedlog, preπu-tjeli bi ga. Novi vlasnici grozniËavo su traæilinekog tko bi tvrtku osovio na noge, ali kao Izra-elci u sedamdeset osmom psalmu, zaboravili sutko im je u proπlosti pomogao.

Ovakvo æalosno stanje oËituje se i u odnosumnogih ljudi prema Bogu. Bog je na ËudesnenaËine izbavio Izraelce iz Egipta, a uËinio jesilna djela i u naπem æivotu. No s vremenom suIzraelci zaboravili Boga, a to i mi Ëesto Ëinimo.Traæimo tisuÊe rjeπenja svojih problema, a sveto vrijeme zapostavljamo Boga koji nam je uproπlosti toliko pomogao.

Nemojte nikad, nikad, nikad zaboraviti πtovam je Bog uËinio.

Kad milosra Tvoja sva, o Boæe moj,Duπa moja istraæuje,Zadivljen prizorom izgubim seU divljenju, ljubavi i hvali.

Joseph Addison

Drugi tekstoviOvaj psalam biljeæiprimjere zalaopisanih u Izlasku7—12.

Vrijedizapaziti“Sigurno ju je bilostvarno teπkozaboraviti [Boæjusilu]. Za brisanjeiz sjeÊanja takvogoËitovanjaboæanske sile kojaje zapanjila Egipat,bio je potrebanviπe nego obiËannapor.”Charles H.Spurgeon

22. lipnja Sjetite se πto je Bog uËinio


lma je u svojoj tvrtki radila punih Ëetr-deset godina pridonoseÊi njezinom na-pretku. PoËela je kao menadæerova taj-A

194

govog Gospodina, i Stjepana su pomoÊu laænihsvjedoka optuæili za hulu. Kao Isusa, i StjepanaÊe smaknuti.

Ali Stjepan je joπ uvijek imao priliku reÊinekoliko rijeËi pa je odluËio u svojem posljed-njem govoru kazati πto je viπe moguÊe.

PoËeo je s izvjeπtajem o tome kako se Ab-raham odazvao Boæjem pozivu, a zatim je govo-rio o Izaku, Jakovu i Josipu. Govorio je o Moj-siju i protivljenju na koje je naiπao u vlastitomnarodu. A onda je nastavio s Joπuom, Davidomi Salomonom. Optuæio je svoje tuæitelje da seodupiru planovima πto ih Bog ima za njih. “Ko-ga od proroka nisu progonili oci vaπi?” (Djela7,52) Kad ih je na kraju dovoljno rasrdio, poËelisu ga kamenovati.

Posljednji govor ovog muËenika bio je sli-Ëan Psalmu 78 — bio je dug, ali i povijestan iizazovan. Bog ima planove za vas. HoÊete li imse usprotiviti ili ih slijediti?

U dolinu siÊi Êu sa Spasiteljem svojim,Tamo gdje oluje bjesne i mutne vode teku.Kad ruka me Njegova vodi, ne bojim se niËeg,Opasnost me ne plaπi kad moj je

Gospod blizu.William O. Cushing

Drugi tekstoviN poËetku πezdesetsedmog retka ovogpsalma gledamokako Bog vrπiizbor. Njegove seodluke ne zasnivajuna onome πtonarod zasluæuje,veÊ na onome πtoBog planira.ProËitajte 2.Timoteju 1,9.

Vrijedizapaziti“ Boæja Ëuda samoprivremenouzbuuju ljude kojiu svojojzaokupljenostisobom prebrzozaboravljaju ilinapuπtaju Boga.”John I. Durham

23. lipnja Usprotiviti se ili slijediti


tjepan samo πto nije bio mrtav. BuduÊida je bez okoliπanja zastupao prvu Cr-kvu, vlasti su ga uzele na zub. Kao nje-S

195

posveÊeni povijesti Izraela, amnogi drugi psalmi aludirajuna dogaaje koji pokazujuBoæje postupanje sa svojimnarodom u proπlosti. UPsalmima zapravo moæete naÊiviπe od pedeset tekstova kojiiznose starozavjetne dogaaje,ne raËunajuÊi ono πto seodnosi na Davidov æivot.Navodimo nekoliko njih.u Stvaranje: Psalam 19,5Ondje suncu razape πator.u Boæji savez s

Abahamom: Psalam 105,9Saveza koji sklopi s

Abrahamomi zakletve svoje Izaku.u Josip u Egiptu: Psalam

105,21Za domaÊina ga stavi kuÊi

svojoj,za nadstojnika sveg imanja

svoga.u Izlazak iz Egipta: Psalam

78,13On more razdijeli i njih

prevede,vode ko nasip uzdiæe.u »udo u Meribi: Psalam

81,8Iskuπah te kod voda

meripskih.

u Voenje kroz pustinju:Psalam 136,16

On narod svoj voaπepustinjom,

vjeËna je ljubav njegova!u Pobjede sudaca: Psalam

83,10UËini s njima ko

Midijancima,ko Siseri i Jabinu na

potoku Kiπonu.

Ako æelite upoznatipovijest, obiËno se ne oslanjatena pjesnike. Shakespeare jenapisao niz povijesnih drama,ali je katkad bio preslobodan uiznoπenju Ëinjenica.Longfellow je takoer napisaoepske pjesme kao πto suHiawatha i Udvaranje MilesaStandisha, ali u njima je viπe“povijesti” nego πto se stvarnozbilo.

Takoer ne poseæete ni zareligijom da upoznate povijest.VeÊina se svjetskih religijabavi filozofijom i etikom. Kadgod je ukljuËena povijest, onaje obiËno legenda ili nebitnaza religijsko vjerovanje.

Ali krπÊanstvo (i judaizamprije njega) je drukËije. MikrπÊani vidimo Boæja djela upovijesti kao bitan dio svojevjere. Grijeπimo ako mislimo

24. lipnja Povijest zapisana u psalmima

salmi 78, 105 i 106tri su psalma koji sugotovo potpunoP

196

da je krπÊanstvo zasnovanosamo na katekizmima iIsusovom nauku (Blaæenstvimai drugome). KrπÊanstvo jeukorijenjeno u povijesti.Uvjereni smo da na naπ æivotnajozbiljnije utjeËe ono πto sedogodilo u proπlosti.

Kad je Pavao u 1.KorinÊanima 15 poËeo svojeizlaganje o IsusovomuskrsnuÊu, poËeo je spovijeπÊu. Isus Krist jeuskrsnuo od mrtvih. To jemoglo posvjedoËiti viπe odpetsto pedeset svjedoka, aveÊina njih joπ su bili æivi pasu to mogli potvrditi kad jePavao o tome pisao.

KrπÊani vjeruju da se Bogutjelovio kad se Isus Kristrodio u Betlehemu. Sræevanelja nije Kristov nauk,koliko god on bio Ëudesan,veÊ Njegova smrt i uskrsnuÊeza nas na onom breæuljkuizvan Jeruzalema oko tridesetegodine naπe ere.

Povijest Starog zavjetapokazuje nam kako Bog radiza svoj narod. ObeÊanja πto ihje Bog dao svojem naroduostvarila su se u povijesnimdogaajima. Zbog toga suæidovski roditelji pomoÊu priËai povijesnih psalama kao πtosu psalmi 77, 78, 81 i 83trebali svoju djecu podsjeÊatina proπlost. Ovi primjeriBoæjeg djelovanja za svojnarod daju novim naraπtajima,pa i naπem, nadu da Êe Bognastaviti djelovati u naπukorist. Na ovaj naËin povijestje zapravo izvjeπtaj o tomdjelovanju.

Ü Ü Ü

Kad Izrael iz Egipta izie,napustio je oholog tlaËiteljazemlju,

Podræan velikim JA JESAM,siguran na dlaanovimaruku Njegovih.

I sve πto se zbiva i mijenja,objavljuje da GospodvjeËno ostaje isti.

Charles Wesley

Povijest zapisana u psalmima

197

s rimskim senatorima. »ak je sluæio kao carevsavjetnik. »etvrto se stoljeÊe pribliæavalo krajui krπÊani su preuzeli cijelo Rimsko Carstvo. Bi-skup Ambrozije bio je vjerojatno najmoÊniji Ëo-vjek na zemlji pa je za buduÊnost mladog Aure-lija bilo korisno kad ga je æelio upoznati. Timeje dobio viπe nego πto je oËekivao. Ambrozije jebio Ëovjek snaæne, gorljive vjere, πto se dubokodojmilo Aurelija koji je sluæbeno bio krπÊanin(gotovo je to svatko bio), ali nikad nije istinskiprihvatio Krista.

SjedeÊi jednog dana u uglu dvoriπta, Aurelijese muËio s ovim problemom. Povikao je BogurijeËima iz Psalma 79,5-8: “Dokle Êeπ Jahve?Zar Êeπ se svagda srditi?... Ne spominji se, pro-tiv nas, grijeha otaca.” U tom je trenutku zaËuodjeËji glas koji je progovorio: “Uzmi i Ëitaj.”Aurelije je uzeo Bibliju, nasumce otvorio Rim-ljanima 13,14 i proËitao: “Nego se obucite uGospodina Isusa Krista i ne brinite se oko tjele-snoga da ugaate pohotama!”

Ono πto se zatim dogodilo poznato je iz po-vijesti. Aurelije Augustin dopustio je Isusu dapreuzme vodstvo njegovog æivota. Napustio jepolitiËku karijeru i svoje sposobnosti stavio usluæbu Crkve u kojoj je postao poznat kao pisaci biskup, kasnije nazvan svetim Augustinom.

Drugi tekstoviU sto treÊempsalmu DavidoverijeËi pruæajuutjehu onima kojimole Boga da ihne dræi krivima zanjihove ranijegrijehe (8. redak).

Vrijedizapaziti“©ipka æeljezavrijedi jednu funtu,a kad je prekovanau potkove, dvijefunte; ako su iz njeizraene igle,vrijedi sedamdesetfunti; ako su pakizraene oπtricenoæeva, vrijediπesto pedeset funti,a iz nje izraeneopruge za satovevrijede pedesettisuÊa funti. ©to seæeljezo viπeobrauje i πtoËeπÊe prolazi krozvatru i poliranje,njegova jevrijednost veÊa.Oni koji prolazekroz najveÊepatnje, mogunajviπe pruæiti.”F. B. Meyer

25. lipnja Uzmi i Ëitaj


io je mlad, nadaren Ëovjek u svijetu stal-nih promjena. Aurelije Augustin studi-rao je filozofiju i retoriku te suraivaoB

Ako greπnik kao ja moæe æivjet Tebi na slavu,Sve πto Ëinim Ti posveti, svaku rijeË i djelo Ti prihvati;U sluæbu me svoju uzmi, uzmi sve πto volim, sve πto jesam.

Charles Wesley

198

pjevale razne skupine osuenika koje su bileodvoene u zatvor ili na vjeπanje. U πesnaestomstoljeÊu pjevali su ga francuski hugenoti da bisrdili svoje katoliËke tamniËare. U sedamnaestomstoljeÊu pjevali su ga puritanci boreÊi se zaanglikanstvo. U osamnaestom stoljeÊu, kad jegiljotina uzimala æivote mnogih vjernika u Fran-cuskoj, opet su se Ëule rijeËi ovog psalma.

To otvara jedno pitanje. Svi su se ovi ljudimolili Bogu: “Snagom svoje miπice poπtedi pre-dane smrti.” Ali veÊina njih je umrla. Nije biloodgaanja smaknuÊa u posljednji trenutak. Noægiljotine je ipak pao. Pa je li onda Bog izbavioone koji su bili predani na smrt? Ovisi o tomeπto razumijete pod rijeËju “izbaviti” (“poπtedje-ti”). Bog uvijek vidi dalje od nas. »esto od naπihzemaljskih prijatelja oËekujemo fiziËku zaπtitu isigurnost. Katkad je dobijemo od Boga, ali Onuvijek pruæa dugotrajnu potporu. On nas duhov-no πtiti i izbavlja za vjeËnost. U mnogo, mnogoπirem smislu svi smo mi “predani na smrt”, aliOn izbavlja one koji se Njemu obrate.

Joπ jedna, posljednja, misao u ovom psalmudotiËe predmet osvete. Æelja psalmista za osve-tom moæe u nama izazvati nelagodu, ali ne zabo-ravimo da pjesnik svoj problem prepuπta Bogu.I mi moæemo svoju ljutnju iznijeti Bogu, svjesnida Êe On pravedno postupiti prema onima kojisu nam nanijeli zlo.

Vrijedizapaziti“Kad se zalaæemoza Boæju slavu,imamo neoborivargument.” (Ivan14,13)F. B. Meyer

On dobrim ispunjasiromahe,patnicima odmorpruæa;Gospodin Ëuva sudza oholicei pravednost zapotlaËene.Isaac Watts

26. lipnja Mi koji smo predani smrti


ao πto pogaate, Psalam 79 bio je po-sebno omiljen meu progonjenim krπ-Êanima. Iz povijesti znamo da su gaK

199

su. Josip je bio oËev miljenik, a stalno je sanjaosne o tome kako Êe vladati nad obitelji.

Zbog toga su braÊa uhvatila Josipa i bacilaga u jamu. Ali umjesto da ga ubiju, odluËili suga prodati karavani u prolazu.

Ovaj je dogaaj bio poËetak burnog Josipo-vog æivota. Nakon ropstva uslijedilo je voenjedomaÊinstva, laænu optuæbu i utamniËenje slije-dilo je upravljanje zatvorom, a neobiËan susrets kraljem uËinio ga je drugim Ëovjekom u zemlji.Glad je dovela do ponovnog susreta s braÊom iocem. Tijekom svih ovih zbivanja Josip je saËu-vao vjeru da ga Bog vodi. “Bog je ono [zlo]okrenuo na dobro.” (Postanak 50,20)

Psalam 80 kao da je odjek Josipovih osjeÊaja.Zapravo hebrejski izraz za Izraela u drugomretku jest Josip. Bez sumnje je Josip nebrojenoputa molio ovu molitvu u jami i tamnici.

Kao πto su se Josip i psalmist stalno obraÊaliBogu, uzdajuÊi se da Êe On zlo okrenuti nadobro, tako i mi, u teπkim trenucima, moramostalno gledati na Boga.

BuduÊi da sve πto dolaziPridonosi dobru mome,Gorko je slatko,Lijek je hrana.Premda danas boli,Prestat Êe ipak,A tada, o kako Êe slatkaPjesma Pobjednika biti.

John Newton

Pojaπnjenje»ini se da je ovajpsalam tijesnopovezan spatrijarhomJosipom. U drugomstihu drugog retkarijeË “Izrael” ubiti je “Josip”,kako to nalazimo unaπem prijevodu. UtreÊem retkuspominju se triplemena tijesnopovezana sJosipom. Efrajim iManaπe bili suJosipovi sinovi injihova su plemenazauzimala znaËajnomjesto u sjevernomkraljevstvu, Izraelu.Benjamin je bioJosipov jedini bratpo majci i njegovose pleme pridruæiloJudi u juænomkraljevstvu. Prematome, psalmistmoæda moli Bogada izbavi i sjevernokraljevstvo kao πtoje izbavio Josipa.

27. lipnja On zlo okreÊe na dobro


eset Jakovljevih sinova paslo je stadakad su primijetili dolazak mlaeg brataJosipa. “Evo stiæe onaj sanjar!” rekliD

200

ran vinograd. Zatim ga je dao u zakup vinogra-darima i otiπao iz tog kraja. Kad se pribliæilovrijeme berbe, vlasnik je poslao sluge po zakup-ninu. No vinogradari su pretukli sluge, a neke iubili. Vlasnik je poslao druge sluge, ali su i njihteπko zlostavili. Na kraju je odluËio poslati vlas-titog sina. “Imat Êe obzira — govorio je — pre-ma mojem sinu.” Ali vinogradari su ga ubili.

PriËa zvuËi poznato jer ju je ispriËao Isus uMateju 21,33-41. Sveto pismo Ëesto opisuje Izra-elce kao vinograd, a Isus ovdje govorio o iskva-renom vodstvu farizeja i ljudima kao πto su oni.»injenica je da su namjeravali ubiti “gospoda-reva” Sina.

U osamdesetom psalmu nalazimo sliËnu pri-Ëu, ali iz perspektive samih Ëokota. Zlostavljaniod strane raznih neprijatelja, oni viËu Bogu daih izbavi. Poznato nam je da izbavljenje u ko-naËnici dolazi po Sinu, Isusu Kristu, pa s tim uvezi dolazi do znaËajnog preokreta u osamna-estom retku koji glasi: “Tvoja ruka nek budenad Ëovjekom desnice tvoje, nad sinom ËovjeË-jim kog za se odgoji!” Iz ovih rijeËi nije teπkoprepoznati Isusa kao odgovor na molitvu psal-mista.

»udesno je iznad svega,Nevjerojatno ËudesnoDa je Boæji mili SinDoπao s Neba da umreza dijete kao πto sam ja.

William W. How

PojaπnjenjeU Shakespearovommalo poznatomdjelu Timon Atenskineki senatoropisuje voupobunjenikarijeËima izengleskogprijevoda (KJV)Psalma 80,14: “Kovepar divljiuniπtava / mir πtovlada njegovomzemljom.”

Vrijedizapaziti“Bog Êe nam iziÊiususret akopriznamo da smootiπli od Njega.Tko se povlaËi, nenapreduje.”W. GrahamScroogie

28. lipnja »uli zahvaljujuÊi rekla-kazala


eki je domaÊin posadio vinograd,ogradio ga plotom, iskopao u njemutijesak i sagradio kulu. Bio je to uzo-N

201

ma; trebao je naÊi naËina kako da im objasnisvoju vjeru. U veÊini gradova svoju je vijesttemeljio na Isusovom mesijanstvu iz hebrejskihPisama, ali obiËno se obraÊao Æidovima u sina-gogama. No ovi su grËki filozofi malo marili zaæidovska vjerovanja. Bili su viπe zainteresiraniza mjeπavinu suvremenih ideja i drevne mitolo-gije.

Pavao je prolazio pokraj svetiπta raznih bogo-va, a onda je doπao pred svetiπte koje se razli-kovalo od ostalih. Na njemu se nalazio natpis:“Nepoznatome Bogu.” Grci su ga oËito podigliza sluËaj da su propustili odati Ëast nekom boguza kojeg nisu Ëuli. Pavao se ovim posluæio kaoudicom. Neki od atenskih filozofa veÊ su govo-rili o bezimenom bogu koji vlada nad svimdrugim bogovima. Pavao je znao da je to njegovBog.

Zato im se obratio: “Dakle, πto vi ne znajuÊiπtujete, to vam ja navjeπÊujem.” (Djela 17,22.31)

Sedmi redak ovog psalma spominje “πapattajnovit” koji podsjeÊa narod πto je za njega uËi-njeno. Ovaj “tajnovit” glas pripadao je Gospo-dinu, istom onom Bogu o kojem je Pavao govoriu svojem nastupu.

Mi sluæimo tom istom Bogu koji je uËiniovelike stvari za nas. Radosno prihvatimo Njego-vu ponudu da nas oslobodi od naπih teπkih tere-ta (7. redak)

Drugi tekstoviNovi zavjet slaæe sesa Starim o ulozi imjestu glazbe napravom bogosluæju.Pogledajte uEfeæanima 5,19. Au Koloπanima2,16.17 vidimokako su gozbe ilipostovi “samosjena stvarnosti”samoga Krista.

Vrijedizapaziti“Sretno je dijetekoje u grmljaviniotkriva OËev glas.U ljubavi nemastraha, jersavrπena ljubavizgoni strah kojimuËi.”F. B. Meyer

29. lipnja Nepoznatom Bogu


oæete li zamisliti apostola Pavla kakohoda ulicama Atene? Tog je dana tre-bao govoriti pred gradskim filozofi-M

Viπi dar od milostitijelo i krv supostali;sâm Bog je doljesiπaoda bude sËovjekom.John H. Newman

202

la uspjeπna glumica, dok je Sandy uπla u poslovnisvijet. Kad je Kristen na svojoj turneji stigla uSandyn grad, nazvala je svoju staru prijateljicui pozvala je da je posjeti u petak. Obje su jedvaËekale taj susret. Tog petka uveËer Sandy je oti-πla u kazaliπte pred sam poËetak predstave. Slo-bodnih mjesta bilo je joπ samo na balkonu, alii s te je visine uæivala u dramskom komadu. Umeuvremenu Kristen je s pozornice gledala iprimijetila prazno sjedalo u prednjem redu —sjedalo koje je rezervirala za Sandy.

Tek su kasnije shvatile da je doπlo do zabu-ne. Kristen je svojoj prijateljici htjela saËuvatinajbolje mjesto, ali Sandy nije znala da trebatraæiti kartu koja je za nju bila rezervirana.

U osamdeset prvom psalmu Gospodin namnudi prva sjedala, najbolja mjesta. “A svoj narodhranio bih pπenicom najboljom.” PreËesto se za-dovoljavamo sjedalima na balkonu. Upravo seBog u ovom psalmu tako æali na Izraelce. Æeliim pomoÊi, æeli ih nahraniti, samo kad bi sluπalii posluπali.

On to æeli i za nas. Pribliæite se; imajte boljipogled na Gospodnju dobrotu. Ne znate πto pro-puπtate.

Vijest imam punu ljubavi, aleluja!Za tebe, prijatelju moj;Ta vijest je odozgo, aleluja!Isusova je i istinita:Pogledaj i æivi!

William G. Ogden

Drugi tekstoviDvanaesti redakovog psalma kaæeda Izraelci idu zasvojim æeljama.ProËitajte u 2.Petrovoj 1,4 BoæjeobeÊanje da Êenam pomoÊipobjeÊi odpokvarenosti kojapotjeËe od zlihæelja.

Vrijedizapaziti“On daje najbolje idonosi radost odonoga πto je grubo,odbojno ibeznadno.”Derek Kidner

30. lipnja Prednja sjedala


vije kolegice, nakon πto su diplomi-rale, krenule su svaka svojim putem,ali su saËuvale vezu. Kristen je posta-D

ProŁitajte: U ¾rtvama, a onda (doslovce) ka¾e da · 2016-01-28 · je kirurg uzeo jastuk kojeg...

Documents

Transcript of ProŁitajte: U ¾rtvama, a onda (doslovce) ka¾e da · 2016-01-28 · je kirurg uzeo jastuk kojeg...