go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

IZVJE©TAJ O POSLOVANJU HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA U 2005. GODINI

Uvodna rijeË predsjednika Æeljka BrkanoviÊaHrvatski skladatelji, muzikolozi i muziËki pisci osnovali su HDS joπ 1945. godine s ciljemzaπtite hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva kao jedne vaæne sastavnice hrvatske kulturne iopÊe povijesti te afirmacije nacionalnog identiteta u svijetu. Ta je zadaÊa ukljuËivala iformiranje vlastite struËne sluæbe za zaπtitu njihovih prava kako bi se i buduÊim naraπtajimaomoguÊilo profesionalno glazbeno djelovanjeHDS danas - u svojoj πezdesetprvoj godini postojanja - predstavlja i ostvaruje prava za oko4000 hrvatskih i viπe od 2 milijuna inozemnih autora glazbe. Kroz svoju struËnu sluæbu HDSZAMP djelujemo kao poveznica izmeu glazbenih autora i korisnika njihovih djela.OmoguÊujemo korisnicima (radijske i televizijske postaje, diskografi, koncertni promotori,diskoteke, organizatori priredbi i sveËanosti, ugostitelji, hotelijeri, vlasnici trgovinskih iposlovnih prostora, Internet operateri, telekomunikacijske tvrtke) da na brz i jednostavannaËin koriste cjelokupan glazbeni svjetski repertoar, a autorima glazbe da prime praviËnunaknadu za koriπtenje njihovih djela.HDS je nositelj nekoliko iznimno vaænih glazbenih manifestacija: MuziËkog biennala Zagrebkoji je od 1961. godine ne samo naπ prozor u svjetsku suvremenu glazbu veÊ i naπ prodormeu svjetska glazbena kretanja, potom Meunarodne glazbene tribine koja je tematskiposveÊena pojedinim glazbenim problemima ili dostignuÊima uz sudjelovanje ansambala,solista kao i struËnjaka razliËitih profila iz mediteranskih zemalja te zemalja regije Alpe-Dunav-Jadran.Osim tih manifestacija HDS je takoer nositelj i festivala poput Zagrebfesta, Meunarodnihdana jazza i Proljetne revije jazza te zavrπne priredbe dodjele Hrvatske diskografske nagrade(Porin).IzdavaËka djelatnost HDS-a ogleda se u nekoliko stotina izdanja edicija Ars Croatica iZabavnih melodija kao i u novije vrijeme CD-ova suvremene hrvatske glazbe. Takoermoramo istaknuti da je HDS izdavaË svoga glasila Cantus koje je u ovome trenutku jedinoizdanje takva profila u Hrvatskoj.Pri HDS-u djelovali su ili djeluju ansambli mladih glazbenika (ZagrebaËki komorni orkestar,Windstrings, ZagrebaËki klavirski trio, Ansambl Cantus). Zajedno s Hrvatskom diskografskomudrugom, Hrvatskom glazbenom unijom i HRT-om HDS je suutemeljitelj Hrvatske diskografskenagrade Porin, umjetniËkog i poslovnog projekta usmjerenog na afirmaciju naπe diskografijei glazbenog stvaralaπtva.I proπla godina u kojoj smo proslavili 60-u obljetnicu druπtva zabiljeæena je kao financijski iumjetniËki plodna godina - oËekivani nastavak proteklih godina. No, samo povjerenjemËlanstva moÊi Êe HDS i sljedeÊih godina zadræati svoju stabilnost i rast, koji niti prethodnegodine, usprkos svim problemima nisu izostali. To se posebno odnosi na mlae Ëlanove ione koji su trenutno pri vrhuncima svojih poslovnih aktivnosti, pa stoga mogu u novonastalimsituacijama puno izgubiti ili dobiti. Upravo prema tim skupinama Ëlanova Êe se sljedeÊihgodina usmjeriti rad Druπtva, jer oni Êe biti nositelji aktivnosti u godinama koje dolaze.Vjerujemo da Êe tako naπa zajedniËka zalaganja i rad kako na promociji hrvatskoga glazbenogstvaralaπtava tako i na zaπtiti prava autora glazbenih djela i narednih godina uroditi bogatimplodovima!Predsjednik HDS-aÆeljko BrkanoviÊ

2

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e

Nakon πto smo godinama s teπkoÊama i za zaposlene,i za naπe autore, i za korisnike, obavljali poslove upremalenom i neadekvatnom poslovnom prostoru,od polovine travnja 2006. godine novi prostoriomoguÊit Êe svima znatno bolje uvjete rada ikomunikacije.Nalazimo se u Heinzelovoj 62 A, 10000 Zagreb,tel +385 1 6387 000 / fax +385 1 6387 001e-mail: zamp@hds.hr / web: www.zamp.hr

ODJEL MEDIJA I NOVIHTEHNOLOGIJA

ODJEL MEDIJA I NOVIHTEHNOLOGIJA

ODJELRA»UNOVODSTVA

RAZVOJINFORMATIZACIJE

SEKTORREPARTICIJE

DISTRIBUCIJA »LANSTVO IDOKUMENTACIJA

ODJEL MEHANI»KIHPRAVA

ODJEL NAJMAIZVEDBENIH MATERIJALA

SEKTORPERCEPCIJE

POSLOVNICAOSIJEK

POSLOVNICARIJEKA

POSLOVNICASPLIT

POSLOVNICAZAGREB

ODJELADMINISTRACIJE

SKUP©TINA HRVATSKOG DRU©TVA SKLADETELJA

PREDSJEDNI©TVO

GLAVNI TAJNIK ODBOR ZA ZAMP

UPRAVA ZAMP-a

ODNOSI S JAVNO©∆U IME–UNARODNI ODNOSI

NADZORNI ODBOR

ODJEL MEDIJA I NOVIHTEHNOLOGIJA

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 3

Predsjedniπtvo Hrvatskog druπtva skladatelja:Æeljko BrkanoviÊ, predsjednikHrvoje HegeduπiÊ, dopredsjednikPero GotovacIvo JosipoviÊZoran JuraniÊAlfi KabiljoAdalbert MarkoviÊIvan Ivica PerclSanja RacaSanda VojkoviÊ

Nadzorni odbor Hrvatskog druπtva skladatelja:Sanja DrakuliÊZlatko MadæarZrinko TutiÊ

SJE∆AMO SEZauvijek su nas napustili redovni Ëlanovi: Branko MihaljeviÊ, Damir DiËiÊ, dr. Nikica Kalogjera, AugustPutarek i akademik Igor KuljeriÊ.

NOVI REDOVNI »LANOVIU istom razdoblju u redovno Ëlanstvo primljeni su: Luka Balvan, Branko BogunoviÊ, Meri CetiniÊ, ÆarkoDropuliÊ, Davor Hrvoj, Ante Kneπaurek, Tomislav Mrduljaπ, Dubravko PalanoviÊ i Damir TopiÊ.

Odbor za Zaπtitu autorskih prava:Adalbert MarkoviÊ, predsjednikPero GotovacMiroslav MiletiÊ

Uprava ZAMPa:Tomislav RadoËaj, direktorNenad MarËec, zamjenik direktoraLordan Ljubenkov, pravni savjetnik

4

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e

UMJETNI»KE AKTIVNOSTI HDS-a:IzvjeπÊe Glavnog tajnika Antuna Tomislava ©abanaBogata umjetniËka djelatnost Druπtva obiljeæila je i 2005. godinu. U toj je godiniHrvatsko druπtvo skladatelja nizom umjetniËkih manifestacija obiljeæilo 60 godinasvojega postojanja, a neke ustaljene manifestacije odræane su u neπto doraenimkonceptima - u obljetniËkom izdanju. No, krenimo redom.

MUZI»KI BIENNALE ZAGREBSvjetski dani glazbe / 23. MuziËki biennale Zagreb, meunarodni festivalsuvremene glazbe odræan je u Zagrebu od 15. - 24. travnja 2005. godine podvisokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa.VeliËina i karakter programa odreeni su Ëinjenicom da su u festival ukljuËeniSvjetski dani glazbe, a pri selekciji programa za taj dio festivala vodilo se raËunao propozicijama Meunarodnog druπtva za suvremenu glazbu (ISCM) kojima se reguliraju uvjeti za sudjelovanjeu programu Svjetskih dana glazbe.Meunarodni æiri za izbor djela iz natjeËaja raspisanog za Svjetske dane glazbe izabrao je za izvedbu 85djela, od kojih je na festivalu izvedeno 77, iz pera skladatelja iz 36 zemalja. Od tih 77 djela 5 je multimedijskihprojekata, 2 zborska, 3 elektroniËka, 8 simfonijskih i 59 komornih djela.MuziËki biennale Zagreb tome je pridruæio daljnje 103 skladbe skladatelja iz 23 zemlje, tako da je naovogodiπnjem festivalu ukupno izvedeno 180 skladbi skladatelja iz 44 zemlje. Takoer, izvedeno je 26 skladbihrvatskih autora, od Ëega 15 praizvedbi.

AUTORSKI KONCERTIIako su autorski koncerti pojedinih Ëlanova odræavani i ranije, tijekom protekle godine postali su redovnomumjetniËkom aktivnoπÊu Druπtva. Povod tome bila je 60. obljetnica, koja je, osim centralne proslave odræane4. prosinca, obiljeæena i pojaËanom aktivnoπÊu i promocijom hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva tijekomcijele godine. Pokazalo se da je autorski koncert, popraÊen i opseænim autorskim katalogom te ponekimnotnim izdanjem izvedenog djela kao trajnim proizvodima, vrlo snaæno i djelotvorno sredstvo promocije iprovoenja ciljeva Druπtva.Tijekom 2005. godine odræana su tako Ëetiri koncerta:

12. oæujka - Igor KuljeriÊ

9. lipnja - Frano ParaÊ

22. prosinca - Alfi Kabiljo

17. studenog - Stanko Horvat, Nikola Glassl, Kreπimir ©ipuπ

JAZZ KLUB ZAGREBStandardna shema jazz projekata HDS-a primijenjena je i u 2005. godini. Odræana su tako dva festivala(Proljetna revija jazza, 5.-8. travanja i Meunarodni dani jazza, 25.-28. listopada) i ciklus od pet koncerata.Uz to, za Ëlanove Jazz kluba odræano je i 7 manjih priredbi u dvorani HDS-a: dva predavanja, po jednapromocija knjige i CD-a, te tri projekcije glazbenih filmova.Koncerti su bili dobro posjeÊeni, iako su dva koncerta Proljetne revija jazza bila otkazana zbog dana æalostipovodom smrti pape Ivana Pavla II., te je program djelomiËno bio izveden mjesec dana kasnije.Otprilike treÊina svih programa bila je posveÊena domaÊim autorima i njihovom stvaralaπtvu, dok su straniglazbenici bili vrhunske kvalitete, ukljuËujuÊi i nekoliko svjetskih zvijezda (James Carter, Paquito d'Rivera,Maria Schneider. Gonzalo Rubalcaba i drugi).

GLAZBENA TRIBINA PULANakon niza godina ova tribina (odræana od 10. do 13. studenoga u pet koncertnih prostora u Istri) nije nosilapridjev “meunarodna”. Povod tome takoer je bila 60. obljetnica Druπtva, odnosno pojaËana promocijahrvatske glazbe, no zakljuËak je da i ubuduÊe koncept Tribine (uz moguÊa odstupanja, prvenstveno uvjetovanameunarodnom razmjenom) bude pregled domaÊega glazbenog stvaralaπtva, uz intenzivno druæenje ËlanovaDruπtva.Proπlogodiπnja Tribina donijela je dva programska teæiπta. Jedno je bilo “susret generacija”, odnosno manjiautorski koncerti skladatelja povezanih generacijskim slijedom uËitelj - uËenik. Ovom prilikom promoviranisu bili komorni opusi Olje Jelaske, njenog uËitelja Marka Ruædjaka, te njegovog uËitelja Mila Cipre. Koncertisu popraÊeni muzikoloπkim esejima o sva tri autora.Drugo teæiπte, nazvano dossier Split, donijelo je sluπateljstvu koncertni program splitskih skladatelja (ParaÊ,Hatze, Bergamo, Gotovac) u izvedbi zbora HRT-a, te okrugli stol s predstavnicima splitskoga glazbenogæivota.

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 5

Uz niz uglednih interpreta nastupali su i mladi glazbenici, a od veÊih ansambala na Tribinu se nakon duljegvremena vratio Orkestar hrvatske vojske.Promovirana su nova diskografska i notna izdanja Cantusa d.o.o.Program je obuhvatio opuse 29 hrvatskih autora svih generacija koje je izvodilo 49 glazbenika i 4 veÊaansambla. Kao i obiËno, manifestaciju je pratio opseæni katalog.

ZAGREBFEST60. obljetnica Druπtva bila je povod za jedinstveni koncept “Zagrebfesta”. Naime, dvije od tri veËeri bilesu retrospektivne: “VeËer πansona” koncipirana je kao πetnja kroz bogatu baπtinu hrvatske πansone, dokje autorska veËer bila posveÊena stvaralaπtvu velikana hrvatske zabavne glazbe koji su u 2005. godini slaviliokrugle obljetnice roenja: Ljubo KuntariÊ (80), Nikica Kalogjera (75), Stjepan Mihaljinec (70), Alfi Kabiljo(70) i Hrvoje HegeduπiÊ (70).Ovogodiπnji Zagrebfest odræavao se 3 veËeri. „AUTORSKA VE»ER“ , 1. prosinca u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih „VE»ER ©ANSONA“, 2. prosinca u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih „VE»ER NOVIH SKLADBI“ 3. prosinca u KD “V. Lisinkog”.

TRIBINE HDS-aU kalendarskoj godini 2005. odræano je pod vodstvom Ivana-Ivice Percla 9 Tribina u dvorani Druπtva.

Sve tribine su promovirale djelovanje Ëlanova Druπtva. Povodi su bili obljetnice, recentna postignuÊa,predstavljanja ili prigodni blagdani. RijeËju i glazbom kao centralne liËnosti predstavljeni su

tako sljedeÊi kolege:1.) Ljubo KuntariÊ: 80. roendan2.) Juraj Stahuljak, 30. obljetnica smrti3.) “Gospode, u Tebe se uzdamo!” - koncert i predstavljanje redovnih Ëlanova, skladateljaduhovne πansone: Slavko NediÊ, Emilio Kutleπa, Ivan-Ivica Percl i Toni EteroviÊ4.) Branko Poægajec: tribina za roendan i 20 godina Ëlanstva u HDS5.) Stjepan Mihaljinec: Dobitnik nagrade grada Zagreba6.) Predstavljanje novih redovnih Ëlanova HDS-a: Vladimir KoËiπ - Zec, Mladen BurnaÊ,Hari RonËeviÊ7.) Zvonko ZidariÊ: portret skladatelja

8.) Kreπimir Herceg: Od Samobora do danaπnjih dana9.) “U susret BoæiÊu”: Nikπa NjiriÊ, Marko TomasoviÊ, Toni EteroviÊ, Slavko NediÊ, Emilio

Kutleπa, Rajko DujmiÊ, Mirjana Pospiπ, Æeljko Kruπlin, Draæen Æanko, Branko Poægajec, VladimirKoËiπ i Ivan-Ivica Percl

SREDI©NJA SVE»ANOST OBILJEÆAVANJA 60 . OBLJETNICE DRU©TVA4. prosinca 2005. godine u Hrvatskome narodnom kazaliπtu u Zagrebu odræana je srediπnjasveËanost obiljeæavanja 60. obljetnice Hrvatskoga druπtva skladatelja kao kruna cjelogodiπnjega

programa obiljeæavanja ove vaæne obljetnice, osmiπljenog u nizu autorskih koncerata, prigodnihprograma i manifestacija.Program srediπnje sveËanosti zapoËeo je u prijepodnevnim satima na zagrebaËkom

Mirogoju, gdje je delegacija HDS-a poloæila vijence na grobove Ive TijardoviÊa i NatkaDevËiÊa, prvog predsjednika i prvog tajnika Druπtva.

U Predvorju zagrebaËkog HNK-a odræana je i SveËana sjednica Skupπtine Hrvatskogadruπtva skladatelja. Tom prigodom uruËene su godiπnje nagrade HDS-a za 2004.godinu te promovirano reprezentativno prigodno izdanje Hrvatsko druπtvoskladatelja 1945. - 2005.SveËanost je zakljuËena izvedbom antologijske kantate Laudamus (Slavoslovije),za sole, mjeπoviti zbor i orkestar Borisa Papandopula u tumaËenju Amile BakπiÊ,Martine GojËeta-SiliÊ, Nikπe RadovanoviÊa i Tomislava BekiÊa uz Akademski zborIvan Goran KovaËiÊ i ZagrebaËku filharmoniju pod ravnanjem Pavla Deπpalja.

6

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 7

IZDAVA»KA DJELATNOST HDS-a

ARS CROATICACon variazione, za gudaËe Æeljka BrkanoviÊa»etiri meditacije Josipa Hatzea u obradbi Rubena Radice za glas i gudaËe,Fablier, za trio gitara Stanka Horvata,Tri minijature, za saksofonski kvartet Nikole GlasslaGlasovirski izvadak opere Judita Frane ParaÊa, zajedno s DVD-izdanjem

Ars Croatica i dalje prati razliËite manifestacije i djelatnosti vezane uz Hrvatsko druπtvoskladatelja i Cantus d.o.o., poput notnog izdanja za Hrvatski djeËji festival - Zagreb2005., djelatnost Ansambla Cantus (raspis skladbe Ruæine latice Olje Jelaska), MuziËkibiennale Zagreb (raspis djela RomatiËno putovanje za dvije (2) osobe Frane –uroviÊa),ali i Meunarodnog natjecanja pjevaËkih zborova u Zadru (Madrigali Ive ParaÊa).Potpisan je i Ugovor o suradnji s Fondom Stjepan ©ulek koji je naruËio izradu notnogmaterijala dionica Violine i klavirskog izvatka djela: Stjepana ©uleka, skladbe: Koncertza violinu i orkestar.

»ASOPIS “CANTUS”

U 2005. godini objavljen je u sedam brojeva i πest svezaka. Od tih πest svezaka jedan jena engleskom jeziku, a jedan je dvobroj.Uredniπtvo je u 2005. godini radilo u sastavu: Davor Hrvoj, Erika Krpan (glavni urednik), Borko©poljariÊ, Sanda VojkoviÊ. Autor grafiËkog oblikovanja i tehniËki urednik je Luka GusiÊ, aurednik fotografije Damil Kalogjera.

Od broja 138. (svibanj 2006.) Ëasopis “Cantus” promijenio je svoj oblik, a donekle i sadræaj.Naime, taj trenutno aktualni broj, prvi je koji izlazi u novinskom obliku, na 16 velikih stranica.Razloga za to je nekoliko: Prvi je namjera prilagodbe sve veÊem broju informacija koji nudenovi mediji, odnosno prelazak s ekskluzivnosti Ëasopisa na otvoreniji medij, u svrhu boljegplasmana glasa skladatelja i vijesti o skladateljima i njihovoj glazbi kako meu njima samima tako i premajavnosti. Drugi je drastiËno niæa cijena (kako dizajna i tiska tako i distribucije) novina u odnosu na Ëasopis,tako da je cijena po komadu novog “Cantusa” otprilike pet puta niæa u odnosu na stari. To omoguÊuje veÊutiraæu koja naravno pridonosi uËinkovitosti objave.Sadræajno je novi “Cantus” mnogo πiri od starog: on dobiva ulogu davno ukinutog biltena ZAMP-a, takoda njime komunikacija izmeu Druπtva i Ëlanova dobiva joπ jednu dimenziju. Takoer se predvia otvaranjeprostora veÊem broju Ëlanova, odnosno njihovom profesionalnom djelovanju, kako bi se s aspekta strukeosvrnulo na svekoliku glazbu koja se stvara u Hrvatskoj.

Ovih dana je na natjeËaju za novu redakciju glavnim urednikom imenovan Davor Hrvoj, a Ëlanovima uredniπtvaJana Haluza-LuËiÊ, Ivica Æupan i Marina FeriÊ.

DJELATNOST ANSAMBLA CANTUS

Nakon nastupa na MBZ, Ansambl je gostovao 5. srpnja u Groænjanu, gdje je izveo novo djelo Olje JelaskeRuæine latice, te Tan Hetti Berislava ©ipuπa.U kolovozu ansambl je u Komiæi odræao uspjeπan nastup u crkvi Sv. Nikole na Musteru, a zadnje gostovanjebilo je 5. listopada u Samoboru u sklopu festivala Samoborske glazbene jeseni.Na koncertu 21. studenog, u sklopu projekta Gradovi glazbe Europske radiotelevizijske unije, takoer supromovirana djela hrvatskih autora. Koncert su imali prilike Ëuti u 12 europskih zemalja putem izravnogradioprijenosa.

Glavni tajnik HDS-aAntun Tomislav ©aban

8

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e

ZA©TITA AUTORSKIH PRAVAIzvjeπÊe Direktora Sluæbe ZAMP Tomislava RadoËaja60. obljetnica Hrvatskog druπtva skladatelja prilika je da se podsjeti na njegovodjelovanje ne samo kao staleπke organizacije, i kao poticatelja, organizatora ipromicatelja hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva - nego, jednako znaËajno, ikao udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih prava (collecting society)glazbenih stvaralaca. Taj jubilej obiljeæilo je i odræavanje godiπnjeg skupaEuropskog komiteta CISAC-a u Zagrebu, u travnju 2005. godine, kojemu smo- po jednoduπnom priznanju - bili izuzetno dobrim organizatorom i domaÊinom.

Kratko kroz povijestNaπa je djelatnost do 1991. godine ostvarivana u okviru jugoslavenskog sustava(SOKOJ), pri Ëemu je tadaπnji ZAMP na podruËju Hrvatske obavljao poslovepercepcije (identificiranja korisnika i prikupljanja autorskih naknada), dok je reparticija (raspodjela naknada)obraivana jedinstveno za Ëitavo podruËje tadaπnje Jugoslavije. Od osamostaljivanja Republike HrvatskezapoËinje i samostalno djelovanje HDS ZAMP-a u punom opsegu njegovih zadaÊa, ukljuËujuÊi i ugovaranjeuzajamnog zastupanja s inozemnim srodnim druπtvima i Ëlanstvo u meunarodnim asocijacijama takvihdruπtava - CISAC i BIEM.

Godine 1997. poËinje primjena nove tarife naknada i zapoËinje rad na svestranom obuhvatu svih korisnikaglazbe na podruËju Hrvatske, omoguÊen odgovarajuÊom informatiËkom podrπkom. Tada poËinjemo, uzautorsku naknadu, od korisnika (s izuzetkom javnih radiodifuzijskih organizacija), prikupljati i naknadu zaizvoaËe, prema ugovoru s Hrvatskom udrugom za zaπtitu izvoaËkih prava (HUZIP), Ëemu se nakon nekolikogodina prikljuËuje i jednaki posao za nove ovlaπtenike prava - proizvoaËe fonograma, okupljene u Hrvatskojdiskografskoj udruzi (HDU, danas ZAPRAF). Taj posao napreduje iz godine u godinu, tako da danasobraujemo praktiËki sve stalne korisnike u skupinama ugostiteljstva, hotelijerstva i trgovine, kao i radiodifuzijskeorganizacije, i u svim tim skupinama postiæemo rezultate koji se kontinuirano poboljπavaju. VeÊina korisnikaprihvatila je svoje obveze i ispunjava ih.

Bitniji poslovni dogaaji - od skupπtine do skupπtine

Promjene u obraËunu honoraraPrije iznoπenja ukupnih brojki bitno je napomenuti nekoliko novina u obraËunu. Napori djelatnika Sluæbeda u πto veÊem broju pribave πto kvalitetnije programe emitiranja odnosno koriπtenja glazbenih djela, kakobi i sama raspodjela bila πto pravednija i transparentnija, urodili su plodom pogotovo kod televizijskihpostaja RTL i Nova TV te u segmentu priredbi. Time su ispunjeni preduvjeti za uvoenje novih reparticijskihrazreda pa se tako RTL televizija i Nova TV obraËunavaju kao zasebni razredi, a u novi razred “Priredbe”se slijevaju sredstva prikupljena od svih vrsta priredbi sa æivom glazbom (svadbe, proslave i sveËanosti,organizirana slavlja itd.), uz iznimku koncerata. Novom preraspodjelom promijenjeni su i troπkovi obradepodataka pojedinih razreda, a u cjelini su smanjeni na oko 25%.Od sredstava prikupljenih od koncerata (razredi 400 i 500) viπe se ne izdvaja 10% za rad udruge (socijalna ikulturna dedukcija), a smanjeni su i troπkovi prikupljanja i raspodjele.Ukinut je Rezervni fond, a uveden Fond za æalbe i prigovore u koji se izdvaja 5% sredstava za naknadneobraËune, dok se ostatak novca iz tog Fonda prije sljedeÊe reparticije vraÊa u autorsku masu.Sve te mjere pridonijele su porastu autorske mase za preko 12% u odnosu na proπlu godinu, usprkos Ëinjenicida su stimulacije smanjene.

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 9

Kabelski operatoriPregovori s kabelskim operatorima uspjeπno su privedenikraju, zakljuËeni su ugovori s kljuËnim poduzetnicima kabelskeretransmisije, te je poËela i naplata ugovorene naknade. Utom poslu nastupamo kao sluæba koja objedinjuje ostvarivanjeprava viπe skupina nositelja prava, domaÊih i inozemnih:organizacija za radiodifuziju, nositelja prava na audiovizualnimdjelima, te nositelja prava na glazbenim djelima. Osim toga,ostvarujemo i prava samo za glazbena djela ondje gdje nepostoje objedinjene skupine ostalih aktera.

Suradnja s udrugama koje ostvaruju srodna pravaS udrugama HUZIP i ZAPRAF (prije HDU), i u 2005. godini nastavlja se korektna suradnja tako da HDS ZAMPponovo ima mandat ostvarivati izvoaËka i diskografska prava u punom opsegu, dakle u odnosu na generalnekorisnike, na poduzetnike radija i televizije, kabelske retransmisije, te naknade za reprodukciju u svrhu osobnogili drugog vlastitog koriπtenja (“privatno kopiranje”).Kao struËna, dugo vremena jedina udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, smatramo da imamosvoje obveze i prema stvaraocima u drugim podruËjima autorskog stvaralaπtva. VeÊ dugo ostvarujemo pravaautora knjiæevnih djela, za sada samo glede priopÊavanja putem radija. A kao stariji kolege, smatrali smosvojom obvezom da Druπtvu hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) pruæimo punu pomoÊ da se registrira kaodruπtvo za kolektivno ostvarivanje prava. S tim druπtvom imamo takoer ugovorenu suradnju. Tako premapoduzetnicima kabelske televizije i prema obveznicima naknade za reproduciranje za privatno koriπtenjeostvarujemo (uz vlastita prava, te prava povjerena od HUZIP-a i HDU-a), i prava stvaralaca audiovizualnih djela(redatelja, scenarista i snimatelja) kao i filmskih producenata, koje okuplja DHFR. Smatramo svojim trajnimzadatkom da svojim iskustvom i radom pomognemo i zaπtiti drugih oblika autorskog stvaralaπtva i nositeljasrodnih prava koja tek predstoji.

PRAVA JAVNOG PRIOP∆AVANJA GLAZBENIH DJELA - MALA PRAVA

Emitiranja na radijskim i televizijskim postajamaOdnosi s poduzetnicima radija i televizije, s HRT-om i s komercijalnim radijskim itelevizijskim postajama, ugovorno su sreeni, a zahvaljujuÊi redovnom praÊenjukorisnika i kontaktu s njima u ispunjavanju tako ugovornih obveza uglavnomnemamo veÊih poteπkoÊa. Ovo se dogaa unatoË Ëinjenici da je u odnosu nahrvatsko træiπte broj tih postaja vrlo velik te da mnoge posluju s poteπkoÊama. Uovom segmentu biljeæimo naplatu od 90% a za 2005. godinu autorima je isplaÊeno11.374.791,03 kn od prava ostvarenih emitiranjem na radijskim postajama i12.647.482,45 kn od prava ostvarenih emitiranjem na televizijskim postajama.

Odnos ud je l a u nap la t i r ad i j sk ih i t e l ev i z i j sk ih pos ta ja

1

0g

od

iπn

je

izv

jeπ

Êe

52%

48%

Rad i j ske pos ta je

Te lev i z i j ske pos ta je

Javna izvedbaHoteli, diskoteke, klubovi, ugostiteljski objekti, prijevozna sredstva i sl.Ovaj segment poslovanja obuhvaÊa najveÊi broj korisnika - njih viπe od 25.000 i uvijekje vrlo dinamiËan. Iznos ukupno naplaÊen u tom segmentu je 23.033.098,51 kn i premaπujeiznose svih ostalih pojedinih segmenata poslovanja, no stupanj naplate u njemu je znatnonajniæi - 60%, a troπkovi od 32% zamjetno su najviπi. Premda je stupanj naplate poveÊan uodnosu na protekle godine a i troπkovi smanjeni, procjenjujemo da u ovom segmentu postojijoπ dosta prostora za rast naplate i smanjenje troπkova.Naπi pregovori s Hrvatskom obrtniËkom komorom, koja okuplja najveÊi dio tih naπih korisnika,nakon dvije godine, vjerojatno se primiËu kraju. Dosadaπnjim radom doπli smo do niza zajedniËkihstavova s predstavnicima Komore, osobito o kriterijima za utvrivanje naknade i njihovom suodnosu.Ponudili smo i odreene popuste u oËekivanju urednije naplate a time i smanjenja troπkova. Preostajenam s opreznim opt imizmom oËekivat i formiranje konaËnog stava Komore.Takoer, paralelno s pregovorima s Komorom mijenjali smo i naπ odnos s korisnicima. Naime, uoËilismo da mnogi korisnici ne percipiraju glazbu kao proizvod koji koriste u svojem poslovanju odnosnokao neËije privatno intelektualno vlasniπtvo pa stoga i ne smatraju opravdanim plaÊati autorske naknadeza njezino koriπtenje. Takoer, uoËljivo je i to da u javnosti opÊenito ne postoji poveznica koja sluæbu HDSZAMP veæe uz same autore. Stoga smo pokrenuli kampanju Glazba radi za Vas kako bi korisnicimapribliæili percipiranje glazbe kao proizvoda koji koriste i njezinu vrijednost, a autorsku naknadukao isplativu investiciju koja im omoguÊuje legalno koriπtenje cjelokupna svjetskogaglazbenog repertoara. Ovdje Êe nam trebati i pomoÊ naπih autora, no vjerujemo daÊe ovakva komunikacijska strategija s odreenim akcijama dovesti do daljnjeg porastanaplate i smanjenja troπkova zaπtite.

Odluka Ustavnog suda RH od 5.5.2005.Udruga hrvatskih restoratera iz Opatije podnijela je u 2004. godini prijedlog da se utvrdeprotuustavnim niz odredaba u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, i to upravo onihna kojima se temelji sustav kolektivnog ostvarivanja prava: • za udrugu, koja je dobila odobrenje Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo (a dobila ga je jer raspolaæe najveÊim brojem punomoÊi i primjerenim brojem ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim druπtvima) - po zakonu se pretpostavlja kako raspolaæe punomoÊima svih nositelja prava odnosne skupine,

• za obveze korisnika koji ne raspolaæe odobrenjem udruge, solidarno je suodgovorna osoba kojaje takvom korisniku omoguÊila koriπtenje svog prostora, kada se dokaæe da je doπlo do povredeprava koje se ostvaruje kolektivno, nije potrebno utvrivati povredu prava pojedinih nositelja,

• svatko tko u svom poslovanju stekne saznanje o povredi prava iz spomenutog zakona, duæan jenositelju prava odnosno udruzi bez odgode dati sve obavijesti i dokaze o uËinjenoj povredi, aosobito podatke o porijeklu bespravno izraenih primjeraka i o naËinu njihovih stavljanja na træiπte;tko ne pruæi te podatke i dokaze, odgovara za nastalu πtetu,

• konaËno, ako je povrijeeno pravo namjerno ili krajnjom nepaænjom, oπteÊenik ima pravo zahtijevatinaknadu (penal) u dvostrukom iznosu od ugovorene ili odgovarajuÊe uobiËajene naknade.

Ustavni je sud prihvatio argumentaciju Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo i HDS-a, koji suse usprotivili takvom prijedlogu. Prijedlog nije prihvaÊen, uz detaljno obrazloæenje da su zakonskarjeπenja u skladu s Ustavom RH.

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

1

PRAVA MEHANI»KE REPRODUKCIJE - MEHANI»KA PRAVAU pogledu mehaniËkih prava protekla je godina takoer bila vrlo uspjeπna.UoËljiv je trend pada prihoda od klasiËnih diskografa, ali istovremeno i rastprihoda od pozivnih melodija za mobitele kao i od mp3 jukeboxa Ëime je i uovome segmentu postignut prihod veÊi nego li proπlih godina. Naplata uovom segmentu je stabilna, a stalnim praÊenjem razvoja tehnologija i dogaanjau inozemstvu, relativno brzo hvatamo korak s novim naËinima iskoriπtavanjaglazbenih djela

1

2g

od

iπn

je

izv

jeπ

Êe

Nap la ta i t roπkov i u segmentu ma l i h p rava

Koncertna djelatnostGrupacija koncertnih promotora zatraæila je znaËajna smanjenja autorskih naknada za koncerte, pozivajuÊise pri tome na primjere nekih zemalja poglavito Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, Velike Britanije i NjemaËkeu kojima su naknade doista ekstremno niske. Prihvatili smo da o takvim zahtjevima razgovaramo institucionalno,tj. putem Hrvatske gospodarske komore. Na taj su naËin ovi razgovori nedavno otpoËeli i joπ uvijek se nalazeu pregovornoj fazi.InaËe, u ovom dijelu poslovanja biljeæimo solidan stupanj naplate, zadovoljavajuÊe troπkove od 18% te sveveÊi broj prireenih koncerata.

25.000.000,00 kn

20.000.000,00 kn

15.000.000,00 kn

10.000.000,00 kn

5.000.000,00 kn

0,00 kn

Rad i j skepos ta j e

Te l ev i z i j skepos ta j e

Konce r t izabavne ise r i o zne

g lazbe

Ho te l i ,d i sko teke ,

k l ubov i ,ugos t i t e l j i ,

t r govaËk i l anc i ,p r i j e vozn i c i ,zabave i d r .

Ukupnonap laÊeno

I znos iodb i j en izat roπkove

MP3 jukebox- i

D iskog ra f i

Poz i vne me lod i j e za mob i te le

27%

14% 59%

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

3

Ud io po jed in ih segmenata nap la te u ukupnom pr ihodu

33%

24%

26%5%

4%8%

UKUPNI PRIHODI I TRO©KOVI 2005.

Te lev i z i j ska pos ta ja

Rad i j ska pos ta ja

Konce r t i zabavne ise r iozne g lazbe

Hotel i, diskoteke, klubovi,ugost i te l j i , t rgovaËk ilanc i , pr i jevozn ic i ,zabave i dr .

D iskog ra f i j a ,poz i vne me lod i j e za mob i l nete le fone , d ig i t a l n i mp3 jukebox i

P r i hod i i z i nozemstva

25%69%

6%

Iznos i odb i j en iza t roπkove

I znos i odb i j en iza soc i j a l nu iku l tu rnunamjenu

I znos i zaraspod je lu (D-E )

Prava javnog priopÊavanja

A B C D E F G H

Prava mehaniËke reprodukcije

Prihodi iz inozemstva

F inanc i j sk i rezu l t a t i u 2005.

UKUPNO: 70.020.215,22 17.546.343,90 25,06 68,8952.473.871,32 4.235.392,20 48.238.479,128,07

i Prihodi iz inozemstva 2.709.228,92 270.922,89 10,00 0,00 0,00 90,002.438.306,03 2.438.306,03

h Filmovi i reklame 97.550,00 19.510,00 20,00 0,00 0,00 80,0078.040,00 78.040,00

g Privatno kopiranje 0,00 0,00 20,00 0,00 0,00 0,00 0,00

f

Diskografija, pozivnemelodije za mobilnetelefone, digitalnimp3 jukeboxi

5.510.881,31 991.958,64 18,00 0,00 0,00 82,004.518.922,67 4.518.922,67

e

Hoteli, diskoteke,klubovi, ugostitelji,trgovaËki lanci,prijevoznici,zabave i dr.

23.033.098,51 7.370.591,52 32,00 10,00 61,2015.662.506,99 1.566.250,70 14.096.256,29

d Koncerti zabavne iseriozne glazbe 3.761.805,67 677.125,02 18,00 0,00 0,00 82,003.084.680,65 3.084.680,65

c Kabelskaretransmisija 0,00 0,00 20,00 0,00 10,000,00 0,00

b Televizijske postaje 18.174.571,01 4.121.812,73 22,68 10,00 69,5914.052.758,28 1.405.275,83 12.647.482,45

24,47a Radijske postaje 16.733.079,80 4.094.423,10 10,00 67,9812.638.656,70 1.263.865,67 11.374.791,03

UkupnonaplaÊeno (kn)

Iznosi odbijeniza troπkove (kn) % B/A

Iznosi zaraspodjelu (A-B)

(kn)% E/D

Iznosi odbijeni za socijalnu i

kulturnunamjenu (kn)

Iznosi zaraspodjelu (D-E)

(kn)% G/A

1

4g

od

iπn

je

izv

jeπ

Êe

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

5

Uvoenje Sustava privatnog kopiranjaNovi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uveo je u hrvatski autorskopravni sustav Pravo na naknaduza umnoæavanje autorskih djela za privatno kopiranje odnosno tzv. Sustav privatnog kopiranja. Nakontemeljita prouËavanja zakonskih rjeπenja i praktiËnih iskustava u europskim zemljama koje veÊ ostvaruju tunaknadu, a u suradnji s domaÊim i inozemnim pravnim struËnjacima s tog podruËja, izradili smo prijedlogCjenika naknada za „privatno kopiranje“ s vrijednostima naknada koje smatramo odgovarajuÊim. Taj jeCjenik, u skladu sa zakonom, upuÊen Hrvatskoj gospodarskoj komori (a zatim i Hrvatskoj obrtniËkoj komori)radi oËitovanja. I nakon πto je, u okviru CARDS-ovog projekta, organizirana objektivna prezentacija inozemnihrjeπenja i iskustava, komore su se usprotivile naπem prijedlogu cjenika kao i znaËajan dio javnosti. No,istodobno s postupkom pred VijeÊem struËnjaka za naknade na podruËju autorskog prava i srodnih prava,mi smo prihvatili pregovore s grupacijom uvoznika ureaja za snimanje i nosaËa zvuka i slika, i ti su pregovorijoπ u tijeku. U meuvremenu, VijeÊe je izrazilo miπljenje da je naπ prijedlog cjenika utemeljen i prihvatljiv.

Odnosi HDS ZAMP - autori - korisnici - javnostHDS ZAMP smatra da treba i dalje raditi na unapreenju odnosa sa svim bitnim elementima naπeg æivota:s autorima i s korisnicima, i s okruæenjem u kojem djelujemo - struËnom i opÊom javnoπÊu.Razdoblje od 1997. godine do nedavno bilo je obiljeæeno borbom za priznanje golog prava na opstanakpravima intelektualnog vlasniπtva. VodeÊi tu borbu, koji puta znali smo se viπe orijentirati na onoga od kojeg(Ëesto s mukom) trebamo pribaviti autorsku naknadu, nego na onoga kome ta naknada pripada.Isto tako, u takvim smo uvjetima svoje ponaπanje spram korisnika morali nuæno upraviti prvenstveno na toda osiguramo uvjete za pokretanje postupaka (prekrπajnih, parniËnih, pa i kaznenih), koji Êe dovesti dofinancijske discipline korisnika.Iako financijski rezultati trebaju biti premaπeni, danas smo ipak u moguÊnosti viπe se fokusirati na otvorenusuradnju s autorima na zajedniËkom poslu. Isto tako, odnose s korisnicima æelimo podiÊi na viπu, partnerskurazinu.U tu su svrhu HDS, HUZIP i ZAPRAF zajedno osnovali skupinu istaknutih autora i interpreta, radno nazvanuVijeÊem hrvatske glazbe, sa zadatkom da, upuÊena u pojedinosti poslova ZAMP-a, zajedno s tom struËnomsluæbom istupa pred dræavnim tijelima, komorama, asocijacijama korisnika i sveukupnom javnoπÊu. Tu suveÊ i uËinjeni prvi koraci, pa je takva skupina obavila razgovore s klubovima zastupnika Hrvatskog sabora,prezentirajuÊi podatke o naπem radu i demantirajuÊi Ëeste objede o sustavu kolektivne zaπtite prava.KonaËno, HDS ZAMP je angaæirao profesionalnu organizaciju koja se bavi odnosima s javnoπÊu, da musvojim nalazom i prijedlozima pomogne u stvaranju ispravne percepcije u javnosti. Sadaπnje stanje, u kojemdominiraju velik publicitet koji se daje ekstremnim stavovima manjeg dijela korisnika, svakako nijezadovoljavajuÊe.A kako nikada ne moæemo oËekivati potpuno zadovoljnu korisniËku populaciju, oËito je da su i naπe zadaÊeu odnosu na njih i na javnost - trajne.

Direktora Sluæbe ZAMPTomislav RadoËaj

1

6g

od

iπn

je

izv

jeπ

Êe

Izvjeπtaj Nadzornog odbora Hrvatskog druπtva skladatelja o poslovanju u 2005. i 2006. godini

Nadzorni odbor: Sanja DrakuliÊ Zlatko Madæar

Nadzorni odbor odræao je dvije sjednice, 15. i 22. svibnja 2005. u prostorijama HDS - Matice, BerislaviÊeva9. S obzirom da je predsjednik NO dr. Nikica Kalogjera tijekom mandata preminuo, sjednici su prisustvovalapreostala dva Ëlana NO: Sanja DrakuliÊ i Zlatko Madæar, te glavni tajnik HDSa Antun Tomislav ©aban. PrijepoËetka s radom, svi su prisutni zakljuËili da se temeljem »lanka 30. Statuta HDSa na sljedeÊoj skupπtiniDruπtva mora obaviti izbor treÊeg Ëlana NO.

»lanovima NO su dva tjedna prije prve sjednice predane preslike zapisnika sjednica Predsjedniπtva saËinjenihu periodu od posljednje sjednice NO, odræane 3. lipnja 2005.. Na samoj sjednici, Glavni tajnik predoËio jeËlanovima NO sve dokumente, izvjeπÊa i ostale priloge vezane uz rad Predsjedniπtva, a takoer je usmenoodgovarao na upite Ëlanova NO, te ih po potrebi dodatno informirao o poslovanju Druπtva.

Na taj naËin je pregledana dokumentacija rada Predsjedniπtva HDS, te takoer i drugi materijali vezani uzrad Druπtva.

Nadzorni odbor ocjenjuje da je Predsjedniπtvo radilo u skladu sa Statutom, te u interesu Druπtva. Ipak,postoje neke nejasnoÊe odnosno nekonsekventnosti u radu. Tako se apostrofira nedostatak odluke oukidanju Dana hrvatske glazbe, iako je raniji zakljuËak Predsjedniπtva bio da se manifestacija ukine ukolikona raspisani natjeËaj za novi koncept priredbe ne pristigne prijava koja bi garantirala zadovoljavajuÊu razinukvalitete.

»lanovi Odbora izrazili su æaljenje zbog smanjenja opsega rada “Cantusa”. Sanja DrakuliÊ izrazila jerazumijevanje uzroka te odluke, kao i nuænosti financijske konsolidacije tvrtke, smatrajuÊi da je to put opstanka“Cantusa”, πto je u interesu svih Ëlanova HDS-a. Zlatko Madæar ograuje se od slijedeÊeg dijela formulacija:“Izraæavanje razumijevanja uzroka te odluke i nuænosti financijske konsolidacije tvrtke”. Bez obzira na buduÊirad “Cantusa” d.o.o., oba Ëlana NO istiËu nuænost osiguranja kontinuiteta - za Cantus prioritetne - izdavaËkedjelatnosti u najviπe moguÊem opsegu i kvaliteti, te ponovo naglaπavaju potrebu uspostavljanja prodajnei distribucijske mreæe.

»lanovi NO izrazili su zadovoljstvo poveÊanjem reparticijske mase za mala prava za 2005. godinu, noistodobno su upozorili na smanjenje prihoda od kamata iz kojih se financiraju stimulacije te akcije i manifestacijeDruπtva. Kako se trend smanjenja kamata na træiπtu novca nastavlja, Ëlanovi NO upozoravaju Predsjedniπtvoda se i u narednom periodu uzme u obzir smanjenje prihoda od kamata kod planiranja aktivnosti Druπtva.

»lanovi NO izrazili su potporu ukljuËivanja glazbenika, kako autora tako i izvoaËa, u promotivne akcije sciljem poboljπanja imidæa ZAMPa u javnosti. NO poruËuje da su upravo sami glazbenici najjaËe oruæje kojimaglazbena scena raspolaæe, te da je aktivno ukljuËivanje tih ljudskih resursa u izgradnju pozitivne slike sustavazaπtite, ujedno i izvora egzistencije njih samih, logiËan potez koji Êe zasigurno poluËiti uspjeh.

U Zagrebu, 22. svibnja 2006.

Nadzorni odbor HDS:

Sanja DrakuliÊ, Ëlan Zlatko Madæar, Ëlan go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

7

1

8g

od

iπn

je

izv

jeπ

Êe

go

diπ

nje

iz

vje

πÊ

e 1

9