List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Piπe: Hrvoje ©labek

Aktualno

Novo u Podravki:Fini - Mini juhekao topli napitaku aparatimaza kavu8. str.

30 godinaStolnoteniskogklubaPodravka7. str.

Nakon πto se Podravkina Uprava kon-cem proπle godine sloæila s globalnimprijedlogom nove organizacije tvrtke,deseteroËlana radna skupina nastavilaje s utvrivanjem potankosti reorgani-zacije. U razgovoru sa Zdravkom ©esta-kom, izvrπnim direktorom projekta Efi-kasnost i Ëlanom radne skupine (kojidonosimo na iduÊoj stranici), doznalismo temeljne postavke na kojima setemelji prijedlog nove organizacije.Nakon triju poslovnih “divizija” s kra-

ja devedesetih, prije nekoliko godinaupravljanje Podravkinim biznisima de-centralizirano je u strateπke poslovnejedinice. Kako je takva organizacija, uznesumnjive prednosti, donijela i niznedostataka - a dijelom je zasluæna i zaloπ poslovni rezultat u prvoj poloviciproπle godine - priπlo se njihovomjasnom detektiranju kako bi se mogliotkloniti.Sada se predlaæe ponovno objedinja-

vanje poslovnih funkcija po jednostav-noj logici “lanca vrijednosti” - od na-bavljanja sirovina i ambalaæe do potro-πaËa. Prvi Êe centar, ili stup poslovanjakako ga naziva ©estak, voditi brigu onabavi sirovina, proizvodnji, tehnolo-giji i kontroli kvalitete te pritom optimi-zirati cjelokupan nabavno-tehnoloπkilanac. Drugi Êe stup biti zaduæen zadolazak proizvoda na police trgovinaili mjesta potroπnje odnosno optimalnoupravljati prodajom i distribucijom napojedinome træiπtu, a u treÊem Êe se sjednog mjesta upravljati marketingom irazvojem proizvoda. Naravno, opÊikorporacijski poslovi, koji su ili strate-πki za grupu Podravka ili zajedniËki zaviπe njezinih dijelova, bit Êe Ëetvrtimstupom nove organizacije - no tu Êenuæno doÊi do odreenog okrupnjava-nja pojedinih poslovnih funkcija.©estak je naglasio kako nije rijeË o

reorganizaciji “iz obijesti”, veÊ iz pot-rebe, a glavni je cilj takoer jednosta-van: poveÊati efikasnost Podravkinaposlovanja. “Promjenom naËina up-ravljanja, za neka postojeÊa mena-dæerska radna mjesta bit Êe drugaËijedefinirana odgovornost, neka Êe na-prosto nestati, neka Êe se nova pojaviti- sve s ciljem uËinkovitijeg upravljanjate nedvosmislene i nepodijeljene odgo-vornosti za pojedini poslovni proces,kategoriju ili træiπte.” - piπe u zakljuËkuradne skupine zaduæene za novu Pod-ravkinu organizaciju.

Umjesto oËekivanoga bljeskanjafotoaparata pri sveËanom Ëinu po-tpisivanja kupoprodajnog ugovoraza KoprivniËku tiskarnicu izmeuPodravke i Bilokalnikove Industrijepapirne ambalaæe, Ëitava priËa okodezinvestiranja tiskarske djelatnostiiz najveÊe hrvatske prehrambenekompanije ovaj je tjedan zavrπila nanovinskim stupcima u drugome kon-tekstu.NajveÊi Podravkin sindikat, PPDIV,

koji kontrolira i RadniËko vijeÊe utiskarnici, javno se usprotivio kupo-prodaji sazvavπi u utorak konferen-ciju za novinare. Iako su prije svegaæeljeli osporiti regularnost javnognatjeËaja, na kojem je Ipa odabranakao najbolji kupac - i to tvrdeÊi kakoje Podravkina Uprava napravila pro-ceduralnu greπku u koracima nesavjetujuÊi se s RadniËkim vijeÊem -u pitanje su doveli i samo izdvajanjetiskarnice iz Podravke.Pale su i teπke rijeËi, poput onih

kako se tiskarnicom godinama na-mjerno loπe upravlja, nabavljaju sku-

plje sirovine i oduzimaju posloviunutar koncerna, da bi se, na kon-cu, “u bescjenje” prodala iz tko znakakvih i Ëijih interesa. Svoje protiv-ljenje prodaji tiskarnice, zbog kojegsu zaposlenike u ponedjeljak s uspje-hom pozvali na bojkot Skupa radni-ka, u Sindikatu su obrazloæili i timeπto im Uprava, navodno, nije poda-strijela nikakve ekonomske argu-mente za takav potez.Prozvani i zasad nesueni kupac

Bilokalnik u srijedu je, pak, na svo-joj konferenciji za novinare otklo-nio bilo kakve spekulacije oko πtet-

nosti ugovora po Podravku. »elniljudi tvrtke ustvrdili su kako je logi-Ëno da tiskarnica bude u okriljupoduzeÊa koje proizvodi (i) amba-laæu, kako æele razvijati tu djelatnostte ne samo zadræati, veÊ i zapoπlja-vati radnike te kako se ne moæegovoriti o prodaji “u bescjenje”. Nakraju, moæda i najvaænije, zajamËilisu preuzimanje kolektivnoga ugo-vora, πto znaËi razinu plaÊa, materi-jalna i druga radniËka prava, na rokod dvije godine.

(Viπe o konferencijama zanovinare na 3. stranici)

Dezinvestiranje Podravkine tiskarnice

Sindikat protiv prodaje tiskare,Bilokalnik-Ipa jamËi razvoj

Prodaja tiskarnice dovela do sukoba

»etiri stupanoveorganizacije

2 Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Razgovarao: Hrvoje ©labek

Podravkin periskop

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Snimio: Nikola WolfSezonske rasprodaje su neπto πto

veÊ dugo postoji u trgovaËkoj praksi ipotroπaËi jednostavno veÊ raËunaju stime. Raprodaje kupaÊih kostima ujesen ili skijaπke opreme u proljeÊe ililjeto je neπto πto nam se Ëini sasvimnormalnim i na πto smo navikli. Me-utim, postsezonska rasprodaja jo-gurta, sireva ili kojeg drugog pre-hrambenog proizvoda? Zaπto ne? Iakomoæda zvuËi malo Ëudno, ali potroπa-Ëi u Americi, Kanadi i Japanu voletakve marketinπke akcije. Prema mi-πljenjima nekih træiπnih analitiËara, oËi-to se u sluËaju postsezonskih raspro-daja prehram-benih proizvoda u veÊi-ni sluËajeva zapravo i ne radi o stvar-nim postsezonskim rasprodajama,nego o posebno dizajniranim marke-tinπkim akcijama, Ëiji je cilj poveÊanjeprodaje produljenjem sezone koriπte-nja odreenog proizvoda.“Sad ili nikad”. Neki drugi proizvo-

aËi su pak uspjeli koristeÊi se izra-zom “prestaje se proizvoditi” (“end ofline”), kada su najavili da Êe prestatiproizvoditi neke ne baπ viπe popular-ne proizvode. Posebno aktivno natakav potez proizvoaËa i trgovacareagiraju fanovi tj. pojedinom proi-zvodu ili marki vjerni potroπaËi. Na-kon πto saznaju da Êe njihov omiljeniproizvod biti uskoro povuËen iz pro-izvodnje i da im neÊe viπe biti naraspolaganju, u pravilu se odluËuju napoveÊanu kupnju i stvaranje znaËajni-je zalihe tog proizvoda kod kuÊe.Naravno, πto je duæi rok upotrebenekog proizvoda, to je i πansa zauspjeh takve marketinπke akcije veÊa,jer ta zaliha moæe biti veÊa. »ak i ljudikoji do tada nisu nikada kupili odre-eni proizvod, reagiraju vrlo pozitiv-no na informaciju da se radi o “end ofline” za taj proizvod. JednostavnoshvaÊaju da im je to posljednja prilikada kuπaju proizvod koji Êe za tjedan ilidva potpuno nestati s træiπta, pa seodluËuju da iskoriste tu jedinstvenupriliku.“Joπ uvijek dobro, a jeftino”. Ovo je

vrlo Ëesti tip rasprodaja, a radi se oubrzavanju prodaje proizvoda predistekom roka trajanja njegovom po-nudom potroπaËima pod niæom cije-nom. Procedura je kod ovih rasproda-ja vrlo jednostavna: nakon donoπenjaodluke o sniæenju cijene za odreenekoliËine nekog proizvoda oznaËavajuse proizvodi i obavjeπtavaju potroπaËio tome. Posebno placirani i oznaËeniposebnim naljepnicama na kojima jeistaknuto da je cijena sniæena, proi-zvodi se prepuπtaju reakcijama potro-πaËa. A reakcije potroπaËa su u praviludobre. Dio potroπaËa, koji inaËe po-znaju i kupuju proizvod πto je narasprodaji, sada ima priliku kupiti tajproizvod po niæoj cijeni i Ëak si stvoritii malu zalihu, ako to preostali roktrajanja proizvoda omoguÊuje. DiopotroπaËa, koji inaËe nisu do tadakuπali proizvod koji je na rasprodaji,imaju sada jedinstvenu priliku to uËi-niti i to joπ po povoljnoj cijeni. Za diopotroπaËa akcijsko sniæenje cijeneproizvoda predstavlja jedinstvenu pri-liku da si priuπte proizvode koji su zanjih inaËe luksuz.Kako bilo da bilo, svi mi volimo

rasprodaje i svi hrlimo u trgovinu gdjese neπto rasprodaje. Dokaz tome su ipolice s robom na rasprodaji u naπimdiskontima na koje prvo pogledamokada uemo u te trgovine.

Navali narode,joπ malo panestalo!

- Zbog Ëega Êe se Podravka reor-ganizirati?- Gotovo na svim strateπkim ra-

dionicama Podravkinog menadæ-menta u protekle dvije godinebilo je rijeËi o tome kako sadaπnjamakro-organizacija ne moæe do-nijeti dovoljne razvojne pomake,odnosno kako ne moæe zadovolji-ti zahtjeve postavljene razvojnomstrategijom, iako je sadaπnja orga-nizacija znaËila znatan pomak odprijaπnje, divizijske. Nakon pro-mjene sastava Uprave, novi je sa-ziv aktivirao posao na tome πtovalja promijeniti, jer od naËelnihrazgovora o promjeni organizaci-je trebalo je doÊi do konkretnihrjeπenja. Stoga je lani u listopaduimenovana radna grupa za koor-dinaciju i izradu prijedloga novePodravkine organizacije, u sastavuDuπan TomaπeviÊ, Dragan Habdija,Marko EÊimoviÊ, Miroslav RepiÊ,Branka PerkoviÊ, Ivana MajdanËiÊ,Davor PopoviÊ, Velimir Vrhovski,Marijan JuriÊ i ja, s naputkom daza Upravu pripremi prijedloge no-ve organizacije na razmatranje.

Prednosti i manesadaπnje organizacije- Je li Uprava dala osnovne smjer-

nice za novu organizaciju ili je radnagrupa sama trebala analizirati situa-ciju i oblikovati prijedloge?- Imali smo potpuno slobodne ru-

ke, i πto se tiËe ‘dijagnostike’, i πto setiËe ‘terapije’. Vrlo smo brzo artiku-lirali prednosti i nedostatke sadaπnjeorganizacije. U prednosti smo ubro-jili to πto je ona donijela transparent-ne rezultate poslovanja, za razlikuod prijaπnje, divizijske organizacije,donijela je i visoku razinu troπkovnetransparentnosti i poboljπala je up-ravljanje rastom i razvojem grupePodravka. Organizacija po strateπ-kim poslovnim jedinicama viπe nijeznaËila pristup ‘Vegeta+juhe+osta-lo’, πto je nekim dijelovima dalopozitivnog zamaha.- ©to nije dobro?- Pretpostavljam kako je u tome

nepodijeljeno miπljenje i Uprave iprve i srednje razine menadæmentai ‘obiËnih radnika’. Kao prvo, nabav-ni lanac razlomljen je, jer je odgovor-nost podijeljena izmeu Upravljanjamaterijalima i SPJ-a, pa se pojavioproblem previπe centara odgovor-nosti u upravljanju materijalnim do-brima. Nadalje, marketing i marke-tinπki procesi snaæno su decentrali-zirani i joπ dodatno podijeljeni naSPJ-e. Time smo zanemarili korpo-rativni pristup toj funkciji. TreÊi jenedostatak nepostojanje korporativ-nog pristupa u strateπko-razvojnimaktivnostima. Imamo previπe centarakoji se bave rastom i razvojem, apremalo fokusiranja raznovrsnih re-sursa. Kao Ëetvrti nedostatak sadaπ-

nje organizacije mogu navesti to πtoje snaæna decentralizacija donijelaveÊi porast opÊih i administrativnihtroπkova od planiranog - bili oni ukorporativnim funkcijama ili u admi-nistrativnom dijelu SPJ-a ili pak træi-πta - koji nije bio vezan uz rastprodaje i profitabilnosti. Nije, nai-me, problem u rastu troπkova, pro-blem je ako oni porastu bez pozitiv-nih efekata. KonaËan je zakljuËakbio da Podravka kao kompanija imanedostatan napredak u poboljπanjuoperativne efikasnosti poslovanja.Ne mogu reÊi da nije bilo nikakvihpoboljπanja, njih je bilo na raziniodreenih organizacijskih jedinica,no poboljπanje na jednome mjestune znaËi odmah i poboljπanje uËitavoj kompaniji.

Organizacija kao put doostvarenja strategije- Moæe li se efikasnost poslovanja

poboljπati samo uvoenjem noveorganizacije?- Naravno da ne. Zadnjih godina

prouËavao sam kako funkcionirajumale i velike, globalne i regionalneprehrambene kompanije i mogureÊi da ima svih moguÊih tipovaorganizacije. Svaka je primjerenaodreenoj kompaniji u odreeno-me trenutku. No, sve te kompanijemijenjaju svoju organizaciju svakihnekoliko godina, kako ulaze u no-ve faze razvoja. Mijenjati orga-nizaciju bez ikakvih razloga potpu-no je besmisleno. Organizaciju va-lja shvatiti kao implementativnu di-menziju strategije, pa se tada krozjedan tip organizacije lakπe moæedoÊi do postavljenih ciljeva negokroz drugi tip. Pokuπat Êu to obja-sniti sljedeÊim pitanjem: ako ogra-niËene resurse morate razdijeliti itako korporaciji donijeti koristi, ho-Êete li to lakπe postiÊi u centralizira-noj ili decentraliziranoj organizaci-ji? Odgovor je jasan - u prvoj Êe tobiti lakπe jer se i ciljevi i odgovor-nost za njihovo ostvarenje mogubolje adresirati, na manji broj ljudi.- Iz nedostataka sadaπnje organi-

zacije, koje ste pobrojali, moæe se

nazrijeti kako prijedlog radne gru-pe ide u smjeru centralizacije po-slovnih funcija...- ToËno, iako rijeË centralizacija

moæe na prvi pogled loπe zazvuËa-ti. Odmaknuli smo se od pristupada ovu kompaniju Ëine samo Ve-geta i juhe, no kako smo ustrojiliviπe centara odgovornosti, dobilismo i veÊe potrebe za resursimapotrebnim za ostvarenje, kako smooËekivali, veÊih ciljeva. No, nismodo lani ostvarili snaæniji rast pro-daje, a zahtjevi za svakovrsnimresursima - ponajprije sredstva zamarketing i investicije te menadæ-ment - su konstantno rasli. Prija-πnji saziv Uprave nije dovrπio SPJ-ovsku organizaciju i nije strateπkeposlovne jedinice zaokruæio u pra-ve profitne centre. Danica je,moæda, u tome iznimka, no i onadio prodaje i distribucije ima unu-tar grupe. Kao kompanija poËet-kom devedesetih isprobali smoorganizaciju u kojoj je nabava bilaodvojena od uvoza, a prodaja odizvoza, pa smo krajem devedese-tih na prijedlog konzultanata ispro-bali divizijsku organizaciju, pa smouveli matriËnu organizaciju te ima-mo dobra iskustva i u pogleduprednosti i u pogledu mana svihtih triju tipova organizacije.

»etiri stupa noveorganizacije- Moæete li reÊi do kakvih je

zakljuËaka doπla i πto je predloæilaradna skupina za reorganizaciju?- Okrenuli smo se potpuno lancu

vrijednosti ‘od niËega do potroπa-Ëa’, dakle od ulaza sirovina u po-gone preko prodaje kupcima dokomunikacije s potroπaËima. Rad-na grupa je napravila prijedlogkoji razgraniËava tko je za πtoodgovoran u tom lancu vrijednosti.Kao prvi stup nove organizacije,predlaæemo da se objedini nabav-ni i proizvodno-tehnoloπki lanac,tako da ga se kontrolira iz jednogacentra. Tu mislim na nabavu, slijedsirovina i ambalaæe, planiranje pro-izvodnje, proizvodnju, kontrolukvalitete i razvoj tehnologije - odtoga se mogu oËekivati koristi oduπteda pri nabavi i od efikasnijeproizvodnje. Drugi stup Ëinila biprodaja i distribucija, tako da bijedan centar pokrivao Ëitav lanacod skladiπta gotove robe do policetrgovine ili mjesta potroπnje. Ciljnam je objediniti prodaju i distri-buciju na pojedinom træiπtu. Tu Êebiti iznimaka, poput najveÊega,hrvatskoga træiπta, gdje to neÊe bitiu potpunosti moguÊe. TreÊi stupËine marketing i razvoj proizvoda,s ciljem objedinjavanja svih proce-sa upravljanja kategorijama i mar-kama proizvoda u jedan centarkako bismo dobili sinergiju svihpotrebnih resursa te kako bismododatno potaknuli razvoj Podrav-kinih kljuËnih kategorija s marke-tinπko-razvojnoga aspekta. Taj bicentar bio zaduæen za dio lanca od

police trgovine do potroπaËa. »et-vrti stup Ëinit Êe korporativne ifunkcije podrπke. Namjerava sesmanjiti broj centara upravljanjakorporativnim poslovima i objedi-niti sve strateπko-razvojne posloveu jednom centru ili barem u znatnomanjem broju centara. Izgraiva-nje korporativnog pogleda vaænoje da bismo s manje resursa postiglibolje rezultate i, s druge strane, dau organizaciji koja ide u smjerucentralizacije, ipak bude dovoljnodecentraliziranosti.- Kako se u novu organizaciju

uklapa Podravkina farmaceutskagrana, Belupo?- Projekt nove organizacije u ovom

trenutku ne zadire u farmaceutiku.Belupom se, po meni, mora up-ravljati kao investicijskim centrom.To bi znaËilo da mu se na godiπnjojrazini zadaju ciljevi te da se postavinaËin kontrole postizanja tih cilje-va. Po meni nema smisla da seusred poslovne godine Belupu za-dire u troπkove po funkcionalnomprincipu, ukoliko Belupo ostvaru-je zadane ciljeve i ako su ti ciljevibili realno, a ambiciozno postav-ljeni. Takoer, treba priznati odre-enu ‘dobru proπlost’ u segmentuprehrane, pa Êe Danica u dostaparametara biti drugaËije, izdvoje-nije tretirana.- Je li prijedlog nove organizacije

gotov do potankosti i koliko bimoglo trajati njezino uvoenje?- Proπli mjesec odræali smo pre-

zentaciju Upravi, njoj je ovaj kon-cept bio prihvatljiv i radna je sku-pina dobila zadatke u smislu de-taljnijega pojaπnjenja. NajveÊa jeteπkoÊa kako striktno razgraniËitistupove i organizacijske jediniceunutar stupova. Taj posao namje-ravamo zavrπiti najkasnije u prvo-me kvartalu, pa zatim krenuti uimplementaciju. No, to nas ne spre-Ëava da se poboljπanja organizaci-je rade veÊ sada, pa su veÊ naprav-ljeni neki zahvati, primjerice naobjedinjavanju marketinga.- Na kraju, zaposlenike Êe vjero-

jatno zanimati u kojoj Êe mjerireorganizaciju osjetiti na svojoj ko-æi. HoÊe li biti fiziËkih preseljenja ido koje razine?- ©to se tiËe posla radnika za

strojem, ili referenta u admini-straciji, tu neÊe biti nikakvih pro-mjena. Bit Êe odreenih promje-na u ingerencijama menadæmen-ta, znatnije u prvoj razini ispodUprave i neπto manje u drugojrazini. PredlaæuÊi novu organi-zaciju, pazili smo i na to da tran-zicija bude brzo provediva, da nebude preskupa, da se ciljevi poje-dine organizacijske jedinice mo-gu jednostavnije postaviti i nakontoga izmjeriti te da svaki pojedi-nac ima u svojim rukama svepotrebne alate kako bi mogao dokraja biti odgovoran za rezultateonoga dijela poslovanja kojimupravlja.

Razgovor sa Zdravkom ©estakom, Ëlanom tima za novu organizaciju Podravke

Glavni cilj nove organizacije:poveÊanje poslovne efikasnosti

Zdravko ©estak

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Dan nakon sindikalne, u srijedu suËelnici Bilokalnika odræali konferen-ciju za novinare o buri koja se podig-nula oko ponude te tvrtke za kupnjuKoprivniËke tiskarnice. Zdravko Di-maË, predsjednik Bilokalnikove Upra-ve, ustvrdio je kako je njihova ponudanajbolja od pristiglih na natjeËaj i upogledu cijene i πto se tiËe socijalnihpitanja i zaπtite radnika koje Êe sepreuzeti u tiskarnici.- Spremni smo preuzeti kolektivni

ugovor koji vrijedi za tiskarnicu tezajamËiti sigurnost radnih mjesta isadaπnje plaÊe na rok od dvije godine,

a nudimo dugoroËni razvoj tiskarnicete oËekujemo poveÊanje, a ne smanje-nje broja radnika - ustvrdio je DimaË.Zlatko ImbriovËan, direktor Indu-

strije papirne ambalaæe, kazao je kakoje ta Bilokalnikova tvrtka-kÊi zadnjihgodina poveÊala izvoz na 40 postoukupne proizvodnje te doπla na razi-nu od pet milijuna eura godiπnje.KomentirajuÊi navode sindikata kakoje samo zemljiπte na kojem je tiskarni-ca nekoliko puta vrednije od cijenekoju su ponudili, kazao je kako Ipakupuje poduzeÊe, a ne zemljiπte, i topoduzeÊe koje je lani poslovalo s

gubitkom, zaostalo u tehnoloπkomrazvoju te s velikim brojem zaposle-nih.Iako toËan iznos koji je Ipa ponudila

za tiskarnicu Ëelnici Bilokalnika nisuæeljeli otkriti, DimaË je kazao kako Êe“Podravka kao prodavatelj dobro pro-Êi”. U sluËaju da se iz kojega razlogatrenutaËni natjeËaj poniπti i raspiπenovi, Ipa Êe se ponovno javiti. »elniciBilokalnika radnicima tiskarnice po-ruËili su neka dobro promisle πto imdonosi ulazak u tu tvrtku te kako je to,prema njihovom uvjerenju, put razvo-ja, a ne stagnacije. H. ©.

»lanovi podruænice Sindikata PPDIV-au KoprivniËkoj tiskarnici te ËlanoviRadniËkog vijeÊa tiskare, predvoeniglavnom koordinatoricom toga sindi-kata u Podravki Ksenijom Horvat,odræali su u utorak konferenciju zanovinare na kojoj su upozorili kakose, prema njihovom miπljenju, postu-pak dezinvestiranja tiskarnice vodi nanetransparentan naËin i kako se izbje-gavaju odredbe Zakona o radu upogledu savjetovanja s RadniËkim vi-jeÊem.Ksenija Horvat novinare je upoznala

sa sindikalnim vienjem procesa de-zinvestiranja tiskarnice te pobrojalanjihove prigovore. Prema njezinimrijeËima, sindikat PPDIV-a joπ od li-stopada 2002. godine, kada je potpi-san protokol izmeu Podravke i Bilo-kalnika-Ipe kao potencijalnog kupca,upozoravao je Upravu na niz propu-sta u provoenju javnog natjeËaja zaprodaju tiskarnice, no na to nisu do-bili odgovora. U sijeËnju proπle godineUprava donosi odluku o prodaji 60-postotnog udjela u tiskarnici, ali bezsavjetovanja s RV-om, kome bi seargumentirala poslovna logika takveodluke. Koncem mjeseca, pak, kaonajpovoljniji ponuaË izabire se Bilo-kalnik Ipa, a RadniËko vijeÊe se pozi-va na savjetovanje o toj odluci bezanalitiËke podloge za taj postupak.U meuvremenu je, kako je kazala

Ksenija Horvat, Podravka iznenadapromijenila stav i odluËila kako pro-daje 100-postotni udjel u tiskarnici,πto su u sindikatu i RV-u doznali uprosincu proπle godine. Tek nakon

donijete odluke, Uprava je zatraæilasavjetovanje s predstavnicima radni-ka, πto je, prema tumaËenju sindikata,protivno Zakonu o radu, jer se tajpostupak mora provesti prije donoπe-nja odluke. Zbog toga je RadniËkovijeÊe otklonilo moguÊnost savjetova-nja i pozvalo radnike na bojkot skupa,koji je u organizaciji Podravkinogposlovodstva trebao biti odræan uponedjeljak 19. sijeËnja. Skup radni-ka, na koncu, nije odræan.Osim proceduralnih primjedaba po-

stupku prodaje tiskarnice BilokalnikuIpi, Sindikat PPDIV-a i RV tiskarnicezamjeraju i naËelne stvari. Zaπto je Ipipodaren status jedinog izglednog kup-ca, zaπto je kupoprodajna cijena odre-ena na osnovi knjigovodstvene pro-cjene otprije desetak godina, zaπto nemogu dobiti informacije o socijalnojzaπtiti u ugovoru, ako je takva ugrae-na, pitanja su koja su postavili nanovinarskoj konferenciji. Upitnom sunazvali i samu ideju da se KoprivniËkatiskarnica proda, jer, smatraju, dob-rim upravljanjem mogla bi dobro po-slovati u okviru Podravke.Sindikalisti i Ëlanovi RV-a najavili su

kako Êe sudskim putem pokuπati ospo-riti kupoprodaju tiskarnice Ipi ako donje ipak doe, smatrajuÊi kako za toimaju dobrih pravnih uporiπta, jer supokazali i dokazali barem procedu-ralne nepravilnosti, te traæe raspisiva-nje novoga javnog natjeËaja.Svoje su stavove saæeli u sedam teza

koje su podijelili novinarima na kon-ferenciji, a donosimo ih u cijelosti:“Temeljem do sada provedenih

aktivnosti u namjeravanom postupkudezinvestiranja KoprivniËke tiskarni-ce, duæni smo u ime Sindikata i Rad-

niËkoga vijeÊa upozoriti na sljedeÊe:1. Da je dosadaπnji tijek pokuπajadezinvestiranja KoprivniËke tiskarni-ce voen krajnje netransparentno i snedefiniranom ekonomskom logikom.2. Da je voen protivno odredabaZakona o radu, bez savjetovanja s RV-om, dostavljanjem materijala ‘post fe-stum’, kao i s iskrivljenim Ëinjenica-ma. 3. S obzirom na ponuenu cijenui uvjete prodaje moguÊa je i namjerasklapanja πtetnoga ugovora za Po-dravku. 4. Cijeli dosadaπnji tijek po-stupanja upuÊuje na to da poslodavaci vlasnik pokuπaj dezinvestiranja nisuvodili u ‘dobroj vjeri’ te da nisu postu-pili u skladu sa zakljuËkom kojim suodluËili razmotriti sve relevantne okol-nosti vaæne za ovaj predmet, jer tonisu uËinili. 5. Smatramo da Koprivni-Ëka tiskarnica ima mjesta i svrhu,potkrijepljenu ekonomskom logikom,

opstanka u Podravki ako se njomebude upravljalo ‘manirom dobrogagospodara’, πto posljednjih godina ni-kako nije bio sluËaj, a za to nitkodosad nije odgovarao. 6. Ukoliko vla-snici ne promijene svoju odluku odezinvestiranju KoprivniËke tiskarni-ce, oËekujemo da Êe se sadaπnji tijek

dezinvestiranja zaustaviti i krenuti izno-va, objavljivanjem javnoga natjeËaja.7. Prije pregovora sa zainteresiranimkupcima oËekujemo pregovore sa Sin-dikatom o socijalnoj klauzuli koja bigarantirala radnicima sigurnost, zaπtitusteËenih prava i dugoroËniju zaposle-nost.”

Sindikat PPDIV-a o prodaji KoprivniËke tiskarnice

Za novi natjeËajzbog zaobilaæenja RV-a

Sa sindikalne konferencije za novinare o KoprivniËkoj tiskarnici

»elnici Bilokalnika o ponudi za kupnju tiskarnice:

JamËimo sigurnost i razvoj

Ovih je dana u poslovnom priloguVeËernjeg lista objavljen vrlo kritiË-ki komentar o gospodarskim pote-zima nove Vlade. Dovoljno o tomegovori i sam naslov teksta: “Gopo-darski æivot stavljen na Ëekanje”.Autorica, naime, tvrdi kako se moæedogoditi da prvih 100 dana Vladeproe bez nekih konkretnih gospo-darskih poteza, a to potkrepljuje inekim izjavama ministara financija igospodarstva Ivana ©ukera i BrankaVukeliÊa o potrebi da najprije “sni-me situacije”.Kako bi ipak pokrenuo gospodar-

ske inicijative, premijer Ivo Sanaderje u srijedu odræao sastanak s Hrvat-skom udrugom poslodavaca, u Ëijojje delegaciji bio i predsjednik Upra-ve Podravke Darko Marinac. SudeÊiprema novinskim izvjeπtajima, i tusu izostali neki konkretniji odgovo-ri o naËinu premoπÊivanja sadaπ-njeg stanja. Poslodavci su, po rijeËi-ma svog predsjednika Izvrπnog

odbora Ivice MudriniÊa, potvrdilisvoje slaganje s najavljenim smanji-vanjem PDV-a, ali bi ipak vaænijebilo da se krene u daljnje smanjiva-nje poreznog pritiska na gospodar-stvo, kao i u promjene strukturesamoga gospodarstva, dok bi u dr-æavnim tvrtkama bilo nuæno i sma-njenje troπkova dræavnoga aparata.Sanader je mogao najaviti samo sko-raπnje osnivanje VijeÊa za ekonom-sku politiku pri Vladi, gdje Êe i HUPi sindikati imati svog predstavnika.Zasad je, meutim, izvjesno samo

to da je smanjenje PDV-a za dvaposto odgoeno za godinu danu, ada Êe se Vlada najprije morati suo-Ëiti s izmjenama i dopunama zako-na o radu nedjeljom, jer je poveÊaokaos na træiπtu, a ovih su dana velikilanci poËeli i s otpuπtanjem preko-brojnih radnika. Ta je zakonska odlu-ka, koja ide na duπu RaËanova kabi-neta, otvorila i niz principijelnihpitanja o radu nedjeljom, jer proi-

zlazi da su neke trgovaËke kuÊeipak povlaπtene, buduÊi da imaju iradne prostore manje od 200 kva-drata, a problem bi moglo izazvati ito πto bi se dozvolio rad veleproda-jama, πto opet dovodi neke u po-voljniji poloæaj.Vladi se zamjera i to πto odmah

nije pokrenula inicijativu za nasta-vak privatizacije, πto Êe opet biti odpresudne vaænosti za punjenje pro-raËuna, otplatu vanjskog duga odovogodiπnjih zastraπujuÊih 3,3 mili-jarde dolara, ali i pokretanje nizarazvojnih programa. Pomalo je inejasno zaπto joπ uvijek nije raspi-san natjeËaj za drugu mreæu u fiks-noj telefoniji i treÊu mreæu u onojmobilnoj. Procjena je da bi dræavnablagajna od tih koncesija inkasiralaviπe od 500 milijuna kuna. No, πirabi javnost s posebnim zadovoljstvompozdravila davanje koncesije ne-kom tko bi bio dostojan suparnikHrvatskom telekomu, jer ta tvrtka

nakon prodaje veÊinskog udjela nje-maËkom vlasniku ostvaruje enormneprofite zbog iznimno nepovoljnihcjenovnika.SijeËanj je, inaËe, za Hrvatsku bio

otreænjujuÊi mjesec i na vanjskopo-litiËkom planu. Premijer Sanader iπef diplomacije Æuæul su se prilikomposjete Bruxellesu suoËili s neu-godnom, ali i pomalo neoËekiva-nom Ëinjenicom da Êe Europskakomisija objaviti svoje miπljenje ohrvatskoj kandidaturi za Europskuuniju tek kad se s pozitivnim odgo-vorom suglasi veÊina njenih Ëlani-ca. To bi moglo znaËiti, kako se tadaËulo u diplomatskim krugovima, daje proljeÊe o kojem se govorilo kaoterminu za dovrπenje toga procesazapravo “rastezljiv pojam”.KljuËni je trenutno problem πto tri

zemlje Ëlanice, i to Velika Britanija,Nizozemska i Italija, joπ nisu ratifici-rale sporazum o pridruæivanju usvojim parlamentima, πto se sada

takoer navodi kao uvjet. Prve dvijeto opravdavaju manjkavom sura-dnjom sluæbenog Zagreba s haaπ-kim tribunalom, a Italija objavomekoloπko-ribolovne zone u Jadra-nu. Potonji je problem, kao πto se ioËekivalo, takoer ostavπtina pret-hodne vladajuÊe koalicije. Dakako,opet je naglaπeno da Êe vaæni krite-riji za davanje pozitivnih miπljenjabiti bræi povratak srpskih izbjeglica,kao i vraÊanje njihove imovine, a iukupna razina manjinskih prava.Nema, dakle, nikakvih “popusta”

za nove hrvatske vlasti. Nije, stoga,Ëudno da je povjerenik za pitanjaproπirenja Unije Guenter Verheu-gen izjavio kako Hrvatska moæda i“previπe oËekuje od 2007.”, πto jemeu hrvatskim diplomatima iza-zvalo neugodno iznenaenje. Sana-derova Êe Vlada, dakako, sve uËinitida taj strateπki zadatak obavi u svommandatu. Nezgodno je πto dobravolja nije uvijek dovoljna.

Poslodavce najviπe zanimaju porezne olakπice

4 Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Piπe: Mladen PavkoviÊSnimio: Nikola Wolf

- Koliko ste zadovoljni kadrov-skom politikom koja se tijekom pro-πle godine vodila u Podravki? -pitamo Marka EÊimoviÊa, izvrπnogdirektora za Ljudske potencijale,koji se na toj duænosti nalazi teknekoliko mjeseci.- Ljudi su u svakoj kompaniji naj-

vaæniji segment uspjeπnog poslova-nja. Odabir kadrova i voenje kad-rovske politike mora se zasnivati nanaËelima i principima objektivizira-nim od strane onih koji vode ka-drovsku politiku, koji odgovarajuza rezultate poslovanja. Vjerujemda su odgovorni za rezultate poslo-vanja vodili adekvatnu politiku udatim okolnostima sukladno real-nim moguÊnostima, datom okruæe-nju, u æelji da postavljene ciljeve istrategiju pretvore u stvarnost. No, sobzirom na to da je vaπe pitanjedirektno, u pojedinim kadrovskimrjeπenjima osobno bih moæda druk-Ëije postupio. Vjerujem da ste ovopitanje postavili bilo kome da bisvaki pojedinac za pojedine sluËaje-ve imao drugaËije rjeπenje.

Joπ uvijek smo tvrtka ukojoj zaposlenost raste, ito struËnog kadra- Koliko je lani naπa tvrtka zapo-

slila, a koliko otpustila radnika?

- U proπloj godini u naπoj tvrtkizaposlilo se trideset radnika viπenego πto je otpuπteno. Ako paksagledamo da je meu “otpuπte-nim” 190 radnika vlastitom æeljoms otpremninama raskinulo radniodnos, moæe se zakljuËiti da smotvrtka u kojoj joπ uvijek zaposle-nost raste.- Kakvi profili kadrova trenutno

najviπe trebaju Podravki?- Kompanija okrenuta træiπtu i

uspjehu kakva je Podravka uvijekmora biti otvorena za struËne, di-namiËne ljude. Potrebe za kadrovi-ma proizlaze iz strategije. S obzi-rom na to da Podravka ima predvi-

en dinamiËan rast i razvoj, potre-be za visokostruËnim kadrovimakoji imaju struËne, poslovne kom-petencije, znanje stranih jezika, in-formatiËki su educirani, komuni-kativni i odgovorni, spremni sudje-lovati u timskom radu, stvarati no-ve proizvode i razvijati poslove -stalne su. Dakle, direktni odgovorje: inæenjeri prehrambene i kemij-ske struke, ekonomisti i drugi viso-kostruËni kadrovi kompatibilni na-πoj djelatnosti.

NajveÊa je ponudakadrova srednjoπkolskespreme- A kakvi se radnici, po struËnoj

spremi trenutno najviπe nude?- Trenutno najveÊa ponuda i pri-

tisak na zapoπljavanje Ëini srednjastruËna sprema, razliËiti profili obrt-niËkih zanimanja i nekvalificiraneradne snage. Istina, i ponuda viso-koobrazovanih kadrova je veÊa odnaπih moguÊnosti zapoπljavanja.- Radnici Podravke nekada su

imali moguÊnost zapoπljavanja pri-mjerice svoje djece. Danas to nijesluËaj…- Dinamika zapoπljavanja je uspo-

rena. To je Ëinjenica. GledajuÊikroz to, i moguÊnost zapoπljavanjadjece naπih radnika je smanjena.Kada se pojave potrebe za novimzapoπljavanjem, sukladno zahtije-vanom profilu joπ se uvijek daje i

znaËajna prednost djeci naπih rad-nika.- A imaju li ikakvu prednost pri

zapoπljavanju hrvatski branitelji,odnosno ljudi koji su stajali nabraniku domovine?- U proteklom razdoblju prigo-

dom zapoπljavanja, sukladno po-trebnim profilima, u Podravki sudobivali prednost hrvatski brani-telji. Nema razloga da se to nenastavi i u narednom razdoblju.- Koji su najveÊi problemi u radu

vaπe sluæbe?- Jedna od zadaÊa Sluæbe na

Ëijem sam Ëelu je prijem i otpuπta-nje radnika kao i njihov premjeπtajiz jednog dijela u drugi dioPodravke. Iz toga proizlaze i pro-blemi. Ponuda radne snage veÊa jeod moguÊnosti zapoπljavanja. Te-πko je nekome kome je posaoneophodno potreban reÊi da nijeprimljen ili nekome uruËiti otkaziz bilo kojeg razloga, bilo da muistiËe ugovor o radu ili iz osobnihskrivljenih razloga.

Formalno imamo previπemenadæera, ali pravihmenadæera nikad dosta- Imamo li mi, po Vama, previπe

ili premalo menadæera?- Ako krenemo od funkcija me-

nadæmenta, a to su planiranje, or-ganiziranje, kontrola, odluËivanje,komuniciranje, izbor kadrova i mo-

tiviranje i inoviranje, a tome doda-mo odgovornost i naËela u uprav-ljanju, moram reÊi da pravih kva-litetnih menadæera nikada dosta.U formalnom smislu mi imamopreviπe menadæera. Ovo nije slu-Ëaj samo u naπoj kompaniji veÊ i unajuspjeπnijim kompanijama svi-jeta gdje pravih menadæera nikaddosta. Njih neprekidno treba stva-rati.

Kompanija koja nezapoπljava nemabuduÊnost- Kakva je buduÊnost Podravke,

kad je u pitanju zapoπljavanje? Ho-Êe li se i dalje smanjivati broj zapo-slenih ili poveÊavati?- Osobno se dræim naËela da

kompanija koja ne zapoπljava, ukojoj ne raste broj zaposlenih, ne-ma daleku buduÊnost. U Podravkiu posljednje dvije godine raste brojzaposlenih, istina ne tako znaËajnoda bi se mogli zaposliti svi oni kojitraæe posao. Osobno vjerujem daÊe u Podravki i dalje rasti zaposle-nost, ali da Êe u narednim godina-ma rasti potrebe za visokostruËnimkadrovima, za kadrovima koji susposobni odgovoriti izazovima vre-mena koje dolazi. BuduÊe zapo-πljavanje zasnivat Êe se na efikas-nosti koja je kljuË opstanka naglobalnom træiπtu snaæne i nemilo-srdne konkurencije.

Razgovor s izvrπnim direktorom Ljudskih potencijala Podravke Markom EÊimoviÊem

Vjerujem da Êe u Podravki i dalje rasti zaposlenost te da Êe se i unarednim godinama poveÊavati potreba za visokostruËnim kadrovima

Marko EÊimoviÊ

Kutak za buduÊe umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

NajveÊe moguÊnosti pruæa3. stup mirovinske reforme

2. stup mirovinske reformeUveden je poËetkom sijeËnja 2002.

godine, a u njega su se moraliobvezno prijaviti svi zaposlenici do40 godina starosti. Oni, koji su biliizmeu Ëetrdesete i pedesete godinestarosti imali su pravo izbora - moglisu se, ali nisu morali prijaviti, ako suprocijenili da neÊe bogzna πto pro-fitirati. U njemu se pet posto brutoplaÊe uplaÊuje na osobni raËun osi-guranika u odabranom mirovinskomfondu. A svi mirovinski fondoviobvezni su prema Zakonu o miro-vinskom osiguranju, sigurno i bezrizika investirati kapital u razvojdomaÊeg gospodarstva.Najvaæniji je razlog za ulazak u

drugi mirovinski stup privatnost ulo-ga. Ono πto je na raËunu osigurani-ka njegova je privatna imovina, a usluËaju smrti nasljeuje se kao isvaka druga privatna imovina. Sva-kom osiguraniku bila je dilema ispla-tivosti takvog ulaganja; procjena jeda se tu ne moæe bogzna πto popra-viti mirovina iz 1. stupa. Ipak, visinamirovine iz drugog stupa najviπe Êeovisiti o visini uπteenih sredstava irazdoblju uplaÊivanja.

3. stup - dobrovoljnomirovinsko osiguranjeOvaj stup zaokruæuje mirovinsku

reformu dobrovoljnom πtednjom ipredstavlja novu moguÊnost πted-nje za starost za sve zaposlenestarije od 18 godina. Svaki osigura-nik moæe po osobnoj æelji odabratirok πtednje i visinu uloga, koji Êemu omoguÊiti da uz dvije mirovi-ne, dobiva joπ i treÊu. Dræava ovomstupu daje poseban status i poticajkroz dræavna poticajna sredstva(DPS) u iznosu od 25 posto upla-Êenog iznosa, ali najviπe 1250 kunagodiπnje - zbog toga uplate od5.000 kuna godiπnje predstavljajuidealan ulog. Uz dræavna poticajnasredstva osiguranik moæe raËunatii na porezne olakπice za uplate do12.600 kuna godiπnje. Kada se to-me pridoda i uveÊanje imovinekroz prinos fonda, onda je jasno daje ovaj oblik dugoroËne πtednjejedan od najisplativijih na træiπtu.Ono πto se danas veÊini zaposle-

nih, posebno mladima, Ëini iluzi-jom, da veÊ sada misle na starost,u zapadnim zemljama je to neπtonajnormalnije. UplaÊuju po ne-koliko æivotnih ili mirovinskih osi-guranja, pa im u starosti nije pro-

blem podmirivati æivotne troπkovei prepustiti se uæivanju putovanjapo svijetu. Ali kod nas se postavljapitanje: kako to izvesti s naπimniskim prosjeËnim plaÊama, bro-jem nezaposlenih, onima koji radea ne primaju plaÊu ili velikim bro-jem umirovljenika s niskim mirovi-nama. To pokazuju i brojke o ne-πto viπe od milijun osiguranika udrugom stupu ili tek oko 5.000 utreÊem stupu.Kako god bilo, postojanje tri stu-

pa ipak je, onima koji to mogu,korak prema πtednji za stare dane.Odnos broja zaposlenih i brojaumirovljenika u dræavi gotovo seizjednaËio (1,3 : 1), a demografskaslika u zemlji ne najavljuje boljiomjer tog odnosa. Potrebno je uzaposlenika probuditi svijest daim ovakve mirovine kakve sudanas i kakve Êe biti ubuduÊeneÊe biti dovoljne za bezbriænustarost. O svojoj starosti morajubrinuti veÊ sada. ©to prije to shva-te, imat Êe manje briga u starosti,iako im se ona Ëini joπ daleko.Uzor nam moæe biti Maarska,gdje veÊ svaki deveti stanovnikuplaÊuje dobrovoljno mirovinskoosiguranje.

Javnim apelima za darivanje krvi, πto ih veÊ nekoliko dana upuÊujesplitska bolnica, koja zbog nedostaka dragocjene tekuÊine krvi odgaaoperacije, odazvali su se 20. sijeËnja zaposlenici u predstavniπtvu Podravkeu Splitu. Po zavrπetku radnog vremena njih petnaestoro zajedno je otiπlona odjel za transfuziju, a nakon pregleda krv je dalo njih devetoro. VeÊinije to bilo prvo darivanje krvi, a ovaj humanitarni Ëin - prema rijeËima PetraPeraice - potaknuo ih je na osnivanje sekcije dobrovoljnih darivatelja krvi.Dogovoreno je da se darivanje krvi odræi ponovo za tri mjeseca kada seraËuna na joπ veÊi odaziv Podravkaπa.Krv su dali: Tomislav »aluπiÊ, Slavica »amber, Mate KapetanoviÊ, Ivica

DujmoviÊ, Marko StipanoviÊ, Danijel TadiÊ, Dino ProliÊ, Nediljko ZeliÊ iSlobodan PoliÊ (na slici).

Zapaæeno

Podravkaπi u Splitudarivali krv

5Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Piπe: Boris Fabijanec

Hrvatski savez sportske rekreacije”Sport za sve” osnovan je 1951. godinei Ëlan je TAFISA-e ”Sport za sve”,Svjetske organizacije sa sjediπtem uFrankfurtu, EFCS-a, Europske federa-cije sportske rekreacije poduzeÊa iradnika sa sjediπtem u Danskoj, CESS-a,Europske konfederacije ”Sport-zdra-vlje” sa sjediπtem u Barceloni te Hrvat-skog olimpijskog odbora. Osnovnicilj Saveza je unapreivanje zdravlja,zdravog naËina æivota, aktivnog i ko-risnog provoenja slobodnog vreme-na kao kulturoloπke potrebe suvre-menog svijeta. U aktivnosti SavezaukljuËeno je viπe od 350.000 ljudipreko viπe od 300 ogranaka, druπtavate opÊinskih, gradskih i æupanijskihsaveza. Isto toliko je registriranih spor-taπa u Hrvatskoj. Dakle, u naπoj zemljise oko 20 posto populacije bavi spor-tom, a usporedbe radi, u Finskoj 90posto.Hrvatski savez sportske rekreacije

viπe od godinu i pol dana uspjeπnosurauje s Podravkom, πto su tijekomposjeta naπoj tvrtki 16. sijeËnja potvr-dili predsjednik Saveza Vladimir Fin-

dak i doæivotni poËasni predsjednikMirko Relac.- Osnovni cilj naπeg posjeta Podravki

je, prije svega, zahvala na dosadaπnjojuspjeπnoj suradnji te priznanje naizuzetno visoko iskazanom profesio-nalizmu. Posebice je taj profesionali-

zam doπao do izraæaja na naπem na-stupu na Eurosportfestivalu u Sal-zburgu proπle godine, kada smo biliponosni πto dolazimo iz zemlje kojaima Podravku. Takoer, posebno meimpresionirao stav vaπeg predsjedni-ka Uprave Darka Marinca prema sport-

»elni ljudi Hrvatskog saveza sportske rekreacije posjetili su 16. sijeËnja Podravku

OdliËna suradnja Saveza i Podravke

Aktualni i poËasni predsjednik HSSR-a Vladimir Findak i Mirko Relacsa svojim domaÊinima u Podravki

skoj rekreaciji koji to postavlja kaokulturoloπko pitanje. On je pokazaoizuzetno razumijevanje za tu kulturo-loπku potrebu ljudi iz Podravke. Os-novna reËenica u naπem razgovorubila je - zdravlje je sve i sve bezzdravlja je niπta. Takoer, razgovaralismo o daljnjim modalitetima sura-dnje, jer mi u naπim redovima nema-mo jednu Janicu KosteliÊ koja bi bilavrlo zanimljiva za vaπu tvrtku, aliimamo ono πto ostali nemaju - maso-vnost. Naπ Savez planira okupiti 10posto stanovniπtva Hrvatske u bilokojim organiziranim oblicima sport-ske organizacije i to je za jednoggiganta poput Podravke interesantno- rekao je Vladimir Findak.InaËe, zahvaljujuÊi, prije svega, Po-

dravkaπu i Ëlanu Upravnog odboraHrvatskog saveza sportske rekreacijeSlavku Dediju, koji je bio prva sponaizmeu Saveza i Podravke, i u naπojtvrtki pokrenulo se u organizaciji sport-ske rekreacije. Naime, u sindikatuPPDIV-a organiziran je Odbor za sport-sku rekreaciju. Predsjednik toga odbo-ra Mario Relja kaæe:- Tijekom proπle godine u suradnji

sa Hrvatskim savezom sportske rekre-acije i Hrvatske olimpijske akademijete Zajednicom sportskih udruga grada

Koprivnice organizirali smo teËajeveu dva dijela za 22 polaznika kroz kojeosposobljavamo ljude za voditeljesportske rekreacije. U travnju bi tre-bali poloæiti ispit i oni bi trebali bitiokosnica organiziranja sportske rek-reacije. OËekujem da Êe veÊ tijekomveljaËe poËeti organizacija odreenihoblika sportske rekreacije poput stol-nog tenisa, badmintona, kuglanja,odbojke jer uskoro Êemo od kopriv-niËke Zajednice sportskih udruga do-biti termine za odreene sportskedvorane i terene.Tijekom razgovora Podravkaπa i Ëel-

nih ljudi Saveza istaknuto je kako jeHrvatski savez sportske rekreacije naj-bolje na tragu olimpijske ideje - Sportza sve, od djeteta do umirovljenika.- Sportska rekreacija je kultura æiv-

ljenja i naπ koncept se ne razlikuje odvodeÊih europskih zemalja. No, porealizaciji i novcima daleko zaostaje-mo pa Ëak moæemo reÊi da imamopriliËno veliko Ëlanstvo s obzirom nastandard u Hrvatskoj. Takoer, vrlo jevaæno istaknuti kako se kroz sportskurekreaciju produæuje i æivotni vijek.Prema europskim istraæivanjima Ëakviπe od 10 godina - rekao je poËasniËlan Hrvatskog saveza sportske rek-reacije Mirko Relac.

Baπ kao πto –urevac ima svojulegendu o picokima tako i San Seba-stian - πpanjolski grad na obali biskaj-skog zaljeva, dvadesetak kilometaraudaljen od francuske granice - imasvoju priËu o davnoj mudrosti svojihstanovnika. PriËa nas vraÊa u dobaNapoleona i njegovog osvajanja ©pa-njolske. U to vrijeme stanovnici SanSebastiana bili su mirni ribari koje jeNapoleon procijenio nesposobnimaza borbu, tim viπe πto su se muπkarcibavili i tipiËnim æenskim poslom -kuhanjem (smatrali su to, priËa kaæe,vaænim poslom). RaËunao je da Êegrad pasti bez borbe i zapoËeo jepripreme za njegovo osvajanje. Alimudri Baskijci iskrali su se iz gradapod okriljem noÊi i zapoËeli bubnjatina razliËitim improviziranim bubnje-vima - poput baËvica za pivo, prozvo-deÊi zvukove nalik na bat vojniËkihkoraka. Francuski osvajaËi pomislilisu da neka vojska dolazi u pomoÊ i

odustali su od opsade pa Napoleono-va Ëizma nikada nije zakoraËila nagradske ulice. U znak sjeÊanja na tajdogaaj svake godine 20. sijeËnja pri-reuje se Tamborrada - dvadeset Ëetirisatno bubnjanje u kojem sudjelujugotovo svi stanovnici. Jer obiËaj nala-æe da svaka kuÊa ima barem jedanbubanj, a pitanje obiteljske Ëasti jesudjelovati u Tamborradi za πto seorganiziraju i posebne pripreme.Jednu grupu «tamborradorafl ugle-

dali smo u petak naveËer u dvoriπtuπkolske zgrade nasuprot sportske dvo-rane u kojoj su rukometaπice Podravkeimale trening, kako pod rasvjetom, natemperaturi od oko 5 stupnjeva iznadnule marljivo vjeæba. Uz muziku srazglasa, pedesetak bubnjara, meukojima je bilo i dosta mladih, pa Ëak idjece, viπe od sat vremena proizvodi-lo je prekrasne, gotovo plesne zvuko-ve. U susjednoj ulici slijedio je sliËanprizor, a bubnjevi su se Ëuli i sutradan.Ovo je svakako jedan od najdojmlji-

vijih primjera kako Baski Ëuvaju svoju

tradiciju. U njihovoj pokrajini, jednojod 17 autonomnih u ©panjolskoj, uzπpanjolski sluæbeni jezik je i baskijski.Zovu ga Euskera - prema nazivu po-krajine Euskada. Jezik se ubraja uskupinu latinskih, a ne sliËi ni πpanjol-skom kao niti jednom govoru susjed-nih zemalja. Primjerice, svoj grad SanSebastian zovu Donostia. Svi natpisisu dvojeziËni, a djeca u πkoli mogubirati na kojem Êe jeziku pratiti nasta-vu. Sve stare graevine, ukljuËujuÊiprekrasne crkve, gradsku vijeÊnicu,kazaliπte, pomorski muzej, odliËno suoËuvane. U gastronomskoj ponudipreteæu tradicionalna jela bazirana nasvjeæoj ribi, mesu, sirevima, doma-Êem vinu, te Sidri - vinu od jabuka,koje je neke KoprivniËance podsjetilona naπ tudum.

Stanovnici San Sebastiana vrlo suljubazni. Ukoliko ne govore neki odstranih jezika (najËeπÊe se sluæe fran-cuskim i engleskim) nastojat Êe mimi-kom, temperamentnim mahanjem ru-ku, uz obavezni osmjeh pojasniti kako

doÊi do centra ili do akvarija. Na tajakvarij posebno su ponosni jer jejedan od rijetkih u svijetu s vodenimtunelom u kojemu hodajuÊi moæetevidjeti morskog psa kako mirno plivaiznad vaπe glave ili pak raæu πirokuviπe od dva metra, te kornjaËu staruviπe od 100 godina. Akvarij ima viπeod 5000 eksponata, a uz æive stanov-nike mora tu su i okamine πkoljki, tekostur dinosaura. Smjeπten je uz samrub velikog zaljeva u podnoæju brdaUrgull i s njegovog vrha pruæa seprekrasan pogled na otok Santa Clarakoji πtiti sansebastijanski zaljev LaConcha od oceanskih valova. A zaljevsliËi na πkoljku u kojoj je biser kilome-tarska pjeπËana plaæa - zapravo dvije- Ondarreta i La Concha koje su uljetnim mjesecima zasigurno prepunekupaËa. Temperatura mora ovdje seljeti kreÊe od 19 do 22 stupnja, a zimije izmeu devet i deset stupnjeva.I dok su u subotnje prijepodne ruko-

metaπice s Ëlanovima uprave i novina-rima πetale uz plaæu, dobro ogrnutevjetrovkama i ne pomiπljajuÊi na ku-panje, nekoliko odvaænih plivaËa za-gazilo je u more poigravajuÊi se valo-vima. Bila je to zapravo predigra zanedjeljno surfanje na valovima koje seovdje izvodi na kajacima. Skupini odtridesetak veslaËa odgovaralo je oluj-no jutro koje je zapoËelo mlazovimakiπe koja je zatim preπla u tuËu, zabi-jelivπi travnjake i krovove kuÊa, da bizatim jaki vjetar otjerao oblake, vratiosunce i pokrenuo valove koji su baπ

kao na filmovima izazivali na let. Nezna se tko je viπe uæivao, mladi surferiili turisti koji su marljivo snimali njiho-ve podvige. A San Sebastian doistaæivi za turizam. Posjetiteljima nudebrojne dobro ureene hotele, oËuva-ne spomenike, gastronomske specija-litete, kulturne sadræaje koji se prote-æu cijele godine meu kojima suposebno zanimljivi internacionalni fe-stival horror filmova, karneval i jazzfestival. Tu su i brojne moguÊnosti zabavljenje sportom i rekreacijom odraftinga do bungee jumpinga, voænjibiciklom ili planinarenja u brdimaoko grada, te talasoterapija, fitness...Grad je vlasnik velikih sportskih obje-kata i stadiona, a zanimljivo je darukometaπice Akabe Bera Bera nemoraju plaÊati satove koriπtenja bilokoje dvorane i da imaju prioritet uodabiru termina.Posebnu draæ gradu koji ima viπe od

150.000 stanovnika i srediπte je regijeGipuzkoa daju brojni parkovi, maπto-vito ureeni cvjetnjaci, ukrasno grm-lje i drveÊe koje krasi ne samo okoliπzgrada briæno uklopljenih u brdovititeren nego i balkone kuÊa. Na nekimkatovima zgrada primijetili smo na-ranËe u cvatu, tegle ispunjene cikla-mama, a u samom srediπtu cijela jednaulica zabljesnula je kamelijama unekoliko boja. Nigdje nije bilo odba-Ëenog ni najmanjeg papiriÊa, Ëak je iu staroj ribarskoj luËici vladao red. Sasvojim πarmom i skladom Donostianam se lako uvukla pod koæu.

Reportaæa: S rukometaπicama Podravke u San Sebastianu

Pripremila: Jadranka Lakuπ

Donostia - grad koji poziva za ponovni dolazak

Rukometaπice Podravke uæivale su u ljepotama San Sebastiana

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Prodaja rashodovanih vozila

Piπe: Ines Banjanin

Druπtvena prehrana

Jelovnik26. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kobasica

27. 1. utorak: - Pohana pileÊa prsa, krumpir na seljaËki, salata

28. 1. srijeda: - JuneÊi ragu, pirjana riæa, salata

29. 1. Ëetvrtak: - PeËena svinjetina, pirjano kiselo zelje, krumpir

30. 1. petak: - Umak bolognese, πpageti, salata

Marija IkiÊ otiπla je iz Podravke prije trigodine kada joj je ponuena otpremni-na. Zaposlila se 1974. godine, a nakondeset godina stekla je naziv magistrabiotehniËkih znanosti. Svoj je radnivijek provela u Centralnom laboratorijukao tehnolog-analitiËar radeÊi na anali-zi teπkih metala i joπ joj nekoliko mjese-ci nedostaje do mirovine.- Rad u laboratoriju ima svojih pred-

nosti jer se tehnolog moæe posvetitiobavljanju posla u mirnom i Ëistomambijentu, ali je upravo stoga pomalosamotnjaËki. BuduÊi da tehnolozi nasvojim leima nose odgovornost istra-æivaËkog rada i kreiranje proizvoda,smatram da su premalo plaÊeni za svojrad. GledajuÊi iz ove perspektive uoËekivanju mirovine, vjerojatno bihizabrala u æivotu baviti se ekonomijomili pravom.Nakon tolikog niza godina bilo je

teπko otiÊi iz Podravke i napustitisvoje dugogodiπnje suradnike, ali Ma-rija je ostala u kontaktu s kolegama.- »esto se telefonski Ëujem sa svojim

bivπim suradnicima i osim πto mi jebilo teπko napustiti posao kojega samvoljela i u kojemu sam uæivala, joπ jeteæe bilo ostaviti svoje kolege. Zbogtoga ih i sada posjeÊujem i obiËnoproe jedan cijeli radni dan u Podravkidok obiem sve koji mi nedostaju.

Tijekom svojeg radnog staæa uPodravki, Marija istiËe kako joj je biloomoguÊeno pohaanje teËajeva en-gleskog i njemaËkog jezika, sudjelova-nje u kompjutorskom opismenjavanjui mnogobrojnim simpozijima. Od pro-πle je godine Ëlanica Likovne sekcije“Podravka 72” na Ëijoj se smotri godiπ-njih radova prvi puta predstavila svo-jim radom od preπanoga cvijeÊa.- U protekle tri godine imala sam

izloæbe radova od preπanoga cvijeÊa uPodravki, Podravskoj banci i bjelovar-skoj knjiænici “Petar PreradoviÊ”, a tre-nutno izlaæem u Reiffeisen πtedionici uKoprivnici. Volim πetnje prirodom i

Ëlanica sam Hrvatskog planinarskogdruπtva “Bilo”, tako da tijekom godineskupim mnoπtvo raznovrsnog cvijeÊa,kako bih zimi mogla izraivati slike.Posebno volim mimoze i proljetno

cvijeÊe poput visibaba ili jaglaca, ali zatu su vrstu kreativnog izraæavanja na-roËito pogodne sitne maÊuhice, dokprimjerice ljubiËice teπko saËuvaju svojuboju. CvijeÊe Ëuvam pod preπom odtereta knjiga oko mjesec dana kako sene bi smeæuralo, a potom ga stavljamna papir ili platno. Takva se slika nesmije izlagati pretjeranom svjetlu i to-plini i mora je se Ëuvati od moguÊevlage na zidovima. Svi su moji radovinastali u jednom dahu.- Na koji joπ naËin provodite svoje

slobodno vrijeme?- BuduÊi da od djetinjstva posjedu-

jem odreeni slikarski talent, odluËilasam ga obnoviti pohaajuÊi organizi-rani teËaj slikanja. Tako je nastalo inekoliko radova slikanih suhim paste-lom. Osim toga, sudjelujem u PjevaË-kom crkvenom zboru “Marija” iz MoËi-la i u kreativnoj radionici Udruge umi-rovljenika. Sakupljam ljekovito bilje zaËajeve i kod kuÊe uzgajam mentu, a odviπanja iz naπeg voÊnjaka koje ne pro-damo ili ne poklonimo, izraujem si-rup, kompot, rakiju... Volim proËitatidobru knjigu, ali kada se osjeÊamzatoËeno ili se umorim od kuÊanskihobaveza, obujem svoje gojzerice i od-πeÊem...

Razgovor s Marijom IkiÊ, ”friπkom” Ëlanicom Likovne sekcije “Podravka 72”

»ekajuÊi mirovinu, sve viπe otkrivasvoj slikarski talent

Marija IkiÊ

U nedjelju 25. sijeËnja kazaliπte ”Malascena” iz Zagreba u koprivniËkom ”Do-moljubu” odigrat Êe predstavu ”©uÊ-muÊpriËa, ili Bajka o zlatorogom jelenu”,namijenjenu djeci od 3 do 10 godina.Autorica teksta Zvjezdana Ladika joπjednom dokazuje da je sasvim sigurno

Kazaliπte ”Mala scena” iz Zagreba u koprivniËkom Domoljubu

Predstava za djecu

Podravka d.d.SPJ “Mlin i pekara” - Sluæba za komercijalne posloveNa osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. obavljuje se prodaja rashodovanih

vozila putemjavne prodaje - zatvorenim ponudamadana 28. 1. 2004. u prostorijama “Podravka - Tvornica mlinovi” Koprivnica,

A. StarËeviÊa 32, u 12 sati. Ponude i uplata jamËevine primaju se do 11 satina blagajni Podravke.

Marka i tip Vrsta God. Stanje Inv. PoËetnavozila vozila proizv. vozila broj cijena kn.

1. TAM 190 T 15B 4600 teretno 1984. neispravno 5754 7.500,002. ZASTAVA 650 AD pek. furgon 1982. neispravno 5764 4.500,00

Navedena sredstva mogu se razgledati 28. 1. 2004. u dvoriπtu Podravkeispred “Tvornice mlinovi” od 8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu

u iznosu od 20 % poËetne cijene.Sredstvo se prodaje po naËelu “vieno - kupljeno” bez prava na naknadnu

reklamaciju.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac.Kupac koji je u nadmetanju kupio sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u

roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupacodustane od kupnje, gubi pravo na povrat jamËevine.

Podravka - SPJ Mlin i pekara

U Izloæbenom salonu Doma oru-æanih snaga Republike Hrvatskeu Virovitici nedavno je otvorenasamostalna izloæba fotografija uboji Mladena PavkoviÊa «Svetoime Vukovarfl. Na izloæbi je pred-stavl jeno sedamdesetak foto-

Izloæba fotografija o Vukovaru u Viroviticigrafija koje prikazuju razruπenigrad heroja, πto ih je autor snimaonekoliko godina.OtvarajuÊi izloæbu, gradonaËel-

nik Virovitice Ivica Kirin, uz osta-lo je naglasio kako je prije svegarijeË o dokumentarnim slikama

koje svjedoËe o stradanjima ovoggrada u Domovinskom ratu.Dosad je PavkoviÊ ovu izloæbu

predstavio u viπe od pedesetakgradova i to ne samo u Hrvatskoj,veÊ i u inozemstvu, a neprestanomu stiæu pozivi za nove izloæbe.

Knjiæni fond Podravkine beletris-tiËke knjiænice kontinuirano se od2000. godine upotpunjuje novimnaslovima. Proteklog je mjesecaobnovljen sa 130 novih knjiga, atome su pridonijele organiziraneprodajne izloæbe u Podravki, jernakladnici prema ugovoru darujuknjiænici nove knjige u vrijednostod 10 % prodanih knjiga. Naklad-niËka kuÊa «Stanekfl iz Varaædinagostovala je Ëetiri puta pa su nedav-no pristigle i nove knjige ovoganakladnika. Knjiænica je, osim toga,

bogatija za 25 naslova zagrebaËkognakladnika «Mozaik knjigefl, koji jeprodajnu izloæbu organizirao pro-πle jeseni. BuduÊi da je za kupnjuknjiga utroπeno i 5000 kuna πto jeodobrila Podravka za 2003. godinu,cjelokupna vrijednost pribavljenihknjiga iznosi viπe od 20.000 kuna.Prema rijeËima knjiæniËarke Dragi-ce NakiÊ AlfireviÊ Zainul, s veÊomponudom knjiga i æanrova, raste ibroj korisnika pa je tako u prvojpolovici sijeËnja uËlanjeno veÊ desetnovih Ëlanova. Usluge Podravkineknjiænice koristi oko 600 stalnihËlanova, a s obzirom na njihovurazliËitu strukturu, ponuena je li-

teratura takoer raznovrsna. Kakobi nove knjige πto prije doπle u rukekorisnika, knjiæniËarka Dragica Na-kiÊ AlfireviÊ nastoji ih odmah obra-diti i staviti na police. U posudbi suveÊ novopristigle i obraene knjigeMary Hinggis Clark, Patricie D.Cornwel, Danielle Steel, Paula Co-elha, J. M. Coetzee, Jackie Collins,Andreja Kurkova, Arijane »uline,Miljenka JergoviÊa, ali i knjige spsiholoπkom i duhovnom temati-kom, dnevnici, putopisi, knjige oureenju vrta, umjetnosti, drevnimcivilizacijama i brojni drugi traæeninaslovi iz fonda koji trenutno sadræi3.591 knjigu.

Zabiljeæeno u Podravkinoj beletristiËkoj knjiænici

Knjiæni fond obogaÊen za 130 novih naslova

Piπe: Ines Banjanin

Prodaja ugljenaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da upisuje ugljenlignit po cijeni:ugljen lignit rinfuza - 690 kn/tonaugljen lignit u vreÊama - 790,00 kn/tonaU cijenu je uraËunata dostava do 20 km i istovar u dvoriπte.PlaÊanje u 6 rata po isporuci.Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefon Odjela za standardradnika 651 - 781.

Prodaja odjevnih predmetaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da mogu tijekom2004. godine kupovati odjevne predmete u prodavaonici Trend mode, I.GeneraliÊa bb, u Koprivnici na 5 rata putem ustega na plaÊi, uz dodatni popustod 10 % na svu kupljenu robu.Zainteresirani radnici za kupnju u navedenoj prodavaonici moraju podiÊipotvrde o kreditnoj sposobnosti u Sluæbi ustega / ObraËunu plaÊa.

Prodaja pileÊeg mesaOdjel za standard organizira prodaju pileÊeg mesa proizvoaËa Koka Varaæ-din, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorijesvjeæeg pileÊeg mesa:A) PiliÊi spremni za roπtilj, pakiranje 12 kg - 234,50 kn/pakiranjeB) PileÊi batak - zabatak, pakiranje 6 kg - 156,40 kn/pakiranjeC) Prsa, pakiranje 6 kg - 172,80 kn/pakiranjeD) File od prsiju, pakiranje 6 kg - 274,50 kn/pakiranjeE) Æeluci, pakiranje 6 kg - 98,60 kn/pakiranjeF) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg - 111,30 kn/pakiranjeG) Usitnjeno meso na podloπku (smrznuto), pakiranje 5 kg - 107,40 kn/pakiranjeH) Cordon bleu, pakiranje 4 kg - 214,75 kn/pakiranjeZainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 29. sijeËnja u Odjeluza standard na tel. 651 - 781.

Odjel za standard radnika

najveÊi pripovjedaË priËa u suvreme-nom hrvatskom kazaliπtu za djecu.U ”Bajku o zlatorogom jelenu” stavila

je sve ono πto prava bajka mora imati:πumu u kojoj æivi vjeπtica, protagonistukoji nadvladava mraËne Ëarolije, nape-te opasne situacije u koje upadaju

junaci i naravno sretan zavrπetak ukojem svi doæivljavaju radost i spozna-ju lijepog i dobrog.PoËetak predstave je u 10,30 sati, a

ulaznice po cijeni od 20 kuna moguse kupiti sat vremena prije poËetkapredstave.

Obavijesti

7Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Uzvratni susret treÊeg kola Kupa EHF za rukometaπice

Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

Prva hrvatska kuglaËka liga - 10. kolo

Prvo gostovanje kuglaËica Podravke u nastavku prvenstva Hrvatske proπloje prema oËekivanju - vrlo uspjeπno. Protiv Karlovca, “fenjeraπa” na ljestvici,postignuta je visoka 8:0 pobjeda, koja ni u jednom trenutku nije bila upitna.Sa samo dvije, tri prave igraËice ekipa Karlovca “plesat” Êe samo jedno ljetomeu prvoligaπicama. Podravka je dobro krenula u “proljetni” nastavak:prosjek od 546 Ëunjeva na gostovanju najbolje govori o pristupu igri i formiPodravkaπica. Takav prosjek u Karlovcu dosad nije postigla ni jedna gostujuÊaekipa. VodeÊi kvartet u ovom 10. kolu proπao je razliËito: Osijek ’97 izgubioje u Varaædinu 2:6, Rijeka je uspjeπno (6:2) proπla “nagaznu minu” Zagija uZagrebu, dok je Zagreb protiv Mlake u Rijeci izgubio bod (4:4). Sada Podravkaima dva boda prednosti (15) ispred Zagreba i Rijeke (13) i Ëetiri ispred Osijeka’97 (11).U Karlovcu je Podravka u prvom paru krenula s tandemom Vuka - Picer.

Mladost i iskustvo bila je dobra poËetna kombinacija - Podravka je povela sa2:0 i stekla prednost od velikih 98 Ëunjeva. Put u uvjerljivu pobjedu bio jetrasiran, moglo se u nastavku bezbriæno igrati. U drugom paru Æunek je dvijeslabe protivnice nadigrala za 80 Ëunjeva, dok je LukaË bez problema donijelaËetvrti poen.Reprezentativna kombinacija Orehovec - Zver nije imala teæak posao. Æeljka

je protiv sebe imala vrlo slabu protivnicu, dok je Marija Zver bila najuspjeπnijaigraËica ovog neravnopravnog dvoboja. Osim najboljeg rezultata Maja jepostavila i novi pojedinaËni rekord karlovaËke kuglane postigavπi 566Ëunjeva.Rezultati: Kos - Vuka 528:539, PavletiÊ - Picer 468:555, Bukovac - LukaË

500:544, ©timac+©kalamera - Æunek 218+248:546, BuriÊ - Orehovec 432:525,Karas - Zver 523:566.Ove subote neÊe se igrati utakmice hrvatskog prvenstva. U sklopu priprema

za Svjetsko prvenstvo naπe dvije seniorske reprezentacije igraju prijateljskeutakmice sa selekcijom Rumunjske, domaÊinom Svjetskog prvenstva. Za ovajogled, koji se igra u Osijeku, izbornik æenske vrste Stjepan Koren iz Podravkeje pozvao Mariju Zver i Melitu ValentiÊ.

PoveÊana prednost na dva bodaKarlovac - Podravka 0:8 (2917:3275)

U vrlo jakoj konkurenciji tridesetak najboljih kuglaËa u –urevcu i Kopri-vnici u dva dana odigrano je pojedinaËno prvenstvo KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije. Na prvenstvu su sudjelovali kuglaËi iz Podravke, koprivniËkogÆeljezniËara i urevaËkog GraniËara-Picoka. Prvih sedam plasiranih kuglaËasteklo je pravo odlaska na prvenstvo regije sjever - pet iz Podravke i dva izGraniËar-Picoka. U zanimljivim borbama, posebno za prve Ëetiri pozicije,kuglaËi Podravke opravdali su naslov vodeÊeg sastava Druge lige sjever iosvojili prva Ëetiri mjesta. BakaË je bio najbolji pojedinac na kuglani u –urevcu (564), dok su VuËiÊ (638) i GroπaniÊ (625) briljirali u Koprivnici.Plasman: 1. VuËiÊ 1162, 2. BakaË 1159, 3. MikloπiÊ 1155, 4. GroπaniÊ 1150,

5. Bionda (GP) 1136, 6. Blaæok (GP) 1123, 7. Betlehem 1111, 8. Gregurina 1108(priÊuva).

Belmice su novu sezonu otvorile s pobjedom. Pobijedile su ekipu –urenovca, koja je imala previπe “rupa” u igri svojih kuglaËica. S tek dvije praveigraËice uspjele su ublaæiti visoki poraz. U redovima Belme raduje dobra igrai povratak u formu Jasmine Tuba, mlada Maja VajdiÊ je postigla minimalnupobjedu, dok je Ivana HirjaniÊ uz dobru igru ipak izgubila od najbolje igraËicesusreta M. Perπon.Rezultati: Tuba - »oraπiÊ 526:485, Milas - IvankoviÊ 497:527, VajdiÊ - K.Perπon

489:487, Puhala - Holoπi 481:443, HirjaniÊ - M. Perπon 520:534, Belec - Mezak519:452.

Druga liga istok - kuglaËice

Belma krenula pobjedomBelma - –urenovac 6:2 (3032:2928)

PojedinaËno prvenstvo æupanije u kuglanju

Zdravko VuËiÊ prvak æupanije

KoprivniËka pobjeda sa sedam po-godaka razlike nad ekipom AkabaBera Bera iz πpanjolskog San Sebasti-jana po svim je raËunicama trebalaosigurati mirni uzvrat, iako su Podrav-kaπice na put krenule oslabljene, bezKristine FranjiÊ i Marije »uljak. To sunekako osjeÊali i domaÊi navijaËi paih se u dvorani koja prima oko 4000gledatelja (u neposrednom susjed-stvu stadiona na kojem igraju nogo-metaπi Real Societada) okupilo tekËetristotinjak. Samo najveÊi optimistivjerovali su da bi njihova brza mom-Ëad mogla doseÊi prednost od sedamgolova u zalihi objektivno jaËe ekipePodravke koja ima viπe meunaro-dnog iskustva i reprezentativki. Me-utim, Podravkaπice su se potrudileda im povremeno probude nadu ugotovo nemoguÊe. U nekim dijelovi-ma utakmice, koju je inaËe prenosilaregionalna TV mreæa, igrale su u na-padu bezidejno, a u obrani neborbe-no. Dogodilo se da s igraËicom viπkau dvije minute primimo dva gola, daËak devet minuta ne postignemo nijedan pogodak i da moramo stizatiprednost od pet golova koju sunapravile brze, uporne ©panjolke. Ga-brijela Hobjila bila je za neprepoznati,postigla je tek jedan pogodak, Adrija-na Budimir takoer je premalo πutira-la s vanjske linije (jedini pogodak izigre zabiljeæila je u kontri), inaËe uvi-jek pouzdanoj Renati Hodak u prvompoluvremenu baπ nije iπlo, a SanelaKnezoviÊ tu i tamo primila je gol «kroztrbuhfl. Da koprivniËki brod ne poto-ne, omoguÊavale su spretna i odluËnaLjerka Vresk, borbena i maπtovita Io-nela Gilca te posebno odliËna Miran-da Tatari kojoj je ovo zapravo bilaprva prava meunarodna utakmicaodigrana u cijelosti. Sa πest pogodaka

i 10 asistencija, te odgovornim pristu-pom igri Tatari je potvrdila da izponajbolje svjetske juniorke izrasta uvrsnu prvotimku. Samo da s nogamaostane Ëvrsto na zemlji i ne pomisli daje zbog toga πto je proglaπena zaigraËicu utakmice i πto su je nakontoga novinari radi izjava naprosto ra-zgrabili - sve uËinila.- U utakmicu smo, moram priznati,

uπle preopuπteno, misleÊi da nam jeprednost od sedam golova dovoljna.To nam se oËito osvetilo, utakmica jebila teπka, a u posljednjih deset minu-ta zbog æelje domaÊih igraËica dastignu naπu prednost i jurnjave poterenu primile smo previπe golova.Mislim da nam je ovo dobra πkola zaubuduÊe. InaËe meni je odgovaralanjihova zona 3-2-1, jer sam moglakoristiti «fintufl za prolaz, a buduÊi daimam dobar pregled igre nije mi biloteπko dodavati lopte za pogotke svo-jim suigraËicama - rekla nam je Miran-da Tatari, ne krijuÊi zadovoljstvo svo-jom igrom kao i konaËnim ishodom.Jer, unatoË porazu od 32:31 PodravkaVegeta ide dalje. U Ëetvrtom kolu

doËekuje je izuzetno jaki protivnik -danski Viborg. Kako se prvi susretigra 14. ili 15. veljaËe trener GoranMren ima dovoljno vremena za po-slagivanje momËadi koja mora zaigra-ti znatno bolje, s viπe zalaganja iodgovornosti. PobjedniËki duh na ko-jem inzistira predsjednik kluba DamirPolanËec mora postati zaπtitnim zna-kom svake igraËice i kolektiva u cje-lini.Sastav Podravke (u zagradi pogoci/

obrane): BraËko, KnezoviÊ (13), Stan-Ëin (2), Vresk (8) Hodak (4), Gilca (6)Hobjila (1), PopoviÊ, Budimir (5, odËega 4 sa 7 metara) Tatari (6), Tarle,GolubiÊ (1), Sirovec.

UnatoË porazu Podravka Vegeta ide daljeAkaba Bera Bera - Podravka 32 : 31 (15:14)

Nakon utakmice najbolja igraËicaMiranda Tatari daje izjavu novinaru

Radio Zagreba Davoru LuliÊu

Na ædrijebu osmine finala Kupa EHF-a 20. sijeËnja u BeËu tajnica PodravkeAna MatiπiÊ nije bila sretne ruke. Izvu-kla je vjerojatno najteæeg moguÊegprotivnika - ekipu Viborga koja trenu-tno dræi drugu poziciju u danskomprvenstvu. Za Viborg igraju francuskagolmanica Nicolac, te maarska re-prezentativka i bivπa podravkaπicaHelga Nemeth, a u 11 posljednjihprvenstvenih utakmica doæivjele susamo dva poraza. Izmeu ostalog spet pogodaka razlike ispraπile su Ikastkoji je Podravku izbacio iz Lige prva-kinja.Nedostatak sreÊe i dirigirani ædrijeb

koji «kaænjavafl niski rejting hrvatskogæenskog rukometa donose tako veli-ku prepreku Podravki za daljnje igra-nje u Evropi. Jedino je dobro πto seprva utakmica igra u gostima (14. ili15. veljaËe), pa je tjedan dana kasnijeuz poznatu podrπku koprivniËke pu-blike moguÊ pozitivan ishod.

Podravka izvuklaViborg

©olaprvi uNedeliπÊuU nedjelju 18. sijeËnja u NedeliπÊu je

odræan meunarodni kup u karateuNedeliπÊe open 2004”. Na turniru jenastupilo 450 natjecatelja mlaih uzra-snih kategorija, a od karatista Podravkenajuspje©niji je bio Danijel ©ola, koji jeosvojio prvo mjesto u kategoriji uËe-nika +75 kilograma. S. L.

Karate klub PodravkaPromocijom knjige ”30 godina Stolnoteniskog kluba Podravka” u Podravkije u ponedjeljak 19. sijeËnja obiljeæen vrijedan jubilej malog sportskogkolektiva koji je ostavio znaËajni trag u sportskom æivotu Koprivnice iHrvatske. O tri desetljeÊa plodnog djelovanja kluba u kojem su stasalegeneracije zaljubljenika u celuloidnu lopticu govorili su predsjednik Nadzor-nog odbora kluba Milivoj ©ifkorn, koji je naglasio da je Podravka kaokompanija uvijek podræavala djelovanje kluba, te bivπi igraËi Æeljko Pintar iPetar Ivegeπ, koji su se prisjetili poËetaka igranja «pingaËafl u Podravki, tevelikog entuzijazma u promicanju sportskih vrijednosti kojeg su gajili Ëlanovi.Knjigu ”30 godina Stolnoteniskog kluba Podravka”, koja tekstovima, fotogra-

fijama, te karikaturama Ivana Haramije Hansa svjedoËi o nastanku i razvojukluba, predstavila je urednica Jadranka Lakuπ (na slici).Prvi primjerci knjige uruËeni su Ëlanovima prve Uprave STK Podravka, meu

kojima je bila i Zlata Bartl, tvorac Vegete, te supruzi viπegodiπnjeg igraËa itrenera Gustava Kaha.UoËi promocije knjige za koju su naslovnicu priredili Romano BariËeviÊ i

Vladimir Kostjuk, mladi stolnotenisaËi Podravke odigrali su nekoliko prijatelj-skih meËeva.

Promovirana knjiga o STK Podravka

Jubilej saËuvan za povijest

Zaista nitko od malobrojnih gledateljau koprivniËkoj Sportskoj dvorani nijesumnjao u sigurnu pobjedu Podravkaπi-ca protiv Varaædinki. No, i ova pobjedazaËinjena je brojnim greπkama rukome-taπica Podravke Vegete πto su Varaæ-dinke znalaËki koristile.

Osim poËetnog vodstva 1:0, Varaædin-ke su cijelo prvo poluvrijeme moralestizati vodstvo Podravkaπica koje je po-

vremeno bilo i 7 pogodaka razlike. Bezobzira na vodstvo, stjecao se dojam daPodravkaπice igraju s pola snage. SanelaKnezoviÊ u prvom poluvremenu biljeæi9 uspjeπnih obrana, a jedino pravo ugo-dno iznenaenje u redovima Podravka-πica bila je mlada Miranda Tatari koja jena utakmici postigla 7 pogodaka. I dokza prvi dio utakmice moæemo reÊi daima koliko-toliko prolaznu ocjenu, u

drugom dijelu - neshvatljiv pad Podrav-kaπica. Da na vratima nije bilo BarbareStanËin, koja u drugom poluvremenubiljeæi 11 obrana, bilo bi izuzetno gusto.Naime, nekoliko minuta prije kraja utak-mice Varaædinke dolaze na dva pogotkarazlike. Potom rukometaπice PodravkeVegete rade seriju 5:0 i stvari dolaze nasvoje mjesto. No, s ovakvom igrom nemoæe se dobiti iduÊi protivnik u KupuEHF-a, danski Viborg...

Protiv Koke za Podravku Vegetu igralesu: Vresk 4, Hobjila 5, Gilca 3, Hodak 2,KoπËak, PopoviÊ, StanËin, Sirovec 1,KoπËak, KnezoviÊ, Tarle 2, Tatari 7,GolubiÊ 3, Budimir 7. B. F.

Prva hrvatska rukometna liga - 10. kolo

PODRAVKA VEGETA - KOKA 34:27 (19:14)

Rutinirana pobjeda, ali...

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1688 Petak 23. sijeËnja 2004.

Recept tjedna:

Uz kiselo zelje najbolje ide pirekrumpir i kuhane ili peËene kobasice.Probajte ih na nov naËin, kada suspojeni zajedno i zapeËeni.

Sastojci za 4 osobe:700 g kiselog zelja60 g suπene slanine1 glavica luka1 dl vode3 para kranjskih kobasica1 ælica senfa estragon2 ælice kruπnih mrvica1 ælica braπna50 ml ulja2 ælice Vegete Twist za kiselo zeljeZa pire od krumpira:

1 kg krumpira2 æumanca20 g maslaca100 ml vrhnja za kuhanjesolmuπkatni oraπËiÊPriprema:Kiselo zelje nareæite na rezance, a

po potrebi ga operite.U zagrijanu tavu ulijte ulje, popecite

slaninu, nasjeckani luk i dodajte bra-πno. Stavite kiselo zelje, pospite gaVegetom Twist za kiselo zelje i zalijtevodom. Pirjajte oko 15 minuta nalaganoj vatri.U meuvremenu ogulite i na kocki-

ce nareæite krumpir, skuhajte ga i

ocijedite. Kuhani krumpir i maslacpropasirajte. Razmutite æumance, do-dajte vrhnje i naribani muπkatni oraπ-ËiÊ pa promijeπajte.Pirjano kiselo zelje stavite u posudu,

dodajte pripremljeni pire i popaprite.Kobasice koso nareæite na deblje plo-πke, premaæite ih senfom s jednestrane i pospite kruπnim mrvicama.Zatim ih rasporedite po krumpiru isve poπkropite preostalim uljem.Tako pripremljeno jelo stavite u peÊ-

nicu zagrijanu na 200°C i zapecite oko15 minuta.ZapeËeno kiselo zelje posluæite u

posudi u kojoj se peklo uz kukuruznikruh.Umjesto kobasica moæete upotrije-

biti pirjanu svinjetinu narezanu narezance.Dodate li malo braπna, dobit Êete

izjednaËenu aromu jela.

ZapeËeno kiselo zelje

Kad govorimo o Fini-Mini juhama,govorimo o proizvodima koje bisvatko od nas rado konzumirao utrenucima kad nam treba neπto to-plo, hranjivo, jednostavno za pri-premu i nadasve ukusno. MeutimËesto dolazimo u situaciju da namnedostaje jedan od elemenata kojisu potrebni za njihovu pripremu,bilo da se radi o vruÊoj vodi ili oπalici, ili Ëak i samoj vreÊici Fini-Minijuhe.Kako bi se svima omoguÊila

dostupnost Fini-Mini juha baπ u

takvim trenucima, one su se naπle upotpuno novom kanalu distribucije- aparatima bez posluæitelja ilipopularno zvanima “aparatima zakavu”. BuduÊi da je sistem pripremekave i drugih toplih napitaka natakvim aparatima potpuno jednaksistemu pripreme Fini-Mini juha,ovaj se kanal distribucije nametnuokao logiËni nastavak prodaje Fini-Mini juha.Fini-Mini juhe pripremljene na ovaj

naËin zaposlenici Podravke za sadamogu kuπati na aparatu koji se nalazi

u Mesnoj industriji Danica (na slici).Radi se o aparatu firme Delikomat izZagreba, koji je jedan od prvihoperatera aparata bez posluæiteljakoji je prepoznao moguÊnostiovakvog plasmana Fini-Mini juha.A kako niti ostali Podravkaπi ne bi

bili zakinuti, Prodaja gastro prog-rama RH radi na πirenju distribucijei na druge automate unutar poslov-nih prostora Podravke, a naravno iπire.

Sanja GarajMarketing Podravka jela

Novi kanal distribucije gotovih juha

Fini-Mini juhe u aparatima

S ciljem poveÊanja pripadnosti rob-noj marki Vegeta i involviranja potro-πaËa Podravkin International u Slove-niji osmislio je zanimljivu nagradnuigru u okviru brand site-a www.vege-ta.podravka.si. Svaki mjesec oko 4.000potroπaËa, koji su se prijavili na ma-iling listu ”Vegetinih kulinariËnih no-vosti”, dobiva u svoj e-mail sanduËiÊnove recepte s Vegetom od kojihneke preporuËuju i rade poznati slo-venski restorani, a tu su i Ëlanci ozdravlju, ankete, recepti od potroπa-Ëa, nagradne igre i drugo. Prijava namjeseËnik ”Vegetine kulinarske no-vosti” osigurava i sudjelovanje u nag-radnoj igri ”Kuhamo pri vas doma” ukojoj se izvlaËi jedna glavna nagradai 10 dobitnika knjige recepata ”Rece-pti iz Vegetine kuhinje”. S glavnimdobitnikom se dogovara kada, gdje ikako Êe se realizirati nagrada.Prva dobitnica gospoa Blaæka Pla-

ninπek iz Velenja je igrom sluËajaproπli tjedan imala 35. roendan, paje imala dodatni razlog i zadovolj-stvo pozvati rodbinu i prijatelje naruËak, kojeg je pripremila zajedno sPodravkinim gastro promotorom Zlat-kom SedlaniÊem. Za mjesto je iza-brala poznati restoran Vila ©iroko u©oπtanju i u njihovoj kuhinji je zaje-dno sa Zlatkom priredila pravi ga-stronomski doæivljaj s proizvodimaPodravke od juhe i predjela, glavnihjela do prekrasne torte i slastica.

Dvadesetak gostiju bilo je izuzetnougodno iznenaeno i sa zanima-njem je pratilo pripremu ukusnihjela, postavljajuÊi pri tome niz pita-nja, te dijeleÊi priznanja njihovompredivnom izgledu i odliËnom oku-su. Nije nevaæno istaÊi da je i osobljerestorana (s kojim Podravka surau-je) bilo ukljuËeno u pripremu jela,koristeÊi priliku da od Zlatka Sedla-niÊa dobiju nova saznanja o moguÊ-

nostima koriπtenja proizvoda Pod-ravke.ZakljuËeno je da je ovakav oblik

promocije izuzetno dobar i da di-rektni kontakt s potroπaËima pruæaogromne muguÊnosti za kvalitetnuprezentaciju Vegete i Podravke ucjelini. Zato Êe se ova akcija nastavitii uz veliku pomoÊ gastropromotoraZlatka SedlaniÊa ove godine Êe serealizirati πest nagrada.

Zanimljiva nagradna igra Podravke u Sloveniji

Blaæka i Zlatko kuhali s VegetomTekst i snimke: Nataπa StaniËMitsios

Blaæka Planinπek i Zlatko SedlaniÊ zajedniËkim su snagama -s proizvodima Podravke - priredili pravi gastronomski doæivljaj za

dvadesetak gostiju