List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Predsjednik Podravkine UpraveDarko Marinac i dekan zagrebaËkogEkonomskog fakulteta prof. dr. IvanLovrinoviÊ potpisali su koncem pro-πle godine u Koprivnici ugovor onastavku suradnje na obrazovanjumenadæera u Podravkinoj mena-dæerskoj akademiji. To znaËi kakoÊe prva generacija od 30-ak Podrav-kinih menadæera, koji su istom pri-godom primili svjedodæbe o usp-jeπnom okonËanju edukativnogaprograma FBA, ove godine dobiti

nasljednike u klupama koprivniË-koga veleuËiliπta.- Podravkina menadæerska akade-

mija kulturoloπki je pomak u eu-ropskim razmjerima. Ona poËivana dobrom naËelu kako nam jejedina πansa da pobijedimo na træiπ-tima ukoliko znamo viπe od ostalih.Moramo se postaviti kao da niπta neznamo, a ne biti bahati, kao πto seto ponekad Ëini - izjavio je Marinacza sveËanosti potpisivanja.Velika paænja koju Ekonomski fa-

kultet daje Pomaku ogledala se i utome πto su dekan LovrinoviÊ, pro-

dekan i voditelj FBA-a prof. dr.Darko TipuriÊ i prof. dr. TihomirVraneπeviÊ na sveËanosti bili obu-Ëeni u sveËane sveuËiliπne odore.LovrinoviÊ je paænju iskazao i nasveËanosti dodjele svjedodæaba ipotpisivanja ugovora o nastavkusuradnje, rekavπi:- Uspjeli smo stvoriti program za

edukaciju menadæera koji je, u naj-manju ruku, najbolji u Hrvatskoj, aEkonomski fakultet sretan je πto zapartnera ima Podravku. Fakultet jedonedavno moæda bio prezatvorenza suradnju s hrvatskim gospodar-

stvom, a Pomak je oËit primjer kakose na nju treba oslanjati. Akademijaje veÊ sada uzor i predmet zavistidrugih hrvatskih kompanija - ustvr-dio je LovrinoviÊ i najavio kako Êeovogodiπnji program FBA biti za 30posto sloæeniji te Êe se postroæitikriteriji za dobivanje svjedodæaba.Osim Podravkinih menadæera vi-

πega ranga, koji su zavrπili FBA kaoskup sloæenijih znanja i vjeπtina, naPomaku je obrazovanje zavrπilo i30-ak menadæera koji su sluπalisklop lakπih tema pod nazivomLider.

Osim potpisivanja ugovora o nastavku suradnje Podravke i Ekonomskog fakulteta i dodjela svjedodæaba prvoj generaciji menadæera,dekan zagrebaËkog fakulteta prof. dr. Ivan LovrinoviÊ uruËio je posebnu zahvalnicu predsjedniku Podravkine Uprave Darku Marincu

Podravkini menadæeri dobili svjedodæbe, potpisan ugovor o nastavkuakademije

POMAK ide dalje

Svoju nesebiËnost i solidarnostHrvatska je iskazala i brzomreakcijom u prikupljanju pomo-Êi za stanovnike potresom po-ruπenog grada Bama u Iranu. Ameu prvim hrvatskim kompa-nijama koje su se odazvale po-zivu hrvatske Vlade za donacijunajpotrebnijih artikala naπla se iPodravka. UnatoË kolektivnomodmoru, u Podravki je odmah -po dogovoru s predstavnicimaVlade - u kamion ukrcano 40paleta djeËje hrane - »okolina iFrutolina, te paleta Belupovihlijekova, πto je zajedno s neop-hodnim πatorima i dekama ukr-cano u avion i otpremljeno uIran. IspraÊaju prve hrvatskehumanitarne poπiljke za ugro-æeno stanovniπtvo Bama u za-grebaËkoj zraËnoj luci Pleso za-jedno s predstavnicima vodeÊihhrvatskih kompanija prisustvo-vao je i zamjenik predsjednikaUprave Podravke Æeljko –uri-na. Premijer dr. Ivo Sanader tomje prilikom zahvalio Podravki iostalim donatorima na razumi-jevanju i humanosti.- Podravka redovito sudjeluje

u humanitarnim akcijama i biloje normalno da se ukljuËimo uakciju hrvatske Vlade. Doniralismo ono πto je u ovom trenutkunajpotrebnije - djeËju hranu ilijekove. Zatreba li, u Iran Êemouputiti i poπiljke drugih naπihproizvoda - rekao je Æeljko –urina.Veliko Podravkino srce oËito i

ovaj je put zakucalo pravim rit-mom.

Podravkauputila pomoÊu Iran nakonkatastrofalnogpotresa

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

»okolino iBelupovilijekovipomaæustanovnicimaBama

Tri mjesecaproizvodnjeu novoj tvorniciPodravka jela2. str.

2 Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Piπe: Boris Fabijanec

Podravkin periskop

Piπe: Janko ErdeljiSektor za razvoj poslovanja

Snimio: Nikola Wolf

Ivan Mesarov

Prema posljednjem izvjeπtaju britan-ske konzultantske kuÊe Zenith Inter-national, specijalizirane za prehram-benu industriju, a posebno za podru-Ëje mineralnih i izvorskih voda, tebezalkoholnih napitaka, industrija hlad-nih bezalkoholnih napitaka na putu jeda postane najveÊi svjetski businessnapitaka, ispred toplih. Godiπnja po-troπnja raste oko 5% i premda ameri-Ëko træiπte za sada ostaje najveÊe, Azijaje ta koja Êe biti glavni pokretaË rastaprodaje u buduÊnosti.Rast globalnog træiπta bezalkoholnih

piÊa daleko je veÊi nego u ostalimkategorijama piÊa i ukupna koliËinskaprodaja dostiÊi Êe 467 milijardi litara u2003. godini, πto znaËi 75 litara postanovniku zemlje. Gospodarske i kli-matske razliËitosti πirom svijeta pred-stavljaju komplikaciju za kompanije uovom businessu, ali mnoge izmeunjih su to uspjele prevladati.Kao kombinirana kategorija, bezal-

koholna piÊa nude moguÊnost snaæ-nog rasta. Od posebnog je znaËajanezaustavljiv rast mineralnih i izvor-skih negaziranih voda, πto Êe zajednos gaziranim piÊima uËiniti da ovajsektor zauzme vodeÊe mjesto meunapicima do 2005. godine.Joπ uvijek najveÊi segment, prema

izvjeπtaju, predstavljaju gazirani napi-ci i Ëine 42% træiπta, ali voda u bocamabrzo hvata korak s 32 postotnim træiπ-nim uËeπÊem. Zanimljivo je, meutim,da je rast segmenta vode najbræi uindustriji - 9% godiπnje - zahvaljujuÊi,s jedne strane, sve veÊoj svijesti opovoljnim zdravstvenim uËincima kon-zumiranja dovoljnih koliËina tekuÊi-ne, te s druge strane visokom stupnjuinovativnosti, s aromatiziranim i funk-cionalnim vodama, koje uzimaju sveveÊi udio u potroπnji.Negazirana piÊa, joπ jedan od se-

gmenata koji pokazuje snaæan rastposljednjih godina, sada predstavljaju11% ukupne prodaje, a segment voÊ-nih sokova i nektara je Ëetvrti poveliËini i Ëini 8% uËeπÊa u prodaji.Najmanju kategoriju predstavljaju kon-centrati za otapanje ili razrjeivanje sa7 poostotnim udjelom u prodaji. Bu-duÊi da dva najveÊa svjetska proizvo-aËa gaziranih piÊa - Coca Cola iPepsiCo - imaju svoje sjediπte SAD-u,nije Ëudo πto su Sjedinjene DræavenajveÊe svjetsko træiπte bezalkohonihpiÊa, s globalnim udjelom od 24%. aslijede Meksiko i Kina.Prisutnost Kine meu tri najveÊa

svjetska træiπta i u kategoriji gaziranihnapitaka i u kategoriji vode pokazujerastuÊu vaænost Azije kao træiπta zaproizvoaËe. Prema prognozama Ze-nitha, Azija zajedno s Australijom Êedo 2007. postati najveÊe svjetsko re-gionalno træiπte s udjelom od 25% upotroπnji i na taj naËin Êe preteÊi iSjedinjene Dræave. Ukupna svjetskapotroπnja poveÊat Êe se do 2007. zadaljnjih 90 mlrd litara, πto znaËi pros-jeËni godiπnji rast 4-5%.Podravka je na vrijeme prepoznala

strateπku vrijednost ovog businessa,koji prema svim objektivnim saznanji-ma nudi dugoroËne perspektive iznad-prosjeËnog rasta i profitabilnosti.

Biznisbezalko-holnih piÊa ivode postajesve privlaËnijiPrije viπe od tri mjeseca, toËnije 26.

rujna 2003. godine sveËano je otvore-na nova Tvornica Podravka jela. Pro-jektirani kapacitet nove tvornice je12,5 tisuÊa tona godiπnje ili oko 130milijuna razliËitih pojedinaËnih paki-ranja. Ukupna korisna povrπina izgra-enih i dograenih objekata jest oko7.000 Ëetvornih metara. Izgradnja tvor-nice obuhvatila je gradnju skladiπtagotove robe sa 6.000 paletnih mjesta,dogradnju pakirnice juha i gotovihjela te skladiπta predmjeπavina, zajed-no s uredima. U ostatak kompleksa zazajedniËku proizvodnju Vegete iPodravka jela, poput skladiπta repro-materijala i tornja za mijeπanje, πto Ëinioko 40 posto, ugraena je opremapotrebna za proizvodnju Podravkajela. U novoj tvornici proizvode sejuhe u vreÊicama, briketi, Fantovi uvreÊicama, instant-juhe Fini Mini, Ta-lianette, juhe u πalicama, gastro-pro-gram te Vegeta Twistovi.Kako danas funkcionira proizvodnja

u Tvornici Podravka jela, nakon πto suproπla viπe od tri mjeseca od sveËanogotvaranja, pitali smo pomoÊnika iz-vrπnog direktora SPJ Vegeta i Podravkajela Ivana Mesarova.- Prije svega moram naglasiti kako je

znatno prije sveËanog otvorenja tvor-nice poËeo proces preseljenja stroje-va iz stare tvornice te edukacija iupoznavanje radnika s novom tehno-logijom, jer rijeË je o moderno organi-ziranoj proizvodnji u kojoj je radnikviπe kontrolni faktor, a manje sudio-nik u proizvodnji. Taj proces je uspje-πno zavrπen, stvoreni su svi preduvjetiza kvalitetnu i fleksibilnu proizvod-nju. UnatoË preseljenju, tvornica jeostvarila proizvodnju neπto manju odplana za proπlogodiπnje razdoblje, aliuredno podmirujuÊi potrebe træiπta.- Kako su se radnici priviknuli na

novu proizvodnju i koliko je uspjeπnorjeπavan problem tzv. tehnoloπkogviπka?- Sada u Tvornici Podravka jela radi

oko 200 radnika koji su vrlo brzoprihvatili novu tehnologiju. Takoer,200-njak radnika iz proizvodnjePodravka jela pojavilo se kao tehno-

loπki viπak iz stare tvornice i taj pro-blem nije baπ bezbolno rjeπavan. Oko60 radnika iz proizvodnje juha rijeπe-no je programom otpremnina, a onikoji su ostali u proizvodnji Podravkajela baπ i ne æele iÊi u neke drugePodravkine proizvodnje. No, nadamse kako Êe se i taj problem uskoro naobostrano zadovoljstvo rijeπiti.

- Je li bilo kakvih problema s tehno-logijom u novoj tvornici?

- Normalno kada poËinjete nekunovu proizvodnju da ima problema,ne moæe sve biti idealno. Pojavili su

se u poËetku neki problemi s adapta-cijom Siemensovog dijela logistike, aliu tome dijelu smo imali dobra iskust-va s Vegete pa smo to uspjeπno irijeπili. Moram naglasiti kako je mije-πanje, koje je ”srce” proizvodnje,izuzetno dobro tehnoloπki rijeπeno iza juhe i za Vegetu. Tu smo moædanajviπe napravili i u tehnologiji i uautomatizaciji, jer smo ljudski faktorsveli na minimum minimuma. To baπi nije bilo lako napraviti s obzirom naveliki broj razliËitih sirovina te Ëinjeni-ce da se neka sirovina moæe pojavitikao mikro u jednoj, a u drugoj πaræikao makro. Takoer, vrlo dobro jeorganizirana kontrola sistema i sve usvemu polako, ali vrlo vidljivo dolazedo izraæaja uπtede materijala.- Kada govorite o uπtedi, zanimljiv je

i projekt koncepcijsko pakiranje. OËemu je rijeË?- U proizvodnji juha proπirili smo

broj maπina za pakiranje na 12,podijelili ih na grupe prema dimenzi-jama vreÊica te na taj naËin blokirali”preπtelavanje” strojeva. Time smo do-bili veliku uπtedu na vremenu, a iznatno smanjili ”πkart” ambalaæe. Uzto, tim projektom koncepcijskog pa-kiranja dobrim djelom smo kompen-zirali veliki problem koji se stvaraprilikom proizvodnje malih serija. No,komparirajuÊi proizvodnju u starojtvornici i u novoj, moram reÊi da jepojaËan ”πkart” na kartonskim kutija-ma jer tamo su se kutije lijepile ruËno,a ovdje to radi stroj. Ako je tamo rukaneπto krivo napravila, ona je to ipopravila, a kada jednom kutija proekroz stroj, onda se viπe ne moæe vratitinatrag. To je normalno, to smo znalida Êe se dogoditi i to je zapravo cijenate automatizacije jer smo znatno sma-njili broj ljudi i takvo pakiranje jeznatno jeftinije od prijaπnjega.- KomparirajuÊi staru i novu proi-

zvodnju, moæe li se govoriti o veliËi-nama uπteda u proizvodnji?- Po jedinici maπine mi imamo znat-

no veÊu proizvodnju. Naime, sadanam maπine ovisno o vrsti proizvodarade 22.000 do 23.000 vreÊica posmjeni, dok je u starom pogonu pro-sjek bio 15.000 - 17.000 po smjeni.Osim toga, sada se sve stigne napravi-ti u dvije smjene, dok se prije radilo utri smjene. Konkretno, u novoj tvorni-ci radilo se tek nekoliko dana u trismjene poËetkom studenoga, jer subile pojaËane narudæbe s træiπta. Uzefikasniju i uËinkovitiju proizvodnju,treba istaknuti kako je puno uËinjenoi u organizaciji skladiπnog poslovanja,gdje je mali broj ljudi uz visoki stupanjautomatizacije operativno sposobanvrlo brzo izvrπiti velike narudæbe. ToËak moæe biti dnevno viπe od 100tona.- Kakva je buduÊnost nove Tvornice

Podravka jela?- BuduÊnost tvornice iskljuËivo ovisi

o Podravkaπima koji se bave marke-tingom, prodajom i nabavom. Tvorni-ca i ljudi koji rade u njoj sposobni suodgovoriti na sve zahtjeve domaÊeg iinozemnog træiπta, svojom fleksibil-noπÊu prilagoditi se svim promjena-ma, svojom ekstenzijom TvornicaPodravka jela sposobna je iÊi dalje teu svakom sluËaju u potpunosti oprav-dati investiciju koju je Podravka uloæi-la u nju - optimistiËki je rekao na krajurazgovora Ivan Mesarov.

Podravkin Nadzorni odbor odobrio je izdavanje korporativnih obveznica u vrijednosti od 27 milijunaeura. Prvi je to put da neka ozbiljnija hrvatska tvrtka poseæe za takvim naËinom financiranja poslovanja.Obveznice Êe kotirati na prvoj kotaciji ZagrebaËke burze, a pokrovitelji izdanja su ZagrebaËka i Privrednabanka.

Prema rijeËima Josipa PavloviÊa, direktora Riznice, suπtina toga Podravkinog poteza leæi u zamjenjivanjustrukture roËnosti zaduæenja.

- Novac dobiven od obveznica iskoristit Êemo za povrat kratkoroËnog kredita koji smo podigli za isplatuEuropske banke za obnovu i razvoj - kazao je on.

Prema njegovim rijeËima, obveznice Êe se plasirati u drugoj polovici veljaËe, a izdaju se na rok od trigodine. Iako se Ëesto smatra kako su kratkoroËni krediti veoma skupi, PavloviÊ je kazao kako u praksi nijeuvijek tako. Podravka, pak, ima takav rejting u financijskim krugovima da dobiva povoljne uvjete. No,obveznicama, izdanima na dulji rok, zapravo Êe se produljiti otplata posuenoga novca.

Prema pisanju “VeËernjega lista”, zanimanje za Podravkine obveznice veÊ su pokazali najveÊi hrvatskimirovinski fondovi, koji zasad nemaju prevelik izbor ulaganja, a imaju povjerenja u Podravku, Ëije sudionice takoer na prvoj kotaciji ZagrebaËke burze. H. ©.

Nova Tvornica Podravka jela - tri mjeseca nakon otvorenja

Moderno organizirana proizvodnja na suvremenojtehnologiji u punom je zamahu

U novoj Tvornici Podravka jela ostvaruje se znatno veÊa proizvodnja, ali i uπtede

Novi naËin financiranja poslovanja

Podravka izdaje korporativne obveznice

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

(Nastavak s 1. stranice)Osim potpisivanja ugovora o na-

stavku suradnje Podravke i Ekonom-skoga fakulteta na obrazovanju me-nadæera i dodjela svjedodæaba prvojgeneraciji FBA-ovaca, Ëelnici zagre-baËkoga fakulteta dali su posebnezahvalnice predsjedniku PodravkineUprave Darku Marincu i bivπemuizvrπnom direktoru Ljudskih poten-

cijala Branku KuËanu. Marinac jetom prigodom potvrdio velik intereshrvatskih, ali i internacionalnih kom-panija za πkolovanjem njihovih ka-drova u Pomaku, spomenuvπi kon-takt s Unileverovim direktorom zasrednju Europu te interes Coca-Colei slovenskih tvrtki Droge i Mlinote-sta.U ime 30-ak menadæera koji su

dobili svjedodæbe o svrπenom FBA-uzahvalio se Dragan Habdija, ËlanPodravkine Uprave, rijeËima kako uPodravkinoj strategiji piπe da su jedna

od najveÊih Podravkinih vrijednostinjezini ljudi.- Da bi tako ostalo, moramo nepre-

stance unapreivati svoje znanje iπkolovati se - kazao je Habdija iuputio ispriku svim predavaËima na“delikatnim pitanjima” koja su impostavljali Podravkini menadæeri.Svjedodæbe o uspjeπno svrπenom

programu FBA u Pomaku sveËano suiz ruku dekana zagrebaËkoga Eko-nomskog fakulteta prof. dr. IvanaLovrinoviÊa primili sljedeÊi mena-dæeri: Vlasta BegiÊ, direktorica proiz-

vodnje trajnih proizvoda Danice, Da-mir BijaË, direktor Belupove tvornicepolukrutih i tekuÊih lijekova u iz-gradnji, Miroslav BuËanac, direktorregije srediπnje Hrvatske, Istre i Pri-morja, Draga CeliπËak, izvrπna dire-ktorica za kontroling, Anelko »iko-viÊ direktor nabave Belupa, RobertFodor, direktor træiπta Crne Gore,Kosova, Makedonije i Albanije, Zo-ran GardaπaniÊ, product manager izBelupa, Tea GrguriÊ, izvrπna direkto-rica za træiπte istoËne Europe, Dub-ravka GroπiÊ, direktorica za intelek-tualno vlasniπtvo, Dragan Habdija,Ëlan Uprave, Mirjana Horvat, direkto-rica DaniËine sluæbe za proizvodnju,Jadranka IvankoviÊ, izvrπna direkto-rica za Lino, Dolcelu i Kviki, AnicaJob, direktorica Belupove proizvo-dnje, Marijan JuriÊ, izvrπni direktor zaupravljanje kvalitetom, Lidija KljajiÊ,direktorica za financiranje u domaÊojvaluti, Slavica Kolesar, direktoricasluæbe financija Danice, Lidija Kosta-njevec, direktorica træiπta srednje Eu-rope, Branko KuËan, bivπi izvrπnidirektor za ljudske potencijale, Hrvo-je Maljak, direktor marketinga, Dan-

ko MartinËeviÊ, izvrπni direktor zatræiπta Poljske i Pribaltika te savjetnikza istoËnoeuropska træiπta, Zvonimi-ra MikotiÊ-Mihun, direktorica razvo-ja poslova Belupa, Draæen Pros,direktor Podravka Internationala uMaarskoj, Marin Pucar, direktor tr-æiπta, Saπa Romac, izvrπni direktor zaprogram Nestle i trgovaËku robu,Sanja SariÊ Kuæina, rukovoditeljicamedicinskoga razvoja u Belupu,Zdravko ©estak, izvrπni direktor zaprojekt operativne efikasnosti, Mili-voj ©ifkorn, izvrπni direktor za voÊe ipovrÊe, Milan TadiÊ, struËni suradnikza internacionalna træiπta, DuπanTomaπeviÊ, Ëlan Uprave, Æeljko Ton-klin, direktor Podravka Internacio-nala u SlovaËkoj, Valent Vrhovski,izvrπni direktor za piÊa, Branko Vu-ljak, izvrπni direktor za upravljanjematerijalima.»elnici Ekonmskoga fakulteta na

kraju sveËanosti kazali su kako su upregovorima s engleskim sveuËiliπtemiz Leedsa za uvoenje edukativnogaprograma o marketingu u prehrambe-noj industriji. Uvjet za polaznike bit Êeodsluπan Pomakov studij FBA.

Podravkini menadæeri kojima je dodijeljena svjedodæbe za FBA

Profesori zagrebaËkoga Ekonomskog fakultetauruËuju diplomu Dragi CeliπËak

POMAK ide dalje

UruËene svjedodæbe polaznicima programaFBA te posebne zahvalnice Ekonomskogfakulteta

U kojoj je mjeri sloæena gospodar-ska situacija u Hrvatskoj, potvrdilasu i prva dva tjedna djelovanja noveVlade. Naime, premijer Sanader jemorao pokazati odmah javnosti dase olako ne odriËe predizbornihobeÊanja, kako ne bi ponovio gre-πku koju je uËinila treÊesijeËanjskakoalicija. To se ponajprije odnosilona najavljeno smanjenje PDV-a s 22na 20 posto, pa se prva sluæbenasjednica Vlade ponajviπe bavila timproblemom. No, veÊ se tu pokazalou kojoj je mjeri oËekivani proraËunza tekuÊu godinu prenapregnut, sobzirom na to da bi ta mjera znaËilasmanjeni priljev od barem tri mili-jarde kuna. Zato je Vlada veÊ nasvom prvom koraku morala progu-tati gorku pilulu i odgoditi provo-enje smanjenja PDV-a do 1. sijeË-nja 2005. godine. Da to nije uËinila,ne samo da bi se poveÊao prora-Ëunski manjak, nego ne bi biloprostora ni za neke druge obeÊanesocijalne mjere.

Ta zavrzlama ima i svoju politiËkupozadinu. Poznato je da su prego-vori HDZ-a i HSS-a oko stvaranjakoalicije zapeli baπ na tom porezuna dodanu vrijednost, jer su impolaziπta bila potpuno suprotna.Sanaderov je pregovaraËki tim bioza veÊ spomenuto linearno sma-njenje stope, dok su TomËiÊevisavjetnici inzistirali na uvoenjudiferenciranih stopa. Drugim rije-Ëima, zalagali su se za to da neki zahrvatsko gospodarsvo vaæni artikli,kao i usluge, pogotovo iz domenepoljoprivrede i turizma, imaju sto-pu od 11 posto, Ëak i nultu, dok biza ostale bila dosadaπnja. Time sunamjeravali potaknuti rast strateπ-kih grana gospodarstva, a i pove-Êati konkurentnost hrvatskihproizvoda u odnosu na one svebrojnije uvozne. HDZ-ovi su eko-nomisti, meutim, smatrali da bi topoveÊalo konfuziju na træiπtu, a i dabi stalno jaËao pritisak na uvrπtava-nje u spisak privilegiranih roba i

usluga, pa su potpuno odbacilitakav prijedlog.Posljedica je ta da Êe spomenuti

prijedlog Vlade o 20-postotnomPDV-u “visiti” o samo jednoj ilidvije zastupniËke ruke, buduÊi dasu se klubovi HSS-a, SDP-a, HNS-a,HSP-a te liberalnih i regionalnihstranaka unaprijed izjasnili da ganeÊe podræati. Ukoliko predsjednikSabora Vladimir ©eks ne uspije isho-diti da svi zastupnici iz redovavladajuÊe stranke i njenih partnerane budu na sjednici, moglo bi doÊido prve poslijeizborne politiËkekrize. A takav rasplet nikome uHrvatskoj ne bi bio od koristi.Uvidjevπi u kakvoj se financijskoj

situaciji nalazi, Sanader je za reali-zaciju ostalih predizbornih obeÊa-nja, meu kojima se najËeπÊe spo-minje vraÊanje trogodiπnjeg poro-diljskog dopusta, odluËio posegnutii nekim neekonomskim mjerama.Konkretno reËeno, najavljeno je daÊe se odmah poraditi na osjetnom

jaËanju porezne discipline, pa Êeprvi korak u tome biti ponovnoformiranje u prethodnom mandaturaspuπtene financijske policije. Mi-nistar financija Ivan ©uker tvrdikako bi samo djelomiËno poveÊa-nje naplate evidentiranih proraËun-skih potraæivanja omoguÊilo da po-rodiljama, vjerojatno i umirovlje-nim dragovoljcima i ratnim invali-dima vrate neka u prethodnomrazdoblju uskraÊena prava. Cjelo-vitija naplata poreza bit Êe osigura-na i πirenjem popisa proizvoda ma-sovne potroπnje na koje Êe se sta-vljati evidencijske markice. Kakosu nedavno uoËene razne nepravil-nosti oko prodaje braπna, i to izrobnih rezervi, to Êe kruπarice bitiprvi proizvodi koji Êe slijediti pri-liËno uspjeπnu praksu cigareta ialkohola.Drugi premijerov potez, pomalo

neuobiËajen, apelira na svijest pro-izvoaËa kruha, koji su baπ uoËinovogodiπnjih blagdana poËeli na-

glo podizati cijenu tom kljuËnomprehrambenom artiklu. Sanadero-vu su inicijativu poduprli svi veÊiproizvoaËi i trgovci, meu njima iPodravka, pa tu ne bi trebao uslije-diti ozbiljniji udar na obiteljske bla-gajne. Dakako, u dijelu proizvoa-Ëa, pogotovo privatnih, nije se samonaglo “probudila” savjest, nego sepojavila i opravdana bojazan da Êeoni koji odskaËu cijenama biti i prvina udaru financijskih inspekcija,jer je javna tajna da baπ u tomsektoru prehrambene industrije imanajviπe izbjegavanja zakonskih ob-veza i neprijavljivanja realne proi-zvodnje i prodaje.Vjerojatno neÊe dugo trebati i da

nova Vlada posegne za izmjenamanedavno osvojenog zakona o radutrgovina nedjeljom. Taj je zakonizazvao pravi kaos i masovno neza-dovoljstvo graana, pa Êe Sanaderi tim potezom æeljeti pokazati damu je jako stalo do miπljenjajavnosti.

Glasovanje o PDV-u prijeti prvom politiËkom krizom

4 Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Kao πto ste veÊ vjerojatno primijetili,u Podravki je zaæivjela nova inaËicaintranet rjeπenja (http://intranet). No-va inaËica intranet rjeπenja puπtena jeonline krajem 2003. godine zamije-nivπi staru, a motivacija za zamjenomproizaπla je iz potrebe da intranetsuËelje viπe dizajnerski odgovara kor-porativnom indentitetu, da doæivi pro-πirenje informativnog sadræaja koji sena njemu nudi te da se proπiri iobogati njegova funkcionalnost.

11. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice:“Bilokalnik - IPA” d.o.o. Florijanski trg 2, Koprivnica“Bilokalnik - IPA” d.o.o. Trg bana Josipa JelaËiÊa 8, Koprivnica“KTC” d.o.o. Vinodolska 4, KoprivnicaTrgovaËki obrt “Hereπinka” Trg Kralja Tomislava 2, KoprivnicaTrgovaËki obrt “K Capaku” KoprivniËka 83, Kunovec breg“Kozmos” d.o.o. ©taglinec bbTrgovaËki obrt “Tanja” Frana GaloviÊa 1/c, Reka“Draga” d.o.o. Mlinarska 17, Starigrad

18. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice:“Kozmos” d.o.o. Varaædinska c. 3, Koprivnica“Bilokalnik - IPA” d.o.o. M. P. Miπkine 15, Koprivnica“Bilokalnik - IPA” d.o.o. Trg kralja Zvonimira 14, KoprivnicaVoÊarna “Ferati” Florijanski trg 13, KoprivnicaTrgovaËki obrt “Hereπinka” Kneza Domagoja 29, Koprivnica“Sloga” d.d. KoprivniËka 65, Kunovec breg“Trgovina - Æulj” d.o.o. ©taglinec 38/c“Sloga” d.d. Stjepana RadiÊa 74, Reka“Sloga” d.d. Kreπimirova bb, Starigrad

25. sijeËnja 2004. deæurne su prodavaonice:“Sloga” d.d. Miklinovec bb, Koprivnica“Jelena Trade” d.o.o. Varaædinska c. 189/a, KoprivnicaTrgovaËki obrt “Lokri” Trg J. J. Strossmayera bb, KoprivnicaTrgovaËki obrt “Kristina” Trg J. J. Strossmayera bb, KoprivnicaTrgovaËki obrt “BreæanËanka”, Bjelovarska c. bb, KoprivnicaVoÊarna “SertiÊ”, Ante StarËeviÊa 2/b, KoprivnicaTrgovaËki obrt “K Capaku”, KoprivniËka 83, Kunovec breg“Kozmos” d.o.o. ©taglinec bb“Jelena Trade” d.o.o. MaæuraniÊev trg 1, Reka“CDM Comerce” d.o.o. Kreπimirova 36, Starigrad

Novinarski gablec u Pivnici Kraluπ lijepa je tradicija kojom suKorporativne komunikacije Podravke i ove godine zahvalile kopriv-niËkim novinarima na cjelogodiπnjoj suradnji. U ugodnoj atmosferikroz neobavezno Ëavrljanje dotaknute su mnoge teme, predsjednikuUprave Darku Marincu upuÊena su pitanja Ëiji se odgovori neÊe naÊini u jednom glasilu, od Drenislava ÆekiÊa zatraæeno je da umjesto oodnosima s javnoπÊu priËa viceve, Æeljko Kruπelj najavio je izlazaksvoje nove knjige, a Nikola Wolf i Josip Maljak marljivo su snimalikolegice koje su uæivale u rijetkim trenucima opuπtanja.

Foto - biljeπke

Domjenci za gospodarstvenikei novinare pred kraj2003. godine

Podravka se pred kraj 2003. godine nije ”razbacivala” domjencima, ali je odsrca uputila poziv na predblagdansko druæenje koprivniËkim gospodarstve-nicima. Zahvalnost za uspjeπnu suradnju i iskrene æelje za uspjeπnu 2004.Ëlanovi Uprave uputili su im u kulinarsko-prisnom ambijentu ”©taglja”.

Prvog dana Nove godine pred-stavnici Udruge branitelja, invalida iudovica Domovinskog rata Pod-ravke, na Ëelu s njezinim predsje-dnikom Mladenom PavkoviÊem, po-sjetili su grad heroja Vukovar tepodno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunavzapalili svijeÊe i odali poËast svimpoginulim, nestalim i umrlim hrvat-skim braniteljima.Proteklih pet godina Ëlanovi ove

Udruge, zajedno s nekoliko stotinaËlanova obitelji poginulih i drugima,na istom su mjestu odavali poËasthrvatskim braniteljima 31. prosinca,toËno u ponoÊ. Meutim, od jedneovakve akcije ovog su puta odustaliiz razloga πto su ih to zamolilevukovarske udruge proizaπle iz Do-movinskoga rata, s obrazloæenjemda oni svega 50-ak metara daljeorganiziraju veliku proslavu doËekauz glazbu i vatromet!- Nakon πto smo primili poziv

vukovarskih udruga odustali smo,ali ne i od novogodiπnjeg dolaska uovaj grad. Naime, mi mislimo da seærtvama Vukovara treba odavati po-Ëast tijekom cijele godine, a ne usamo za to odreene dane. ZbogËega i na samu Novu godinu u tiπinii miru ne bismo mogli kazati jednoveliko hvala ljudima koji su branili iobranili Hrvatsku, tim prije πto smodobili viπe od stotinu poziva i to izcijele zemlje sa zahvalom πto toËinimo - kazao je Mladen PavkoviÊ,predsjednik Udruge braniteljaPodravke.

Kada je prije tri godine u novina-ma proËitala Podravkin oglas pu-tem kojeg su se traæili novi zaposle-nici, Katarzyna Kruszewska nije nitrenutka dvoumila i odmah je po-slala zamolbu. Zavrπila je visokuπkolu za menagment i marketing (uPoljskoj je to petogodiπnji fakultet)i iza sebe je veÊ imala radno isku-stvo u prehrambenoj branπi. Raditiu Podravki, koju je poznavala kaointernacionalnu kompaniju gdje seproizvodi Vegete koju je godinamaupotrebljavala, za nju je bio velikizazov. Bila je sretna kada je oda-brana za poslove analitiËara u sek-toru prodaje. Sada je voditeljica se-ktora logistike u Podravkinom In-ternationalu u Varπavi, formiranogpoËetkom 2003. godine, u kojemuuz nju radi joπ pet æena i tri muπkar-ca.- OsjeÊam da sam se dobro snaπla

na poslu i do sada sam stekla punoiskustava kako dobrih, tako i loπih.Stalno uËim, posebice stoga πto skoriulazak Poljske u Europsku unijudonosi nove propise, a novosti je

donijela i primjena ISO standarda.Naravno, osjeÊam i teret odgovor-nosti, ali na sreÊu u mom sektorurade mlade osobe, pune energije skojima se lako komunicira i kojimanije teπko savladavati brojne dne-vne obveze od poslova na uvozudo distribucije. Mi stalno kontakti-ramo s vanjskim tvrtkama za skladi-πtenje i distribuciju, s ministarstvi-ma gospodarstva i poljoprivrede,dræavnim veterinarskim sluæbama,

carinom, statistiËkim uredom. Kadasam tek poËela raditi iznenadilo mekoliko je Podravka poznata u timkrugovima i moram reÊi da me radu-je πto ime kompanije u kojoj radimizaziva pozitivan dojam kod ljudi -priËa ova simpatiËna mlada æena.Katarzyna govori poljski, jer hrvatski

joπ nije dovoljno savladala da bimogla komunicirati bez prevoditelja.No puno toga veÊ razumije, moæesastaviti jednostavnije reËenice nahrvatskom, a velika joj je æelja potpu-no savladati naπ jezik. Stoga hrvatskiuËi i kod kuÊe, a Ëesto se dogaa dadio poslovnih obveza odradi u svo-jem domu. Iz toga ne pravi nikakvupredstavu, nego jednostavno kaæeda nema obitelj pa ima vremenamaksimalno se posvetiti poslu. Aslobodne trenutke posveÊuje puto-vanjima koja su njezina velika ljubav.Trenutno obilazi skrivene kutke Polj-ske, a nada se da Êe uskoro posjetitii Hrvatsku u kojoj nikada nije bila i okojoj je Ëula brojne lijepe rijeËi. Na-ravno, æeljela bi doÊi i u Koprivnicui razgledati Podravkine tvornice, upo-znati ljude Ëije glasove zna putemtelefona i s kojima surauje, steÊinova saznanja....

Susret: Katarzyna Kruszewska, voditeljica sektora logistike u Podravka Poljska

Tekst i snimka: Jadranka Lakuπ

U Podravki stalno uËim

UBIUDR Podravke

PoËastbraniteljimau Vukovaruna Novugodinu

Novi Podravkin intranet sinergija jezajedniËkih napora Korporativnog mar-ketinga i komuniciranja - Internet/intranet komunikacije i Informatike -Razvoj novih tehnologija. Dostupnostintranetu nije promijenjena, πto znaËida je dostupan svim korisnicima unu-tar Podravke i svim predstavniπtvima uHrvatskoj. Njih je viπe od tisuÊu.Na stranicama novog Podravkinog

intraneta moguÊe je pronaÊi novostii najave i dogaanja vezane uz æivotu Podravki, informacije o Podravki-noj knjiænici, informacije iz Ljudskih

potencijala, razne obrasce i prezen-tacije, a od aplikacija pojavljuju sepretraæivaË internog telefonskog ime-nika, iRjeËnik, pretraæivaË knjiga izPodravkine knjiænice, anketa, forum,itd. Tu su i nezaobilazne Podravkinenovine u digitalnom obliku.Prilikom izrade jedna od osnovnih

ideja vodilja nije bila dizajn odnosnoforma nego sadræaj, πto je jedan odstandarda izrade intranet rjeπenja.Æelja je razvojnog tima da intranet

ponudi bræi i kvalitetniji dostup in-formacija unutar Podravke i da po-

boljπa komunikacijske procese. Onje sada predan na koriπtenjePodravkaπima, πto je u biti poziv zasuradnju - razvojni tim realizira, ainformacije se unose tamo gdje na-staju. U takvom pristupu razvojni timPodravkinog intraneta vidi njegovbuduÊi razvoj.

Razvojni tim zahvaljuje se svimakoji su izaπli u susret prilikom izradei pomogli sadræajem, informacijama iprijedlozima sa æeljom da noviPodravkin intranet bude πto je mogu-Êe bolji.

Novo u internom komuniciranju

Piπe: Dalibor Toth

Podravkin intranet - jaËa spona u povezivanju kompanije

Katarzyna Kruszewska

RASPORED DEÆURSTVA PRODAVAONICA NEDJELJOM I U DANEDRÆAVNIH BLAGDANA U KOPRIVNICI - U SIJE»NJU

Sve nedjelje i blagdane otvorene su prodavaonice: Trgovina “Sloga” uJagnjedovcu 61, TrgovaËki obrt “Hereπinka” u Hereπinu u Ulici Hrvatskedræavnosti bb, i TrgovaËki obrt “DuÊan D” u Draganovcu 14.

5Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Umjesto razglednice

Putopisni zapis iz LondonaBoraviti u stranoj zemlji uvijek je prilika za stjecanje novih spoznaja, ideja i iskustava, novih prijatelja

i uspomena. Prilika da usporedimo zemlju, ljude, obiËaje, prodavaonice, naËin poslovanja. Trebaputovati da bismo znali cijeniti i radovati se onome kod kuÊe; moæda je, ipak, æivjeti i raditi u Hrvatskojdanas neπto posebno, moæda bi se pola Zapada rado mijenjalo za naπ æivotni prostor?Iz priËe ge Fione Ëini se upravo tako. (Ona i suprug, nakon dvije uspjeπne karijere, preostalo vrijeme

æele iskoristiti na prave stvari. Zimu provode u Engleskoj, a poËetkom travnja do poËetka studenogana brodu u Jadranskom moru.) Njezina djeca s karijerama u usponu; sin lijeËnik, kÊi menadæer umedijima, ne mogu si priuπtiti stan u Londonu, preskup je, na posao se putuje 2 sata, a za parkiranjetreba naredni sat. Radi se cijeli dan, barem po 10 sati, a u povratku u æurbi grabi se s polica supermarketai hladnjaka polupripremljena hrana. London - prenapuËena koπnica od 7 milijuna ljudi (i 10 milijunaturista godiπnje), obojen bojama novopridoπlih stanovnika - æitelja nekadaπnjih kolonija. Birokracija,kriminal, tuæbe. Umjetna hrana i umjetan osmijeh, utrka za novcem kojim se kupuje sve, a dobiva niπta.Æivite da biste kupovali, u vjeri da ste ispunjeni i sretni. Kupite dva para cipela, jer treÊi dobivate gratis,iako vam ni one prve ne trebaju. Sve je manje posla i sigurnosti, kompanije sele svoje proizvodnje naDaleki istok, pa Britanci vide sve manje buduÊnosti u svojoj zemlji za svoju djecu, a o unucima se nerazgovara. A djeca u πkoli ruËak biraju i plaÊaju sama - preko interneta!I tako zemlja - Ëiju nacionalnu galeriju krase djela stranih majstora, zemlja koja je zbog svojih ratnih

i trgovaËkih morskih pohoda izumila i nametnula mjerenje vremena i geografske πirine i duæine, saæivuÊom kraljevskom lozom - polako gubi svoj ponos i vjeru u sebe. Gospoa Fiona viπe ne odlazi urodnu ©kotsku, jer, kako kaæe, tek ako ste sretni uspijete uloviti dva sunËana dana u godini, veÊ dolazeπto je moguÊe viπe u malu zemlju - zemlju koja ima stanovnika kao pola njihovog glavnog grada, alizemlju u kojoj su ljudi joπ uvijek dobronamjerno otvoreni i srdaËni, s otokom Cresom na kojem ima viπerazliËitih vrsta divljeg cvijeÊa nego u cijeloj Engleskoj, peljeπkih vina i hvarskih kapetana, zaslugomkojeg je ga Fiona preæivjela moædani udar na brodu na moru. Gospoa Fiona u kasnim 50-ima æelinauËiti hrvatski, uæivati u svakom preostalom danu svog æivota, gradeÊi novi dom na poluotokuPeljeπcu, na jedinstvenom mjestu na svijetu za kojeg je sigurna da æeli æivjeti...

Jadranka IvankoviÊ

Sudjelovanje u radu europskekonferencije za marketing pr-vorazredni je dogaaj za ljubi-telje marketinga. Konferencijaje odræana u organizaciji Mana-gement Centre Europe i TheChartered Institute of Marke-ting, s provokativnim naslovom“New Marketers - New Thin-king; Is marketing as we knowit dead?”Uz gostujuÊe predavaËe, na

konferenciji je sudjelovalo sto-tinjak predstavnika kompanijaod Australije, Kuvajta, Saudij-ske Arabije, Egipta, Juæne Kore-je te europskih zemalja. Iz po-druËja prehrane prisutni su bilipredstavnici Nestlea, Dr. Oet-kera, Rieber & Son-a, te drugihpoznatijih poduzeÊa.Konferencija se odvijala u in-

teraktivnom formatu; izlaganja vo-deÊih autoriteta teorije i praksemarketing menadæmenta izmje-njivala su se s diskusijom u grupa-ma, te plenarnim raspravama.Cilj konferencije bio je pre-

zentirati novi naËin gledanja irazumijevanja uloge i znaËenjamarketinga u 21. stoljeÊu. Pre-zentatori i sudionici pozvani suna doprinos u daljnjem razvija-nju poimanja i djelovanja mar-ketinga, razmjenu iskustva, idejai izazova.Postavka da je nuæna promjena

dosadaπnjeg poimanja marketin-ga opÊe je prihvaÊena, a predlo-æeni novi naËini djelovanja iza-zvali su od kritike do odobrava-nja. Jedno je sigurno - nema

Piπe: Jadranka IvankoviÊ,izvrπna direktorica SPJ “Lino,Dolcela, Kviki”

Novosti s europske konferencije o marketinguodræane u prosincu 2003. u Londonu

Novi naËin gledanja i razumijevanja uloge iznaËenja marketinga u 21. stoljeÊu

jedinstvenog, opÊeg recepta, veÊzavisno od potreba, izazova i si-tuacije poduzeÊa trebaju razvijatii pr i lagoavat i svoj naËindjelovanja.Modernoj korporaciji treba novi

naËin razmiπljanja i djelovanja.Uspjeh se viπe ne temelji na slije-du pravila i kontinuiranom po-boljπanju 4P (proizvod, cijena,promocija, distribucija), veÊ nji-hovom hrabrom krπenju pri pro-nalasku novog WHO (novomsegmentu potroπaËa), novogWHAT (novom pozicioniranju ibenefitima postojeÊih proizvoda),novog HOW (naËina djelovanja).Tuæna je Ëinjenica da dobro eta-blirane kompanije imaju svoj po-stojeÊi posao o kojem brinu,(jedan tip struktura, procesa,kulture), dok je za originalne iinovativne ideje potreban druginaËin razmiπljanja. Posljedice suda jedne kompanije rade na pro-nalascima, a sasvim druge realizi-raju njihovu masovnu eksploata-ciju.Sræ marketinga ne nalazi se u

prodaji, ili komunikaciji, veÊ usferi uvjerenja i uvjeravanja, akonaËan rezultat uspjeπnogdjelovanja je stvaranje emotivnevezanosti koja je temelj za dife-renciranje.NaËin djelovanja i ponaπanja koji

je do sada davao rezultate, viπenije dovoljan za uspjeh. Mijenjatitrebamo svoje nazore i uvjerenja.Organizacije trebaju prerasti umarketinπke organizacije u koji-ma potroπaË i kupac imaju svojemjesto na dnevnom redu svakogsastanka uprave, zaposlenici ivrijednosti organizacije æivevrijednosti i uvjerenja svojih mar-

ki. Organizacija sluπa i odgovarana zahtjeve, imajuÊi u vidu brzinui vjerodostojnost kao kljuËne odli-ke. Marketing se sve viπe oslanjana bihavioristiËke znanosti, i natim saznanjima bazira svoje dje-lovanje. Marketing prati razvojdjece - njihove stavove i percep-cije zbog utjecaja na sadaπnje ibuduÊe odluke o kupnji, prihva-Êanju ili odbacivanju pojedinihmarki.

Tweensi - novi potroπaËki seg-ment Ëine ga djeca u dobi od 8 do12 godina. Naraπtaj koji æeli kon-trolirati sadræaj poruka, posjedu-je zastraπujuÊe znanje o marka-ma, izloæen masovnim komuni-kacijama, sam selektira i odbacu-je sadræaje, razvija vlastitu dete-kciju laænih vs. istinitih poruka.Globalna, interaktivna generacijakoja veÊ danas dominira u gotovo80% odluka o kupnji! (60% odlu-Ëuje o marki automobila, 58% omarki odjeÊe, 57% o marki mo-bitela). KljuËne vrijednosti zatweense jesu ljubav, stabilnost,humor, strah, fantazija.

Kako pristupiti danaπnjoj glo-balnoj generaciji, πto su novi pri-oriteti, zaπto marketing treba bitiprioritetna tema uprave poduzeÊa,kako pronaÊi ravnoteæu izmeukreativnosti i metrike, πto se zbi-va u glavi potroπaËa, kako stvara-ti i uËvrπÊivati veze - odræavanjeemotivne povezanosti marke i po-troπaËa, kako postati sastavni dionove kulture 21. stoljeÊa koja po-tiËe “æivjeti æivot marke” u sa-mom poduzeÊu - samo su nekapitanja koja si moramo postavitii pronaÊi odgovore.

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravkeni ove godine nije zaboravila djecu i Ëlanove obitelji poginulih branitelja. Takoje u povodu BoæiÊnih i Novogodiπnjih blagdana organizirala prigodnodruæenje, kojem se odazvala veÊina stradalnika Domovinskoga rata iz naπetvrtke. Mnogi nisu mogli sakriti suze, pogotovo kad su u prostorijama Udrugeugledali fotografije svojih sinova ili oËeva.- ZahvaljujuÊi brojnim aktivnostima naπe Udruge, ljudi koji su najviπe dali

za stvaranje slobodne i samostalne Hrvatske nisu i neÊe biti zaboravljeni. Ami Êemo kao tvrtka i dalje u granicama moguÊnosti pomagati - rekao jezamjenik predsjednika Uprave dipl. inæ. Æeljko –urina.U ime Ëlanova obitelji poginulih branitelja, zahvalila je Ruæica Ozmec. Ona

je uz ostalo naglasila da je malo Udruga koje toliko, kao naπa, vode skrb oonima koji su poginuli…- Da nema Podravkine Udruge, o braniteljima se u ovoj tvrtki moæda viπe i

ne bi govorilo - Ëulo se takoer na ovom skupu, na kojem su se sjeÊanjavraÊala unazad, u prve godine stvaranja Hrvatske, kada su na æalost poginulai 18-orica Podravkinih branitelja.

Podravka je meu Ëetrdesetak Ëlani-ca Hrvatskog poslovnog savjeta zaodræivi razvoj (HR PSOR), neprofitneorganizacije gospodarskog sektora, Ëijaje svrha zaπtita i utjecaj na okoliπ ukojemu se odvija proizvodnja.Podravka je ujedno jedan od osnivaËai zajedno s Plivom predstavlja Hrvatskuu Svjetskom poslovnom savjetu zaodræivi razvoj. Povodom πeste obljet-nice postojanja, Podravki je 17. pro-sinca proπle godine uruËena poveljaHR PSOR-a za poticanje i podræavanjeodræivog razvoja, podræavanje dijalo-ga izmeu predstavnika gospodarskevlasti i civilnog druπtva, razmjenu zna-nja i iskustava, meunarodnu surad-nju i graenje ugleda. Prema rijeËimaDaniela Fiπtera, voditelja Odjela ra-zvoja ekologije, odræivi razvoj sloæenje pojam koji sadræi komponentu za-πtite okoliπa, socijalnu i ekonomskukomponentu.- Podravka je jedan od partnera u

donoπenju okvira proizvodnje u smi-slu odræivog razvoja, Ëiji je cilj prona-laæenje puteva koji ne ugroæavaju oko-liπ i ne πtete zajednici. Proizvodnja nesmije biti u nesuglasju s ekonomskimresursima, jer se moæe utjecati naokoliπ u kojemu se proizvodnja odvija

i prilagoditi djelovanje proizvodnjeπiroj zajednici. BuduÊi da je Podravki-na misija poslovanje u interesu kupa-ca, u okviru PSOR-a poduzimaju sekonkretne aktivnosti utjecaja na za-konsku regulativu, razmjene konkret-nih iskustava i poticanje Ëlanica naakcije u cilju boljitka zajednice, kaoπto je primjerice izgradnja djeËjeg igra-liπta u podruËjima posebne skrbi -rekao je Daniel Fiπter. I. B.

Priznanje

Podravki uruËena poveljaHrvatskog poslovnog savjetaza odræivi razvoj

Udruga branitelja, invalida i udovicaDomovinskoga rata djelatnika Podravke

BoæiÊni i novogodiπnji daroviza djecu i obitelji poginulihbranitelja

Æeljko –urina obratio se nazoËnima i uruËio im prigodne poklone

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Druπtvena prehrana

Jelovnik12. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kobasica

13. 1. utorak: - Kuhana junetina, umak od hrena, krumpir pire

14. 1. srijeda: - Svinjetina u saftu, riæa sa πampinjonima, salata

15. 1. Ëetvrtak: - Pohana pureÊa prsa, dinstani krumpir, salata

16. 1. petak: - Varivo kelj, kosani odrezak, voÊe

Obavijesti

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Odjednom osjetite temperaturu, gla-vobolju, opÊu slabost, bolove u miπi-Êima. Vjerojatno ste zaradili gripu -influencu. Premalo ljudi shvaÊa gripukao neπto πto je vaænije od sameneugodnosti koju ona izaziva te dapostoje i po æivot opasni rizici pove-zani s gripom. Kao posljedica togapremalo ljudi poduzima mjere kakobi sprijeËili da obole od gripe.Ovdje je navedeno nekoliko razloga

zbog Ëega je potrebno taj virus shva-titi ozbiljno:©to je gripa? To je virusna infekcija

koja napada kroz diπni sustav. StotinetisuÊa ljudi u svijetu umire svakegodine od komplikacija za vrijemegripe.Koji su joπ drugi simptomi? Za razli-

ku od prehlade, peËenje i grebanje uædrijelu obiËno se kod gripe pogorπa-va drugi ili treÊi dan. Takoer i miπiÊnibolovi su jaËi nego kod prehlade, kaoi suhi kaπalj, koji moæe postati jak.Posebno kod djece, moæe se pojavitipovraÊanje i proljev.Kako se ”zaradi” gripa? Infekcija se πiri

od Ëovjeka do Ëovjeka kaπljanjem, kiha-njem i Ëak normalnim razgovorom, kadse kapljice kontaminirane virusom pre-nose zrakom. Bolest se moæe πiriti ikontaminiranim rukama i predmetima.»ovjek je zarazan i za vrijeme inkubacij-skog perioda (1 do 3 dana).

Je li moguÊe zaπtititi se od gripe?Jeste. Uz pomoÊ godiπnjeg cijepljenja,tjednima prije nego nastupi sezonagripe, znaËajno se smanjuje rizik daÊete oboljeti.Tko treba biti cijepljen? Ljudi koji

imaju veÊe πanse da doæive ozbiljnekomplikacije ako obole od gripe, a tosu:• Svi stariji od πest mjeseci koji imaju

oslabljeni imunoloπki sustav.• KroniËni srËani, pluÊni ili bubreæni

bolesnici, oboljeli od πeÊerne bolesti,anemije ili teæe astme.• Svi stariji od 65 godina, posebno u

domovima za starije osobe.Neki ljudi trebaju cijepljenje zato jer

oni mogu prenijeti gripu drugima uvrlo riziËnoj skupini. To su osobe kojerade u bolnicama, izvanbolniËkimzdravstvenim ustanovama, domovi-ma za starije osobe, zdravstveno oso-blje koje pruæa privatnu skrb pacijen-tima u njihovim domovima.U kolikoj je mjeri cjepivo djelotvor-

no? Cjepivo je djelotvorno u 70 do 90posto sluËajeva, a najdjelotvornije je umladih ljudi. Naæalost, zaπtita trajesamo godinu dana, πto znaËi da setrebate cijepiti godiπnje, Ëak i ondakada se virus gripe ne mijenja mnogood godine do godine.Mogu li se oËekivati nuspojave od

cijepljenja? NajËeπÊa reakcija je laganocrvenilo i osjetljivost na mjestu gdje je

primljeno cjepivo. Meutim, to proeza dan, dva.Kada se treba cijepiti? Gripa je nedvoj-

beno zimski fenomen. Sezona gripeobiËno poËinje u studenom ili prosincui splaπnjava tamo negdje do oæujka ilitravnja.Najbolje je planirati cijepljenje izmeu

15. listopada i 15. studenoga. »ekati dokse gripa pojavi u vaπoj okolini nije dobraideja, zato jer je obiËno potrebno okodva tjedna nakon πto primite cjepivo davaπ organizam stvori imunitet, otpor-nost na virus. Ipak, ako je val gripe veÊkrenuo, lijeËnici javnog zdravstva pre-poruËuju da visoko riziËne osobe, kojenisu cijepljene, to ipak, makar i tada,uËine.©to se joπ moæe poduzati kako bi se

izbjegla gripa? Ako ste meu onima kojise nisu cijepili prije nego se gripa poja-vila u vaπoj zajednici ili ne smijete biticijepljeni iz bilo kojeg razloga, postojelijekovi koji preveniraju infekciju s odre-enim virusom. Takvi su lijekovi djelo-tvorni u 70 do 90 posto sluËajeva. Meu-tim, oni se moraju uzeti unutar 48 satiprije pojave bolesti i nakon toga svakidan dok traje gripa u zajednici.S gripom se nije za πaliti i vjerojatno si

neÊemo moÊi priuπtiti biti onesposob-ljen tjedan ili viπe dana i osjeÊati seoslabljen moæda joπ tjednima. Prematome, uËinit Êete pametno ako se cijepi-te ove - i svake godine.

Zaπto je potrebno cijepiti se protiv gripe

UlazeÊi u kuÊu obitelji Toth, u kojojæivi slikar Mato sa suprugom Biser-kom, kÊeri Irenom, sinom Denisom isnahom Gordanom, stjeËe se dojamulaska u umjetniËku galeriju. Osimvlastitih slika i skulptura, Mato Tothmoæe se pohvaliti poveÊom zbirkomsakupljenih umjetniËkih radova mno-gobrojnih autora, ali otkriva i svojukolekcionarsku ljubav prema upo-rabnim predmetima iz starine. Takojoπ i danas u kuÊi Ëuva 35 godina staru«zvijezdufl, kakvom su djeca iz Repaπa,iz kojega je slikar rodom, uveËer obi-lazila podravske domove pjevajuÊi iËestitajuÊi Sveta Tri Kralja.- Zvijezda je naËinjena od sita Ëija je

prednja strana oslikana sakralnim pri-zorom, a s druge strane sita je umet-nuta svijeÊa. Taj je motiv zabiljeæen ina jednoj od mojih slika, Ëija je posta-va u tijeku u etnografskom muzeju uZagrebu u okviru izloæbe HrvatskoboæiÊevanje.Osim izloæbe upriliËene povodom

BoæiÊa, posljednjih je dana prosincaotvorena i Matina izloæba u GalerijiMirko Virius u Zagrebu.- To je moja 17. samostalna izloæba,

a otvorio ju je poznati hrvatski miro-tvorac Milorad KovaËeviÊ. Izloæeno jetridesetak radova s temama iz prirodei krπÊanske ikonografije, a razgledatise moæe tijekom sijeËnja ove godine.Prilikom otvorenja, veleposlanik Mi-nistarstva vanjskih poslova i glavnitajnik Koordinacije hrvatskih druπta-va prijateljstva Andrija KarafilipoviÊzamolio me za izradu umjetniËke sli-ke koja Êe biti izloæena u Tolstojevommuzeju u Jasnoj Poljani juæno odMoskve. Na taj Êe naËin Hrvatsku

predstaviti tri slikara od kojih su dvo-jica Podravaca, jer uz moju sliku smotivom ruæa, bit Êe izloæena i slikaIvana LackoviÊa - Croate.- S obzirom na prirodu Vaπeg posla,

jer u Podravkinoj Pekari radite isljuËi-vo noÊu, kada stignete slikati?- Odgovara mi rad noÊu i u protiv-

nom se ne bih toliko mogao posvetitislikarstvu. Spavam prijepodne i do-voljno mi je pet, πest sati sna, a slikamnakon «jutarnjefl kave pa sve do sedamsati naveËer, kada se poËinjem spre-mati za svoju smjenu. Prozori mojegateljea gledaju na ulicu i u svakomsam trenutku okruæen ljudima, ali sdruge strane stakla. MjeseËno u pro-sjeku izradim po dvije slike, a pone-kad nekoliko slika radim paralelno, aimam ugovore s viπe od dvadesetgalerija. Sve to naravno ne bih mogaoda slikanje nije moja velika ljubav.Prije nekog vremena naslikao sammotiv jagoda u snijegu i on je postaoprepoznatljiv i traæen. Prilagodba za-htjevima træiπta nuæna je i u slikarstvu,

ali ja ipak prije svega slikam iz svojeduπe.Mato Toth sudjelovao je na mnogim

likovnim kolonijama, aukcijama slikau humanitarne svrhe. Osim izraæava-nja u tehnici ulja na staklu, oslikava iuporabne predmete poput kravata,kiπobrana i sjenila noÊnih lampi, aposvetio se i izradi drvenih πkrinjica sduborezom, prvenstveno namijenje-nih Ëuvanju buteljiranog vina ili raki-je.- To su πkrinjice izraene od hrasta

luænjaka na Ëijoj se gornjoj stranicinalazi moj rad u tehnici ulja na staklu,a u svaku od njih stanu po dvije boce.©krinjice su veoma traæene, ali njihovaje izrada zaista dugotrajna i zahtjevna.- Na koji se naËin odmarate od posla

i slikanja?- Odmaram vikendom na jednom od

mirnih otoka na ©oderici, jer uæivam uribolovu. Meutim i tada sa sobomponesem svoj slikarski pribor od ko-jega se niti u takvim trenucima nemogu odvojiti.

Mato Toth u svojem ateljeu slika “Ruæe” za Tolstojev muzej

Razgovor sa slikarom Matom Tothom

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

S druge strane stakla

Podjela deterdæentaOdjel za standard obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili deterdæent

faks i omekπivaË Saponije Osijek da Êe podjela biti u utorak 13. sijeËnja udvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1, od 14 do 15,30 sati.

Odjel za standard radnika

ZapoËinju pripreme za polaganjerazredbenih ispitaPuËko otvoreno uËiliπte Koprivnica organizira i izvodi pripreme za polaganje

razredbenih ispita u akademskoj godini 2004./5. za sljedeÊe fakultete: ekonom-ski fakultet, fakultet organizacije i informatike, prehrambeno - biotehnoloπkifakultet, farmaceutsko - biokemijski fakultet i fakultet politiËkih znanosti. Ciljnaπih priprema je omoguÊiti polaznicima stjecanje znanja nuænog za polaganjerazredbenog ispita. Na pripremama Êe polaznici ponoviti gradivo, obraditigradivo koje se javlja na razredbenom a nije u programu πkole, vjeæbati natestovima s proπlih ispita, biti upozoreni na zamke i dvosmislena pitanja, nauËitikako kraÊim putem doÊi do toËnog rjeπenja, pripremiti se za rjeπavanje nekihspecifiËnih testova kao πto je naprimjer test inteligencije. Na poËetku pripremaprovest Êe se inicijalno testiranje kako bi polaznici i profesori utvrdili predznanjei usporedili napredak s rezultatima tijekom priprema. Na kraju Êe se simuliratisam naËin polaganja razredbenog ispita.Takoer dajemo instrukcije iz biologije, kemije, fizike i matematike za uËenike

srednjih πkola koji te predmete nisu imali ili su ih sluπali samo u prvom ili drugomrazredu.Informacije o upisima mogu se dobiti svaki dan od 9 do 14 sati u zgradi fakulteta

Trg bana JelaËiÊa 6, Koprivnica, ili na telefon 048/240-302. Pripreme Êe seodræavati subotom prije podne, a zapoËet Êe u veljaËi. Ksenija Kruπelj

”Moja rijeka suza”U prepunoj dvorani Knjiænice Bogdana OgrizoviÊa u Zagrebu odræano je

predstavljanje knjige Æeljke JuriÊ “Moja rijeka suza”, koju je priredio i uredioMladen PavkoviÊ.Ova knjiga donosi niz pjesama, ali i proznih djela ove poznate Vukovarke,

djevojke koja je kao πestogodiπnjakinja na odreeni naËin postala i simbolomovoga grada, kad je 1991. njezina fotografija, koju je snimio reporter BBC-a,obiπla svijet.U knjizi su objavljene i brojne fotografije Vukovara, ali i obiteljske, iz privatne zbirke.Æeljka je, nakon okupacije Vukovara, desetak godina æivjela zajedno sa

svojom majkom i braÊom u barakama u ©panskom u Zagrebu, a tek je prijedvije godine doselila natrag u svoj grad.Na promociji knjige govorila je knjiæevnica Marija PeakiÊ - Mikuljan, dok su

stihove Ëitali glumci Anja ©ovagoviÊ - Despot i Kruno ©ariÊ. Nastupili su IvanIvica Percl i pjevaË Najboljih hrvatskih tamburaπa Stanko ©ariÊ. Voditeljica jebila Jadranka Lakuπ.

Promovirana knjiga Æeljke JuriÊ

7Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Meunarodni Masters turnir rukometaπica u Leipzigu

Prva hrvatska kuglaËka liga

©ah

Na kraju jesenskog dijela prven-stva, u zaostaloj utakmici 5. kola,kuglaËice Podravke upisale su prviporaz. Na uvijek teπkom gostova-nju u Osijeku ekipa Osijeka ’97konaËno je uspjela pobijediti aktu-alne prvakinje dræave. PobjedaOsjeËanki potpuno je zasluæena;predvoene juniorkom RadakoviÊ,odigrale su sjajno i za 21 Ëunjpopravile dosadaπnji ekipni rekordkuglane. Podravka nije pruæila oËe-kivanu igru, bilo je previπe indi-sponiranih igraËica i slabijih rezul-tata. »ak Ëetiri kuglaËice Podravkepostigle su slabiji rezultat od najni-æeg rezultata domaÊih igraËica. Sasamo dvije raspoloæene kuglaËice(Æunek i Orehovec) nije se mogloprotiv super motiviranih OsjeËan-ki.U prvom paru joπ nije slutilo na

prvi poraz - bilo je 1:1 i samo 14Ëunjeva u korist domaÊeg sastava.OdliËno je odigrala Vesna Æunek,igrom i rezultatom potvrdila je po-vratak u formu, dok je –uricaLukaË za reprezentativkom Maa-

reviÊ zaostala 40 drva. U drugomparu OsjeËanke su razbile kopriv-niËki dvojac Picer - ValentiÊ, arazlika od 91 Ëunj najbolje govori ouËinku Podravkaπica. DomaÊe supovele sa 3:1 i nedostiænih 105Ëunjeva, teπko je bilo oËekivati ne-πto viπe od uvjerljivog poraza.Prije Ëetiri godine Osijek ’97 imao

je vodstvo od 3:1 i prednost od 64Ëunja, a onda su BuniÊ i OrehovecodliËnom igrom poraz pretvorile upobjedu 5:3. Sada je prednost od105 Ëunjeva ipak bio prevelik zalo-gaj, a u treÊem paru domaÊe su umladoj Jeleni RadakoviÊ imale iigraËicu utakmice. Reprezentativnajuniorka odigrala je sjajno, stigla jesamo Ëunj do pojedinaËnog rekor-da kuglane, Maja sigurno ne pamtiporaz sa 59 Ëunjeva razlike. UzRadakoviÊ sjajno je odigrala i Æelj-ka Orehovec, bila je dva drva dorekorda kuglane. Poredak na lje-stvici ostao je isti: 1. Podravka 15,2. Zagreb 14, 3. Rijeka 13 itd.Rezultati: V. ©ariÊ - Æunek 533:559,

MaareviÊ - LukaË 540:500, Abra-miÊ - Picer 555:498, Getoπ - Valen-tiÊ 557:523, B. ©ariÊ - Orehovec533:587, RadakoviÊ - Zver 588:529.

Na kraju - prvi porazPodravkeOsijek ’97 - Podravka 6:2 (3306:3196)

Pet kandidatkinja izPodravkeTrener hrvatske kuglaËke reprezentacije Stjepan Koren okupio je na kuglani

Pampas u Osijeku kandidatkinje za sastav hrvatske reprezentacije, koju usvibnju oËekuje Svjetsko prvenstvo u Rumunjskoj. Meu 15 pozvanihkuglaËica naπlo se Ëak pet iz Podravke: standarne reprezentativke Marija Zveri Æeljka Orehovec, vlasnice bronËanih odliËja sa zadnja tri Svjetska prvenstva,te juniorske reprezentativke Melita ValentiÊ i Ines Vuka, vlasnice svjetskogsrebra. Peta, Vesna GaloviÊ, nije se odazvala treneru Korenu. Uvjerljivonajbolje bile su dvije Podravkine uzdanice, reprezentativni tandem Zver -Orehovec.

Rezultati: 1. Zver 572, 2. Orehovec 568, 3. Graber 537, 4. RadakoviÊ 533 ...7. Vuka 529... 12. ValentiÊ 499 itd.

’BoæiÊ’ osvojili Zver i MikloπiÊVeÊ tradicionalni BoæiÊni turnir, kojim svake godine zavrπava natjeca-

teljska godina, okupio je veliki broj kuglaËica i kuglaËa (47), aktivnihi rekreativaca. U konkurenciji kuglaËica prvo mjesto osvojila je MarijaZver (331), druga je bila Vesna Æunek (302), a treÊa –urica LukaË(297). Kod kuglaËa u dramatiËnoj zavrπnici posljednjim hicem prvomjesto osvojio je kuglaË Podravke Zdravko MikloπiÊ (302), drugi je bioVlado JalπiÊ (300), a treÊi Drago Votuc (299), oba iz ÆeljezniËara.Kod mladih nada prvo mjesto osvojio je Filip Kompari (257), drugi je

bio Boris Ivaniπ (208), a treÊi Tomislav PetroviÊ (192). Kod rekreativacanajbolji je bio Slavko MaltariÊ (253), drugo mjesto pripalo je BrankuJambroviÊu (245), a treÊe Stjepanu –ureti (236).

BoæiÊni turnir

Od 27. do 30. prosinca u njemaËkomgradu Leipzigu organiziran je drugipo redu Masters turnir rukometaπicana kojemu su uz domaÊi Leipzig,aktualne prvakinje Europe Krim, nje-maËki Trier, austrijski Hypo i maar-ski Györ nastupile i rukometaπicePodravke Vegete. Nakon πto su izgu-

U unaprijed odigranoj utakmici 9.kola prvenstva Hrvatske rukometaπi-ce Podravke Vegete pobijedile su Treπ-njevku 39:20. Iako je pobjeda s 19pogodaka razlike viπe nego upeËatlji-va, na terenu nije iπlo baπ sve kao poloju. Naime, pet minuta prije odmorarukometaπice Treπnjevke vodile su11:10. Trener Podravkaπica Goran Mr-en bio je vrlo nervozan, jer punotoga nije πtimalo u Podravkinim redo-vima. Renata Hodak i Marija »uljaknikako da prorade u prvom poluvre-menu pa ih zamjenjuju Dijana Golu-biÊ i Miranda Tatari. Mlade Podravka-πice pokazuju svoj potencijal i u zad-njih pet minuta prvoga poluvremenaPodravka radi seriju 7:0.U nastavku Podravkaπice pojaËava-

ju ritam i stvari dolaze na svoje mjesto.Bilo je i 20 pogodaka razlike za Kop-rivniËanke. Renata Hodak je proradi-la. Obrana je bila Ëvrsta i neprobojnaza ZagrepËanke, a napadi maπtoviti iuËinkoviti. Sve Podravkaπice upisalesu se u listu strijelaca, osim KristineFraniÊ koja je na æalost ozlijedila ko-ljeno na utakmici. InaËe, najvjerojat-niji razlog slabog izdanja Podravkaπi-ca u prvom poluvremenu je taj πto su

one na zagrebaËku utakmicu stigleizravno sa slovenskih priprema pa imje u mislima bio odlazak kuÊama.Protiv Treπnjevke za Podravku Ve-

getu igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk2, Hobjila 2, Gilca 7, Hodak 7, »uljak1, PopoviÊ 4, Sirovec 2, Tarle 1, Tatari4, FraniÊ, GolubiÊ 7 i Budimir 2.

Do europske utakmice sa BeromBerom koja se igra ove subote ukoprivniËkoj Sportskoj dvorani u18 sati ima vremena da se ispravegreπke sa zagrebaËke utakmice teda Podravkaπice u novu godinukrenu s prvom europskom pobje-dom. B. F.

bile protiv Leipziga te odigrale neod-luËno sa Györom, Podravkaπice su seborile za treÊe mjesto protiv Triera.NjemaËka ekipa bila je bolja od Kop-rivniËanki i zasluæeno pobijedila sa36:32. U redovima Podravkaπica naj-efikasnija je bila Budimir koja je posti-gla 8 pogodaka. Moæda bi Podravka-

πice jaËe parirale njemaËkim rukome-taπicama, ali loπa obrana i nedostataksreÊe uËinili su svoje - u toj utakmicikoprivniËke rukometaπice su pogodi-le 6 stativa i promaπile 2 sedmerca.Pobjednik Masters turnira je ekipa

Leipziga koja je u finalu svladala ruko-metaπice Krima rezultatom 32:30.

U srijedu 7. sijeËnja okupila se prvaskupina nogometaπa Slaven Belupana koprivniËkom Gradskom stadio-nu. RijeË je o preteæito mlaim nogo-metaπima, a to su: Brgles, GuË, Lande-ka, Milas, RadiËek, RadiÊ, ©omoci,VukojeviÊ, Gal, PejiÊ, Gradiπtanac, To-paloviÊ, JambruπiÊ, MijatoviÊ, TokiÊ,VruÊina i SabliÊ. Kao πto se vidi, meuSlavenaπima su i tri nova imena -MijatoviÊ koji dolazi iz BeliπÊa, TokiÊiz GrafiËar Vodovoda te VruÊina iz

ludbreπke Podravine. InaËe, slobo-dne ruke da potraæe novu sredinudobili su Zoran OgrizoviÊ i VjeranDokonal, a hoÊe li joπ netko od igraËabiti slobodan te moÊi potraæiti drugusredinu znat Êe se najvjerojatnije do18. sijeËnja kada Slaven Belupo odlazina prve πestodnevne pripreme u Po-reË.Plan zimskih priprema vrlo je pre-

cizno razraen. Do prvog odlaska uPoreË 18. sijeËnja nogometaπi SlavenBelupa vjeæbat Êe se u dvorani, tere-tani i na terenima Gradskog stadiona.Za 14. sijeËnja zakazana je prva pri-

premna utakmica s drugoligaπem Ko-privnicom. Od 18. do 24. sijeËnja uPoreËu Êe KoprivniËanci osim svako-dnevnih treninga odigrati jednu ilidvije prijateljske utakmice. Slavenaπise nakratko vraÊaju u Koprivnicu te Êeodigrati utakmicu s drugoligaπem »a-kovcem, a potom Êe opet u PoreË najednotjedne pripreme, gdje Êe opetodigrati nekoliko prijateljskih utakmi-ca, a nakon PoreËa pripreme Êe senastaviti u Koprivnici sve do 21. veljaËekada Slaven Belupo u nastavku pr-venstva gostuje na rijeËkoj Kantridi.

B. F.

Vedran BaËi πahovski prvak æupanije

U jakoj konkurenciji Podravkaπice osvojileËetvrto mjesto

Prva hrvatska rukometna liga - 9. kolo

Visoka i rutinirana pobjeda PodravkaπicaTRE©NJEVKA - PODRAVKA VEGETA 20:39 (11:17)

Prvo ne ide, a onda Podravkaπice naprave 19 golova razlike...

NK Slaven Belupo

Slavenaπi poËeli s pripremama za proljetnidio prvenstva

Od 3. do 6. sijeËnja odigrano je uhotelu Podravina u Koprivnici prvoπahovsko prvenstvo æupanije. Na-stupilo je ukupno 30 πahista i πahisti-ca iz Koprivnice, Kriæevaca, –ur-evca, Novog Virja i Svetog IvanaÆabna.U muπkoj konkurenciji nastupilo je

20 igraËa pa se igralo 9 kola πvicar-

skim sistemom. Nakon vrlo zanim-ljive i napete borbe prvak æupanijesa 6,5 bodova postao je majstorskikandidat Vedran BaËi. OdliËnomigrom i samouvjerenim nastupomimpresionirao je sve prisutne po-znavatelje kraljevske igre i zasluæe-no osvojio prestiæni naslov prvaka.Drugo mjesto osvojio je koprivniËki

majstor Hrvoje MatijeviÊ koji je jediniturnir zavrπio bez poraza i takoerosvojio 6,5 bodova, ali mu je zbogslabijeg dodatnog kriterija izmakloprvo mjesto. TreÊi je Dejan Mikuli-njak sa osvojenih 6 bodova. Svatrojica prvoplasiranih Ëlanovi su ©©KPodravka. Najbolji mladi igraË naturniru bio je Tomislav Gregur iz ©©K

Podravka koji je sa 4,5 boda osvojio12. mjesto.U æenskoj konkurenciji nastupilo

je 10 igraËica koje su igrale 9 kolasvaka sa svakom. Najuvjerljivijomigrom 1. mjesto osvojila je JasnaSlovaËek iz Sv. Ivana Æabnog sa 7,5bodova koliko je imala i drugoplasi-rana Mira SoldiÊ iz Koprivnice, treÊaje Marija Baruπkin iz Novog Virja.Iako je ovo bilo prvo prvenstvo

æupanije, æupanijski πahovski savezpobrinuo se da organizacija bude navrlo visokom nivou. Uvjeti za igru uhotelu Podravina bili su odliËni. Pr-venstvo je posluæilo i kao odabirigraËa za æupanijsku ekipu pa Êenajbolje plasirani predstavljati æupa-niju u Inter-ligi ove godine gdje Êese natjecati s ekipama iz drugihkrajeva Hrvatske, Slovenije i Maar-ske. Hrvoje MatijeviÊ

Ogledno natjecanje reprezentativki

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1686 Subota 10. sijeËnja 2004.

Recept tjedna:

Pripremio: Branko TakaË,promotor kulinarstva

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Potrebne namirnice:500 g lososovog filetaVegeta Twist za ribu30 g maslaca2 limuna1 vezica perπina1 Ëaπa slatkog vrhnja

Priprema:Filete lososa oËistimo od koæe i

odstranimo zaostale kosti, razreæe-mo na Ëetiri jednako velika komadai mariniramo Vegeta Twistom zaribu. Plitku vatrostalnu zdjelu na-maæemo maslacem pa u nju poslo-æimo komade lososa. Limun nare-æemo na tanke πnite i posloæimoizmeu lososa i sve zajedno posipa-mo naribanom koricom od limuna.Na svaki komad lososa stavimo po

Losos iz peÊnice

jednu ælicu slatkog vrhnja. PeËemooko 15 minuta u peÊnici prethodnozagrijanoj na 200°C. Na kraju peËe-ne filete posipamo listiÊima perπi-na.Uz ovo jelo moæe se posluæiti

kuhani krumpir s maslacem.

Dok su brojni Podravkaπi uæivaliu blagdanima i kolektivnom godi-πnjem odmoru za BoæiÊ i Novugodinu, zaposlenici brojnih sluæbiu naπoj tvrtki su radili. Bez obzirana blagdane, vatrogasci, portiri, ne-

ke sluæbe u financijama i knjigo-vodstvu, Podravkini i DaniËini pro-davaËi u diskontima, ”poπtari”, pe-kari... bili su na radnim mjestima.Takoer, posebna su priËa djelatniciLogistike, Prodaje i Marketinga.Naime, proizvodi Podravke moralisu doÊi na prodajna mjesta, a kadase joπ tome pridoda poveÊana po-

Kad je veÊina Podravkaπa bila na kolektivnom godiπnjem odmoru...

Za novogodiπnje praznikekupcima isporuËeno 496 tonaPodravkinih proizvoda

PrazniËni su dani, ali roba odlazi kupcima, Ëak i u poveÊanim koliËinama

troπnja tijekom blagdana, onda jeza centralno, a i sva skladiπtaPodravke i Studenca u Hrvatskoj iinozemstvu zaista bilo posla. ZaLogistiku nema odmora dok trajeprodaja.- Samo 27., 29. i 30. prosinca iz

Podravkinog centralnog skladiπtadistribuirano je diljem Hrvatske 496tona raznih proizvoda. Od togadirektno na prodajna mjesta kupci-ma distribuirano je 324 tone, uizvoz 43 tone, a ostalo u Podravki-na skladiπta diljem Hrvatske. Da jebilo puno posla tijekom prosincadokazuje podatak kako je tijekomtoga mjeseca iz centralnog skladi-πta otiπlo 7.082 tone proizvoda, 18posto viπe nego u prosincu 2002.godine. U svakom sluËaju, ovajprosinac pamtit Êemo kao najjaËimjesec u isporuci robe unatrag 5-6godina - rekao je direktor Sluæbelogistike i transporta PodravkeFranjo Balent.Taj podatak posebno raduje jer

pokazuje da su lavovski dio posla uuspjeπnoj i kvalitetnoj suradnji odra-dili svi segmenti Podravke - odproizvodnje, logistike, transporta,marketinga i prodaje.

Veselo, raspjevano, prepuni dobrih æelja Podravkaπi su sredinomprosinca ispratili joπ jednu poslovnu godinu. I ovaj put do izraæaja su doπlivedri podravkaπki duh, kolegijalnost i zadovoljstvo pripadnoπÊu kompa-niji sa srcem.VeÊ prema tradiciji, zajedniËke feπte za pojedine radne cjeline organizi-

rali su sindikalni povjerenici koji su izraËunali da su ova slavlja uKoprivnici okupila oko 2300 zaposlenika. Naravno, feπtalo se i u Zagrebu,Varaædinu, Umagu i mnogim drugim gradovima u kojima Podravkaπi rade.ZnaËajni pokrovitelj obiljeæavanja zavrπetka poslovne godine bila jeUprava Podravke na Ëemu im zahvalu upuÊuje glavna povjerenicasindikata PPDIV-a Ksenija Horvat.

Podravkaπi druæenjem ifeπtama ispratili 2003.godinu

Tradicija u Podravki