OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdfآ  4...

download OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdfآ  4 Igre

of 68

  • date post

    02-Sep-2019
  • Category

    Documents

  • view

    14
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdfآ  4...

  • »ASOP I S HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 32 • RUJAN 2009.ISSN 1331-9523

    Lov na lisice

    OLIMPIJSKE LEGENDE

    MALO POZNATI ©PORTOVI

    Plivanje i meditativno- duhovna snaga

    ©PORTSKA TERMINOLOGIJA

    Znate li o kojim je πportovima rijeË?

    Lacrosse, hurling, shinty, bandy, curling, racing, rounders, jai alai…

    © P

    O R

    T I

    D U

    H O

    V N

    O S

    T

    OLIMPIJSKE NADE

    Sandra PerkoviÊ

    ©PORT I ZNANOST

    Ana TitliÊ Emocije i πport

    MALO POZNATI ©PORTOVI

    OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1

  • OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28 Page 2

  • 3

    Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

    Dragi Ëitatelji,

    u treÊem ovogodiπnjem broju Ëasopisa HOO-a Olimp æelio bih istaknuti dvije rubrike u kojima se obrauju uvijek intrigantne i, rekli bismo, uobiËajeno zahtjevne teme - nogomet i πportski marketing. U rubrici "©port i druπtvo", u tekstu "Nogometni klubovi dobivaju vlasnike", autor Goran VojkoviÊ s pravom istiËe da je "joπ rano reÊi πto Êe "biti s naπim πportskim dioniËkim druπtvima. HoÊe li veliki poslovni sustavi, danaπnji sponzori, postati dioniËari? HoÊemo li imati narodne klubove kojima Êe upravljati navijaËi, mali dioniËari, s tek ponekim koji ima znatniji broj dionica? Moæda Êe πportaπi uloæiti u klubove u kojima igraju, pa dobijemo i neko kapitalistiËko samoupravljanje? A moæda se nakon recesije pojavi i koji strani tajkun ili oligarh koji Êe iz hobija kupiti neki naπ nogometni ili koπarkaπki klub?" U tekstu "Trgovanje imidæom" autorica Manuela Senteri istiËe da je, "prema miπljenju nekih marketinπkih struËnjaka, πport maksimalno iskoristio sponzorstvo i prodaju ulaznica kao instrument financiranja, ali merchandising i licenciranje nude joπ velike moguÊnosti". »asopis Olimp ove godine slavi desetu godiπnjicu izlaæenja, potpuno radno, tematski se propitujuÊi o vaænosti πporta i olimpizma za druπtvo i pojedinca. No tu su i "kroniËarski zapisi u malom" Radice Jurkin o najvaænijim aktivnostima HOO-a i hrvatskih πportaπa, meu kojima i sjajni uspjesi na MI u Pescari ove godine. Posebno mi je drago πto su u ovom broju objavljena tri najbolja rada hrvatskih uËenika (uËenica) s meunarodnog natjeËaja koji je, na temu "©port i knjiæevnost" 2009., raspisao Meunarodni olimpijski odbor, a za Hrvatsku proveo HOO u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta i Hrvatskom olimpijskom akademijom. Posebno Ëestitam uËenici Dei Marin iz 4. razreda Prve rijeËke hrvatske gimnazije Ëiji je esej "Temeljne vrijednosti olimpizma: uvaæavanje drugih" ocijenjen najboljim i nagraen Trofejem i diplomom MOO-a i HOO-a.

    SADRÆAJ

    20. str. 46. str.

    Mediji i πport ©portska terminologija

    GLAVNI UREDNIK Ante DrpiÊ

    Urednik priloga Povijest hrvatskog πporta Zdenko JajËeviÊ

    UREDNI©TVO

    Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa, Radica Jurkin, Siniπa KrajaË, Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro

    www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

    UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar

    LEKTURA MARE

    OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec

    GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

    TISAK

    TISKARA MEIΔ Rotooffset Velika cesta 17

    Naklada: 2.000 primjeraka

    Nastanak modernog πporta: Golf - igra nalik πetnji po imanju 4 Olimpijske nade: Sandra PerkoviÊ, atletiËarka 6 Olimpijske legende: Ana TitliÊ, rukometaπica 8 Olimpizam: Igre oko I. olimpijskih igara 10 Malo poznati πportovi: Lov na lisice 12 ©port i druπtvo: Nogometni klubovi dobivaju vlasnike 14 Religija i πport: Æenska ruka 16 Æenska strana πporta: Ne priznajem “ne” kao odgovor sustava 18 Mediji i πport: ©port, nasilje i mediji 20 Filozofija πporta: Paternalizam i πport 22 ©portski marketing: Trgovanje imidæom 24 ©port i znanost: Emocije i πport 26 Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29 ©port o πportu: Virtualni πport 42 ©port i duhovnost: Plivanje i meditativno-duhovna snaga 44 ©portska terminologija: Znate li o kojim je πportovima rijeË? 46 ©portska fotografija 48 Publicistika 50 Meunarodni natjeËaj “©port i knjiæevnost” 2009. 52 Od Olimpa do Olimpa 54

    ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

    OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28 Page 3

  • 4

    I gre su dio povijesti naroda kao injegova djela, ratovi i umjetnost.One su odraz druπtvenog æivota u pojedinim razdobljima, ali i promje- na u ekonomiji, religiji i politici. Ne- ke od igara jedva da se spominju u po- vijesnim izvorima. One su prihvaÊene kao dio svakodnevnog æivota, ali nisu smatrane dovoljno zanimljivima i vri- jednima paænje povjesniËara, sve do trenutka kada su ozbiljnije utjecale na zakone, porezni sustav i financije.

    Golf potjeËe iz ©kotske Igra sliËna golfu, pod nazivom pa-

    ganica, igrala se u starom Rimu. U XIII. stoljeÊu u ©kotskoj se igra cam- buca, u Nizozemskoj het kolven, a u Francuskoj jeu de mail. Neki povje- sniËari πporta smatraju da su igre het kolven iz Nizozemske i chole iz Belgi- je preteËe golfa. No tim igrama, kao i ostalim brojnim igrama πtapom i lo- pticom, nedostaje jedna bitna odredni- ca golfa - rupa. Golf u sadaπnjem obli- ku potjeËe od igre koja se u XV. sto- ljeÊu igrala na istoËnim obalama ©kotske u Kraljevstvu Fife. IgraËi bi

    udarali kameni oblutak po priro- dnom terenu koristeÊi se πtapom

    ili primitivnom palicom.

    Zabrana golfa i nogometa

    Sredinom XV. stoljeÊa ©kotska se pripremala za obra-

    nu od engleske invazije. Zbog prevelikog interesa za igranje

    golfa i nogometa, ©koti su zanema- rili vjeæbanje vojnih vjeπtina, ponaj- prije streliËarstva, pa je πkotski parla- ment kralja Jamesa II. 1457. godine zabranio i golf i nogomet. U tom se dokumentu prvi put u pisanom obliku spominje naziv goulf, koji je moæda izveden iz nizozemske rijeËi kolf koja znaËi - palica ili πtap. Zabrana je po- novljena 1470. i 1491., ali stano- vniπtvo ju je uglavnom ignoriralo. Ukinuta je tek nakon Glasgowskog sporazum 1502. godine. Golf je tije- kom XVI. stoljeÊa stekao ugled i po- Ëeo se brzo πiriti.

    Kolijevka golfa Kralj Charles I. popularizirao ga je

    u Engleskoj, a Marija Stuart, vladari- ca ©kotske koja je po majci bila Fran- cuskinja i πkolovana je u Francuskoj, prenijela je igru u Francusku. Prema predaji, naziv caddie za nosaËa torbe s palicama, koji ujedno daje savjete i moralnu potporu igraËu, dolazi od

    Postoji urbana legenda da je naziv golf izvedenica od akronima Gentlemen Only, Ladies Forbidden - Samo gospoda, damama zabranjeno. To zacijelo nije toËno, jer je koriπtenje akronima kao zasebnih rijeËi relativno moderan fenomen. Osim toga, æene su igrale golf veÊ u drugoj polovici XIX. stoljeÊa, kad je igra postala vrlo pomodna zahvaljujuÊi princu od Walesa, buduÊem kralju Edwardu VII.

    NASTANAK MODERNOG ©PORTA

    Piπe Ana PopovËiÊ

    Golf - igra nalik πetnji po imanju

    OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28 Page 4

  • Marijinih pomagaËa iz redova francu- ske vojske - kadeta. Godine 1552. u πkotskom gradiÊu St. Andrewsu, mje- stu koje se smatra kolijevkom golfa, osnovan je St. Andrews Golf Club. Viπe od pola stoljeÊa mlai su klubo- vi Royal Blackheath Golf Club u Lon- donu i Company of Edinburgh Golfers u Edinburgu.

    Obnova kluba u St. Andrewsu

    U modernom se obliku golf razvio u St. Andrewsu i Edinburghu krajem XVIII. stoljeÊa, u povijesnom trenutku kada se slama moÊ klanova, a admini- strativna, akademska i trgovaËka elita preuzima vlast u ©kotskoj. To je vi- dljivo i iz arhive golf-kluba iz Glasgowa koji je osnovan 1787., a do 1789. godine imao je 25 Ëlanova koji su bili trgovci, uz iznimku dvojice ki- rurga i Ëetiriju vojnih Ëasnika. Godine 1754. obnovljen je golf-klub u St. Andrewsu - Royal and Ancient Golf Club of St. Andrews, gdje su 1897. ko- dificirana i pravila igre.

    Samo gospoda, damama zabranjeno

    Postoji urbana legenda o tome da je naziv golf izvedenica od akronima: Gentlemen Only, Ladies Forbidden - Samo gospoda, damama zabranjeno. To zacijelo nije toËno, jer je koriπtenje

    akronima kao zasebnih rijeËi relativno mo-

    deran fenomen. Osim toga, æene

    su igrale golf veÊ u drugoj polovici XIX. stoljeÊa, kad je igra postala vrlo pomodna zahvaljujuÊi princu od

    Walesa, buduÊem kralju Edwardu VII. Takozvana „sekcija za dame” osnovana je u St. Andrewsu 1867., a u ostalim klubovima u iduÊih 20-ak go- dina. Godine 1893. osnovan je i æen- ski golfaπki savez - Ladies' Golf Uni- on. Damama iz viπih slojeva sviala se igra koja je nalikovala πetnji s pri- jateljicama po imanju, a u Engleskoj je krajem XIX. i poËetkom XX. stolje- Êa bilo dosta dobrostojeÊih æena koje su imale dovoljno slobodnog vreme- na.

    "Priroda unutar grada"

    Radnim je danima broj æena pone- kad i premaπivao broj muπkaraca u klubovima gdje se, osim igranja golfa, moglo kartati ili popiti popodnevni Ëaj. Golfaπki je klub kultivirao novi oblik æivota zajednice u predgraima. Njegovi travnjaci, drveÊe i rjeËice utjelovili su „rus in urbe - prirodu unutar grada”. Graevinari su poËeli uviati prednosti spajanja rezidenci- jalnih imanja i rekreacije, a golf-klub je postao najpoæeljniji ukras bogatih okruga. U toj je Ëinjenici znaËenje klupskih graevina.

    Idealna razbibriga U ©kotskoj je igraliπte za golf imalo

    prednost pred druπtvenim objektima, dok je u Engleskoj bilo gotovo obrnu- to. Leeds Golf Club je 1909. go