OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07 10:57 Page 1 BROJ 24 • RUJAN ... · OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07...

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 24 • RUJAN 2007.ISSN 1331-9523

Doping kao svjetski

problem

©PORT IDRU©TVO

Jedro,daska ivoda

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

ÆeljkoVincek,atletskanada

TALENTI

LANA BIONDIΔ

Zaboravljeniheroji

ili nije zlatosve πto sja Stipendisti za Peking

Naπi pobjednici

OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

UMJETNOSTI ©PORT

Procvatkulture

©PORTSKAFOTOGRAFIJA

OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07 10:57 Page 1

3

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

pred vama je 24. broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskogodbora raen u razdoblju u kojem je Hrvatski olimpijskiodbor, nizom πportsko-edukativnih manifestacija diljemHrvatske, πportski - promotivno i nadahnuto obiljeæio 16.godiπnjicu svog osnutka. Hrvatski olimpijski dan, HOD,kojem je simboliËna poveznica sudionicima bila bijelamajica kao poruka mira, prijateljstva, tolerancije i fairplaya, u brojnim je sredinama bio povod za πportskepriredbe od kojih su neke, brojnoπÊu i kreativnoπÊu,nadmaπile i naπa najveÊa oËekivanja. Viπestruka proslavaπporta i olimpizma tih je dana bila povodom i prvoj dodjeliNagrade HOO-a Draæen PetroviÊ najboljim mladimperspektivnim πportaπima. O prvim slavljenicima moæeteËitati u rubrici o glavnim dogaajima u HOO-u.

U istom su razdoblju naπi mladi πportaπi s mnogo uspjehanastupili na Olimpijskom festivalu europske mladeæi(EYOF) u Beogradu te na ljetnoj Univerzijadi u Bangkoku,a Hrvatski olimpijski odbor je pristupio svjetskim ieuropskim projektima vaænim za kvalitetu æivota ponajprijemladih i djece. Meu njima je projekt protiv pretilosti uorganizaciji Europskih olimpijskih odbora (EOC) i sponzoraSamsung Electronics.

U uvodniku proπlog broja najavio sam seriju Ëlanaka oOlimpijskoj solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora,a u ovom Êemo vas broju upoznati sa sudjelovanjemHrvatskog olimpijskog odbora u njenim programima.Naime, poπtovani Ëitatelji, uvjeren sam da vrlo malo ljudi unaπoj zemlji, pa i πportskih djelatnika, zna da je Olimpijskasolidarnost tijelo MOO-a odgovorno za provoenje iupravljanje distribucijom prihoda dobivenih od televizijskihprava prijenosa olimpijskih igara. HOO je od svogutemeljenja koristio sredstva iz dvadesetak razliËitihsvjetskih programa Olimpijske solidarnosti, a naπoj jejavnosti svakako najpoznatiji program olimpijskih stipendija,jer je HOO od Olimpijske solidarnosti samo za razdoblje od2005. do 2008. dobio osam stipendija za mlade πportaπe kojise pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanje naIgrama 29. olimpijade 2008. u Pekingu. Naravno da suprijaπnjih godina brojni naπi istaknuti πportaπi bili korisniciprograma olimpijske stipendije, od Janice KosteliÊ i BlankeVlaπiÊ do mnogih drugih koji su se okitili najsjajnijimodliËjima s najveÊih meunarodnih πportskih manifestacija.

Koristim ovu prigodu da vas uputim i na sadræaje stalnogpriloga naπeg Ëasopisa, Povijest hrvatskog πporta, u kojemnastojimo pisati o poznatim osobama i dogaajima izdomaÊeg i svjetskog πporta. Tako ovaj broj nije mogao proÊibez osvrta na obiljeæavanje 70. godiπnjice smrti ocasuvremenog olimpizma, baruna Pierrea de Coubertina.

SADRÆAJ

18. str. 48. str.

Æenska strana πporta

©portskaterminologija

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Akademski o πportu:Lana BiondiÊ, spisateljica 4Talenti: Æeljko Vincek, atletska nada 6Legende: Biserka ViπnjiÊ, rukometaπica 8Olimpizam: Podrivanje smisla bavljenja πportom 10Europa i πport: ©port u Portugalu 12©port i druπtvo: Doping kao svjetski problem 14Religija i πport: Samo siloviti 16Æenska strana πporta: Teretana nije πminkeraj 18Studentski πport: Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice 20Filozofija πporta: Etika natjecanja 22Olimpijska solidarnost: Stipendisti za Peking 24Uvijek fair play: Stignimo Europu 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: Bitka protiv iluzija 42Umjetnost i πport: Procvat kulture i πporta 44©port i duhovnost: Meditacija i streljaπtvo 46©portska terminologija: Jedro, daska i voda 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54


4

Hrvatska viπe nepriznaje niπ osimzlata. Pa iakooboæava BlankuVlaπiÊ, lijepupoput top-modela kojaskaËe unebesa, spobjedniËkimplesom zbogkojeg bi s Coca-Colom da æivinegdje drugdje potpisalaπesteroznamenkasti ugovor, aovdje pokuπava naæicati samo- dvoranu, unatoË zlatu kadgod se prehladi - πto bezdvorane nije teπko - i kihne,svi veÊ zaviËu: gotova je

Lana BiondiÊ, spisateljica

AKADEMSKI O ©PORTU

Priredio Marko CuraÊ

Zaboravljeniheroji ili nije zlatosve πto sja


H rvatska spisateljica Lana Bi-ondiÊ koja je stekla popular-nost knjigom Æivot na visokojpeti, koju je njezin izdavaË nazvao pr-vim hrvatskim “chick-litom”, bez dvo-umljenja se odazvala pozivu Olimpa daiznese svoja razmiπljanja o πportu. Pre-dloæili smo temu bez odreenih pitanja,a ona je iskoristila priliku i, kako samakaæe, ispriËala sve πto je oduvijek æelje-la reÊi, ali je do sada to nitko nije pitao.

"...Davali smo svaku kunu za njihovetreninge. Samo da igraju, i sin i kÊer,pa za najmanju Ivu viπe nije bilo ni vre-mena ni love. I tako je ona sama uda-rala u zidiÊ, dok je Ëekala brata i sestruda zavrπe s ozbiljnim treningom."

Bila je to Iva Majoli. Hrvatica koja jeosvojila Roland Garros. Za koju kaæu -pa dobro, osvojila je taj jedan garrosiÊ inijedan viπe.

A vani ljube tlo po kojem hoda. I pra-va je zvijezda. I svaki vlasnik kafiÊagdje popije kavu traæi je autogram. Na-kon πto joj se pokloni.

A u nas se konobar nalakti pa kaæe -“a kaj ona sad misli da bum ja njoj tr-Ëal s tom kavom. Zato kaj je faca”. Pasvoj kapuËino Ëeka 45 minuta.

A upropastili joj i vjenËanje, najljepπidan njenog mladog æivota, koje je mo-gla imati na nekom privatnom otokupokraj Fidjija, a odabrala je crkvicu Sv.Marka i dovela ljude koji ne bi ni znaligdje je Croatia da im nije priËala svo-jim sjajnim zelenim oËima o najdivni-jem moru i ribi i pismi na svijetu.

Ma πto je vama ljudi? Ma ima da ihËuvamo ko kap vode na dlanu. Sve tenaπe πportaπe, i one in nogometaπe ione donedavno out vaterpoliste, pa ru-kometaπe, boksaËe, paraolimpijce iatletiËare naravno i sve ostale. I da ihne slavimo samo kada su najveÊi, negoda ih i pamtimo zauvijek u tom istomvelikom sjaju.

Kao πto ih i Japanac pamti, pa kaæe:Croatia? Ohhh, ©uker! i nasmije sesvojim japanskim zubiÊima.

Sve zbog zidiÊaEto vam za primjer IvaniπeviÊa, naj-

veÊi od najveÊih s prvom hrvatskomzastavom u ruci, radi njega su i stranisuci progovorili splitski da bi mu mogliudariti globu zbog neke spontane za-branjene rijeËi, svi smo vriskali, Ëupalikosu, plakali - ma πto plakali - ridali...,a onda mu zamjerili neki zidiÊ oko ku-Êe. I to u njegovom rodnome gradu.

A onda je doπla nevjerojatna obiteljKosteliÊ. Koja je spavala na snijegu, sazaleenom gavriloviÊkom u ruci, skoroju je ralica pregazila dok su spavali uπatoru. Nitko ih ne bi nikada ni pro-naπao, jer nisu ni znali da postoje. Svedok nam Janica jednoga dana nije doni-jela toliko zlatnih olimpijskih da bi svenjene medalje podijeljene na broj sta-novniπtva uËinilo svakog Hrvata zla-tnim olimpijcem. A dok nije rekla -zbogom, Ivice gotovo da se i ne bismosjetili.

Ali smo se onda barem sjetili da ima-mo Sljeme, a i moja talentirana susjedaSofija sada dobije nekoliko redaka udnevnome tisku i njen put neπto je "ma-nje zaleen".

No bez obzira na te veÊ zlatom uho-dane staze, moj poznanik, "zaljubljeniku padobranarstvo" svojim je rukamaosobno ofarbao tenisko i nogometnoigraliπte u ©estinama kako bi i ona dje-ca koja nemaju za Ëlanarinu nekog πik-kluba mogla dræat reket u ruci. A na en-tuzijazam je naiπao i pomoÊ, o da! -svoju vlastitu.

I zavrπio kod "Sanje" - ali ne kao za-govornik ideje da se u svakome kvartuizgradi jedan πportski centar kako sedjeca ne bi razlikovala po najnovijemmodelu mobitela, nego po πportu kojimse bave i koji Êe im moæda omoguÊitidobru stipendiju po ameriËkom siste-mu. Bio je pozvan zato πto je svoju æe-nu zaprosio pod padobranom pa je tonaciji bilo vrlo zanimljivo.

Kaj se tu ima slaviti?A da bi se izazvalo zanimanje "ra-

zmaæene" nacije naviknute da smo uvi-jek i svuda najbolji, morate biti prvaci.

Jer Hrvatska viπe ne priznaje niπosim zlata. Pa iako oboæava BlankuVlaπiÊ, lijepu poput top-modela kojaskaËe u nebesa, s pobjedniËkim plesomzbog kojeg bi s Coca-Colom da æivi ne-gdje drugdje potpisala πesteroznamen-kasti ugovor, a ovdje pokuπava naæica-ti samo - dvoranu, unatoË zlatu kad godse prehladi - πto bez dvorane nije teπko- i kihne, svi veÊ zaviËu: gotova je.

No ako ste ga osvojili, na zlato mi-slim, doËekat Êe vas svi Hrvati, svi ben-dovi Êe nastupati, sve pjevaËice mrdatiguzom, djeca Êe nam dva tjedna marki-rati πkolu, a maæoretkinje propjeπaËitiod zraËne luke do Trga bana, ali ne daovam bog deËki da se vratite s broncom- jer doËekat Êe vas samo mama i bakai pokoji sluËajni prolaznik.

A i æena Êe vas opaliti valjkom poglavi ako doete u cugi u tri ujutro, jerkaj se tu ima slaviti? Pa nije zlato.

A nije bogami samo zlato sve πto sja.To smo barem veÊ mogli nauËiti.

Sjaji se itekako svaki napor, entuzija-zam, trud, rad i æelja.

I dok to ne shvatimo, πportom Êe sebaviti samo lovci na lovu. I naπ Karlo-viÊ viπe neÊe ustajati iz kreveta za ma-nje od Linde Evangeliste.

A moæda smo i mi za to pomalo krivi.I zato kad moj sinËiÊ fula taj gol na

ruËno ofarbanom nogometnom igra-liπtu ©estina, ja viËem: "Bravooooooo-oooooo!" iz petnih æila i cijelo gleda-liπte gleda me u Ëudu.

P.S. IspriËavam se svima kojima semoj tekst neÊe sviati, ali ja sam se lju-bazno odazvala pozivu ovog Ëasopisa ijednostavno ispriËala sve ono πto samoduvijek æeljela reÊi, ali me nikada dosada to nitko nije pitao.

Mom suprugu se ne svia - kaæe da jesrcedrapatelno. A moja mama je zapla-kala. Izgleda da se moje pisanje ipaksvia samo æenama.

5

Lana BiondiÊ roena je 24. travnja 1971.u Zagrebu. ©kolovala se u Veroni i BeËu, adiplomirala u Milanu na Istituto Europeo diCommunicazione e Design, na odjelu pro-pagande sa specijalizacijom art-director.Sa 22 godine vraÊa se u Zagreb i poËinjemarketinπku karijeru u hrvatskim i meu-narodnim agencijama, gdje je viπe putanagraivana za svoj kreativni rad.

Nakon πto s nepunih 30 godina prekidakarijeru da bi se posvetila obiteljskom æi-votu, poËinje iz hobija pisati knjigu. "Æivotna visokoj peti", njezin prvijenac u izdanjuProfila, postaje apsolutnim bestselerom2005. godine i do danas je prodan u viπeod 20.000 primjeraka. Godinu kasnijeizlazi njezina druga knjiga "Nova knjigaLane BiondiÊ" koja takoer postaje velikimhitom i osvaja simpatije æenskog, ali imuπkog Ëitateljstva, a mediji je progla-πavaju "kraljicom hrvatskog chick-lita". Ia-ko je Ëesto na meti kritika, do danaπnjegdana zbog svoje spisateljske karijere nijepoæalila.

Cijeli se æivot bavi πportom, nakon 11 go-dina klasiËnog baleta bavila se vrlouspjeπno jahanjem, tenisom koji igra i da-lje, oboæava skijanje na vodi, a æelja joj jeokuπati se u maËevanju.

Æivotopis


6

H rvatska nije baπ Ëesto imala per-spektivne atletiËare koji su iznatjecanja u natjecanje ostvari-vali svoju nadarenost. Ne tako davno namjestu najperspektivnijega bio je bacaËkugle Edis ElkaseviÊ, svjetski juniorskiprvak, ali kako ga muËe ozljede i dugo sene natjeËe, to je mjesto prepustio drugo-me. MladiÊ koji je dobar na velikim na-tjecanjima je 400-metraπ Æeljko Vincek.Uostalom, Hrvatski ga je olimpijskiodbor izabrao meu najveÊe nade 2005.godine. Nadareni 21-godiπnji sprinterveÊ je i olimpijac.

Ne traæi alibi »ini se da nesueni nogometaπ, iz Va-

raædinu obliænjeg mjesta Novakovca, ci-jelo vrijeme ide stopama sugraanina iimenjaka Æeljka KnapiÊa. Δudljivi i ne-predvidivi PribislavËanin bio je sjajan400-metraπ, ali nikad realno ostvarena ta-lenta. Ostao je nedovrπen prvak, a njegovrekord na 400 metara (45.64 sekundi)Ëvrsto opstaje od Balkanskih igara u Sa-rajevu 1980.

Joπ donedavno, iako je Varaædinac uzpreponaπa Milana Kotura najveÊa nadameu atletiËarima, Ëinilo se da Êe rekordi ostati nedotaknut. Naime, nakon dobro-ga nastupa na Mediteranskim igrama2005., mladi je Varaædinac lani ipak ma-lo zapeo. Imao je problema i s ozljedama,ali, za razliku od u nas uobiËajena ponaπ-anja, u njima nije traæio alibi.

Ni ovu sezonu nije poËeo najbolje, bioje Ëak i sporiji od Milana Kotura, kojemje prva disciplina 400 m prepone. Sve je,meutim, sjelo na svoje mjesto u pravom

TALENTI

Za KnapiÊevimdræavnimrekordom na 400 metaraÆeljko Vincekzaostaje samopet stotinkisekunde.Ispunivπiolimpijskunormu, najavio jeozbiljan ulazak u"veliku" atletiku

Piπe Liljana Jazbinπek

Korak do ÆeljkaKnapiÊa

ÆELJKO

a t l e t s k an a d a


trenutku. Najprije je za reprezentacijuostvario dvostruku pobjedu - na 200 i400 m - na Kupu Europe Druge lige uZenici, pokazavπi da je pouzdan i da znaodraditi πto treba. Ovoga ljeta je pak namlaeseniorskom Europskom prvenstvuu Debrecenu Vincek ispunio olimpijskunormu (45.69 s), ozbiljno se najavivπi uveliku atletiku.

Tri najbolja vremenaVjerojatno je samo pitanje vremena

kad Êe sustiÊi i prestiÊi KnapiÊev rekord.Zanimljivo je usto da je ove godine istr-Ëao sva svoja tri najbolja vremena, na100, 200 i 400 m.

StasajuÊi u radu s Marinkom ©ipoπem,samozatajnim trenerom mnogih naraπtajavaraædinskih atletiËarki i atletiËara, nanatjecanjima je postupno iπao bliæe k vr-hu. Kalio se u straπnoj konkurenciji naSvjetskom prvenstvu 2005. u Helsinkiju ina Europskom prvenstvu 2006. uGöteborgu. Svakako da je svojevrsnakruna ranog dijela njegove karijere srebr-na medalja iz Debrecena. I prijelaz iz ju-niorskog u seniorski svijet time jezavrπen.

"Dugo mi se taj foto-finiπ vrtio gla-vom. Krenuo sam na prvo mjesto i izgu-bio ga za tisuÊinku. No, bilo mi je najva-ænije da trËim ispod 45,9 sekundi i izbo-rim olimpijsku normu", veselio se uspje-hu Æeljko 1986. u Ateni.

7

VINCEK

Roen je 16. lipnja 1986. u Novakovcu pokraj Varaædina. »lan je HAK Varaædin. Trener mu je prof. Marinko ©ipoπ. Zavrπio je srednjoπkolsko obrazovanje u Rudarsko-kemijskoj πko-li kao ekoloπki tehniËar. Radi u varaædinskoj tvrtki Pavlos, koja muje ujedno i sponzor.Na ovogodiπnjem je Europskom prvenstvu za mlae seniore (do23 godine) u Debrecenu bio drugi na 400 m, a o tome je odluËi-vao foto-finiπ. PoËeo je s treÊim mjestom na mlaejuniorskom SP-u u Sherbro-okeu 2003., a godinu kasnije je trËao u polufinalu juniorskogaSP-a u Marrakeshu. Zlatnom se juniorskom medaljom okitio naEP-u 2005. u Kaunasu, ali se te godine iskazao i drugim mje-stom na Mediteranskim igrama u Almeriji. Najbolji rezultat na400 m mu je 45.69 s, a na 200 m 21.06 s. Stotku je otrËao za10.70 s.

Tko je Æeljko Vincek?


S tas joj je ostao isti kao u igra-Ëkim danima, vitak, ni lice neÊeotkriti tajnu brojki iz rodnog li-sta. Biserka ViπnjiÊ najtrofejnija je hr-vatska rukometaπica, u vitrini bljeπteolimpijsko zlato i srebro, te zlatno i bron-Ëano odliËje sa svjetskih prvenstava. Odklupskih uspjeha u riznici je Kup IHF-a.

8

Biserka ViπnjiÊ jenajtrofejnija hrvatskarukometaπica, apostigla je i najviπepogodaka naOlimpijskim igrama uMoskvi 1980. godine

LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

BISERKA Srebro draæe od zlata


Najljepπe uspomene, kaæe, ne veæu jeuz losangelesko zlato nego uz moskov-sko srebro.

- “Nitko tada nije raËunao na nas, ni-tko nije ni pomislio da moæemo do zapa-æenog rezultata, jer nakon zlata na SP-u1973. nije osvojeno niπta. I naπa je sre-brna medalja bila tada pravi bum. Teπkosmo doπle do nje, nakon prave, velikeborbe. Konkurencija je bila jaka. A jasam bila najbolji strijelac turnira. »etirigodine kasnije, u Americi, bilo je desetputa lakπe doÊi do zlata. Bile smo favori-tkinje, igraËice Sovjetskog Saveza nisunastupile zbog politiËkih razloga” - pri-sjetila se dana optoËenih olimpijskimmedaljama nekadaπnja sjajna pucaËica.

Nije bilo ljubomoreBisa, kako je nadimkom mnogi zovu,

otkriva u Ëemu je bila snaga trofejne eki-pe u kojoj je igrala.

- “Nije bilo ljubomore meu nama, bi-le smo prava ekipa. Sve do naπeg za-dnjeg velikog natjecanja, do Svjetskogprvenstva 1985. kada smo bile pete.Izbornik Josip Bepo Samaræija tada jepromijenio taktiku, sve se igralo za OlguSekuliÊ. A njoj nije iπlo i mi smo ostalebez igre i bez medalje.”

Biserka ne dvoji odgovarajuÊi na pita-nje s kim je najviπe voljela igrati.

- “Najviπe sam voljela kada je uz me-ne bila Mirjana »ipa OgnjenoviÊ. I KajaIleπ. RijeËi nam u igri nisu bile potrebne,nikakav dogovor. Toliko smo se dobroznale i razumjele da je i pogled bio dovo-ljan. Svetlana Ceca KitiÊ je bila simpati-Ëna, prava πportaπica i pravi voa.”

Mala prijevaraA tko je od trenera bio naj?- “Vilim TiËiÊ je i moj vjenËani kum,

pozvao me prvi u reprezentaciju, bilasam u ekipi koja je osvojila svjetsko zla-to, ali nisam igrala. To sam zlato osvoji-la s prezimenom RoæiÊ, kasnije medaljekao ViπnjiÊ. Tica me trenirao i uTreπnjevki, inzistirao je da se lopta neizgubi i to je nosilo i grË igri. Najviπesam zato u igri uæivala kod Bepa Samar-æije, on nam je dopustio da igramo, tra-æio je da u igri razmiπljamo svojom gla-

vom. Zanimljivo je, nikad nisam igralapod vodstvom Vinka Kandije, koji mi jeinaËe roak. Kad je on bio izbornik, bi-la sam na porodiljnom dopustu.”

Sjajnu je karijeru imala Biserka Viπ-njiÊ, a da bi je zapoËela morala se poslu-æiti i malom prijevarom.

- “Æelja mi je bila doÊi u Zagreb, a je-dini je put bio - πport. U Trogiru se igraorukomet, no otac mi nije dopustio trenin-ge u klubu. Pa sam rekla da mogu upisa-ti ekonomsku πkolu u Trogiru samo akoÊu igrati rukomet u Ekonomistu, inaËe Êumorati u πkolu u Split. Otac je pristao uzuvjet da nakon prve ozljede moram pre-kinuti. A ja sam veÊ na prvoj utakmici za-radila potres mozga. Slijedila je novaprijevara, rekli smo mu da moram biti ukrevetu zbog prehlade. Kasnije je bio po-nosan na moje igre, ali nikada nije doπaona utakmicu. Nije mogao podnijeti da vi-di kako me netko faulira.”

Doπla za ËokoladuBisin klub je Treπnjevka, no svaki je

njen dolazak meu zelene "vukao repo-ve". Prvi put, Ekonomist joj nije dao ispi-snicu pa je morala pauzirati, ali ipak jebila u ekipi na SP-u 1973. Drugi put, bi-lo je to nakon πto se vratila iz Japana,spasila je Treπnjevku od ispadanja iz pr-voligaπkog druπtva, ali za zelenim je sto-lom odluËeno da nije smjela biti registri-rana pa su ZagrepËanke prebaËene u dru-goligaπice, a u ligi je ostao Beograd. Bi-serka ViπnjiÊ je kaænjena pa je na sezonuotiπla u Italiju.

- ”U Treπnjevku sam doπla za Ëokola-du, pozvali su me tajnik MarkoviÊ i Vla-do HaniÊ. Zvao me tada Kandija u Ra-dniËki, ali moj je izbor bio Zagreb. Kodnas se nije moglo zaraditi, a u inozem-stvo se nije moglo prije 29. godine. Taj jepropis promijenjen tek zbog Cece KitiÊ,nakon njene udaje za nogometaπa BlaæaSliπkoviÊa, koji je otiπao u inozemstvo.Kad sam odlazila u Japan, nakon zlata uLos Angelesu, Samaræija je morao potpi-sati da ne raËuna na mene kako bih do-bila dopuπtenje.”

Uspomene lete, na kraju Êe BiserkapodvuÊi crtu na igraËke dane:

- “Bilo je lijepo, stalno smo pobjeiva-le. To je bilo to.”

9

r u k o m e t a π i c a

Biserka ViπnjiÊ, djevojaËki RoæiÊ, roena je10. listopada 1953. u Trogiru, gdje je uEkonomistu i zapoËela lijepu rukometnu kar-ijeru. Igrala je i za zagrebaËku Treπnjevku skojom je 1982. osvojila Kup IHF-a, japanskiOmron, talijanski Palermo i sisaËku Inu, ukojoj je kao Ëetrdesetogodiπnjakinja zbog ozl-jede koljena zavrπila karijeru.

Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odigralaje 124 utakmice i postigla 399 pogodaka.Osvojila je zlatnu olimpijsku medalju 1984. uLos Angelesu, srebrnu Ëetiri godine ranije uMoskvi, zlato na Svjetskom prvenstvu 1973.u Beogradu i svjetsku broncu u Budimpeπti1982. Bila je i prvakinja na Mediteranskimigrama 1979. godine. Na olimpijskomrukometnom turniru u Moskvi postigla je na-jviπe pogodaka.

Danas je Biserka zaposlena u zagrebaËkojElektri. Do prije dvije godine igrala je zaTreπnjevkin veteranski sastav, a sada je uzrukomet vezana kao gledateljica. SuprugSlavko svojedobno je bio aktivan uTreπnjevkinoj upravi, a sin Joπko bivπi jekoπarkaπ.

S Treπnjevkom pobjednica Kupa IHF-a

VI©NJIΔ


M oj stav vezan uz doping uπportu, a usudio bih se re-Êi i stav veÊine zaljublje-nika u πport, priliËno je jasan - do-pingu nije mjesto u πportu i apsolu-tno ga treba zabraniti. Meutim, tonije argument da doping uistinu i tre-ba zabraniti. To je samo izjava, mojosobni stav i niπta viπe.

Problem aktualnog trenutka borbeprotiv dopinga u πportu je u tome dase najËeπÊe koriπteni argumenti uborbi protiv njega danas relativno la-ko mogu opovrgnuti. Odnosno, πtoje joπ gore, ti argumenti teπko moguopravdati trenutne mehanizme borbeprotiv dopinga.

Neprirodni “πportaπi”U literaturi se Ëesto navode pri-

mjeri koriπtenje dopinga u πportu injegovih fatalnih uËinaka joπ u 19.stoljeÊu. »ini se da je uporaba razli-Ëitih stimulansa na poËecima razvoja

10

Podrivanjesmisla bavljenja πportom

Doping je zlo i ni jedna nedosljednost ili propustu argumentiranju potrebe i nuænosti borbe protivnjega ne umanjuje tu Ëinjenicu. No, s jednakim seæarom i entuzijazmom treba braniti i od drugihzala πto se uvlaËe u svijet πporta i podrivajusmisao bavljenja πportom, a koja ponekadpreπuÊujemo ili, joπ gore, ne primjeÊujemo

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM olimpijskog pokreta bila priliËno uo-biËajena, a neki autori Ëak tvrde daveÊina πportaπa na olimpijskim igra-ma prije I. svjetskog rata ne bi uspje-la proÊi danaπnje dopinπke kontrole.Meutim, antidopinπka kampanja uπportu pokrenuta je tek nakon tragi-Ëne smrti pod utjecajem amfetaminadanskog biciklista Knuda EnemarkaJensena na Olimpijskim igrama uRimu 1960. godine.

©ezdesetih godina proπlog stoljeÊaMeunarodni olimpijski odbor kre-nuo je u borbu protiv koriπtenja do-pinga u πportu. Meunarodne πport-ske federacije koje su tada podupira-le MOO bile su izuzetak. Viπe od 20godina MOO je bio gotovo usamljenu svojim nastupima protiv dopinga.Situacija se ozbiljnije promijenilatek krajem 80-ih i poËetkom 90-ihgodina 20. stoljeÊa. Danas su meu-narodne πportske federacije koje nepodupiru i u praksi ne provode anti-dopinπke mjere MOO-a zapravo izu-zetak.

Zaπto protiv dopinga?Meutim, sa znanstvenog, ali, pa-

radoksalno, joπ viπe etiËkog stano-viπta, argumenti koji trebaju opra-vdati mjere antidopinπke kampanje uπportu Ëesto su nedosljedni, nedo-voljno utemeljeni i lako oborivi. Evoprimjera kako neki autori relativizi-raju neke od uËestalijih argumenata.

Doping je πtetan za zdravlje! No,je li uistinu? Nema mnogo znanstve-nih dokaza koji bi to nedvojbeno po-tvrdili. Istina, zabiljeæeni su i smrtnisluËajevi uzrokovani uzimanjem ste-roida. Meutim, dr. R. Nicholsontvrdi: "Nakon viπe od 30 godina upo-trebe steroida ne postoje uvjerljividokazi njihove znaËajnije πtetnostina zdravlje".

Jedan od problema u koriπtenju ne-dopuπtenih stimulansa leæi i u Ëinje-nici da ih je, dok god su zabranjeni,teπko uzimati na siguran naËin i podlijeËniËkim nadzorom (pogreπke udoziranju, itd.). Osim toga, Ëak i obi-Ëni aspirin, ako se uzima na po-greπan naËin, moæe biti vrlo πtetan.No, Ëak i da doping jest πtetan, pa πtoonda? Mnogi su πportovi vrlo opasniza zdravlje, a uËestalost ozljeda, Ëaki teπkih, u nekim je πportovima za-straπujuÊa. Ako doping i jest πtetan,joπ nije jasno zaπto bi se o njegovoj


11

πtetnosti trebalo voditi viπe raËunanego o drugim, joπ i veÊim izvorimaopasnosti u nekim πportovima, a ko-ji se nerijetko Ëak i glorificiraju.

Nejednake moguÊnostJe li koriπtenje dopinga nepoπtena

prednost, varanje i izigravanje pravi-la koje podriva sam smisao πportakao natjecanja u kojem svi imaju je-dnaku πansu pod istim pravilima?Bez sumnje jest.

Meutim, nepoπtena je prednost uπportu i Ëinjenica da su samo nekezemlje u stanju razvijati i uæivatiplodove πportske znanosti. Nisusvim πportaπima jednako dostupnibiomehaniËki i fizioloπki laboratorijiniti mogu u svom treningu primjenji-vati najnovija znanja i tehnologije.

Je li poπtena prednost biti iz boga-te zemlje ili obitelji koja moæe pruæi-ti odgovarajuÊu financijsku i socijal-nu podrπku mladom πportaπu koji jemoæda i manje talentiran od nekogdrugog, Ëija obitelj ili πira zajednicato ne mogu?

Prema pravilima Svjetske atletskefederacije, koriπtenje „zeca" u atlet-skim je utrkama zabranjeno. No, je liitko ikada diskvalificiran kada je, naprimjer, u svrhu ruπenja nekog re-korda radi njegovog komercijalnogiskoriπtavanja ili podizanja popular-nosti Ëak i novËano stimuliran da bu-de „zec" u utrci?

Je li poπtena prednost imati naklo-nost sudaca zato πto je neka ekipadomaÊin ili zato πto dolazi iz jednezemlje, a ne druge ili zato πto jepredsjednik kluba ili saveza jednaosoba, a ne neka druga?

Na Olimpijskim igrama u Los An-gelesu 1984. godine lijeËnici repre-zentacija ©vicarske i SAD-a podnije-li su medicinsku dokumentaciju pre-ma kojoj svi Ëlanovi i jedne i drugereprezentacije u modernom petobojukoriste betablokatore (zabranjenosredstvo) iz medicinskih razloga.Malo je vjerojatno da su moderni pe-tobojci skloni bolestima srca baπ utoj mjeri.

»injenica je da æivimo u vremenukada se neke vrijednosti πporta zabo-ravljaju pod pritiskom ostvarivanjarezultata ili puke zarade. Zaπto seonda doping tretira kao nepoπtenaprednost?

Krajnji ishodNije cilj ni na jedan naËin zagovara-

ti upotrebu nedopuπtenih sredstava uπportu. Meutim treba i upozoriti namnoge nedosljednosti u danaπnjemπportu o kojima se relativno malo go-vori. »ak i cijela priËa o dopingu u πportu i borbi protiv dopinga koju po-tiËe MOO baca u sjenu mnoge vaæneprobleme modernog olimpizma kojese s vremenom zaboravlja ili se o nji-ma samo sporadiËno govori.

Doping je zlo i ni jedna nedoslje-dnost ili propust u argumentiranju

potrebe i nuænosti borbe protiv njegane umanjuje tu Ëinjenicu. Meutim,potrebno je s jednakim æarom i entu-zijazmom braniti se i od drugih zalaπto se uvlaËe u svijet πporta i podri-vaju smisao bavljenja πportom, a ko-ja ponekad preπuÊujemo ili, joπ gore,ne primjeÊujemo.

Pokuπajmo zamisliti kako bi izgle-dao πport kada bismo æeljeli bitikrajnje iskreni, neselektivni i doslje-dni u primjeni argumenata koje kori-stimo osporavajuÊi doping u πportuna πport u cjelini.

Amerikanac Floyd Landis - prvi biciklist u 105

godiπnjoj povijesti Tour deFrancea kojem je oduzet

naslov zbog dopinga


12

©port u PortugaluFiziËka se kultura tretira kao kulturni faktor veoma vaæan za svestranirazvoj modernog druπtva u cjelini. Ipak, na temelju podataka iz 2002.godine, samo 25% Portugalaca bavi se πportom, a 23% populacijeizmeu 15. i 74. godine æivota bavi se πportom redovno

Piπe Saπa Ceraj

EUROPA I ©PORT

R epublika Portugal, u vrijemeRimskog Carstva nazvanaPortus Cale (Lijepa luka), ze-mlja je u kojoj su roena brojna slavnaimena. Ferdinand Magellan prvi jeoplovio Zemlju, Bartholomeu Diaz jeprvi oplovio Rt dobre nade, a Vascoda Gama je otkrio put u Indiju plove-Êi oko Afrike. Danas se Portugal po-nosi iznimnim πportaπima poput Chri-stiana Ronalda, Luisa Figa i FernandaGomesa. Nekad kolonijalna velesilakoja se ubraja u dræave europskogSredozemlja smjeπtena je na zapa-dnom dijelu Pirinejskog poluotoka snajzapadnijom toËkom Europe - Caboda Roca.

Zakon o πportu»lanak 79. Ustava Republike Portu-

gala propisuje i osigurava pravo gra-ana na bavljenje tjelovjeæbom i πpor-tom. Godine 1990. donesen je Zakono πportu koji definira i odreuje gla-vne smjernice sustava πporta. FiziËkase kultura tretira kao kulturni faktorod velike vaænosti za svestrani razvojmodernog druπtva u cjelini. Zakon oπportu dva je puta mijenjan i to 2004.i 2006. godine (Lei de Bases da Acti-vidade Fìsica e do Desporto, 2006).Posljednjom su promjenom uvedenenove izmjene na podruËju vrhunskogπporta, πportskog osiguranja, borbeprotiv dopinga, nasilja u πportu i koru-pcije. Nakon tih promjena Zakona do-neseni su joπ mnogi vaæni podzakon-ski propisi koji se odnose na πportskesaveze, financiranje πporta, etike uπportu, πport u πkoli i drugo.

Vladine πportske organizacije Osnovna uloga vlade u πportu je ko-

ordinacija aktivnosti. U cilju definira-nja i koordiniranja πportskih djelatno-sti, vlada odobrava i integrira programerazvoja πporta u Ëetverogodiπnjem ci-klusu. Do travnja 2003. godine portu-galskim su πportom rukovodili: IND(Instituto Nacional do Desporto) kojise brinuo o πportskim savezima, CEFD(Centro des Estudos e Formacão De-sportiva) koji se bavio πportom u πkoli,a CAAD (Complexo de Apoio às Acti-vidades Desportiva) bio je odgovoran

za πportski menadæment i odræavanjeπportskih objekata. Te su se tri institu-cije udruæile u Portugalski institut za π-port (Instituto do Desporto Portugal) itako osigurale veÊu funkcionalnost ismanjenje troπkova.

©port je u Portugalu u nadleænostiDræavnog tajniπtva za mladeæ i πportkoje djeluje u sklopu VijeÊa ministaraodgovornih za πport. Na operativnojrazini VijeÊu ministara potporu pruæaPortugalski institut za πport koji jeodgovoran za koordinaciju i razvojvladinih programa.


13

Nacionalno vijeÊe za πportNacionalno vijeÊe za πport (Consel-

ho Nacional do Desporto) je konzul-tativno i savjetodavno tijelo za pitanjakao πto su πportska arbitraæa, sporoviunutar πportskih saveza i profesional-nih liga. U borbi protiv dopinga, Za-kon o πportu osigurao je temelje zaosnivanje novog tijela - Nacionalnogprotudopinπkog vijeÊa Portugala (Au-toridade antidopagem de Portugal -Conselho Nacional Antidopagem) ko-je, osim zakonske regulative, akti-vnost zasniva na odræavanju obrazo-vnih teËaja i osvjeπÊivanju populacijeo πtetnosti dopinga u πportu.

Nacionalno vijeÊe protiv nasilja uπportu (Conselho Nacional Contra aViolência do Desporto) osnovano jeradi promoviranja i koordiniranjamjera usmjerenih protiv nasilja uπportu i osiguravanja sigurnosti naπportskim natjecanjima, praÊenja sta-nja i provedbe donesenih mjera. Naregionalnoj razini djeluje pet isposta-va Portugalskog πportskog instituta.Zadatak im je podizanje svijesti gra-ana o korisnosti bavljenja tjelovje-æbom i πportom i osiguranje uvjeta.

Portugal je podijeljen na opÊine, alisastavni dio su i dvije otoËne skupineAzori i Madeira, koje imaju status au-tonomnih regija. Te regije imaju svo-ja, zasebna πportska tijela - Azorskuregionalnu upravu za fiziËko obrazo-

vanje i πport (DREFD) i Madeiranskiregionalni πportski institut (IDRAM).

Nevladine πportske organizacije

Nevladina πportska tijela u PortugaluËine: πportski klubovi, nacionalni save-zi, profesionalne lige i nacionalniolimpijski odbor. U veÊinu nacionalnihπportskih saveza udruæeni su regional-ni i lokalni savezi koji su zaduæeni zarazvoj πporta i provedbu regionalnih ilokalnih πportskih programa. U Portu-galu djeluje 79 πportskih saveza u kojeje udruæeno oko 10.000 πportskih klu-bova. Od 1993. godine koordinacijurada nacionalnih πportskih saveza oba-vlja Portugalska πportska konfederaci-ja (Confederacao do Desporto de Por-tugal - CDP) koja ima 69 Ëlanica tedjeluje kao glavni πportski savez (Um-brella). Portugalski olimpijski odbor (-Comité Olímpico de Portugal - COP)osnovan je 1909. godine radi pripremaπportaπa za olimpijske igre. U COP suudruæeni nacionalni πportski saveziolimpijskih i neolimpijskih πportova, aGlavnu skupπtinu Ëine predstavniciπportskih saveza (Assembleia Geraldas Federacões).

©portska zaklada je nevladino πport-sko tijelo i neprofitna organizacijaosnovana 1995. godine s ciljem pro-mocije i razvoja πporta te privlaËenjakapitala u πport. U vrhunskom πportu

djeluju tri profesionalne lige, i to u no-gometu, koπarci i rukometu.

Financiranje πportaUz dræavnu financijsku pomoÊ,

πportski se klubovi financiraju i putemraznih vrsta donacija. Ukupni iznossredstava odreuje se na temelju πport-skih programa, ukupnih materijalnihtroπkova te izdataka za zaposlene. Uvrhunskom πportu nisu dopuπtene nika-kve donacije s izuzetkom organizacijenatjecanja nacionalnog znaËaja i gra-dnje πportskih objekata.

Dræava osigurava sredstva za eduka-ciju svih osoba koje su ukljuËene u su-stav πporta - πportaπi, profesori, treneri,suci, medicinsko osoblje i dr. Jedinicelokalne i regionalne samouprave tako-er pruæaju financijsku i organizacijskupodrπku πportskim klubovima i poma-æu u organizaciji πportskih natjecanja.

Na temelju podataka iz 2002. godi-ne, samo 25% Portugalaca bavi seπportom, a 23% populacije izmeu 15.i 74. godine æivota bavi se πportom re-dovno. Portugal je zemlja u kojoj naj-veÊu popularnost nedvojbeno uæivanogomet, a slijede ga koπarka, ruko-met i hokej na travi.

Literatura

1. Tokarski/Steinbach/Petry/Jesse (2004)Two Players one Goal? - Sport in Euro-pean Union


Pravno je veoma dobro da se borba protivdopinga diæe na najviπu meunarodnurazinu i da Konvenciju protiv dopingadonosi UNESCO, jer se ustrojava svjetskizaokruæen sustav. No, druπtveno,to znaËi da je doping kao pojavapostao ozbiljan svjetski problem!

14

K ad bismo ovaj tekst pisali po-zitivistiËki izgledao bi otprili-ke ovako: Hrvatski je sabor 6.srpnja 2007. donio Zakon o potvriva-nju Meunarodne konvencije protivdopinga u πportu, usvojene u Parizu19. listopada 2005. Navedena je kon-vencija stupila na snagu 1. veljaËe2007. godine, nakon πto ju je ratificira-lo 30 zemalja. Potvrivanje te konven-cije, navodi se u obrazloæenju Prijedlo-ga zakona, logiËan je slijed angaæiranjai daljnjeg doprinosa Republike Hrvat-ske u kreiranju protudopinπke politikeu Europi i svijetu.

Konvencija ima oko 40 Ëlanaka,ukljuËujuÊi i opseæan pojmovnik, gdjese navodi da, primjerice, "doping uπportu" oznaËava pojavu krπenja pro-pisa o zabrani koriπtenja dopinga, dok"krπenje protudopinπkih propisa" uπportu oznaËava: a) prisutnost zabra-njene tvari ili njezinih metabolita ilipokazatelja u tjelesnom uzorku πpor-taπa, b) koriπtenje ili pokuπaj koriπtenjazabranjene tvari ili zabranjene metode,pa tako ide nabrajanje sve do h).

U Dodatku I. doznajemo koja susredstva zabranjena pa se, meu osta-lim, moæe proËitati: 18á-homo-17-hi-droksiestr-4-en-3-on; bolasteron; bol-denon; boldion; kalusteron; klostebol;danazol; dihidroklorometil-testoste-ron; deltal-androsten-3,17-dion…Konvencija je objavljena u Narodnimnovinama, Meunarodni ugovori, broj7 iz ove godine.

Pod okriljem UNESCO-aKonvencija je zaokruæena i jasno pi-

sana, vidi se veÊ na prvi pogled da senetko potrudio oko sastavljanja. Zasi-gurno Êe pomoÊi borbi protiv dopingau πportu.

Meutim, pitanje je drugo: gdje je todanas πport dospio kada je potrebnameunarodna, UN-ova Konvencijaprotiv dopinga?

U uvodu Konvencije se navodi da juje usvojila OpÊa konferencija Organi-zacije Ujedinjenih naroda za obrazova-nje, znanost i kulturu (UNESCO), oku-pljena u Parizu od 3. do 21. listopada2005. na svome 33. zasjedanju, meuostalim upoznata s rezolucijom 58/5koju je OpÊa skupπtina Ujedinjenih na-roda prihvatila 3. studenoga 2003., akoja se odnosi na πport kao sredstvo zapromicanje obrazovanja, zdravlja, ra-zvoja i mira.

Dakle UNESCO, specijaliziranaagencija Ujedinjenih naroda, pripremai donosi Meunarodnu konvenciju pro-tiv dopinga. Pravno je to jako dobro -

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

Dopingkao svjetskiproblem


borba protiv dopinga se diæe na najviπumeunarodnu razinu, omoguÊava seharmonizacija propisa razliËitih dræavai ujednaËavanje zakonodavne prakse tepopisa zabranjenih tvari. Izbjegavajuse sluËajevi da je neka supstanca u je-dnoj dræavi dopuπtena a u drugoj pred-stavlja doping, lakπe se provjerava sa-dræava li neki lijek zabranjene supstan-ce i sl. Jednostavno, ustrojava se jedansvjetski zaokruæeni sustav.

No, druπtveno, to znaËi da je dopingkao pojava postao ozbiljan svjetskiproblem! Donoπenje meunarodnihkonvencija nije ni jednostavno, niti je-ftino. Napisati takvu konvenciju znaËida su se mjesecima sastajale radne sku-pine kvalitetnih struËnjaka, da je na-pravljeno barem nekoliko, ako ne i ne-koliko desetaka radnih verzija i da sesvaka rijeË brusila satima. Onda su sli-jedile koordinacije, harmonizacije,usporedbe, pa kada je draft parafiran ikad ga je prihvatilo radno tijelo, a po-tom i nadleæno izvrπno tijelo UNE-SCO-a, sve je prevoeno na πest slu-æbenih jezika UN-a (engleski, francu-ski, πpanjolski, ruski, arapski, kineski),pa poslano svim Ëlanicama kod pripre-me konferencije… Sve je onda izglasa-no i krenuo je zamrπen postupak ratifi-kacije u brojnim dræavama.

Pasivno prihvaÊanje Meunarodne konvencije se, jedno-

stavno reËeno, donose kada se pokaæeda svjetska zajednica ima ozbiljnihproblema u nekom podruËju ili djela-tnosti. O samom πportu neÊe se naÊibaπ mnogo ovako precizno i formalnorazraenih meunarodnih dokumenatanajviπe, UN-ove razine!

Ono πto nakon postavljanja borbeprotiv dopinga na razinu meunarodnekonvencije svakako treba izbjeÊi jestav "i ovo je rijeπeno" te postupno pri-hvaÊanje dopinga kao stanja koje jestnegativno, ali postoji i postojat Êe uπportu. UnatoË Konvenciji i brojnimtehniËkim mjerama (koje pomalo pod-sjeÊaju na hladnoratovsko razdobljekada bi jedna strana usavrπila podmor-nicu, pa druga lovce podmornica, paona prva protupodmorniËke mjere),doping danas, naæalost, postaje neπtouobiËajeno i samorazumljivo. Uz re-zultat natjecanja u novinama se navodii koliko je πportaπa diskvalificirano. Ito je sve. A upravo je takav stav pasi-vnog prihvaÊanja Ëinjenice da dopingpostoji iznimno πtetan. Zlo zvano do-ping ne smije postati druπtveno napolaprihvatljiva pojava, poput neπto bræevoænje na autocesti.

Konvencija je potrebna, u to nemasumnje. Dobro da je ratificirana i sva-ka Ëast nadleænim dræavnim tijelimaπto je to obavljeno brzo i kvalitetno.Konvencija protiv dopinga je sada, su-kladno Ustavu, dio unutarnjeg pravnogporetka Republike Hrvatske i po pra-vnoj snazi iznad zakona.

Meutim, doping ne smije postati sa-mo hladna definicija ponaπanja na pa-piru, makar to bila i meunarodna kon-vencija. Prema njemu trebamo saËuva-ti i emotivan naboj - on je zlo, Ëista ne-gacija svega πto πport jest.

15


16

M alo koji evaneoski za-htjev moæe πportaπu ta-ko uÊi pod koæu kaoodluËno upozorenje da "silovitiosvajaju kraljevstvo nebesko" (Mt11,12). U danaπnjem svijetu medijanapor marljiva radnika lako ostaje usjeni dok konkretna ljudska snaga,znoj i napeti miπiÊi, æestok trk i silo-vit udarac πportaπa bivaju takoreÊiopipljivi. Vide se i Ëuju na ekranu,plijene pozornost, privlaËe; uhvaÊe-ni na fotografijama ispunjaju naslo-vnice i duplerice.

Objaπnjenje o osvajanju nebeskogkraljevstva potjeËe iz usta samogKrista, UËitelja. I nije tek figurati-van govor jer je smjeπteno u opiskonkretnog Ëovjeka - Ivana Krstite-lja. Taj asketski lik, koji je privukaoi naπeg knjiæevnog "olimpijca" MiruGavrana da mu posveti jedan ro-man, u Evanelju je prepoznatljiv iæivotom i porukom. Kao u nekomsuvremenom "dresu" na kojem bojaodreuje pripadnost, a ime odmahkazuje o kome je rijeË, Evaneljaopisuju Ivana Krstitelja u njegovupustinjskom odijelu: "Imao je odje-Êu od devine dlake i koænat pojasoko bokova" (Mt 3,4). I prehrana muje toËno odreena. Sve je usmjerenona velik zadatak koji ga Ëeka. Da-vno prije nego li su se suvremeninogometaπi pred vaæne nastupe po-Ëeli povlaËiti u veÊ Ëuvenu karante-nu na intenzivne pripreme, Kristovnavjestitelj i preteËa provodio je da-ne u pustinji.

Kraljevstvo æivihGledamo veÊ prema Pekingu. Po-

stati olimpijac vrhunac je, cilj koje-mu πportaπ teæi. Ali svaki koji jedoπao do medalje znade da nije samokrugli predmet od plemenite kovi-ne - u rukama ili oko vrata - ono πtoga ispunja, nego je to sudjelovanje uvelikoj zajednici koja povezuje do-slovce sav svijet. I kraljevstvo nebe-sko u Bibliji jest poæeljni vrhunackoji okuplja sve narode. Na viπemjesta naÊi Êemo izriËito obeÊanjeBoæje da Êe sabrati sve, iz svih ple-mena i puka i jezika (usp. Otk 7,9).

U suvremenom, masovnom πport-skom zbivanju, takve duboko teo-loπke vizije dobivaju novu razumlji-vost i aktualnost. Gledali smo soduπevljenjem u vijestima kako sunaπi maliπani na Olimpijski dan uHrvatskoj s bijelim majicama svje-doËili o miru, πportu,prijateljstvu i fairplayju. I tu je, baπ kao iu vjeri, rijeË o idealimaza koje se treba boriti ioni Êe postojati samoako ih s velikim maromnjegujemo. Evaneoskaobjava da siloviti "gra-be" kraljevstvo nebeskopostaje jasnija prisjeti-mo li se spretnog uzimanja lopte,primjerice u koπarci ili rukometu.

Æivotna silaBiblijska rijeË za silu (grË. bia) i

viπe je nego srodna sa æivotom (grË.bios). Oni koji "grabe kraljevstvo"æivotni su, vitalni. Ostvarenje suIsusove najave o punini æivota.OsjeÊaj slave koji moæe imatipoπten i uspjeπan πportaπ s pravomse moæe usporediti s blaæenstvom

Nema u duhovnom æivotu magije iautomatizma. Koliko silovitostiprimijenimo, toliko Êemo postiÊi!

Samo siloviti

RELIGIJA I ©PORT

Gledati druge nije πport, nego gledanje.Æivot bez nasilja, ali ne bez sile!Duga priprava daje i posljednji uspjeh. Dobrog uËitelja treba dobro upoznati.

i s k r i c e

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

✴ ✴


17

Kristova vjernika u zajedni-ci svetih. I, baπ kao u πportu,duge pripreme u skrovitosti,svagdanji treninzi bez ika-kve senzacije, nuæni su zaveliku pobjedu.

Kad mladi Ëovjek "nami-riπe" karijeru u πportu, spre-man je dobrano se potruditi ipritom mnogo toga ærtvova-ti. Prilagodit Êe naËin æivotai navike, odlazit Êe - ma isvaki dan - na treninge. Iduπu i tijelo podvrgnut Êevjeæbanju. OdreÊi Êe se slo-bodnog vremena i zabave. Uvjeri pak Ëesto mislimo: lakoÊemo. Obavimo πto se traæi -i dosta. VeÊ Êe nekako iÊi. Ane! Tko je samo potpisaoprijavnicu u nekom klubu ipohodio tek prvi teËaj, sa-svim sigurno neÊe doÊi doolimpijskih vrhunaca. Akoje pronaπao izvrsnog trenera,to nije dosta. Treba ga izbli-za upoznati, paæljivo usvaja-ti nauk uËiteljev.

Do krajaMatejevo evanelje dva-

put ponavlja pouku kojaupozorava i na posljednji ciljkoji æelimo postiÊi: "Tkoustraje do kraja, taj Êe bitispaπen" (Mt 10,22; 24,13).Prvi je put izreËena uæemkrugu uËenika, ali drugi putUËitelj je proπiruje na cijelisvijet. Misao je to koju razu-mije πportaπ kad na poËetkuigre zna da mnoge minute usilovitom naponu valja izdr-æati. Ali joπ viπe kad misli na

æivot, obitelj i zadatke koji slijede na-kon profesionalnog πporta. Cijeli setreba uloæiti. Ivan Krstitelj prihvatio jei nepravednu presudu dok je hrabroproglaπavao Boæji zakon. Ostao je vje-ran sve do muËeniπtva.

Literatura1. DugandæiÊ, I. (2006.), U radosti navijeπtene

rijeËi, Zagreb.2. Giussani, L. (2007.), »emu Crkva, Split.3. Bauer, D. (2007.) "Schon ist die Axt an die

Wurzel der Bäume gelegt... Wer war Johan-nes der Täufer?", u: Bibel heute 43, 169,Stuttgart.

4. Coloe, M. L. / Frey, J. (izd., 2006.), "Witnessand friend: Symbolism associated with Johnthe baptiser", u: Imagery in the Gospel ofJohn. Terms, forms, themes, and theology ofJohannine figurative language, 319-332,Tübingen.

Tizian, Sv. Ivan Krstitelj, iz 1542,Galerija Akademije,

Venecija, Italija.

Crkva sv. Eutropa u Clermont-Ferrandu,vitraj, sv. Ivan Krstitelj


18

U obiËajena predodæba o tereta-ni kao mjestu na kojem se na-pumpavaju kvartovski 'π-varcenegeri', razni utjerivaËi, istjeri-vaËi i ostali pretjerivaËi u strateπkimomjerima mase i definicije, teπko dabi podnijela priËu o bilo kakvoj "æen-skoj strani". Doista, zar ima prostoraza æenu u nekoj buksi u kojoj se vonjtestosterona mijeπa s teπkokalibar-skim maËistiËkim dezodoransima?

"Ou contraire", uzvikuje baziËnaπportska praksa - i te kako da ima!

U teretani DizaËkoga kluba Meta-lac, koja je sve prije nego πminkeraj,æene ne moæete mimoiÊi veÊ od samo-ga ulaza. Branka Zemunik rado Êeznatiæeljnika provesti kroz taj svijet ukojem se sila teæa mjeri nemilosrdnimapoenima od Ëetvrt pa do 25 kilogra-ma, nataknutim na elegantne srebrneπipke. Apsolventica Kinezioloπkogafakulteta, nacionalna prvakinja i re-korderka u dizanju utega u skupini do53 kg, nastavlja obiteljsku πportsku iprofesionalnu tradiciju. Posao joj jeda nauËi ljude - πportaπe, ali i rekrea-tivce - sluæiti se teretanom.

Je li sastavni dio toga posla uklanja-ti i predrasude o tome za koga tereta-na - nije? Naravno da jest, jer to jeprije svega pitanje πportske struke.

"Mi nismo fitness-centar", obja-πnjava, "mi smo dizaËki klub".

U treningu nema bitnih razlika

Razlika, dakako, nije u famoznimspravama, nego u naËinu kako im sepristupa. U razmjerno kratkoj povije-sti æenskoga dizanja - koja kao svojezaglavne nadnevke uzima PannoniaCup u Budimpeπti 1986., kada je odr-æano prvo sluæbeno natjecanje, teOlimpijske igre 2000. u Sydneyju, ukojima su dizaËice doæivjele olimpij-sku promociju - moæda se zaboravljada je dizanje, kao baziËni πport, bilo uosnovi tjelesne pripreme πportaπica idavno prije nego su se dizaËice izdvo-jile kao πport za sebe.

U dizaËkome treningu, napominjeBranka Zemunik, nema bitnih razlika.Muπkarci imaju prednosti u snazi iËvrstoÊi, ali æene su razgibanije, πtoim omoguÊuje da specifiËnu dizaËkutehniku uËe i usvajaju bræe od svojihkolega.

Ovdje sreÊemo vrhunske πportaπice,koje teretanu koriste kao sastavni diosvoje dnevne rutine - Nazaπa Vezmar,naπa najbolja taekwondaπica, mo-tkaπica Ivona JerkoviÊ i kladivaπica

U teretani DizaËkoga kluba Metalac æene nemoæete mimoiÊi veÊ od samoga ulaza. BrankaZemunik rado Êe znatiæeljnika provesti kroz tajsvijet u kojem se sila teæa mjeri nemilosrdnim

apoenima od Ëetvrt pa do 25 kilograma,nataknutim na elegantne srebrne πipke

Teretana nije πminkeraj

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ


Ivana BrkljaËiÊ, Lana Baneli, danasveÊ renomirana pripadnica πportskogapin-upa, rukometaπice Lokomotive,dæudaπice Pande, badmintonske re-prezentativke... Sve one u teretaniobavljaju nezaobilazni dio tjelesnepripreme, koristeÊi elemente klasi-Ënoga dizanja za trening eksplozivno-sti i snage, a izvan natjecateljske se-zone za odræavanje nuænoga tonusa.

Uzmemo li, meutim, u fokus onekoje nemaju prethodnoga iskustva steretanom, moæemo oËekivati da Êe unjih predrasude izazvati najveÊiotpor. Praksa Branke Zemunik obu-hvaÊa klijentelu u rasponu od starijihtinejdæerki do 60-godiπnjakinja, i pre-ma njenom iskustvu nakon pubertetanema viπe nikakvih dobnih preprekaza uæivanje u utezima, naravno, uskladu s individualnim stanjem i am-bicijama. ©toviπe, napominje da je zazdravu æenu primjeren trening moguÊËak i u trudnoÊi. Oprez je najpotrebni-ji kad je rijeË o mladim πportaπicama,onima koje tek ulaze u teretanu, pogo-tovo ako se uzme u obzir raniji æenskipubertet. S treningom najranije poËi-nju klasiËne dizaËice, upravo stoga dabi ovladale preciznom i samo nai-

zgled jednostavnom dizaËkom tehni-kom. Teæine na rad dolaze kasnije.

Branka Zemunik odmah otkrivazamku oko koje se Ëesto sukobljavajukoplja etike i surove pragme. Strukanalaæe da se s optereÊenjem ne poËi-nje prije izlaska iz puberteta, ali pre-dnost, ma kako kratkotrajna i kontra-produktivna, koju mladi organizammoæe steÊi u teretani, ponekad je pre-velik izazov za trenere. Naravno, opa-snost od rezultata po svaku cijenu nepogaa samo djevojke.

"Ako 20-godiπnjak postane olimpij-ski pobjednik u dizanju, postavlja sepitanje koliko mu je godina bilo kadje poËeo trenirati."

OdliËna terapija za sjedenjeIz olimpijskih visina vratimo se u

svijet svakodnevice. Sat vremena uteretani, dva do tri puta tjedno, odli-Ëna je terapija za jedan od najveÊihporoka tzv. suvremenog naËina æivota- sjedenje. Osim toga, u svijetu u ko-jem se na formu poËesto pazi viπe ne-go na sadræaj treba podsjetiti da redo-vit i discipliniran boravak u teretaniomoguÊuje brzo oblikovanje ciljanihskupina miπiÊa. Zar nije mnogima

(molim, molim: ne samo æenama)najvaænija sprava u teretani - ogleda-lo? Ako je to cilj, onda treba reÊi daÊe naπa rekreativka, skromna Olimpi-ja iz susjedstva koja æeli vratiti zado-voljstvo vlastitim izgledom, do ciljamnogo prije doÊi kroz teretanu negokroz aerobno vjeæbanje - razne vrsteaerobika i fitnesa - koje se najËeπÊeveæe uz rekreaciju krasnoga spola. Tonas u πetnji 'gymom' dovodi i do po-sljednje od predrasuda: zar tu nemaopasnosti da sila teπkoga æeljeza izo-bliËi estrogensku delikatnost æensko-ga tijela, ili bar onu koju nam medij-ski kanon nameÊe kao takvu?

Umjesto svakog drugog odgovora,Branka Zemunik i njena klupska ko-legica i pomoÊnica iz MetalËeve Ëeli-Ëane, Nera KresojeviÊ, bez straha sustale pred hladni objektiv fotoaparata.

Literatura1. Fehér, Tamás (2006). Olympic weightlifting.

Budapest.

2. »orak, Neven (2001). Fitness & Bodybuilding.Zagreb: Hinus

3. Zemunik, Branko (1985): Dizanje utega. Za-greb: Sportska tribina

19

Branka Zemunik Nera KresojeviÊ

Foto

: San

dra

Loka

s


20

emaËki sveuËiliπni πportskisavez (Der Allgemeine De-utsche Hochschulsportver-band, ADH) najviπe je tije-

lo njemaËkog sveuËiliπnog πporta. Ric-hard Vorhammer, münchenski studentprava, predstavio je 2. travnja 1948. go-dine pravnu regulativu i potrebu osniva-nja nacionalnog sveuËiliπnog πportskogsaveza koju je izradio prema πvedskommodelu. NjemaËki sveuËiliπni πportskisavez bio je suosnivaË NjemaËke πport-ske konfederacije (DSB), prve njemaËkeËlanice Meunarodnog sveuËiliπnog sa-veza (FISU) i domaÊina III. meunaro-dnog studentskog πportskog tjedna uDortmundu. Zasluæni za razvoj sveuËi-liπnog πporta bili su tada vodeÊi ljudi uNjemaËkom olimpijskom odboruWalther Tröger i Heiner Henze te NobertWolf, bivπi tajnik DSB-a.

Samo 159 dana za organizaciju

Kvalitetna suradnja i potpora rezultira-la je organizacijom mnogobrojnih svjet-skih prvenstava te iznenadnim preuzima-njem domaÊinstva Univerzijade 1989.godine. Nakon odustajanja Sao Paula,NjemaËki sveuËiliπni πportski savez je, usuradnji sa svim nadleænim πportskim ti-jelima, uspjeπno preuzeo domaÊinstvo iorganizirao svjetske studentske igre zasamo 159 dana.

PoËetkom sedamdesetih, studentskipokret mijenja savez te prema motu "-©port za sve" mijenja misiju od natjeca-teljskog u rekreacijski πport te promica-nje πporta i rekreativnih πportskih akti-vnosti. Ta promjena dovodi do nemira ujavnosti i stjecanja imidæa "ljeviËara kojiuzrokuju nerede". Neka sveuËiliπta izla-ze iz Saveza. Ipak, rezultat je bio una-prjeenje πportske. Od druge polovicesedamdesetih dolazi do promjene zakon-ske regulative i povratka na stare osnoveπto pridonosi uËlanjenju novih sveuËi-liπnih saveza te povratku bivπih Ëlanica.

NjemaËki sveuËiliπni πportski savezdanas okuplja viπe od 150 razliËitih usta-nova, oko 1,6 milijuna studenata i400.000 struËnjaka.

Zimski i ljetni πportski tjedan

U suradnji sa sveuËiliπtima, Savezstrateπki razvija i unaprjeuje πportskeprograme sukladno interesima svojihËlanica. Savez je nadleæan za organizaci-ju nacionalnih i meunarodnih natjeca-nja i priredbi. Na nacionalnim πportskimnatjecanjima sudjeluje oko 12.000 stude-nata u 50 razliËitih πportskih aktivnosti.Interesi i potrebe studenata su prioritetiSaveza, a njegova se posebnost, u uspo-redbi s ostalim europskim sveuËiliπnimsavezima, oËituje u organizaciji ljetnog izimskog πportskog tjedna.

NjemaËki sveuËiliπni πportski savezorganizira πportsku poduku sukladno in-teresima i potrebama trenera, voditelja,studenata i πportaπa s invaliditetom. Po-duka je usmjerena na usavrπavanje i stje-canje teorijsko-praktiËnih znanja o fi-tnessu i zdravlju, vanjskim πportskimaktivnostima te unaprjeenju socijalnihkompetencija i tehniËko-taktiËkih znanjaiz pojedinih πportskih aktivnosti.

U provedbi programa Saveza sudjelujemnogo partnera, od kojih istiËemo Naci-

U usporedbi shrvatskim

studentskim πportom,NjemaËki sveuËiliπniπportski savez, osimdulje tradicije, ima i

potporu brojnihπportskih i

gospodarskihsubjekata

Tradicija, partnerstvo i strateπke smjernice

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Romana Caput-Jogunica

Nj


21

onalnu πportsku fundaciju za potporu,elitne πkole za πport, 20 olimpijskih i 10nacionalnih trening-centara, lokalni su-bjekti (gradovi, opÊine), a tu su i donaci-je razliËitih tvrtki i privatnih investitora.

Problemi studentskog πporta

Problemi s kojima se susreÊe Njema-Ëki sveuËiliπni πportski savez prisutni sui u veÊini europskih studentskih πport-skih saveza: neuËinkovita suradnja izme-u obrazovnih i πportskih ustanova, ne-fleksibilnost obrazovnih ustanova, koli-zija izmeu sveuËiliπnih obveza i raspo-reda treninga i natjecanja, kolizija uπportskoj karijeri i rasporeda ispita, ne-dostatak struËnih savjetniËkih servisa uobrazovnim ustanovama, nedostatak po-tpore sveuËiliπta πportskim institucijamai prekid πportske karijere mnogih πpor-taπa izmeu 19. i 23. godine.

Strateπke smjerniceSmjernice NjemaËkog sveuËiliπnog

πportskog saveza podijeljene su u neko-liko strateπkih dijelova: politiËke odlu-ke, odnosi s javnoπÊu, studij i πportskakarijera te karijera nakon πportske kari-jere.

PolitiËke su odluke poveÊati financij-sku potporu za sveuËiliπni πport, utjeca-ti na svijest osoba koje sudjeluju u odlu-Ëivanju o znaËenju sveuËiliπnog πporta,zahtijevati i kreirati posebne uvjete zavrhunske πportaπe-studente u obrazo-vnom sustavu, lobirati za studentskiπportski pokret i kontinuirano informi-rati politiËke stranke o studentskomπportu.

Kad je rijeË o odnosima s javnoπÊu,Savez treba definirati optimalnu komu-nikaciju o studentskim πportskim posti-gnuÊima, utjecati na svijest javnosti opostignutima rezultatima i zahtjevimavrhunskih πportaπa-studenata te integri-rati vrhunske πportaπe-studente u πport-ski marketing i obrazovne ustanove.

U dijelu studij i πportska karijera kaociljevi se navode individualizacija i sin-kronizacija sveuËiliπnih i πportskih ob-veza, utjecaj na kreiranje prilagodljivogobrazovnog sustava za vrhunske πpor-taπe, kvalitetna suradnja sveuËiliπnih iπportskih tijela i moguÊnosti prilagodbesveuËiliπne karijere tijekom aktivneπportske karijere.

Smjernice o karijeri nakon πportskekarijere kazuju da treba unaprijediti svi-jest i odgovornost druπtva o nacional-nim reprezentativcima, omoguÊiti πpor-taπima kontinuitet profesionalne karije-re bez obzira na vrijeme i motivaciju,definirati konzultantski sporazum zasljedeÊe generacije πportaπa i odreditieksperte u podruËju edukacije u πportu.

Sukladno smjernicama koje se odnosena karijeru nakon πportske karijere, Sa-vez projektom Tandem omoguÊuje mla-dim πportaπicama uËenje i osposoblja-vanje za rad u administrativnim poslovi-ma u πportu.

ZakljuËna misao U usporedbi s hrvatskim studentskim

πportom, NjemaËki sveuËiliπni πportskisavez, osim dulje tradicije, ima i potpo-ru brojnih πportskih i gospodarskih su-bjekata. Spomenuti problemi postoje i uhrvatskom studentskom pokretu. U nassu pokrenuti mnogobrojni projekti kojise odnose na promicanje znanja i cjelo-æivotnog obrazovanja. U strateπkim

smjernicama potrebno je utjecati na ve-Êu senzibiliziranost visokih uËiliπta pre-ma perspektivnim i vrhunskim πpor-taπima. ©vedski i finski model student-skog πporta koji smo predstavili u Olim-pu imaju vrlo kvalitetna rjeπenja, poputpotpisivanje ugovora s odreenim sveu-Ëiliπtima i veleuËiliπtima ili njihovimËlanicama, savjetniËki servisi i mentorikoji se brinu o fakultetskim obvezama irokovima, kao i brojne ostale pogodno-sti, poput πportske infrastrukture u sklo-pu kampusa i ostalih prateÊih programakoji indirektno pridonose zdravlju i kva-liteti æivota πportaπa.

U Hrvatskom olimpijskom odboruposljednjih se godina poËela voditi bri-ga o tom segmentu te su hvalevrijednipokrenuti projekti koji se izvode u sura-dnji s obrazovnim ustanovama. Posebnupozornost treba posvetiti πportaπicama sobzirom na to da se, prema europskimistraæivanjima, u daleko veÊem brojuprestaju aktivno baviti πportom tijekompohaanja srednje πkole ili prvih godinastudija. NjemaËki projekt Tandem po-tvruje opravdanost projekata koje jeove godine pokrenula Komisija HOO-aza skrb o æenama u πportu. ProjektiMreæa koordinatorica æena u πportu iUtvrivanje stavova i interesa hrvatskihπportaπica o ravnopravnosti i obrazova-nju pridonijet Êe analizi stanja i, premapotrebi, izradi novih obrazovnih progra-ma. U provedbi takvih projekata, sukla-dno predstavljanom njemaËkom modelustudentskog πporta, veoma je vaænakvalitetna suradnja vladinih i nevladinihtijela te ostalih zainteresiranih partnera.Neka sljedeÊe aktivnosti odgovornihbudu usmjerene u tom cilju!


N atjecanje danas, kao simboluËinkovitosti, proæima svesegmente Ëovjekova æivota,od rada do zabave. NajËeπÊi oblik na-tjecateljske borbe poznat Ëovjekuupravo je πportsko natjecanje, dizajni-rano tako da odredi izvrsnost kroz Ëa-snu pobjedu. Ono se ogleda u izra-vnom suËeljavanju, usporednom suËe-ljavanju i nadmetanju s kriterijima.

Komercijalizacijom πport gubiizvorne agonalne karakteristike i stje-Ëe kompetitivna, produktivistiËka obi-ljeæja. Manija za pobjedom naglaπavasam uËinak i natjecateljsku stranuπporta, istodobno umanjujuÊi znaËenjesame igre, igraËkog nadmetanja i sura-dnje.

Pobjeda uvijek pretpostavlja drugoga ili druge

DostiÊi cilj, meutim, u pojedina-Ënoj igri joπ ne znaËi i pobijediti. Po-bjeda uvijek pretpostavlja drugoga ilidruge. Samo kada æelimo nadigrati,prestiÊi ili nadmaπiti najbolji po-

Natjecanje je Ëinjenica naπe svakodnevice i niti jevrlina, niti porok samo po sebi. Ono moæe bitietiËki procijenjeno samo u konkretnoj situaciji te bi ljude trebalo cijeniti ne zbog izbjegavanjanatjecanja, nego zbog obuzdavanja snaæne æeljeza dominacijom koja ugroæava poπtivanje unaprijed dogovorenih pravila

22

FILOZOFIJA ©PORTA

Etika natjecanja

Piπe Drago VujeviÊ


23

kuπaj/napor drugih, mi se doista na-dmeÊemo. Svako je natjecanje, nada-lje, pokuπaj maksimiziranja vlastitoguËinka, a istodobno i pokuπaj umanji-vanja uËinka suparnika/protivnika.Uspjeh se, dakle, ne mjeri ostvarenjemnekoga po sebi vaænog cilja, nego po-glavito poraæavanjem suparnika.

Natjecanje je, Ëini se, svojstvo ljud-ske prirode i moæemo reÊi da se bez ta-ko snaænog poriva mnogi ljudski po-tencijali ne bi aktualizirali. Ljudi, na-dmeÊuÊi se, ne ulaæu jednake napore ine sudjeluju istim intenzitetom.

Ipak, Ëini se da je natjecanje neizbje-æna Ëinjenica naπe svakodnevice i nitije vrlina, niti porok samo po sebi. Onomoæe biti etiËki procijenjeno samo ukonkretnoj situaciji te bi ljude trebalo

cijeniti ne zbog izbjegavanja natjeca-nja, nego zbog obuzdavanja snaæneæelje za dominacijom koja ugroæavapoπtivanje unaprijed dogovorenih pra-vila. U protivnom se natjecanje ne birazlikovalo od bespoπtedne borbe ilidestruktivnog konflikta.

Otvorena natjecanja ne generiraju mrænju

Moralna razina natjecanja, nadalje,ovisi o uvjetima odræavanja samog na-tjecanja. ©to je intenzivniji natjecatelj-ski poriv i znaËajniji uspjeh, veÊi je inagon za krπenjem dogovorenih pravi-la, a time i povredama moralnih normi.Iako je natjecanje neizbjeæno pri su-protstavljenim interesima, i po svojoj jeprirodi antisocijalno i promovira ne-snoπljivost, tamo gdje se zbiva u pozna-tim uvjetima, s poznatim pravilima ko-je poπtuju obje strane, ono u pravilu neizaziva gorËinu.

Deklarirana opozicija i otvorenanatjecanja ne generiraju mrænju i di-vljaπtvo. Nasuprot tome, mrænja i za-vist najjaËi su gdje otvorenost i je-dnakost nedostaju. VeÊina se moral-nih problema u πportskom natjecanjupovezuje s izuzetno naglaπenom na-tjecateljskom prirodom samog natje-canja i prenaglaπenom æeljom za po-bjedom kojom drugome/suparnikuuskraÊujemo suverena prirodna pra-va i slobode. U takvim okolnostimasamo Ëlanovi iste ekipe mogu "dije-liti" pobjedu, dok se o πportskoj igrikao slobodnoj i kreativnoj aktivnostikoja implicira samoostvarenje i za-dovoljstvo, ne traæeÊi cilj izvan sebesame, ne moæe ni govoriti.

Pobjeda s drugimaDræanje natjecateljskog poriva unu-

tar prikladnih granica mora sadræavatine samo puko pridræavanje pravila, ne-go i istinski obzir prema drugima/su-parnicima. Ne smijemo dopustiti da sesuparnika, rivala, drugoga doæivljavakao sredstvo za postizanje odreenog(vlastitog) cilja, nego kao svrhu samupo sebi. Instrumentalno doæivljavanjedrugih, naime, pretvara suparnike uempirijske objekte u sluæbi osobnihegoistiËnih aspiracija. Pobjeda, dakle,ne bi trebala biti pobjeda nad drugima,koliko pobjeda s drugima.

Premda je zadovoljstvo primarni ciljπportske aktivnosti, to ne znaËi da, je-dnom kad je aktivnost otpoËela, igraËnije determiniran u svojoj namjeri dapobijedi. On se bori pobijediti upravozato jer ga iskustvo uËi da napor ulo-æen u svladavanju "prepreka" koje igranosi sa sobom viπestruko doprinosiuæivanju u toj aktivnosti. Napokon, on

bi varao samoga sebe i uskraÊivao su-igraËima/suparnicima osjeÊaj iskrenogzadovoljstva, kada njegovi vlastiti na-pori ne bi bili iskreni i Ëasni.

Natjecanje, poimano kao uzajamni,pozitivni izazov koji teæi izvrsnosti,vodi boljitku, prijateljstvu, uspjehu,samopoπtovanju i uzajamnom obziru.U tome je i bit natjecanja.

Literatura1. Kretchmar, S. R. (1994). Practical

Philosophy of Sport. Champain Ill.2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-

greb: Naprijed. 3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologiju

sporta. Zagreb: Kinezioloπki fakultet.


24

O snovni Ëimbenici olimpij-skog pokreta - Meunarodniolimpijski odbor (MOO),meunarodne πportske federacije i na-cionalni olimpijski odbori (NOO),kao i druga tijela sliËnih zanimanja,odgovorni su za zajedniËko djelova-nje u cilju razvoja πporta i πirenju vri-jednosti koje proizlaze iz osnovnihprincipa olimpizma.

Olimpijska solidarnost, tijeloMOO-a odgovorno za provoenje iupravljanje distribucijom prihoda do-bivenih od televizijskih prava prijeno-sa olimpijskih igara, pruæa NOO-imafinancijsku, struËnu i administrativnupotporu u sklopu Ëetverogodiπnjegrazdoblja izmeu olimpijskih igara2005. - 2008., kroz tri programska po-druËja: svjetski programi, kontinen-talni programi i potpore za sudjelova-nje na olimpijskim igrama.

U uspostavu, provoenje i praÊenjeprograma Olimpijske solidarnosti kaoi pruæanje struËne procjene ukljuËenaje globalna mreæa partnera, poputkontinentalnih udruæenja (Europskiolimpijski odbori i dr.), Svjetskogudruæenja NOO-a, NOO-a i meuna-rodnih πportskih federacija, kao i vr-hunskih trenaænih centara, sveuËiliπtai struËnjaka u raznim podruËjima.

Svjetski programi Olimpijska solidarnost predstavila je

20 svjetskih programa za razdoblje od2005. do 2008. koji odraæavaju Ëetiriglavna programska podruËja razvoja

πporta: πportaπi, treneri, upravljanjeNOO-a i promocija olimpijskih vrije-dnosti, koja NOO-i smatraju esencijal-nima u ispunjavanju zadaÊa povjerenihOlimpijskom poveljom, a koji su saËi-njeni radi jaËanja potpore πportaπima iuËvrπÊivanja strukture NOO-a.

©PORTA©I1. Torino 2006. - pripreme NOO-a2. Olimpijske stipendije za πportaπe -

Peking 2008. 3. Potpora za ekipne πportove 4. Kontinentalne i regionalne igre -

pripreme NOO-a5. Potpora za trening perspektivnih

πportaπa (za ZOI 2010. i OI 2012.)6. Program identifikacije talenata

TRENERI7. StruËni teËajevi za trenere 8. Olimpijske stipendije za trenere9. Razvoj nacionalne πportske stru-

kture

UPRAVLJANJE NOO-a10.Razvoj administracije 11.Nacionalni teËajevi za πportske

administratore 12.Meunarodni izvrπni teËajevi

πportskog upravljanja 13.Forumi NOO-a (razmjena izmeu

NOO-ova, regionalni forumi)

PROMOCIJA OLIMPIJSKIHVRIJEDNOSTI14.©portska medicina15.©port i okoliπ

Stipendisti za Peking OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

HOO je podnio kandidaturu za dobivanje olimpijskih stipendija zadvadesetero πportaπa iz 11 πportova koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati

za Igre u Pekingu, a Olimpijska solidarnost je dodijelila osam stipendija:Danijeli GrgiÊ, Milanu Koturu, Saπi ImpriÊu, Nevenu Rihtaru, Robertu

Seligmanu, Filipu Udeu, Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli. Financijska je potporaodobrena i æenskoj rukometnoj reprezentaciji

Piπe Vesna Peran


16.Æene i πport17.©port za sve18.Meunarodna olimpijska akade-

mija19.Kultura i obrazovanje20.Baπtina NOO-a

Radi πto potpunijeg iskoriπtavanjaponuenih moguÊnosti koje pruæacjelokupni projekt Olimpijske soli-darnosti MOO-a, Hrvatski olimpij-ski odbor (HOO) je za razdoblje2005.-2008. saËinio brojne projektnezahtjeve i izradio financijska i pro-gramska izvjeπÊa koja je duæan do-stavljati Olimpijskoj solidarnosti na-kon zavrπetka aktivnosti.

Programi namijenjeni πportaπima

HOO je, na temelju prijedloga na-cionalnih saveza ljetnih pojedinaËniholimpijskih πportova podnio kandi-daturu za dobivanje olimpijskih sti-pendija za dvadesetero πportaπa iz 11πportova koji se pripremaju ili nasto-je kvalificirati za sudjelovanje naIgrama 29. olimpijade u Pekingu2008. Olimpijska solidarnost je, na-kon temeljitog razmatranja podnese-nog zahtjeva, dodijelila osam stipen-dija - Danijeli GrgiÊ i Milanu Koturu(atletika), Saπi ImpriÊu (plivanje),Nevenu Rihtaru (badminton), Rober-tu Seligmanu i Filipu Udeu (gimna-stika), Igoru MareniÊu i ©imi Fanteli(jedrenje).

Stipendije se isplaÊuju Ëetveromje-seËno, do 31. kolovoza 2008. ako seπportaπ kvalificira, odnosno do po-sljednjeg moguÊeg kvalifikacijskognatjecanja. ©portaπu se time osigura-va pristup odgovarajuÊim trenaænim

objektima, specijalizirani trener uodgovarajuÊoj disciplini, redovitamedicinska i znanstvena pomoÊ ikontrola, troπkovi smjeπtaja i hranete pristup struËnim informacijama oOlimpijskim igrama u Pekingu.

Korisnici stipendija Olimpijske so-lidarnosti svojedobno su bili skijaπiJanica i Ivica KosteliÊ, plivaËi Kreπ-imir »aË, Alexei Puninski i Sanja Jo-vanoviÊ, kanuist Emanuel Horvati-Ëek te atletiËari Blanka VlaπiÊ i EdisElkaseviÊ.

U sklopu programa Potpore za eki-pne πportove HOO je podnio zahtjevza financijsku potporu æenskoj ruko-metnoj reprezentaciji koja se æelikvalificirati za Peking, a nakon stru-Ënih konzultacija s Meunarodnomrukometnom federacijom, Olimpij-ska solidarnost je odobrila podnesenizahtjev. Financijsku potporu dozna-Ëava sukcesivno, sukladno predoËe-nim projektima priprema te nakonusvajanja financijskih i struËnih iz-vjeπÊa.

Meunarodna teniska federacija,prepoznavπi tenisaËa Marina »iliÊakao iznimno nadarenog, ponudila jeHOO-u, putem Olimpijske solidar-nosti i njenog programa Potpore zatrening perspektivnih πportaπa zaZimske olimpijske igre 2010. i Olim-pijske igre 2012., potporu kojom bise »iliÊu osigurao trening u vrhun-skom teniskom trenaænom centru, naAkademiji Boba Bretta u Francuskoj,kao i nastupi na turnirima u 2006.godini. Meunarodna teniska federa-cija je, kad je HOO prihvatio tu izni-mnu ponudu, uplaÊivala potporu di-rektno Akademiji, odnosno »iliÊu.

Europski olimpijski odbori dodje-ljuju NOO-ima financijsku potporuza sudjelovanje na ljetnom i zimskomEuropskom olimpijskom festivalumladih (EYOF), a iznos koji se upla-Êuje ovisi o broju sudionika - πpor-taπa i sluæbenih osoba. Usto, HOO jepodnio Olimpijskoj solidarnosti, pu-tem kontinentalnog udruæenja Europ-skih olimpijskih odbora, zahtjev zafinancijskom potporom za pripremeπportaπa za zimski EYOF odræan uJaci (©panjolska) i ljetni, koji je odr-æan u Beogradu (Srbija). Zahtjev jeodobren, a mladi πportaπi su visokomrazinom postignutih rezultata potvr-dili da se potpora pokazala opravda-nom. Na zimskom EYOF-u u πpa-njolskoj Jaci hrvatska skijaπica SofijaNovoseliÊ (alpsko skijanje) osvojilaje bronËanu medalju, dok su na lje-tnom EYOF-u u Beogradu hrvatskiπportaπi osvojili osam medalja - πestu atletici i dvije u dæudu. AtletiËarMarin Premeru osvojio je u bacanjukugle zlatnu i u bacanju diska srebrnumedalju, Dino Pervan zlatnu medaljuu skoku udalj, Sandra PerkoviÊ u ba-canju diska srebrnu medalju, IvanaLonËarek na 100 m prepone bronËa-nu medalju i Stipe ÆuniÊ u bacanjukoplja bronËanu medalju, a dæudaπiceAndrea BekiÊ (do 52 kg) i Andreja–akoviÊ (do 57 kg) srebrne medalje.

Dobivene potpore Olimpijske soli-darnosti u sklopu Programa za πpor-taπe uvelike pomaæu razvoju mladih inedovoljno afirmiranih πportaπa nanjihovom putu do vrhunskih dosti-gnuÊa, a u buduÊnosti Êe zasigurnobiti zastupljeni joπ i viπe.

25

Olimpijska solidarnost pomaæehrvatskoj æenskoj rukometnojreprezentaciji u nastojanjima danastupi na OI u Pekingu 2008.

Danijela GrgiÊ, jedna od osmerokorisnika olimpijske stipendijeOlimpijske solidarnosti MOO-a zaπportaπe koji se pripremaju ili nastoje kvalificirati za sudjelovanjena Igrama 29. olimpijade uPekingu 2008.

AtletiËar Dino Pervan iz Zadraosvojio je zlatnu medalju na 9.

europskom olimpijskom festivalumladih (EYOF) u skoku udalj, s

rezultatom 7,49 m


26

Z a narod koji je toliko sklonsvojim πportaπima neobiËan jepodatak o, zapravo, nesklono-sti bavljenju πportom. "Stignimo Euro-pu, pribliæimo se sa sadaπnjih 10 postonaπih graana ukljuËenih u program'©port za sve' europskim standardimakoji dosiæu i viπe od 50 posto aktivnihsudionika u odnosu na broj stanovni-ka", apelira Hrvatski savez πportskerekreacije na svojoj internetskoj strani-ci (www.hssr.hr). Deset posto?!

Suvremeni javnozdravstveni pristuppromiËe umjerenu tjelesnu aktivnostbarem 30 minuta dnevno. Sluπamo i neobaziremo se. Sluπamo i zabrinjavaju-Êe podatke o πtetnosti sjedilaËkog na-Ëina æivota. Mudro kimamo glavom iiduÊe se jutro parkiramo, ako je ikakomoguÊe, ispred ulaza na posao. U ku-pnju i ne pomiπljamo iÊi pjeπice, onomalo slobodnog vremena πto imamoprovodimo pred televizorima gledaju-Êi nogomet, uz Ëips ako je moguÊe, iraËunalima.

Sudar sa stvarnoπÊu Kad skupimo koji kilogram viπe,

mahnito traæimo nove, svemoguÊe di-jete. Znanstveno dokazane Ëinjenice otome da je tjelesna aktivnost vaæna uprevenciji gojaznosti, πeÊerne bolesti,poviπenih masnoÊa u krvi, bolesti srËa-

Suvremeni javnozdravstveni pristup promiËeumjerenu tjelesnu aktivnost barem 30 minuta

dnevno. ©portska je rekreacija nuænost uprevenciji bolesti pa razvijene zemlje mnogo ulaæuu nju, dakle i u πportske objekte i infrastrukturu.

U njima je πport nesumnjivo dostupniji

StignimoEuropu

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

UVIJEK FAIR PLAY


27

noæilnoga sustava… prolaze mimo ve-Êine nas. I tako dolazimo do 10 posto.

A onda, opet, sudar sa stvarnoπÊu. Primjer prvi. Osjetivπi neodoljivu

potrebu za zdravim æivotom, Ëetvero-Ëlana se obitelj uputila u obliænji novo-zagrebaËki bazen u Utrini. A tamo,koπnica. Na malom plivaliπtu πkola, udesnom vjeæbanje skokova, u srediπ-njem s jedne strane vaterpolisti, s dru-ge plivaËki klub, za rekreaciju otvore-ne dvije trake. Nema veze, sloæila senaπa obitelj, doÊi Êemo drugi put. Ide-mo na Jarun rolati. Za prijevoz i traæe-nje parkiraliπta trebalo im je 60 minu-ta, pa joπ neko vrijeme za ukljuËivanjeu rijeku rolera. Da su uæivali, i nisu.IduÊi Êe tjedan na planinarenje, dogo-vorili su se.

Primjer drugi: kontrolirajuÊi u ne-djelju πkolsku torbu, otac vadi nedir-nute stvari za tjelesni odgoj. Na pitanjezar proπli tjedan nisu imali tjelesni, sinodgovara da je dvorana bila zauzeta.Oba puta. SreÊa πto tjelesni nemaju Ëe-tiri sata, jer bi valjda Ëetiri puta sjediliu razredu i 'vjeæbali' na ploËi…

»ekajuÊi odgovor Primjer treÊi ili nemoguÊa misija.

Svjesni vaænosti πporta za djetetovozdravlje, roditelji odluËe kako je vrije-me da se njihova kÊi, uz teËaj engle-skog i πpanjolskog te povijesnu idramsku grupu, poËne baviti i nekimπportom. U πkoli moæe na badminton iodbojku, ali u tim terminima ide nastrane jezike. Gimnastiku voli, ali bi jemorali voziti u grad dva puta tjedno,naveËer. S tenisom je ista priËa. Nakraju joj kupe bicikl i zaπtitnu opremu,zakljuËujuÊi da je i to zdravo. Iako ni-je neopasno, uz sve one aute u naselju.

©portska je rekreacija nuænost u pre-venciji bolesti. Zato razvijene zemljemnogo ulaæu u nju, jer je to jeftinije odlijeËenja. Ulaæe se stoga, dakle, i uπportske objekte i infrastrukturu. U nji-ma je πport dostupniji. Ulaæu i u πkol-ski πport, ni studenti nisu zanemareni.Rekreirati se mogu svi koji to æele, bezstraha da neÊe moÊi na bazen. Tu je,dijelom, opravdanje za onih 10 posto,jer navike za bavljenje πportskom re-kreacijom proizlaze i iz djelovanjadruπtva, ulaganja u objekte, ulaganja ustruËnjake…

Ipak, dok Ëekamo odgovor na pita-nje πto dræava kad je rijeË o πportu mo-æe uËiniti za nas, moæda bismo mi mo-gli uËiniti neπto za sebe. ©port je, nai-me, i stanje uma pa bismo se, za poËe-tak, mogli parkirati barem kilometardalje od ulaza na posao.


UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Ekipa ÆNK Zagreb prije susreta s nogometaπicama iz Brna na igraliπtu Svetice 24. srpnja 1938.

GODINA 38 • BROJ 142 • RUJAN 2007.


Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga jevodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne ulogeπporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πportvalja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bikoristi imali mladi cijeloga svijeta

UZ 70. GODI©NJICU SMRTI PIERREA DE COUBERTINA

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Promotor suvremenog olimpijskoga pokreta barun Pi-erre de Coubertin roen je u Parizu 1. sijeËnja 1863.godine. Kao izdanak ugledne francuske plemiÊke po-

rodice Coubertin je dobio klasiËno obrazovanje koje je svo-joj djeci namijenilo propadanjem zahvaÊeno plemstvo, pri-vræeno svojim preæivjelim obiËajima.

ZahvaljujuÊi ocu, poznatom slikaru Charlesu LouisuFredyju de Coubertinu, Pierre rano otkriva raskoπ kultureHelade. Od trenutka kada ju je upoznao bio je opËinjen an-tiËkim olimpijskim igrama. Srednjoπkolsko obrazovanjestekao je u pariπkom isusovaËkom koledæu Sv. Ignacija.Nakon toga trebao se odluËiti za æivotni poziv. Primljen jena vojnu akademiju, ali odustaje i upisuje πkolu politiËkihznanosti, na kojoj je i diplomirao. Vrijednost πporta otkrioje rano. Kao djeËak bavio se veslanjem, maËevanjem i bo-ksom.

Uzor u djelu Thomasa ArnoldaU knjigama Biljeπke o Engleskoj i ©kolovanje Toma

Browna upoznao je pedagoπki rad Thomasa Arnolda, ra-vnatelja privatne πkole u engleskom gradu Rugbyju. Godi-ne 1883. odlazi na izvor samih zbivanja, u Rugby. Arnoldje veÊ odavno mrtav, ali zahvaljujuÊi nasljednicima, njego-ve su ideje u cijelosti oæivotvorene. ©kolarci Rugbyja su-djeluju u brojnim πportskim aktivnostima s ozbiljnoπÊu ko-ja graniËi s fanatizmom. Coubertin je zaprepaπten Ëinjeni-com koliko je tjelesni odgoj u njegovoj zemlji bio okovanpredrasudama naslijeenima iz Napoleonova doba: prostra-ni travnjaci Rugbyja, po kojima hitaju lagano odjeveni mla-diÊi, nasuprot zaguπljivim, najËeπÊe iz konjuπnica preure-enim francuskim vjeæbaonicama, u kojima uniformamastegnuti mladiÊi izvode mehaniËke vjeæbe pod budnom pa-skom za tjelovjeæbu priuËenih Ëasnika. Engleske su πkoletjelovjeæbom i πportom odgajale muæevne liËnosti snaænevolje. Odgoj je imao prednost nad obrazovanjem. Arnold jenapisao: Æelim odgojiti krπÊane - dæentlmene. DjeËake na-stojim nauËiti da vladaju sami sobom, πto je mnogo boljenego da im ja zapovijedam.

UËenici su slobodno birali πport kojime su se æeljeli ba-viti. Osim toga, u engleskom je koledæu postojala slobodaraspravljanja i udruæivanja te πkolski tisak. Moæe se reÊi daje Coubertin u Arnoldovu djelu otkrio moderan vid anti-Ëkog olimpizma.

©irenje πporta u Francuskoj©port Êe mu postati glavnim oruem za ostvarenje peda-

goπkih reformi u francuskom πkolstvu. O tome je napisao:Pruæit Êu πportom sjaj mlitavoj i ukruÊenoj mladeæi, ojaËat

Êu njezino tijelo i njezin znaËaj, prihvaÊajuÊi sve rizikeπporta, pa i njegova pretjerivanja. Proπirit Êu njezine vidi-ke i njezin sluh, otvorit Êu joj πiroka obzorja - nebeska, pla-netarna, povijesna obzorja sveopÊe ljudske povijesti. To Êeuroditi uzajamnim poπtovanjem i postati kvascem svjetskogmira. I sve to pristupaËno svima, bez obzira na podrijetlo,staleæ, bogatstvo, poloæaj ili zanimanje.

U realizaciji ideja Coubertin je ponajprije mislio na fran-cuske srednjoπkolce. Oni su reformu tjelesnog odgoja iπporta doËekali s oduπevljenjem. Sami su osnivali πkolskaπportska druπtva i upravljali njima. Svake bi godine najbo-ljem πportaπu u svakom πportskom druπtvu bila dodijeljenaNagrada Pierre de Coubertin. U ispravnost svojih ideja Co-ubertin je uvjeravao direktore srednjih πkola, ali i odgovor-ne u ministarstvima. Coubertin je pokazao izvanredan smi-sao u borbi za ostvarivanje svojih ciljeva. Odræao je be-zbroj briljantnih predavanja i napisao πezdesetak tisuÊastranica tekstova. Godine 1884. u jednom je pariπkom ko-ledæu osnovao πkolsku πportsku skupinu, smanjujuÊi brojsati nastave u korist πporta.

Coubertin se 1887. javno zalaæe za to da se odmor u πko-lama iskoristi za igre i πport. Godinu kasnije osniva odborza uvoenje tjelesnih vjeæbi u francuskim πkolama. Cou-bertin je 1889. godine posjetio SAD, gdje je sudjelovao uradu Kongresa za tjelesni odgoj. Svoje dojmove iz SAD-aopisao je u knjizi Prekooceanska sveuËiliπta (1890.).

Internacionalizacija πportaNakon uspjeha u promicanju modernoga πporta u svojoj

zemlji, Coubertin je svu energiju usmjerio na utemeljenjemodernoga olimpijskoga pokreta. Ideja o obnovi olimpij-skih igara æivjela je u Europi veÊ stotinjak godina. Igre podtim nazivom odræavane su u Engleskoj, ©vedskoj i GrËkoj,ali s nejasnom programskom koncepcijom, neredovito i smalo sudionika.

Coubertin je predloæio formulu uspjeha. BuduÊi da je do-bro poznavao prilike svoga vremena, znao je da ne moæeobnoviti antiËke olimpijske igre sa svime πto im je bilosvojstveno. ShvaÊao je da moderni πport moæe biti koristanili πtetan, ovisno o pravcu kojime Êe biti usmjeren i o naËi-nu na koji Êe biti koriπten. Ispravno je procijenio da novomπportskom pokretu valja dati moralnu okosnicu. Zapravo,Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpij-skih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kaopodloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi seosigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da π-port valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova ra-sprostranjenost od koje bi koristi imali mladi ljudi cijeloga

Otac suvremenog olimpizma

2


svijeta. Radi toga valjalo je pripremiti sjajnu priredbu kojabi bila viπe od natjecanja i nosila aureolu slave kakvu sunosile antiËke olimpijske igre.

U Parizu, u velikom amfiteatru SveuËiliπta Sorbona odr-æana je 25. studenoga 1892. proslava pete obljetnice posto-janja Saveza francuskih druπtava za atletske πportove. Naproslavi se govorilo o povijesti tjelesnog vjeæbanja. U svo-jem izlaganju Coubertin je predloæio obnavljanje olimpij-skih igara, no prijedlog nije naiπao na odjek.

Osnivanje MOO-aDvije godine kasnije, na istom mjestu u Sorboni, izmeu

16. i 23. lipnja 1894. odræan je meunarodni kongres na ko-jemu je, prema pozivu i programu sudeÊi, glavno pitanjetrebalo biti razjaπnjenje pojma i uvjeta πportskog amater-stva. U program je kao posljednju toËku rasprave Couber-tin dodao: O moguÊnosti obnove olimpijskih igara.

Vjeπtim Coubertinovim postupkom raniji naziv, Kongresza amaterstvo i profesionalizam u πportu, zamijenjen je uposljednjim pozivnicama Kongresom za obnovu olimpij-skih igara. Kad je prijedlog s oduπevljenjem prihvaÊen, na-zoËni su delegati opunomoÊili Coubertina da sastavi, odno-sno da imenuje Ëlanove Meunarodnog olimpijskog odbo-ra. OdgovarajuÊi na svoje pitanje "zaπto sam oæivio olim-pijske igre", Coubertin je napisao: Zato da bih oplemenio iojaËao πport, da bih osigurao njegovu samostalnost i traj-nost te ga tako osposobio za ispunjenje one odgojne ulogekoja mu pripada u suvremenom svijetu. Oæivio sam ih zatoda bih uzdigao pojedinca-πportaπa, Ëija je nazoËnost nuænada bi se druπtvo moglo angaæirati u natjecateljskom πportui Ëiji pothvati postaju primjerom koji valja slijediti. Igremogu djelovati oplemenjujuÊe i istinski odgojno samo on-da budu li budile duh i budu li uspjesi pojedinih πportaπapostali primjerima koje Êe drugi slijediti.

Odlazak iz MOO-aNakon πto je njegovo djelo, tj. olimpijske igre, izraslo u

pravu planetarnu sveËanost, Coubertin se na zasjedanjuMOO-a u Pragu 1925. zahvalio na predsjedniËkoj ulozi.Vjerovao je da Êe mladi rukovoditelji dati novi impulsolimpijskom pokretu. Osim toga, æelio je joπ mnogo toganapisati. Naæalost, ubrzo je pao u zaborav. Posljednje godi-ne æivota, skrhan i obiteljskim problemima, proveo je usa-mljen i siromaπan. Oskudijevao je i u novcu, koji je po-troπio na organiziranje i pomaganje olimpijskom pokretu.U svojoj 72. kandidirao se za katedru na sveuËiliπtu Lau-sanne, ali nije uspio. Drugoga listopada 1937., pogoen in-farktom, umire u jednom æenevskom parku, ali ostajuÊi za-uvijek uspravan kao Ëovjek. Nekoliko dana prije smrti na-pisao je: Napor je vrhunski uæitak. Uspjeh nije cilj, negosredstvo da se teæi joπ viπemu. Pojedinac ima vrijednost sa-mo u odnosu prema ËovjeËanstvu. Stvoren je da djeluje, nepredajuÊi se, i da umre pomiren sa sudbinom.

Prema æelji Pierrea de Coubertina srce mu je poloæeno umalu komoru mramornoga spomenika u Olimpiji. Na spo-meniku je na starogrËkom napisano: Olimpija prima srceonoga koji je oæivio olimpijske igre.

Literatura1. Flochmoan, J. (1962). La genèse des sports. Paris: Petite

Bibliothèque Payot.

2. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica Hrvatske.

3. Boulongne, P. (1984). Olimpijski duh Pjera de Kubertena.Beograd: Narodna knjiga.

3

Izvrπni odbor MOO-a u Ateni 1896. Stoje slijeva: W. Gebhart, Jiri Guth-Jarkovsky, Ferenc Kemeny i Viktor Balck. Sjede: Pierre du Coubertin, D. Vikelas i A. Butowski


Piπe Miroslav ©ariÊ

PRIJE 130. GODINA U ZAGREBU

I. hrvatsko sklizalaËko druπtvo

4

Godine 1874. u Zagreb je iz Graza doπao mladi graevin-ski inæenjer Milan Lenuci. On je prvi predloæio da se uZagrebu osnuje klizaËki klub, a svestrani πportaπ i trgo-

vac Ladislav Beluπ preuzeo je ureenje klizaliπta. Jedno privat-no klizaliπte otvorio je na Jezuitskom trgu na Gornjem gradu, adrugo javno, na mjestu gdje je kasnije izgraena zgradaHrvatskog sokola na danaπnjem MaæuraniÊevom trgu. Kada bitemperatura pala ispod niπtice, vatrogasci su iz obliænjeg poto-ka Tuπkanca, koji je tekao Frankopanskom ulicom, ispumpavalivodu na teren klizaliπta, koji je bio niæi od danaπnjeg. KlizaËkiklub osnovan je u listopadu 1874., a u prosincu iste godineotvoreno je spomenuto klizaliπte. Sezonska ulaznica za pojed-inca stajala je dvije forinte, a obiteljska Ëetiri forinte. NeËlanovisu dnevno mogli klizati za 10 novËiÊa. Ulaznice su se moglekupiti u nekima zagrebaËkim trgovinama i kavanama. Pret-postavlja se da klub nije uspio okupiti brojnije Ëlanstvo jer je16. sijeËnja 1875. javnost putem novina obavijeπtena da dnev-na ulaznica stoji pet novËiÊa.

Organizacija prve utakmice ili "obdulje"KlizaËki je klub u nedjelju 14. veljaËe 1875., u dva sata po-

podne, odræao prvu utakmicu odnosno natjecanje uz vojnu gla-zbu c. kr. regimente. Program utakmice ili, kako je najavljeno,"obdulje" bio je ovaj: 1. Brzo kli-zanje sa zaprekama za gospodu,tri puta naokolo, prva nagrada bi-le su dvije boce vina, a druga bo-ca pjenuπca; 2. Pogaanje i razbi-janje lonca sa zatvorenim oËima,nagrada 50 novËiÊa; 3. Brzo trËa-nje za gospoe, jedanput naoko-lo, prva nagrada veliki, a drugamali buket, naruËeni u Trstu; 4.Zgaanje obruËa za klizanja, na-grada 25 naranËi, uloæak 10 nov-ËiÊa; 5. DjeËja utrka, jedanputnaokolo, nagrada jedan kartonbombona, uloæak 10 novËiÊa; 6.Pogaanje æivog kokota sa πta-pom zatvorenim oËima - nagradaje bila isti taj kokot.

Sjediπte za Ëlanove ili neËlano-ve iznosilo je 30 novËiÊa, a zastajanje je trebalo izdvojiti 10novËiÊa. Uz prisustvo nekolikotisuÊa gledatelja, po velikoj hla-dnoÊi, zabava je izuzetno uspjela.Jedino je loπe proπao kokot koji je

bio privezan na jednom mjestu na uzi-ci, te je jedva ostao æiv nakon ove tor-ture… Posljedica ove zabave i utrkebila je da se cijeli Zagreb zainteresiraoza klizanje. UnatoË tome, nakon ovepriredbe rad KlizaËkog kluba je za-mro.

Osnutak I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva

BuduÊi da Zagreb bez klizaËkog kluba nije mogao biti,skupina ljubitelja klizanja predvoena Ivanom Kosirnikomodræala je 25. listopada 1877. OsnivaËku skupπtinu I. hrvat-skog sklizalaËkog druπtva. U molbi za odobrenje pravilaDruπtva, upuÊenoj vlastima tjedan dana kasn

OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07 10:57 Page 1 BROJ 24 • RUJAN ... · OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07...

Documents

Transcript of OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07 10:57 Page 1 BROJ 24 • RUJAN ... · OLIMP-prelom 24 NOVI 10/4/07...