Fo

tog

rafij

e:

Na

taπa

Po

po

viÊ

SSAADDRRÆÆAAJJIzraelska filharmonija i Zubin Mehta za ÆOZ i Zagreb . . . . . . . . . . . . . . .4Filatelija: Dvostruko slavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7Jom Haπoa na Mirogoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8Izrael: æivot je na trenutak stao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10Mimohod æivih u Auschwitzu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11Prijem povodom Jom Hacmauta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13Izrael proslavio 58. roendan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14Tri Hrvatice proglaπene Pravednicima meu narodima . . . . . . . . . . . .16Konferencija EUAS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17Skup u Dubrovniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19Funky Town . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20Sastanak unije æidovskih æena Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21ÆO Osijek: Pesah i Jom Haπoa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22Rijeka: Izloæba o povijesti æidovske zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23Jom Haπoa u »akovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24Predstavnici Europskog æidovskog kongresa u Zagrebu . . . . . . . . . . .25Prijetnje Æidovskoj opÊini Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2661. obljetnica proboja iz Jasenovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28100. obljetnica AJC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29Koncert sefardske muzike u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31Konferencija urednika æidovskih novina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33ZagrebaËki gradonaËelnik u Izraelu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34Stogodiπnjica sinagoge u Novome Sadu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35TreÊi dio serijala o izraelskim zastavama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36Povratak velikana u rodnu Opatiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40Opatijsko djetinjstvo dr. Lea Sternbacha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42Filatelija: Holokaust . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45Politika: Izrael dobio 31. vladu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47Odasvud pomalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50Papa Benedikt XVI. u Auschwitzu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53Obiljeæena 61. godiπnjica osloboenja Mauthausena . . . . . . . . . . . . .54SluËaj Aπner i dalje bez pomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55Ulicama Londona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56Preminula udovica Ëovjeka koji je pokuπao ubiti Hitlera . . . . . . . . . . . .58Preminuo predsjednik Srediπnjeg æidovskog vijeÊa NjemaËke . . . . . . .60Odlazak poznatog izraelskog πansonjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61In memoriam: Jakica Papo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61In memoriam: Rafael Talvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62

IIMMPPRREESSSSUUMMHHaa--kkooll 9944..

ssvviibbaannjj--lliippaannjj 22000066..ssiivvaann -- ttaammuuzz 55776666..

Glavna i odgovorna urednicaNNaattaaππaa BBaarraacc

UredniËki savjetZZoorraa DDiirrnnbbaacchh,, ÆÆiivvkkoo GGrruuddeenn,, AAnnaa LLeebbll,, TTaammaarraa IInnddiikk--MMaallii,,

DDaammiirr LLaajjooππ

TehniËka urednicaNNaattaaππaa PPooppoovviiÊÊ

Priprema i oblikovanje za tisakMMaaggeenn dd..oo..oo.. ZZaaggrreebb

HHaa--kkoollggllaassiilloo ææiiddoovvsskkee zzaajjeeddnniiccee uu HHrrvvaattsskkoojj

LektoricaIIvvaannaa KKuurrttoovviicc BBuuddjjaa

IzdavaËÆÆiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa ZZaaggrreebb,,

PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb,p.p. 986.

Tel: 385 1 49 22 692fax: 49 22 694

e-mail: jcz@zg.t-com.hruredniπtvo: hakol@net.hr

Za izdavaËaddrr.. OOggnnjjeenn KKrraauuss

ISSN 1332-5892

Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæeSSaavvjjeett zzaa nnaacciioonnaallnnee mmaannjjiinnee

RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee

Pretplata100 kuna godiπnje,

za inozemstvo 200 kuna.Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj:

2360000-1101504155Æidovska opÊina Zagreb.

Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441

TisakNNPPGGTTOO OOFFFFSSEETT ZZAAGGRREEBB

NNaa nnaasslloovvnniiccii::RRaaffaaeell TTaallvvii,, RRaabbiinn,,

6600xx5500,, 11999911.. gg..,, uulljjee nnaa ppllaattnnuu,,

UU rreeaalliizziicciijjii oovvoogg bbrroojjaa ssuuddjjeelloovvaallii ssuu::JJuurriiccaa MMiilleettiiÊÊ,, MMeelliittaa ©©vvoobb,, NNaattaaππaa PPooppoovviiÊÊ,, MMiirraa AAllttaarraacc-- HHaaddjjii--RRiissttiiÊÊ,,DDaammiirr LLaajjooππ,, AAnnddrreejj PPaall,, NNaaddaa RRaajjnneerr,, LLaaiillaa ©©pprraajjcc,, ÆÆeelljjkkoo HHeeiimmeerr,, SSaannjjaaDDuukkiiÊÊ,, VVeessnnaa DDoommaannyy--HHaarrddyy,, RReeggiinnaa KKaammhhii,, TToonnkkoo MMaarrooeevviiÊÊSSvviimm ssuurraaddnniicciimmaa nnaajjttoopplliijjee zzaahhvvaalljjuujjeemmoo!!

�� Izraelska filharmonija pod ravnanjem maestra Zubina Mehteodræala je 31. svibnja u prepunoj zagrebaËkoj Koncertnoj dvo-rani Vatroslava Lisinskoga sveËani koncert u povodu 200.obljetnice Æidovske opÊine Zagreb i Dana grada Zagreba. Naprogramu sveËanog koncerta, u organizaciji Koncertne dire-kcije, bila su djela Ludwig van Beethoven, Richard Strauss iHector Berlioz, a u dodatku Izraelska je filharmonija izvelaTibaltovu smrt iz “Romea i Julije” Sergeja Prokofljeva.

4

200 GODINA ÆOZ :: KONCERT ::

9944

IIZZRRAAEELLSSKKAA FFIILLHHAARRMMOONNIIJJAA

II ZZUUBBIINN MMEEHHTTAA

ZZAA ÆÆOOZZ II ZZAAGGRREEBB

“U dvjesto godina od osnutkaŽidovske općine u Zagrebu,naša je zajednica postala dioovoga grada”, kazao je pred-sjednik Židovske općine Zag-reb dr. Ognjen Kraus.

Koncertna dvorana bila jepremala za sve one kojesu æeljeli uæivo Ëuti jedanod deset najboljih svjetskihfilharmonijskih orkestara.Oni koji nisu uspjeli na-baviti karte, koncert sumogli pratiti u direktnomprijenosu na hrvatskoj tele-viziji.

“Ova zajedniËka sveËanost znak je priznanja i poπtovanjakoje ona uæiva”, istaknuo je.

Muzika je, nastavio je Kraus, najljepπi naËin da se obiljeæiproslava 200. godiπnjice osnutka Æidovske opÊine u Zagrebui Dan grada Zagreba. ➠

svim podruËjima æivotai pridonijeli njegovomrazvoju i prosperitetu”,kazao je Kraus, doda-juÊi da danaπnja æidov-ska zajednica u Zagre-bu, iako mnogo manjanego prije, i dalje sud-jeluje u ukupnom æivotui kulturi svoga grada.

Publiku, meu kojom su bili predstavnici Æidovske opÊineZagreb, potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor,supruga predsjednika RH Milka MesiÊ, predsjednicaskupπtine grada Zagreba Tatjana Holjevac, proËelnici grad-skih i dræavnih odjela, kao i predstavnici diplomatskog zbora,su prije koncerta pozdravili predsjednik Æidovske opÊineZagreb dr. Ognjen Kraus i zagrebaËki gradonaËelnik MilanBandiÊ.

“Bolju proslavu Dana grada Zagreba i 200. Æidovske opÊineZagreb od ove uz Izraelsku filharmoniju ne moæemo ni za-misliti”, rekao je BandiÊ dodajuÊi da su Æidovi veÊ 200 godineprisutni u svim sferama æivota Zagreba, te da su Zagrebu dalineprocijenjiv doprinos.

“U dvjesto godina od osnutka Æidovske opÊine u Zagrebu,naπa je zajednica postala dio ovoga grada. U doba njenogpunog cvata izmeu dva svjetska rata, Æidovi su Ëinili gotovo5 posto stanovniπtva Zagreba. Kreativno su sudjelovali u

“Bolju proslavu Danagrada Zagreba i 200.Židovske općine Zagrebod ove uz Izraelsku filhar-moniju ne možemo nizamisliti”, rekao je zagre-bački gradonačelnikMilan Bandić.

ZUBIN MEHTAJEDAN OD NAJVEĆIH DIRIGENATA DANAŠNJICE

karijere, počeo je studirati na Muzičkoj akademijiu Beču. Sedam godina kasnije vodio je i Bečku iBerlinsku filharmoniju te je ubrzo postao jedan odnajtraženijih svjetskih dirigenata. Bio je muzički direktor Simfonijskog orkestra uMontrealu (1962. - 1967.), a vodio je i filharmonij-ske orkestre Los Angelesa i New Yorka. MaestroMehta bio je i muzički direktor i savjetnik ljetnogfestivala u Firenzi “Maggio Musicale Fiorentino”, aod rujna 1998. on je generalni muzički direktorBavarske državne opere u Muenchenu.Za svoj rad dobio je brojna priznanja diljem svije-ta. U Izraelu je nagrađen počasnim doktoratimaHebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, sveučilišta u

�� Zubin Mehta muzički je direktor Izraelske filhar-monije od 1969. godine, a 1981. godine to je imeno-vanje postalo doživotno. Prvi put je dirigiraoIzraelskom filharmonijom 1961. godine, a uski kon-taktni između njega i orkestra održavaju se od togvremena.

Maestro Mehta vodi Izraelsku filharmoniju nakoncertima pretplate, posebnim koncertima, kon-certima povodom velikih nacionalnih događaja, tena koncertima koji se održavaju u kibucima ili vo-jnim kampovima.Tijekom kriznih razdoblja u Izraelu, kao i u vri-jeme rata, Mehta je otkazivao sve svoje obaveze ibio uz svoje muzičare.Maestro Mehta rođen je u IndijiZubin Mehta rođen je u Bombaju u Indiji umuzičkoj obitelji. Njegov otac Mehli Mehta osno-vao je Bombajski simfonijski orkestar, a trenutačnoje muzički direktor Američkog mladog simfoni-jskog orkestra u Los Angelesu. Unatoč muzičkom okruženju u kojem je odrastao,Zubin Mehta prvo je počeo studirati medicinu.Nakon što je s 18 godina odustao od medicinske

Tel Avivu i Instituta Weizmann. U čast ZubinaMehte i njegova oca Hebrejsko sveučilište uJeruzalemu jedno je krilo svog odjela za muzikunazvalo njihovim imenom.Zubin Mehta počasni je građanin Tel Aviva. ��

KKrriittiiËËaarrii:: KKoonncceerrtt zzaa ppaammÊÊeennjjee➠ KritiËari su u ocjeni koncerta bili jedinstveni - radilo se okoncertu za pamÊenje i nezaboravnoj veËeri za ljubiteljeklasiËne glazbe.

“S velikim iskustvom i znanjem dirigirao je sve toËke progra-ma napamet ukljuËujuÊi i bravoruzni dodatak - Tebaldovu

5

200 GODINA ÆOZ:: KONCERT ::

9944

smrt iz ‘Romea i Julije’ Sergeja Prokofejeva”, komentar jekritiËara “Vjesnika”, koji takoer navodi da je Mehta elegant-nom gestom, sugestivnim pogledom i temperamentom mo-tivirao svoje glazbenike s kojima surauje gotovo Ëetiri de-setljeÊa.

Po pisanju Novoga lista, Izraelska filharmonija pod Mehtinimravnanjem odræala je izvrstan koncert!. “NiËeg previπe, ➠

U lipnju 1994. godine maestro Mehta i sarajevskisimfonijski orkestar izveli su Mozartov Requiem naruševinima sarajevske Nacionalne knjižnice. Taj jekoncert prenošen u 26 zemalja svijeta, a skupljenanovčana sredstva bila su namijenjena UN-ovomfondu za izbjeglice.

Zubin Mehta dirigirao je i, danas već povijesnim,koncertima “Tri tenora” u Rimu i Los Angelesu.

Zubin Mehta je u studenome 1994. godine ostvariojedan od svojih snova - doveo je Izraelsku filhar-moniju u svoju domovinu Indiju. Dirigirajući uBombayu i New Delhiju pomogao je u premoš-ćivanju političkih prepreka između Izraela i Indije.Njegova privrženost orkestru Izraelske filharmoni-je u kombinaciji s njegovom ljubavlju prema do-movini tu su turneju po mnogočemu učinili jedin-stvenom.

Maestro Mehta je 1981. godine imenovan doživot-nim muzičkim direktorom Izraelske filharmonije.

➠ niËeg premalo, nego upravo kako treba i u pravoj mjeri -mogla bi biti najkraÊa ocjena njihova zagrebaËkog muzici-ranja”, piπe “Novi list”, dok “VeËernji list” napominje kakopublika unatoË tome πto je koncert trajao do ponoÊi nije æuri-

la kuÊi, veÊ je dugotrajnim i glasnimovacijama izmolila dodatak.

“Svi Ëlanovi orkestra bili su solisti. Unevienom brzom tempu izvrπavali sumaestrov zahtjev u kojem se oslikavatehniËko umijeÊe, duhovna nadmoÊ-nost, istodobna apsolutna odanost diri-

Izvrsni orkestar Izraelske filharmonijepriredio je jedinstveni glazbeni doæivljajkojem je brojno sluπateljstvo dugo odo-bravalo i skandiralo, sve do dodatkafragmenta Prokofijeva “Romea i Julije”,piπe, izmeu ostaloga, “Slobodna Dal-macija”. ��

gentu koji ih ovi i s njima upravlja”, piπe “Jutarnji list”, doda-juÊi da “1850 mjesta viπe ne zadovoljava glazbeno-kulturnepotvrebe ZagrepËana. Pouzdano bi i dvorana s 4000 mjestatakoer bila ispunjena do posljednjeg mjesta”.

6

200 GODINA ÆOZ :: KONCERT ::

9944

BBAANNDDII∆∆ MMAAEESSTTRRUU MMEEHHTTIIUURRUU»»IIOO MMEEDDAALLJJUUGGRRAADDAA ZZAAGGRREEBBAA

�� Gradonačelnik Zagreba MilanBandić uručio je, dan uoči koncertaIzraelske filharmonije u Zagrebu,proslavljenom dirigentu ZubinuMehti Medalju grada Zagreba.“Ovo će vas odličje podsjećati na

grad Zagreb i dosadašnja gostova-nja u našem gradu”, rekao je tomprilikom Bandić, koji je maestruMehti poželio uspješan nastavakkarijere i glazbenog djelovanja kojeje, kako je istaknuo, često u službipostizanja mira i snošljivosti..

Zubin Mehta je, zahvalivši naodličju, kazao da Medalju gradaZagreba prima i u ime svogorkestra.

Za nas je ovaj nastup povodomDana Zagreba i 200. godišnjiceŽidovske općine u Zagrebu velikaodgovornost, rekao je Mehta, tedodao: “Zato će moji glazbenicidati sve od sebe da vam uveličajuveliki dan. Za moj orkestar hrabroje svirati pred tako uglednom pub-likom”. ��

Koncertna dvorana bila je pre-mala za sve one koje su željeliuživo čuti jedan od deset najbo-ljih svjetskih filharmonijskihorkestara.

99447

200 GODINA ÆOZ:: KONCERT ::

IIZZRRAAEELLSSKKII FFIILLHHAARRMMOONNIIJJSSKKII OORRKKEESSTTAARR

�� Izraelski filharmonijski orkestar osnovao je BronislawHuberman 1936. godine. Huberman je bio cionist i osnovaoje orkestar kako bi na taj naËin od holokausta spasioæidovske muziËare iz Europe.

�� U povodu Dana grada Zag-reba i 200. obljetnice osnutkaÆidovske opÊine Zagreb,

IIzzrraaeellsskkii ffiillhhaarrmmoonniijjsskkii oorrkkeessttaarroossnnoovvaaoo jjee BBrroonniissllaaww HHuubbeerrmmaann11993366.. ggooddiinnee.. HHuubbeerrmmaann jjee bbiioocciioonniisstt ii oossnnoovvaaoo jjee oorrkkeessttaarr kkaakkoobbii nnaa ttaajj nnaaËËiinn oodd hhoollookkaauussttaa ssppaa--ssiioo ææiiddoovvsskkee mmuuzziiËËaarree iizz EEuurrooppee..

Izraelski filharmonijski orkestar godiπnje izvede viπe od200 koncerata u Izraelu i diljem svijeta.

Osim πto se smatra “najboljim izraelskim veleposlanikom usvijetu”, Izraelski filharmonijski orkestar odræava i posebnekoncerte za izraelske vojnike, ponekad - u sluËajevimarata - i na najudaljenijim crtama bojiπnice.

Izraelski filharmonijski orkestar bio je od neprocjenjivevaænosti za karijere izraelskih umjetnika. Ranije je uredovima Izraelske filharmonije bio veliki broj muziËara kojisu uglavnom dolazili iz bivπeg SSSR-a ili SAD-a, ali danasviπe od polovice muziËara Izraelske filharmonije roeni sui πkolovani u Izraelu.

Uz Izraelsku filharmoniju posebno se vezuju imena dvojicevelikih dirigenata - Leonarda Bernsteina i Zubina Mehte.��

PPrrooggllaaππeennjjeemm DDrrææaavvee IIzzrraaeell 11994488..ggooddiinnee,, oorrkkeessttaarr jjee pprroommiijjeenniioo iimmeeuu ““IIzzrraaeellsskkii ffiillhhaarrmmoonniijjsskkii oorrkkeessttaarr””ii ddaannaass ssee ssmmaattrraa jjeeddnniimm oodd ddee--sseett nnaajjbboolljjiihh oorrkkeessttaarraa nnaa ssvviijjeettuu..

IIzzrraaeellsskkaa ffiillhhaarrmmoonniijjaa ppoosslljjeeddnnjjii jjeeppuutt nnaassttuuppiillaa uu HHrrvvaattsskkoojj uukkoolloovvoozzuu 22000044.. ggooddiinnee,, kkaaddaa jjeeooddrrææaallaa kkoonncceerrtt uu ppuullsskkoojj AArreennii..

Prvi inauguracijski koncert tadaπnjeg “Palestinskogorkestra” izveden je 26. prosinca 1936. godine, a orkest-rom je dirigirao legendarni Arturo Toscanini.

Proglaπenjem Dræave Izrael 1948. godine, orkestar je pro-mijenio ime u “Izraelski filharmonijski orkestar” i danas sesmatra jednim od deset najboljih orkestara na svijetu.

Piπe: Jurica MiletiÊ

FFiillaatteelliijjaa

DDVVOOSSTTRRUUKKOOSSLLAAVVLLJJEE

Izraelska filharmonija pod ravnanjem maestra Zubina Mehte jeu srijedu, 31. svibnja odræala sveËani koncert.

Dvostruko slavlje Dana Zagreba i 200. obljetnica ÆidovskeopÊine Zagreb bilo je primjereno obiljeæeno i filatelistiËki: naglavnoj zagrebaËkoj poπti u JuriπiÊevoj ulici, toËnije na tamo-πnjem filatelistiËkom πalteru toga je dana u uporabi bio pose-ban prigodni æig s tekstom DAN GRADA ZAGREBA - 10101ZAGREB 31.5.2006. - Izraelska filharmonija i ZUBIN MEHTA- 200. obljetnica osnutka ÆIDOVSKE OP∆INE ZAGREB (nahrvatskome i hebrejskom jeziku).

Tekst na hebrejskom jeziku ove se godine veÊ pojavio nadotisku izdanom 27. sijeËnja u povodu Meunarodnog danasjeÊanja na ærtve holokausta, ali u prigodnome æigu pojaviose prvi put. Tim je æigom bila poniπtena i marka na dopisniciHrvatske poπte s posebnim dotiskom u kojem se, osimprigodnog teksta, vide i povijesni zagrebaËki heraldiËki am-blem, ali i logo Æidovske opÊine. I dotisak na dopisnici i pri-godni æig nastali su kao plod suradnje Æidovske opÊineZagreb, tvrtke Magen i filatelistiËkog novinara Jurice MiletiÊa.Naklada dopisnica je samo 100 komada, a rijeË je o prvomdotisku i prvom æigu kojim se obiljeæila 200. obljetnicaÆidovske opÊine. Slijedi joπ nekoliko æigova i cjelina, najveÊidio njih potkraj ljeta i u jesen. ��

89944

Dan sjećanja na žrtve i heroje holokausta, Jom Hašoa, obilježen je 25. svibnja nažidovskom dijelu zagrebačkoga groblja Mirogoj.Kod spomenika Mojsiju okupili su pripadnici židovske zajednice, predstavnicidiplomatskog zbora te predstavnici hrvatske Vlade, Hrvatskog sabora, GradaZagreba i Islamske zajednice u Hrvatskoj.Zapaljene su svijeće u znak sjećanja na šest milijuna Židova ubijenih tijekomDrugoga svjetskog rata, a kod spomenika Mojsiju vijence su položili predstavniciŽidovske općine Zagreb, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, izraelskiveleposlanik u Hrvatskoj Shmuel Meirom te predstavnici hrvatskih vlasti.Zagrebački nadrabin Zvi Eliezer Alonie izmolio je kadiš za sve Židove stradaletijekom holokausta.Predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus tom je prigodom održaogovor koji prenosimo u cijelosti.

DAN SJE∆ANJA :: ZAGREB ::

JJOOMM HHAA©©OOAA NNAA MMIIRROOGGOOJJUU

- “Trauma holokausta stvorila je novæidovski identitet. Besprimjeran geno-cid koji se dogodio naoËigled ravno-duπnog svijeta u srcu Europe, naveo jeÆidove da svoju buduÊnost uzmu usvoje ruke. U borbu za nezavisnostIzraela Chaim Weizmann pozvao je upomoÊ duπe πest milijuna umoreniheuropskih Æidova. Svom narodu i svije-tu jasno je dao do znanja πto ærtveznaËe - obavezu i poticaj”.

- “Niπta ne ujedinjuje Æidove ËvrπÊe itrajnije od sjeÊanja na ærtve”.

- “Dugo je vremena trebalo proÊi dasvijet shvati univerzalnost etiËke ihumane poruke naπeg sjeÊanja. KadpodsjeÊamo na patnju i nepravdu, kadgovorimo o holokaustu, mi upozoravamo

na genocid kao najveÊi zloËin protivËovjeka, æivota i civilizacije. UnatoËsvim deklaracijama, osudama i sankci-jama, genocid postoji i danas. U 20.stoljeÊu u genocidu je stradalo viπe od38 milijuna ljudi. Zar to ne govoridovoljno o vaænosti borbe protivnjega?”

- “VeÊ nekoliko godina antisemitizam jeu usponu u cijelom svijetu. RasistiËkiantisemitizam povezan je s porastomnacionalizma, pojavama neonacizma ineofaπizma. Izgredi, napadi, razaranja,paleæi, ubojstva nastavljaju se izgodine u godinu na svim kontinentima.Ali mnogo je opasniji politiËki antisemi-tizam koji je zapravo antiizraelizam.©ire ga radikalni i militantni islamskipokreti - ne samo na Bliskom istoku,

nego u mnogim islamskim zajednica-ma Europe i Latinske Amerike. PolitiËkisavezi i teroristiËke mreæe razvijaju tokretanje. Ali kad antisemitizam postanedræavnom politikom, kao πto je to bio uHitlerovom TreÊem Reichu, onda izmraËne proπlosti ponovno izranja avetkukastog kriæa. Kad iranski predsjedniknegira holokaust, poziva na uniπtenjeIzraela, kad postoji moguÊnost daoruæje masovnog uniπtenja postaneinstrument takve politike - onda postojirealna opasnost novog holokausta.”

- “Zabrinuti smo zbog zaoπtravanja po-litiËke situacije nakon palestinskih izborai pobjede Hamasa, i strepimo za buduÊ-nost Izraela. Svoju nadu polaæemo upozitivne tendencije na obje strane, aisto tako i u pomoÊ meunarodne ➠

NNaaggllaassccii iizz ggoovvoorraa pprreeddssjjeeddnniikkaa ÆÆOOZZ--aa,, ddrr.. OOggnnjjeennaa KKrraauussaa ppoovvooddoomm JJoomm HHaaππooaa::

9944

➠ zajednice da se uspostavi trajni mir,snoπljivost i razumijevanje meu naro-dima, dræavama i kulturama. I ovomprilikom æelim ponoviti misao: ne bi lidrevni Jeruzalem - srediπte triju velikihsvjetskih religija - u buduÊnosti mogaopostati otvoren, svjetski grad i primjersuæivota...”

- “Na sreÊu u Hrvatskoj ne zapaæamoporast i izraze antisemitizma. Sa zado-voljstvom moram reÊi da su u naπojsredini odnosi izmeu vjerskih inacionalnih zajednica dobri.”

- “Na æalost moram i ovom prilikomreÊi da je naπa opÊina suoËena s kri-zom kakve nije bilo u Ëitavoj njenojpovijesti. Nakon izbora grupa nezado-voljnika poËela je direktno napadatilegalno izabrano rukovodstvo, blatiti gau javnosti neutemeljenim optuæbama,Ëak je podigla tuæbe i potaknulasudske procese i na kraju traæila da seÆidovska opÊina Zagreb briπe izpopisa vjerskih zajednica. U kampanjusu uvuËeni mediji i politika. ÆOZ je veÊdeset mjeseci u viπestrukoj blokadi.Iako je Dræavno odvjetniπtvo odbacilotuæbu o toboænjim financijskimmalverzacijama, i dalje je oteæanakomunikacija s dræavnim institucijama i

dalje smo u blokadi, bez uobiËajenogdijaloga s njima. Nismo uspjeli reali-zirati ugovore i dogovore s dræavnimvlastima. Oteæe se i realizacijapripremljenih projekata. Meu njima jenajvaænija izgradnja Æidovskog centra isinagoge u Praπkoj ulici, na zemljiπtunaπeg hrama, razorenog u doba NDH iustaπtva.”

- “UnatoË svim tim problemima unutarnaπe opÊine postoji jedinstvo i volja dase kriza prevlada. Æalosno je da sesve to dogaa u godini kada obilje-æavamo dvjestotu obljetnicu naπeopÊine, no mi ipak nastavljamo dalje.Naπ jubilej obiljeæit Êemo u toku ovegodine i nizom kulturnih priredaba, zakoje smo se pripremili najbolje πto smomogli. U tome smo dobili i podrπkuniza zagrebaËkih kulturnih institucija.”

- “A sada se vratimo onima zbog kojihsmo se ovdje sastali. Jad Vaπemsvake godine sugerira opÊinama diljemsvijeta da se usredotoËe na odreenutemu. Ove godine ona glasi: Æivotnasnaga pod sjenom smrti. Podsjetit Êemo na bezbrojne ljude kojisu u logorima smrti, u neljudskim uvje-tima, snagom svog duha i kulturepokuπavali nadvladati poniæenja,

muËenja, teror i stalnu prijetnju smrti.”

- “I kad govorimo o otporu, sjetimo se ionih koji su se u partizanskim iantifaπistiËkim jedinicama borili protivnacizma, sjetimo se ilegalnih æidovskihformacija u okupiranoj Europi, boracau getima, epopeje Varπavskog geta iuopÊe doprinosa Æidova pobjedi.Sjetimo se i naπih boraca, æidovskogRapskog bataljuna, a i drugih:lijeËnika, umjetnika, knjiæevnika,intelektualaca i obiËnih ljudi, koji susudjelovali u borbi za osloboenje.Mnogi su od njih izgubili æivot, dok supreæivjeli nastavili svoju misiju.”

- “Svi ti, koji su se u najmraËnije dobapovijesti Europe i u najgoroj tragedijiæidovstva borili za dostojanstvo duha ihumane vrijednosti, ostavili su nambogatu baπtinu. Na njoj smo mogli gra-diti obnovu æivota. Njima dugujemovjeËnu zahvalnost i zato smo duæniodræavati spomen na njih. NamuËenike i junake, na one kojimaznamo i joπ ne znamo, ili neÊemo saz-nati ime.”

9

DAN SJE∆ANJA:: ZAGREB ::

109944

©©eesstt ssvviijjeeÊÊaa zzaa ππeesstt mmiilliijjuunnaa uubbiijjeenniihh ÆÆiiddoovvaa

�� Jom Haπoa poËeo se u Izraelu obi-ljeæavati dan ranije, kada je u memorijal-nom centru Yad Vashem u Jeruzalemu,u nazoËnosti izraelskih politiËara, preæiv-jelih ærtava holokausta i stranih diploma-ta, zapaljeno πest svijeÊa u Ëast πest mil-ijuna Æidova ubijenih tijekom Drugogasvjetskog rata.

Izraelski predsjednik Moshe Katsav tadaje rekao da se svijet ne smije ogluπiti na

DAN SJE∆ANJA :: IZRAEL ::

IIZZRRAAEELL::

ÆÆIIVVOOTT JJEE NNAA TTRREENNUUTTAAKK SSTTAAOO

Na Dan sjećanja na žrtve i heroje holokausta -Jom Hašoa - život je u Izraelu na nekoliko trenu-taka stao. Sirene su diljem zemlje počele zavijati udeset sati ujutro, stao je sav promet, vozači suizašli iz svojih automobila, pješaci su prestalihodati i svi su pognutih glava odali počast žrtvamanacističkoga genocida nad Židovima.

Svečanosti su održavane diljem Izraela,a izraelske televizijske postaje emitiralesu posebne emisije o nacističkomepokušaju istrebljenja europskih Židova.Dan sjećanja završio je svečanostima ukibucu Yad Mordechai, nazvanome povođi ustanka u Varšavskome getu 1943. iu kibucu Boraca iz geta, koji suutemeljili preživjeli nakon ustanka.

Jom Hašoa obilježava se 27. nisana požidovskome kalendaru, na dan ustankau Varšavskom getu. Ujedinjeni narodiprošle su godine odlučili da 27. siječnja,dan oslobođenja koncentracijskogalogora Auschwitz bude proglašenMeđunarodnim danom sjećanja na žrtveholokausta, ali Izrael ga obilježavaprema vlastitome zakonu od 1959.godine.

nove pozive za uniπte-njem Izraela.

Iako nije izrijekom spo-menuo Iran, Katsav jekazao: “Pozivam zapad-ni svijet da ne πuti predonim narodima koji sepokuπavaju domoÊi nuk-learnog oruæja i koji sezalaæu za uniπtenje dræa-ve Izrael”.

KKaattssaavv iissttaakknnuuoo vvaaæænnoosstt ssjjeeÊÊaannjjaa

Izraelski je predsjednik joπ jednom istak-

nuo vaænost sjeÊanja, rekavπi da u “slje-

deÊoj generaciji viπe neÊe biti onih koji

su preæivjeli uæase i koji Êe moÊi ispriËati

πto se dogodilo”.

“Mi se moramo pobrinuti da svaka gene-

racija osjeti da je bila spaπena iz pepela

holokausta”, rekao je Katsav.

U kratkom obraÊanju okupljenima, izra-elski je premijer Ehud Olmert rekao daIzrael nikada neÊe zaboraviti ubojstvamilijuna Æidova.

“Izrael je danas sposobansam se braniti, ali pozivacivilizirani svijet da saËuvasvjetlo i slobodu, da branivrijednosti pravde i ljud-skog dostojanstva”, kazaoje Olmert.

SvijeÊe u znak sjeÊanja naπest milijuna ubijenihÆidova zapalili su HasiaBorenstein (85), koji jeroen u Poljskoj i bio je

partizan, zatim Menachem Frenkel (70)roen u Belgiji, koji je pod laænim ime-nom sa svojom obitelji pobjegao na jugFrancuske, zatim Hedy Hirsch (79) roe-na u tadaπnjoj »ehoslovaËkoj, jedna odrijetkih preæivjelih logoraπa Auschwitza,Uri Hanoch (78) roen u Litvi, koji jepreæivio nekoliko nacistiËkih logora,Esther Burstein (83) roena u Poljskoj,preæivjela Auschwitz i Bergen-Belsen teKalman Bar-On (76) roen na sjeverutadaπnje Jugoslavije, koji je poslan uAuschwitz gdje je bio podvrgnut testovi-ma koje je “aneo smrti” Joseph Men-gele vrπio nad blizancima. ��

119944

�� Nekoliko tisuÊa osoba iz Ëitavog svijeta u tiπini je 25. trav-nja prolazilo tri kilometara dug put izmeu logora Auschwitz iBirkenau odajuÊi na taj naËin poËast milijunima Æidova ubije-nim tijekom Drugoga svjetskog rata.

U tradicionalnom “Mimohodu æivih” ove je godine, izmeuostalih, sudjelovao i 82-godiπnji Shimon Peres, nekadaπnji iz-raelski premijer i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994.godine.

PPeerreess:: NNaaddaamm ssee ddaa ÊÊee iirraannsskkii pprreeddssjjeeddnniikk ddooÊÊii uu AAuusscchhwwiittzz

DAN SJE∆ANJA:: AUSCHWITZ ::

MMIIMMOOHHOODD ÆÆIIVVIIHH UU AAUUSSCCHHWWIITTZZUU

U “Mimohodu živih” ove jegodine, između ostalih, sud-jelovao i 82-godišnji ShimonPeres, nekadašnji izraelskipremijer i dobitnik Nobelovenagrade za mir 1994. godine.

Auschwitz-Birkenau bio je je-dan od najgorih nacističkihkoncentracijskih logora u ko-jem je živote izgubilo više od1,1 milijun osoba, većinom Ži-dova. Logor su 27. siječnja1945. godine oslobodili vojnicisovjetske vojske.

“Iranski je predsjednik rekao dase holokaust nije nikada dogo-dio. Nadam se da Êe on doÊiovdje i vidjeti ljudsku kosu,naoËale i sve oËi koje su neka-da kroz njih gledale te da Êe setada upitati: ‘Zaπto, zaπto se todogodilo?’. Svijet tada nije vje-rovao i pronalazio je isprike”,rekao je Peres.

““MMiimmoohhoodd ææiivviihh”” ooddrrææaavvaa ssee oodd11998888.. ggooddiinnee

Kroz vrata Auschwitza, na kojima se i danas

nalazi natpis “Arbeit Macht Frei” (rad oslobaa),

joπ je jednom, kao i davne 1943. godine. proπao

Shmuel Blumenfeld (80). Prisjetio se svog dolas-

ka u zloglasni logor u koji je prebaËen iz geta u

Krakovu.“Mi se moramo sami obraniti i mi to moæemo. Moramo razum-jeti da u danaπnjem svijetu ima ludih sila. Moramo ih identifici-rati i zaustaviti ih prije nego πto bude prekasno”, zakljuËio je.

Meu onima koji su ove godine sudjelovali u “Mimohodu æivihbila je i Diana Katz, 23-godiπnja profesorica povijesti iz

ma nosio mrtva tijela prije nego πto je prebaËen na rad uobliænji rudnik ugljena. ➠

“Izbacili su nas u Birkenau i mi smo mislili da je to tvornica,nismo uopÊe znali da se radi o logoru smrti”, rekao je.Blumenfeld je tada imao 16 godina i mjesec je dana na ruka-

Jeruzalema, Ëija je baka Lubia Tanenbaum preæivjela uæaseAuschwitza, logora u koji je stigla iz Maarske kada je imalasamo 14 godina.

“Ovdje sam danas sa svojim sinom kako bi pokazala svijetuda smo joπ tu, da smo joπ uvijek æivi, da æelimo æivjeti i daæelimo æivot za naπe buduÊe generacije”, rekla je Diana Katz,gurajuÊi kolica u kojoj se nalazi njezin tromjeseËni sin Joseph.

“Mi neÊemo zaboraviti i mi smo pobijedili”, zakljuËila je.

Nakon πto su proËitana imena djece koja su ubijena u logoru,zvuk πofara oznaËio je poËetak mimohoda.

Auschwitz-Birkenau bio je jedan od najgorihnacistiËkih koncentracijskih logora u kojem je æivo-te izgubilo viπe od 1,1 milijun osoba, veÊinomÆidova. Logor su 27. sijeËnja 1945. godine oslo-bodili vojnici sovjetske vojske.

““JJooππ ssmmoo uuvviijjeekk oovvddjjee,, jjooππ ssmmoo uuvviijjeekk ææiivvii””

Prije poËetka “Mimohoda æivih”, stotine mladihobiπlo je drvene barake, ostatke plinskih komorate muzej koji se nalazi na podruËju nekadaπnjeglogora.

129944

➠ “Radio sam s poljskim i njemaËkim rudarima i neki od njihsu mi pomagali. Preæivio sam zahvaljujuÊi sreÊi, ali i zah-valjujuÊi civilima koji su mi ponekad dali hranu”.

Nakon rata on se oæenio i preselio u Izrael. Radio je i kaozatvorski Ëuvar, a jedno je vrijeme bio zaduæen da nadgledaAdolfa Eichmanna koji je u izraelskom zatvoru Ëekao izvrπenjesmrtne presude.

DAN SJE∆ANJA :: AUSCHWITZ ::

Izraelsko ministarstvo obrazo-vanja iniciralo je “Mimohodživih” 1988. godine. Prema pr-voj ideji “Mimohod živih” tre-bao se održavati svake dvijegodine, ali od 1996. godine or-ganizira se svake godine, nadan kada se u Izraelu obilježa-va Jom Hašoa.

Ovogodišnji “Mimohod živih”pod sloganom “Nikada više”organiziran je mjesec dana pri-je predviđenog posjeta papeBenedikta XVI.

Ëa Blumenfeld te dodaje: “Ne æelimo da se to ikada nekomeponovo dogodi”.

se odræavati sva-

ke dvije godine,

ali od 1996. godi-

ne organizira se

svake godine, na

dan kad se u Iz-

raelu obiljeæava

Jom Haπoa.

BBeenneeddiikktt XXVVII.. zzaa mmjjeesseecc ÊÊee ddaannaa ppoossjjeettiittii AAuusscchhwwiittzz

Prije Drugoga svjetskog rata u Poljskoj je æivjelo 3,5 milijuna

Æidova, a veÊina ih je stradala tijekom holokausta. Danas u

Poljskoj æivi oko 20.000 Æidova.

Ovogodiπnji “Mimohod æivih” pod sloganom “Nikada viπe”

organiziran je mjesec dana prije predvienog posjeta pape

Benedikta XVI. Auschwitzu. Porijeklom Nijemac, Benedikt

XVI. je kao dijete u nacistiËkoj NjemaËkoj bio prisiljen pridruæi-

ti se Hitlerovoj mladeæi, a jedan od njegovih ciljeva je daljnji

rad na katoliËko-æidovskom pomirenju.

“Izmeu ovih bodljikavih æica ubijena je Ëitava moja obitelj”,

kazao je Krszystof Kisielewski te dodao: “Kada pomislim da

Êe njemaËki Papa ovdje moliti za nekoliko tjedana, vjerujem

da je povijest zaokruæila svoj puni krug”. ��

“Joπ uvijek na svi-

jetu ima onih koji

negiraju holokau-

st i zato je moja

zadaÊa da doem

ovdje i mladim lju-

dima ispriËam πto

se stvarno dogo-

dilo, πto sam vidio

svojim oËima, πto

sam proπao”, pri-

Izraelsko ministarstvo obrazovanja iniciralo je “Mimohodæivih” 1988. godine. Prema prvoj ideji “Mimohod æivih” trebao

IIZZRRAAEELL IIMMAA NNAAJJVVEE∆∆II PPOOSSTTOOTTAAKKÆÆIIDDOOVVSSKKOOGG SSTTAANNOOVVNNII©©TTVVAA

�� Izrael je svoj 58. roendan doËekao uz brojne proslave, ajedan od razloga za slavlje bio je i taj πto po prvi put od 1. sto-ljeÊa u Izraelu æivi viπe Æidova nego u bilo kojoj drugoj zemljina svijetu.

Izraelski srediπnji ured za statistiku objavio je da zemlja broji7.03 milijuna stanovnika, od Ëega 5.64 milijuna Æidova. Prematim podacima 80 posto izraelskog stanovniπtva su Æidovi, a 20posto Arapi. Do ove godine, najveÊi broj Æidova æivio je u SAD-u. Prema posljednjim podacima iz 2001. godine, u SAD-u æivi5.3 milijuna Æidova.

“Ako se ovaj trend nastavi, u sljedeÊih 25 do 30 godina uIzraelu Êe æivjeti apsolutna veÊina Æidova u svijetu”, kazao jeprofesor Sergio DellaPergola s Hebrejskog sveuËiliπta uJeruzalemu.

Tijekom proπle godine u Izraelu je roeno 138.000 beba, a uzemlju se doselila 21.000 imigranata.

Kada je Izrael osnovan 1948. godine, zemlja je imala 806.000stanovnika.

Tijekom proteklih 58 godina sedmero djece dobilo je imeAtzmaut (nezavisnost), a pedesetih godina proπlog stoljeÊa umodi su bila sljedeÊa imena: Medina (dræava), Tikva (nada),Nitzhona (njezina pobjeda), Dror i Drora (sloboda). ��

139944

�� Izraelski veleposlanik u RepubliciHrvatskoj Shmuel Meirom i njegova su-pruga Sima priredili su 16. svibnja u za-grebaËkom hotelu “Esplanade” prijempovodom 58. godiπnjice roenja DræaveIzrael.

To je bila prva proslava Jom Hacmautaotkako je Izrael krajem ljeta proπle go-dine otvorio svoje veleposlanstvo uZagrebu. Proslavu 58. roendana Izrae-la uveliËali su predstavnici æidovske za-jednice u Hrvatskoj, predsjednik StjepanMesiÊ, predsjednik Hrvatskog saboraVladimir ©eks, brojni ministri hrvatskeVlade te predstavnici Grada Zagreba.

Na prijemu se okupio i velik broj diploma-ta, meu ostalima, veleposlanici Njema-Ëke, Francuske, Velike Britanije, Rumu-njske te brojni drugi predstavnici javnog,kulturnog i politiËkog æivota Hrvatske.

PPoonnoovvnnoo rrooeennjjee IIzzrraaeellaabbiioo jjee nneevvjjeerroojjaattaann ddooggaaaajj“Pred 58 godina, 14. svibnja 1948., prvipremijer Izraela David Ben Gurion pro-glasio je osnivanje Dræave Izrael. Æido-vsko stanovniπtvo mlade dræave slaviloje na ulicama. Malo je dogaaja u svjet-skoj povijesti koji su se Ëinili tako nevje-rojatnima kao πto je bilo ponovno roenjeDræave Izrael”, rekao je, pozdravljajuÊinazoËne, izraelski veleposlanik.

Podsjetio je da je “na komadiÊu zemljene duæem od 320 kilometara i ne πiremod 16 kilometara narod od samo neko-liko stotina tisuÊa pripadnika uspio po-novo uspostaviti domovinu u zemlji svogpostanka nakon tisuÊljeÊa progonstva”.

“Ta je nevjerojatna pobjeda postignutaunatoË svim nepovoljnim okolnostima.Izraelska je zemlja bila spaljena sun-cem, a æidovski narod teπko ranjen ho-lokaustom koji je uniπtio preko treÊinesvjetskog æidovstva. Bio je to najcrnjitrenutak za æidovski narod, a mnogi suse pitali hoÊe li on uopÊe opstati. Ipak,za samo nekoliko godina, æidovski jenarod ponovo vidio svoju zastavu kao

DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA:: ZAGREB ::

PPRRIIJJEEMM PPOOVVOODDOOMM JJOOMM HHAACCMMAAUUTTAA--aa

UU ZZAAGGRREEBBUUse vijori u zajednici naroda”, nastavio jeMeirom.

IIzzrraaeell jjee ddaannaass nnaapprreeddnnoo,,pplluurraalliissttiiËËkkoo ddrruuππttvvoo

Izraelski je veleposlanik istaknuo da jetadašnjih 600.000 stanovnika Izraela da-nas preraslo “u napredno, pluralističko,tehnološki razvijeno društvo od prekosedam milijuna pripadnika”.

“TeroristiËki rat koji se vodi protiv naπezemlje nije nam slomio duh niti ugasioæelju za mirom. I dalje Êemo biti odluËnida iskorijenimo terorizam koji prijetiizraelskoj dræavi, istovremeno ne presta-juÊi traæiti mir”, rekao je.

Odnosi izmeu Izraela i Hrvatske, nas-tavio je, bili su dobri i prije otvaranjaizraelskog veleposlanstva u Hrvatskoj, atijekom posljednje godine “ti su odnosiuvelike poboljπani”. Meirom je podsjetioda su tijekom proπle godine Izrael pos-jetiti i predsjednik MesiÊ i premijer Sana-der, koji su s izraelskim duænosnicimaimali uspjeπnu razmjenu miπljenja o bu-duÊoj suradnji izmeu naπih zemalja.

IIzzrraaeellccii ssvvee vviiππee oottkkrriivvaajjuuHHrrvvaattsskkuu

“Izraelci su prije nekoliko godina otkrili daje Hrvatska prekrasno mjesto za odmor,pa se broj izraelskih turista poveÊavasvake godine. Proπle je godine postignutrekord: dvjesto tisuÊa Izraelaca je pos-jetilo Hrvatsku”, rekao je nadalje Meirom,dodajuÊi da Izrael i Hrvatska imaju vrlouspjeπnu kulturnu suradnju, posebnoistaknuvπi skori dolazak Izraelske filhar-monije u Zagreb, povodom 200. godinaÆidovske opÊine Zagreb i dana GradaZagreba.

Za glazbeni ugoaj prijema pobrinulase mlada zvijezda izraelske opere ga.Karen Hadar, koja je u pratnji pijanistag. Rafija Kadishsona, otpjevala izraels-ku himnu Hatikvu te joπ nekoliko izrael-skih pjesama. ��

149944

�� “Nemojte prestati sanjati o miru”,rekao je tom prilikom dobitnik Nobelovenagrade za mir i sadaπnji zamjenik pre-mijera, Shimon Peres. Ta poruka, kakoje kazao, nije bila upuÊena samo Izrae-lcima veÊ i Palestincima i onim araps-kim dræavama koje joπ uvijek nisu sIzraelom sklopile mirovni sporazum.

VodeÊe izraelske estradne zvijezdeodræale su niz javnih koncerata diljemzemlje, a nebo iznad Izraela bilo jeobasjano vatrometom.

Stotine tisuÊe Izraelaca iskoristili supraznik tako πto su obiπli nacionalneparkove, πume i prirodne rezervate usvojoj domovini.

AA kkaakkoo jjee ssvvee ppooËËeelloo??

TTII VVRRTTOOGGLLAAVVIISSVVIIBBAANNJJSSKKII DDAANNII

Dan kada je proglaπena Dræava Izrael -14. svibnja 1948. godine - bio je tzv.“veliki petak”. Toga dana drama jedosegla svoj klimaks na izraelskoj imeunarodnoj sceni, na vojnom i poli-tiËkom planu, u Izraelu i diljem svijeta -posebice u SAD-u.

Dva dana ranije, 12. svibnja, Ëelnicizemlje Ëije se roenje nestrpljivo oËeki-valo morali su preæivjeti tri vrlo teπkeprepreke - dvije u Tel Avivu i jednu uWashingtonu.

Na æalost, vrlo je malo podataka o sas-tancima u Tel Avivu, a postoji i sumnjada su dokumenti koji su postojali,uniπteni. ©to se tiËe Washingtona, pos-toji potpuno izvjeπÊe, koje je godinamabilo nepoznato.

DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA :: IZRAEL ::

IIZZRRAAEELL PPRROOSSLLAAVVIIOO

5588.. RROO––EENNDDAANN!!

IIzzgguubblljjeennee mmiinnuutteePosljednji tjedan britanskog mandata uEretz Izraelu/Palestini zapoËeo je unedjelju 9. svibnja 1948. godine. Æidov-sko stanovniπtvo, a posebice njegovevojne snage Hagana, posljednjih sutjedana biljeæili brojne uspjehe. Arapi izEretz Izraela, Palestinci, masovno subjeæali iz svojih gradova i sela. »itav jesvijet pozorno pratio ono πto se doga-a. Ujedinjeni narodi i SAD pokuπavalisu okonËati borbe i stabilizirati prekidvatre. Administracija u Washingtonuvrπila je pritisak na æidovsku stranukako bi ju prisilila da prihvati trom-jeseËno primirje tijekom kojeg bi odgo-dila svoju izjavu o proglaπenju dræave.Meu æidovsko-cionistiËkim vodstvomu Izraelu i SAD-u miπljenja su bila podi-jeljena o tome treba li prihvatiti ameriËki

prijedlog ili proglasiti dræavu odmah na-kon okonËanja mandata britanske vla-de. Dva miπljenja bila su sukobljenaËak i u vladajuÊoj stranci u to doba -Mapai, stranci koju je vodio David Ben-Gurion.

U srijedu 12. svibnja 1948. Srediπnjiodbor stranke sastao se u Tel Avivukako bi odredio svoje stajaliπte premasudbinskom pitanju o tome treba li pro-glasiti dræavu ili pristati na prekid vatre,πto bi znaËilo odgodu objave o progla-πenju Dræave Izrael. Prema usmenimizjavama nekih od Ëlanova Srediπnjegodbora stranke, oni su se protiviliproglaπenju dræave i bili su viπe naklon-jeni ameriËkom prijedlogu. Ipak, danasje vrlo teπko znati πto se toËno doga-alo i kako su tekle rasprave, jer nepostoje pisani dokumenti. ➠

Izrael je svoj 58. rođendan proslavio nizomsvečanosti, koje su započele 3. svibnja paljen-jem svijeća na Brdu Herzl u Jeruzalemu.

15

:: IZRAEL ::

9944

KKoocckkaa jjee ppaallaa➠ KljuËnu ulogu u toj drami stvaranjanove dræave imao je Moshe Shertok(Sharett), Ëelnik politiËkog odjela Je-wish Agency, koji je dva dana kasnijepostao ministar vanjskih poslova novedræave. Shertok je bio meu onima kojije sumnjao u mudrost odluke o trenu-taËnom proglaπenju dræave i nije kriosvoje miπljenje.

On se u subotu 8. svibnja 1948. u Was-hingotnu sastao s ameriËkim dræavnimtajnikom Georgeom Marshallom, koji jeod izraelskih Ëelnika zatraæio da djelujurazborito i da se ne oslanjanju pretjera-no na vojne uspjehe Hagane, koji su biliprivremeni. Marshall mu je sugerirao daprihvate ameriËki prijedlog.

Shertok se 11. svibnja vratio u Izrael, aËelnici stranke su s nestrpljenjem Ëekalipovratak drugog Ëovjeka stranke icionistiËkog pokreta. Ben-Gurion je biosvjestan Shertokovih sumnji te se s njimesastao u Ëetiri oka, prije sastanka stran-ke.

»lanovi stranke na sastanku su odluËilida Êe “Narodno vijeÊe” odluËiti o us-postavi æidovske dræave. NarodnovijeÊe dva je dana kasnije postaloprivremena izraelska vlada.

Sumnje su i dalje bile jake. Dva visokaËlana stranke otputovala su 9. svibnja uPariz gdje su razgovarali s Leonom Blu-mom, bivπim francuskim premijerom.Pitali su ga: “Æuri li Ben-Gurion previπe?“Nakon kratkog razmiπljanja, Blum jeodgovorio: “Ben-Gurion je u pravu. Ovajedinstvena prilika ne smije se propustiti.Morate proglasiti dræavu - sada ili nika-da!” (ove izjave prenio je Marc Jarblum,tadaπnji Ëelnik francuskog ogranka Ma-paia, koji je organizirao i bio nazoËansastanku s Blumom).

DDrraammaattiiËËnnaa rraasspprraavvaaIstoga dana, 12. svibnja, joπ se dramatiË-nija rasprava odvijala u Narodnom vi-jeÊu. Ta je rasprava trajala punih 13 sati,a na dnevnom je redu bila odluka o tometreba li proglasiti nezavisnost ili prihvatitiameriËki prijedlog.

DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA

Golda Myerson (Meir) na sastanku jegovorila o svom susretu s jordanskimkraljem Abdulahom, koji je ponoviosvoje obeÊanje da neÊe sudjelovati uarapskom napadu na æidovsku dræavu,jer je, kao πto je kazao, to obeÊao dokje mislio da rukovodi svojom sudbinom,a sada je jedan od petorice (Ëelnika ara-pskih zemalja koje su odluËile napastiIzrael kada zavrπi britanski mandat). Sh-ertok je govorio o svom sastanku s Mar-shallom i njegovu upozorenju da Æidovi,ako proglase dræavu, “ne traæe pomoÊod SAD-a u sluËaju invazije”.

»lanovi Narodnog vijeÊa bili su zbunjeni.Bilo im je jasno da proglaπenje dræaveznaËi napad arapskih vojski, a kako jeposlije napisao jedan od Ëlanova VijeÊa,Mordechai Bentov “veÊina nas nije bilojasno hoÊemo li pobijediti, ali bili smo sig-urni da Êemo u sluËaju poraza mi biti prviobjeπeni na glavnom trgu”.

UUππiiccaa iigglleeBen-Gurion se zalagao za trenutaËnoproglaπenje. Na samom glasanju ta jeopcija pobijedila malom veÊinom: πestglasova za proglaπenje dræave i Ëetiriza odgodu i prihvaÊanje prekida vatre.

“Vjerojatno nikada prije nije kvorum od10 Æidova bio sazvan da bi donio od-luku o daljnjem tijeku æidovske povi-jesti”, kazao je jedan od sudionika sas-tanka.

Meutim, sam tijek glasanja nije zabil-jeæen u dokumentima, tako da ne pos-toje pisani dokazi o tom koliko je Ëlano-va glasalo za, a koliko protiv.

Sam Ben-Gurion u jednom je pismu iz1968. godine (upuÊenom autoru tekstau Ha’aretzu) napisao: “Ne mogu vamreÊi tko je glasao protiv, a tko za, jertakvo glasanje nije odræano prema ma-terijalima koje ja posjedujem”.

““JJooππ nniissttee iizzgguubbiillii””Desetak tisuÊa kilometara dalje odburne rasprave u Tel Avivu, ne manjesudbonosna. rasprava o buduÊnostiIzraela vodila se istovremeno u mirnomWashingtonu: HoÊe li SAD priznatidræavu nakon njezina proglaπenja?

Raspravu je inicirao predsjednik HarryS. Truman, a na sastanku su sudjelo-vali dræavni tajnik Marshall, njegov za-mjenik Robert Lovett, njihovi savjetnici itrojica Ëelnih duænosnika Bijele kuÊe.Sastanak je odræan u Blair Houseu, jerse Bijela kuÊa u to vrijeme obnavljala.

Truman je kazao da je sazvao sasta-nak jer strahuje od toga πto bi se mog-lo dogoditi u Izraelu nakon πto Britanciodu 15. svibnja.

OpÊe stajaliπte sudionika sastanka biloje protiv priznanja, jer bi ono mogloSAD-u nanijeti ozbiljne probleme naBliskom istoku. Marshall je otiπao Ëak ikorak dalje i u jednom je trenutkukazao predsjedniku da bi mu priznanjeIzraela na predstojeÊim izborima (stu-deni 1948.) moglo donijeti glasovejednog dijela biraËa (Æidova), ali da Êemu nanijeti veliku πtetu drugog dijela.Marshall je ljutito izjavio: “Ako pred-sjednik prihvati prijedlog o priznanju Iz-raela, ja Êu glasati protiv predsjednika”.

Truman je sluπao, njegovo lice nije po-kazivalo emocije, ali nije otkrivao svojestajaliπte o pitanju priznanja. Na krajuje rekao svima nazoËnima “da nastaverazmiπljati o tom pitanju”.

Dva dana kasnije, u jasnom protivljenjustajaliπtu State Departmenta, predsjed-nik Truman je priznao novoroenu Dr-æavu Izrael i dao joj toliko potrebnopriznanje. Kada su neki izrazili svoje iz-nenaenje tim korakom, on je objasnio:“Velik broj profesionalnih duænosnikakoji rade u vladi misli da su oni ti kojistvaraju politiku i vode administraciju.Svaki predsjednik u naπoj povijesti suo-Ëio se s tim problemom - kako sprijeËitiduænosnike da nadmudre predsjed-nikova naËela”.

I tako, 12. svibnja 1948., dva dana pri-je “velikog petka”, donesene su sud-bonosne odluke. Bez njih, dræava ne bibila roena. ��

(Ëlanak objavljen 2. svibnja 2006. u Ha’araetzu napisao je

Mordechai Naor)

9944

�� ©tefanija Podloski te pokojne AnkaCrndiÊ i Ljubica Lang, dobile su najviπepriznanje koje Dræava Izrael daje neæi-dovima koji su tijekom Drugoga svjet-skog rata spaπavajuÊi Æidove opasnosti-ma izloæili svoje æivote i æivote svojihobitelji.

Do poËetka ove godine to priznanje jedobilo 21.310 osoba, meu kojima i 105iz Hrvatske, kazao je izraelski vele-poslanik Shmuel Meirom.

"Danas smo ovdje da biste vidjeli kako udanima Drugoga svjetskog rata nisuvladali samo okrutnost i bezobzirnost.No, opasne ideje joπ uvijek ponegdjepostoje i da bi se sprijeËilo da se divljaπ-tvo ponovi, moramo obrazovati mladeljude i nauËiti ih da odbace diskriminaci-ju po vjeri, rasi i ideologiji", istaknuo jeizraelski veleposlanik.

U ime dobitnika izraelskog priznanja,zahvalila se ©tefanija Podolski, koja jeispriËala priËu o tome kako je spasilamajku i πestero djece æidovske obiteljiSchnittlinger. Jednu od djevojËica ona jeu travnju 1941. godine uspjela skloniti u

16

PRAVEDNICI :: ZAGREB ::

IIzzrraaeellsskkii vveelleeppoossllaanniikk uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj SShhmmuueellMMeeiirroomm 1122.. jjee ssvviibbnnjjaa uu ZZaaggrreebbuu pprrooggllaassiioo ttrroojjee nnoovviihhPPrraavveeddnniikkaa mmeeuu nnaarrooddiimmaa..

TTRRII HHRRVVAATTIICCEE PPRROOGGLLAA©©EENNEEPPRRAAVVEEDDNNIICCIIMMAA MMEE––UU NNAARROODDIIMMAABeograd, a ostalima je organizirala bi-jeg iz Zagreba.

Druga Pravednica meu narodima,Anka CrndiÊ, koja je preminula 1972.godine, pomogla je supruzi i dvojicisinova koprivniËkog odvjetnika RikardaSteinera da pobjegnu u talijansku oku-pacijsku zonu, dok je Ljubica Lang spa-sila æivote Feje Frank i njezine majkekoje su bile zatoËene u ustaπkom logo-ru u Bjelovaru.

Imena novih Pravednika bit Êe uklesanes drugima u ploËe u Vrtu pravednikajeruzalemskog Memorijalnog centra ho-lokausta Yad Vashem, ustanovljenog1996. godine.

Na uruËenju nagrada Pravednika meunarodima bio je nazoËan i predsjednikStjepan MesiÊ, koji je tom prigodomrekao da je holokaust jedinstveni zloËinkoji se nikada ne smije relativizirati ili ne-girati te je dodao da Æidovi danas imajupravo na miran æivot u vlastitoj dræavi.

OdliËje za Pravednike sastoji se od me-dalje i povelje o priznanju. Pravednikommedu narodima svijeta moæe biti pro-glaπena samo neæidovska osoba kojaje u vrijeme Holokausta pruæila odluËu-juÊu pomoÊ izlaæuÊi svoj æivot i sigur-nost opasnosti od progona prema od-redbama takozvanih rasnih zakona.Naslov Pravednika osigurava pravo napostavljanje u parku na prostoru YadVashema u Jeruzalemu ploËe s imenomPravednika i imena zemlje iz koje pot-jeËe (dok je bilo mjesta, za svakog Pra-vednika sadilo se drvo). Ovo priznanjenajveÊe je odliËje koje ne-Æidov moæeprimiti od Dræave Izrael. Ono simbolizira

zahvalnost i vjeËno sjecanje na ærtvuπto su je Pravednici podnijeli za spasÆidova kao naroda. Stoga je na medaljikoja se uruËuje Pravedniku upisana tal-mudska reËenica: Onaj koji je spasiojednu osobu, kao da je spasio ËitavSvijet. Najdublji je smisao ovoga odliËjau vjeËnoj vezi koja nastaje izmeuPravednika i æidovskoga naroda.

Pravo na predlaganje za odliËje Pra-vednika ima spaπena osoba i svatkodrugi tko zna pojedinosti spaπavanja.Postupak za priznavanje vodi se natemelju dokaza, uz svjedoËenje osobakoje su bile nazoËne spaπavanju, od-nosno koje su u doba spaπavanja imalespoznaju o odreenome Ëinu spaπava-nja. Osoba moæe biti proglaπena Prave-dnikom i ako trenutno spaπavanje nijebilo konaËno, odnosno ako je spaπenaosoba na kraju ipak stradala. KomisijaYad Vashema radi u dva stupnja, re-dovitom i prizivnom, a odluke donosi natemelju svjedoËenja onih svjedoka, æi-dovskih i neæidovskih, koji su osobnonazoËili spaπavanju, te koji su u to dobabili stariji od dvanaest godina. Odluka opriznavanju Pravednikom donosi se natemelju propisanih kriterija YadVashema, od kojih je najvaæniji izlagan-je æivotnoj opasnosti prigodom pruæanjapomoÊi. NemoguÊe je otkriti svesluËajeve pruæanja odluËujuÊe pomoÊiprogonjenima, no usprkos svim teπko-Êama, svakodnevno se otkrivaju sluËa-jevi spaπavanja i proglaπavaju noviPravednici. Do sada je ukupno progla-πeno oko 16.000 Pravednika. ��

179944

�� Hrvatska je bila domaÊin V. konferen-cije European Association of Jewish Chi-ld Survivors of the Holocaust (EUAS),koja je odræana u Zagrebu i Pirovcu od25. do 29. svibnja 2006. godine.

Iako je naπa “Udruga preæivjelih holokau-sta u Hrvatskoj” relativno mala i nova, us-pjela je, uz pomoÊ Æidovske opÊine uZagrebu i Task Force-a, te razumijeva-nje JOINT-a i Koordinacije nacionalnihmanjina, organizirati vrlo dobru konferen-ciju i donijeti za nas vrlo vaæne zakljuËke.

No, prije nego doemo do zakljuËaka,moramo Vas upoznati s organizacijom,njezinom povijeπÊu i zadacima.

Svjetska federacija WFJCSH “World Fe-deration of Jewish Child survivors of theHolocaust” ima sjediπte u SAD-u. No,oni su zapravo porijeklom iz Europe ukojoj su kao djeca preæivjeli holokaust.»lanovi Federacije su i Australija, Kana-da, Argentina i neke organizacije iz Eu-rope meu njima i Hrvatska. Iako u ime-nu organizacije stoji da okuplja Æidovekoji su kao djeca preæivjeli holokaust, unjoj se okupljaju svi preæivjeli.

EUAS-Europska asocijacija osnovanaje prije pet godina u Pragu, kada se sa-stalo devet organizacija, ali ona stalnoraste novim Ëlanovima i zadacima.

Zbog Ëega je vaæno da se osnovala po-sebna organizacija nas koji æivimo uEuropi?

Mi smo ostali æivjeti u Europi, iako sunaπe zajednice bile gotovo uniπtene. Mismo posljednji svjedoci koji su samipreæivjeli sve strahote i naπa je zadaÊada govorimo i piπemo o tome kako binaπa djeca i unuci kao i generacije na-πih sugraana saznale o tim dogaaji-ma; da se ne zaboravi, uspjeπno bori s

KONFERENCIJA EUAS:: ZAGREB - PIROVAC ::

KKoonnffeerreenncciijjaa EEUUAASS--eeuurrooppsskkee oorrggaanniizzaacciijjee ddjjeeccee kkoojjaa ssuu pprreeææiivvjjeellaa hhoollookkaauusstt

negiranjem holokausta i antisemitizm-om.

Osim toga, u Europi su nastale velikepromjene, nema viπe “æeljezne zavje-se” i podjele na istok i zapad, te seEuropa sve viπe ujedinjuje.

I Æidovi, koji su preæivjeli holokaust, tre-baju sada razmotriti svoj poloæaj, uje-diniti napore da u svim zemljama uËe-nje o holokaustu ue u edukacijskisistem, da se vrati oduzeta i opljaËkanaimovina, da se popravi socijalni poloæaji da se fondovi i pomoÊ preæivjelimapravedno raspodjele itd.

Poloæaj osoba koje su preæivjele holo-kaust razlikuje se u post-komunistiËkimzemljama i u ostaloj Europi. Æidovi iza“Æeljezne zavjese” bili su uskraÊeni zapomoÊ koju su dobili Æidovi na Zapadu iu Izraelu (njemaËke reparacije i fon-dovi), nije im vraÊena oduzeta imovina i

nisu primali nikakve naknade. Tek kadaje “zavjesa” pala, poËela je takva pomoÊstizati i Æidovima na istoku, no ona na-æalost nije joπ uvijek izjednaËena.

Odluka da se ova konferencija odræi uHrvatskoj donesena je u Amsterdamuproπle godine, jer je Melita ©vob pot-predsjednica i Svjetske i Europske kon-ferencije preæivjelih i posebno «zadu-æenafl za ovaj dio Europe.

No u gotovo isto vrijeme planirane su iodræane konferencije u Moskvi i Berli-nu, a za nekoliko mjeseci i u Detroitu.Zbog toga su na naπoj konferenciji sud-jelovali samo Ëlanovi iz Poljske, »eπke,SlovaËke, Makedonije i Hrvatske, nozakljuËci konferencije su punovaæni iodnose se na sve preæivjele.

Konferencija je zapoËela 25. svibnja uZagrebu, uz sveËano otvaranje i me-dijsko praÊenje. Govore su odræali ➠

189944

➠ ambasador Izraela Shmuel Meirom,predsjednik EUAS dr. Peter Volko iz Bra-tislave, predsjednica Udruge preæivjelih uHrvatskoj dr. Melita ©vob, gospodin©emso TankoviÊ u ime boπnjaËke ma-njine i Sanja TabakoviÊ u ime ÆidovskeopÊine i æidovske manjine. Govorimase pridruæila i Regina Kamhi, koja sspontano zahvalila u ime preæivjelih.

Nakon otvaranja u Zagrebu, konferen-cija se nastavila u naπem ljetnom kam-pu u Pirovcu, kamo smo otputovali au-tobusom. Zahvalni smo ÆOZ-u da namje pruæila takvu moguÊnost (uz nadok-nadu osiguranu sredstvima Koordina-cije manjina).

U Pirovcu su nam se pridruæili i preæiv-jeli Ëlanovi Æidovske opÊine u Splitu.Posebno je doputovala iz Zagreba taj-nica Gradske skupπtine s kojom smoodræali veoma korisnu razmjenu iskus-

KONFERENCIJA EUAS :: ZAGREB - PIROVAC ::

tava o poloæaju preæivjelih u raznimzemljama i u Hrvatskoj.

Moram priznati da sam se pribojavalakako Êe naπi uËesnici prihvatiti smjeπtaj

u neureenom kampu i zahvalna samim na razumijevanju i predanom radu,divnoj atmosferi kojoj su pridonijeli i naπi“kuhari” iz ÆOZ-a na Ëelu s MarijomCvetkoviÊ, Duπka BjaæiÊ “domarica” iSaπa Kabiljo koji je gitarom i pjesmamarazgalio sve uËesnike. Bila je i proslavaBibinog roendana uz torte, pjesmu iples.

Posebno se dojmio zajedniËki πabat srabinom Zvi Elieserom Alonijem koji jedoputovao u Pirovac direktno iz Nje-maËke, a svi su uËesnici sudjelovali i nasluæbi u subotu ujutro.

Na konferenciji smo organizirali i izloæ-bu o Æidovima u Hrvatskoj; pripremili ma-pe sa materijalima i posebnu publikacijuna engleskom o Æidovima u Hrvatskoj inajnovijim rezultatima socijalne ankete.

Bez velike pomoÊi Ane HermanoviÊ, taj-nice organizacijskog odbora, ali i Mateje,Saπe i Nevenke, te ostalih iz ÆOZ-a, ne bise mogla uspjeπno odræati konferencija.

A sada dolazi informacija o najvaænije di-jelu konferencije, njezinim zakljuËcima.

Uz ostale zakljuËke organizacijske prir-ode, najvaæniji zakljuËci za nas su:

· Ponavljamo naπ zahtjev (donesen nakonferenciji u Amsterdamu 2005) daClaims konferencija poveÊa iznos zapotrebe preæivjelih ærtava holokausta,s 80% na najmanje 90% ukupnihsredstava Claimsa. ➠

JUBILARNI 50. NAGRADNI NATJEČAJ

SSaavveezz JJeevvrreejjsskkiihh ooppÊÊiinnaa SSrrbbiijjee ii CCrrnnee GGoorree rraassppiissuujjee50. NAGRADNI NATJEČAJ za radove sa židovskom tematikom

a) Za znanstveni rad, esej ili publicistiku s temom iz židovske povijesti,književnosti, umjetnosti, društvenih znanosti i drugih oblasti judaistikeb) Za književni rad - roman, pripovijetku, pjesmu ili dramsko djelo sa

židovskom tematikomc) Za povijesno - memoarsku građu - kronike i sjećanja suvremenika iz

prošlosti židovskih općina, kulturnih, sportskih i drugih društava, kao i izrazdoblja Drugoga svjetskog rata, borbe i stradanja (holokausta )Iz svake od navedenih grupa radova dodijelit će se prva, druga i treća nagrada.

Visina novčanog iznosa odredit će se naknadno.Obim radova nije ograničen, a u obzir dolaze radovi koji nisu objavljeni ili većnagrađeni na nekom drugom natječaju.Natječaj je anoniman. Radovi obilježeni šifrom i pisani na pisaćoj mašini šalju seSavezu Jevrejskih općina Srbije i Crne Gore u jednom primjerku s naznakom “ZaNagradni konkurs”.Rješenje šifre, puno ime i prezime, adresa, zanimanje i kontakt telefon - treba

priložiti u zasebnoj, zatvorenoj kuverti na kojoj piše naziv rada i šifra.Krajnji rok za podnošenje radova je 1. kolovoza 2006. godine.Žiri će ocijeniti prispjele radove i dodijeliti nagrade, a prema pravilima natječaja,

žiri može i ne dodijeliti neku od predviđenih nagrada.Po završetku natječaja radovi ostaju u arhivi Saveza i ne vraćaju se autorima.Nagrađeni radovi eventualno će se koristiti bez posebnog odobrenja i honorara kaomaterijal za kulturne priredbe židovskih općina Srbije i Crne Gore.Rezultati natječaja biti će objavljeni u listu “Politika” kao i u mjesečniku “Bilten”Saveza Jevrejskih općina Srbije i Crne Gore, krajem listopada 2006.

199944

➠ · Da se izjednaËi iznos mjeseËne“penzije” i druge potpore za svepreæivjele, i one koji æive na Zapadui one koji æive u istoËnoj Europi isada primaju samo polovinu iznosa,iako su potrebe i troπkovi æivota usvim zemljama gotovo izjednaËeni.

· Da se organizira zajedniËka baza po-dataka o svim preæivjelim ærtvamaholokausta u Ëlanicama EUAS-a,nosilac projekta organizacija Hiddenchild Praha.

· Da se organizira baza podataka orestituciji i kompenzaciji u razliËitimeuropskim zemljama. Nosilac projek-ta je organizacija Hidden child Slova-kia.

· Predlaæemo bolju meusobnu infor-maciju preko Interneta, stvaranjeWEB stranice, πtampanje informa-tivne publikacije itd.

· Traæimo poπtivanje ljudskih prava iborimo se protiv rasizma, ksenofobi-je, antisemitizma i netolerancije. Osu-ujemo sve oblike terorizma protivÆidova u Izraelu i dijaspori. Podupi-remo postojanje dræave Izrael te mi-rovni proces na Bliskom istoku.

· SljedeÊa konferencija EUAS-a odræatiÊe se u Izraelu 2007 , u vrijeme odræa-vanja Svjetske konferencije. ��

Melita ©vob

SKUP U DUBROVNIKU:: ZAGREB - DUBROVNIK ::

SSKKUUPP UU DDUUBBRROOVVNNIIKKUU�� U Dubrovniku je od 7. do 10.travnja 2006. godine , u ICCU ( Internacionalnomcentru Hrvatskih univerziteta), odræan meunarodni simpozij “InterkulturellesLernen von Jugendlichen und Kindern in Europa, Vergleichende Studien zurIntegration” (Interkulturalno uËenje mladih i djece u Europi, studije o integraciji) nakojem su sudjelovali znanstvenici iz osam europskih zemalja: NjemaËke, ©vicar-ske, Nizozemske, Latvije, GrËke, ©panjolske, Poljske i Hrvatske.

Ovaj simpozij je odræan pod pokroviteljstvom i uz potporu Ministarstva znanostiRH, a u okviru znanstvenog projekta “Mladi izmeu europskih, nacionalnih i re-gionalnih orijentacija”.

Koordinator tog meunarodnog i viπegodiπnjeg projekta je Univerzitet u Tuebin-genu (prof. dr. Josef Held), a nosilac istraæivanja i organizator simpozija u Hrvat-skoj je IstraæivaËki i dokumentacijski centar “CENDO” (dr. Melita ©vob).

Svake godine se odræavaju tematski simpoziji i sastanci, gotovo uvijek u drugojzemlji ( NjemaËkoj, Nizozemskoj, Latviji, GrËkoj), a ovo je drugi simpozij koji seodræava u Hrvatskoj. Prvi je odræan u Zagrebu, u Æidovskoj opÊini, takoer podpokroviteljstvom Ministarstva znanosti.

Radovi prikazani na simpozijima su redovito objavljivani u posebnim knjigamatiskanim u inozemstvu, πto je znaËajno i za naπe istraæivaËe.

Upravo su u Dubrovnik dopremljene najnovije knjige sa simpozija u GrËkoj, Latvijii NjemaËkoj, a i u naπem znanstvenom Ëasopisu “Migracijske i etniËke teme”tiskan je znanstveni rad s rezultatima istraæivanja mladih u Hrvatskoj.

U projektu u Hrvatskoj ukljuËeni su renomirani istraæivaËi sa Filozofskog fakulte-ta (sociologije) prof. Vjeran KatunariÊ i prof. Ognjen »aladaroviÊ, iz Instituta zamigracije dr. Sonja Podgorelec i Mr. Carmen BrËiÊ, sada u Gradskom uredu zaprosvjetu, te studenti i diplomanti sociologije, a πto je naroËito vaæno, u istraæi-vanja mladih u Hrvatskoj ukljuËili smo i æidovsku omladinu o kojoj su na simpozi-ju referirali Ana HermanoviÊ i Saπa CvetkoviÊ.

Na simpoziju je sudjelovalo 30 znanstvenika i istraæivaËa, odræano je 13 znans-tvenih izlaganja praÊenih projekcijama i prezentacijama, te plenarna sjednica satemom o buduÊim istraæivanjima mladih u Europi.

ZnaËajka ovog projekta i simpozija je aktivno sudjelovanje mladih istraæivaËa(diplomanata, doktoranata i studenata), koji su samostalno prikazali svoje posterei rezultate te sudjelovali na Okruglom stolu (moderator prof.dr. Ognjen »alda-roviÊ, Zagreb).

Iz Hrvatske je sudjelovalo 8 sudionika s 5 izlaganja. Sva izlaganja Êe biti publici-rana. u posebnom Zborniku radova.

ICCU u Dubrovniku, na Ëelu s prof. Ivanom Burelez, pruæio je znaËajnu i dobroorganiziranu potporu simpoziju, a SveuËiliπte je omoguÊilo smjeπtaj u svojem dor-mitoriju.

IstraæivaËki i dokumentacijski centar je preuzeo cijelu korespondenciju, organi-zaciju, pripremu materijala ali i organizaciju posjete DubrovaËkoj sinagogi i muze-ju i razgledavanje Dubrovnika sa struËnim vodstvom, te druæenja na “veËeridobrodoπlice” i ispraÊaja. ��

Melita ©vob

200 GODINA ÆOZ

�� U sklopu obiljeæavanja 200. godiπnjice osnutka ÆOZ,tvorniËari zabavnih, ali i ozbiljnijih programa (ured ÆOZi pokoji suradnik) i ovaj put priredili su nam veËe proæe-to dobrom glazbom. Hvala im na tome u ime svih naskoji smo se lijepo druæili, napjevali i isplesali. Nakon puhanja balona i priprema koje se uobiËajenoprovode za ovakve dogaaje u naπ su klub stigle i zvi-jezde veËeri, Ivana i Jacques. Iako sam bila skeptiËnaprema samom muziËkom dogaaju, (jer ruku na srce,nisam ljubitelj glazbene kuhinje koju pirjaju na vatri ovedvije zvijezde domaÊe nam estrade), iako je njihovlive nastup na glasu u naπem gradu, te se uvijektraæi karta viπe, rekoh sama sebi, pa dobro bit Êetamo hrpa ljudi koje nisi vidjela stoljeÊima pa hajdeako Êe i mjuza biti loπa, nema veze, snaÊi Êeπ se..... Polako su pristizali i uzvanici (naπi dragi prijateljiopÊinari i sva ona draga nam lica koja su nam ostala vjer-na). Oko 23 sata zidovi naπeg kluba postali su pretjesni zasve... Dalo se ovdje vidjeti izvrsnih plesaËa, sebi sampriuπtila trenera aerobika, zakratko, jer uistinu moja kondici-ja nije u najboljoj formi, a i poneka Ëaπica uËinila je svoje....VruÊim ritmom Funky-a i svima nam dobro poznatim hitovi-ma poËele su lake note sve nas proæimati, na licima ljudi okonas titrao je smjeπak, a Ëulo se tu i “drapanja” od smijeha,naravno neke od tema su bili i vicevi s neta koje su Jacquesi Ivana podijelili s nama. Dobra, uzavrela atmosfera, punavruÊeg ritma potrajala je dugo u noÊ....

Svakako bi trebalo nastaviti s ovakvim glazbenim tematskimveËerima, jer su se pokazale kao dobra zamisao. S obziromda sam od urednice Ha-kola dobila zamolbu da napiπemsvega nekoliko, ali, doista svega nekoliko rijeËi, joπ jednomse zahvaljujem svima koji su organizirali i svojim prisustomproslavili na joπ jedan naËin 200. obljetnicu naπe zajednice.Nataπa PopoviÊ

219944

ÆÆEENNSSKKAA SSEEKKCCIIJJAA ÆÆOOZZ--aa OOBBIILLJJEEÆÆIILLAA 88.. OOÆÆUUJJKKAA

Æenska sekcija Æidovske opÊine Zagreb obiljeæila je na svom sastanku 8. oæujka -Meunarodni dan æena. Da podsjetimo Ëitatelje - proslavu Dana æena inicirala je njemaËka revolucionarkaClara Zetkin, koja je na Meunarodnoj konferenciji æena u Kopenhagenu 1910. go-dine predloæila da 8. oæujak postane Dan æena -radnica.U nekadaπnjoj dræavi taj se dan slavio obavezno i buËno, a moæemo reÊi da se nje-govo izvorno znaËenje malo i izvitoperilo.S promjenama koje su nastupile utiπale su se i proslave Dana æena.Ipak, na sastanku æenske sekcije ÆOZ-a, odræanom 8. oæujka ove godine, obiljeæilismo taj gotovo zaboravljeni lijepi praznik.Sastanku se odazvao neuobiËajeno velik broj naπih Ëlanica, a svojim dolaskomËajanku su uljepπale i domarke iz Doma Lavoslav Schwarz (doπao je kompletanzbor!), pa smo se, uz uobiËajenu zakusku, druæile puna dva sata.Prilaæemo i fotografije s naπe Ëajanke!

Mira Altarac Hadji-RistiÊ

ÆIDOVSKE ÆENE:: ZAGREB ::

�� Nakon dvije godine, 17. svibnja ovegodine, u zgradi Æidovske opÊineZagreb odræao se sastanak Unijeæidovskih æena Hrvatske.

Osim predstavnica ÆOZ-a (dr. Melita©vob, Bjanka Auslender, Mira AltaracHadji-RistiÊ, dr. Nada Rajner, dr. ReneeWeisz-MaleËek, Ada LuËiÊ-Wachtel idruge Ëlanice), sastanku su nazoËiledelegatkinje Rijeke (Agica BezinoviÊ iSandra PovrzanoviÊ), Osijeka (KlaraPinto) i Splita (Bjanka Lewy-PreleviÊ).Predsjednica DubrovaËke æidovske op-Êine ispriËala se za svoj nedolazak dru-gim obavezama.

GGllaavvnnaa tteemmaa:: rreezzuullttaattii aann--kkeettee oo ssoocciijjaallnnoojj ssiittuuaacciijjii

Glavna tema sastanka bili su rezultatiankete o socijalnoj situaciji Ëlanova æi-dovskih opÊina Hrvatske starijih od 65godina. Anketu je provela predsjednicaUnije dr. Melita ©vob, a rezultati njezineanalize morali bi potaknuti rad na tere-nu. Sve velike opÊine dobit Êe onaj dioanalize koji se odnosi na stanje u nji-hovim opÊinama.

Na temelju izlaganja prisutnih delegat-kinja mogli smo zakljuËiti da jedino Op-Êina Split ima manje problema. Predsje-dnica tamoπnje æenske sekcije BjankaLewy-PreleviÊ navela je da kod njih ne-ma drastiËnih situacija (obitelji imaju podvije mirovine, za starije Ëlanove brinuse djeca ili Ëlanovi obitelji, petkom ih seautomobilom dovodi na ©abat).

Situacija u Osijeku, po rijeËima KlarePinto, razlikuje se od splitske. Socijalnasluæba je slabije organizirana, senioriËesto æive na rubu egzistencije. Na te-melju njezina izvjeπÊa zakljuËeno je daOsijek treba pomoÊ Koordinacije.

U Rijeci, na temelju izvjeπÊa Agice Bezi-noviÊ, imaju goruÊe socijalne probleme.Ne dolaze ni onemoÊali starosjedioci, ninjihova djeca. Æene se po potrebi anga-æiraju, kako se vidjelo za nedavnog pos-jeta Ëlanica zagrebaËkog kluba seniora.

Naglaπava se kompliciranost dobivanjapomoÊi preko Æidovske opÊine Zagreb,ljudi bivaju iznervirani dugaËkim admin-istrativnim postupkom i raËunima koje semora priloæiti, a do kojih se teπko dolazi.

PPoottrreebbaa oossnniivvaannjjaa ddnneevvnnoogg bboorraavvkkaa

Ing. Lea Lustig naglaπava potrebu osni-vanja tzv. “day-care” odnosno dnevnogboravka seniora u nekom prostoru, s ob-zirom da su starci danju veÊinom sami.Dakako, njihov boravak morao bi biti os-miπljen programom prilagoenim njiho-voj dobi.

Dr. Nada Rajner govori o grupi volonterakoju vodi deset godina, o zbliæavanju vo-lontera s osobama u patronaæi i Ëinjenicida Ëesto izbije na vidjelo straπno siroma-πtvo osoba koje se obilaze. Smanjio se ibroj volontera i broj osoba u patronaæi.Predlaæe da se volonterski rad makarsimboliËno honorira, kako je praksa u os-talim zemljama Zapadne Europe te dase u volonterski rad ukljuËi omladina.

U zagrebaËkoj æidovskoj opÊini radi jed-na socijalna radnica, koja je dosta opte-reÊena administrativnim poslovima iz-van njezina djelokruga.

Na kraju sastanka doneseni su zakljuËci:intenzivirati socijalni rad, pravednija ras-podjela sredstava po svim opÊinama, or-ganizirati dnevni boravak, organiziratikombi koji bi ljude dovodio na ruËak uDom, lijeËniËke preglede i sl., potaknutiprogram za edukaciju volontera.

Sastanak je zavrπen odlaskom sudioni-ca na ukusan ruËak u Dom LavoslavSchwartz i povratkom u OpÊinu tijekomposlijepodneva, na druæenje s Ëlanica-ma Æenske sekcije i Kluba seniora za-grebaËke OpÊine, koje su se odazvale uvelikom broju, a donijele su i kolaËe. ��

Mira Altarac Hadji-RistiÊ

SSAASSTTAANNAAKK UUNNIIJJEE ÆÆIIDDOOVVSSKKIIHH ÆÆEENNAA HHRRVVAATTSSKKEE

229944

OOddrreeddiiππttee OOssiijjeekk

�� U proπlom broju Ha-kola najavio samtradicionalno obiljeæavanje pred-Pesahau Vukovaru u organizaciji ÆidovskeopÊine Osijek, a sada Êu vam objasnitizaπto treba biti æao svima onima kojinisu doπli.

Skup se odræao 2. travnja, a u goste sunam doπli Ëlanovi Æidovskih opÊinaZagreb, Novi Sad, Subotica i Sombor tejoπ brojni drugi gosti.

ÆO OSIJEK :: PESAH / JOM HA©OA ::

Nakon zanimljivog predavanja prisutni su imali priliku za raz-gledanje Vukovara, uz veÊ tradicionalan obilazak mjesta gdjese nalazila vukovarska sinagoga. Zavrπili smo proslavom uhotelu “Lav”, a za poseban ugoaj pobrinula se veÊ nadalekopoznata plesna grupa iz Osijeka Or Haπemeπ te gostujuÊi zboriz Novog Sada Haverim ©el Izrael. Okupilo se oko 150 uzvani-ka, a proslava se nastavila do kasno popodne. Na rastanku supljuπtali pozivi na brojna dogaanja u drugim opÊinama i obe-Êanja o skorom ponovno susretu. Svakako vikend za pamÊe-nje. ��

ZapoËeli smo predstavljanjem projekta u provedbi Koalicije zarad s psiho-traumom i mirom, pod naslovom “Povijest Æidovau Vukovaru”. Kratko predavanje odræano je u prostorijamaMuzeja grada Vukovara pred brojnim gostima iz viπe æidovskihopÊina i predstavnicima Grada Vukovara i Vukovarsko-sri-jemske æupanije.

Prisutni su bili i veleposlanik Dræave Izrael u Hrvatskoj,Shmuel Meirom, veleposlanik Kraljevine Nizozemske LionelVeer s Ëlanovima obitelji, nadrabin zagrebaËki Zvi ElieserAlonie, kantor Tomika Harlbror i brojni drugi.

OObbiilljjeeææeenn JJoomm HHaaππooaa�� Dana 25. travnja u Osijeku je prigodno obiljeæen i JomHaπoa. Nakon veÊ tradicionalnog polaganja vijenaca naspomenik “Majka i dijete”, Ëuvenog osjeËkog kipara i umjetni-ka æidovskog porijekla Oskara Neumana, dio prisutnih otiπaoje i na spomen obiljeæje OsjeËkog sabirnog logora gdje smo,prema æidovskom obiËaju, poloæili kamen. Na obiljeæavanjusu, kao i proπlih godina, sudjelovali predstavnici grada Osijekai OsjeËko-baranjske æupanije, a cijeli je dogaaj imao i velikumedijsku pokrivenost.

SudjelujuÊi na dogaanjima kao πto je ovo u Vukovaru nemogu a da se ne zapitam kako je moguÊe da nakon πto smooËuvali zajedniπtvo u vihoru rata, nakon podijele æidovske za-jednice po novim dræavama, nakon πto su i sami Ëlanovi opÊinadevedesetih godina stajali na bojiπtima na suprotnim stranamai nakon ratnih stradanja bili spremni pruæiti jedni drugima ruku,dopustimo da razdor nastane iznutra?! Kako je moguÊe da seiz naπih redova u novinama i drugim glasilima pojavljuju otro-vni Ëlanci koji najviπe ocrnjuju æidovsku zajednicu ËitaveHrvatske?! »ini mi se da nas nikakav napad iz vana ne bi mo-gao toliko povrijediti i toliko nam naπkoditi. Ali u svemu tomedrago mi je πto vidim da smo u stanju iz svega izaÊi jaËi negoikad. Drago mi je πto sukobi o kojima je bilo toliko rijeËi uposljednje vrijeme prestaju biti okosnicom razgovora naproslavama. Drago mi je πto ne Ëujem viπe oprez u glasu ljudikad razgovor ponovo skreÊe na iste neugodne teme i drago mije πto viπe nema pitanja: “Na Ëijoj si ti strani?”.

Moæda pravno taj nastali sukob joπ nije zavrπen, ali zavrπen jeu srcima i umovima Ëlanova. I moæda neÊe biti lako u pot-punosti vratiti izgubljeni ugled i dobar glas æidovske zajedniceHrvatske u oËima drugih vjerskih i kulturnih narodnih zajedni-ca, ali sam vrlo siguran da je pred-Pesah u Vukovaru bio do-bar korak u tom smjeru.

I na kraju Shalom iz Osijeka i do skorog vienja! ��

Damir LajoπPredsjednik Æidovske opÊine Osijek

239944

ÆO RIJEKA / ZAGREB:: IZLOÆBA ::

MMuullttiimmeeddiijjaallnnaa iizzllooææbbaa oo ppoovviijjeessttii ææiiddoovvsskkee zzaajjeeddnniiccee uuRRiijjeeccii oodd pprrvviihh ÆÆiiddoovvaa nnaasseelljjeenniihh uu ttaajj ggrraadd ddoo ppoolloovviiccee2200.. ssttoolljjeeÊÊaa oottvvoorreennaa jjee 1111.. ssvviibbnnjjaa uu pprroossttoorriijjaammaarriijjeeËËkkee ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee..

RRIIJJEEKKAA:: IIZZLLOOÆÆBBAA OO PPOOVVIIJJEESSTTIIÆÆIIDDOOVVSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEE

�� Izloæba o povijestiæidovske zajednice uRijeci otvorena je usklopu projekta “Tje-dan edukacije o holo-kaustu”, a potaknuoju je i veÊim dijelompriredio Omladinskiklub Æidovske opÊineiz Rijeke.

Glavni cilj izloæbe bioje pouËiti ljude, pose-bice mlade, o holoka-ustu te graanimapokazati vaænu uloguÆidova u povijesti Ri-

jeke. Jolanda TodoroviÊ iz Gradskog odjela za kulturu, koja je pomogla postavitiizloæbu, rekla je da je veÊina izloæaka iz rijeËkoga Dræavnog arhiva, a manji iz arhi-va Æidovske opÊine u Rijeci.

Izloæba, nastavila je, prati povijest rijeËkih Æidova od poËetka njihova naseljavanjau 15. stoljeÊu, prati osnutak njihove zajednice, dobivanje mjesta za ukope te grad-nju sinagoge.

Æidovi su imali veliku i vaænu ulogu u Rijeci, posebice u 19. stoljeÊu, u gospo-darskom, kulturnom, druπtvenom i trgovaËkom æivotu, kazala je Jolanda TodoroviÊ.

Izloæba je sastavljena od izvornih dokumenata, povijesnih karata te prikazastradanja Æidova u holokaustu. Po izloæenom popisu s imenima i prezimenima, u to

je doba meu ærtvama s rijeËkogpodruËja bio 401 Æidov.

Posebnu pozornost prireivaËisu dali rijeËkim sinagogama. Prvije hram izgraen godine 1903. u“maurskom stilu”, s bogato ukra-πenom unutraπnjoπÊu, a sruπenje 1944. godine. Sadaπnja malarijeËka sinagoga, u sklopu kojedjeluje Æidovska opÊina, izgra-ena je krajem 20-ih godinaproπlog stoljeÊa. ��

PPRRIILLOOZZII ZZAA DDOOMM ZZAAKKLLAADDEE

LLAAVVOOSSLLAAVVAA SSCCHHWWAARRZZAAttrraavvaannjj -- ssvviibbaannjj 22000066..

MMeeiiddeerr HHeelleennaa povodom sto godiπnjice roenja pok. majke 1.000,00OObbiitteelljj AAuusslleennddeerr povodom Pesaha 200,00OObbiitteelljj LLuussttiiggpovodom Pesaha 500,00AA.. ii JJ.. SSiinnggeerr, Zagreb, povodom Pesaha 200,00OObbiitteelljj AAbbiinnuunn iizz DDuubbrroovvnniikkaa,,umjesto cvijeÊa na odarpok. Jakice Papo 1.000,00OObbiitteelljj AAllbbaahhaarrii,,umjesto cvijeÊa na odar pok. Jakice Papo 300,00PPrriijjaatteelljjii povodom godiπnjice smrti g. Josifa Baruha 1.450,00 VVjjeekkoossllaavvaa RRaaddooππeevviiÊÊu spomen na pok. sestru Olgu Lah 3.000,00DDiinnaa ii AAlleekkssaannddaarr BBllaaππkkoovviiÊÊpovodom vjenËanja sina Nikole, a unuka ge. Branke Akerman 2.000,00VViikkttoorr ©©ttootteerr 200,00OObbiitteelljj KKrreeππiiÊÊ,, New York 560,00

PPRRIILLOOZZII ZZAA ÆÆIIDDOOVVSSKKUUOOPP∆∆IINNUU ZZAAGGRREEBBttrraavvaannjj -- ssvviibbaannjj 22000066..

Za socijaluRRaahheellaa WWeeiinnbbeerrggeerrMicva 400,00

NNaakkoonn pprroommoocciijjee bbrrooππuurree ddrr.. BBoorriissaaBBllaauuaa,, SSttuuddeennttii ÆÆiiddoovvii MMFFZZ,, uu sskkllooppuummaanniiffeessttaacciijjee ““TTjjeeddaann IIzzrraaeellaa ‘‘0066”” iioobblljjeettnniiccee 220000.. ggooddiinnaa ÆÆOOZZ,, aauuttoorrmmoollii ssvvee oonnee kkoojjii iimmaajjuu ddooddaattnneeiinnffoorrmmaacciijjee,, iisspprraavvkkee iillii sslliikkee ddaa mmuu sseejjaavvee nnaa ee--mmaaiill::

bbllaauu..ssttuuddeennttii@@ppoosstt..tt--ccoomm..hhrr

249944

ÆO »AKOVEC :: JOM HA©OA ::

�� I ove godine, posljednje nedjelje u mjesecu svibnju,okupili smo se na ËakoveËkom æidovskom groblju, kako bi sesjetili nevinih ærtava naπih predaka i njihove patnje povodomJom Haπoa. Nikada ne smijemo zaboraviti da je holokaustbio pokuπaj da se zatre jedna zajednica, s ciljem uniπtenjadokaza o njihovom postojanju i njihovog kreativnog æivota.

Oni malobrojni koji su se vratili na svoja spaljena ognjiπta,ubrzo su odselili u Izrael, a tek nekolicina je ostala da nastaviæivot æidovske zajednice u »akovcu, koju nisu uspjeli uniπtitivihori rata. Naπa je opÊina brojËano mala, no njezin se radkao i rad njezinih Ëlanova osjeÊa i poπtuje.

I ove godine, groblje nas je doËekalo ureeno, u Ëast ærtvamanaπih predaka. »akoveËko æidovsko groblje i nadalje ostajesvjetli primjer, kako se treba odnositi prema pokojnicima i nakoji naËin je moguÊe odræati dostojanstveno i primjerenosjeÊanje na nevine ærtve naπih predaka.

JJOOMM HHAA©©OOAA

UU »»AAKKOOVVCCUU

Zahvalnost dugujemo Gradskom poduzeÊu »akom ali ipredstavnicima lokalne vlasti.

Skupilo nas se tridesetak, πto Ëlanova iz »akovca, Zagrebai Varaædina, a bilo je i gostiju iz Maarske i Slovenije. Prisut-ni su bili predstavnici antifaπistiËkih boraca i Matice Hrvats-ke, a sveËanosti je nazoËio æupan Æupanije MeimurskeJosip Posavec.

Vjerski dio vodio je Rabin Zvi Eliezer Alonie, a komemoracjije prisustvovao predsjednik Koordinacije æidovskih opÊinaprof. dr. Ognjen Kraus.

Nakon komemoracije uputili smo se u Hotel Park na zajed-niËko druæenje tijekom kojeg razmjenjujemo sjeÊanja i radi-mo planove za buduÊnost.

Trenutno, najvaæniji plan u buduÊnosti je zavrπavanje pri-prema i otvaranje izloæbe o povijesti Æidova na podruËjuMeimurja. Sakuplja se graa, a stalno se javljaju preæivjeli

Ëlanovi nekada velike i vaæne za-jednice sa svojim sjeÊanjima,slikama i razmiπljanjima. U sura-dnji s Muzejem Meimurja izloæ-ba bi trebala biti otvorena krajemgodine. Preæivjeli se ËlanoviËakoveËke opÊine redovito javl-jau i interesiraju o tijeku pripremeizloæbe te se nadamo da Êe ve-Êina i biti u prilici da ponovo pos-jete svoj rodni kraj i ponovo videsvoje prijatelje koji ih se radovitosjeÊaju.

Unaprijed se veselimo dogaajukoji Êe zasigurno obiljeæiti razdob-lje koje je pred nama. Naπi su pre-ci i naπi roditelji su to zasluæili. ��

Andrej PalPredsjednik

Æidovske opÊine »akovec

259944

�� U sluæbenom posjetu ÆidovskojopÊini Zagreb 6. i 7. lipnja 2006., borav-ili su g. Pierre Besnainou, predsjednikEuropskog æidovskog kongresa (EJC) ig. Serge Cwajgenbaum, glavni tajnikEJC-a. Europski æidovski kongresodluËio je aktivno sudjelovati u rjeπavan-ju spornih pitanja izmeu Koordinacijeæidovskih opÊina RH i vlasti RepublikeHrvatske ukljuËivanjem u pregovore kojeKoordinacija vodi s predstavnicima vlasti.Prema izjavi predsjednika g. Besnaino-ua, EJC Êe odluËno zastupati intereseKoordinacije kao legitimnog predstavnikaæidovske zajednice u RH i punopravnogËlana EJC-a. Stoga su se predstavniciEJC-a i dr. Ognjen Kraus, predsjednikKoordinacije i ÆOZ-a sastali 7. lipnja2006. s predsjednikom RH, g. StjepanomMesiÊem, te na zasebnom sastanku, spredsjednikom Vlade RH, dr. Ivom Sana-derom. Razgovaralo se o Ëetiri glavneteme, a to su odnos dræave prema æidov-skoj zajednici, legislativa vezana uzpovrat imovine i odredbe zakona vezaneuz antisemitske pojave, ulazak Hrvatskeu EU te situacija na Bliskom istoku.

EJC je podupro napore Koordinacije dakonaËno potpiπe Ugovor o zajedniËkimpitanjima izmeu Vlade RH i æidovskezajednice, tekst kojega je nakon gotovodvogodiπnjih pregovora usuglaπen u stu-denom 2005. godine. Problem ovogUgovora bilo je pitanje povrata imovineodnosno inzistiranje Koordinacije da sepovrat imovine rijeπi unutar istoga.Kontinuirana odbijanja Vlade RH da seovakve odredbe ukljuËe opravdavana suËinjenicom da su sve vjerske zajednicepotpisale gotovo identiËan Ugovor, a dapovrat imovine KatoliËkoj crkvi nije rjeπa-van ovakvim, veÊ meunarodnim ugovo-rom potpisanim s Vatikanom. Nakondugih pregovora i obeÊanja Vlade RH daÊe rijeπiti pitanje povrata kljuËnih nekret-nina Æidovskoj opÊini Zagreb i ÆidovskojopÊini Osijek, izvan ugovora, Koor-dinacija i Komisija za odnose s vjerskimzajednicama usuglasile su konaËni tekstUgovora. Isti, meutim, joπ do danas nije

potpisan iz neobjaπnjivih razloga, a kojise opravdavaju podnescima koje jeskupina graana pod nazivom Bet Israeluputila Srediπnjem dræavnom uredu zaupravu, traæeÊi promptnu registraciju nji-hove organizacije kao vjerske zajednicete uæivanje posebnih prava vezanihiskljuËivo za vjerske zajednice upisane uEvidenciju vjerskih zajednica.

Kako je zakonska regulativa vezana uzregistracije vjerskih zajednica vrlo jasnai kako je za istu potrebno kumulativnoostvariti sve zakonom predviene uvjete,Srediπnji dræavni ured za upravu nijemogao navedenu grupu graana progla-siti vjerskom zajednicom, ali je istodob-no, nerjeπavanjem njihova zahtjeva,svjesno ili nesvjesno, omoguÊio prolongi-ranje rjeπavanja nekih pitanja od interesaza svih deset postojeÊih æidovskih opÊinaudruæenih u Koordinaciju. Usprkos viπe-kratnim naporima Koordinacije i dopisi-ma koje je uputila Srediπnjem dræavnomuredu za upravu, Komisiji za odnose svjerskim zajednicama i premijeru osob-no, nije doπlo do pozitivnih pomaka. Ko-ordinacija je miπljenja da dræavne vlastinamjerno odugovlaËe rjeπavanje svihpitanja, kako bi izbjegle rjeπavanje pitan-ja povrata æidovske imovine te izjed-naËavanja prava æidovske zajednice sostalim vjerskim zajednicama, a koja suregulirana odredbama ugovora. Prijeviπe od tri godine, Koordinacija je ustvr-dila da su veÊ i sami ugovori nepotrebnabirokratska procedura, a s obzirom naprava zagarantirana Ustavom i Zakonomo pravnom poloæaju vjerskih zajednica, ada je procedura priprema teksta ugovorasamo nepotrebno odugovlaËenje rjeπa-vanja problema. No, kako su druge vje-rske zajednice Ugovor prihvatile, konaË-no je i Koordinacija, bila prisiljena uËinitiisto. Delegacija EJC jasno je izrazilastav da Êe pitanje povrata, baπ kao i pi-tanje odredbi Kaznenog zakona biti pre-duvjetom koji Êe ipak Hrvatska moratiispuniti, ako æeli ispuniti uvjete koje pro-pisuje EU. EJC je upoznao premijera, aposebno i predsjednika RH, da podræa-va Koordinaciju kao legalnog predstavni-

ka æidovske zajednice, a da su sukobi ipokuπaj osnivanja nove æidovske opÊineiskljuËivo interni problem æidovske za-jednice u koje se vlasti ne bi trebale upli-tati. Sastanak s predstavnicima hrvats-kih vlasti smatraju konstruktivnim i osno-vom za daljnji dijalog u kojem Êe EJCpoduprijeti hrvatski zahtjev za punoprav-nim Ëlanstvom u EU.

G. Besnainou i g. Cwajgenbaum odræalisu dva radna sastanka s predsjedniπtv-om ÆOZ, a sastali su se i sa zagrebaËkimnadrabinom Aloniem i izraelskim velepo-slanikom u RH, Shmuelom Meiromom.Sastali su se i s rabinom Dadonom kakobi iz prve ruke dobili podatke o njegovimplanovima i ciljevima grupe graana ko-ja je zatraæila brisanje Æidovske opÊineZagreb. Upoznali su se i sa sve uËesta-lijim antisemitskim incidentima koji su pomiπljenju vodstva OpÊine nastali kaorezultat velike medijske kampanje pra-Êene senzacionalistiËkim napisima ioptuæbama na raËun Æidovske opÊineZagreb, njezina rukovodstva i pojedina-ca, a za koju su materijale pripremaliËlanovi tzv. Bet Israela te koju javnostibez ikakvog senzibiliteta kontinuiranoplasira jedna od najveÊih novinskih kuÊau Hrvatskoj - EPH. Ista je u posljednjihπest mjeseci u svojim izdanjima objavilaviπe od 700 Ëlanaka koji u veÊini sluËa-jeva prikazuju ÆOZ u negativnom svjetluignorirajuÊi elementarne novinarskenorme, reakcije ÆOZ te upozorenja oπtetnosti njihova djelovanja za æidovskuzajednicu. ImajuÊi na umu iskljuËivo po-veÊanje naklade, sustavno su mijenjalipercepciju javnosti u odnosu na æidov-sku zajednicu, stvarajuÊi sliku o lopov-luku, laænim rabinima, rabinima kriminal-cima te o tome kako isto miπljenje dijelei meunarodne æidovske institucije.

Delegacija EJC napustila je Hrvatsku uuvjerenju i s obeÊanjem Vlade RH da Êeu prihvatljivom roku rijeπiti neke od os-novnih problema vezanih uz æidovskuzajednicu u RH. ��

B.P.

ÆO ZAGREB:: EJC ::

PPRREEDDSSTTAAVVNNIICCII EEUURROOPPSSKKOOGG ÆÆIIDDOOVVSSKKOOGG KKOONNGGRREESSAA UU ZZAAGGRREEBBUU

269944

ÆO ZAGREB :: ANTISEMITIZAM ::

�� Æidovska opÊina Zagreb primila je 1. lipnja sljedeÊi e-mailprijeteÊeg sadræaja:

““Poπtovana gospodo æidovske opÊine grada Zagreba!

Æelim vam se pohvaliti da od svih sudionika iranskog natje-Ëaja za karikaturu o holokaustu, ja sam poslao najviπe rado-va, Ëak sedam. Dobijem li novËanu nagradu, obeÊavam vam,Hamas Êe dobiti dobar dio “kolaËa”. A vama savjetujem dabudete zabrinuti, jer uz svakodnevno ispiranje mozga sa timtkz. holokaustom niste postigli æeljeni uËinak - niti jedan oddesetaka mojih kolega nije imao “moralih prigovora” kad samim pokazao karikature, naprotiv, svi su se smijali i bilioduπevljeni. Zaπto? Jer su rasisti i primitivci? Ne, veÊ zato πtosu obrazovani i zato πto znaju kakav ste vi ljudski otpad, ikakva je faπistiËka tvorevina Izrael. Prijateljima Irancima æe-lim πto skoriji zavrπetak nuklearne bombe i lansiranje iste navaπa obitavaliπta Haifu i Tel Aviv, poslije kojeg Êe uslijeditislavlje i na hrvatskim ulicama. Pridruæite nam se i vi uskoro utome, æelim vidjeti vaπa lica nakon nuklearnih gljiva u tommedinatu. Plakat Êete za doba kada ste u lancima sluæiliEgipÊanima. Ili Babiloncima, Perzijancima, Turcima, Rimlja-nima, Nijemcima... svejedno.”

PPoolliicciijjaa jjee ooddmmaahh rreeaaggiirraallaaO ovom e-mailu, ÆOZ je odmah obavijestio policiju, koja jepromtno reagirala, i otkrila da se radi o 21-godiπnjem studen-tu Ivanu KesiÊu. KesiÊ je istoga dana priveden u policiju, a upretresu njegova stana policija je pronaπla raËunalo i mailupuÊen ÆOZ-u kao i druge materijale sliËnog sadræaja. Dvadana kasnije policija je objavila da je protiv Ivana KesiÊa pod-nesena kaznena prijava zbog rasne diskriminacije. Za javnoiznoπenje zamisli o nadmoÊnosti jedne rase nad drugom,πirenje rasne mrænje ili poticanje na rasnu diskriminaciju, πtose KesiÊu stavlja na teret, Kazneni zakon predvia kaznuzatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

KKeessiiÊÊ ssee pprreeddssttaavvlljjaaoo kkaaoo ““iisskkoonnsskkii hhrrvvaattsskkii ddeessnniiËËaarr””KesiÊ je novinarima izjavio da nije rasist, te da su ga na sla-nje prijeteÊih poruka potaknule slike mrtve palestinske djece.Meutim, pretraæivanjem interneta otkriveno je da je KesiÊ iranije objavljivao niz natpisa u kojima je veliËao nacizam i ni-jekao holokaust, te stradanja Æidova. Svoje natpise KesiÊ jepotpisivao punim imenom i prezimenom, prestavljajuÊi se kao“iskonski hrvatski desniËar”.

PPRRIIJJEETTEE∆∆II EE--MMAAIILL UUPPUU∆∆EENN

ÆÆIIDDOOVVSSKKOOJJ OOPP∆∆IINNII ZZAAGGRREEBB

NNAAPPAADDNNUUTT ZZAAGGRREEBBAA»»KKII NNAADDRRAABBIINN

AALLOONNIIEE�� Samo dva dana nakon ove prijeteÊe poruke, u subotu 3.lipnja u PalmotiÊevoj ulici napadnut je zagrebaËki nadrabinZvi Eliezer Alonie. Dvojica mladiÊa, vjerojatno pripadniciskinheadsa, odjeveni u majice s nacistiËkim simbolima, prvosu verbalno, a potom i fiziËki napali nadrabina Alonija. Uzpovike "Sieg Heil" i "Juden raus", mladiÊi su i gurnuli nadra-bina, koji je sluËaj prijavio policiji, a glasnogovornica zagre-baËke policije Aleksandra Ljuba kazala je da policija utvrujeokolnosti ovog incidenta, te da Êe javnosti o svemu bitiizvjeπtena kada se utvrdi kako Êe se taj dogaaj procesuirati.Rabin Alonie se nakon incidenta sklonio u zgradu ÆOZ-a.

ÆOZ je reagirao na ove dogaaje upozoravajuÊi da su i oviincidenti "podsjetnik na nedoreËenost naπih zakona po ko-jima svako evociranje faπistiËke ideologije i njezinih sim-bola joπ uvijek nije podloæno kriviËnom progonu. Za razlikuod NjemaËke koja se kao zemlja najdrastiËnijih posljedicate ideologije veÊ decenijama literaturom, filmovima i tele-vizijskim programima obraÊa novim generacijama, razra-ËunavajuÊi se vrlo odluËno i kvalitetno sa svojom proπloπ-Êu, mi je stidljivo nastojimo prepustiti zaboravu, pa nam sezato vraÊa i smije u lice".

"Trebalo je samo doËekati prijeteÊe pismo od neki dan,upuÊeno Æidovskoj zajednici, ili sva ona nabacivanja bla-tom koja su se gotovo godinu dana vukla po novinama, pada se na naπim ulicama nekaænjeno pojavi svastika i pod-sjeti nas i sve one koji su druge boje koæe, vjere, ili narod-nosti na vremena za koja smo vjerovali da su zauvijekproπla", istiËe se u reakciji ÆOZ-a. ��

Na portalu Iskona, KesiÊ se tako prije neπto viπe od godinedana predstavio sljedeÊim rijeËima: “ Zovem se Ivan KesiÊ.Roen sam u Splitu, studiram na Arhitektonskom fakultetu uZagrebu, zavrπio 2. semestar, a iz ispita imam veÊinom oci-jene - odliËan 5. VeÊ dvije godine Ëlan sam hrvatske Mense,udruge inteligentnih, sa max. postignutim IQ od 164.Oboæavam logiku i enigmatiku, dosad sam rijeπio sve testovekoje dobivamo iz Mense i ukljuËen sam u utrku za “logiËara ➠

279944

ÆO ZAGREB:: ANTISEMITIZAM ::

➠ godine”. Aktivno Ëitam enciklopedije, poglavito podruËja opovijesti, zemljopisu, geopolitici, i sliËno.”

KvalificirajuÊi se kao “krajnji ultra-desniËar i nacionalist”, na-pisao je da ga najviπe smeta to πto “mnogi desnicu doæiv-ljavaju kroz primitivnost, neinformiranost, slabo obrazovanje”.

“Moje politiËko uvjerenje je takoer anti-demokratsko, jer kadje rijeË o politici nema govora o miπljenjima, nego samo o Ëi-njenicama”, napisao je dalje KesiÊ, pozivajuÊi ljeviËare “nadvoboj”. “Moæemo se suprostaviti u testovima gdje se traæeili inteligencijske ili intelektualne sposobnosti, i garantiram daÊu vas zasjeniti! Povijest, Geopolitika, Zemljopis, znanje ovojsci... sve πto je vezano uz politiku, ili naravno, nekakve IQili logiËke testove, samo se javite!”, pisalo je na kraju tekstauz koji je KesiÊ ostavio i svoju e-mail adresu.

NNOOVVII AANNTTIISSEEMMIITTSSKKII EE--MMAAIILL II OOSSUUDDEEPriËi ovdje, na æalost, nije kraj. U ponedjeljak 5. svibnja ÆOZje primio novi e-mail, bitno duæi od prvog, u kojem anonimnipoπiljatelj vrijea ærtve holokausta, Æidove i crnu rasu. ZbognaËina na koji je tekst pisan, vokabulara koji se u njemu ko-risti, odluËili smo ga ne objaviti. ÆOZ je ponovno izvijestiopoliciju, koja joπ utvruje identitet poπiljatelja.

Zbog napada na nadrabina i prijeteÊih poruka upuÊenih ÆOZ-u, priopÊenjem se oglasio i istraæitelj Centra Simona Wiesen-thala Alen Budaj, istiËuÊi kako institucija koju predstavlja po-zorno prati sva antisemitska zbivanja u svijetu, pa tako i uHrvatskoj gdje je primijeÊen porast antisemitskih izgreda.

Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjinatakoer je izrazio zabrinutost zbog nasilja i netolerancije ko-jima su izloæeni pripadnici Æidovske zajednice u Zagrebu.Predsjednik Odbora Furio Radin izvijestio je da je ÆOZ dobiouvredljiva pisma i da su skinheadsi na ulici napali rabina, teizrazio bojazan da neÊe proÊi amandmani koje je Odbor pod-nio na konaËan tekst izmjena Kaznenog zakona, a kojima setraæi oπtrije kaænjavanje izgreda motiviranih drugaËijim pori-jeklom ili karakteristikama pojedinca. Narodni savez Nijema-ca Hrvatske i Hrvatsko-njemaËka udruga oπtro su osudili oveincidente

Hrvatskoj trebaju krajnje strogi zakoni koji osuuju antisemi-tizam po uzoru na Europsku uniju Ëijim Ëlanom teæi postati,kazao je u predsjednik Europskog æidovskog kongresa (EJC)Pierre Besnainou, koji je 7. lipnja u Zagrebu razgovarao spredsjednikom Stjepanom MesiÊem, izmeu ostaloga i o in-cidentima protiv æidovske zajednice.

O ovim incidentima izvijestili su hrvatski i strani mediji, kao isve vodeÊe izraelske novine. ��

REAGIRANJADragi prijatelji!

Razlog zbog kojeg sam se odlučila na ovo pismoje obilježavanje Jom Hašoa, koje ste nam iz obatabora najavili u različito vrijeme, kako bi naspodijelili i u sjećanju na naše mrtve. Moj odgo-vor je - o svojim najbližima, koje je odnio vihorholokausta, mogu u tišini razmišljati i kod kuće.

Nitko od vas se nije zapitao kako tu podjeludoživljavamo mi, kojima je židovska Općina1946. , kada smo stizali iz različitih gradova,sami, skoro još djeca, pružila toplinu izgubljenogroditeljskog doma. Sada smo mnogi od nas već udrugoj polovici osmog desetljeća. Bez da ste nasikada zapitali što mislimo ili želimo, gurnuli stenas u ovaj košmar, tražeći da se opredijelimo.Kako se ne bi morala spustiti na nivo riječi i poj-mova kojima se jednako služite s obje strane,potsjetit ću vas na jednog mog istinskog prijate-lja, kojeg ste mnogi od vas poznavali i cijenilizbog njegove duhovne širine, etike i tolerancije,na protojereja Jovana Nikolića. On je na taj danobilježavanja holokausta, iz poštovanja a ne zbogobaveze, redovito dolazio na Mirogoj u svojojsvećeničkoj mantiji, iako je inače nosio civilnoodijelo, kako bi pokazao svoju toleranciju premasvima i kako bi s nama bio na taj žalosni dan. Onje bio pobornik ekumenizma i ne jedanput kadasu ratne prilike to tražile vodio je katoličkipogreb. Tome je učio i ostale pravoslavnesvećenike, da je tolerancija u životu, pa i u smrti,ono najvažnije.

On na žalost više nije živ, a da jeste, valjda bisvojim izuzetnim darom mirenja, tolerancije iljubavi prema svima bez obzira na vjeru i naciju,imao snage, da vas dovede na put zajedništva, ukoji mi, koji smo ostali neopredjeljeni, još uvijekvjerujemo.

Zagreb, 23. travnja 2006

Prim. dr. Nada Rajner mr. sc.

289944

OBLJETNICE :: JASENOVAC ::

�� Komemorativni skup zapoËeo je mi-nutom πutnje ispred spomenika ærtva-ma logora Jasenovac.

“Nekoliko stotina zatoËenika krenulo je22. travnja 1945. godine u neizrecivo he-rojski proboj iz logora, vjerojatno jedinitakav u okupiranoj Europi prepunoj kon-centracijskih logora”, rekla je na komem-orativnom skupu predsjednica Savjetaspomen-podruËja Jasenovac dr. ZoricaStipetiÊ, istiËuÊi kako su se zatoËeniciJasenovca na taj Ëin odluËili i zato da bi“svjedoËili istinu o tom straπnom muËiliπ-tu i gubiliπtu, najveÊem u NDH”.

SSttiippeettiiÊÊ:: ssuussttaavvnnoo iissttrraaææiittii zznnaannssttvveennuu iissttiinnuu oo

JJaasseennoovvccuuIstine o logorima moæda su najdublje inajvaænije istine moderne hrvatske po-vijesti, nastavila je i dodala da “jaseno-vaËka istina izraæava bit ustaπtva, a toje proizvoljna neizreciva okrutnost nadpojedincem i nacionalnim ili religijskimzajednicama”.

Jasenovac je, kako je kazala dr. Stipe-tiÊ, bio logor genocida nad Srbima i Ro-mima, logor holokausta nad Æidovima, lo-

6611.. OOBBLLJJEETTNNIICCAA

PPRROOBBOOJJAA IIZZ JJAASSEENNOOVVCCAA

gor zloËina i muËiliπta Hrvata, Boπnjaka ipripadnika drugih nacionalnosti koji subili svjetonazorski neistomiπljenici ili po-litiËki protivnici tadaπnje vlasti.

Predsjednica Savjeta spomen-podruËjaJasenovac takoer je istaknula vaænos-ti sustavnog istraæivanja znanstvene is-tine o koncentracijskom logoru Jaseno-vac.

MMeessiiÊÊ:: JJaasseennoovvaacc jjee bbiioo ppoopprriiππttee ggeennoocciiddaa,,

hhoollookkaauussttaa ii rraattnniihh zzllooËËiinnaaNa komemorativnom skupu u Jasenov-cu bio je i hrvatski predsjednik StjepanMesiÊ koji je istaknuo da se komemo-racijom proboja logoraπa prije viπe odπest desetljeÊa “æeli pokazati da ne za-boravljamo uæase koji su ovdje poËi-njeni”.

Jasenovac je bio “popriπte i genocida iholokausta i ratnih zloËina”, rekao jeMesiÊ dodajuÊi da “pravi zastupnicihrvatstva nisu bili oni koji su zloËinenareivali i provodili, nego oni koji suse protiv zloËina i zloËinaca borili”, a“Ëast hrvatskoga naroda u tim danimaspasili su antifaπistiËki borci i na tomeim vjeËno moramo biti zahvalni”.

Na komemorativnom skupu u spomenna ærtve Jasenovca, vijence su, uzpredsjednika MesiÊa, poloæili i pred-stavnici Hrvatskog sabora, hrvatskeVlade, nacionalnih manjina i brojnihudruga. Molitvu za mrtve ispred jasen-ovaËkog spomenika izrekli su predsta-vnici pravoslavne, æidovske, islamske ikatoliËke vjere. U spomen na æidovskeærtve logora kadiπ je izrekao zagre-baËki nadrabin Zvi Elieser Alonie. ��

KKoommeemmoorraattiivvnnii sskkuupp ppoovvooddoomm 6611.. oobblljjeettnniiccee pprroobboojjaazzaattooËËeenniikkaa iizz kkoonncceennttrraacciijjsskkoogg llooggoorraa JJaasseennoovvaacc ooddrrææaannjjee uu nneeddjjeelljjuu 3300.. ttrraavvnnjjaa uu nnaazzooËËnnoossttii pprreeææiivvjjeelliihh llooggoorraaππaa,,rrooddbbiinnee pprreeææiivvjjeelliihh,, pprreeddssttaavvnniikkaa vvjjeerrsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa,,hhrrvvaattsskkiihh vvllaassttii ii bbrroojjnniihh ppoossjjeettiitteelljjaa..

299944

OBLJETNICE:: WASHINGTON ::

�� American Jewish Committee osnovala je grupa ameriËkihÆidova 1906. godine, zabrinuta zbog pogroma nad Æidovimau Rusiji, smatrajuÊi da je najbolji naËin njihove zaπtite aktiv-nost usmjerena prema svijetu u kojem se poπtuje dostojanst-vo i integritet svakog Ëovjeka.

Danas AJC okuplja 150.000 Ëlanova, organiziranih kroz 33ogranka i 33 ureda diljem SAD-a, te 18 meunarodnih cen-tara.

OsvrÊuÊi se na stoljeÊe postojanja, danas se moæe reÊi daAJC karakterizira optimizam, napredak i dostignuÊa u borbiprotiv antisemitizma i svih vrsta diskriminacije, dostignuÊa napromociji pluralizma i graanskih prava, zaπtiti ljudskih prava,priznavanju prava Izraela na opstojnost u miru i sigurnosti, teoËuvanje i jaËanje æidovskog æivota kako u SAD, tako i πiromsvijeta.

Kroz inovativne programe, edukaciju, istraæivanja, medije idiplomaciju, AJC radi na unapreenju slobode, tolerancije iuzajamnog poπtovanja.

ZZaanniimmlljjiivvee tteemmee ii rraazzggoovvoorriiI ove je godine, Æidovska opÊina Zagreb primila poziv organi-zatora, te smo u ime ÆOZ-a skupu prisustvovali prof. dr.Ognjen Kraus i ja. Intenzivan i raznovrsni program nudio jeteme iz meunarodne politiËke svakodnevice, meureligijskihodnosa, te æidovskog identiteta i razvoja æidovskih zajednica u21. stoljeÊu. Posebno mjesto zauzimale su teme vezane uzIzrael i situaciju na Bliskom istoku. Zanimanje prisutnih oso-bito su privukla eminentna imena iz politike, te svjetskistruËnjaci za pojedine teme.

Pored sluæbenog programa, imali smo prigodu odræati neko-liko korisnih sastanaka s predstavnicima znaËajnih meunar-odnih organizacija. Izmeu ostalih, sastali smo se s Danom

SSTTOOTTAA OOBBLLJJEETTNNIICCAA AAJJCC -- AAmmeerriiccaann JJeewwiisshh CCoommmmiitttteeee

WWaasshhiinnggttoonn DDCC,, 11..--77.. ssvviibbnnjjaa 22000066..

AAmmeerriiccaann JJeewwiisshh CCoommmmiitttteeee oovvee ggooddiinnee pprroossllaavviioo jjee 110000..oobblljjeettnniiccuu ppoossttoojjaannjjaa,, ookkuuppiivvππii vviissookkee ggoossttee,, bbrroojjnnee pprreedd--ssttaavvnniikkee ææiiddoovvsskkiihh oorrggaanniizzaacciijjaa iizz cciijjeellooggaa ssvviijjeettaa ii ssvvoojjeeËËllaannoovvee,, nnaa jjeeddiinnssttvveennoomm ii vvrrhhuunnsskkii oorrggaanniizziirraannoomm sseeddmmoodd--nneevvnnoomm sskkuuppuu..

Mariaschinom (B’nai B’rith International), s kojim smo diskuti-rali o problemima æidovske zajednice u Hrvatskoj, povratu æi-dovske imovine, prijedlogu novog zakona o povratu imovinete dogovorili skoriji dolazak delegacije B’nai B’rith Inter-national u Hrvatsku; s Gideonom Taylorom (WJRO - WorldJewish Restitution Organization), naglasak je bio na perspek-tivama povrata imovine i naknade za oduzetu imovinu; sAndrew Bakerom (AJC) s kojim smo razgovarali o æidovskojzajednici u Hrvatskoj. Bila je to i prilika upoznati predstavnikedrugih zajednica i s nekima od njih dogovoriti daljnju suradnju.

VVrrhhuunnaacc ssvveeËËaannoossttii -- ggaallaa vveeËËeerraa ssaammeerriiËËkkiimm pprreeddssjjeeddnniikkoomm

No svakako vrhunac ove sveËanosti bila su dva veËernja pro-grama. Na prvom, posveÊenom Davidu A. Harrisu izvrπnomdirektoru AJC koji je primio nagradu za svoj rad, pred pre-punom salom prisutnima su se obratili Joschka Fischer ➠

309944

OBLJETNICE :: WASHINGTON ::

➠ (bivπi njemaËki ministar vanjski poslova) i Ana Palacio(bivπa ministrica vanjskih poslova Kraljevine ©panjolske)Ovacije prisutnih ipak je zasluæila supruga Davida A. Harrisaodræavπi inspirativni i duhovit govor o predanosti njezinasupruga AJC-u i obitelji.

Kruna ovogodiπnje sveËanosti svakako je bila gala veËeraodræana 4. svibnja u prekrasnom National Building Museum,koju su otvorili kantor Joseph Malovany i kantorica MerylWeiner, izvevπi nacionalne himne SAD i Izraela. Ne znam tre-ba li Ëaroliju trenutka pripisati prekrasnom zdanju, glasovnimsposobnostima kantora ili pak Ëinjenici da je nas, 2000 ljudi uglas pjevalo Hatikvu, no to je uistinu trenutak koji se pamti.

Nakon toga prisutnima su se redom obratili osobno GeorgeW. Bush, predsjednik SAD-a, Angela Merkel, njemaËkakancelarka i Kofi Annan, glavni tajnik UN, te putem satelitaizraelski premijer Ehud Olmert, australski premijer JohnHoward, te njihov poljski kolega Lech Kaczynsmi.

AJC ovakav skup prireuje svake godine, no ovogodiπnjasveËanost nadmaπila je sve prethodne upravo zbog proslave100-te obljetnice. »estitke AJC u pisanom obliku uputili sumnogobrojni dræavnici i uglednici iz cijeloga svijeta, a izmeuostalih i hrvatski premijer Ivo Sanader, istaknuvπi da Hrvatskadijeli osnovne vrednote i tradicije koje promovira AJC “mi smokao i vi predani slobodi i demokraciji, pravu pojedinca na vjer-sko opredjeljenje, te odanost obitelji”.

I ovim putem zahvaljujemo AJC na gostoprimstvu, joπ jednomËestitamo i æelimo puno uspjeha u buduÊem radu. ��

Laila ©prajc

GGEEOORRGGEE WW.. BBUUSSHH:: PPOOTTPPOORRAA SSAADD--AA IIZZRRAAEELLUU JJEE TTRRAAJJNNAAAmeriËki Æidovi zabrinuti zbog pogroma Æidova u tadaπnjojRusiji osnovali su 1906. godine American Jewish Com-mittee. Na proslavi stogodiπnjice AJC u Washingtonu oku-pili su se vaæni i utjecajni govornici - meu kojima su bili iameriËki predsjednik George W. Bush i njemaËka kance-larka Angela Merkel.

AmeriËki predsjednik u svom se govoru zahvalio svim su-dionicima proslave i Ëelnicima AJC.

«Moja administracija dijeli ista stajaliπta kao i AJC, a jednaod glavnih zadaÊa je da osiguramo da odnosi izmeuIzraela i SAD-a i dalje ostanu jaki. Mi imamo puno toga za-jedniËkoga. I SAD i Izrael su mlade zemlje roene u borbii ærtvovanju. I jednu i drugu zemlju osnovali su imigrantikoji su bjeæali od vjerskih progona. I Izrael i SAD us-postavile su demokraciju koja je izgraena na vladaviniprava i otvorenom træiπtu. AmeriËka potpora sigurnostiIzraela je jaka, trajna i neospornafl, rekao je George W.Bush.

«Uskoro Êu se sastati s premijerom Ehudom Olmertom itome se veselim. Njegov dolazak u Ameriku podsjeÊa mena mog prijatelja Ariela Sharona. Ariel Sharon je prijateljkoji je i dalje u naπimmislima i molitvama. On je hrabarËovjek i Ëovjek mira. Dok veËeras molimo za njegov opo-ravak, razmiπljamo i o onome Ëemu je on posvetio svojæivot: miru i sigurnosti Izraelafl, nastavio je ameriËki pred-sjednik.

«Kao πto znate, ja duboko vjerujem u demokraciju i slo-bodne izbore, ali to ne znaËi da moramo podræati izabraneduænosnike koji nisu odani miru. Hamas je jasno dao naznanje da Izraelu ne priznaje pravo na postojanje, a jasam jasno dao do znanja da sve dok oni ne promijene svo-ju politiku, mi neÊemo imati kontakte s Ëelnicima Hamasa.Demokratski izabrani Ëelnici ne mogu jednom nogom biti udemokraciji a drugom u terorizmu. Hamas mora prihvatitizahtjeve meunarodne zajednice da prizna Izrael, razoru-æa se i odbaci terorizam i prestane blokirati put mirafl,kazao je Bush.

AmeriËki predsjednik nadalje je podsjetio na teroristiËkenapade izvrπene u Americi 11. rujna 2001. godine, govo-rio je i o razlozima zbog kojih je SAD krenuo u rat u Iraku,te o trenutaËnoj situaciji s Iranom.

«Preostalo vrijeme koje Êu provesti u Bijeloj kuÊi i dalje Êuusko suraivati s Ëelnicima AJC-a. Cijenim vaπu neumor-nu snagu kada se radi o borbi protiv terorizma. Cijenimvaπa Ëvrsta uvjerenja u snagu slobode da se promijeni svi-jet u kojem æivimo. Veselim se naπoj daljnjoj suradnji kakobi postavili osnove za mir, tako da Êe generacije koje ÊedoÊi nakon nas moÊi reÊi: dobro ste napravili posaofl, zak-ljuËio je na kraju svog govora ameriËki predsjednik.

319944

SEFARDI:: KONCERT U ZAGREBU ::

�� Veleposlanstva Dræave Izrael i ©pa-njolske u Hrvatskoj koncertom sefar-dske muzike u maloj dvorani koncertnedvorane “Vatroslav Lisinski” obiljeæili su1. lipnja 20. godina od uspostave diplo-matskih odnosa izmeu te dvije zemlje.

©panjolski veleposlanik Manuel Sala-zar u svom je govoru istaknuo duboku idugu povezanost Æidova i ©panjolske,dodajuÊi da su Æidovi, koji su 1492. pro-tjerani iz ©panjolske, ostavili neizbrisivitrag u πpanjolskoj muzici, knjiæevnosti,arhitekturi i svakodnevnom æivotu.

SSeeffaarrddii ssttoottiinnaammaa ggooddiinnaaËËuuvvaajjuu ssjjeeÊÊaannjjaa nnaa ©©ppaannjjoollsskkuuIzraelski je veleposlanik, u nadahnutomgovoru na πpanjolskom jeziku, podsjetio

KKOONNCCEERRTT SSEEFFAARRDDSSKKEE MMUUZZIIKKEE

UU ZZAAGGRREEBBUU

da Æidovi nikada dotada nisu æivjeli takoskladno i toliko stvarali kao u ©panjols-koj gdje su bili aktivni dio πpanjolskogdruπtva a istodobno su njegovali vlasti-tu baπtinu.

“Stotine godina nakon inkvizicije, potom-ci protjeranih Æidova i dalje Ëuvaju svojukulturnu baπtinu”, rekao je u nadahnutomgovoru na πpanjolskom jeziku izraelskiveleposlanik Shmuel Meirom.

“Ladino jezik je jezik stariji od Cervan-tesa i Kolumba. Jezik je to koji su πpan-jolski konkvistadori donijeli u Novi svijeti jednak je onome koji su πpanjolski Æi-dovi sa sobom ponijeli u egzil. To je jezikuspomena na ©panjolsku, na njezinekrajobraze i Ëari æivota prije tragiËnogprogona”, istaknuo je. ➠

SEFARDSKI ŠPANJOLSKIJudeo-español ili ladino jezik je Sefarda, Židova kojisu 1492. protjerani iz Španjolske, a ubrzo zatim i izPortugala i Navarre. Židovi su Španjolsku naseljavalijoš u rimsko doba. Na hebrejskome “Sefarad” značiŠpanjolska, Židovi koji su živjeli u Španjolskoj nazi-vaju se Sefardima. Nakon progona Židovi koji se nisudali pokrstiti izbjegli su po različitim zemljamaEurope; Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, ali osobitobalkanskim zemljama u sastavu Osmanskoga carstva,po Maloj Aziji i Bliskom Istoku (Palestina) te po sjev-ernoj Africi (posebice po zemljama Magreba), a nas-tanili su se i u Novome svijetu. Oni su sa sobom poni-jeli svoj osobiti oblik španjolskog jezika koji se razm-jerno brzo izgubio u Francuskoj i Italiji, nešto se duljeodržao u Amsterdamu, a na balkanskim se prostorima kao govorni jezik velikih zajednica održao se do holokausta.U balkanskim zemljama danas živi mali broj Sefarada koji govore ladino, ali taj jezik još u živoj uporabi čuva dionovijih sefardskih useljenika u Izraelu.

329944

SEFARDI :: KONCERT U ZAGREBU ::

➠ Sefardski Æidovi, nastavio je Meirom,saËuvali su æidovsko-πpanjolski roman-cero a “zvuk πpanjolskih romanci i pet-stotina godina kasnije odjekuje meuÆidovima Salone, Sofije, Bukureπta,Splita, Sarajeva, Jeruzalema, Tangera,Dubrovnika i Aleksandrije.”

Nakon uspostave diplomatskih odnosaprije 20. godina i Izrael i ©panjolska po-kuπali su nadoknaditi “izgubljeno vrije-me”. Dvije zemlje danas odræavajudobre i plodonosne odnose na svim po-ljima - od politike, do gospodarstva, kul-ture i sporta.

““TTrriioo SSeeffaarraadd”” ii NNiittzzaa TTeerrmmiinnBogatu tradiciju sefardske muzike nakoncertu su predstavili πpanjolski “TrioSefarad” i izraelska kontraaltistica se-fardskog podrijetla Nitza Termin.

“Trio Sefarad” vodi πpanjolski glazbenikEduardo Paniagua, koji u suradnji sglazbenicima Jorgeom Rozemblumomi Wafirom Sheikom, istraæuje pozadinumjeπavine kultura i tradicija, reproduci-rajuÊi vjerno glazbenu ostavπtinu sred-njeg vijeka na osnovi originalnih ruko-pisa i zbornika. Paniagua sudjeluje uraznim grupama u kojima okupljaumjetnike-struËnjake s kojima je snimiomnogobrojne albume za koje je dobioizvrsne kritike, te mnoge πpanjolske imeunarodne nagrade.

Nitza Termin jedna je od najvaænijih iz-voaËica sefardske tradicionalne glaz-be na izraelskoj kulturnoj sceni. Svojomglazbom, Nitza Termin oæivljava i osu-vremenjuje bogatu baπtinu hispano-æidovske kulture, uzorno i dirljivo oËu-vanu i razvijanu tijekom stoljeÊa dijas-pore. Iznimno je poznata u Izraelu imeu inozemnim poznavateljima sefar-dske kulture, a za svoj rad dobila je bro-jne nacionalne i meunarodne nagra-de.

“Trio Sefarad” i Nitza Termin odræali su2. lipnja koncert sefardske muzike uKneæevom dvoru u Dubrovniku.

Danas u ©panjolskoj æivi oko 12.000Æidova. ��

Nataπa Barac

Jezik SefardaŠpanjolski jezik Sefarda nema ni jedinstvenog naziva koji bi upotrebljavalisami njegovi govornici ni jedinstvenog naziva kojim bi se služili lingvisti.Najčešće se u tom značenju pogrešno rabi naziv ladino (<lat. latinus), notreba reći da je ladino poseban oblik umjetnoga književnog jezika, koji jenastao u Španjolskoj u 13. st. kao “jezik-kalk” (jezik što doslovnih prijevo-da u sintaksi, tvorba riječi, značenjima) prema hebrejskome, odnosno premajeziku Biblije. Ladino je dakle književni i knjiški jezik za potrebe ponajpri-je vjerskog podučavanja i sekundarni sakralni jezik uz ivrit (hebrejski), asami Sefardi svoj živi govorni i pisani jezik nigdje i nikada tako nisu zvali(barem ne do najnovijeg doba). Ladino nije starinski oblik sefardskog(židovskošpanjolskog) nego jezik-kalk sa starom španjolskom osnovicom(među Židovima je takvih jezika kalkova bilo mnogo: s grčkom, arapskom,berberskom, turskom, talijanskom, provansalskom itd.osnovicom), koji seodržao neprestanim vjekovnim ponavljanjem određenih tekstova i obrazaca,posebice u molitvama i drugim vjerskim tekstovima, iako je na govorni ipisani židovskošpanjolski jezik utjecao. Kao jezik vjerskih tekstova uživaoje među Sefardima visok prestiž, ali nikada nije bio njihov govorni jezik.Sami Sefardi sebe označuju općim nazivom /džidjó/, /džudió Židov (<lat.judaeus), pa se u Turskoj i u Bosni, rjeđe u Grčkoj i u Srbiji, i njihov jezikzove /džidjó/ ili lengua/luenga džudija - židovski jezik). Naziv /džudézmo/,/džudézmu/ (lat. judaismus židovstvo) pojavljuje se u Bugarskoj i Make-doniji te djelomice u Rumunjskoj i Grčkoj. U Turskoj (nekoć i u Palestini)rabi se i naziv /(e)spaniól/, dok je za židovskošpanjolski jezik sjevernogaMaroka udomaćen naziv /hakitja/, /haketija/. Umjetno je skovan naziv što suga prihvatili lingvisti, židovskošpanjolski (franc. judéo-espagnol, španj.judeo-español, tal. guideo-spagnolo itd.). U novije se doba za ukupnost togajezika rabi se i naziv sefardski.

Najteži udarac sefardskoj zajednici zadao je holokaust;

• U Grčkoj je 1940. bilo 79.950 govornika, no 1947. samo 10.371.

• Na području nekadašnje Jugoslavije ih je 1940. bilo 71.000, no 1944.bilo je samo 14,000 preživjelih, a od tog broja preživjelih je 8.00 emi-griralo u Izrael.

• U Rumunjskoj je nestalo 15.000 Sefarda.

• Godine 1940. bilo je 40.000 govornika u Bugarskoj, a 1947. 50.000.Ipak 1949. ih je ostalo samo 9.700, a ostali su emigrirali u Izrael gdjese njihov melodiozan jezk može čuti i danas, osobito na ulicama TelAviva i Bat Yama.

339944

KONFERENCIJA:: IZRAEL ::

�� Kada mi je prije neπto viπe od dvamjeseca na e-mail adresu Ha-kola sti-gao poziv za Meunarodnu konferenci-ju urednika æidovskih novina u Jeruza-lemu bila sam priliËno iznenaena,posebice time πto sam shvatila da ovajlist nije samo glasilo naπe zajednice, veÊda za njega znaju i drugi. A odluka ÆOZ-a da me poπalje na tu konferenciju, raz-veselila me viπe nego πto mogu opisati- ne samo zbog ponovnog odlaska uIzrael, veÊ i zbog prilike da svoja iskus-tva podijelim s drugim urednicima æi-dovskih novina koji se bave istom te-mom i problematikom.

IInntteerraakkttiivvnnii pprrooggrraammkkoonnffeerreenncciijjee

Drugo veliko iznenaenje bio je programkoji sam dobila joπ prije odlaska. Konfe-rencija nije bila zamiπljena onako kaoπto obiËno izgledaju konferencije - sje-denje u nekoj dvorani i sluπanje raznihpredavanje. Teme konferencije bile supredstavljene na jedinstven naËin, a sa-mi sudionici interaktivno su sudjelovaliu svakom dijelu konferencije i u svakojtemi.

Program je bio osmiπljen tako da ured-nike æidovskih novina upozna s trenu-taËnim stanjem u Izraelu, omoguÊio namje razgovore s nekim od kljuËnih akteraizraelske politike (poput ministrice vanjs-kih poslova Tzipi Livni, savjetnika izrael-skog premijera Ehuda Olmerta, predsje-dnika Jewish Agencya Zeeva Bielskogitd.), da razgovaramo sa æidovskim do-seljenicima koji su proπle godine presel-jeni iz pojasa Gaze ili na primjer, s pales-tinskim novinarima. Program je, izmeu

KKOONNFFEERREENNCCIIJJAA

UURREEDDNNIIKKAA

ÆÆIIDDOOVVSSKKIIHH NNOOVVIINNAA

ostaloga, ukljuËivao i odlazak u Negevi razgovor s mladim izraelskim studen-tima koji tamo grade svoje naselje, obi-lazak toplica koje su nedavno izgra-ene u pustinji....

O nekim od tih zanimljivih tema moÊiÊete Ëitati u sljedeÊim brojevima Ha-kola.

NNaazzooËËnnii ssuu bbiillii uurreeddnniiccii iizzbbrroojjnniihh zzeemmaalljjaa

Na konferenciji u Jeruzalemu sudjelo-vali su urednici iz brojnih zemalja - odVelike Britanije, Italije, JuænoafriËkeRepublike, Kanade, Novog Zelanda,Australije, Austrije, »eπke i ©vedske, pasve do velikog broja predstavnika æi-dovskih novina iz raznih dijelova SAD-a.

PoËetak konferencije bio je posveÊenmeusobnom upoznavanju i predstav-ljanju listova i zajednica. SluπajuÊi dru-ge kolege, osjeÊala sam se kao u filmunauËne fantastike - æidovske novinekoje izlaze svaki dan, u kojima rade bro-jni novinari, urednici, fotografi, novinekoje imaju dopisnike po Ëitavome svije-tu... Moæda smo daleko od tih nekihstvari, ali - vjerujte mi - po ozbiljnostinovina i tema koje obraujemo, nismodaleko!

VeÊinu mojih kolega, posebice iz SAD-a, iznenadio je moj dolazak. Neki odnjih nisu ni znali gdje je Hrvatska, adrugi nisu ni sanjali da u Hrvatskoj imaÆidova, da postoji æidovska zajednicakoja æivi, radi, planira buduÊnost...

Cjelodnevna druæenja urodila su izmje-nom iskustava, miπljenja i ideja.

Na zavrπnoj sjednici dogovorili smo i ne-ke konkretne korake: prva ideja “neame-riËkog bloka” o osnivanju meunarodneudruge urednika æidovskih novina u svi-jetu uglavnom je odbaËena, a prihva-Êen je prijedlog da se urednici æidovskihnovina koji nisu iz SAD-a prikljuËeAmeriËkoj udruzi æidovskih novinara(AJPA), koja bi u tom sluËaju promijeni-la ime.

PrihvaÊena je i ideja o razvijanju svo-jevrsne mreæe informacija, u kojoj biurednici æidovskih novina meusobnobesplatno izmjenjivali novosti iz naπihzajednica. ��

Nataπa Barac

349944

POLITIKA :: IZRAEL ::

�� ZagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ sa suprugomVesnom i suradnicima boravio je krajem travnja u viπe-dnevnom posjetu Izraelu gdje je, uz ostalo, posjetio Jeru-zalem i Tel Aviv te razgovarao s visokim izraelskim duænos-nicima.

BandiÊ je u Jeruzalemu razgovarao s gradonaËelnikomUrijem Lupolianskim s kojim je dogovorio kulturnu suradnjuizmeu Zagreba i Jeruzalema. Jedna od tema razgovora bio

ZZAAGGRREEBBAA»»KKII

GGRRAADDOONNAA»»EELLNNIIKK

UU IIZZRRAAEELLUU

Troškovi gostovanja Izraelskefilharmonije u Zagrebu iznose1,800.000 kuna, od čega mili-jun kuna plaća grad Zagreb, a800.000 kuna sponzori. Premariječima zagrebačkoga grado-načelnika, taj je iznos tri putmanji od stvarnih troškova gos-tovanja Izraelske filharmonije.

Na radnom ručku s gra-donačelnikom Tel AvivaRonom Huldaijem, zag-rebački je gradonačelnikdogovarao daljnju sura-dnju između dva grada.Prvi pomak u toj surad-nji trebao bi biti na stru-čnoj razmjeni iskustava

je i predstojeÊi koncert Izraelske filhar-monije u Zagrebu, koji Êe se odræati 31.svibnja u povodu proslave 200. godineÆidovske opÊine u Zagrebu i Dana gra-da Zagreba.

Tijekom razgovora dvojica gradonaËel-nika istaknula su potrebu otvaranjeizravne zrakoplovne veze Zagreb - TelAviv, jer smatraju da bi to pridonijelorazvoju turizma i daljnjem jaËanju vezaizmeu Hrvatske i Izraela.

ZagrebaËki gradonaËelnik svom jedomaÊinu, kojeg je pozvao u posjet

Zagrebu, takoer kazao da se zavrπavaju pregovori o po-Ëetku gradnje sinagoge u Praπkoj ulici u Zagrebu, koja jesruπena tijekom Drugoga svjetskog rata.

BandiÊ je na Jom Haπoa obiπao i memorijalni centar ho-lokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, a sastao se i s preds-jednikom izraelske LaburistiËke stranke Amirom Peretzom.

Tijekom boravka u Izraelu izaslanstvo Grada Zagreba po-loæilo je u Tel Avivu vijenac na spomenik izraelskom premi-jeru Yitzhaku Rabinu, ubijenom u studenome 1995. godine.

Na radnom ruËku s gradonaËelnikom Tel Aviva Ronom Hul-daijem, zagrebaËki je gradonaËelnik dogovarao daljnjusuradnju izmeu dva grada. Prvi pomak u toj suradnji trebaobi biti na struËnoj razmjeni iskustava u gradnji podzemneodnosno nadzemne lake æeljeznice. Takva æeljeznica trebalabi se uskoro poËeti graditi u Tel Avivu, a glavni grad Hrvatske

u gradnji podzemne odnosno nadzemne lakeželjeznice.

RRoonn HHuullddaaii,,gradonaËelnik Tel Aviva

u rujnu Êe ove godine odluËiti hoÊe li krenuti u takav projekt.GradonaËelnik Tel Aviva svom je kolegi iz Zagreba izloæio iplanove za daljnji razvoj grada.

Grad Zagreb, rekao je BandiÊ, trebao bi se ukljuËiti kulturn-im programom u obiljeæavanje 100 godina od osnutka TelAviva 2009. godine.

GradonaËelnici Zagreba i Tel Aviva dogovorili su da veÊ ulipnju ove godine u Izrael otputuje izaslanstvo zagrebaËkog

Ureda za planiranje razvoja grada a do-govoren je i boravak nadarene zagre-baËke djece u Centru Hemda za dodat-no obrazovanje iz matematike, fizike ikemije. ��

359944

OBLJETNICE:: NOVI SAD ::

�� Jevrejska opÊina Novi Sad 17. svibnja obiljeæila je sveËa-nom akademijom stogodiπnjicu postojanja novosadske sina-goge, jedne od najljepπih novosadskih graevina. Na sveËa-nosti obiljeæavanja stogodiπnjice novosadske sinagogenazoËni su bili brojni gosti, meu kojima i gradonaËelnicaNovog Sada Maja GojkoviÊ te glavni rabin Srbije i Crne GoreIsak Asiel. Æidovsku opÊinu Zagreb predstavljali su potpred-sjednik OpÊine Saπa CvetkoviÊ, Ëlan VijeÊa ÆOZ-a ÆeljkoHeimer i zagrebaËki nadrabin Zvi Elieser Alonie.

ZZaa zzggrraadduu ssiinnaaggooggee bbrriinnuu ssee ggrraaddsskkee vvllaassttii

Predsjednica novosadske Jevrejske opÊine Ana Frenkelkazala je da je grad Novi Sad sinagogi poklonio najsuvre-menije sakralno osvjetljenje zdanja te je dodala da sugradske vlasti tijekom proteklih nekoliko desetljeÊa investi-

SSTTOOGGOODDII©©NNJJIICCAA

SSIINNAAGGOOGGEE UU

NNOOVVOOMMEE SSAADDUU

mnogobrojnih Novosaana i njihovih gostiju, odræavaju kon-certi ozbiljne muzike i druge muziËke manifestacije prim-jerene tom mjestu.

Nekoliko puta godiπnje za veÊe æidovske praznike sinagogase koristi i za vjerske obrede.

SSiinnaaggooggaa uu NNoovvoommee SSaadduu iizzggrraaeennaajjee ppooËËeettkkoomm 2200.. ssttoolljjeeÊÊaa

Jevrejska opÊine Novi Sad broji 630 Ëlanova i ona je nakonbeogradske, druga po brojnosti u Srbiji i Crnoj Gori.

rale velike novËane iznose uobnovu sinagoge, πto jeznaËajno doprinijelo tomu dase taj vjerski i kulturno-povi-jesni objekt saËuva.

Nakon Drugoga svjetskograta, malobrojna æidovskazajednica u Novom Sadunije mogla odræavati ni ob-navljati sinagogu, pa su raz-govori s gradskim vlastimapoËeli πezdesetih godinaproπlog stoljeÊa da bi 1985.

...Od tada je novosadska sinago-ga, prema riječima Ane Fren-kel, ne samo vjerski objekt, negoi svojevrsni kulturni hram u ko-jem se, zbog izvanredne akustič-nosti, na zadovoljstvo mnogo-brojnih Novosađana i njihovihgostiju, održavaju koncerti ozbi-ljne muzike i druge muzičkemanifestacije primjerene tommjestu...

Novosadska sinagoga, za-

jedno s bivπom æidovskom

πkolom, graena je od

1906. do 1909. godine pre-

ma nacrtima peπtanskog

arhitekte Lipota Baumho-

rna.

Najteæe godine u svojoj

povijesti sinagoga je imala

za vrijeme Drugoga svjet-

skog rata kada su 1944.

godine faπisti u njoj okup-

poËela, a πest godina kasnije bila i zavrπena osnovna rekon-

strukcija zgrade.

Od tada je novosadska sinagoga, prema rijeËima Ane Fren-

kel, ne samo vjerski objekt, nego i svojevrsni kulturni hram u

kojem se, zbog izvanredne akustiËnosti, na zadovoljstvo

ljali novosadske Æidove i njih oko 1.900 poslali u nacistiËke

logore smrti.

O tim tragiËnim danima svjedoËi i spomen-ploËa postavljena

na zgradi sinagoge, na koju se svake godine polaæu vijenci

u znak sjeÊanja na stradale novosadske Æidove. ��

369944

VEKSILOLOGIJA :: III. DIO SERIJALA ::

33.. PPrriijjeeddlloozzii zzaa zzaassttaavvuuIIzzrraaeellaa 11994488.. ggooddiinnee

Kada su rezolucijom Ujedinjenih naro-da 1947. godine postavljeni temeljiDræave Izrael, graani su to doËekaliisticanjem tada gotovo pola stoljeÊastare zastave Svjetske cionistiËke orga-nizacije (WZO), kao πto je opisano uprethodnom broju Ha-kola. No, odmahje postavljeno pitanje je li ta zastavazapravo primjerena za nacionalnu zas-tavu nove dræave. Htjelo se izbjeÊioptuæbe o “dvojnoj lojalnosti” Æidova udijaspori koji bi nastavili koristiti tu zas-tavu, koja je do tada veÊ praktiËnopostala æidovska narodna zastava. Pri-vremeno dræavno vijeÊe odnosno pri-vremena vlada Izraela stoga je veÊ 10.lipnja 1948. (3. sivana 5708.) godineraspisala natjeËaj za zastavu i grb novedræave. [3-1]

NatjeËaj je imao nekoliko uvjeta: zasta-va je trebala sadræavati dvije boje, pla-vu i bijelu, a u zastavi se trebao nalazi-ti jedan od simbola - Magen David ilisedam zvijezda, koji su trebali biti zlat-ni ili neke druge boje. Rok za dostavuprijedloga bio je samo Ëetiri dana.Stoga je u rujnu 1948. godine natjeËajponovljen, ovaj put bez ikakvih uvjeta.Ovaj put javnost se odazvala i primljenoje viπe od 450 prijedloga od 164 predla-gaËa. Na kraju je ipak otklonjen strahod izazivanja negativnih reakcija zbognavodne “dvojne lojalnosti” pa je veÊ28. listopada 1948. definitivno usvojenacionistiËka zastava za zastavu DræaveIzrael. Bez obzira na to, zanimljivo jevidjeti kako je izraelska zastava zamalomogla izgledati.

PPrriijjeeddlloozzii zzaa iizzbboorr zzaassttaavveeDDrrææaavvee IIzzrraaeell

Do sada smo vidjeli kako su izgledalerane cionistiËke zastave i inaËice kojesu se koristile izmeu dva svjetska ratapod pritiskom zabrane koriπtenjacionistiËke zastave. U ovom nastavkubit Êe prikazani neki od prijedloga kojisu te 1948. godine dostavljeni povje-renstvu za izbor zastave PrivremenogvijeÊa.

Svi ti prijedlozi mogu se grupirati u ne-koliko kategorija prema osnovnom ele-mentu dizajna: prijedlozi sa sedmo-krakim svijeÊnjakom, prijedlozi s jednomzvijezdom odnosno Davidovim πtitom,prijedlozi sa sedam zvijezda te prijed-lozi s osam zvijezda.

MMiiππlljjeennjjee vvooddeeÊÊeeggssttrruuËËnnjjaakkaa zzaa hheerraallddiikkuu

uu IIzzrraaeelluu

Meu prvim prijedlozima koji su za-primljeni bili su prijedlozi koje je u svo-joj knjizi objavljenoj te iste 1948. godineiznio Mordechai Nimtza-bi. [3-2] Nimza-bi je tada bio vodeÊi struËnjak za heral-diku u Izraelu, a da je njegovo miπljen-je u tom pitanju bilo itekako cijenjenomoæe se vidjeti iz Ëinjenice da je pred-govor njegovoj knjizi napisao upravoDavid Ben-Gurion. Nimza-bi je, vodeÊise uglavnom britanskom tradicijom udizajnu zastava, pripremio niz inaËicazastava koje se temelje na cionistiËkojzastavi, a koje su ipak drugaËije. Nje-govih osam prijedloga vrhunski su vek-silografski uradci (slika <3-1>) i iako su

prijedlozi odbaËeni, njihova vrijednostpotvruje se time πto je upravo jedanod njih na kraju postao temelj za izrael-sku vojno-pomorsku zastavu koju istiËuratni brodovi na krmi.

VeÊinu preostalih prikazanih prijedloganedavno je objavio Centar za edukaci-jsku tehnologiju na svojim web-strani-cama, prema originalnim materijalimaiz izraelskog Dræavnog arhivu (3-3).Radi se o osamdesetak prijedloga zagrb i zastavu mlade dræave i originalnimpismima predlagaËa kojima objaπnjava-ju simboliku svojih prijedloga.

UU pprriijjeeddlloozziimmaa jjee ddoommiinniirraallaappllaavvoo--bbiijjeellaa bboojjaa

I svi drugi prijedlozi, kojima je glavnielement jedna zvijezda odnosno Ma-gen David, temelje se na kombinaciji ➠

ZZAASSTTAAVVEE IIZZRRAAEELLAA

Piπe: Æeljko Heimer

Slika <3-1> Mordehai Nimza-bi: prijedlozi zazastavu Izraela iz knjige „He’Degel“, 1948.

379944

VEKSILOLOGIJA:: III. DIO SERIJALA ::

sa sedam crvenih πesterokrakih zvijez-da, jedne u sredini i πest manjih raspo-reenih oko nje. Prijedlog ReuvenaRubina ili Zvija Goldina je plava zasta-va s tankom bijelom prugom u kojoj jesedam πesterokrakih zvijezda, u jednojvarijanti tamno plavih u drugoj crvenihili zlatnih. Varijanta veÊ spomenutogprijedloga A. Adlersberg ima joπ po trimanje zvijezde uz gornji i uz donji rubplave pruge. VeÊ spomenuti predlagaËG. Shoken predlaæe i plavo-bijelu dvo-bojnicu sa sedam zvijezda u sredini.Reuven Rubin rasporeuje sedam zlat-nih zvijezda u sredinu zastave s pruga-ma kao na cionistiËkoj zastavi. Moædase najbolje sumiraju prijedlozi ove vrsteu dizajnu Otta Wallisha (tadaπnjegvodeÊeg dizajnera u Izraelu, koji jeizmeu ostalog dizajnirao i mnogeIzraelske poπtanske marke) koji je raz-matran na desetoj sjednici privremenevlade koji se sastoji od plavo-bijelo-plave trotrake zastave sa sedam zlat-nih zvijezda duæ bijele pruge.

TTrreebbaa llii nnaa zzaassttaavvii bbiittiiMMaaggeenn DDaavviidd??

Prijedlozi kategorizirani u grupu kojaprikazuje osam zvijezda u pravilusadræe jedan izdvojeni Magen David iliπesterokraku zvijezdu te joπ sedam jed-nakih zvijezda sa πest krakova, a po-nekad i peterokrakih ili sedmerokrakih.Yedidya Rafaeli ponudio je dva sliËnaprijedloga na plavo-bijeloj trotrakoj zas-tavi s Magen Davidom te sedam zlatnihpeterokraka ukomponiranih u Davidovπtit ili duæ bijele pruge. Joπ jedan Rubi-nov prijedlog sadræi viπe plavih okomi-tih pruga sliËnije pravom talitu te sedamzlatnih πesterokraka rasporeenih okozlatnog Magen Davida. Rubin je pred-loæio i joπ dvije varijante koje uz njegovranije spomenuti prijedlog od sedamzvijezda dodaju Magen David na bi-jelom polju u uglu. Prijedlog JoachimaShniblaga ukljuËuje slikovit prikaz indu-strije i poljoprivrede karakteristiËan ➠

➠ plavo-bijelih pruga iz cionistiËke zas-tave (Slika <3-2>). Prijedlog Beny-amina Bergija ukljuËuje pruge i plaviMagen David na zlatnom disku, a pri-jedlozi H. Negbija ukljuËuju pruge talitana crvenom osnovnom polju zastave sazlatnom πesterokrakom zvijezdom.Ahron Adlersberg predlaæe zastavu bije-lo-plavo-bijelih okomitih pruga sa zlat-nom zvijezdom, u jednoj varijanti sa zlat-nim obrubom plave pruge. Nepotpisaniautor predloæio je zastavu na kojoj sepruge s talita ponavljaju vjerojatno ins-pirirano zastavom Sjedinjenih AmeriËkihDræava ili GrËke (Ëija zastava je svakakobila poznata u Izraelu, jer su nekibrodovi koji su dovozili useljenike biliregistrirani u GrËkoj). U uglu u bijelompolju nalazi se plava zvijezda. S drugepak strane, Gustav Shoken ponudio jedva rjeπenja u kojima se linije Davidovogπtita vjeπto geometrijski pruæaju u plavepruge molitvenog πala. Na kraju, druginepoznati autor umjesto Herzlovih se-dam zvijezda, postavlja sedam plavihpruga preko kojih se nalazi crveniMagen David. Izbor crvenog Davidovogπtita pomalo je zaËuujuÊi, jer je taj znakveÊ i u periodu Britanskog mandata biouvrijeæen simbol zdravstvenih postrojbiodnosno prve pomoÊi (Magen DavidAdom kao analogija Crvenom kriæu od-nosno Crvenom polumjesecu u Izraelu

djeluje i danas iako nije formalni Ëlantih meunarodnih asocijaciju upravozbog problema oko znaka organizaci-je*).

HHeerrzzlloovvaa iiddeejjaa oo sseeddaammzzvviijjeezzddaa nnaa zzaassttaavvii

Prijedlozi koji sadræe sedam zvijezdatemelje se na originalnoj ideji TheodoraHerzla koji je zamislio zastavu sa se-dam zvijezda koje bi oznaËavale sed-mosatno radno vrijeme, πto je bio jedanod ideala Herzlovoa nauka. Tu je zas-tavu Herzl predloæio veÊ i prije PrvogcionistiËkog kongresa u Baselu, u svo-joj knjizi “Æidovska dræava” 1896. go-dine, ali na Kongresu nije naiπla naodobravanje. Ipak, ideja se zadræala isedam zvijezda pojavljuje se u prvimvarijantama cionistiËke zastave unutarMagen Davida. I svi prijedlozi zastavaiz te kategorije temelje se na bijelo-plavoj podlozi zastave u razliËito ras-poreenim prugama, a boja zvijezda jerazliËita, najËeπÊe zlatna. (Slika <3-3>)Prijedlog Yedidyaja Refaelija ili HenryjaRachevskiog (podaci iz dræavnog arhi-va su nedosljedni glede autorstvanekih prijedloga) sastoji se od okomitorazdijeljene plavo-bijelo-plave zastave

Slika <3-2> Prijedlozi sa jednom zvijezdomodnosno Magen Davidom: prvi red: B.

Bergi, A. Adlersberg; drugi red: H. Negbi;treÊi red: nepoznati predlagaËi; Ëetvrti red:

G. Shoken.

Slika <3-3> Prijedlozi sa sedam zvijezda:prvi red: Y. Refaeli ili H. Rachevski, R.

Rubin ili Z. Goldin; drugi red: G. Shoken,R. Rubin; treÊi red: O. Wallish, A.

Adlersberg.

389944

VEKSILOLOGIJA :: III. DIO SERIJALA ::

➠ za socijalistiËku umjetnost kasnih 40-

ih godina XX. stoljeÊa. Bilo je i drugihprijedloga sloæenog sadræaja, kao πto jerad nepoznatog autora koji uz MagenDavid i sedam zvijezda sadræi i zav-jetne ploËe te lavove kao Ëuvare „πtita“.Svojevrsna rekapitulacija tih prijedlogaje prijedlog Nissima Sabaha razmatranna sjednici Privremene vlade koji imaplave pruge neposredno uz gornji idonji rub, a u srediπnjem polju sadræiplavi Magen David i sedam zlatnih zvi-jezda, gore Ëetiri i dolje tri. [3-4] Slike<3-4>, <3-5> i <3-6>.

PPoosslljjeeddnnjjaa sskkuuppiinnaa pprriijjeeddlloo--ggaa ssaaddrrææaavvaallaa jjee mmeennoorruu

Posljednja velika skupina prijedloga jeona koja u dizajnu sadræi i menoru, sed-merokraki svijeÊnjak, jedan od najstari-jih simbola æidovstva. SedmerokrakisvijeÊnjak dio je hramskog inventaranapravljen prema Boæjim uputama isto-dobno kad je izraen i zavjetni kovËegnakon πto je æidovski narod primio za-povjedi na Sinaju. Od tada pa od danassedmerokraki svijeÊnjak specifiËan je inepogreπiv simbol æidovstva, pa se idanas nalazi na izraelskom grbu. »inise da je veÊina prijedloga za zastavukoji su sadræavali menoru bili upuÊeni uopisnoj formi te da su njihove slikenacrtali djelatnici povjerenstva, jer suprijedlozi raznih predlagaËa gotovo jed-nake umjetniËke izrade odnosno ko-riste isti crteæ menore. Prijedlozi Joac-hima Shniblaga i Benyamina Bergijagotovo su identiËni, plavo-bijele dvobo-jnice sa zlatnom menorom u donjojpolovici, kod prvog uz koplje kod dru-gog u sredini te sa sedam zvijezda,πest uokolo jedne, u slobodnom krajuzastave odnosno u sredini. Drugi parsliËnih prijedloga je bijela zastava splavim prugama poput cionistiËke zas-tave sa zlatnom menorom preko svegate nizom od sedam zlatnih zvijezdaiznad. Nepoznati autor postavlja te ele-mente u vodoravnu zastavu, a NissimShtrick u okomitu uz neznatno drugaËijiraspored zvijezda. Prijedlog drugognepoznatog autora grafiËki je priliËnorazliËit, prikazuje “suvremenu” menoruna dvobojnoj zastavi koja na vrhusvakog kraka ima bijelu πesterokraku

zvijezdu te uz donji rub hebrejski natpis“Necah Le-Israel”, tj. “Izrael zauvijek”.Slika <3-7>.

NNeeoobbiiËËnnii pprriijjeeddllooggnneeppoozznnaattoogg aauuttoorraa

Moæda je najneobiËniji prijedlog nepoz-natog autora kojeg spominje Mishory[3-5]. Na zastavi tipa gonfalon (okomitazastava koja visi s preËke) nalazi se πa-batna svjetiljka sa sedam svijeÊa Ëiji ➠

Slika <3-4> Prijedlozi sa osam zvijezda(osnosno 7+1): prvi red: Y. Refaeli; drugi

red: R. Rubin; treÊi red: N. Sabah i nepoz-nati autor.

Slika <3-5> Prijedlog J. Shniblaga.

Slika <3-6> Prijedlog nepoznatog autora.

Slika <3-7> Prijedlozi sa menorom: prvired: J. Shniblag, B. Bergi; drugi red:

nepoznati autori; treÊi red: nepoznati autori N. Shtrick.

Slika <3-8> Ben Gurion na sveËanostiotvorenja autoputa Jeruzalem - Tel-Aviv,

studeni 1947. godine.

39

:: III. DIO SERIJALA ::

9944

VEKSILOLOGIJA

➠ su plamenovi u obliku Magen Davi-da. Zastava je i neobiËno krojena, takoda je u gornjem dijelu izrezan komad uobliku donje polovice πesterokrake zvi-jezde, dok je u dno dodan rep tog istogoblika. Slika <3-7>.

««TTiinnttnnaa zzaassttaavvaa≈≈

Iako se ne radi o formalno predloæenojzastavi ovdje svakako treba spomenutizastavu koja je koriπtena u ranim dani-ma Dræave Izrael. Dokumentirano su sei prije proglaπenja nezavisnosti 1947.godine koristile i zastave sliËne danaπ-njoj izraelskoj zastavi u kojima je Ma-gen David bio posve ispunjen plavombojom tvoreÊi punu πesterokraku zvi-jezdu. Slika <3-8>. Vjerojatno je na-jpoznatija takva zastava ona koja se uizraelskoj povijesti naziva “tintnom zas-tavom” - koja je podignuta kao prvaizraelska zastava u Eilatu (tada joπzvanom Umm Reshrash) neposrednonakon osloboenja u oæujku 1949. go-dine. Kako nitko od vojnika nije imaozastavu pri ruci, izradio ju je Micha Period plahte obojene plavom tintom, a voj-nik koji ju je izvjesio bio je AvrahamAdan zvan „Bren“, kasnije general IDF-a. Slike <3-9> i <3-10>

No, kako je na kraju ispalo, niti jedan odtih prijedloga nije zapravo niti imaoπanse, Ëim su otklonjene zapreke da se

tada veÊ uvrijeæena zastava WZO-a iformalno usvoji za zastavu nove dr-æave. Ipak, barem neka od tih dizajner-skih rjeπenja doæivjela su podizanje nazastavni jarbol. Kao πto je spomenuto,prijedlozi Nimtza-bija postali su izraels-ka vojna-pomorska zastava, a prijedlogsa sedam zlatnih zvijezda u dva redaN. Sabaha, bez Magen Davida, teme-

ljio se na brodarskoj zastavi, najveÊeizraelske brodarske kompanije ZIM,koja ju joπ uvijek koristi.

—-* Upravo zbog problema Magen DavidAdoma, ali i traæenja nekih drugih dræa-va za priznavanjem njihova simbola,nedavno je usvojen tzv. Protokol IIIÆenevske konvencije kojim se uvodinovi znak ekvivalentan crvenom kriæuodnosno polumjesecu, nazvan crvenikristal, o Ëemu je pisano u Ha-Kolu br.91. str. 57.

RReeffeerreennccee::[3-1] „Blue and white: where it all

begun: The evolution of theIsraeli flag“, Jewish Herita-ge Online Magazine, Vol.8.11, Heshvan/November2005.http://www.jhom.com/top-ics/color/flag.htm

[3-2] Mordechai Nimtza-bi: „He’Degel“, Ya’alom, Tel Aviv,1948.

[3-3] „State Flag and Emblem ofIzrael“, Center of Educatio-nal Technology, 1998,http://www.cet.ac.il/histo-ry/semel/main.asp?doc=search.asp

[3-4] Flags of the World website, „Flag Proposals 1948-1949 (Israel)“, 2004, http://www.fotw.net/flags/il!1948.html

[3-5] Alec Mishory: „The Flagand the Emblem“, 28 Apr2003, http://www.israel-mfa.gov.il/MFA/History/ModernHistory/Israel at 50/TheFlag and the Emblem

Slika <3-9> Podizanje prve Izraelske zas-tave u Eilatu (Umm Reshrash) neposrednonakon osloboenja, oæujak 1949. godine.

Slika <3-10> Rana inaËica izraelske/æidovske zastave sa zapunjenom zvijezdom.

409944

SIMPOZIJ :: OPATIJA ::

�� Znanstvenim simpozijem “Dr. LeoHenrik Sternbach: Æivot i djelo izumiteljaValiuma”, odræanim u Vili Angiolina uOpatiji te postavljanjem spomen- obiljeæ-ja na kuÊu u Ulici M. Tita 114, u kojoj jeSternbach proveo svoje djetinjstvo, 18.svibnja 2006., u organizaciji tvrtke Roc-he i Grada Opatije, a pod visokim pokro-viteljstvom Predsjednika RH StjepanaMesiÊa, sveËano je obiljeæena trajna us-pomena na ovoga uglednog znanstveni-ka.

SStteerrnnbbaacchh jjee nnaajjppoozznnaattiijjiikkaaoo iizzuummiitteelljj VVaalliiuummaa

Sintetski organski kemiËar dr. Leo Hen-rik Sternbach (Opatija, 7. V. 1908. - Nut-ley, New Jersey, 28. IX. 2005.) danas jenajpoznatiji kao izumitelj kultnog lijeka zasmirenje - Valiuma, no on je sintetizirao icijelu klasu novih lijekova, benzodiaze-pina, koji su bili daleko uËinkovitiji od pri-jaπnjih tretmana barbituratima i opijati-ma. Valium je oznaËio prekretnicu u

Piπe: SSaannjjaa DDuukkiiÊÊ

IIzzvviijjeeππÊÊee ssaa zznnaannssttvveennooggaa ssiimmppoozziijjaa ppoossvveeÊÊeennoogg ææiivvoottuuii ddjjeelluu ddrr.. LLeeaa HHeennrryykkaa SStteerrnnbbaacchhaa,, ooddrrææaannoogg uu OOppaattiijjii1188.. ssvviibbnnjjaa 22000066..

““PPOOVVRRAATTAAKK VVEELLIIKKAANNAA UU

RROODDNNUU OOPPAATTIIJJUU””

kliniËkoj primjeni lijekova za smirenje ipostao najtraæeniji lijek u farmaceutskojindustriji, a od kada je 1963. uπao u kli-niËku primjenu, u sljedeÊih je desetakgodina postao jedan od najprodavanijihlijekova u SAD-u.

SStteerrnnbbaacchh -- jjeeddaann oodd 2255nnaajjuuttjjeeccaajjnniijjiihh AAmmeerriikkaannaaccaa

XXXX.. ssttoolljjeeÊÊaaSvoj radni vijek Sternbach je proveo uRocheovim laboratorijima u ©vicarskoj iSAD-u, sluæbeno se povukao 1973., alije radio sve do pred kraj XX. stoljeÊa kaomentor mladih znanstvenika; potpisuje241 patent, 122 publikacije, nositelj jebrojnih priznanja i poËasnih titula, meukojima je i ona “Izumitelja godine” za1987.; Sternbach je 2003. u anketi Ëaso-pisa US News & World Report proglaπenjednim od 25 najutjecajnijih Ame-rikanaca XX. stoljeÊa, a proπle je godinedoæivio i primanje u AmeriËku nacionalnukuÊu slavnih izumitelja, u Akronu.

KKoonnttaakktt ss oobbiitteelljjii SStteerrnnbbaacchhZanimljivo je da su odræavanje simpozijai postavljanje spomen-obiljeæja potaknuliuËenici povijesne grupe Gimnazije Euge-na KumiËiÊa u Opatiji koji se veÊ nekolikogodina bave temama holokausta i povi-jesti kvarnerskih æidovskih opÊina Rijekei Opatije. Kao voditeljica povijesne grupe,znala sam da je Mihael Sternbach poËet-kom XX. stoljeÊa imao apoteku u Opatiji,te bio jedan od istaknutijih Ëlanova opati-jske æidovske zajednice. No, podatak daje njegov sin Leo postao jednim od najis-taknutijih ameriËkih znanstvenika proπlogstoljeÊa, dobila sam naknadno, u veljaËi2005., od uredniπtva Æidovskoga biograf-skog leksikona.

OdluËila sam mu se obratiti i zamoliti zasuradnju na πkolskom projektu; djeci sesvidjela ideja, od takva smo sugovornikaoËekivali mnogo zanimljivih pojedinosti oOpatiji s poËetka XX. stoljeÊa, zatim olokalnoj æidovskoj zajednici; mi smo, na-ime, i ranije naπa istraæivanja Ëesto proπi-rivali razgovorima sa suvremenicima.Posredstvom ameriËkog Rochea poslalismo mu e-mail u kojem smo mu objasniliπto nas zanima. Odgovor koji je stigaonakon dva tjedna, u oæujku 2005., od Mi-chaela Sternbacha, Leova najstarijegsina, izazvao je veliko uzbuenje u naπojgrupi, a Ëini se da ni njihovo, potaknutonaπim javljanjem, nije bilo manje. U nje-govu je e-mailu stajalo sljedeÊe (prijevodautorice):

“Æao mi je πto nismo prije odgovorili navaπ e-mail. Ocu bi bilo izuzetno drago ➠

Bazar Mandrijas natpisomapotekeSternbach

419944

SIMPOZIJ:: OPATIJA ::

Reklama za "Laurol", preparat pripravljan u Sternbachovoj apoteci, za dermatoloπki tretman kod reumatskih oboljenja

➠ da odgovori na bilo koje pitanje veza-no uz povijest æidovske zajednice Opati-je, barem onoliko koliko se joπ sjeÊa. Mo-lim vas, javite nam biste li radijekomunicirali e-mailom ili obiËnom poπ-tom; ako veÊ imate listu pitanja, poπaljitenam ih e-mailom, pa Êemo poËeti.

Michael”

IIssttrraaææiivvaannjjee ssee nnaassttaavvlljjaa…… Ubrzo smo listu sastavili i poslali, kao iπkolsku Power point prezentaciju “Trago-vima opatijskih Æidova”, kako bi ga in-formirali o dosadaπnjem rad, te nove istare razglednice Opatije iz njegova vre-mena, kakve se mogao sjeÊati iz djetinj-stva. On je nama poslao dva primjerkasvoje objavljene biografije (Alex Baen-ninger i dr., Good Chemistry, The Lifeand Legacy of Valium Inventor LeoSternbach, McGraw - Hill, 2000.) u kojojje prvo poglavlje bilo posveÊeno sjeÊan-jima na djetinjstvo u Opatiji, a uskoro sunam stigli i odgovori na naπa pitanja tezanimljive obiteljske fotografije kao i slikenekih predmeta iz Sternbachove apote-ke u Opatiji, kao πto su stari recepti, pos-jetnice i dr. U meuvremenu smo i miprodubili naπe istraæivanje u biblioteka-ma i Dræavnom arhivu u Rijeci i otkrilinove podatke o obitelji Sternbach u Opa-tiji, npr. u kojoj su kuÊi stanovali, gdje senalazila osnovna πkola koju je LeoSternbach zavrπio, apoteka njegova oca,a pronaπli smo i zanimljive turistiËke vo-diËe austrougarske Opatije u kojima suse reklamirali preparati iz apoteke Stern-bach. Istovremeno smo bili s njim u kon-taktu i obavjeπtavali ga o naπem radu. Umeuvremenu se veÊ javila ideja o obil-jeæavanju njegove rodne pripadnostiOpatiji. Tako smo dobili podrπku Grada

Opatije za organiziranje znanstvenogsimpozija i postavljanje spomen-ploËe, ainicijativi se prikljuËila i tvrtka Roche uHrvatskoj kako bi se javnosti predstaviloi njegovo znanstveno djelovanje.

TTuuæænnaa vviijjeesstt oo ssmmrrttii LLeeaa SStteerrbbaacchhaa

U meuvremenu je naæalost, 28. rujna2005. u svojoj 98. godini, preminuo dr.Leo Sternbach o Ëemu nas je obavijesti-la obitelj od koje smo kao odgovor na na-πe pismo suÊuti dobili sljedeÊu poruku:

“Molim Vas, izrazite naπu zahvalnost Va-πim uËenicima i kolegama. Ocu je bilojako drago πto ste ostvarili kontakt i πto jevidio sve ono πto ste napravili u projektu.Iako se viπe nije prisjeÊao onoliko kolikoje æelio, ipak je kasno u svom æivotu po-novo ostvario vezu s Opatijom. Zanimlji-vo je da, iako je tako davno napustioOpatiju, na kraju svog æivota ponovo biotamo, s vama, jednom novom generacij-om. Zahvaljujemo vam πto ste nas uklju-Ëili u vaπ projekt, otac se osjeÊao poËaπ-Êenim.

Obitelj Sternbach”

Mi smo takoer bili vrlo poËaπÊeni πtoje dr. Leo Sternbach sudjelovao u na-πem projektu, a i dirnuti ovim rijeËima.

SSiimmppoozziijj oo LLeeuu SStteerrnnbbaacchhuuUskoro smo se zajedno sa sluæbenimorganizatorima ukljuËili u organizacijusimpozija koji je bio planiran za svibanj2006., mjesec u kojem se rodio dr. LeoSternbach. UËenici su pripremili svojesudjelovanje u programu Power pointprezentacijom Ëija je tema bila razvojOpatije kao najpoznatijeg austrougars-

kog klimatsko-morskog ljeËiliπta, od nje-govih poËetaka izgradnjom Vile Angioli-ne, prvih hotela i sanatorija tijekom drugepolovice XX. st. do Prvoga svjetskog ra-ta, u razdoblju u kojem je i apoteka Mi-haela Sternbacha u Bazaru Mandrija, usrediπtu grada, doæivjela svoj procvat. Uprezentaciji su iskoristili sjeÊanja dr. LeaSternbacha na Opatiju tog doba, kao islikovni materijal koji im je bio ustupljen.UoËi simpozija, od Michaela Sternbachakoji je takoer bio obavijeπten o skoromdogaanju u Opatiji, stigao je joπ jedan e-mail, u kojem je izmeu ostalog pisalo:

“Zahvaljujemo Vam πto radite na proje-ktu posveÊenom dr. Leu Sternbachu,tko bi pomislio da Êe dostiÊi takve razm-jere. Drago nam je i ponosni smo πto Êega se Opatija sjeÊati. Njemu bi takoerbilo drago i bio bi ponosan.

Michael”

Na uËeniËku prezentaciju tijekom sim-pozija koja je meu prisutnima izazvalavelik interes i pohvale, nadovezala seautorica ovoga teksta izlaganjem refe-rata “Opatijsko djetinjstvo dr. Lea Henry-ka Sternbacha”, a o vremenu nakon isel-jenja obitelji u Poljsku 1926. te o studiju iprofesionalnom putu Lea Sternbacha doemigracije u SAD 1941. govorio je polj-ski povjesniËar Boguslaw Slawinski sasveuËiliπta Jagiellonian u Krakovu nakojem je Sternbach 1929. stekao titulumagistra farmacije, a 1931. i doktoraznanosti iz organske kemije. Ostali susudionici svojim izlaganjima u elegant-nom ozraËju opatijske Vile Angiolinaokupljenima uspjeli dati detaljan uvid ufarmaceutsko, kliniËko i znanstvenoznaËenje Sternbachova rada. ��

429944

STERNBACH :: ÆIDOVSKA OPATIJA ::

ÆÆiiddoovvsskkaa OOppaattiijjaa�� Opatijski je ambijent elitnog austrijskog morsko-klimatskogljeËiliπta krajem XIX. st. nudio zanimljivu poslovnu perspektivu ibrojnim æidovskim doseljenicima koji su bili veÊim dijelom izzemalja srednje i istoËne Europe s prevladavajuÊim udjelommaarskih Æidova koji u Opatiju pristiæu od 1892. Tada je beËkoDruπtvo juænih æeljeznica (Suedbahn - Gesellschaft) u srediπtugrada izgradilo Bazar Mandriju (zgrada na mjestu danaπnjeghotela i kavane Paris). U Opatiji su se tada trajno nastanile prveæidovske obitelji, privuËene razvojem morsko-klimatskogljeËiliπta, potaknutim intenzivnim ulaganjem beËkoga Druπtvajuænih æeljeznica. One su svoje poslovne djelatnosti obavljaleunutar spomenute zgrade, a stanovale u obliænjoj. Æidovskidoseljenici, Ëiji se priliv nastavio i prvih desetljeÊa XX. stoljeÊa,svojom su financijskom i struËnom raspoloæivoπÊu potpomoglirazvoju gospodarskih djelatnosti znaËajnih u opatijskoj turis-tiËkoj ponudi. Kozmopolitski duh opatijske sredine omoguÊio imje visok stupanj integracije u veÊinskoj katoliËkoj zajednici.

Nju su, prema sjeÊanju Lea Sternbacha, osim autohtonihHrvata u okolici, Ëinili i brojni narodi Austro-ugarske monarhije.IstiËe da su od kraja XIX. stoljeÊa upravo æidovski poduzetnici,hotelijeri i lijeËnici igrali vodeÊu ulogu u poslovnom æivotu;meu njima je bio znatan broj trgovaca; mnogi su se bavili tur-istiËkom djelatnoπÊu - bili su vlasnici ili upravitelji hotela teputniËkih agencija. S obzirom da je Opatija svoj razvoj od ranihpoËetaka usmjerila prema ljeËiliπnom turizmu, brojni su æidovs-ki lijeËnici na prijelazu stoljeÊa, kao i u meuraÊu, ovdje otvo-rili svoje ordinacije, prve sanatorije.

OObbiitteelljj SStteerrnnbbaacchhRazumljivo je da je u takvom okruæenju svoje dobre poslovneizglede vidio i ljekarnik Michael Abracham Sternbach, poljskiÆidov, porijeklom iz Przemysla u Galiciji (tada dio Austro-ugarske monarhije) kada je nakon zavrπenog studija i praksemagistra farmacije u Lavovu, odluËio otvoriti ljekarnu u elit-nom austrijskom ljeËiliπtu na Jadranu, u Opatiji. Uzima unajam ljekarnu “Kromir & Poriz” u Bazaru Mandrija, u glavnojopatijskoj ulici (prema sjeÊanju Lea Sternbacha bila je tojedna od postojeÊe tri ljekarne koje su tijekom Prvoga svjetskograta opskrbljivale gradove Opatiju, Lovran i Volosko). U zgradisu se, osim ljekarne i poπtanskog ureda, nalazili brojni poslovniprostori: trgovina glazbenih instrumenata Kaddisch, ritualnamesnica Æidova Husa, suvenirnica Palestinca Abu Kahlila, akasnije je otvoren i talijanski restoran Barbini, i dr.

Piπe: SSaannjjaa DDuukkiiÊÊ

OOppaattiijjsskkoo ddjjeettiinnjjssttvvoo ddrr.. LLeeaa SStteerrnnbbaacchhaa

MMiicchhaaeell SStteerrnnbbaacchh uu OOppaattiijjii uuppoozznnaajjeessvvoojjuu bbuudduuÊÊuu ssuupprruugguu

Posao je, Ëini se, cvjetao; u ljekarni su se nudili razliËiti far-maceutski preparati, a ljekarnik Sternbach je i sam zapoËeovrlo uspjeπan poslovni poduhvat kao izumitelj nekih prepara-ta: Ovol - ovolecitinskih pilula i Laurol - za dermatoloπki tret-man reumatskih tegoba koji se pripravljao od lovorovih listo-va. U Opatiji Êe tridesetpetogodiπnji Michael Sternbach upo-znati svoju buduÊu æenu, tada sedamnaestogodiπnju Pirosku(Piri) Cohn, Maaricu æidovskog porijekla, iz Oroshaza (blizugrada Szegeda), koja je tamo s roditeljima redovito provodilaljetne praznike u ljetnikovcu svoje bake. Njihova je veza upoËetku zabrinjavala njezine roditelje, zbog Ëinjenice πto jeMichael bio poljski Æidov i kao takav pripadnik tada najniæegdruπtvenog sloja Æidova, no veza je ipak zavrπila sklapanjembraka 1907., a 7. svibnja 1908. u Opatiji je roen Leo HenrykSternbach, prvi od dvojice njihovih sinova.

SStteerrnnbbaacchhoovvii ssuu oobbiilljjeeææaavvaallii ææiiddoovvsskkee pprraazznniikkee

Obitelj je æivjela u iznajmljenom Ëetverosobnom stanu, natreÊem katu Vile Jadran, u blizini ljekarne, na glavnoj opatij-skoj prometnici (na adresi Opatija 26, danas M. Tita 114).Stan je, prisjeÊao se Leo Sternbach, s ljekarnom bio pove-zan zvonom koje je sluæilo noÊu za hitne sluËajeve.

Obitelj je pripadala viπem srednjem graanskom sloju opati-jskog druπtva, kao i veÊi dio æidovskih doseljenika. BuduÊi dasu integracijski procesi udaljili dio pripadnika lokalne æidovskezajednice od tradicionalnog i vjerskog æivota, i u obitelji Stern-bach on se svodio na obiljeæavanja samo veÊih æidovskihpraznika kao πto su Jom Kipur, Roπ Haπana, Pesah. Vjerskasluæba se obavljala u prilagoenom prostoru Pensiona Brei-ner, a zatim i Pensiona Stern. Prema sjeÊanju Lea Sternba-cha, tih dana, kao i na πabat, neki nisu radili. Naime, u Opatijije tada postojala i malobrojna skupina ortodoksnih Æidova ➠

Bazar Mandrija, poslovno - stambena zgrada na glavnoj opatijskojprometnici, oko 1900., (danas su na tom mjestu hotel i kavana Paris)

439944

STERNBACH:: ÆIDOVSKA OPATIJA ::

Piroska Sternbach sa sinovima Leom (lijevo) i Giusijem (desno); dolje Leo Sternbach iza Ville Angioline(opatijski park)

za predsjednika izabran Michael Sternbach koji Êe na toj funk-ciji ostati do iseljenja u Poljsku.

PPooËËeettaakk ππkkoolloovvaannjjaa LLeeaa SStteerrnnbbaacchhaaU osnovnu je πkolu Leo Sternbach krenuo u rujnu 1914., snavrπenih πest godina, a zavrπio ju je 1918. Pohaao je Nje-maËku πkolu u Opatiji koja je imala karakter privatne πkole spravom javnosti (Deutsche Privat - Volkschule in Abbaziamit Öffentlichkeitsrecht). Uzdræavalo ju je Druπtvo za promi-canje jedne njemaËke πkole u Opatiji (Verein zur Förderungeiner deutschen Schule in Abbazia), osnovano 1896. Najpri-je je djelovala u jednoj privatnoj kuÊi, a 1901. je za nju izgra-ena i zasebna zgrada (danas zgrada Ugostiteljske πkole uOpatiji). U πkoli je Leo s lakoÊom svladavao nastavni pro-gram, pokazujuÊi veÊ tada izrazitu naklonost prema prirod-noj grupi predmeta i jezicima, a uËenje povijesti mu je uvijekpredstavljalo veÊi problem, πto Êe se ponavljati i tijekom kas-nijih godina njegova πkolovanja. Iz tog se razdoblja svogæivota prisjeÊao i antisemitskih ispada nekih svojih πkolskihkolega, meu kojima je kaæe odnos bio takav da su austrijs-ka djeca osobito prezirala Hrvate, a zatim su zajedno,Austrijanci i Hrvati, prezirali Æidove. “Kada bi doznali da samÆidov, viπe se nisu htjeli igrati sa mnom”. S vremenom jetakve neugodnosti, koje su ga u mladosti nastavile pratiti i udrugim æivotnim sredinama, nauËio mirno podnositi nepokazujuÊi koliko su ogorËenosti u njemu izazivale, no to gaje ujedno oËvrsnulo u uvjerenju da Êe u takvu okruæenju ubuduÊnosti uspjeti samo bude li izgraivao vlastite sposob-nosti, koristeÊi inteligenciju i intelektualni æar.

PPrrvvii ssvvjjeettsskkii rraatt ddoonnoossii pprroobblleemmeeS polaskom u πkolu doæivio je i poËetak Prvoga svjetskograta. Iako ga nije doæivio neposredno, jer je Opatija ostalapoπteena ratnih razaranja, u njegovo su se djetinje sjeÊanjeurezali neki doæivljaji koje Êe kasnije zapisati, kao: nadlije-tanje vojnog aviona jednom prilikom nad gradom ili zvukeksplozije bombe ispuπtene u okolnoj πumi Ëiji Êe padpriËiniti manju πtetu, kao i udaljeni zvuk topovske paljbe ubitkama na talijanskom bojiπtu, na rijeci SoËi, koji se mogaoËuti do Opatije; spominjao je i pogorπanje ekonomskih prili-ka, nestaπicu osnovnih æiveænih namirnica i nemoguÊnostnabavke odjeÊe. Ratne prilike Êe doprinijeti i padu prometa uljekarni, u kojoj Êe Leo pomagati ocu koji si nije mogaopriuπtiti pomoÊnika. BuduÊi da je Leo veÊ kao dijete s ocemprovodio dosta vremena u ljekarni, pomaæuÊi mu koliko jemogao, za pretpostaviti je da se baπ tu javio njegov interesza medicinu kao i zanesenost kemijskim procesima koji suse dogaali tijekom pripreme raznih pripravaka, πto Êe kas-nije odrediti njegov profesionalni put. Vrlo je vjerojatno da jeoËev izumiteljski talent kasnije preπao na sina, da bi se unjemu s vremenom razvio do genijalnosti.

RRaassppaadd AAuussttrroo--uuggaarrsskkee mmoonnaarrhhiijjeePo zavrπetku Prvoga svjetskog rata koji je pridonio raspadu Au-stro-ugarske monarhije i kratkotrajne savezniËke okupacije ➠

➠ kojih se broj poveÊavao u vrijeme boravka æidovskih turistau Opatiji. U autobiografskim zapisima Leo Sternbach Êenapisati kako ni on, a niti njegovi roditelji, nisu nikada skrivalisvoje æidovsko porijeklo: “Roen sam kao Æidov”; no, osobnoje odbijao sudjelovati u vjerskim aktivnostima, tvrdeÊi da jereligija u osnovi “besmislena i negativna”. Taj ga stav tijekomæivota ipak nije nikada naveo na ideju o odbacivanju æidovstvaili o preobraÊenju na krπÊanstvo.

MMiicchhaaeell SStteerrnnbbaacchh bbiioo jjee pprreeddssjjeeddnniikk ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee OOppaattiijjee

U poËetku, æidovske institucije u Opatiji nisu postojale, pravnosu opatijski Æidovi potpadali pod Æidovsku opÊinu Trst. Temeljinjezinoj autonomnoj upravi postavljeni su uoËi Prvoga svjet-skog rata, a meu istaknutim Ëlanovima uprave koji su preuzelivodstvo zajednice tijekom rata bio je i Mihael Sternbach. Æivotzajednice je tada, zbog odsutnosti mnogih Ëlanova, u institu-cionalnom smislu bio reguliran tek 1922., u Kraljevini Italiji, Sta-tutom novo uspostavljene opatijske æidovske opÊine. U veljaËi1923. provedeni su izbori za upravne organe i tom je prilikom

449944

STERNBACH :: ÆIDOVSKA OPATIJA ::

➠ grada, uslijedila je talijanska okupacija 1918. te prikljuËenjeOpatije Kraljevini Italiji. U svojim je uspomenama Leo Stern-bach saËuvao i sjeÊanje na jedan dogaaj koji se zbiotijekom D’Annunzijeve okupacije Rijeke, kada je zbognezadovoljstva zbog proglaπenja Rijeke slobodnom dræavom1920., okupacijska vlast usred noÊi digla u zrak most koji jetada odvajao okupirani dio grada Rijeke od jugoslavenskoggrada Suπaka. “Bila je to takva uæasna eksplozija Ëiji me jezvuk, a potom i πok koji sam pri tom doæivio, trgnuli iz sna iizbacili iz kreveta”. U nekim se njegovim sjeÊanjima i danasosjeÊa djetinje ushiÊenje, kao u onima koja govore o igramau kojima su s njima djecom sudjelovali i talijanski vojnici pa jetako opisao igru s eksplozivnim tvarima kojima su ih vojniciopskrbljivali, a koje su u kemijskim reakcijama razliËitih kom-binacija spojeva izazivale senzacionalne efekte koji su djecuoduπevljavali. Tek kasnije Êe postati svjestan da je Opatijanjegova razigranog djetinjstva bila i pozornicom sudbinskihpolitiËkih dogaaja koji Êe mu promijeniti æivot.

LLeeoo SStteerrnnbbaacchh ooddllaazzii nnaa ππkkoolloovvaannjjee uu AAuussttrriijjuu

Ratne su posljedice tako dotakle i njega , desetogodiπnjegdjeËaka. Nova je vlast u skladu s politikom talijanizacijezatvorila njemaËke πkole. BuduÊi da Leo, kao ni njegov bratGyuszi (deminutiv od maarskog imena Gyula), nisu uopÊeznali talijanski, nastavili su svoje πkolovanje uzimajuÊi privat-nu poduku na njemaËkom jeziku. Nekoliko je opatijskihobitelji s istim problemom udruæilo svoje napore i financiralote “uvezlo” uËitelja iz Austrije. Na kraju nastavne godine u lip-nju, Leo je s bratom odlazio u Villach, u Austriju, najbliæi grads njemaËkom gimnazijom (Realna gimnazija u Villachu) u kojise moglo stiÊi vlakom, da bi tamo polagali zavrπni ispit kakobi se mogli upisati u viπi razred. Zbog takve situacije koja jes padajuÊom kvalitetom obrazovanja potrajala do 1921.,Sternbachova su djeca na zavrπnim ispitima u Villachu pos-tigla tek osrednji rezultat. Bio je to, prema njegovu miπljenju,rezultat loπe kvalitete privatne poduke uËitelja koji su se izm-jenjivali. Gyuszi je polagao samo jednu godinu, buduÊi da suga Talijani, da bi ubrzali talijanizaciju, primili u talijanskuπkolu u Opatiji iako je posjedovao samo rudimentarno znan-je talijanskog jezika. Tu je πkolu brat polazio do preseljenjaobitelji u Poljsku 1926. U meuvremenu su talijanski jezikpoËeli uËiti Leo i njegovi roditelji.

BuduÊi da Leov talijanski joπ uvijek nije bio dovoljno dobar dabi polazio talijansku srednju πkolu, nastavio je svoje πkolo-vanje uzimajuÊi privatnu poduku. Kako je njegovo obrazo-vanje i nadalje stagniralo, roditelji su 1921. godine, na pre-poruku profesora latinskog jezika u Villachu, odluËili da se tri-naestogodiπnji Leo preseli u Villach kako bi tamo kao redovniuËenik mogao polaziti nastavu. SjeÊao se da je nakon dose-ljenja u novoj sredini patio zbog odvojenosti od roditelja, ali isve prisutnijeg antisemitizma. Roditelji su ga odluËili preselitiu drugu πkolu, u Graz koji je imao bolje æeljezniËke veze s

Opatijom. Tamo je stanovao kod jedne æidovske obitelji idobivao vjersku poduku, πto mu je dodatno oteæavalo integra-ciju u druπtvu u kojem je antisemitizam veÊ ranih dvadesetihgodina pod utjecajem rasta nacistiËke ideologije bio joπizraæeniji nego u prijaπnjoj sredini. Sinovljeva potiπtenost uGrazu te odvojenost od obitelji snaæno su zabrinjavale rodi-telje, kao i pogorπanje njihova financijskog poloæaja. Naime,posao jednom uspjeπne ljekarne veÊ tijekom rata gotovo jezamro, a steËena imovina, koju su iz patriotskih razloga inve-stirali u ratne obveznice dræave koja se raspala, bila jeizgubljena. Obitelj se susrela s ozbiljnim pitanjima u pogledusvoje buduÊnosti, djelomiËno potaknutim i pritiscima talijan-skih vlasti da prihvate talijansko dræavljanstvo. No, kako tonisu æeljeli, otac je donio odluku o iseljenju u odnedavnoobnovljenu Poljsku i uzimanju poljskog dræavljanstva.

NNoovvii ææiivvoott uu PPoolljjsskkoojjSele se u Krakov gdje su æivjela i dvojica oËeve braÊe, nopoËetak im usprkos obiteljskoj potpori nije bio lak. Obitelj jenaπla stan na prvom katu zgrade u novoizgraenom naseljuu Ëetvrti Kazimierz u æidovskom getu gdje je otac mogaootvoriti ljekarnu nakon svladavanja brojnih birokratskih prob-lema. Leo je sada morao nauËiti poljski, materinji jezik svogoca kojim se u roditeljskoj kuÊi do tada nije uopÊe razgova-ralo; u kuÊi se razgovaralo na njemaËkom jeziku, a s majkomje uobiËavao komunicirati na maarskom jeziku. Kako suroditelji morali ostati u Opatiji joπ godinu ili dvije da bi srediliposlove oko preseljenja i dobivanja koncesije za otvaranjeljekarne u Krakovu, Leo je sam otiπao u Poljsku, u gradBielitz (Bielsko - Biala) u ©leskoj gdje se upisao u gimnazijuna njemaËkom jeziku i tamo nastavio svoje πkolovanje. Odat-le je povremeno odlazio kuÊi roditeljima u Opatiju gdje jeprovodio blagdane i ljetne praznike. Osim mukotrpnog uËe-nja novog jezika tijekom posljednjih godina svog srednjoπko-lskog obrazovanja, Leu je to razdoblje æivota proteklo mirnou svladavanju uobiËajenih πkolskih problema, u sredini ukojoj se kao Æidov osjeÊao prihvaÊen, pa je tako 1926. u dobiod osamnaest godina i maturirao, a te su se godine, u ljeto,konaËno i njegovi roditelji, zakljuËivπi svoje poslove u Opatiji,doselili u Krakov. Otac je konaËno dobio odobrenje zaotvaranje ljekarne u Krakovu. No, tu je godinu, osim proble-ma uzrokovanih prilagoavanjem novoj sredini, obiljeæio ijedan tuæan dogaaj u obitelji: u svojoj petnaestoj godini jenakon kraÊe i tada neizljeËive infekcijske upale grla umroLeov mlai brat Gyuszi, πto je roditelje slomilo.

Napuπtanjem Opatije, jedno je razdoblje u æivotu obitelji Ste-rnbach zauvijek bilo okonËano, razdoblje proæivljeno onakokako ga je i Opatija proæivjela, obiljeæeno sjajem austrijskogmondenog odmaraliπta dokone europske gospode, pa pos-ljedicom burnih politiËkih mijena, stagnacijom i neizvjesnoπÊukoja je doπla s velikim ratom i, napokon, talijanskom vlaπÊu.Preseljenje u Poljsku je za sada nudilo traËak nade, a Leu seupisom na Krakovski univerzitet otvarala svjetlija buduÊnost -otvarala su mu se vrata svijeta znanosti za kojim je æudio. ��

459944

HH OO LL OO KK AA UU SS TT

FILATELIJA:: JUDAICA ::

�� Na velikim filatelistiËkim izloæbama uinozemstvu, bez obzira je li rijeË o samomeudræavnima ili svjetskima, filatelis-tiËki materijal koji obrauje holokaust isva zbivanja u svezi s njim, nije nikakvarijetkost, a u nas se takav materijal mo-æe vidjeti samo iznimno i fragmentarno.Jedan od razloga je da neke veÊe fila-telistiËke izloæbe i nisu brojne, a drugi jeda je veÊina filatelista koji su takvezbirke stvarali veÊ odavno mrtva. Do-dajmo tome i da je do mnogih maraka,cjelina i ostalog filatelistiËkog materijaladoista teπko doÊi. U velikom broju slu-Ëajeva rijeË je o pismima ili dopisnica-ma u posjedu pojedinih obitelji, kojimasu to, razumljivo, iznimno drage i vri-jedne uspomene od kojih se jednostav-no ne æele odvajati. Niπta bolje ne stojini s popratnom literaturom: tek kakav

Piπe: JJuurriiccaa MMiilleettiiÊÊ

Potvrda odnosno atest za blokove maraka od 5 i 10 pfeniga- izdanja za æidovsku poπtu u getu Lodza 1944. godine.

Marke su neperforirane, a na poleini je natpis dan olovkomkojim su marke identificirane. Atestiranje je izvrπio ispitivaË

maraka H.G.Muentz iz Tel-Aviva.

Spomen-arËiÊi iz Theresienstadta(Terezina)

Ëlanak od vremena do vremenau specijaliziranom filatelistiË-kom tisku.

PPooππttaannsskkaa sslluuææbbaa iippoosseebbnnee mmaarrkkee uuookkuuppiirraannoomm LLooddzzuu

I πiroj javnosti, ali i onoj filatelis-tiËkoj, manje je poznato da jeNjemaËka godine 1939. kad jenapala i okupirala Poljsku, gradLodz u kojem æivjelo oko Ëetvrtmilijuna Æidova, preimenovala uLitzmannstadt. Lodz je uoËi II.svjetskog rata bio izrazito indus-trijski grad s jednom od najveÊihæidovskih populacija u Europi,po veliËini drugi grad ➠

Omotnica pisma koje je æidovska obitelj zraËnom poπtom preko Lisabona uputila roacima u SAD.Svoje æidovstvo poπiljatelji su morali potvrditi umetanjem imena Sara.

Poπiljku su tada pregledali cenzori i ponovo je zalijepili.

469944

FILATELIJA :: JUDAICA ::

➠ Poljske. Brojem stanovnika nadvisi-vala ga je jedino Varπava. Okupiran jebio 7. rujna 1939., a progon Æidova unjemu zapoËeo je samo sedam danakasnije. Kao dio zapadne Poljske, stu-denoga iste godine Lodz je bioprikljuËen TreÊem Reichu i kaonovËana jedinica u njemu uvedena jebila njemaËka marka, a poljski zlotinaπli su se izvan opticaja. U poËetku suÆidovi morali nositi æutu vrpcu oko ruke,ali ubrzo je bila zamijenjena istobojnimznakom u obliku Davidova πtita. U sjev-ernom, toËnije najsiromaπnijem dijelugrada, 8. veljaËe 1949. stvoren je biogeto u koji su bili stjerani svi Æidovi, asvaki pokuπaj uspostavljanja bilo kakveveze s vanjskim svijetom kaænjavao sesmrÊu. U getu su Nijemci na Ëelo tzv.Æidovskog savjeta postavili ChaimaMordechaija Rumkowskog - osobu okojoj i danas vladaju posve opreËnamiπljenja. Joπ je manje poznato da jeupravo on organizirao poπtanskusluæbu i Ëak raspisao svojevrstannatjeËaj za likovno rjeπenje marakakoje su trebale posluæiti za unutarnjuuporabu. Prve su takve marke zauporabu bile spremne 9. oæujka 1944.,ali Nijemci su se iznenada predomislili izabranili ih, tako da je poπtanski ured u

Poπtanska dopisnica koju je robijaπ KonradKociewski - # 15078 blok 7 iz koncentracijskog

logora Hamburg-Neuengamme poslao svojoj majci u zapadnu Prusiju. Na dopisnici je poseban cenzurniæig u kojem je i napomena da je njemaËki jezik jedini

dopuπteni jezik dopisivanja. Datum: 28.11.1943.

getu prodao tek jedan vrlo malen dionaklade. Ni danas joπ nije posve jasnoπto se dogodilo s glavninom naklade,ali opÊenito se vjeruje da je bio uniπten.Isto tako su bile uniπtene i sve poπiljkefrankirane tim markama. Stanovniπtvogeta bilo je ubijeno, a kad je Lodz 19.sijeËnja 1945. bio oslobo.

NNaacciissttiiËËkkee ““ææiiddoovvsskkee mmaarrkkee””

Nominalna vrijednost maraka bila jeizraæena u njemaËkim markama. Bile suposebno dizajnirane, jer se SS potrudioda upravo u Lodzu, ali i u Theresiensta-dtu (Terezinu) u uporabu stavi tzv. æi-dovske marke, kako u duhu posvemaπ-nje segregacije ne bi iste novËanicedodirivali prsti Æidova i prsti „arijevaca“.U Litzmannstadtu odnosno Lodzu uuporabi su bile i novËanice i kovanice, aupravo su novËanice na poleini nosilepotpis M. Rumkowski kojem je udijelje-na bila titula Alteste der Juden. Primje-rice, novËanica od 10 æidovskih marakabila je zelene boje. U kutnim dijelovima(gore desno i dolje lijevo) bile su broj-Ëane oznake, a natpis Zehn Mark bio jerazvuËen preko svojevrsne mreæe koja

se lako moæe shvatiti i kao bodljikavaæica, ali izvedena iz malih Davidovihπtitova. NovËanica od 5 maraka bila jesmeoæute boje, a na njoj je osimDavidova πtita u donjem lijevom kutu,bila i menora, a ni na njoj nije nedosta-jala jednako tako stilizirana bodljikavaæica.

U getu Theresienstadta priπlo setiskanju tzv. spomen-arËiÊa. Namije-njeni su bili duænosnicima Meunaro-dnoga crvenog kriæa koji bi posjetili lo-gor i trebali su pripomoÊi stvaranjumiπljenja kako u logoru i nije tako loπe.

Nekoliko stotina europskih ÆidovaBritanci su poslali na otok Mauricijus uIndijskom oceanu i cijela je ta kolonijapreæivjela II. svjetski rat, a mnogi su seod njih kad je zavrπio odselili bilo uIzrael, bilo u SAD. I dan danas na Maur-icijusu postoji æidovsko groblje. ��

Primjerci novËanica od 5 i 10 maraka - izdanjasamo za stanovnike geta. Na objema novËanica-

ma mreæa - bodljikava æica kao osnovicu imaDavidov πtit.

Rijedak primjerak pisma s cenzornim æigomupuÊenog s Mauricijusa u Tel-Aviv.

Kompletan arak od dvadeset „æidovskih“ marakaza geto u Lodzu (Litzmannstadt) s likom

Rumkowskog (Alteste der Juden)

479944

�� Izraelski premijer Ehud Olmert pred-stavio je poËetkom svibnja zastupnici-ma Knesseta 31. izraelsku vladu odosnutka Dræave Izrael. Nova izraelskavlada ima 25 Ëlanova, a proizaπla je izËetiri stranke koje tvore koaliciju - stran-ke centra Kadime, ljeviËarske RadniËkestranke, ultraortodoksne stranke Shass istranke umirovljenika Gil.

POLITIKA:: IZRAEL ::

IIZZRRAAEELL DDOOBBIIOO 3311.. VVLLAADDUU

Piπe: NNaattaaππaa BBaarraacc

“Odluka novog premijera da saËuva dioekipe koja je okruæivala Ariela Sharonadaje naslutiti da Êe Olmert nastaviti saSharonovom politikom”, piπu izraelskikomentatori dodajuÊi da Êe novi izrael-ski premijer “u svakom sluËaju ostatizatvorenik obeÊanja koja je dao svojimpolitiËkim partnerima, a prije svega bitÊe vezan njihovim politiËkim, socijalnimi ekonomskim zahtjevima”.

NNaajjtteeææii ddiioo -- ddaalljjnnjjee iizzrraaeellsskkoo ppoovvllaaËËeennjjee ssaa

ZZaappaaddnnee oobbaalleeNakon prvog koraka - sastavljanja vla-de - premijera Ëekaju novi zadaci. Po-litiËka platforma Kadime, koju je Olmertisticao tijekom predizborne kampanje,temelji se na daljnjem povlaËenju saZapadne obale i odreivanju konaËnihgranica Izraela. Provoenje tih planovaizazvat Êe bez sumnje niz problema.

Palestinci, Ëiju vladu danas vodi radi-kalni pokret Hamas, tvrde da Olmertovplan predvia pripajanje zemlje Ëime imse oduzima moguÊnost uspostavedræave sposobne za æivot, a protive sei unilateralnim koracima Izraela.

Nova izraelska vlada ima 25članova, a proizašla je iz četiristranke koje tvore koaliciju -stranke centra Kadime,ljevičarske Radničke stranke,ultraortodoksne stranke Shassi stranke umirovljenika Gil.

Izraelski premijer neće imatilak zadatak. Moguće je da ćenjegove napore sabotirati injegove partneri, a Bijela kućamožda mu neće davati jednak“kredit” koji je imao ArielSharon zbog svog šarma isposobnosti uvjeravanja.

Planom o daljnjem povlačenjusa Zapadne obale neće bitioduševljeni ni Olmertovi koali-cijski partneri - posebice ultra-ortodoksna stranka Shass kojase načelno protivi svakom us-tupanju teritorija.

Izrael i dalje odbija prego-varati s Hamasovom vladom,sve dok taj pokret ne priznapravo Izraela na postojanje,dok ne odbaci terorizam i neprihvati do sada postignutesporazume.

Olmertova vlada Êe najvjerojatnije nas-taviti s politikom koju je uvelike pokre-nuo i inspirirao bivπi izraelski premijerAriel Sharon, koji je od sijeËnja nakonteπkog moædanog udara u komi, alimorat Êe ipak unijeti i neke promjene -na politiËkom i na socijalnom i ekonom-skom planu - prema æeljama svojihkoalicijskih partnera.

““KKoommpprroommiissnnaa vvllaaddaa””Izraelski mediji novu su vladu nazvali“kompromisnom vladom”, a u novinamasu se odmah pojavila i strahovanja okotoga koliko Êe dugo ova koalicijska vla-da uspjeti pomiriti svoje meusobne ra-zlike i djelovati Ëvrsto - na unutarnjem ivanjskom planu.

Velik dio “vaænih” ministarstava u vladinalazi se u rukama Ëlanova premijerovestranke Kadime. Na Ëelu ministarstvavanjskih poslova i dalje se nalazi TzipiLivni, koja je postala i zamjenica premi-jera, a Shimon Peres je postao prvi za-mjenik premijera i ministar za razvoj.Zamjenik premijera i ministar obrane bitÊe Ëelnik RadniËke stranke Amir Peretz.

Olmert je i tijekom predstavljanja Ëlanovavlade u Knessetu govorio o svojimplanovima o povlaËenju sa Zapadneobale.

“Granice Izraela koje Êe se formiratisljedeÊih godina bit Êe znatno drukËijeod teritorija kakvi su pod kontrolomIzraela danas”, rekao je izraelski premi-jer pred zastupnicima parlamenta te jeobeÊao uspostaviti konaËne granice do2010. godine, uz pristanak Palestinacaili bez njega.

Izrael i dalje odbija pregovarati s Hama-sovom vladom, sve dok taj pokret neprizna pravo Izraela na postojanje, dokne odbaci terorizam i ne prihvati do sadapostignute sporazume.

Izraelski Ëelnici dali su naslutiti da su sespremni sastati s predsjednikom Palesti-nske samouprave Mahmudom Abasom.S Abasom se u svibnju u Egiptu sastalaministrica vanjskih poslova Tzipi Livni, anajavljuje se i njegov sastanak s Olmer-tom.

Planom o daljnjem povlaËenju neÊe bitioduπevljeni ni Olmertovi koalicijski part-neri - posebice ultraortodoksna strankaShass koja se naËelno protivi svakomustupanju teritorija. ➠

489944

POLITIKA :: IZRAEL ::

MMoogguuÊÊii pprroobblleemmii ii nnaassoocciijjaallnnoomm ppllaannuu

➠ Daljnje probleme unutar koalicije iz-

raelski bi premijer mogao imati na soci-jalnom planu. Shass Êe se zalagati zasvoj socijalni program, Stranka umirov-ljenika (najveÊe iznenaenje ovogodiπ-njih izraelskih izbora) traæit Êe pro-voenje mirovinske reforme, a RadniËkastranka zahtijevat Êe poveÊanje garanti-rane minimalne plaÊe.

Ehud Olmert, koji se zalaæe za træiπnuekonomiju, sigurno Êe se suprotstavitiprovoenju nekih skupih socijalnih re-formi, a analitiËari smatraju da Êepokuπati dobiti na vremenu provoen-jem reformi, koje traæe njegovi partneri,ali bez dodatnog optereÊivanja dræav-nog proraËuna. Drugim rijeËima toznaËi da Êe se reforme provoditi polakoi vrlo oprezno.

Predstavljanjem 31. vlade Izrael je dak-le okrenulo jednu od najkonfuznijihstranica svoje povijesti. Sharonova eraje zavrπena iako Ëovjek koji ju jepokrenuo nije zavrπio svoje “politiËkodjelo” - djelo toliko kontroverzno da jevelik dio izraelskog naroda i gotovoËitav politiËki svijet doveo do toga daponovo razmisli o buduÊnosti Izraelana nov naËin.

HoÊe li Olmert moÊi nastaviti tim putem- jedno je od glavnih pitanja kojepostavljaju Izraelci, koji mu Ëesto pred-bacuju nedostatak karizme i potrebnepopularnosti da bi se mogao nametnutii Izraelu i svijetu, prije svega ameriËkojadministraciji.

Izraelski premijer neÊe imati lak zadatak.MoguÊe je da Êe njegove napore saboti-rati i njegove partneri, a Bijela kuÊa moæ-da mu neÊe davati jednak “kredit” koji jeimao Ariel Sharon zbog svog πarma isposobnosti uvjeravanja. ��

NNAAGGLLAASSCCII IIZZOOLLMMEERRTTOOVVAA GGOOVVOORRAA

PPRREEDD KKNNEESSSSEETTOOMM�� - “I ja sam kao i mnogi drugi sanjao iæelio da saËuvamo Ëitavu zemlju Izraelai da nikada neÊe doÊi dan kada Êemomorati dati dijelove naπe zemlje. »itavimsrcem vjerujem u vjeËno pravo izrael-skog naroda na Ëitavo podruËje Izraela.Ipak, snovi i priznanje tog sna ne pred-stavljaju politiËki program. »ak i akoæidovske oËi plaËu, Ëak i ako su naπasrca slomljena, moramo saËuvati bit.Moramo saËuvati stabilnu i solidnuæidovsku veÊinu u naπoj dræavi”.

- “S ovog mjesta ponovo se obraÊamizabranom predsjedniku Palestinskesamouprave, gospodinu MahmuduAbasu. Izraelska vlada pod mojim vod-stvom æeli pregovarati s palestinskimvlastima koje su odane naËelima mi-rovnih smjernica, koje se bore protivterorizma, koje Êe razoruæati i raspustititeroristiËke organizacije, prihvatiti naËelademokracije i pridræavati se u potpunostisvih do sada potpisanih sporazuma”.

- “Palestinska vlada koju vode teroris-tiËke frakcije neÊe biti partner za pre-govore i neÊemo imati nikakve prak-tiËne svakodnevne odnose. DræavaIzrael spremna je Ëekati na te potrebnepromjene unutar Palestinske samo-uprave”.

- “Granice Izraela, koje Êe biti odreenetijekom predstojeÊih godina, bit Êe bitnorazliËite od podruËja koje se sadanalazi pod kontrolom Dræave Izrael”.

- “Izrael æeli poboljπati razumijevanje iodnose sa zemljama Europe. Danaπnjieuropski Ëelnici bolje razumiju kom-pleksnost situacije na Bliskom istoku”.

- “Moja je æelja pojaËati veze s arap-skim zemljama. Egipat i Jordan, zemljes kojima imamo mirne odnose, imajuËelnike koji inspiriraju.”

- “Prijetnje koje dolaze iz Irana ugro-æavaju regiju i mir u svijetu. Izjave iran-skog predsjednika moraju biti ozbiljnoshvaÊene - on misli to πto govori.” ��

Teško stanje na područjima pod Palestinskom samoupravom

Stanje na palestinskim područjima posljednjih je mjeseci vrlo teško.Nakon pobjede Hamasa na izborima održanim početkom godine, Euro-pska unija i SAD praktički su blokirale isplatu novčane pomoći Pales-tincima, budući da se Hamas nalazi na njihovu popisu terorističkih or-ganizacija.Europska unija pruža najveću financijsku pomoć Palestincima - gotovo500 milijuna eura godišnje. Isplata te pomoći prekinuta je 10. travnja.Direktna europska pomoć Palestinskoj samoupravi iznosi 250 milijunaeura godišnje i namijenjena je financiranju projekata infrastrukture irazvoja. Preostalih 250 milijuna eura isplaćuje se humanitarnim agenci-jama, poput UN-ova povjerenstva za palestinske izbjeglice (UNRWA)te drugim nevladinim organizacijama. Ta “indirektna” pomoć i dalje seisplaćuje.SAD su u travnju također objavile da prekidaju s isplatom 400 milijunadolara koje su bile namijenjene palestinskoj vladi. Washington će i da-lje davati novac UNRWA-i i humanitarnim organizacijama.Zbog te financijske blokade, velik broj Palestinaca koji rade u državnojupravi već mjesecima nisu dobili plaće.Na područjima pod Palestinskom samoupravom međupalestinski suko-bi postali su gotovo svakodnevni. Najčešće se sukobljuju pripadniciHamasa i pokreta Fatah, kojem pripada i palestinski predsjednik Ma-hmud Abas, a u medijima se sve više govori o opasnosti od izbijanjagrađanskog rata na palestinskim područjima.

499944

POLITIKA:: IZRAEL ::

�� Novi izraelski premijer Ehud Olmertuskoro Êe se i sluæbeno useliti u dugogo-diπnju rezidenciju izraelskih premijera, uulici Balfour u Jeruzalemu.

Prema pisanju izraelskih medija, OlmertÊe vjerojatno biti posljednji izraelski pre-mijer koji Êe stanovati u toj zgradi, kojapotjeËe joπ iz vremena britanskog man-data.

Radovi na izgradnji izraelske verzije Bi-jele kuÊe veÊ su poËeli, a nova rezidenci-ja izraelskog premijera sastojat Êe se odsluæbenih ureda i prostora za stanovanje.Nova rezidencija izraelskog premijera tre-bala bi biti dovrπena do 2009. godine, analazit Êe se u Kiryat Haleomu, u bliziniureda izraelske vlade.

Zgrada u ulici Balfour, smatraju izraelskiduænosnici, veÊ dugo vremena ne odgo-vara potrebama sigurnosnih sluæbi, potre-bama diplomacije i ugledu Dræave Izrael.

“U ovom novom kompleksu moÊi Êemoprimati sve svjetske visoke duænosnike”,kazao je jedan visoki izraelski duænosnik,koji je æelio ostati anoniman.

Olmer se poËetkom svibnja sluæbeno us-elio u svoj novi ured, a pri tome se obve-zao da Êe u predstojeÊem razdoblju na-stojati redefinirati izraelske granice te jekazao kako neÊe dopustiti ostanak ilega-lnih æidovskih naselja na Zapadnoj obali.

Tijekom petomjeseËnog razdoblja u kojemje obavljao duænost privremenog premi-jera, Olmert se nije æelio preseliti u uredsvojeg prethodnika Ariela Sharona, koji je4. sijeËnja doæivio teæak moædani udar.

Olmert je takoer tijekom odræavanja sa-stanaka izraelske vlade odbijao sjediti usmeoj koænoj fotelji u kojoj obiËno sjedipremijer Izraela.

“Tijekom sljedeÊih nekoliko godina, izmi-jenit Êemo karakter Izraela kako bismozajamËili da Êe to biti dræava sa solidnomæidovskom veÊinom koja æivi u granica-ma koje je u stanju obraniti i koje Êenjezinu stanovniπtvu zajamËiti sigurnostte ih odvojiti od onih koji Êe morati æivjetipokraj nas, a ne meu nama”, rekao jenovinarima. ��

IIZZRRAAEELL GGRRAADDII ““BBIIJJEELLUU KKUU∆∆UU”” SHARONPREMJEŠTEN U

MEDICINSKICENTAR PORED

TEL AVIVA�� Bivši izraelski premijer ArielSharon (78), koji se od siječnja na-kon teškog moždanog udara nalaziu komi, premješten je 27. svibnja izjeruzalemske bolnice u medicinskicentar specijaliziran za njegu takvihbolesnika nedaleko od Tel Aviva.Sharon je kolima hitne pomoći pre-vezen iz bolnice Hadassah u Jeruz-alemu u Medicinski centar Sheba uTel Hashomeru. U Sharonovnojpratnji bio je njegov sin. Centar Sheba specijaliziran je za re-habilitaciju teških bolesnika. Uodjelu na kojem se nalazi Sharonima 18 pacijenata, po dvoje u sobi,ali bivši izraelski premijer dobio jejednokrevetnu sobu kao i medicin-sku sestru koja će se brinuti samoza njega.Izraelski list “Yediot Ahronot” ob-javio je nedavno da je Sharon ti-jekom vožnje vozilom hitne pomo-ći iz Jeruzalema u Tel Aviv otvoriooči. Sharon je imao otvorene oči“duže vremena” i to nekoliko puta,objavio je list pozivajući se načlanove njegove obitelji. List me-đutim dodaje kako liječnici ne zna-ju je li bila riječ o običnom refleksuili svjesnom činu koji bi značio dase Sharonovo stanje poboljšava. Sharon je 5. siječnja pretrpio težakmoždani udar, a od tada je pod-vrgnut i nizu operacija.Izraelska vlada je početkom ožujkaSharona proglasila trajno nesposob-nim za obavljanje dužnosti premi-jera. Ariel Sharon je prvi šef jedneizraelske vlade koji je zbog zdravs-tvenog stanja morao biti proglašentrajno nesposobnim.

DDAALLIIAA IITTZZIIKK -- PPRRVVAA ÆÆEENNAA NNAA »»EELLUU KKNNEESSSSEETTAA

�� Ovogodiπnji izraelski izbori ostat Êe upamÊeni i po tome πtoje Izrael po prvi put u svojoj povijesti dobio predsjednicu parla-menta. Dalia Itzik, Ëlanica Kadime, politiËke stranke Ëiji je pred-sjednik premijer Ehud Olmert, izabrana je za predsjednicuKnesseta, a ujedno je postala i zamjenica predsjednika dræave.

“Predsjednik Knesseta ima vrlo zanimljiv i vrlo utjecajan posao”,kazala je Itzik.

Dalia Itzik ima 53 godine, a veÊ je niz godina u izraelskoj politici. Ambiciozna politiËarkazapoËela je skromno, a zatim se postepeno uspinjala u hijerarhiji RadniËke stranke u ko-joj je godinama bila njezina “prva dama”.

U svojoj karijeri bila je ministrica okoliπa, industrije i trgovine te ministrica komunikacija.U studenome proπle godine napustila je RadniËku stranku i prikljuËila se Kadimi, a svojje politiËki transfer objasnila svojim Ëvrstim vjerovanjem u tadaπnjeg Ëelnika strankeAriela Sharona i njegovu sposobnost da pokrene mirovni proces.

U razgovoru za jedan izraelski dnevni list Dalia Itzik navela je tri razloga zbog kojih je æe-ljela biti predsjednica Knesseta.

Kao prvo, kako je objasnila, shvatila je da se neÊe nalaziti na Ëelu nekog od vaænijih mi-nistarstva u Olmertovoj vladi. Drugo, kazala je, Knesset Êe biti u srediπtu javnih raspra-va kada vlada pokrene najavljenu odluku o povlaËenju sa Zapadne obale, a predsjedni-ca parlamenta tada Êe imati veliku ulogu u voenju rasprave. TreÊe, Dalia Itzik æelipojaËati standarde unutar Knesseta, Ëiji je ugled u proπlom sazivu bio naruπen.

Neki zastupnici Knesseta veÊ su izrazili strahovanja da Êe Dalia Itzik nametnuti strogudisciplinu u parlamentu. ��

509944

ZANIMLJIVOSTI :: ÆIDOVSKI SVIJET ::

�� Od kad se mama preselila u mirovnidom “Zaklade Lavoslav Schwartz’, gdjeje zaista zadovoljna brigom i paænjomuprave i osoblja, zbog Ëega koristimovu priliku da im posebno zahvalim -posjeÊujem je svakih nekoliko sedmica,bilo da letim iz Londona za Veneciju iliTrst, ponekad za Graz ili Ljubljanu, a odprije dva mjeseca izravno za Zagreb.Kad dolazim iz Italije, putujem vlakom,autom pa Ëak i brodovima u neku odnaπih luka. Zbog tih Ëestih putovanjagotovo da sam postala struËnjak zaregiju Alpe-Adria, u svakom sluËajuinformirala sam se o povijesti pa i oæidovskim zajednicama. Danas povolj-ne cijene avionskih karata omoguÊujuËesta putovanja premda sigurno taopcija neÊe biti dugotrajna kad se uzmeu obzir da svaki let doprinosi zatopljen-ju planeta.

JJeessmmoo llii ““lluuttaajjuuÊÊii ÆÆiiddoovvii””??“Odakle zoveπ i gdje si ti sada?”, zbun-jena takvim kruæenjem, pita me mamasvaki dan kad ju zovem koristeÊipovoljne cijene satelitskih veza. No dok

Piπe: VVeessnnaa DDoommaannyy HHaarrddyy

ja kruæim kroz nekoliko europskih zem-lja na osovini London- Zagreb- London,moj je brat u svoj egzistencijalni kruguklopio Ameriku, uz naravno sva drugamjesta u koja ga odvodi njegova films-ka profesija. Ponekad pomislim da namje kruæenje sudbinski dano, da smozapravo samo lutajuÊi Æidovi u suvre-menom obliËju sa svim prednostimaovog vremena, kad je takav naËin æivo-ta postao standard. U svakom sluËaju -stvar koliko izbora toliko i potrebe.Moæda Êe nekomu izgledati zanimljiva,pa Ëak privlaËna takva egzistencijakoja, naravno, ima svoje problematiËnestrane. Jedna je da se teπko moæe ost-variti dugotrajnije projekte u koje bi semoralo uloæiti neprekinuto vrijeme najednom mjestu. Postoji jedan engleskiidiomatski izraz koji slikovito opisujeneutralnu poziciju u koju vas stavljavjeËno odlaæenje kao ‘sitting on thefence’. S druge strane prednost je kru-æenja da omoguÊuje praÊenje zbivanjau nekoliko razliËitih konteksta, a time ipriliku za relativizaciju pojedinih doga-aja.

SSeeddeerr uu ZZaaggrreebbuuEvo kako recimo izgleda jedan takavkrug.

PoËetkom travnja doputovala sam tekuspostavljenom vezom iz Londona zaZagreb poljskom kompanijom Wizzair,na vrijeme da s mamom provedemSeder veËer, koja se u Domu zaista lije-po priprema i proslavlja. U parku Domavrtlari zagrebaËkih parkova ubrzano suradili na sreivanju nasada tamo gdje sucijele zime trajali radovi ukopavanjatoplinskih cijevi za novo krilo bolnice Re-bro. S mamom je bilo uzbudljivo tih danakad smo saznale iz talijanske πtampe dajoj je knjiga ‘ SjeÊanja’ objavljena u Italijipod naslovom ‘Memorie di un paeseperduto’. Posebno jer ni mama niti mi,njezina djeca, nismo prije toga imalipojma da je knjiga tamo u pripremi. Uklubu ÆOZ-a vrπile su se pripreme zaSeder uz stalno prisustvo rabina ZvijaEliezera Aloniea. Ponekad nam seputovi ukrste i u Domu koji on redovitoposjeÊuje. Ostavlja dojam izrazito komu-nikativnog Ëovjeka, duhovita i ugodna. ➠

OODDAASSVVUUDD PPOOMMAALLOO

519944

ZANIMLJIVOSTI:: ÆIDOVSKI SVIJET ::

““KKrroonniikkaa jjeeddnnoogg lluuddiillaa””➠ Upravo je tih dana OpÊina objavila‘Kroniku jednog ludila’ dok se marljivopripremao i novi broj Voicea.

Tanku i duhovito opremljenu knjiæicu‘Kronika jednog ludila’ proËitala samkao krimiÊ u jednom dahu. PopraÊenikomentarom, kao didaskalijama drams-ki tekst, dokumentirano se nizu Ëinovite bestidne rabote. UËinila mi se mud-rom gesta ÆOZ-a da se cijelu priËu slu-Ëaja kronoloπki dokumentira i zaokruæimedijskom analizom svih objavljenihmaterijala i sudskim rjeπenjem, kao od-govorom na optuæbe protiv ÆOZ-a.GledajuÊi realno, rijetke su institucije ukojima se stvari ne bi moglo ili trebalopromijeniti na bolje, u najmanju rukupotresti ih iz uËmalosti, osuvremeniti ilipoboljπati. To bi bilo normalno i uglav-nom prihvatljivo, ali pokuπavati to postiÊipuËistiËki, «ho-rukfl naËinom, popraÊe-no medijskom hajkom ili uvredama, nemoæe se probaviti.

Vieno engleskom distancom sva tadokumentacija sama po sebi govori rje-Ëitije od bilo kakva komentara. Tako za-kljuËak analize od strane Medianet.do.o. svih 189 napisa medijskog lin-Ëa ÆOZ-a po hrvatskoj πtampi najboljepojaπnjava tu rabotu: “Ni traga istraæi-valaËkom novinarstvu, provjeri izvora idokumentacije i uvaæavanju prava na-padnutih na obranu”. Zato se iza te knji-æice o tome viπe nema πto ni reÊi.Nadajmo se.

PPrroommoocciijjaa kknnjjiiggee SSttjjeeppaannaa TToommaaππaa

Jedne sam se veËeri tog tjedna zateklau klubu OpÊine kad je bila promocijaknjige osjeËkog pisca Stjepana Toma-πa ‘Æidovski spomenik’.

Pred malobrojnom publikom tu zbirkupriËa promovirali su sam pisac i njegovizdavaË iz osjeËkog ogranka MaticeHrvatske, Josip CveniÊ. Prva priËa zbir-ke ‘Æidovski spomenik’ daje naslovknjizi i odnosi se na jedan segment izæivota osjeËkoga æidovskog kiparaOskara Nemona. Radi se o dobro do-kumentiranom nizu dogaaja koji su seodvijali oko postavljanja skulpture togkipara u njegovu rodnom gradu. Ro-

mansirana biografska crtica u vezi svihperipetija i birokratskih nebuloznosti izvremena izolacionistiËkog sustava,sumnjiËavog prema svim idejama itumaËenjima u kojima bi ideologija navlasti sitnim birokratima mogla izgledatizapostavljenom, ujedno je i centralnatema priËa te zbirke. U njima se koristedobro istraæeni biografski podaci poje-dinih umjetnika, osim Nemona, Dore pl.PejaËeviÊ, Vanje Radauπa i nekihdrugih, dakle kreativno nadarenih ljudiu sukobu s uËmalim ili zaostalim sredi-nama. No kao komparatistica, ne moguprihvatiti naËin prema kojem se autorneuvijeno sluæi konkretnim podacima izæivota tih umjetnika za izraæavanjevlastitih politiËkih nazora. Moæda je tostvar ukusa, ali izgleda mi da je licenci-ja poetika ovdje zadrla neoprostivoindiskretno u æivote onih koji se viπe nemogu sami obraniti. ©teta, jer radi se ozaista nadarenom piscu.

PPaalljjeennjjee iizzrraaeellsskkee zzaassttaavvee uu IIttaalliijjii

Nakon serije zanimljivih dogaaja u Za-grebu vraÊala sam se u London prekoSlovenije i Italije. U Toscanu sam stiglaupravo kad su grupe autonomnih uMilanu napale povorku veterana anti-faπistiËke borbe koji su 25. travnja usvom gradu obiljeæavali obljetnicu oslo-boenja od faπizma. Od svih sredinakoje poznajem, Talijani su ponajmanjerasisti ili antisemiti. Tim je teæe odjek-nula vijest da su grupe autonomnih jav-no spalile izraelsku zastavu i time dove-le u vrlo neugodnu situaciju tek izabra-nog premijera Romana Prodija, koji jetek poËeo oformljivati vladu. Prodi jepozvao zemlju na ujedinjenje joπ usamom tijeku milanske proslave i pod-sjetio na velik zadatak rekonstrukcijejedinstva koji stoji pred Italijom. Situa-cija je bila oteæana jer dotadaπnji pre-mijer Silvio Berlusconi nije priznavaosvoj poraz na izborima, niti je æelio datiostavku. Nestabilna politiËka klima na-dahnjuju ekscese i podjele, πto ovakviispadi dokazuju, a iz njih se dobro vidikoliko Italija ima nerijeπenih problema.Mediji su u Italiji te ekscese jednoglasnoosudili i posvetili puno paænje i prostoraanalizi uzroka antisemitskih i faπistiËkih

ispada. U milanskom defileu proslaveantifaπistiËke obljetnice sudjelovali sujoπ preæivjeli sudionici partizanskeæidovske brigade po kojima su u tojprilici autonomaπi pljuvali i kojima cijelazemlja duguje ispriku.

NNoovvaa vvrrssttaa aannttiisseemmiittiizzmmaaRaspravljalo se mnogo o toj novoj vrstiantisemitizma koji ne izvire samo izpolitiËke situacije u Izraelu. Protiv njegase ne moæe boriti samo obrazovanjemili razumom, veÊ su potrebni zakoni.Teoretski, komentira to Ralph Daren-dorf u dnevniku La Repubblica, moralobi se moÊi suprotstaviti izraelskoj politi-ci prema Palestincima bez da se budeantisemit. KonaËno mnogo se Izraela-ca protivi politici svoje vlade, no izgledada je sve teæe povlaËiti tu razliku.VeÊina Æidova izvan Izraela dræi da podsvaku cijenu moraju braniti dræavu kojaje, izmeu ostaloga, njihova jedinagarancija sigurnosti. Meutim svi mikoji πutimo, jer se ne slaæemo s pos-tupcima Izraela prema Palestincima,ostavljamo bojno polje stvarnim anti-semitima koji, joπ za sada, svoj antise-mitizam prikrivaju anti-izraelstvom, ko-mentirao je oksfordski profesor RalphDarendorf.

PPoovvrraattaakk uu LLoonnddoonnNo kad sam se iz Italije vratila u Lon-don, tamo su me doËekali ljepπi doga-aji. Naime, ove se godina obiljeæava350-ta obljetnica od kad je godine1656. Olivier Cromwell dozvolio Æidovi-ma povratak u Englesku poslije njihovaviπestoljetna progonstva. Moæe se reÊida je u tih 350 godina æidovska zajed-nica u Velikoj Britaniji postepeno pros-perirala, no najbolje poslije 1945. go-dine od kada je postala jedna od najus-pjeπnijih æidovskih zajednica uopÊe.

Naravno da stvari nisu uvijek za njihbile povoljne kao u ovih posljednjih 60godina kad je kao posljedica holokaus-ta tolerancija prema Æidovima u Ujedi-njenom Kraljevstvu ozakonjena. Æi-dovske zajednice u mnogim britanskimgradovima obiljeæit Êe ovaj jubilej prigod-nim sveËanostima, koncertima, kazaliπ-nim predstavama ili poËasnim veËeramada bi se sjetili svih onih koji su se ➠

529944

➠ tijekom stoljeÊa zauzimali za slobodui jednakost svojih sunarodnjaka.

PPoovviijjeesstt ÆÆiiddoovvaa uu VVeelliikkoojj BBrriittaanniijjii

Britanska æidovska priËa zapoËinje ustarom vijeku u rimskom i anglosakson-skom razdoblju, kad su prateÊi rimskaimperijalna osvajanja, æidovski trgovcipostepeno stizali u Englesku. Iz tog vre-mena nema tragova postojanja njihovihzajednica te se pretpostavlja da se tadanisu ni oformljivale. Postojanje æidovskihzajednica u Engleskoj se spominje uSrednjem vijeku nakon πto su Engleskuosvojili Normani pod Williamom Os-vajaËem. On je nagovarao Æidove da senastanjuju u Britaniji i doprinesu razvojuprivrede i trgovine. No ubrzo nakon osni-vanja prvih zajednica, zapoËinju proga-njanja i optuæbe na njihov raËun. Takokronike biljeæe da su veÊ 1144. godine uNorwichu optuæili Æidove za ritualna ubo-jstva djece te su se poËele πiriti glasinekako Æidovi ubijaju krπÊansku djecu. Bioje to poËetak kruæenja tih glasina i kleve-ta koje Êe stoljeÊima zagorËavati æivotÆidova po cijeloj Europi.

SSttrraaππnnee ooppttuuææbbee pprroottiivvÆÆiiddoovvaa

Usprkos tomu πto Tora izriËito braniupotrebu bilo kakve krvi u hranu ili piÊu,æidovski su predvodnici u Norwichutada bili pogubljeni, a straπni mit sevukao kroz stoljeÊa. Tijekom 12. i 13.stoljeÊa zabiljeæene su takve optuæbe uBury St Edmondsu, Bristolu i uWinchesteru, dok su u Londonu Æidoveoptuæili za ritualna ubojstva 1244.godine. Optuæbe su se gomilale u takvojmjeri da je godine 1247. Papa Inocen-tije IV. naredio istragu koja je pokazalada ne postoje nikakvi dokazi koji bimogli opravdati progone Æidova. Joπ suËetiri pape uzalud dokazivali neduænostÆidova, no optuæbe na njihov raËun nisuprestajale. Do kulminacije je doπlo kadih je kralj Edward i dekretom definitivnoprognao iz Engleske godine 1290.Naredio je svim engleskim grofovijamada imaju protjerati sve Æidove. Mogli su

ponijeti samo svoju pokretnu imovinu.Osim u nekoliko sluËajeva, svi ostali nji-hovi posjedi i kuÊe pripali su kralju.

CCrroommwweellll 11665566.. zzaaggaarraannttii--rraaoo ÆÆiiddoovviimmaa sslloobbooddnnii

ppoovvrraattaakk uu BBrriittaanniijjuuPoslije progona Æidova iz ©panjolske iPortugala mnogo njih se doselilo uNizozemsku i sjevernu Francusku. Æi-dovska zajednica u Amsterdamu doprini-jela je procvatu ove luke koja je poËet-kom 17. stoljeÊa postala jedna od naj-vaænijih svjetskih luka. Æidovska jezajednica u Nizozemskoj bila tako moÊ-na da je imala svog ambasadora za pre-govore s krπÊanima. U to je vrijemetakav ambasador bio rabin Menassehben Israel koji je imao utjecaja na lordaprotektora Engleske, Olivera Cromwella.Kao pomni prouËavatelj Biblije, protes-tant Cromwell prihvatio je da je dolazakMesije moguÊ tek kad Æidovi budurasprπeni u svim zemljama. Kako ih uBritaniji nije bilo, pristao je na njihovpovratak. Njegov pristanak poduprlo je iDræavno vijeÊe koje je shvatilo da Êepovratak Æidova Engleskoj donijeti velikefinancijske dobitke. 1656. godine Crom-well je zagarantirao Æidovima slobodanpovratak i slobodu vjeroispovijesti.

ÆÆiiddoovvii ssuu 11885588.. ppoossttiigglliippoottppuunnuu eemmaanncciippaacciijjuu uu

BBrriittaanniijjiiÆidovi su poËeli stizati iz Nizozemske,©panjolske i Portugala i s vremenom suse sve bolje integrirali u britanskodruπtvo. U to je doba, kao protestantskazemlja, Engleska bila vjerski najtoler-antnija u krπÊanskom svijetu opÊenito.No uz sve to tek su godine 1858. bri-tanski Æidovi postigli potpunu emanci-paciju. 350 godina kasnije oni izraæava-ju svoju zahvalnost onima koji su se u tovrijeme zalagali za njihov prava. Mnogidræe da se Æidove uvijek izbacivalo iprogonilo pa je 350 godina opstanka ujednoj sredini velik uspjeh za jednuzajednicu.

ÆÆiivvoott ææiiddoovvsskkee zzaajjeeddnniiccee uuBBrriittaanniijjii ddaannaass

Danas se æidovski naËin æivota obiljeæa-

va kroz obiteljski æivot, odreenom hra-

nom za pojedine æidovske svetkovine

koja nije viπe i uvijek obavezno koπer.

Smatra se da je englesko nacionalno

jelo fish and chips poteklo iz æidovskih

menza istoËnog Londona. Danas su

Æidovi u Britaniji podjednako svjetovnih

kao i vjerskih nazora, a æidovski je æivot

dinamiËniji nego ikad. Veze su s Izrae-

lom mnogobrojne i u svakom pogledu

vrlo æive, a veliki broj britanskih Æidova

posjeduje rezidencije u Izraelu. Velik broj

dobrotvornih udruga pomaæe slabe ili

ostarjele, posebno se u tome istiËe udru-

ga Jewish Care. Po svim gradovima u

Britaniji gdje se nalaze æidovske zajed-

nice one odræavaju centre u kojima se

moæe pohaati satove kletzmer-glazbe,

uËiti bridge, hebrejski, polaziti zanimljiva

predavanja, iÊi na organizirana putova-

nja i joπ mnogo drugih aktivnosti. Sve u

svemu oni su danas jedna vrlo uspjeπna

strana mnogostrane prizme multikultu-

ralnog æivota Velike Britanije. Nekad se

pazilo da se ni po Ëemu ne istiËu, da se

asimiliraju,a je danas je cool biti Æidov,posebno meu mladim svijetom. Uspo-

redno prosperiraju razne zajednice, bilo

da se radi o agnosticima, reformiranim ili

ortodoksnim skupinama. Mnogi se asim-

iliraju i sklapaju brakove izvan vjere no

dræi se da to nije opasnost ako se poπtuje

tradicionalni obiteljski æivot i propisane

svetkovine jer da se judaizam odræava

samo pomoÊu kuÊnog odgoja. Tako je

danas veÊi problem od asimilacije, æivot

mnogobrojnih samohranih, neudanih ili

rastavljenih majki kojima je obiteljski

æivot u tradicionalnom smislu, uglavnom

nemoguÊ. No s obzirom na vitalnost, tu

vjeËnu odliku Æidova, sigurno je da Êe se

s vremenom i za to naÊi rjeπenje. ��

©Vesna Domany Hardy

ZANIMLJIVOSTI :: ÆIDOVSKI SVIJET ::

539944

BENEDIKT XVI.:: AUSCHWITZ ::

�� RijeËi “Nisam mogao a da ne doemovdje”, kojima je papa Benedikt XVI.zapoËeo svoj govor u nacistiËkom kon-centracijskom logoru Auschwitz-Birke-nau, bile su iste koje je na tom mjestu1979. godine izrekao i njegov prethodnikpapa Ivan Pavao II.

Ali rijeËi koje su zatim uslijedile bile suvaæne: “Papa Ivan Pavao II. doπao je ov-dje kao sin poljskog naroda. Ja sam da-nas doπao kao sin njemaËkog naroda. Toje obaveza prema istini i pravedna ob-aveze prema svima koji su ovdje patili”.

Papa Benedikt XVI. sebe je opisao kao“sina onih ljudi iz kojih je krug kriminala-ca doπao na vlast zahvaljujuÊi laænimobeÊanjima o buduÊim veliËinama i po-novnoj uspostavi nacionalne Ëasti i pros-periteta, ali i zahvaljujuÊi teroru i zas-traπivanju”. Rezultat toga, nastavio je,bio je taj da je “naπ narod bio koriπten iiskoriπtavan kao instrument u njihovojæei za destrukcijom i vlasti. Da, nisammogao a da ne doem ovdje”.

BBeenneeddiikktt XXVVII.. ppoozzddrraavviioo jjeepprreeææiivvjjeellee llooggoorraaππee

Benedikt XVI. proπao je kroz ulazna vra-ta logora nad kojima stoji zloglasni natpis“Arbeit macht frei” (Rad oslobaa). Ozbi-ljna lica, sam je molio na mjestu gdje supogubljene tisuÊe zatvorenika i zapaliosvijeÊu. Potom je, jednog po jednog, po-zdravio 32 preæivjela logoraπa.

Meu njima je bio Henryk Mandelbaum,83-godiπnji poljski Æidov, jedan od πestpreæivjelih iz Sonderkommandoa, zaduæ-en da praænjenje plinskih komora i spalji-

PPAAPPAA BBEENNEEDDIIKKTT XXVVII.. UU AAUUSSCCHHWWIITTZZUU:: ““NNIISSAAMM MMOOGGAAOO

AA DDAA NNEE DDOO––EEMM..””

NAPADNUTGLAVNI RABIN

POLJSKE�� Glavni rabin Poljske Michael Schu-drich napadnut je tijekom pastoralnogposjeta pape Benedikta XVI. Poljskojna ulici u središtu Varšave, a poljskoMinistarstvo unutarnjih poslovanavelo je da se radi o provokaciji s cil-jem prikazivanja Poljske kao anti-semitske zemlje.“Dok sam šetao po Varšavi, netko jepovikao: ‘Poljska je za Poljake!’ Upi-tao sam ga zašto je to rekao, a on metada udario i poprskao sprejem nalikna suzavac’”, rekao je Schudrich. Poljsko Ministarstvo unutarnjih pos-lova priopćilo je da je pokrenulo po-tragu za mlađim muškarcem, starimoko 25 godina te da bi taj incidentmogao biti “provokacija s ciljem pri-kazivanja Poljske kao antisemitskezemlje”.Poljski predsjednik Lech Kaczynskipozvao je rabina Schudricha u svojured i izrazio mu žaljenje zbog togincidenta, ističući da Poljska neće to-lerirati antisemitizam te da je Poljskadanas “otvoreno i demokratsko druš-tvo”. Poljski premijer KazimierzMarcinkiewicz u telefonskom je raz-govoru s rabinom Schudrichom tako-đer kazao da poljska vlada neće to-lerirati takve incidente.U Poljskoj živi između 10 i 20 tisućaŽidova. ��

vanje mrtvih tijela. Papa ga je poljubio uoba obraza.

Nakon toga uputio se u usku crnu ÊelijuMaksymiliana Kolbea, poljskog sveÊeni-ka ubijenog u Auschwitzu 14. kolovoza1941. nakon πto su mu nacisti dopustilida zamijeni oca obitelji osuenog nasmrt. Tog je sveÊenika Ivan Pavao II.1982. proglasio svecem.

Nakon posjeta Centru za dijalog i molit-vu, koji je poljska crkva utemeljila spo-razumno sa æidovskim organizacijama,Benedikt XVI. otiπao je u logor Birke-nau, tri kilometra od Auschwitza te jetamo dugo u tiπini molio ispred spo-menika koji odaje poËast na razliËitimjezicima ærtvama raznih nacionalnosti.

Nakon kadiπa, koju je izgovorio glavnipoljski rabin Michael Schudrich, Papa jeodræao govor na talijanskom jeziku.IstiËuÊi teæinu svog dvostrukog identite-ta, krπÊanina i pape Nijemca, govorio jeo zloËinima “bez premca u povijesti”koje je ondje poËinio nacistiËki reæim.Papa je dodao da je TreÊi Reich æelio“istrijebiti æidovski narod u cjelini, ukloni-ti ga iz naroda na Zemlji”. “UniπtavajuÊitaj narod æelio je ubiti Boga”, kazao jeBenedikt XVI.

Glavni rabin Poljske Michael Schudrichpozdravio je posjet pape Benedikta XVI.Auschwitzu i Birkenauu istiËuÊi da se ra-di o “velikom trenutku u procesu pomire-nja” krπÊana i Æidova. “To je bio doistavelik trenutak u procesu pomirbe dvijuvjera”, rekao je Schudrich. “Molit Êemose da u borbi protiv antisemitizma nas-tavi putem Ivana Pavla II.”, dodao je. ��

549944

OBLJETNICE :: MAUTHAUSEN ::

�� Viπe od 10.000 posjetitelja iz 40 zemalja, meu kojima subili i nekadaπnji logoraπi, okupilo se 7. svibnja uMauthausenu, kako bi obiljeæili 61. godiπnjicu osloboenjatog zloglasnog nacistiËkog logora.

Hrvatsko izaslanstvo predvodila je potpredsjednica Hrvats-kog sabora –ura AdleπiÊ, koja je u ime Republike Hrvatskepoloæila vijenac na spomen-ploËu koju je Hrvatska 2001. go-dine postavila na tzv. “Zidu plaËa” u Mauthausenu.

AAddlleeππiiÊÊ:: ““AAnnttiiffaaππiizzaamm jjee nneeiizzoossttaavvaanneelleemmeenntt ssvvaakkee ddeemmookkrraacciijjee””

“Okupili smo se odati poËast ærtvama nacionalsocijalizma ipokazati da stradanja ne smiju biti zaboravljena. Antifaπizam jeuniverzalan i neizostavan element svake demokracije te jeugraen i u temelje hrvatske dræave”, rekla je tom prigodompotpredsjednica Hrvatskog sabora te kazala da Hrvatska, kojaje i sama bila ærtva agresije, odluËno osuuje sve oblike eks-

OOBBIILLJJEEÆÆEENNAA 6611.. GGOODDII©©NNJJIICCAA

OOSSLLOOBBOO––EENNJJAA MMAAUUTTHHAAUUSSEENNAA

senu podnijele ni poslije osloboenja toga logora nije se pu-no govorilo u javnosti, kao da nije bilo seksualnoga zlostavl-janja”. Muπkarci i æene, dodala je, u logoru su prolazili jedna-ki pakao “samo su æene imale specifiËan izbor: umrijeti iliprodavati svoje tijelo”.

Mauthausen, nekadaπnje mjesto strahota, koje se ne smijuzaboraviti, mora biti opomena da se takve strahote viπe nikadne ponove. Danas je on mjesto sjeÊanja, istaknuto je naprigodnoj sveËanosti.

PPoossttaavvlljjeennaa ssppoommeenn--ppllooËËaa,, ddjjeelloo hhrrvvaattsskkee ssttuuddeennttiiccee kkiippaarrssttvvaa

Tijekom sveËanosti postavljena je spomen ploËa posveÊenaæenama i mladima ærtvama nacionalsocijalizma, djelo IvaneKralj, hrvatske studentice kiparstva na beËkoj Akademiji zaprimijenjenu umjetnost, Ëiji je rad u velikoj konkurenciji iz-

U Mauthausenu je tije-kom sedam godina bilozatočeno 200.000 zatvore-nika, od kojih je polovicaizgubila živote.

Logor Mauthausen su5. svibnja 1945. oslo-bodili američki vojnici.

tremizma, rasizma, ne-trpeljivosti, radikalizmai nacionalizma.

Prvi put nakon krajarata, ove se godine go-vorilo o pitanju æena ulogoru Mauthausen.

abran kao najbolji. Danas jeto bila ploËa u gipsu, a na je-sen Êe se postaviti ploËa ubronci.

Prema rijeËima glavne tajnice Austrijskoga nacionalnog fonda,Hannah Lessing “o ærtvama koje su æene u logoru Mauthau-

Koncentracijski logor Mauthausen, koji se nalazi 20 kilo-metara udaljen od Linza, otvoren je 8. kolovoza 1938. godine,a bio je sastavljen od Ëetrdesetak manjih logora. Do 5. svibn-ja 1945. godine, kada su logor oslobodili ameriËki vojnici, uMauthausenu je bilo zatoËeno oko 200.000 zatvorenika, odkojih je polovica izgubila æivote. Logoraπi su radili u ka-menolomu i industriji oruæja, a zadnje likvidacije izvrπene suneposredno prije osloboenja.

Danas je Mauthausen javni spomenik i muzej, a financira gaaustrijska savezna vlada i udruge bivπih logoraπa. ��

559944

NACIZAM:: A©NER ::

�� SluËaj Milivoja Aπnera, koji je tije-kom Drugoga svjetskog rata bio πefustaπkog redarstva u Poæegi i dalje jeotvoren. Aπner (93) danas æivi u Aust-riji, a austrijske ga vlasti, unatoË pri-tiscima, joπ nisu izruËile Hrvatskoj, kojaje zahtjev za izruËenjem uputila u rujnu2005. godine.

BBuuddaajj oo sslluuËËaajjuu AAππnneerr ppiissaaoopprreeddssjjeeddnniikkuu EEuurrooppsskkee

kkoommiissiijjeeAlen Budaj, hrvatski istraæitelj Centra Si-mon Wiesenthal iz Jeruzalema i Ëovjekkoji je otkrio Aπnera, u svibnju je zbogtog nerijeπenog sluËaja uputio iscrpnopismo predsjedniku Europske komisijeJoseu Manuelu Barrosou u kojem traæida Europska unija proglasi Aπnera ne-poæeljnom osobom na podruËju EU-a.

Na desetak stranica Budaj opisujeËitavu povijest sluËaja Milivoja Aπnera,koji se, nakon desetaka godina prove-denih u Austriji, devedesetih godinaproπlog stoljeÊa vratio u Hrvatsku. Na-kon πto je otkriven u medijima, Aπner jeponovo pobjegao u Austriju. Austrija gaje, unatoË zahtjevu Hrvatske, odbijalaizruËiti zbog toga πto posjeduje aus-trijsko dræavljanstvo, meutim vlasti uKoruπkoj nedavno su otkrile da Aπner od1992. godine viπe nije austrijski dræavl-janin. Upravo zbog te Ëinjenice Budajpoziva Barrosa da izvrπi pritisak na aus-trijske vlasti.

PPrrootteesstt jjee aauussttrriijjsskkiimm vvllaassttiimmaauuppuuttiioo ii EEpphhrraaiimm ZZuurrooffff

Zbog sluËaja Aπner sluæbeni protestaustrijskim vlastima uputio je nedavno i

SSLLUU»»AAJJ AA©©NNEERR II DDAALLJJEE BBEEZZ PPOOMMAAKKAA

Broj osuđenih nacistautrostručen 2005. godine

- pohvale HrvatskojCentar Simon Wiesenthal iz Jeruzalemau svibnju je objavio da je broj osudanacističkih ratnih zločinaca prošle go-dine utrostručen, a u tom izvješću vi-soko su ocijenjeni i napori i rezultati Hr-vatske u privođenju nacističkih ratnihzločinaca pravdi.Centar je zemlje za njihove rezultate inapore ocijenio ocjenama od A do F, aHrvatska, SAD, Australija i nekolikodržava EU-a dobile su najvišu ocjenudok su Austrija, Švedska, Norveška,Rumunjska, Estonija, Litva, Ukrajina iSirija dobile najniže ocjene. Austrija je izdvojena upravo zbog slu-čaja Milivoja Ašnera. Austrijski pravo-sudni dužnosnici za sada nisu komenti-rali ocjenu Centra Simon Wiesenthal.Centar je uz Austriju kritizirao i drugezemlje zbog, kako je navedeno, odbijan-ja da istraže, a kamoli procesuiraju os-umnjičene za ratne zločine unatoč do-kazima da žive na njihovu teritoriju. Centar je ipak istaknuo i pozitivne po-make - broj presuda nacističkim zločin-cima prošle je godine porastao za 320posto. “Unatoč donekle prevladavajućojpretpostavci da je prekasno za privo-đenje nacističkih ubojica pravdi, 60 go-dina nakon holokausta, brojke jasnodokazuju suprotno”, istaknuo je u svomizvješću Ephraim Zuroff, direktor centrate upozorio da najveću prepreku sud-skom progonu ne predstavlja uglavnomvisoka dob osumnjičenika već “prvens-tveno nedostatak političke volje”.

direktor Centra Simon Wiesenthal izJeruzalema Ephraim Zuroff.

“Usprkos Ëinjenici πto su vladini duæ-nosnici kazali medijima da je Aπnerizgubio austrijsko dræavljanstvo kada jezatraæio hrvatsko, on i dalje æivi u Kla-genfurtu i Ëovjek se mora zapitati πto bise trebalo dogoditi da ga austrijska vla-da konaËno izruËi” Aπnera Hrvatskoj,pita se Zuroff.

“Aπnerova dob nije tajna i mislim da jejasno da svaki dan koji prolazi bezpraktiËnog napretka samo dovodi dotoga da on izbjegne pravdu. Zbog togatraæim da poduzmete sve potrebne ko-rake kako bi ubrzali njegovo izruËenje”,istiËe Zuroff.

AAuussttrriijjaa ssmmaattrraa ddaa AAππnneerr nniijjeessppoossoobbaann zzaa ssuueennjjee

U odgovoru Zuroff, austrijska ministricapravosua Karin Gastinger kazala jekako je Aπner trebao biti ispitan na aus-trijskom sudu 27. oæujka, ali je to saslu-πanje bilo otkazano zbog “sumnje u toda bi Aπner mogao podnijeti suenje”.

“Odluku o izruËenju mogu donijeti nakonzakljuËenja pravnog postupka izruËenjana sudu. Ne æelim utjecati na nezavisnisud, a preko ureda tuæitelja pokuπalasam ubrzati postupak. Sud Êe pribavitisve potrebne dokumente, a ured tuæitel-ja nije se usprotivio vjeπtaËenju oAπnerovu zdravstvenom stanju”, stoji upismu ministrice Gastinger upuÊenomZuroffu. ��

569944

:: ÆIDOVSKI LONDON ::

�� Prije nepunih deset godina u londonskim je knjiæaramaosvanula lijepa i nadasve zanimljiva knjiga s naslovom“Many Years From Now” (Mnogo godina kasnije, ali moæe seprevesti i Mnogo godina ranije). Osmislio ju je bio Sir PaulMcCartney - jedan od preostale dvojice Beatlesa, anapisana je bila uz pomoÊ pera profesionalnoga novinara.Naslov je viπe nego simboliËno preuzet iz jedne od najpopu-larnijih beatlesovskih pjesama “When I’m Sixty Four” (“Kadmi budu 64 godine”). Ta knjiga opisuje pojedine dijeloveLondona, ulice i trgove, a osobito mjesta zabava onih, sadveÊ tako davnih, πezdesetih godina, kad je London joπ bioswinging town, kad o globalizaciji joπ nitko nije znao niπta, asustav vrednota je bio posve opreËan danaπnjem. I spomin-je ta knjiga i neke restorane, meu njima i one kultne.Napokon, tko joπ ne zna za BBlloooomm’’ss ili MMoorrrryy’’ss BBaaggeellss?Spominje se u knjizi i poneka sinagoga... Napokon uLondonu i njegovoj uæoj okolici ima ih Ëak sto πezdeset: odortodoksnih do progresivnih, od najstarije britanske sina-goge BBeevviiss MMaarrkkss koja je graena joπ 1701. pa do zapanju-juÊih modernih zdanja.

KKooππeerr rreessttoorraannii uu ssvvaakkoojj lloonnddoonnsskkoojj ËËeettvvrrttiiOd πezdesetih na ovamo mnoge su se stvari promijenile, nesamo u Londonu, veÊ u Velikoj Britaniji uopÊe. London viπeni izdaleka nije tako siguran grad kao πto je bio (osobito di-jelovi juæno od Temze), ali bilo bi pogreπno pomisliti kako jehrana svedena samo na ponudu masnih peËenjarnica i plas-tiËne hamburgere. Britansku kuhinju nikad baπ nije bio dobarglas, za razliku od britanskoga piva, ali izbor restorana uLondonu doista je velik. Ljubitelji indijske, pakistanske, in-donezijske i kineske hrane u svakome trenutku mogu doÊina svoj raËun, a ne manjka niti restorana svih europskihkuhinja. PrednjaËe, dakako, francuski i talijanski. Isto vrijedii za koπer restorane: ima ih u doslovce svakoj londonskojËetvrti.

©to se koπer hrane tiËe, baπ kao na kontinentu, svaka æi-dovska obitelj ima svoje vlastite recepte za pripremanjetipiËnih i omiljenih jela, ali njihovi sastojci i izgovor njihovih

PUTOVANJA

UULLIICCAAMMAA

LLOONNDDOONNAA

BBaaggeell iillii BBeeiiggeell — prstenasto pecivo, najbolje punjeno dimljenim lososom ili kremastim sirom

BBlliinnttzz — tanka palaËinkaBBoorrsshhtt — juha od cikleCChhooppppeedd lliivveerr — æidovska inaËica jetrene paπteteEEgggg aanndd oonniioonn — predjelo od tvrdo kuhanih jaja i

lukaKKnneeiiddllaacchh — knedliKKrreeppllaacchh — osebujni ravioli u juhiLLaattkkeess ili LLuuttkkaass — Ëipsi od ribanog krumpira, jaja i

braπnaLLoocckksshheenn — rezanci u juhiTTzziimmmmaass ili TTssiimmmmiiss — jelo od mesa, zaslaeno πljivama

i/ili suπenim kruπkamaVViieennnnaa — male hrenovkeWWoorrsshhtt — salama

Piπe: JJuurriiccaa MMiilleettiiÊÊ

imena u mnogobrojnim restoranima variraju od lakorazumljivih, pa do posve nerazumljivih rijeËi. Treba malo vre-mena i viπe posjeta razliËitim restoranima da se upiju razliËitiizgovori viπe-manje poznatih naziva pod kojima se kriju:

ÆÆiiddoovvii ooddiiggrraallii zznnaaËËaajjnnuu uulloogguu uu ppoovviijjeessttii LLoonnddoonnaa

U Londonu danas æivi gotovo Ëetvrt milijuna Æidova, a srestise mogu u mnogim æivotnim pozivima: od uliËnih prodavaËau ulici Petticoat Lane, πto se tako Ëesto spominjala u televiz-ijskoj seriji Only Fools And Horses, a koju je tko zna tko izaπto preveo kao MuÊke, pa sve do rjeËitih govornika uDomu lordova. Bez posjeta ulici Pettycoat Lane, doæivljajLondona nije potpun. RijeË je o najpoznatijem londonskomsajmu izmeu ulica Middlesex i Wentworth. NekoÊ se tamoprodavala uglavnom rabljena odjeÊa, a danas se prodaje sveπto se moæe prodati. ➠

579944

PUTOVANJA:: ÆIDOVSKI LONDON ::

➠ Æidovi su odigrali znaËajnu ulogu u povijesti Londona, ali iu povijesti svijeta. Grijeh bi bio ne spomenuti BBeennjjaammiinnaaDDiissrraaeelliijjaa, EEaarrllaa oodd BBeeaaccoonnssffiieellddaa, prvog Æidova koji jepostao predsjednikom vlade. Uspjeπno je politiËku karijeruspajao s karijerom knjiæevnika, za razliku od JJoosseepphhaaMMoosseessaa LLeevvyyjjaa - osnivaËa lista Daily Telegraph. Prva minis-trica Æidovka bila je LLiillyy MMoonnttaagguu, a barun LLiioonneell ddeeRRoottsscchhiilldd postao je prvim æidovskim Ëlanom parlamenta TheHouse of Commons. Za razliku od nekih drugih europskihvelikih gradova, London obiluje sinagogama: od hasidskogshtiblecha na Stanford Hillu, pa do novijih prigradskih nasel-ja Pinnera, Busheya i Radletta. U veÊim knjiæarama lako semogu naÊi knjige o æidovskoj kulturi i tradiciji, a ni novinenisu rijetkost. TipiËnu æidovsku hranu, osim u specijalizira-nim trgovinama, moæe se naÊi u supermarketima velikihlanaca poput Teska ili Safewaysa.

Povijest Židova u engleskoj započinje u XI. stoljeću kadsu mnogi pobjegli iz Rouena u sjevernoj Francuskoj i zavrijeme Williama Osvajača stalno se nastanili na Albionu.Prvi pisani podatak o njihovoj prisutnost jest jedanzemljišni dokument sastavljen godine 1115. u kojem seizrijekom spominje jedno imanje “...u Židovskoj ulici, ublizini sv. Olava”. Sva je prilika da je riječ o ulici blizuzgrade Bank of England koja se danas zove Old Jewry.Kako su engleski zakoni Židovima branili da se baveuobičajenim zanimanjima i zanatima tog vremena, mnogisu Židovi postali posuđivačima novca. U tome je velikuulogu odigrala i crkva jer kršćanima nije bilo dopuštenobaviti se kamatarenjem. Drugo dopušteno zanimanje zaŽidove bila je medicina. Bili su izloženi iznimno visokimporeznim davanjima, jer jedan od članaka zakonikazvanog Laws of Edward the Confessor određuje da su iŽidovi i sva njihova imovina isključivo vlasništvo kraljaEngleske. Čini se da ni tako visoki porezi nisu bili do-voljni, jer su im nametnute bile i teške kazne. Primjerice,godine 1130. londonski su Židovi bili osuđeni na visokukaznu od čak 2.000 funta, jer su navodno ubili bolesnikakoji se židovskom liječniku obratio za pomoć. Postajućibogatijima, Židovi su istodobno u engleskom društvusrednjeg vijeka postajali i sve nepopularnijima. Mitovi onjihovim vjerskim običajima doveli su i do prve velikeoptužbe: pripisana im je bila krivnja za smrt jednog mla-dića nađena mrtva u šumi, a stradao je, glasila je optužba,jer je bio ritualno umoren prilikom slavljenja Pesaha.Premda je bilo još takvih optužbi, londonski su Židoviipak uživali u relativnu miru, osobito kad je godine 1154.na prijestolje došao Henry II. Taj prvi vladar iz obiteljiPlantageneta Židove je i volio i štitio, a njihov je imetakpostao vrlo važnim i za državnog rizničara. Nevolje supočele kad je Henry II. umro, a na prijestolje se uspeoRichard I. poznatiji kao Richard Lavljeg srca. Njegovakrunidba godine 1189. značila je svršetak jedne ere: izdaoje proglas da nijedan Židova i nijedna Židovka ne smijenazočiti njegovoj krunidbi... Tom je prilikom poginulo tridesetak Židova - neki su biliživi spaljeni, a ostali kamenovani na ulicama. Sretnici kojisu uspjeli spasiti glavu utočište su našli u londonskomToweru, a kasnije se u njegovoj blizini i stalno nastanili.Ta se ulica i danas zove Jewry Street.Richard se kasnije pokušao iskupiti i glavnom rabinu iz-dao povelju navodeći kako Židovi mogu slobodno i časnoživjeti u zemlji, ali usprkos tome, progoni su se nastavilisve dok 18. srpnja 1290. svim Židovima nije bilonaređeno da napuste Englesku. Naredbu je izdao EdwardI. Povratak će uslijedi tek 360 godina kasnije kad ćeOliver Cromwell - Lord zaštitnik - pozvati poznatoga am-sterdamskog rabina Mernasseha ben Israela da dođe uEnglesku i započne pregovore o židovskom povratku.

Sinagogu Bevis Marks sagradio je Joseph Avis koji je svuzaradu vratio jer nije htio zaraditi na graenju kuÊe Boæje.Pomalo neuobiËajeno, sinagoga ima prozore na sve Ëetiristrane. Ima sedam kandelabera - po jedan za svaki dan utjednu, deset velikih svijeÊnjaka i dvanaest stupova kojipodupiru galeriju, predstavljajuÊi 12 sinova Jakovljevih.Struja je uvedena, ali kad se rabe svijeÊe, treba sat i pol dase sve zapale. Jedan od redovitih vjernika sinagoge bio jeSir Moses Montefiore - nerijetko opisivan kao najpoznatijiÆidov svijeta. Rodio se 1784., doæivo je 101 godinu, a obo-gatio se kao burzovni meπetar kojem je bio dopuπten pristupna burzu The Royal Exchange. VeÊinu svojeg imetkapotroπio je pomaæuÊi Æidove i kod kuÊe i u inozemstvu. Istegodine kad je na prijestolje sjela kraljica Viktorija (1837.)postao je londonskim πerifom i plemiÊem. ��

589944

PRO©LOST :: STAUFFENBERG ::

�� Nina Schenk von Stauffenberg, udovica Ëovjeka koji je1944. godine pokuπao ubiti Adolfa Hitlera bombom podmet-nutom u poslovnoj torbi, umrla je poËetkom travnja u 92.

PPRREEMMIINNUULLAA UUDDOOVVIICCAA»»OOVVJJEEKKAA KKOOJJII JJEEPPOOKKUU©©AAOO UUBBIITTII HHIITTLLEERRAA

Urotnici su prikupili informacije o zloËinima koje su poËinilinacisti, pripremili projekte o buduÊnosti NjemaËke i planiraliuspostavu nove vlasti.

GROF CLAUS VONSTAUFFENBERG

Grof Claus Philip Maria Schenk vonStauffenberg rođen je 15. studenoga1907. godine u dvorcu Griefstein u Je-ttingenu, 90 kilometara zapadno odMüenchena. Obitelj Von Stauffenbe-rg bila je jedna od najstarijih i najut-jecajnijih obitelji njemačkog plemst-va. Claus von Stauffenberg od ranese mladosti zanimao za književnost iumjetnost, a bio je i veliki katolik s ja-kim osjećajem za etiku. U skladu s tradicijom svoje obitelji,upisao je vojnu akademiju, a 1930.nakon što je diplomirao prvi u svojojklasi, zaručio se s barunicom Ninomvon Lerchenfeld. Oženili su se 1933. iimali su petoro djece - tri sina i dvijekćeri, od kojih je posljednja rođena na-kon što je Von Stauffenberg pogub-ljen.

godini æivota u gradiÊu Kirchlauter, ujuænoj NjemaËkoj.

Roena kao barunica von Lerchenfeld,Nina Schenk von Stauffenberg udalase za aristokrata grofa Clausa vonStauffenberga 1933. godine, iste go-dine kada je Adolf Hitler postao nje-maËki kancelar i zapoËeo stvaranjesvog “tisuÊljetnog Reicha”.

Nakon πto je njezin suprug neuspjelopokuπao ubiti Hitlera, Gestapo je uhitiotrudnu groficu, a njezino je Ëetvoro dje-ce poslano u dom za djecu pod novimimenima. Obitelj se ponovo okupila tekkrajem Drugoga svjetskog rata.

““OOppeerraacciijjaa WWaallkkiirraa””Adolf Hitler trebao je umrijeti 20. srpnja1944. godine, kada je bio metom na-jspektakularnijeg od svih neuspjelihatentata izvrπenih na njega.

“Operaciju Walkira”, za koju je lukavopreuzeto ime sluæbenog plana nacis-

tiËkog reæima za sluËaj nuæde, osmislili su Ëasnici

Wehrmachta, regularne njemaËke vojske za nacistiËkog

reæima, koji su æeljeli ukloniti Hitlera zbog stanja u TreÊem

Reichu.

U Rastenburgu su Stauffenberg i njegov poboËnik trebali ak-tivirati detonatore na dvjema bombama i staviti ih uStauffenbergovu aktovku kako bi ona eksplodirale kasnije.No, zbog poteπkoÊa na koje su naiπli, uspjeli su aktiviratisamo jedan detonator. ➠

MMeeuu uurroottnniicciimmaa ssee iissttiiccaaookkaarriizzmmaattiiËËnnii ggrrooff VVoonn

SSttaauuffffeennbbeerrggMeu brojnim visokim Ëasnicima isti-cao se karizmatiËni grof Claus Schenkvon Stauffenberg (36), koji je postaojedan od voa otpora u samom vrhuoruæanih snaga.

Stauffenberg, koji je kao naËelnik sto-æera priËuvnih snaga imao pristupHitleru, nakon niza neuspjelih pokuπajaodluËio je osobno izvesti atentat 20.srpnja 1944. godine. Taj Ëin “mora usp-jeti pod svaku cijenu”, izjavio je tadjedan drugi urotnik, general Henningvon Tresckow.

Ujutro tog dana, Stauffenberg je zrako-plovom iz Berlina krenuo u Rastenburgna istoku Prusije, gdje je u svojemstoæeru, “VuËjem brlogu”, Hitler sa svo-jim generalima trebao razmotriti stanjena ruskoj bojiπnici.

599944

�� Poπto je Berlin proπlog mjeseca povukao svoje prim-jedbe, jedanaest zainteresiranih dræava - NjemaËka,Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, GrËka, Belgija,Nizozemska, Luksemburg, Sjedinjene Dræave, Poljska iIzrael- dogovorile su se da Êe 47 milijuna dokumenata uarhivima nakon 60 godina otvoriti javnosti.

AArrhhiivvii oottkkrriivvaajjuu ssaavv cciinniizzaamm nnaacciissttaa

NacistiËki arhivi iz Bad Arolsena otkrivaju sav cinizamnacista koji su pomno biljeæili podatke tako raznorodne kaoπto su broj ubijenih u Mauthausenu ili prebrojavanje uπiju ulogoru u ©leskoj.

“Nacisti su pomno vodili najraznolikije statistike”, otkrivaUdo Jost, jedan od Ëelnika zaduæenih za upravljanje tim za-straπujuÊim ahrivima.

“Za ærtve poslane u logore smrti kao πto je Auschwitz-Birkenau, jedini dokumenti koje posjedujemo su oni o od-lasku vlakovima u logore. Po dolasku u logor, nije bilo viπenikakvih popisivanja”, rekao je Jost.

“Zauzvrat, u koncentracijskim logorima, sve se paæljivo bil-jeæilo”, pa tako postoje podrobni popisi o odjeÊi i osobnimstvarima s kojima su zatvorenici stizali u logore.

Dokumentirani su i “pregledi” zubiju, odnosno pseudo-lijeËniËki eksperimenti izvedeni na zatoËenicima. U “popisi-ma smrti”, koje su bili prisiljeni voditi pojedini zatvorenici,

navedeni su ne samo uzork smrti veÊ i toËan datum i sat teime lijeËniËka koji je utvrdio smrt.

««PPookklloonnflfl HHiittlleerruu iizz MMaauutthhaauusseennaa

Jedan dokument iz Mauthausena sastavljen u proljeÊe1942., otkriva da je 20. travnja 300 osoba bilo usmrÊeno unekoliko sati. Ubijalo se svake dvije minute. “Bilo je to naroendan (Adolfa) Hitlera i to su mu rukovoditelji logora da-rovali za roendan”, objasnio je Jost.

Iz logora Gross-Rosen oËuvani su “samo kartoni o prebro-javanju uπiju na glavi zarobljenika” i kada se jedan preæivjelilogoraπ iz Rusije, danas sedamdesetgodiπnjak, obratioCentru Bad Arolsena kako bi dobio potvrdu o interniranju,uspio je to na bazi dokumenta u kojemu stoji da su “njemubile pronaene dvije uπi u vlasiπtu u prosincu 1944”.

Druge dokumente vodio je Gestapo i u njima su biljeæeni,izmeu ostalog, i uhidbeni nalozi za osobe koje su prekrπilezakonske odredbe o zabrani seksualnih odnosa Arijevacasa Æidovima.

Voditelji su pojasnili da je u tom mnoπtvu dokumenta primi-jenjena fonetsko-abecedna klasifikacija jer je, primjerice,pobrojano 849 naËina pisanja prezimena ‘Abrahamovic’.

I danas u Bad Arolsenu viπe od 300 stalnih zaposlenika ob-radi godiπnje desetke tisuÊa zahtjeva fiziËkih osoba iz 60-akzemalja. ��

PRO©LOST:: STAUFFENBERG ::

➠ Oko 12.30 sati Stauffenberg je stigao u baraku u kojoj seodræavao sastanak, a jedan je Ëovjek Hitleru rekao kako Êemu on objasniti mjere koje su poduzete glede mobilizacijepriËuve. Stauffenberg je odloæio svoju aktovku pokraj Hitlerapod stol, da bi nakon deset minuta otiπao sa sastanka podizlikom da mora telefonirati i odmah se zaputio u Berlin da biobavio pripreme za provedbu dræavnog udara.

HHiittlleerr jjee pprrooππaaoo ssaammoo ss nneekkoolliikkoo ooggrreebboottiinnaaNo jednog od Ëasnika zasmetala je aktovka i pomaknuo ju jeuz jednu od dviju postraniËnih nogu stola, a bomba je eks-plodirala u 12.50, kad se Hitler nagnuo nad stol kako bi raz-motrio zemljovide.

Pet od dvadeset i Ëetiri osobe koje su se nalazile u prostorijipoginulo je, ostale su ranjene, a Hitler je proπao tek s nekoliko

ogrebotina, jer ga je zaπtitila noga masivnog hrastova stola.Uz to, da je sastanak odræan u betonskom bunkeru umjestou drvenoj baraci, uËinak eksplozije bio bi mnogo veÊi.

Oko 14 sati zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio jeupravi berlinske policije da uzvrati na dræavni udar i uhitiStauffenberga, koji je s joπ trojicom urotnika istu veËer stri-jeljan.

Taj neuspjeli atentat smatra se “jednom od najveÊih tragedi-ja 20. stoljeÊa”, jer je od 20. srpnja 1944. do kapitulacije Nje-maËke u svibnju 1945., osim Æidova u koncentracijskim lo-gorima, poginulo 4 milijuna Nijemaca, milijun i pol pripadnikasovjetske Crvene armije i viπe od sto tisuÊa ameriËkih i bri-tanskih vojnika. ��

NNAACCIISSTTII»»KKII AARRHHIIVVII UUSSKKOORROO DDOOSSTTUUPPNNII PPOOVVJJEESSNNII»»AARRIIMMAA

JJeeddaannaaeesstt zzeemmaalljjaa kkoojjee nnaaddzziirruu aarrhhiivvee uu nnjjeemmaaËËkkoomm BBaaddAArroollsseennuu,, uu kkoojjiimmaa jjee ooppiissaannaa ttrraaggiiËËnnaa ssuuddbbiinnaa 1177,,55 mmiilliijjuunnaa æærrttaa--vvaa nnaacciizzmmaa,, ooddlluuËËiilloo jjee ssrreeddiinnoomm ssvviibbnnjjaa nnaa ssaassttaannkkuu nneeddaalleekkoo ooddLLuuxxeemmbboouurrggaa ddaa ÊÊee iihh uusskkoorroo oottvvoorriittii ppoovvjjeessnniiËËaarriimmaa..

609944

IN MEMORIAM

PPRREEMMIINNUUOO PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK SSRREEDDII©©NNJJEEGG ÆÆIIDDOOVVSSKKOOGG VVIIJJEE∆∆AA NNJJEEMMAA»»KKEE

Predsjednik njemaËke æidovske zajednice Paul Spiegel pre-minuo je 30. travnja u Duesseldorfu u 68. godini æivota nakonteπke bolesti.

Paul Spiegel je kao dijete tijekom Drugoga svjetskog rata pob-jegao iz NjemaËke da bi se nakon rata vratio i postao utjecajniËelnik srediπnje æidovske zajednice NjemaËke.

Spiegel je bio predstavnik 100.000 njemaËkih Æidova, treÊe æi-dovske zajednice u Europi. On je poËetkom veljaËe doæivioteæak srËani udar, nakon Ëega mu se zdravstveno stanje do-datno zakompliciralo upalom pluÊa.

Spiegel je tjednima bio hospitaliziran u Duesseldorfu, a lijeËnicisu ga dræali u umjetno izazvanoj komi.

Merkel: Spiegel je bio izniman demokrat

NjemaËka kancelarka Angela Merkel izrazila je æaljenje zbogSpiegelove smrti kazavπi da je on bio “vatreni pobornik æi-dovskog æivota u NjemaËkoj te izniman demokrat”.

“On je upozoravao dok su drugi πutjeli. Njegov angaæman zacivilnu hrabrost, toleranciju i uzajamno poπtovanje, njegov an-gaæman protiv mrænje prema strancima i antisemitizmupostavio je visoke standarde”, kazala je Merkel.

NjemaËki predsjednik Horst Koehler opisao je Spiegela kao“njemaËkog patriota” koji je pomogao da “mi Nijemci nauËimoprave lekcije iz nacistiËkih zloËina”.

Izraelski predsjednik Moshe Katsav poslao je izraze suÊutiSpiegelovoj udovici, istiËuÊi da je njezin suprug bio “jedan odiznimnih voa njemaËkih Æidova” koji je pojaËao veze nje-maËke æidovske zajednice s Izraelom.

Novi predsjednik njemaËke æidovske zajednice bit Êe izabranuskoro.

SSppiieeggeell ssee ttiijjeekkoomm rraattaa sskkrriivvaaoo uu BBeellggiijjiiSpiegel i tadaπnji njemaËki kancelar Gerhard Schroeder pot-pisali su 2003. godine povijesni sporazum koji je æidovsku za-jednicu u njezinim pravima izjednaËio s glavnim njemaËkimkrπÊanskim crkvama.

Taj je sporazum, potpisan povodom 58. godiπnjiceosloboenja zloglasnog koncentracijskog logora Auschwitz,utrostruËio novËane iznose koje njemaËka vlada daje æidovskojzajednici.

Paul Spiegel roen je 31. prosinca 1937. godine u graduWarendorfu, na sjeverozapadu NjemaËke. U bijegu od nacistanjegova se obitelj 1939. godine sklonila u Belgiji, gdje suSpiegela skrivali katoliËki poljoprivrednici.

Njegov otac, trgovac stokom, uhiÊen je tijekom rata, ali je us-pio preæivjeti logore Buchenwald, Auschwitz i Dachau.

Spiegelova starija sestra Rosa nije bila te sreÊe, uhiÊena je1942. i preminula je u logoru Bergen-Belsen.

TTiijjeekkoomm ææiivvoottaa rraaddiioo jjee kkaaoo nnoovviinnaarr iiuurreeddnniikk ææiiddoovvsskkiihh nnoovviinnaa

Nakon rata Spiegel se s majkom vratio u Warendorf, gdje suse ponovo sastali s njegovim ocem. Paul Spiegel poËeo je ra-diti kao novinar-volonter u novoosnovanom tjedniku æidovskezajednice “Allgemeine Juedische Wochenzeitung”, koji danasizlazi pod imenom “Juedische Allgemeine”.

Svoj profesionalni rad zapoËeo je 1958. godine kao uredniknovina, a na tom je poloæaju ostao sve do 1965. kada je postaopomoÊnik glavnog tajnika Srediπnjeg æidovskog vijeÊa i ured-nik Jewish Press Servicea.

Godine 1973. postao je glavni urednik lista “Mode und Wohn-en”, a godinu dana kasnije zaposlio se u banci. Nakon 12 go-dina napustio je banku i osnovao agenciju za talente koja jenosila njegovo ime.

Nakon viπegodiπnjeg rada u æidovskoj zajednici u Duessel-dorfu, Spiegel je imenovan dopredsjednikom VijeÊa 1993. go-dine, a sedam godina kasnije izabran je za predsjednika te or-ganizacije.

Vodstvo glavne æidovske organizacije u NjemaËkoj preuzeo jeu teπkom trenutku, ali pokazao se iznimnim voom koji se znaonositi sa svim problemima.

Za svoj je rad dobio brojna priznanja, ukljuËujuÊi i nagradu zamir Heinrich-Albertz 2001. godine.

Spiegel je pokopan na groblju u podruËju Duesseldorfa, a zasobom je ostavio suprugu i dvije kÊerke.

619944

IN MEMORIAM

JJAAKKIICCAA PPAAPPOOSvoje umorne oËi iznenada je zatvorio naπ Jakica Papo.Roen u Sarajevu 1910. godine, u mnogobrojnoj obitelji u ko-joj se njegovala naπa tradicija i u kojoj se govorilo i njegovaloudeo-espanjol i ladino, pisani jezik kojim su se preteæno pre-vodili religiozni tekstovi. U obitelji Papo njegovala se bogatariznica πpanjolskih romansi, a Jakica je Ëesto u druπtvu svojihprijatelja kazivao svoju Ëeænju s tugom i bolnim sjeÊanjem na©panjolsku, bivπu domovinu sefarda.

Poloæio je majstorski krojaËki zanat i u Sarajevu otvorio velikimajstorski salon u kojem je radio sve do Drugoga svjetskograta. Godine 1941. morao je, kao i brojni drugi Æidovi, napustitisvoje rodno Sarajevo. Uspio je ilegalno prebaciti se do Splita,gdje se prikljuËio narodno-oslobodilaËkoj borbi te se borio svedo osloboenja 1945. godine.

Po osloboenju vratio se u Sarajevo, gdje je bio zaduæen uNarodno-oslobodilaËkom odboru i odreen za predsjednikaMjesne zajednice Mejtaπ. U svom radu u mjesnoj zajednici bioje vrlo aktivan i u velikoj je mjeri pomagao napaÊenomstanovniπtvu toga kraja, zbog Ëega je bio cijenjen i poπtovan.Za svoj velik i aktivan rad, odlikovan je Ordenom II. reda imnogim drugim priznanjima.

Jakica Papo oæenio se Marijom, zvanom Maca, a prihvatio jei njezina sina, malog Benka, kojeg je πkolovao i volio. Kada jesupruga Maca umrla, Benko je preuzeo brigu o naπem Jakici.

Godine 1992. ponovo smo morali napustiti naπe Sarajevo, aJakicu smo u teπkom zdravstvenom stanju doveli u Dom La-voslav Schwarz. ZahvaljujuÊi velikoj njezi medicinskog osob-lja, na Ëelu s doktoricom Vesnom i glavnom sestrom Ivanom,naπ se Jakica oporavio. »im mu se zdravlje poboljπalo, poËeose baviti literaturom, njegovati πpanjolske romanse i ponekadpjevuckati uz sjeÊanje na svoje drage roditelje, braÊu i sestre,koji su saËuvali ne samo starinski πpanjolski jezik, veÊ i mnogeelemente one kulture i civilizacije koju su poËetkom 16. stol-jeÊa donijeli iz ©panjolske.

Bili smo dobri prijatelji, poπtivali se i upotpunjavali naπa saz-nanja iz udeo-espanjola i ladina, koje smo nauËili od naπihnona i roditelja sluπajuÊi ih, a u æelji da to prenesemo naπojmladoj generaciji i saËuvamo od zaborava.

Naπ Jakica bio je miroljubiv Ëovjek, a mi nastavljamo æivjeti ponjegovim projektima mira, ljubavi, dobrote, dostojanstva,pravde i nadasve istinitosti.

Dragi Jakica, neka se tvoje umorno tijelo odmori. Neka tvojaumorna i divna duπa zauvijek ostane s onima koji su tepoπtivali.

Tvoj put je bio Ëist i prohodan, πirok kao i tvoje srce koje jekucalo za tvog Benka i njegovu obitel,j za naπ Dom i za svenas.

Jakica Papo pokopan je 21. travnja 2006. godine.

Regina KamhiDom Lavoslav Schwarz

Poznati izraelski šansonijer Yossi Banai, jedno od naj-većih imena izraelske šansonijerske scene, preminuo je11. svibnja nakon teške bolesti u 74. godini.Banai je rođen 1932. u predgrađu Jeruzalema, a odrastaoje u ortodoksnoj obitelji u kojoj je stekao znanje i ljubavprema židovskim vjerskim tekstovima. Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća pridružio seglumačkoj trupi Teatar Habimah, postavši jedan od nje-govih najtalentiranijih glumaca. Član ansambla ostao jegotovo do kraja života, a istodobno se bavio pisanjemsatiričkih pjesama te je komponirao niz poznatih izraels-kih šansona.Kao veliki zaljubljenik u Jeruzalem, tomu je gradu po-svetio mnoge tekstove svojih pjesama. Banai je bio i ve-liki obožavatelj francuske kulture, što mu je donijelo jošviše obožavatelja. Preveo je na hebrejski i na tom je je-ziku otpjevao gotovo cijeli glazbeni opus francuskihšansonijera Georgesa Brassensa i Jacquesa Brela.Godine 1998. dobio je jednu od najuglednijih izraelskihnagrada - “Nagradu Države Izrael”. Banai je pokopan u kibucu Givat Hashlosha, a tisuće os-oba, među kojima i velik broj umjetnika, prijatelja ičlanova obitelji, oprostilo se od njega.Na zahtjev obitelji, na pokopu nije bilo govora, a njegovsin Yuval izgovorio je kadish, a zbor je otpjevao molitvuEl Malei Rahamim.

ODLAZAK POZNATOG IZRAELSKOG ŠANSONJERA

“Izrael je izgubio jednog od divova svoje kulture, do-bitnika Nagrade Države Izrael, čovjeka koji je volioJeruzalem”, rekao je izraelski premijer Ehud Olmert.

629944

IN MEMORIAM

Moæe nekome izgledati morbidno imakabriËno posveÊivati posebnu paænjugrobljima, Ëitav slikarski ciklus izvoditi smotivom grobova. Iz drugaËije perspek-tive takva Êe se gesta ËinitipasatistiËkom, anakroniËnom,romantiËarskom, jer je poznato da susepulkralna, cemeterijalna ili epitafno-kenotafna nadahnuÊa posebno uËestalau 18. i poËetkom 19. stoljeÊa. Dovoljnose sjetiti grobljanske poezije EnglezaHarveya ili Talijana Foscola iPindemontea, pa da uvidimo kako sjet-no Ëeznutljiva intonacija blizine mrtvihpothranjuje doæivljaj prolaznosti ipropadljivosti æivljenja.

Premda pristup slikara Rafaela Talvijagrobljanskoj tematici takoer nije liπenelegiËnih tonova, njegov izbornaslikanih grobiπta ima i snagu opiranjaokrutnoj sudbini i teæinu izravnog svje-

doËenja. Sami naslovi poput “Na staromæidovskom groblju” ili “PoËivaliπte mojihpredaka” govore o potrebi Ëuvanjatragova nekoÊ jakih i uglednih zajedni-ca. Ti ostatci ostataka religije i kultureuniπtavane bijesom holokausta danassu, viπe no prije, upravo kultna mjestauspomene, te u mnogim sredinamapredstavljaju naæalost i najodreeniju æi-dovsku baπtinu. Talvijeva vjernostvlastitim korijenima i poπtivanje uloganevinih ærtava potakli su ga da - nakonniza radova posveÊenih otkrivanju itumaËenju vienja Izraela - s naroËitompaænjom registrira i æidovsko nasljee ukraju svojega roenja i mjestom borav-ka.

U slike grobnih ambijenata zreli je um-jetnik unio Ëitavo æivotno i radno iskust-vo, steËeno prethodno na predstavljanjurazliËitih krajolika i mrtvih priroda, dakle

i svojevrsnu ravnoteæu organskih kon-struktivnih poticaja. Zato Talvijev izraz spodjednakom energijom biljeæigeometrijsku strukturu kamenihgraevina (nadgrobnih ploËa, stela -iako ne ide u ilustrativnost kaligrafskihnatpisa) i bujnost okolnoga raslinja,odnosno kromatski adekvatno inetrpreti-ra patinu trajanja i æivost, svjetlost irazvedenost biljnoga pokrova.Figurativan i simboliËan, dakako, taj jeizraz u ciklusu æidovskih, predaËkih gro-biπta i likovno posebno autonoman, tojest kreativno osloboen od doslovnostiregistracije, a u svrhu jaËe ekspresivneuËinkovitosti i empatijske suæivljenosti spovodom. Stoga Ëak smatramo kako jeRafael Talvi u tim slikama ostvarioapogej svojega umijeÊa i najbolje potvr-dio razloge stvaralaËkog opredjeljenja.

Tonko MaroeviÊ

RRAAFFAAEELL TTAALLVVIIDugogodiπnji Ëlan Æidovske opÊine Za-greb i priznati slikar, gospodin RafaelTalvi, preminuo je u Zagrebu 16. svibnja2006. godine.

Rafael Talvi roen je u 1920. godine uglavnome gradu Bugarske Sofiji.

Slikarstvom se bavio od 1952. godine, au razdoblju od 1954.-1958. pohaao jeMajstorsku radionicu Mila MilunoviÊa.Preseljenjem u Zagreb 1979. godineTalvi postaje Ëlan Druπtva likovnih um-jetnika Republike Hrvatske.

Od 1990. okrenut je æidovskim korijeni-ma i 1995. godine prireuje samostalnuizloæbu u Zagrebu s tom tematikom.

Neki od njegovih radova nalaze se uprostorijama Æidovske opÊine Zagreb,kao poklon autora zajednici.

Odlaskom Rafaela Talvija, Æidovska op-Êina Zagreb izgubila je velikog Ëovjeka iumjetnika.

Zihrono livraha.

OO lliikkoovvnnoomm rraadduu RRaaffaaeellaa TTaallvviijjaa iinnssppiirraattiivvnnoo jjee ppiissaaoo TToonnkkoo MMaarrooeevviiÊÊ.. DDoonnoossiimmoo jjeeddnnuu oodd nnjjeeggoovviihh kkrriittiikkaa,, nnaappiissaanniihh uu ppoovvoodduu TTaallvviijjeevvee iizzllooææbbee nnaa DDaannuu ææiiddoovvsskkee bbaaππttiinnee ii kkuullttuurree,, 22000044.. ggooddiinnee

GGRROOBBLLJJAANNSSKKII MMOOTTIIVVII RRAAFFAAEELLAA TTAALLVVIIJJAA

Rafael Talvi, Počivalište mojih predaka, 1993. g.,ulje na platnu

Slika <3-6>

Sl ika <3-5>

Sl ika <3-3>

Slika <3-4>Slika <3-7>

Slika <3-2>

MELITA KRAUSizloæba skulptura