OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:28 Page 1 MAGAZIN HRVATSKOG ... · 6 Natko ZrnËiÊ-Dim, Ivan Ra-tkiÊ,...

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 26 • OÆUJAK 2008.ISSN 1331-9523

STOGODI©NJICA RO–ENJA LEA LEME©IΔA

Meditacija i rukomet

Veliki dan hrvatskog πporta

©PORT I DUHOVNOST

MALO POZNATI ©PORTOVI

©PORT I ZNANOST

Jedinstvena osobahrvatskog nogometa

Nove tehnologije i evolucija u πportu

Lacrosse, igra kanadskih Indijanaca

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:28

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

predstavljamo vam 26. broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora - Olimp, ujedno i prvi u olimpijskojgodini u kojoj nas oËekuje najveÊi i najznaËajnijimultiπportski dogaaj - Igre XXIX. olimpijade, koje Êe seod 8. do 24. kolovoza odræati u Pekingu.

Naravno, naπ Êe Ëasopis u iduÊim brojevima tom dogaajuposvetiti posebnu pozornost, baπ kao πto smo, prema mommiπljenju, na primjeren naËin, slikom i rijeËju u ovom brojuzabiljeæili proslavu Velikog dana hrvatskog πporta kojomje, 27. prosinca proπle godine u zagrebaËkoj Koncertnojdvorani Vatroslava Lisinskog, obiljeæena 16. obljetnicaprimanja Hrvatskog olimpijskog odbora u meunarodnuolimpijsku obitelj.

Posebno bih priznanje odao uredniπtvu i autorima rubrikaOlimpijske nade i Olimpijske legende koji iz broja u broj"pogaaju" s odabirom πportaπa. Tako su nam ovoga putapribliæili mladog ZagrepËanina Natka ZrnËiÊa-Dima, Ëiji jevrhunac dosadaπnje karijere bio poËetkom veljaËe u Vald'Isereu, gdje je u kombinaciji prvi put stao na pobjedniËkopostolje, osvojivπi treÊe mjesto iza Bodea Millera i IviceKosteliÊa. Proslavljeni rukometni vratar i sad uspjeπantrener, legenda Zdenko Zorko pak nije siguran ima li uvitrinama viπe odliËja koja je osvojio kao aktivan πportaπ ilikao trener.

U stalnoj rubrici Olimpizam, pod naslovom "Viπe odπporta", stoji da "osigurati mir meu nacijama kroz πport iputem πporta nije lako, ali to je srediπnja filozofska misao iporuka zaËetnika olimpizma Pierrea de Coubertina, kojanikako nije u kontradikciji s osnovnim principima πporta,πportskog natjecanja i pomicanja granica vlastitihdostignuÊa".

Od ovoga broja uvodimo i dvije nove rubrike. U Malopoznatim πportovima predstavljamo lacrosse koji suizmislili kanadski Indijanci, "jedini sjevernoameriËki πportkoji su razvili domoroci, a onda su ga prihvatili i u svojedomovine prenijeli kolonizatori". Druga rubrika, ©portskimarketing, posebno je zanimljiva jer govori o tome da jeπportski marketing, marketing kao i svaki drugi, alizahtijeva poznavanje posebnosti πporta. Kao πto πport nemoæe opstati bez marketinga, tako ni marketing ne moæeopstati bez poznavanja πporta, kao i drugih podruËjaposlovne ekonomije.

Nadam se da Êe Olimp zadræati visok standard, kakosadræajem tako i izradom, te da Êe i tijekom 2008. godineobjavljivati popularno πtivo interesantno za svakogaËitatelja.

SADRÆAJ

8. str. 50. str.

Olimpijskelegende

Veliki dan hrvatskogπporta

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Nastanak modernog πporta:Kako je roena atletika 4Olimpijske nade: Natko ZrnËiÊ - Dim, skijaπ 6Olimpijske legende: Zdenko Zorko, rukometaπ 8Olimpizam: Viπe od πporta 10Malo poznati πportovi:Lacrosse, igra kanadskih Indijanaca 12©port i druπtvo: ©portaπi - posljednji heroji 14Religija i πport: Kamo to vodi? 16Æenska strana πporta: TreÊe poluvrijeme 18Umjetnost i πport: 20Motivi πporta u umjetnosti starog EgiptaFilozofija πporta: Anarhija paidie i disciplina ludusa 22©portski marketing: Marketing kao svaki drugi 24©port i znanost: 26Nove tehnologije i evolucija u πportuPrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i duhovnost: Meditacija i rukomet 42©portska terminologija: Klizanje - umjetnost na ledu 44©portska fotografija 46Publicistika 48Veliki dan hrvatskog πporta 50Od Olimpa do Olimpa 54

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

4

N ajjednostavniji (nenasilni)oblik natjecanja izmeu dvojeili viπe ljudi je svladavanje ne-

ke udaljenosti u πto kraÊem roku - trËa-njem ili skokom. Nakon toga doπla binadmetanja u bacanju odreenog pre-dmeta (kamena, πtapa, koplja) u dalj - ito su u osnovi i glavne odrednice atleti-ke. Takva jednostavna nadmetanja svoj-stvena su zasigurno svim narodima usvim civilizacijama svijeta, ali opet suEnglezi bili ti koji su ih oblikovali, stan-dardizirali i uobliËili u moderne atletskediscipline.

Footman zaduæen za prenoπenje poruka

Jednostavne trkaËke utrke ne zahtije-vaju nikakvu posebnu organizaciju,troπkove ili opremu, i stoga su kroz po-vijest bile iznimno popularne. Takveutrke bile su obavezan dio svetkovina,sajmova i seoskih vjenËanja. U pokraji-nama Derbyshire i Yorkshire svadbeniobiËaj utrke golih muπkaraca za mla-denkinu podvezicu preæivio je sve dokraja XIX. stoljeÊa.

Osim samog nadmetanja, utrke su bi-le i prilika za nezaobilazno klaenje -obiËaj duboko i Ëvrsto usaen u engle-ski duh. NeobiËna ljubav prema oklada-ma, naËin æivota i opÊenito druπtvenaklima u Engleskoj doveli su do velikepopularnosti utrka u XVII. stoljeÊu. Uto je vrijeme gotovo svaki plemiÊ imaoposebnog slugu, footmana, zaduæenogza prenoπenje poruka u πto kraÊem roku.Takvi specijalizirani sluge postali su,zapravo neplanirano, profesionalni trka-Ëi - stalno u treningu, nauËeni kontroli-rati ritam, prilagoditi brzinu udaljenostikoju moraju prijeÊi i rasporeivanjusnage.

Oklade sve viπeGodine 1663. cijeli je London priËao

o utrci izmeu Leeja, footmana vojvodeod Richmonda, i poznatog trkaËa, kro-vopokrivaËa Tylera. Lee je, na velikoiznenaenje, pobijedio - usprkos Ëinje-nici da su se Ëak i kralj i vojvoda odYorka kladili 3:1 i 4:1 u korist Tylera. UiduÊem stoljeÊu sve viπe bogatih ljudi

zapoπljavalo je brze trkaËe, a oklade supostajale sve viπe i brojnije. Mnoge suse utrke odigravale u nemoguÊim uvje-tima pa su tako natjecatelji trËali noseÊirazne terete, ili Ëak drugog Ëovjeka kaojahaËa na leima. Postoje zapisi o utrciizmeu mladiÊa s dæokejem na leima istarijeg Ëovjeka bez tereta, ili pak o Ëo-vjeku na πtulama koji je pobijedio obi-Ënog trkaËa.

U svakom sluËaju, teæilo se πto neobi-Ënijim uvjetima. Zanimljivo je da se upoËetku nije mjerilo vrijeme utrke, negose samo navodilo koliko je jedan natje-catelj pretekao drugoga: jardu, 20, 100ili 200 jardi. S vremenom, kako su utrkepostajale popularnije, pojavila se potre-ba za kvalifikacijama za veÊa natjecanjapa su uvedeni vremenski rezultati.

Prva knjiga o atleticiUspjeπni trkaËi postajali su miljenici

gledatelja i svojevrsne πportske zvijezdesvoga doba. Posebno se izdvaja izvjesnimornariËki kapetan Robert Barclay Al-lardice, koji je 1809. godine za okladusvladao 1000 milja za 1000 sati (oko1609 kilometara za 41 dan i 16 sati).Pravi izazov nije bila zadana udaljenost,nego Ëinjenica da je Barclay tu udalje-nost trebao svladati tako da svaki satprijee po jednu milju pa je zapravo je-dva spavao u ta 42 dana. S obzirom nato da je u pitanju bilo mnogo novca - pr-votna oklada bila je na 1000 gvineja, alise na kraju iznos popeo na brojku kojabi danas odgovarala svoti od 5 milijunafunti - Barclay je kod sebe u svakomtrenutku imao par piπtolja, a unajmio jei proslavljenog boksaËa Velikog JohnaGullyja da ga prati tijekom noÊi.

Kapetan Barclay postao je nacionalnijunak, a njegov pothvat potaknuo je i pi-sanje prve knjige o atletici autora TomaWaltera 1819. godine. Knjiga je, iz da-naπnje perspektive, potpuno neobiËna, ana trenutke i smijeπna - autor, na pri-mjer, navodi da je prije utrke obaveznodobro se najesti.

Sumnjiva reputacijaGodine 1838. πestorica su studenata

medicine sa sveuËiliπta u Brightonu or-

Sredinom XIX. stoljeÊaosnovani su atletski klubovina sveuËiliπtima u Oxfordu i

Cambridgeu, a 1880.osnovan je i Amateur

Athletic Association (AAA) -Amaterski atletski savez. Ta je organizacija sluæilakao uzor svim kasnijim

πportskim udruæenjima uVelikoj Britaniji i diljem

svijeta, ukljuËujuÊi iMeunarodni olimpijski

odbor

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Kako je roena atletika

Piπe Ana PopovËiÊ

Skok motkom (3,25 m) na stadionuu Oxfordu 1860.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

ganizirala natjecanje u trËanju preko po-lja, koristeÊi pritom laæna imena. »inje-nica da su se sluæili laænim imenima do-voljno govori sama za sebe. TrËanje je uto vrijeme bilo profesionalna aktivnostsumnjive reputacije, usko vezana uzklaenje i razliËite polulegalne transa-kcije koje su se redovito zbivale u lokal-nim gostionicama. Ipak, nakon samonekoliko godina, otpor je popustio i nizjavnih πkola i fakulteta organizirao jeutrke.

Sredinom XIX. stoljeÊa osnovani suatletski klubovi na sveuËiliπtima uOxfordu i Cambridgeu. Uskoro su klu-bovi nicali po cijeloj zemlji, a 1880.osnovan je i Amateur Athletic Associa-

tion (AAA) - Amaterski atletski savez.Ta je organizacija sluæila kao uzor svimkasnijim πportskim udruæenjima u Veli-koj Britaniji i diljem svijeta, ukljuËujuÊii Meunarodni olimpijski odbor.

Njihovo geslo bilo je fair play

Promjena druπtvene svijesti koja jeomoguÊila takav razvoj dogaaja zbiva-la se sredinom XIX. stoljeÊa. Naime, uto se vrijeme πportom poËinju baviti pri-padnici srednjeg i viπeg staleæa koji se-be nazivaju amaterima - Amateurs (zarazliku od profesionalnih πportaπa, igra-Ëa - Players). Tim su nazivom na-glaπavali Ëinjenicu da se πportom ne ba-ve za novac i preæivljavanje, nego samoiz osobnog zadovoljstva, i da viπe od bi-lo kakvog rezultata cijene nadmetanjekao bit igre. Njihovo je geslo bilo fairplay, a pridræavali su se sljedeÊih naËe-la: potpuna predanost sudjelovanju,poπtivanje pravila i sluæbenih osoba -sudaca, poπtivanje druπtvenih konvenci-ja (na primjer rukovanje s protivnikomili pohvala dobre izvedbe), poπtivanjeprotivnika i izbjegavanje loπeg stavaprema sudjelovanju (kao πto je pobjedapo svaku cijenu).

Amater mora biti dæentlmen

Kao rezultat tog amaterskog (dæentl-menskog) poimanja πporta i natjecanjaorganiziraju se novi elitni klubovi. Poje-dini Ëlanovi idu u krajnost i zastupajustav da amater mora biti dæentlmen po-rijeklom ili barem obrazovanjem,iskljuËujuÊi iz te skupine Ëinovnike, tr-govce, kao i sve ostale obiËne radnike.OsnivaËi Amaterskog atletskog savezasmatrali su da bavljenje atletikom morabiti dostupno svima, pod samo jednimuvjetom - da se ne natjeËu za novac. »i-njenica da je to udruæenje zadræalo na-Ëela fair playja, ali ujedno otvorilo vra-ta Ëlanovima iz svih druπtvenih klasaodbacujuÊi snobovski elitizam, uËinilaje Amateur Athletic Association temelj-nom organizacijom modernog πporta.

Literatura1. Holt, R. (1989). Sport and the British.

Oxford: Oxford University Press.2. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain, Lon-

don.3. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag:

Olympia.

5

Slika gore: Utrka na stadionu

u Bristolu 1898. godine

Slika lijevo: Bacanje kugle nasusretu Oxforda iCambridgea 1867.

Slika dolje: Utrka 110 m preko

prepona 1870. godine

BacanjeËekiÊa1875.godine

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

6

N atko ZrnËiÊ-Dim, Ivan Ra-tkiÊ, Dalibor ©amπal, Tin©iroki i Ivan Olivari poka-

zali su se kao talenti i sad, dakako,slijedi vrijeme sazrijevanja. Radepuno, proπli su mnoge faze razvoja ikrize izazvane povremenom prezasi-ÊenoπÊu. Iz spomenute se skupinemladih, ipak, izdvojio, ZrnËiÊ-Dim ito onim πportski najvrjednijim - sve-stranoπÊu.

- Skijanjem sam se poËeo baviti ra-no, kad me otac odveo na Sljeme.Sve je poËelo djeËjim utrkama. Vo-lim sve discipline, iako one bræe ma-nje treniramo. Uglavnom sam bio je-dan dan na skijanju, drugi u πkoli ka-ko bih rjeπavao predmete, a sljedeÊiponovno na skijanju. Bilo je napor-no, ali sam imao veliku pomoÊ sasvih strana. Sa sviranjem violinemorao sam prestati kad sam seozbiljnije posvetio skijanju, jer to ni-sam mogao uskladiti sa πkolom i ski-janjem (sliËno tenisaËu Rafaelu Na-dalu, op.). Nije mi æao. Skijanje jakovolim, ono mi je hobi, posao, uæitak,priËa Natko.

Spust bez konkurencije PoËeo je pod oËevom paskom. U

djeËjoj reprezentaciji trenirao ga jeZoran Sobol, a u B reprezentacijiMarko Boπnjak. Sad mu je trener

Ante KosteliÊ. Ivan RatkiÊ studira, aNatko je upisao pravo, obojica su izistoga kluba - SK MedveπËaka. Kaodijete je svirao violinu do Ëetvrtograzreda osnovne πkole i pjevao u Za-grebaËkim maliπanima, a sada pone-kad svira gitaru.

- Spust je bez konkurencije. Odu-vijek ga volim i ne osjeÊam strah ilitremu, proπli su. U njemu najviπeoËekujem, kaæe mladi skijaπ.

Dvadesetdvogodiπnji ZagrepËanin,prije nego je zakoraËio u Svjetskikup u najteæoj disciplini, spustu, do-bro je nastupio u superkombinaciji (-spust i slalom u istome danu) u Vald'Isereu 2005. i na kraju bio 24.osvojivπi prve bodove na svjetskojsceni. Bio mu je to tek treÊi nastup u

Svjetskome kupu i bio je jedan odnajmlaih skijaπa (19 godina) u na-tjecanju. U superkombinaciji uWengenu poËetkom 2006. gotovo jeuspio ponoviti uspjeh, osvojivπi 31.mjesto.

PoËetkom sezone 2006./2007. uameriËkom Beaver Creeku Natko jeu superkombinaciji osvojio 23. mje-sto. SljedeÊe je sezone, krajem2007., na istome je mjestu bio joπbolji, 13. i potvrdio je da nije samodeËko koji obeÊava.

Na postolju uz IvicuKad je u sezoni 2007./2008. dobio

priliku voziti spust na znamenitojstazi Lauberhorn u Wengenu, iskori-stio je priliku, iako za svladavanje te

OLIMPIJSKE NADE

Piπe Liljana Jazbinπek

Vrhunac ranog dijela Natkove karijere nedvojbenoje superkombinacija u Val d'Isereu poËetkomveljaËe 2008., kad je mladi ZagrepËanin prvi putstao na pobjedniËko postolje, osvojivπi treÊemjesto iza Ivice KosetiÊa i Bodea Millera

Violinist na bijelim stazama

s k i j a π NATKO

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

7

ZRN»IΔ-DIM

Roen je 7. oæujka 1986. u Zagrebu.»lan je Skijaπkog kluba MedveπËak. Vi-sok je 175 cm, a teæak 80 kg. Opremakoju koristi (skije, pancerice i vezovi) jeAtomicova. PoËeo je skijati sa πest go-dina, a dvije godine kasnije je, zbogsitne grae, dobio nadimak Prdek.

Prvu je pobjedu - u slalomu - ubiljeæiona natjecanju mlaih djeËaka u Andori.

Hrvatski je prvak u veleslalomu, a deb-itirao je na Zimskim olimpijskim igramau Torinu 2006.

Hobi su mu glazba, film, nogomet,koπarka, jedrenje. Govori engleski i po-malo njemaËki.

Majka Maja je profesorica hrvatskogjezika, a otac Mihajlo ima klesarski obrtna zagrebaËkom Mirogoju. SestraHana ne bavi se πportom, a djevojkaEna studira stomatologiju.

Tko je Natko ZrnËiÊ-Dim?

staze treba iskustva i znanja kojemlad skijaπ ne moæe imati. U super-kombinaciji je bio deveti, a u spustuje samo dotaknuo elitu 36. mjestom,priznavπi: "Joπ nisam sazrio za takvuutrku i moram puno raditi da bih jemogao dobro svladati".

Da ga pogreπke nisu pokolebaleNatko je pokazao na joπ jednojstraπnoj spustaπkoj stazi, na isto tako

znamenitom Hanenkammu u Kitz-bühelu, gdje je bio odliËan 18. (isto tako u klasiËnoj kombinaciji,ali bez bodova).

Vrhunac ranog dijela Natkove ka-rijere nedvojbeno je superkombina-cija u francuskom zimovaliπtu Vald'Isereu poËetkom veljaËe 2008.Mladi je ZagrepËanin tada prvi putstao na pobjedniËko postolje, osvo-

jivπi treÊe mjesto iza Ivice KosetiÊa iBodea Millera. Spojem odliËnogspusta (8.) i jako dobroga slaloma(5.) Natko je sa 22 godine pokazaoda se pribliæava svjetskom vrhu. Toje bilo prvi put da je hrvatsko skija-nje na postolju imalo dvojicu pred-stavnika. Nakon toga viπe niπta neÊebiti isto.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

8

T ata Zorko zgranuo se kada je naprvom roditeljskom sastanku uzagrebaËkoj IV. gimnaziji do-

znao da je njegov sin Zdenko u samo ne-koliko mjeseci veÊ skupio 148 sati izo-stanka. Istina, opravdanih, jer uvaæavalomu se πto je izostajao kada bi Dinamovijuniori imali treninge i utakmice. Otac zasinovljevu nogometaπku aktivnost nijeznao, a Ëim ju je otkrio stavio je na njuveto. Tako je nogometna vratarska karije-ra Zdenka Zorka zavrπena vrlo brzo.

Kako je volio πport nastavio je u πkol-skoj momËadi, zaigrao je rukomet po ko-jemu je "Ëetvrta" bila i u Europi poznata.Srednjoπkolsko igraliπte bilo je pravi ra-sadnik nadarenih rukometaπa koje je vo-dio prof. Josip KuzmiÊ, popularni Ku-zma. Zorko je igrao pivota i krilo, a uoËiodlaska na Europsko srednjoπkolsko pr-venstvo vratar FiÊo ViËeviÊ slomio je ru-ku. Zoc je stao na gol, a Top MilinkoviÊ,Gogo Borelli, Nikola BeslaÊ, svi veÊ ma-

turanti s ponekom ligaπkom uta-kmicom teπko su mu zabi-

jali. I tako je ostaorukometnivratar. Kad je

maturirao ViliHerceg odveo

ga je odmah uZagreb. Tako je

poπtovana odlukaZorkova oca da se

πportom u klubu mo-æe baviti tek kad zavrπi

srednju πkolu. Jedan ro-diteljski sastanak i jedna

slomljena ruka "krivi" suπto je danas Zorkova vitri-

na prepuna odliËja.

OLIMPIJSKE LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Jedan roditeljski sastanak i jedna slomljena ruka "krivi" su πto je vitrina nekadaπnjegrukometnog vratara, a danas trenera Zdenka Zorka prepuna odliËja

Kockice se moraju posloæiti

ZDENKO

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

Devetka za debiVeÊ sa 22 godine Zdenko je bio u

Stenzelovoj momËadi na Olimpijskimigrama u Münchenu 1972. Bio je s Milj-kom najmlai u tom druπtvu, udarni vra-tarski dvojac Ëinili su Abas ArslanagiÊ iZoran ÆivkoviÊ. Prvo je svladan Japan sa20-14, zatim SAD sa 25-15, a Zorko jeprigodu dobio na utakmici s Maarskom(18-16).

"Zorko je odliËno debitirao na Olim-pijskim igrama, obranio je nekoliko vrloteπkih udaraca, dao je poticaj momËadikada joj je bilo najteæe", izvijestio je Re-no Vinek za Sportske novosti, ocijenivπidebitanta Ëak devetkom.

Branio je Zorko i u sljedeÊoj utakmiciprotiv domaÊina NjemaËke (24-15), a upolufinalu s Rumunjskom (14-13) i fina-lu s »ehoslovaËkom (21-16) prepustio jemjesto starijima. Bio je to prvi rukome-tni olimpijski turnir, prvo zlato! Dijelioga je osobno predsjednik Meunarodnogolimpijskog odora Avery Brundage.

- Uz zlato, iz tih münchenskih danapamtim krvoproliÊe Crnog rujna, 17 po-ginulih Izraelaca. Bilo je pitanje hoÊe li

se Igre nastaviti, a kada je odluËeno dahoÊe, dva smo dana proveli zatvoreni nadrugom katu hotela pod budnim nadzo-rom policajaca. SjeÊam se, na prozorimasu stalno morale biti guste zavjese - pri-Ëa Zorko.

Stenzel je otiπao u NjemaËku, trener jepostao Josip MilkoviÊ, a dvije godine ka-snije na Svjetskom prvenstvu osvojena jebronca.

- Pobijedili smo Poljake sa 18-17 - ve-li Zorko, dometnuvπi da su baπ Stenzel iMilkoviÊ bili treneri koji su u njegovojvratarskoj karijeri ostavili najsnaæniji pe-Ëat. I podcrtat Êe da u to doba nije bilospecijalista za vratarske treninge. Joπ ÊereÊi da mu je uzor bio rumunjski golmanPenu.

Na kraju igraËke karijere Stjepan Kor-bar pozvao ga je u trenerske vode u koji-ma je ostao do danas. Bilo kao trenerudarne momËadi ili kao trener vratara.Kada su se osvajale medalje bio je u sto-æeru hrvatske reprezentacije na svim na-tjecanjima osim na Svjetskom prvenstvuu Portugalu 2003. Winterthur, u kojemuje tada radio, nije ga pustio na pripreme.

Sjajni nasljedniciMeu njegovim nasljednicima teπko

mu je bilo izabrati najboljega:- Hrvatska je uvijek imala sjajne vrata-

re: BaπiÊ, ©ola, Losert, Peribonio... Iz-dvojio bih ipak Valtera MatoπeviÊa, jerje na velikoj sceni u kontinuitetu bio naj-dulje, punih deset godina.

Sretan je πto je trenirao i, po njegovumiπljenju, najboljeg vratara na svijetuAndreja Lavrova.

- Kompliment mi je πto je Lavrov re-kao da sam bio njegov najbolji trener.

Sloæit Êe se da je uloga vratara na putudo (ne)uspjeha iznimno vaæna.

- Nekada smo govorili da je golmandvadeset posto momËadi, a danas kada jerukomet postao vrlo brz s mnogo napa-da, reÊi Êu da je vratar Ëak Ëetrdeset po-sto zasluæan za rezultat.

U »ervarovom stoæeru ima pune rukeposla.

- UoËi svjetskog i europskog prvenstvamalo je dana za pripreme, trener mora bi-ti maioniËar. Ali za olimpijske igre dru-ga je priËa, pripreme traju viπe od mjesecdana pa se igraËa moæe prvo odmoriti, azatim ga pripremiti od poËetka. Ima vre-mena za ponavljanja πto je najvaænije.Zato sam uvjeren da Êe naπi vratari u Pe-kingu biti dobri kao πto su bili i u Ateni.

Nakon Pekinga, sljedeÊe je godineSvjetsko prvenstvo u Hrvatskoj.

- Sustav natjecanja bit Êe drukËiji ne-goli je bio na SP-u u NjemaËkoj i EP-u uNorveπkoj, bit Êe viπe dana za oporavak.©to je vaæno za kvalitetu igre, jer Ëesto semoralo igrati i u razmaku manjem od 24sata.

Ove godine Zorko slavi 40 godina urukometu. Na priËu da se medalje "lije-pe" uz njega, nasmijat Êe se:

- Puno je, puno detalja o kojima ovisirezultat. »esto vratar zna obraniti i 25udaraca, a momËad mu izgubi, zna sepak dogoditi da obrani samo 12, a pobi-jedi se. Jednostavno, za medalju se ko-ckice moraju posloæiti.

9

Zdenko Zorko roen je 18.kolovoza 1950. godine u Za-grebu. U djeËaËkim je dani-ma branio u Dinamu, umomËadi u kojoj su bili i Æelj-ko StinËiÊ, Zdenko Kafka,Marijan »erËek... U rukometje otiπao u srednjoπkolskimdanima, kasnije je branio uZagrebu, MedveπËaku i Ce-lju.

Za reprezentaciju Jugosla-vije nastupio je 82 puta. Bioje Ëlan momËadi koja je na OIu Münchenu 1972. osvojilazlatnu medalju, a na OI uMontrealu 1976. peto mje-sto. Na svjetskim prvenstvi-ma nastupio je dvaput: bron-ca je osvojena 1974., a petomjesto 1976. Zlatnu je me-dalju osvojio i na student-skom svjetskom prvenstvu ina Mediteranskim igrama uAlæiru.

Trenersku je karijeru zapo-Ëeo u Zagrebu, koji je 1985.uveo u prvoligaπko druπtvo.Trenirao je i rukometaπe Ce-lja s kojima je osvojio sloven-ski kup, rukometaπice Loko-motive s kojima je bio finalistKupa pobjednica kupova, terukometaπe drugoligaπa za-grebaËkog Borca i Industro-gradnje.

Kao trener vratara radio je uZagrebu, MedveπËaku, Win-terthuru i Gummersbachu, adanas je trener Lokomotivi-nih golmanica. U ulozi trene-ra vratara dugogodiπnji jeËlan struËnog stoæera hrvat-ske reprezentacije, naπe jegolmane pripremao za osva-janje olimpijskih zlata uAtlanti 1996. i Ateni 2004.,srebrnih medalja na svjet-skim prvenstvima 1995. naIslandu i 2005. u Tunisu, eu-

ropske bronce 1994. u Por-tugalu i eurosrebra ove godi-ne u Norveπkoj.

Zdenkov otac, popularniTata Zorko, godinama je ra-dio u rukometu, a Zdenkovsin Mirko rukometni je vratar.Bio je u Zagrebu, danas je uMedveπËaku.

Tri olimpijska zlata

r u k o m e t a π ZORKO

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

10

Viπe od πportaOsigurati mir meu nacijama kroz πport i putem πporta nije lako, ali to jesrediπnja filozofija zaËetnika olimpizma Pierrea de Coubertina, koja nikakonije u kontradikciji s osnovnim principima πporta, πportskog natjecanja ipomicanja granica vlastitih dostignuÊa

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

B rojeÊi viπe od stoljeÊa odræa-vanja modernih olimpijskihigara, pogleda usmjerenog ba-

runu Pierreu de Coubertinu, pedagogu,povjesniËaru, utemeljitelju modernogπporta, Ëovjeku i vizionaru, u njego-vom radu primjeÊujemo teænju za ne-Ëim mnogo viπim od samog slavljenjaljudskih tjelesnih dostignuÊa. Obna-vljajuÊi ideju olimpizma Coubertin jeæelio u πportsko natjecanje udahnutipedagoπki pristup i time dodatno osna-æiti olimpijski pokret u cijelosti, jer bezpedagoπke komponente olimpijski po-kret nije potpun i ne moæe egzistirati,kako to naglaπava Eilert Herms, teologiz Tübingena.

Moralne i etiËke vrijednostiBez obrazovne osnove olimpijske

igre i πportska natjecanja svela bi se napuko gladijatorsko odmjeravanje sna-ga, poput onog u starom Rimu. Najdra-gocjeniji aspekt olimpizma, kako ga jevidio Coubertin, nije postizanje hvale-vrijednih vrhunskih πportskih rezultatai svjetskih rekorda, nego obrazovanjete razvoj moralnih i etiËkih vrijednostipojedinca kao osnovne jedinke druπtva,a time i druπtva u cjelini.

U poËecima je Coubertin putem re-formi æelio dati novo znaËenje πportu, aglavni dio i zamaπnjak tih reformiupravo je ideja olimpizma koja je dje-lovala kao glavni instrument reformeπporta putem moralnih, etiËkih i obra-zovnih vrijednosti. Reforme su se te-meljile upravo na obrazovanju i njego-vih pet naËela kao glavnom faktoru ipromotoru ideje o razvoju cjelokupnogËovjeka i olimpijca.

Pet naËela olimpizmaPrvo se naËelo zasniva na jedinstvu

uma i tijela te skladnom razvoju kom-pletne osobe. Samo bavljenje odree-nim πportom i ukljuËivanje u trenaæniproces nije dostatno da bi se utjecalo narazvoj svih Ëovjekovih potencijala. Vr-lo vaæno mjesto zauzima obrazovanjete skladan razvoj intelektualnih i fizi-Ëkih potencijala, πto najbolje odraæavastara latinska poslovica Mens sana incorpore sano, a potvruje olimpizamkoji se zasniva upravo na harmoni-Ënom razvoju duha i tijela.

Cilj drugog naËela osobno jeusavrπavanje. ©portske aktivnosti mo-raju poticati Ëovjeka na osobni razvoj iusavrπavanje i tijela i uma te tako osi-gurati potpuni rast i razvoj svih Ëovje-kovih kapaciteta. Ishod takvog pristuparezultirat Êe razvojem zrelije osobe ipostizanjem novih znanja.

TreÊe je naËelo amaterizma o kojemuse kroz povijest mnogo govorilo. Za-dak tog naËela je udahnuti πportu„duπu”, odnosno duh plemenitosti i vi-teπtva.

Obuzdati agresivnost i vladati sobom

Putem ideje olimpizma Coubertin jeæelio proËistiti πport da bi se lakπe do-spjelo do asketskih ideala koje u njemunalazimo te tako osigurala i oËuvalaideja i filozofija πporta u cijelosti iodbacile negativne pojave, poput æeljeza pobjedom po svaku cijenu i pretva-ranja olimpijaca u moderne gladijatore.

»etvrto naËelo istiËe pravednost i na-glaπava da se upravo putem tog naËelai poπtivanja pisanih πportskih propisa,ali i onih nepisanih, svim sudionicimaosiguravaju i pruæaju jednaki uvjeti.Tako se ne samo osiguravaju jednakiuvjeti svima, nego se osigurava i poπti-vanje osnovnih principa suvremenog iciviliziranog druπtva, poput pravde, a uπportu posebno fair playja. Tim se pu-tem takoer kontroliraju agresivnost ineobuzdanost te uËi vladanju sobom ivlastitim emocijama. Vrijednosti poputsusretljivosti i plemenitih nakana Ëo-vjeka Ëine civiliziranim, a uËe se u „pe-dagogiji olimpizma”, kako je to isticaoCoubertin.

Osigurati mir kroz πportPutem petog naËela Coubertin je

izrazio æelju cijelog ËovjeËanstva, a toje æelja za mirom. Osigurati mir meunacijama kroz πport i putem πporta nijelako, ali to je srediπnja filozofija zaËe-tnika olimpizma, koja nikako nije ukontradikciji s osnovnim principimaπporta, πportskog natjecanja i pomica-nja granica vlastitih dostignuÊa, dapa-Ëe, upravo suprotno. Olimpijske igre iπportska natjecanja moraju biti upravo

Pierre deCoubertin

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

11

oni faktori u druπtvu koji Êe svojimodræavanjem i porukom pribliæavatiljude razliËitih rasa, politiËkih i vjer-skih uvjerenja u duhu meusobnoguvaæavanja i poπtivanja.

KljuËni trenutak u tom procesu je,kako je Coubertin naglaπavao, upravozajedniπtvo koje pruæaju olimpijskeigre i duh olimpizma. Biti zajedno teneposredno upoznavati ljudsku razliËi-tost i Ëovjeka pokraj sebe prvi je koraku svladavanju i prevladavanju predra-suda i jaza izmeu ljudi, poboljπanjunjihove interakcije te razumijevanju ra-zliËitosti kao obogaÊivanja vlastitog æi-vota i prihvaÊanja izazova umjesto nji-hovog osuivanja.

GledajuÊi unatrag moramo se zapita-ti πto zapravo olimpizam znaËi u danaπ-njem druπtvu i πto moæe ponuditi da-naπnjem Ëovjeku. Olimpizam joπ uvi-jek predstavlja obrazovni koncept kojije namijenjen πportu, ali i njegovimsmjelim i odvaænim πportaπima koji nataj naËin postaju bolji ljudi i grade bo-lje druπtvo. Na olimpijskim igrama iπportskim natjecanjima prepoznajemonajrafiniraniji πportski izriËaj πportaπakoji su se za takvu priliku, silno seodriËuÊi, pripremali viπe olimpijada.Coubertin upravo te πportaπe prepozna-je kao ambasadore i nositelje naËelaolimpizma i uzore mladima.

Izgradnja cjelovite osobeOlimpizam je, dakako, demonstracija

sposobnosti i vjeπtina, ali i puno viπeod rezultata koji se mogu zabiljeæitimjernim instrumentima te potom ocije-niti i rangirati. Olimpizam je æelja zaosobnim usavrπavanjem i ostvarenjemsvih osobnih potencijala. U teænji zaπto boljim rezultatima, æelji za dokazi-vanjem vlastitih vrijednosti i pomica-njem πportskih granica nisu najvaænijirezultati, nego trud koji je uloæen u nji-hovo ostvarenje. Iako se ne moæe na-zvati olimpizmom, veÊ sam trud uloæenu pokuπaj stvaranja perfekcije pokretaodraæava dio upravo tog duha. Da biduh olimpizma u potpunosti zaæivio ida bi se osigurala izgradnja πportaπakao cjelovite osobe, Coubertin je prije

mnogo godina ponudio rjeπenje; πportutemeljen na vrijednostima olimpizmai njegovih naËela. Smjernica je to i pu-tokaz, ali i odgovornost i izazov svako-me prijatelju πporta koji se mogu iπËita-ti iz olimpijske krilatice koju je modifi-cirao filozof i olimpijski pobjednikHans Lenk: Citius, altius, fortius - hu-manius!

Literatura

1. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hr-vatskoj, Zagreb: Libera Editio d.o.o.

2. Coubertin, P. (1931). MemoriesOlymiques. Lausanne: Bureau Interna-tional de Pedagogie sportive.

3. Wallechinsky, D. (2004). The completebook of the Olympics. London: AurumPress.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

12

Lacrosse, igra kanadskihIndijanaca

MALO POZNATI ©PORTOVI © portska grana lacrosse nasta-la je od nadmetanja kanad-skih Indijanaca zvanog

baggataway. To je nadmetanje tradi-cionalno sluæilo za rjeπavanje ple-menskih sukoba ili obuku mladih ra-tnika. Igralo se na terenu duljem od1,5 km, a trajalo je danima. IgraËi suËesto bili teπko ozlijeeni ili su Ëakpogibali. Lopte, izraivane od luba-nja neprijatelja, koæe ili drveta punilesu se razliËitim materijalima, naj-ËeπÊe dlakom. Pogodak je donosioslavu i Ëast igraËima i njihovim ple-menima. PromatrajuÊi tu surovu igrukod plemena Huron nedaleko odThunder Baya u Ontariju 1636. godi-ne, isusovaËki misionar Jean de Brer-beuf uoËio je sliËnost izmeu πtapakoji su u igri koristili domoroci i "lacrossea", πtapa koji su koristili bisku-pi. S vremenom se ustalio naziv - la-crosse.

Igra koja se smatrala darom od Bo-ga igrala se za njegovo "zadovolj-stvo". U odnosu na poËetna, pravilaigre s vremenom su se bitno promije-nila. Igru su prvi prihvatili engleskidoseljenici. Prva sluæbena utakmicaodigrana je 1839. u Montrealu, a1842. u istom je gradu osnovanOlympic Club u kojem je njegovanlacrosse. "Ocem lacrossea" smatra sekanadski zubar George Beers. On je1867. napisao pravila koja su predsta-vljala osnovu suvremenog lacrossea.Igra je osamdesetih godina XIX. sto-ljeÊa prenesena u SAD i Englesku.

Kolonizatori prihvatili πportdomorodaca

Zanimljivo je da je lacrosse jedinisjevernoameriËki πport koji su razvilidomoroci, a onda su ga ne samo pri-hvatili nego i u svoje domovine pre-nijeli kolonizatori. Lacrosse je u Ka-nadi 1994. godine proglaπen nacio-nalnim ljetnim πportom. Prema pro-mijenjenim pravilima, broj igraËasmanjen je na deset, a igraËica na

dvanaest. Lopta koja se ranije pu-nila dlakom sada je gumena, pro-mjera 20 cm i teπka 140 grama.Igraliπte je pravokutno veliËine

100x64 m, a udaljenost izmeuvrata je 73 m. Iza vrata je slobodnazona od 13 m. Vratnice su udaljene ivisoke 1,83 m. Iza vrata je mreæa uobliku trokuta, koja je na krajupriËvrπÊena za tlo. Oko vrata je vrata-rev prostor u obliku kruga polumjera2,75 m. Igraliπte je razdijeljeno sre-

Lacrosse je jedini sjevernoameriËki πport koji su razvilidomoroci, a onda su ga prihvatili i u svoje domovineprenijeli kolonizatori. Kombinira vjeπtine i strategijedrugih πportskih igara - nogometa, hokeja na travi,rukometa, odbojke ikoπarke, a razvila suse tri dominantnaoblika: dvoranski,muπki i æenskilacrosse

Piπe Sanja Sokol

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

diπnjom linijom na dvije polovine.Izmeu srediπnje linije i vrata ucrta-vaju se tzv. zonske linije koje su pa-ralelne s vratima, a udaljene su odnjih 18,3 m.

Izuzetno brza igraLacrosse se igra drvenim πtapom

(reketom), dugim oko 90 cm, koji jena vrhu savijen i raπlja se kao dvokra-ke vile. Preko raπalja razapeta je mre-æica πiroka oko 30 cm u obliku dæepa.©tap se tradicionalno izraivao od dr-veta, ali se danas sve viπe zamjenjujetehnoloπki naprednijim i trajnijimmaterijalima poput metala i plastike.Lopta se smije hvatati i bacati samoreketom, a moæe dosegnuti brzinu ido 160 km/h. Predaje se brzim i kra-tkim dodavanjem munjevitom brzi-nom u punom trku. Da bi se u takobrzoj igri izbjegle ozljede, igraËi suzaπtiÊeni lakim kacigama, πtitnicimaza pojedine dijelove tijela, oklopimaispod dresa i rukavicama.

Svaki postignuti gol donosi bod.Kao i igraËi u polju, vratar smije igra-ti samo reketom. Igra traje 4x15 mi-nuta za muπkarce i 2x25 minuta zaæene. Za pogreπke igraËa dosuuje sekazneni udarac. Lacrosse kombiniravjeπtine i strategije drugih πportskihigara - nogometa, hokeja na travi, ru-kometa, odbojke i koπarke, a razvilasu se tri domi-nantna obli-ka: dvo-ran-

ski, muπki iæenski la-crosse. Za-jedniËko je, imuπkom iæenskom la-crosseu naotvorenom ionom u dvo-rani, daobuhvaÊajutrËanje, do-davanje i ba-canje lopte premaprotivniËkom golu. Udvoranskom lacrosseu ukojem ekipe imaju poπest igraËa dopuπta se veÊitjelesni kontakt, a utakmicetraju 4x15 ili 3x20 minuta.

Lacrosse je bio olimpijski πport

I dok moderni lacrosse postoji viπeod 70 godina, do prije 20 godinaigrao se samo u Kanadi, SAD-u, Ve-likoj Britaniji i Australiji. Meutim, uposljednje vrijeme postaje sve popu-larniji u Europi i istoËnoj Aziji. Veli-ka meunarodna natjecanja u lacros-seu su europska i svjetska prvenstva.Meunarodni πportski savez Interna-tional Lacrosse Federation za muπke

osnovan je 1967., a iste jegodine odræano i

prvo

svjetsko prvenstvo. Do 1986. go-dine na svjetskim su prvenstvi-ma sudjelovali SAD, Australijai Kanada, a na æenskim prven-stvima, koja se igraju od 1969.godine, uz nabrojene su sudje-

lovale i reprezentacije ©kot-ske i Walesa. Procvat nameunarodnoj razini igra jedoæivjela 2005. godine, ka-da se na æenskom SP-u na-tjecalo 10 dræava, a godinukasnije na muπkom okupila

se Ëak 21 dræava. Na svjet-skim prvenstvima u muπkojkonkurenciji dominira SAD,koji je izgubio prvenstvo je-dino 1978. i 2006. od Kana-

de. U æenskoj konkurencijiSAD je takoer dominantan,

dok je Australija dvaputosvajala naslov. Danas se

lacrosse igra i u Argenti-ni, »eπkoj, Finskoj,

NjemaËkoj, Japanu,Nizozemskoj, Ju-

ænoj Koreji,©vedskoj, Ton-gi, Novom Ze-landu i Juænoa-friËkoj Repu-blici.

Lacrosse je bio na programu Olim-pijskih igara 1904. i 1908. godine. NaOI 1904. nastupale su dvije momËadiKanade i jedna SAD-a, a u finalu jekanadska ekipa iz Shamrocka pobije-dila 6-1. Na OI 1908. Kanada je pobi-jedila Veliku Britaniju 14-10.

Jedna od najveÊih prepreka dalacrosse ponovno bude na

programu OI je Ëinjenicada muπki i æenski lacros-se imaju potpuno odvo-

jene meunarodnekrovne organizaci-je.

Literatura

1. Levinson, D. i Chri-stensen K. (1996).

Encyclopedia of worldsport.

2. Montague, T. ( 2004).A to Z of sport. Lon-

don: The Daily Te-legraph.

3. Wallechinsky, D.(2004). The com-

plete book ofthe Olimpics.London: Au-

rum Press Ltd.

13

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

14

Svako doba, pa i internetsko, voli junake, voliljude koji svojom snagom, spretnoπÊu i pameÊupredstavljaju heroje. A u svijetu kojim vladanovac put od herojstva do sponzorskog ugovoranije dalek

S ir Arthur Conan Doyle, tvoracznamenitog londonskog dete-ktiva Sherlocka Holmesa, je-

dnom je, progovarajuÊi kroz svog ju-naka, rekao da je dovoljno Ëitati crnukroniku i oglasnik kako bi se saznalostanje nekog druπtva. Danas bi trebaloËitati i oglase jer nitko u druπtvenimznanostima nema ni pribliæno tolikoopseæne istraæivaËke fondove kolike naraspolaganju imaju struËnjaci za mar-keting i promidæbu (Ëemu se u nas po-pularno slovka "pi-ar").

Veza izmeu danaπnjeg πporta iodjela za promociju velikih tvrtki veo-ma je oËita. Uzmimo za primjer kratkuagencijsku vijest iz Jutarnjeg lista: „Ti-jekom sijeËnja i veljaËe proizvoaËsportske opreme Nike izbacit Êe na tr-æiπte 23. verziju tenisica Air Jordan, aza poËetak Êe izdati 'ograniËenu seriju'koju Êe distribuirati 23 tvrtke i proda-vat Êe se po 230 dolara. Naveliko sespekulira o tome da Êe ta verzija uje-dno biti i posljednja, zbog ikonograf-skog znaËenja broja 23, koji je Micha-el Jordan nosio u Bullsima”. Svota ko-

ju je Jordan dobio da bitenisice mogle nositinjegovo ime nije obja-vljena, no kada znamoda je prvi Jordanov ugo-vor s Nikeom joπ 1985.godine vrijedio 2,5 mi-lijuna dolara, nije teπkozamisliti i viπestrukoveÊe iznose.

Ljudi vole imati uzor

ProizvoaËu tenisica to se jednosta-vno - isplati. Ljudi su spremni kupititenisice kakve nosi πportska zvijezda, aspremni su i dodatno platiti za simboli-Ëku „ograniËenu seriju" inspiriranubrojem 23, brojem za koji Êe matema-tiËar reÊi da predstavlja samo jedan odprostih brojeva, no za ljubitelja NBA-lige i Michaela Jordana taj je broj go-tovo mitska vrijednost.

Zaπto ljudi takve tenisice ËeπÊe oda-biru i zaπto su spremni platiti viπe zaseriju koja je (kako posredno priznaje iproizvoaË) skuplja samo zato jer nosiJordanov broj? VeÊ je proπlo dosta de-setljeÊa od doba kada su domaÊice ju-rile u trgovine jer su na televiziji vidje-le kako neki deterdæent bolje pere ilineka kava ima bolju aromu, uz stav daje ono πto je na televiziji jednostavnoistina.

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

©portaπi -posljednjiheroji

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

Suvremeni potroπaË jako dobro znada, ako i kupi tenisice Air Jordan, neÊenapraviti velik korak prema ulasku uNBA, niti Êe bolje igrati koπarku, a ne-Êe mu pomoÊi ni da izgleda kao RockyBalboa u najbolja vremena… Jedno-stavno, imat Êe tenisice koje se rade naistoj traci kao i one koje nemaju magi-Ëne brojeve.

Nije rijeË samo o tenisicama - πpor-taπi reklamiraju sve: od mineralne vo-de, preko telekomunikacijskih operate-ra do automobila koje Ëesto dobivajuna besplatno koriπtenje. A kako jednaod velikih istina kapitalizma kaæe dakapitalisti ne daju niπta πto neÊe napla-titi barem deset puta, jasno je da suπportaπi danas odliËni promotori. Mo-æemo reÊi i najbolji promotori, kolikoto pojedinci mogu biti.

Zaπto? Ljudima u pravilu treba nekiuzor. Od malih smo nogu nauËeni na

snaæne pojedince koji svojim djelimamijenjaju svijet. Kako veÊina ljudi radirelativno monoton posao i ima priliËnoujednaËen æivot (a danaπnji poloæaj ko-taËiÊa u radu velike korporacije uopÊene pomaæe drukËijem odnosu premaposlu i æivotu uopÊe) ljudi vole imatiuzor. Svako doba, pa i internetsko, vo-li junake, voli ljude koji svojom sna-gom, spretnoπÊu i pameÊu predstavlja-ju heroje.

No, ovo stoljeÊe ostavilo nas je bezheroja. Vojnici? KlasiËnih ratnih suko-ba gotovo i nema, a i kada se dogode,o pobjedi najviπe odluËuju πtreberi ko-ji sjede ispred monitora klimatiziranihstoæera i nadziru pametne bombe. Poli-tiËari? Da prosjeËnom graaninu spo-menemo izjavu pokojnog Vlade Go-tovca kako je politika najËasniji posaokoji Ëovjek obavlja (u smislu da se ba-vi opÊim, a ne pojedinaËnim dobrom),

dobili bismo uglavnom gorak osmijeh.Znanstvenici? U dobrom dijelu svijetato zanimanje donosi prestiæ, ali sve jemanje ljudi, Ëak i u susjednom kriluzgrade instituta, koji u ovo doba speci-jalizacije shvaÊaju Ëime se odreeniznanstvenik bavi.

Grupne emocije

Na kraju - ostaju nam πportaπi. Ljudido medalja dolaze u znoju lica svog, anjihovi se napori jasno vide i lako pra-te na najudobniji naËin: sjedenjem udnevnom boravku i gledanjem televi-zijskog programa. Joπ kada je u pitanjunastup u bojama nacije, pa usto i prije-nos uæivo; imamo neizvjesnost, nacio-nalni naboj, πportski uspjeh ili neu-spjeh, znoj, smijeh ili suze: sve je mo-guÊe, sve je dostupno i sve je vidljivo

u velikom formatu, kao da smo polametra od osobe koja trËi, skaËe, skija…

Nema danas osobe koja moæe iza-zvati viπe grupnih emocija nego πpor-taπ Ëiji nastup prenosi televizija. Zna-mo da je iza njega cijela maπinerija, nou trenutku kada nastupa, kada je na sni-jegu, travi ili parketu - on je za nas oso-ba prepuπtena sama sebi, netko tko jeizvan svakodnevne rutine, izvan susta-va, netko tko pobjeuje, a volimo ga ikada nije prvi. ©portaπ je zapravo za-dnji heroj preostao u globalizmu.

A u svijetu kojim vlada novac put odherojstva do sponzorskog ugovora nijedalek. Kupnja ograniËene serije tenisi-ca ili mineralne vode koju koristi olim-pijska pobjednica ne znaËi viπe ono πtoje reklama govorila nekad: da je ta ro-ba najbolja ili da kupcu daje neka no-va, gotovo magiËna svojstva. Kupnjatakvog proizvoda poistovjeÊivanje jesa πportaπem, s osobom koju vidimo nateleviziji kako uz napor i u jakoj kon-kurenciji pobjeuje. A takav stav daje iporuku samim πportaπima: budite do-stojni onoga πto radite! ©portska pobje-da mora biti Ëista i Ëasna. InaËe Êe svi-jet izgubiti posljednje heroje koje ima.

Literatura1. Jordan, M. i Vancil, M. (2005). Driven from

Within.2. Lafeber, W. (2002). Michael Jordan and the

New Global Capitalism, New and ExpandedEdition.

3. Kotler, Ph. i Armstrong, G. (2007). Princi-ples of Marketing, 12. izdanje.

15

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:29

16

G ideon, biblijski junak kojise iz siromaπtva i strahauzdiæe do najveÊih pobje-

da, aktualan je za suvremenu πport-sku karijeru. Opisom u Knjizi Suda-ca (Suci 6-8) podsjeÊa na „razliko-vanje duhova” sv. Ignacija Lojol-skog koji upozorava da treba paælji-vo gledati kakvi su rezultati na dugirok i koji je ukupni zavrπetak.

Teπki uvjetiGideonovo doba obiljeæeno je me-

unarodnim ekonomskim izrablji-vanjem. Strane sile, koje predvodi„Midjan”, imaju uza se i „Amale-ka”, iskonsko zlo koje se samo uzmolitvu pobjeuje (usp. Izl 17).Brojem usporeeni s „pijeskom naobali morskoj” (Suci 7,12) upornopljaËkaju urod. U tom gorkom siro-maπtvu odrasta mladiÊ Gideon, ustonajmlai u obitelji ili, prema izvor-niku, „maleni" (6,15). Naknadno sa-znajemo da su mu braÊa okrutnoubijena (8,19). Meutim i u takvimuvjetima Gideon je aktivan i zalaæese. Svim je silama angaæiran u æetvi,a svojim rijeËima pokazuje da usredopÊe letargije pamti oduπevljenje iprave ideale (6,11.13). Suvremeni πport poznaje mlade ljude koji su uoskudici marljivom vjeæbom zapo-Ëeli - i daleko dogurali.

Gideona muËi strah. Na poËetku seplaπio svoje obitelji i sugraana(6,27), a poslije kao uspjeπan vodi-telj joπ osjeÊa strah pred protivni-Ëkim taborom (7,10). Æe za sigur-noπÊu jasno pokazuje kad traæi znak(6,17) i kad otvoreno iznosi svoje

oËekivanje pred Bogom (6,36).Upravo ga susret s Bogom pokreÊena akciju koja dovodi do silnoguspjeha: Ëetrdeset godina blagosta-nja za cijeli narod (8,28) i puna mje-ra osobnog æivota (8,32).

Vaæna je snagaGideon mora svojom snagom do

pobjede koja vrijedi za cijeli narod(6,14). U godini Olimpijskih igarajasno nam je koliko zalaganje je-dnog πportaπa promovira njegovudomovinu.

RijeË je ponajprije o fiziËkoj snazikoju u Bibliji simboliziraju ruka imaË. VeÊ za prve zadaÊe Gideonu jepotrebno dovoljno miπiÊa da ukloniobjekte laænog kulta i od istog mate-rijala sagradi nove (6,25-31). Gide-on zna kolik je zadatak povjerennjegovoj ruci i o tome govori u mo-litvi (6,36). A Bog, i onda kad mudo kraja reducira broj suradnika,ipak jamËi Gideonu da Êe svojomsnagom ispuniti poslanje (7,7.9).Sami protivnici (7,14) i njihovi vo-e (8,21) prepoznaju GideonovumoÊ.

Duπevnu i socijalnu jakost Gideonpokazuje od poËetka kad mora dir-nuti u tradiciju i ispravljati uvrijeæe-ne ideale (6,25). Nastupa kao vodi-telj momËadi od deset momaka(6,27) pri Ëemu moderni Ëitatelj ta-koreÊi nuæno pomiπlja na nogome-tnog kapetana. Gideon postaje voakoji okuplja svoj rod (6,34) i potomdoslovce „sav narod” (7,1). Premabiblijskom tekstu uspio je pokrenuti32 tisuÊe sljedbenika (7,3)! Svaka

Æivotni put viπestrukog biblijskogpobjednika Gideona upozorava nadugoroËne rezultate. ZapoËeo je borbomprotiv krivih ideala, a kako Êe zavrπiti?

Kamo to vodi?

RELIGIJA I ©PORT

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

17

suvremena πportska manifestacija naj-bolje dokazuje kolika je mudrost pro-naÊi velik broj suradnika. Gideon znarasporediti ljude, koncipira i provodidobru taktiku (7,16). Svjesno samogasebe stavlja za uzor (7,17). Spretan je ukonfliktima s vlastitim ljudima (8,2).©portsku dovitljivost pokazuje kadulazi u svijet protivnika. Sluπa πto go-vore (8,11), saznaje njihovo duπevnostanje i motiviranost (8,15).

Gideon Êe se susresti i s onima kojipo svaku cijenu traæe pobjedu prije ne-go mu priznaju autoritet (8,6). I za njihÊe imati odgovor, ali tu se veÊ daje vo-diti osvetoljubivoπÊu (8,17).

Gdje je problem?Gideon je zapoËeo boreÊi se protiv

klanjanja laænim bogovima, a na krajuupravo u to upada. Rjeπavanje dubljih- teoloπkih - problema, Ëime je ispra-vno poËeo, kod njega se samog izopa-Ëuje. Ne prijete li na sliËan naËin do-ping i mito zdravom idealizmu i entu-zijazmu koji stoje na poËetku svakeπportske karijere?

Korake koji Gideona vode do kobnogzavrπetka naÊi Êemo prvo u doslovnomprelaæenju granice. Poslan je oslobodi-ti obeÊanu zemlju od izrabljivanja, aon prelazi preko Jordana (8,4). Grubaprijetnja (8,7) i osveta koju provodinad onima koji su odbili suradnju(8,16) vode do lude agresivnosti na ko-ju tjera svoga joπ maloljetnog sina(8,20). Naknadno je jasno da i skuplja-nje bogatstva (8,26) i spolna razuzda-nost (8,30) stvaraju nemoralni preo-kret: vlastitim je primjerom vodio upobjedu, a sada u propast. Gideonovanejasna religijska praksa (8,27) vodi uotvoren gubitak vjere u cijeloj zajedni-ci (8,33).

Literatura1. Assis, E. (2005). Self-interest or communal

interest. An ideology of leadership in the Gi-deon, Abimelech and Jephthah narratives (Judg. 6 - 12), Leiden

2. Schulz, A. (1926). Das Buch der Richter unddas Buch Ruth, Bonn

3. Wolf, H. W. (1973). Anthropologie des AltenTestaments, München

4. Wong, G. T. K. (2007). Gideon: A new Mo-ses? u: Reflection and refraction. Studies inbiblical historiography in honour of A. Grae-me Auld, 529-545, Leiden

Pokreni i druge!Primjeri privlaËe - naæalost i negativni.©to Êe snaæan miπiÊ bez misli-vodilje? Idealizam æudi za neprolaznim idealom

i s k r i c e✴ ✴

J. J. Tissot, Aneo pali vatruna Gideonovu oltaru (1896-1900), akvarel

Julius Schnoor von Carolsfeld, Gideon ianeo Gospodnji (1851-1860)

Das Buch der Bücher in Bildern

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

K rajem proπle godine Komi-sija Hrvatskog olimpijskogodbora za skrb o æenama u

πportu organizirala je u Zagrebumeunarodni seminar posveÊen par-ticipaciji æena u πportu nakon zavrπ-etka πportske karijere. RijeË je bila,dakako, o moguÊnosti da æene svojuzastupljenost - u konkretnom sluËa-

ju organizatori, kako se vidi, nisuizbjegavali rijeË karijera - ostvarena struËnim poslovima te, osobito,na pozicijama stvarne druπtvenemoÊi: dakle u upravljanju, menad-æmentu, liderstvu... Nekoliko prigo-dnih referata uπlo je u raπËlambu ve-ze izmeu tih pozicija i obrazovanjaπportaπica, vezu koja je ocijenjena

jednom od kritiËnih toËaka æensko-ga πporta opÊenito. Naime, iz po-dnesaka, ali i zamijeÊene prakse, Ëi-ni se da izbor izmeu πkole i πportakod æena ima drastiËniji oblik negokod muπkaraca, jer se od njih oËe-kuje da, neovisno o izboru, pokriju i„treÊe poluvrijeme” - obitelj.

18

Izbor izmeu πkole i πporta kod æena ima drastiËniji oblik nego kodmuπkaraca, jer se od njih oËekuje da, neovisno o izboru, pokriju i - obitelj

TreÊe poluvrijemeÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

19

Title IXTemu je u uvodnom slovu najavila

predsjednica Komisije Morana Pali-koviÊ Gruden navodeÊi nekoliko klju-Ënih pojmova (spomenimo æenskukvotu, pozitivnu diskriminaciju, „rolemodele”, jednake πanse...) oko kojihse strukturira problem æenske podza-stupljenosti u sustavu πporta, a odnosobrazovanja i liderskih pozicija pose-bno su obradile Ëlanice Komisije Ro-mana Caput Jogunica i Branka Ma-tkoviÊ. Procjene izreËene na semina-ru, poduprte statistiËkom analitikomprovedenom iz rodne perspektive,kao i preporukama VijeÊa Europe idrugih visokih tijela, pozicionirale suHrvatsku oko sredine tablice u konku-renciji zemalja Ëlanica EU-a i kandi-data za Ëlanstvo. To, naravno, nijeloπe, ali otvara i velik prostor u prav-cu rjeπenja koja su prisutna ne samo uveÊ uobiËajenom oglednom primjeru- skandinavske zemlje - nego i u pra-ksi tradicionalno katoliËke ©panjolskeili, kako navodi svjedoËenje ËlaniceKomisije Nataπe Vezmar Novak, itradicionalno muslimanskoga Uzbe-kistana.

Upravo proπle jeseni, u vrijeme doksu se u nas brusila pera za seminarsketeze i antiteze, jedna je πportska i sve-uËiliπna supersila - a rijeË je o Sjedi-njenim AmeriËkim Dræavama - obi-ljeæavala vaæan datum u borbi za stva-ranje jednakih πansi u obrazovanjuπportaπica. Radilo se o 35. obljetnicitzv. Titlea IX, znaËajne juridiËke kva-ke donesene 1972. godine, kojom jeispravljena nepravda u jednome va-ænom segmentu sveuËiliπne zajedni-ce. Cijela se priËa nezaobilazno veæeuz legendarnu tenisaËicu Billie JeanKing, a veza izmeu borbe za donoπ-enje toga propisa i velike tenisaËicegotovo da je anegdotalnoga karaktera.

Sredinom πezdesetih godina, jedvapunoljetna Billie Jean King iza sebeje veÊ imala dvije od ukupno 20 (!)svojih wimbledonskih titula i veÊ jebilo jasno da je na pomolu buduÊaikona i teniskoga πporta i Amerike. Uto je vrijeme bila studentica Califor-nia State Universityja i Ëlanica sveu-Ëiliπnoga teniskog tima u kojem je bi-la uvjerljivo najbolja, ukljuËujuÊi imuπkarce. Ali, za razliku od nekolici-ne muπkih kolega iz ekipe, koji suimali teniske πkolarine - ona je mora-la sama zaraivati da bi si platila πko-lovanje. Billie Jean King nikad se ni-je pomirila s tom Ëinjenicom i 10 go-dina kasnije, kad je iza nje bilo veÊpet uzastopnih sezona provedenih na

vrhu svjetske teniske liste (i adekva-tna zarada), osnovala je Æensku πport-sku zakladu (WSF) i svojim primje-rom, ali i institucionalnim djelova-njem, stavila se u sluæbu Titlea IX ipotrebe da taj amandman zaæivi uameriËkome sveuËiliπnome i πport-skom æivotu.

Kvakicom protiv zatvorenih vrata

Stoga se famozni Title IX, Ëlanakzakona o visokoπkolskom obrazova-nju, danas slavi kao razdjelnica uodnosu na praksu koja se desetljeÊimaprovodila i u πportu i po koledæima.»lanak glasi: „Ni jedna osoba u Sje-dinjenim Dræavama ne moæe na osno-vi svoga spola biti iskljuËena iz sudje-lovanja, koriπtenja pogodnosti, ili bitina drugi naËin diskriminirana uodnosu na bilo koji obrazovni pro-gram, ili aktivnost, koji prima fede-ralnu financijsku pomoÊ”.

U SAD-u, u kojem æene danas Ëine57 posto studentske populacije, sma-traju, meutim, da borba za Title IXnije dovrπena sve dok ima onih koji sejoπ prave da ne razumiju na πto seodnosi.

Ideja i ambicije prosinaËkoga oku-pljanja u zagrebaËkom hotelu Panora-ma nisu iπle tako daleko, niti je u Hr-vatskoj danas potrebno radikalno tu-maËenje oËiglednoga stanja stvari.Meutim, jedan od zakljuËaka semi-nara svakako je htio naglasiti vezuizmeu obrazovanja i æivota koji sli-jedi nakon natjecateljske karijere, po-

sebno kad su u pitanju djevojke kojedanas nastoje uskladiti obveze u πkolii na πportskom boriliπtu: „U sustavuobrazovanja potrebno je potaknuti je-dnako vrednovanje πportskih rezulta-ta, poveÊati suradnju obrazovnih iπportskih institucija u svrhu kvalite-tnijeg usklaivanja obveza uËenika-πportaπa, stvoriti preduvjete za uvo-enje mentorskog sustava obrazova-nja upotrebom informatiËkih tehnolo-gija te izraditi nastavni program zaosposobljavanje πportaπica za podu-zetnice u πportu”.

Vjerujemo da Hrvatska danas nemapred sobom tako drastiËnu situacijunejednakosti s kakvom se suoËila Bil-lie Jean King u vrijeme svojih stu-dentskih dana, ali potrebu za odree-nom kvakicom IX joπ uvijek - na ovajili onaj naËin - osjeÊaju sve πportaπicekoje se u nekoj od faza nau pred za-tvorenim vratima.

I da ne zaboravimo spomenuti: Bil-lie Jean King - koja danas, sa 64 godi-ne na pleÊima i nesumnjivom finan-cijskom sigurnoπÊu - joπ radi kao tre-nerica, u nedavnoj je anketi magazinaLife uvrπtena na popis 100 najvaæni-jih Amerikanaca XX. stoljeÊa.

Literatura1. Kahn, Andrea (2007): 35 years of Title IX,

New York Times.

2. www.ncaa.titleix - mreæno mjesto Nacionalno-ga πportsko saveza koledæa: stranice posveÊeneTitleu IX.

3. www.womenssportsfoundation.org - mreænomjesto Æenske πportske zaklade, organizacijenamijenjene promociji djevojaka i æena u πpor-tu.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

20

P rva naselja nastala su u VI. ti-suÊljeÊu pr. Kr., a kasnije idvije dræave, Donji Egipat u

podruËju delte Nila, te Gornji Egipatjuæno od delte Nila. Oko 3100. godinepr. Kr. kralj Narmer iz Gornjeg Egiptaosvojio je Donji Egipat, stvorio prvujedinstvenu dræavu i utemeljio I. dina-stiju egipatskih faraona. Stvorena je te-meljna hijerarhija s faraonom na vrhu,koji je smatran sinom boga Raa, bo-gom Horosom. Egipat je bio apsolutnateokratska monarhija. Staroegipatskakultura razvila je mnogobrojne znano-sti: medicinu, matematiku, povijest,astronomiju, geometriju i dr. Sva lite-ratura, kao i egipatski spomenici, pisa-na je hijeroglifima na papirusu ili u ka-menu.

Kolebanje izmeu konzervativizma i inovacije

Stara dræava ime je koje se obiËnopripisuje III. tisuÊljeÊu pr. Kr. kada jedrevni Egipat dostigao prvi civilizacij-ski vrhunac. Protezala se kroz vrijemevladavine III. do VI. egipatske dinasti-je 2686.-2181. godine pr. Kr. Osnovnioblici egipatskih ustanova, vjerovanja iumjetniËkih shvaÊanja uobliËeni su ti-jekom nekoliko prvih stoljeÊa tog du-gog razdoblja i stalno su se ponovo po-tvrivali do samog kraja. Egipatskaumjetnost koleba se izmeu konzerva-tivizma i inovacije, ali nikad nije bilastatiËna. Neka od njenih ostvarenja pre-sudno su utjecala na grËku i rimskuumjetnost.

Naπe poznavanje egipatske civiliza-cije poËiva na grobnicama i njihovomsadræaju. To nije sluËajno, jer su te gro-bnice bile sagraene da traju vjeËno.EgipÊani su opremali grobnice kao ne-ku vrstu replike svoje svakodnevice dabi njihov duh “ka” u zagrobnom æivotumogao uæivati u istim zadovoljstvima ukojima su oni uæivali. Tijela su se na-kon smrti mumificirala, spremala u sar-kofage i pohranjivala u grobnu komo-ru. To je bio postupak kojim se tijelokonzerviralo da bi se oËuvalo od propa-danja u skladu s vjerovanjem EgipÊanada duπa nastavlja æivjeti na drugom svi-jetu samo ako je tijelo saËuvano. Postu-pak se primjenjivao samo na faraone imalobrojne plemiÊke kaste okupljeneoko carskog dvora. Ostatak je stano-vniπtva vjerovanje o zagrobnom æivotui potrebi oËuvanja tijela ispunjavao nasimboliËkoj razini figuricama nazva-nim πauabti, koje bi se polagale u grobs pokojnikom.

Uzoran primjer grobnica je mastabaili krnja piramida obloæena opekom ilikamenom, podignuta iznad grobne ko-

Brojni crteæi i slike na zidovima grobnica pruæajunam predodæbu o svakodnevnom æivotu.Egipatski je narod tisuÊljeÊima njegovao odreenisustav tjelovjeæbe i πporta. Vitki, plemenitooblikovani likovi ovjekovjeËeni kroz egipatskuumjetnost vjeæbali su prema redovitom sustavutjelesnoga odgoja

Piπe Diana ©imek

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u umjetnostistarog Egipta

Lov na ptice s bumerangom. Slika na πtukaturi iz Nebamunova groba u Tebi, 1400. godine pr. Kr.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

21

more koja se nalazila duboko pod ze-mljom i bila oknom povezana s hum-kom. U mastabi je kapela za darovekao i tajna sobica za kip preminuloga.Za III. dinastije iz njih su se razvile ste-penaste piramide od kojih je najpozna-tija piramida faraona Zosera. Razvojpiramida dostignuo je vrhunac za IV.dinastije, u znamenitoj trojci velikih pi-ramida kod Gize (Keopsova, Kefreno-va i Mikerinova).

MagiËna sfinga Figure u sjedeÊem i stojeÊem stavu

osnova su egipatske monumentalneslobodne skulpture. Na kraju IV. dina-stije tome je dodana i treÊa poza, istotako simetriËna i nepomiËna kao prvedvije: poza pisara u turskom sjedu, nazemlji. Osim faraona i mnogobrojnihboæanstava osobito Ëest motiv bila jesfinga, kip s tijelom lava i ljudskomglavom. NajveÊa je i najpoznatija sfin-ga ispred piramide faraona Kefrena.Njezino je znaËenje bilo magijsko ismatrala se Ëuvaricom faraonova po-sljednjeg prebivaliπta.

U zemlji faraona boja je bila gotovoosnovna potreba vizualnog izraæavanjai javljala se svuda: u zidnom slikarstvu,na reljefima, na natpisima, Ëak i u arhi-tekturi. VeÊ u starom carstvu odreenasu pravila za slikane predstave, a njiho-vi osnovni principi, smatralo se, posta-vljeni su u “vrijeme bogova”, mitskojepohi u kojoj je stvoren cijeli egipatskisvijet. Æensko je tijelo uvijek slikanosvijetloæuto ili ruæiËasto, muπko crve-no-smee, a pozadina je obiËno bila bi-jela.

Stilizacija ljudskog tijela poËiva nasljedeÊim postavkama. Figura je prika-zana kao da se promatra s viπe strana, aipak izgleda potpuno uravnoteæeno iskladno. Muπkarac i æena prikazani sutako da su glava i noge vidljive u profi-lu, a oËi frontalno. Egipatski umjetnicismatrali su nuænim prikazivati sve va-æne aspekte razliËitih dijelove tijela.Takva se metoda Ëinila pogodnom zaprikaz boæanske prirode faraona, a usluËajevima kada se prikazuje fiziËkaaktivnost, egipatski umjetnik napuπtato pravilo i prikazuje tijelo u profilu ilipoloæaju koji odgovara odreenoj ra-dnji.

U starom carstvu slikarstvo se poËi-nje primjenjivati na reljefima i na ra-vnim povrπinama premazanim gipsom.Umjetnik je crtao po gipsu kistom izra-enim od trske, umoËenim u razblaæe-nu crnu boju. Crteæ je prepravljao svedok kompozicija na zidu nije bila po-tpuno uravnoteæena. Pisar je ispisivaonatpise hijeroglifima, a sveÊenici su

provjeravali njihovu toËnost. Onda seprelazilo na bojanje.

"Dohvati kako moæeπ"Brojni crteæi i slike na zidovima gro-

bnica pruæaju nam predodæbu o svako-dnevnom æivotu. Egipatski je narod ti-suÊljeÊima njegovao odreeni sustavtjelovjeæbe i πporta. Vitki, plemenitooblikovani likovi ovjekovjeËeni krozegipatsku umjetnost vjeæbali su premaredovitom sustavu tjelesnoga odgoja.Prikazani motiv jasno je objaπnjen pri-dodanim hijeroglifima, u drugim sluËa-jevima hijeroglifi imaju sasvim opÊeni-to znaËenje ili su nerazumljivi, dok ne-ke slike nemaju nikakvo objaπnjenje.

Najstariji od pronaenih crteæa dati-raju iz V. dinastije, odnosno iz 2650.godine pr. Kr. VapnenaËki reljef prona-en u Ptahoteovoj grobnici u Sakkaripokazuje dvoje mladih u hrvaËkoj bor-bi "dohvati kako moæeπ". Dogaaj jezaËuujuÊe pun æivahnosti i akcije i la-ko nam je zamisliti kako se umjetniktrudio uhvatiti "entuzijazam borbe".Reljef na zidu kraljevske grobnice uSakkari iz 2650. - 2630. godine pr. Kr.prikazuje faraona Zosera koji nosi kru-nu. U ruci dræi drugi simbol kraljevskemoÊi i sudjeluje u religijskom trËanju.

Razne varijacije djeËjih igaraEgipÊani su bili vrsni plivaËi, a hije-

roglifski znak za plivanje, sliËan danaπ-njoj tehnici slobodnoga stila, potjeËe iz2400. godine pr. Kr. U grobnicamastarog carstva pronaene su scene razli-Ëitih varijacija djeËjih igara koje su po-praÊene natpisima poput “Dræi se!”,“»uvaj se, dolazim!” i sl. Na reljefimaiz grobnice Vizier Ptahhotpe u Sakkarioko 2300. godine pr. Kr. prikazane sunjihove uobiËajene igre: kolone djeËa-ka na Ëijim ramenima izmeu glava tre-ba proÊi Ëetveronoπke; nekoliko djecedræi se Ëvrsto za ruke, jedni opuπtena ti-jela dijagonalno se okreÊu oko dvojiceu sredini koji ih pridræavaju; goli djeËa-ci bacaju πiljaste πtapove u metu na po-du… i dr. Postoje razni reljefi na temumuπkog plesa, a jedan od njih potjeËeiz grobnice Vizier Mereruka u Sakkari,oko 2250. godine pr. Kr.

Literatura

1. Krátky, F. (1974). Dêjiny télesnévychovy. Prag: Olympia, str. 60.-79.

2. Olivova, V. (1979). Lidé a hry. Prag:Olympia, str. 41.- 56.

3. Radan, Æ. (1981). Pregled historije tje-lesnog vjeæbanja i sporta. Zagreb: ©kol-ska knjiga, str. 18.-19.

Gore:SviraËica na flauti iplesaËice. Slika na

πtukaturi Nebamunovagroba u Tebi, 1400.

godine pr. Kr.

Lijevo:Crteæ akrobatskeplesaËice iz 1300.godine pr. Kr., MuzejEgizio u Torinu.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

22

© port je oduvijek bio i jest kon-tradiktoran: on oslobaa u igri,ali ujedno veæe igraËe napor-

nim radom. Dok spontanost i neorgani-ziranost oplahuju igru, πport je nadasvestrukturiran i voen striktnim pravili-ma. ProturjeËnost joπ razvidnije zrcaliËinjenica da se πportovi koji su nekadabili iskljuËivo posao (lov i pecanje) neigraju - oni poglavito ukljuËuju amate-re. ©portovi, naprotiv, koji nikada nisubili posao (πportske igre) igraju se iukljuËuju „radnike” - profesionalce.Igra i vjeπtina, πport i rad pojmovi sunadasve „neuhvatljivi” i dvosmisleni.Odnosi izmeu Ëiste igre, vjeπtine iπporta stalno se reinterpretiraju.

Igra je slobodna i reguliranaGrubo definirana, igra oznaËava ne-

stvarnu ili simuliranu aktivnost Ëijasvrha leæi izvan nje same. Johan Hiu-zinga u Homo Ludensu (1992.) igru ka-rakterizira kao slobodnu, izdvojenu ireguliranu. Roger Caillois (2001.),koji je poslije Huizinge najboljeizrazio duh igre, zadræao je ka-rakteristike igre svojeg pretho-dnika, te tome dodao: neiz-vjesnost, neproduktivnost iprijetvornost. Za Huizin-gu, igra je mogla biti inatjecanje za neπto(agon) i predstavljanje(mimesis). Caillois jeotiπao dalje identificira-juÊi Ëetiri kategorijeigre: agon (natjecanje spravilima), alea (igre nasreÊu koje iziskuju odluke neovi-sne o igraËu), mimicry (igre pre-ruπavanja) i ilinx (igre zanosa).

Ludus kao dopuna i odgojitelj

Te su Ëetiri kategorije, navodi Caillo-is, u veÊoj ili manjoj mjeri pod utjeca-jem paidie, koja predstavlja spontanuslobodnu igru, ushit i radost, i ludusa,kao pravilima orijentirane i organizira-ne varijante igre. Ta dva pojma oznaËa-vaju osnovni impuls igre i njeno znaËe-nje za pojedinca. Paidia kao „elemen-tarna ljudska potreba za jurnjavom i

larmom”, izvorigre kao prvo-

bitne slobode, potrebe odmora æivaca iistodobno razonode i fantazije. Ludusje pak „dopuna i odgojitelj paidie kojudisciplinira i obogaÊuje; to je trening istjecanje odreene vjeπtine”.

Razne se igre, dakle, rasporeujuprema Ëetiri opisane kategorije, ali isto-dobno i izmeu dva suprotna pola.

„Na jednom polu vlada, skoro nepri-jeporno, zajedniËki princip razonode,nestaπluka, slobodne improvizacije ibezbriænog veselja, Ëime se oËituje iz-vjesna nekontrolirana fantazija kojumoæemo oznaËiti imenom paidia. Nasuprotnom polu ta nestaπna i spontanabujnost skoro se potpuno povlaËi, usvakom sluËaju disciplinira, komple-mentarnom, i donekle, suprotnom ten-dencijom od njene anarhiËne i Êudljive

prirode: to je rastuÊa potreba da setakva priroda podvrgne proizvolj-nim konvencijama, imperativima, ito namjerno nezgodnim, i da sestalno i sve viπe ometa postavlja-njem sve teæih prepreka, kako bi jojse put do æeljenog cilja uËinio πto

napornijim. Taj put, nadalje, osta-je savrπeno nekoristan, iako

zahtijeva sve veÊe napore,sve viπe strpljenja, do-miπljatosti i vjeπtine. Tudrugu komponentu nazi-vamo ludus.”

Ludus i paidianisu samo suprotnosti

U anarhiji se paidieigramo gotovo bez pravila

i ograniËenja. Ono zaba-vno, kreativno i razuzdano

Paidia predstavlja spontanu slobodnu igru, ushit i radost, a ludus jepravilima orijentirana i organizirana varijanta igre. Ta dva pojmaoznaËavaju osnovni impuls igre i njeno znaËenje za pojedinca

Anarhija paidie i disciplina ludusa

FILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

23

istodobno je i kratkotrajno, jer kadaprirodna igra postane formalizirana,ona se pretvara u vjeπtinu (game). Gla-vna je razlika izmeu paidie i ludusa utome πto u aktivnostima proæetim pai-diom sve svoje napore i akcije usmjera-vamo prema ponavljanju odreeneaktivnosti, dok su druge („ludiËke”),usmjerene stroæim pravilima i vode dounaprijed odreenog cilja - obiËno dopobjede. Ali, ludus i paidia nisu samosuprotnosti. Naprotiv, vidjeli smo da seludus javlja i kao dopuna paidie kojuoplemenjuje, disciplinira i obogaÊuje.Caillois shvaÊa pomak od paidie premaludusu kao pomak u vremenu, kao ra-zvitak: kako djeca rastu, tako ugaajusvoje igre koje se od bezbriæne razdra-ganosti pretvaraju u konvencionalne,pravilima utemeljene igre.

Igra je "na putu" Igra je, zapravo, uvijek "na putu".

Uglavnom od paidie prema ludusu, ali iobrnuto. Premda je Ëista paidia (ugla-vnom) kratkoga vijeka, ona moæe svojimpuls proπiriti i na ludus. Isto tako, πtoviπe ponavljamo neku igru, veÊa je vje-rojatnost de Êe postati formalno izraæa-vana. Ali, paidia se ponekad iznovamoæe uspostaviti, u bilo kojem trenu-tku, kao privremeni bijeg od pravila.

Kod Faulknera, primjerice, pravilimaupravljane igre i natjecanja Ëesto sepretvaraju u Ëistu igru: konjske se utrkepretvaraju u neobiËan i hirovit vojninapad.

©port je, naravno, pod utjecajem lu-dusa, a ne paidie. Uistinu, put od pai-die preko ludusa nuæno zavrπava uπportu, u kojem su ludiËki obrasci toli-ko formalizirani da suci provode pravi-la. Pierre Parlebas kaæe da pojavom

modernog πporta visokih novËanih ulo-ga tradicionalne igre postupno nestaju,te im se umanjuje vrijednost. Sponta-nost i razigranost koju Caillois nazivapaidiom sve se viπe povlaËi pred ludu-som i njegovim proizvoljnim, ali obve-zujuÊim pravilima. Natjecanje, koje jeu vjeπtinama (games) ponajprije znaËi-lo borbu sa samim sobom, te izazivanjevlastitih moguÊnosti, sada je sastavlje-no od postizanja rekorda i „uniπtava-nja" protivnika, koji se Ëesto mrzi i vri-jea. Novac time uniπtava bezinteresniuæitak koji je proizlazio iz samog su-djelovanja u igri.

Razlika izmeu agona i ludusa sasto-ji se u tome πto kod ludusa napetost italent igraËa dolaze do izraæaja izvanizriËite svijesti o natjecanju i supar-niπtvu, tu je rijeË o borbi protiv nekeprepreke, a ne protiv jednog ili viπeprotivnika.

Literatura1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Ga-

mes. Chicago: University of IllinoisPress.

2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-greb: Naprijed.

3. GrliÊ, D. (1978). Estetika. Zagreb: Na-prijed.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

24

©PORTSKI MARKETING D o prije nekoliko desetljeÊanaπao bi se kupac za gotovosvaki proizvod na træiπtu.

Srediπnje pitanje industrije bilo jekako neπto proizvesti, a ne kako toprodati. Sve se promijenilo nastan-kom masovne proizvodnje, zasiÊe-nja træiπta i globalizacije. Postalo jenuæno prouËavati kupca, njegovepotrebe i æelje te dobro poznavati tr-æiπte da bi se postigli poslovni cilje-vi. Dok je do sedamdesetih godinaproπlog stoljeÊa marketing bio ugla-vnom ograniËen na reklamu, danas umnogim svjetskim tvrtkama zauzi-ma bitnu ulogu i odreuje njihovustrategiju i filozofiju. On viπe nije

samo jedna od sluæbi, ne-go je dio za-dataka ruko-vodstva usklopu me-nadæmenta.Oglasi, rekla-mni spotovi idruge promoti-vne aktivnostisamo su nekasredstava kojimase marketing slu-æi. Suvremeni jemarketing znan-stvena disciplina,ni u kojem sluËaju„prodavanje ma-gle". On na izazovetræiπta ne odgovarasamo kreativnim ide-jama, nego se sluæianalizama, matemati-Ëkim jednadæbama istatistiËkim modelima.

Marketing je postaoneophodan za svaku in-dustriju, a time i zaπportsku. A da je πportindustrija to je veÊ 1956.utvrdio profesor ekono-mije Simon Rottenberg u

svom Ëlanku Economics of Sport,objavljenom u Ëasopisu Journal ofPolitical Economy.

Marketinπki menadæment

Iako se tretira kao otkriÊe novijegvremena, πportski marketing posto-jao je veÊ u XIX. stoljeÊu, a razviose uglavnom u SAD-u kroz industri-jalizaciju πporta koja je bila pota-knuta novim tehnologijama, kao πto

Istina, πportski jemarketing marketing kaosvaki drugi, ali zahtijevapoznavanje posebnostiπporta. Kao πto πport nemoæe opstati bezmarketinga, tako nimarketing bez poznavanjadrugih podruËja poslovneekonomije ne moæe bitiuspjeπno primijenjen uπportu

Marketing kaosvaki drugi

Piπe Manuela Sentderdi

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

je masovno tiskanje novina. Godine1852. ameriËka æeljezniËka kompa-nija sponzorirala je veslaËku utrkuHarvarda i Yalea da bi promoviralanove linije i izletniËke rute. Sedam-desetih godina pretproπlog stoljeÊaproizvoaËi cigareta stavljali su ukutije sliËice poznatih igraËa bej-zbola da bi poveÊali prodaju i vezalikupce uz svoj proizvod. ZnaËenjeπportskog marketinga raste kadavlada SAD-a 1971. zabranjuje rekla-miranje duhanskih proizvoda na ra-diju i televiziji pa duhanska industri-ja, u potrazi za novim promotivnimplatformama, otkriva πportske doga-aje.

Danas se πportski marketing moæepodijeliti na marketing πporta i mar-keting sa πportom. Marketing πportapodrazumijeva da se πportske orga-nizacije koriste metodama marke-tinπkog menadæmenta i tako zado-voljavaju potrebe svojih konzume-nata. Lige poput NBA i NFL-a, klu-bovi poput Manchester Uniteda iReal Madrida, proizvoaËi πportskeopreme poput Nikea i Adidasa oda-vno su se usavrπili u tim metodama iπkolski su primjeri profesionalnogupravljanja u πportu. No i boksaËkiklubovi, koji su prepoznali zaintere-siranost mnogih æena za boks i usvoju ponudu uvrstili rekreativnetreninge za æene, koriste se marke-tingom.

Na podruËju marketinga πporta, uzniz neprofitnih πportskih organizaci-ja, nalazimo i one kojima je profit ite kako bitan. Tu se ubrajaju razneagencije, od kojih su najznaËajnijeagencije za πportska prava. Oneotkupljuju marketinπka i medijskaprava od klubova, federacija, πport-skih natjecanja ili πportaπa i prodajuih tvrtkama i televizijskim postaja-ma. NajjaËa agencija za πportskaprava u Europi je Sportfive, koja go-diπnje uprihodi oko 500 milijuna eu-ra. Meu njezinim je klijentima oko40 nogometnih reprezentacija i oko250 europskih nogometnih klubova.T.E.A.M., πvicarska agencija, pro-daje prava za Uefinu Ligu prvaka,za koja je platila zajamËeni iznos -milijardu eura. Vrijedi joπ spomenu-ti europske agencije Infront, Ëiji suvlasnici Robert Louis-Dreyfus iGünter Netzer, SportA, zajedniËkuagenciju njemaËkih TV postaja

ARD-a i ZDF-a, Global Sportnet, tebeËku agenciju APF, vodeÊu u zim-skim πportovima. NajveÊom svjet-skom agencijom za πportski marke-ting smatra se IMG sa 30 ureda i3000 suradnika diljem svijeta. Ute-meljio ju je 1960. Mark McCor-mack, pionir πportskog marketinga.

U sluËaju tvrtki Ëiji proizvodi nisu„πportski”, a koriste se πportom kaoalatom za ostvarivanje svojih poslo-vnih ciljeva govorimo o marketingusa πportom. Taj se marketing u pra-vilu pojavljuje u obliku sponzorstvai koriπtenja πportaπa u marketinπkimkampanjama. Zanimljiva varijanatasponzorstva je naming right, kadtvrtka stjeËe pravo da stadion, ligaili momËad nosi njezino ime, kao πtoje to u sluËaju Allianz Arene, NLBLige ili Team Telecoma.

Dva ekstremna stajaliπta

UzimajuÊi u obzir razvoj i znaËe-nje πportskog marketinga, uopÊe ni-je upitno je li mu potreban profesio-nalizam. Dva su ekstremna stajaliπtao tome kako bi se profesionalizam uπportskom marketingu trebao treti-rati. Jedno je da postoji samo opÊimarketing koji se primjenjuje nasvim podruËjima. Nema, dakle, po-trebe educirati struËnjake za πportskimarketing, jer svaki marketinπkistruËnjak moæe prenijeti svoje zna-nje opÊeg marketinga na πport, samoako je u stanju dovoljno dobro ap-strahirati. Ako netko moæe razvitimarketinπki koncept za osiguranjeili turistiËku agenciju, onda moæe i

za πportsku organizaciju. Zagovor-nici drugog stajaliπta smatraju dasvako podruËje zahtijeva posebanmarketinπki pristup, pa tako i πport.©port ima posebnosti i za πportskimarketing potrebno je πkolovatistruËnjake Ëije se obrazovanje morausredotoËiti na πport. Za raduspjeπnog struËnjaka neizbjeæno jepoznavanje πporta steËeno za πport-skog studija ili viπegodiπnjeg rada uπportu.

Spoj tih dvaju stajaliπta optimalnoje rjeπenje u stvaranju struËnjaka zaπportski marketing. Potrebno je te-meljno znanje opÊeg marketinga teistodobno poznavanje posebnih ka-rakteristika πporta. Konkretan pri-mjer za uspjeπnu primjenu te vrsteedukacije je njemaËki fakultet Rein-hold-Würth-Hochschule der Hoch-schule Heilbronn, ekonomski fakul-tet s posebnim fokusom na marke-ting i s usmjerenjem na πportski me-nadæment. Jer kao πto πport ne moæeopstati bez marketinga, tako ni mar-keting bez poznavanja drugih po-druËja poslovne ekonomije ne moæebiti uspjeπno primijenjen u πportu.©portski je marketing dakle marke-ting kao svaki drugi, no zahtijevapoznavanje posebnosti πporta. O to-me kako ta kombinacija funkcioniraviπe Êemo pisati u iduÊim izdanjimaOlimpa.

Literatura1. Freyer, W. (2003). Sport-Marketing. Dresden:

FIT 2003.

2. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industri-ja πporta. Zagreb: Maling.

25

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

Z animljivo je promatrati lica sastarih fotografija dok prelista-vamo monografije πportskih

druπtava stoljetne tradicije. Ono πtonas fascinira jest vjeπtina kojom suondaπnji fotografi, za danaπnje vrije-me primitivnim fotokamerama, uspi-jevali ovjekovjeËiti karaktere tadaπ-njih aktera πportske scene. Pogledipuni ponosa, viteπko dræanje i brkovikao simbol muæevnosti na trenutaknam misli presele u vrijeme πportskogromantizma, kada je biti πportaπ bilopitanje Ëasti, snage i privræenosti (do-movini, klapi, druπtvu). Danaπnje di-gitalne fotografije biljeæe πportaπe do-nekle ekscentriËnog izgleda i neobi-Ënog naËina odijevanja. Njihove po-malo nepristojne gestikulacije u prvitren u nekima izazovu odbojnost. Me-utim, odmah slijedi ushit, oduπevlje-nje i istinsko divljenje umijeÊu suvre-menih junaka πportske scene, virtuozanevjerojatne vjeπtine i πportske krea-tivnosti.

Kroz povijest se u πportu promijeni-lo mnogo toga. Promijenila su se pra-vila nekih igara, neki tradicionalniπportovi izgubili su popularnost, dokje popularnost nekih sasvim novihπportova postigla planetarne razmje-re. Dakle, πport je evoluirao i to je Ëi-njenica. Meutim, je li ta evolucijaposljedica evolucije svijesti o kori-snosti πporta i tjelesnog vjeæbanja zazdravlje - dakle smiπljene i planskedjelatnosti suvremenih humano ori-jentiranih druπtva - ili posljedica ne-Ëeg sasvim drugog? Ili je rijeË okombinaciji nekoliko uzroka?

Sve veÊi medijski interes Svakodnevni æivot Ëovjeka, kroz

cjelokupnu povijest, odreen je posto-janjem, otkrivanjem, proizvodnjom,preradom i primjenom razliËitih mate-rijala. U poËetku je Ëovjek uzimaomaterijale iz prirode i oblikovao ih pri-mitivnim postupcima. Pri tome suodluËujuÊe bile vjeπtine pojedinaca.Kasnije su proizvedeni prvi tehniËkimaterijali kao πto je bronca, æeljezniljevovi, Ëelik, cement/beton. Tek se unovijoj povijesti, koristeÊi kvantitati-

vna znanja iz matematike, fizike, ke-mije i ostalih podruËja, otkrivaju po-stupci za dobivanje suvremenih mate-rijala - npr. legiranih Ëelika, aluminij-skih legura, polimernih materijala i sl.- Ëiji broj od 1940. godine do danas ra-ste eksponencijalno. U posljednjih jeπezdesetak godina u primjenu uπlo to-liko vrsta materijala koliko u svimprethodnim stoljeÊima.

Neki primjeri revolucionarnih pri-mjena materijala zasnovanih na znan-stvenim istraæivanjima naπli su primje-nu u πportu premda su poËetna istraæi-vanja iπla za njihovom primjenom uvojnoj industriji ili medicini. Upravoje poboljπanje svojstva specifiËne Ëvr-stoÊe (omjer ËvrstoÊe i gustoÊe) danaπ-njih polimernih kompozita omoguÊilobolje tehniËke karakteristike suvreme-nih zrakoplova, trkaÊih vozila i πport-skih naprava te cijelog niza πportskihrekvizita: jarboli jedrilica i daske zajedrenje, skije, skijaπke cipele, okviribicikala, palice i druga oprema za golf,streljaËki luk, ribiËki πtap…

Novi materijali morali su pronaÊisvoja træiπta, kako u medicini, graevi-narstvu, vojnoj industriji, tako i u in-dustriji πporta. Danas, u vrijeme borbeza globalni mir, osjetljivo je razmatra-ti tezu o povezanosti proizvodnje voj-ne opreme s ratovima koji se vode ka-ko bi proizvoaËi imali sigurna træiπtai dobru zaradu. Meutim, proizvodnjasuvremene πportske opreme, zasnova-ne na primjeni suvremenih materijala,u mnogo Ëemu stvorila je specifiËnotræiπte.

Nekadaπnji trkaÊi bicikli na danaπ-njim bi biciklistiËkim utrkama bili pra-

26

Je li evolucija πporta posljedica evolucije svijesti o korisnosti πporta itjelesnog vjeæbanja za zdravlje, dakle smiπljene i planske djelatnosti

suvremenih humano orijentiranih druπtva, ili posljedica neËeg sasvim drugog?Ili je rijeË o kombinaciji nekoliko uzroka?

Nove tehnologije i evolucija u πportu

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

27

va senzacija, ali u πportskom smislu,biciklisti koji bi ih vozili zauzeli bi po-sljednje mjesto. Smi-jeπni bi bili i rekrea-tivni skijaπi na drve-nim skijama i s ko-ænatim polupanceri-cama, tenisaËi s dr-venim reketima i sl.

Træiπte novih ma-terijala itekako jenaπlo interes u πportui diktira ne samo πtoÊe biti in na najpo-znatijim talijanskimi austrijskim skijaliπtima, nego i kojaÊe oprema biti obvezna na sluæbenimmeunarodnim natjecanjima, od ka-kvog materijala mora biti izgraenapodloga na πportskim boriliπtima, ko-liko novca treba uloæiti u opremu πpor-taπa…

©portska natjecanja u nekim sluËaje-vima znaËe i natjecanja u financijskimmoguÊnostima, odnosno sposobnostiπportaπa da si osigura suvremenijuopremu ili rekvizit. Zbog toga se mno-gi organizatori velikih πportskih natje-canja nau u velikim financijskim pro-blemima. Razina sposobnosti πportaπa(npr. u biciklizmu, jedriliËarstvu, auto-mobilizmu, πportskom zrakoplov-stvu…) mora pratiti nova tehnoloπkadostignuÊa. Pozitivne posljedice togasu sve veÊi πportski dometi, sve kvali-tetniji rezultati, sve spektakularnijeπportske izvedbe i sve veÊi medijskiinteres.

Borba za πport ili za novatræiπta

Meutim, Ëini se da suvremeno tr-æiπte πportske opreme vrhunske πpor-taπe koristi samo kao træiπne maneke-ne, a pravu zaradu ostvaruje na πpor-taπima rekreativcima. Na primjer, ek-stremni mountainbikeri zauzimajuznaËajno mjesto na Eurosportu, u

πportskim Ëasopisima i sl. Kad bi se tr-æiπte takvih πportskih bicikala orijenti-ralo na mali broj ekstremnih πportaπa,zarada bi bila vrlo mala. Meutim, za-nimljivo je da se nedugo nakon kon-strukcije takvih bicikala i medijskogprikazivanja novih biciklistiËkih πpor-tova provela anketa o poæeljnosti ba-vljenja πportom. Prema toj anketi, bi-ciklizam (konkretno brdski bicikli-zam) zauzima drugo mjesto, odmahiza nogometa. Dakle, u ovom sluËajutræiπte bicikala naπlo je svoj interes urekreaciji, a sponzorski vozaËi najja-Ëih svjetskih marki u financiranju ek-stremnih natjecanja koja generiraju

koliËinu prodanih brdskih bicikala.SliËan primjer imamo u skijanju, uomjeru izmeu prodanih skija za po-trebe natjecateljskog i rekreativnogskijanja.

NameÊe se pitanje: u kojoj je mjeripopularnost nekih πportova - i ukljuËi-vanje djece i mladeæi - posljedica glo-balne svijesti o korisnosti πporta, a ukojoj interesa proizvoaËa πportskeopreme? Koristi imaju svi. Takozvanedruπtveno-odgovorne strukture moguzadovoljno trljati ruke jer πport je uekspanziji i sve se viπe mladih baviπportom - πto bi trebalo biti jamstvozdravog i perspektivnog druπtva. Proi-

zvoaËi πportske opreme takoersu pronaπli ciljane skupine po-troπaËa, osigurali sigurna træiπta inametnuli nove trendove (modu)u πportu. Meutim, dok ostala tr-æiπta (koja nisu vezana uz πport) usrca javnosti i potroπaËa morajuulaziti kroz brojne filtre tzv.druπtvene odgovornosti, træiπteπportske opreme joπ uvijek moæekoristiti onu poznatu i provjerenukrilaticu - πportom protiv droge.

Literatura1. Bartoluci, M. (1997). Ekonomika i mened-

æment sporta, HAZU i Fakultet za fiziËku kul-turu.

2. »avlek, N. (1999). Træiπni aspekti turizma isporta. Zbornik radova 2. meunarodne znan-stvene konferencije Kineziologija za 21. stolje-Êe. Fakultet za fiziËku kulturu.

3. Filetin, T. (2000). Pregled razvoja i primjenesuvremenih materijala. Hrvatsko druπtvo zamaterijale i tribologiju.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:30

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

SveËana proslava povodom posvete zastave Hrvatskog sokola u Varaædinu odræana je 11. i 12. lipnja 1904. godine.

U sredini: dr. Pero MagdiÊ i Ljubica StankoviÊ - kuma prigodom posvete zastave

GODINA 39 • BROJ 144 • OÆUJAK 2008.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

©PORT U ISELJENI©TVU

Piπe Æeljko IveljiÊ

Nakon teπkog radnog dana, hrvatski doseljenici u Au-straliji razonodu su Ëesto nalazili i u πportu. Naj-ËeπÊe su pratili πportove koje su upoznali joπ u svom

rodnom kraju. Cijele su obitelji odlazile na utakmice klu-bova koji su ih nazivom i ikonografijom podsjeÊali na za-viËaj. Prvi πport koji se organizirano provodio meu Hrva-tima u Australiji bio je nogomet, ali se vrijeme kratilo i bo-Êanjem, koπarkom, stolnim tenisom i πahom. Meutim, hr-vatski su doseljenici prigrlili i πportove koji u Hrvatskoj ni-su poznati.

Nogomet - prvi πport hrvatskih doseljenika

Nogomet Hrvata na tom kontinentu ima dugu tradiciju. Uaustralskoj saveznoj dræavi Victoriji djelovali su: CroatiaBallarat, Croatia Geelong, Croat, Croatia Melbourne, Dina-mo St. Albans, Dinamo Morwel, Hajduk Melbourne, HajdukDandenong, Mostar, Zagreb Geelong, Zagreb Melbourne,Zagreb Mildura, Canberra Croatia i dr.; u dræavi Juænoj Au-straliji: Croatia Adelaide, Croatia Mt. Gambier, CroatiaWhyalla, Croatia Port Lincoln, Zadar Port Lincoln, ZagrebRenmark i dr.; u Queenslandu: Croatia Brisbane, Sunny Si-de, Gold Coast Knight Soccer Club; u Tasmaniji: CroatiaGlenorchy i Croatia Lauceston; u Zapadnoj Australiji: Cro-atia Nort Perth; u Novom Juænom Velsu: Croatia Sydney,King Tomislav, Mladi Hrvati i Zagreb.

Hrvatski su klubovi Ëesto mijenjali imena, zbog izgredanavijaËa i politiËkih pritisaka, a ponekad su se gasili zbognedostatka novca i igraËa. Samo je nekolicina djelovala du-lje od pola stoljeÊa. To su Adelaide Croatia, MelbourneKnights, St. Albans Saints, Glenrochy Knights i RockleaUnited (Brisbane Croatia).

Hrvatski nogometni klubovi u Australiji

Nakon ukljuËivanja i duljeg djelovanja hrvatskih nogo-metnih klubova u New South Wales Soccer Football Asso-ciation (NSWSFA), oni su se prebacili u novoosnovanunogometnu ligu New South Wales Soccer Federation(NSWSF). Tu su ligu osnovali etniËki klubovi nezadovolj-ni svojim poloæajem u NSWSFA, jer ta federacija nije to-lerirala doseljenike izvan Velike Britanije. Prelaskom etni-Ëkih klubova u NSWSF, anglosaksonski NSWSFA ubrzoje propao, a NSWSF je postao dominantna australska nogo-metna federacija. Godine 1985. osnovana je savezna au-stralska nogometna liga. U jednom razdoblju, natjecanje udræavnoj ligi bilo je omoguÊeno samo jednom klubu iz po-jedine etniËke skupine. Devedesetih godina proπlog stolje-Êa vrsni australski nogometaπi poËeli su odlaziti u europskenogometne klubove pa su domaÊi klubovi dobivali velikeodπtete.

Dolazak novog menadæera

Povoljno poslovanje australskih klubova i saveza uvjeto-vao je dolazak menadæera Davida Hilla u Australski nogo-metni savez. U æelji da popularizira nogomet u cijeloj ze-mlji Hill je poËeo neutralizirati djelovanje etniËkih klubo-va. Po zastupljenosti u medijima i financiranju u Australijinajpopularniji su πportovi ragbi, australski ragbi i kriket. Tiπportovi posljednjih su godina dobivali viπe od 250 miliju-na dolara samo od medijskih prava, dok nogomet nije do-bivao ni 15 milijuna dolara.

Iako je nogomet najpopularniji amaterski πport nije touspio iskoristiti u cilju jaËanja materijalne baze. Kako se

2

Hrvati Australije imaju svoju ligu i u golfuFinale 1. lige Quensslanda odigrane 18. rujna 1999. godine

izmeu Rocklea United (Brisbane Croatia) i FC South United

I Hrvati su stvarali australsku πportsku povijestPrvi πport koji se organizirano provodio meu Hrvatima u Australiji bio jenogomet, vrijeme se kratilo i boÊanjem, koπarkom, stolnim tenisom i πahom, nohrvatski su doseljenici prigrlili i πportove koji u Hrvatskoj nisu poznati

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

smatralo da etniËki klubovi koËe razvoj nogometa u Au-straliji, Hill ih je na razne naËine pritiskao pa su klubovi,meu ostalim, morali promijeniti nazive. Isto tako nisu setolerirali nacionalistiËki ispadi navijaËa koji su se ËestopreuveliËavali. Broj gledatelja je pao i klubovi su doπli unezavidnu financijsku situaciju. Godine 2004. raspuπtena jeaustralska nogometna federacija zbog velikih dugova iloπih ugovora koje je sklopio Hill. U novoj A-ligi koja jeorganizirana pod okriljem multimilijardera Franka Lowyjanije dopuπten nastup etniËkih, pa tako ni hrvatski klubova.

Nogometni turniri Hrvata u Australiji

Nogometni turniri hrvatskih klubova (Australian-Croati-an Soccer Tournament) prva su natjecanja Hrvata na dræa-vnoj razini. Prvi turnir odræan je u Sydneyju 1975. godine ina njemu je sudjelovalo sedam klubova. Prvi pobjednik jemomËad Croatia-Deakin Canberra. Od tada se turnir orga-nizira svake godine u drugom mjestu. Na pojedinim turni-rima sudjelovalo je Ëetrdesetak momËadi. Na turniru je nas-tupio i najbolji nogometni klub s Novog Zelanda. Najviπepobjeda na turniru ubiljeæila je momËad Sydney Unitedakoja je taj trofej osvojila devet puta.

Australski πportaπi hrvatskog podrijetla

Brojni hrvatski doseljenici postigli su zapaæene uspjehe uaustralskom πportu. Viπestruki prvak Australije u junior-skoj konkurenciji bio je atletiËar Toni AndriËiÊ. Uspjeπniaustralski boksaËi bili su Jamie BogoviÊ, Steve Rudic i BobMirovic. Max Krilic bio je australski reprezentativac u ra-gbiju. John Kruljac je nastupao za biciklistiËku reprezenta-ciji Juæne Australije, a Nandy SuËiÊ je australski olimpijacu maËevanju. Poznati igraËi australskog nogometa bili suLee Ravlich i Ron ©ariÊ. Vrhunske πportske rezultate posti-gli su i dizaË utega Dinko Dean Lukin, koπarkaπica Marija-na TurËinov, gimnastiËarka Marina SuliËiÊ, a Ivan Vlatkoi Suzana Jugovac reprezentativci su u boÊanju.

Literatura

1.Rudolf, B. (1997). Histori of Croatian Soccer. Brisbane: Cro-atian Business Guide Queensland.

2.TkalËeviÊ, M. (1988). Croats in Australija. Melburne: Victo-ria College press.

3.TkalËeviÊ, M. (1999). Povijest Hrvata u Australiji. Melburne:Hrvatski svjetski kongres u Australiji.

3

Prvi nogometni klub Croatia u Brisbaneu 1961. godine. Stoje slijeva: predsjednik –uro BabiÊ, ?,Klaudio TojiÊ, Pascuale Pillon, Karlo Gugenberger, Vlado StanËiÊ, Mato Plazina, ËuËe: NikolaBrezac, Augusto, Ivo Nikel, Martin Gugenberger, ?.

Sydney United 1995. godine

Grb Hrvatskognogometnog savezaAustralije

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

Piπe Miljenko ZeËeviÊ

200. GODINA ZAGREBA»KE STRELJANE

Prvi πportski objekt u Zagrebu

4

Prva πportska organizacija u Zagrebu, Graansko stre-ljaËko druπtvo, osnovana je 1786. godine. Prva gaa-nja strijelci su prakticirali na posjedu Schönbach, koji

se nalazio izmeu Jurjevske, Mlinarske i Medvedgradskeulice. Taj je provizorni prostor zbog sve viπe Ëlanova s vre-menom postao premalen i sputavao je druπtvene aktivnosti,jer se gaalo po vinogradima i πljivicima u okolici. Potrebagradnje prave streljane po uzoru na one u ostalim gradovi-ma Austrijske Monarhije bilo je samo pitanje vremena, nesamo zbog sigurnosnih, nego i vojniËkih razloga. VojniËkei streljaËke vjeπtine upravo u to vrijeme, zbog politiËke si-tuacije, dobivaju sve viπe na znaËenju, jer se gomilaju prije-tnje sa sve opasnije granice prema Turcima (Vojna Kraji-na), kao i nagovjeπtaja neizbjeænog rata s Francuzima. Sta-cioniranjem vojske i vojne administracije u varoπu na brduGradec, Zagreb je nakon centralizacije vojnih oblasti dobioveliko vojno znaËenje. Osnivanjem graanskih Ëeta, grad-ske na Kaptolu i varoπke na Novoj Vesi, nametnula se po-treba praktiËke i organizirane vjeæbe u gaanju pripadnikagraanskih Ëeta, vojske i strijelaca, Ëlanova GraanskogstreljaËkog druπtva.

Streljana u TuπkanaËkom klancu

U oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s IvanomSteinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovori-lo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuπkanac sa-gradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnjuiste godine. S tomlokacijom bilo jesporazumno iKraljevsko ugar-sko namjesniËkovijeÊe, ali je gra-dnja bila odgaa-na sve do svibnja1808. Kako jevojska bila vital-no zainteresiranaza buduÊi objekt,nadzor nad gra-dnjom obavljao jekapetan GeorgijeKralj uz gradskogsenatora Mlinari-Êa i njegovog bla-gajnika MihovilaKajzera. Geodet-

sku izmjeru terena u TuπkanaËkom klancu obavio je dire-ktor gradnje streljane major barun Möringer, a prema proje-ktu natporuËnika von Beaulieuxa. Nacrte je izradio grae-vinski pomoÊnik Hubert Pumlinger. Originalni planski na-crt za graansku streljanu s detaljno ucrtanim svim predvi-enim objektima ostao je saËuvan do danas, a predstavljauzduæni i popreËni presjek TuπkanaËke dugodoline.

Streljana je bila smjeπtena u dolini uz cestu i potok smje-rom jug - sjever. Na lijevoj strani ucrtana je na planu stre-ljaËka kuÊa na dvije vode s trijemom okrenutim prema sje-veru u smjeru meta koje su bile postavljene na udaljenostiod 150 koraka (105,60 m). Desno, neposredno prije samihmeta, ucrtana je kuÊica za pokazivaËe pogodaka, kao i si-gurnosni zidovi u vidu grudobrana visine 6 m za prihvatispaljenih zrna. Na grudobranu uzdignut je zaπtitni zid ko-jim se πtitila pozadina meta od zalutale tanadi. TuπkanaËkastreljana, prvi javni πportski objekt u Zagrebu, dovrπen jeiste godine.

Gradnja nove streljane

Godine 1834. poloæio je pukovnik Jurica OrπiÊ-SlavetiËkitemeljni kamen novog streljaËkog doma - streljane. Taj jeobjekt u potpunosti dovrπen tek 1838., te je u rujnu iste go-dine uz veliku sveËanost i otvoren. Uz nesebiËno zalaganjesamih Ëlanova streljaËkog druπtva gradnju su potpomoglibrojni dobrotvori. Potpunim dovrπenjem streljane, kao kuÊei doma zagrebaËkih strijelaca, postaje to mjesto od 1838. od

prvorazrednogdruπtvenog iπportskog znaËe-nja za grad Za-greb. U njenimprostorijama pri-reuju se sjajneplesne i zabavneveËeri. O tomegovore brojniËlanci i osvrti uGajevoj Danici.StreljaËkodruπtvo postajeokupljaliπte pro-tagonista ilir-skog preporoda.I ne samo to -znameniti i ugle-dni ljudi postaju

U oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s Ivanom Steinbergerom, komorskimi ratnim blagajnikom, dogovorilo da se u njegovom vrtu izvan grada u doliniTuπkanac sagradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnju tegodine, no gradnja je bila odgaana sve do svibnja 1808.

Zgrada Graanske streljane u Tuπkancu izgraena 1838. Panoramska litografija beËkog majstora Franza Josepha Sandmanna.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

5

Ëlanovi tog druπtva, kao Ljudevit Gaj, Dimitrija Demetar,Pavao ©toos, Dragutin Rakovac i dr.

U zgradi streljane 1842. proslavljena je 600-godiπnjicaproglaπenja Zagreba slobodnim kraljevskim gradom, a IvanKukuljeviÊ-Sakcinski odræao je vatreni govor na hrvatskomjeziku. Skladatelj Vatroslav Lisinski bio je Ëesti posjetiteljstreljane, a uz nju se vezala i Sidonija Rubido ro. Erdödy,koja je u njoj zabiljeæila prve nastupe kao pjevaËica. Osimplesova, muziciranja i pjevanja, odræavane su recitacije,glazbene i plesne zabave uz potporu i sudjelovanje StankaVraza, Ljudevita VukotinoviÊa, Ferde LivadiÊa i drugih.

Posjet cara Franje Josipa I.

Godine 1860. Talijan Pietro Coronelli otvorio je u strelja-ni prvu plesnu πkolu u Zagrebu i sve do svoje smrti 1902.odræavao je u glavnoj dvorani plesne teËajeve. U streljanije sveËano proslavljena i 300-godiπnjica pogibije Nikole©ubiÊa Zrinskog. Koliko je zagrebaËka streljana bila po-pularna govori i podatak da ju je posjetio i car Franjo JosipI. prigodom boravka u Zagrebu 1869. i 1895. godine. Tomje prilikom i gaao u njoj. U druπtvenim prostorijama stre-ljane upisao se u spomenar koji je tom prilikom i posveÊen,a nosi naslov Knjiga uspomena druπtva graanske streljaneu Zagrebu.

Zabiljeæeno je i to da su streljanu i njene prostorije kasni-je posjetili i drugi Ëlanovi vladarske kuÊe, nadvojvoda Ru-dolf sa Stefanijom 1888. i nadvojvoda Salvator 1900. godi-ne. Oboje bijahu odliËni strijelci i lovci. Sve do 1912. godi-ne u spomenar su se upisivali razni dogaaji vezani uz stre-ljaËko druπtvo i streljanu, a vrijedno je spomenuti i sljede-Êe. Prvo gimnastiËko natjecanje odræano je u streljani 29. i30. lipnja 1872. godine. Tada je dogovoreno da se osnuje iprvi Hrvatski vatrogasni savez. U razdoblju od 1882. do1885. godine graditelj Janko Jambriπak dogradio je strelja-Ëkoj zgradi tzv. Veliku dvoranu. Time je zagrebaËka strelja-na postala moderan πportski i druπtveni centar, ujedno i pr-va javna zgrada s elektriËnom rasvjetom u Zagrebu.

Kralj strijelaca

Posljednja velika proslava odræana je u streljani prigodom125-godiπnjeg jubileja osnivanja i postojanja zagrebaËkogstreljaËkog druπtva godine 1912. Tada je organizirano i je-dno od posljednjih "Kraljevskih strijeljanja", na kojem je

najuspjeπniji natje-catelj mogao osvojiti naslov "Kralj strijelaca".

Prvi svjetski rat stvarno je prekinuo kontinuitet streljaπtvau gradu Zagrebu. Vojne vlasti rekvirirale su zgradu strelja-ne da bi sluæila kao vojarna za dobrovoljce domobranske di-vizije. StreljaËko druπtvo prestaje s radom 1917. godine, na-kon punih 130 godina uspjeπnog rada. Dvije godine kasnijenekretnine streljaËkog druπtva prodane su "Prehrani", aimovina zakladi Aleksandra ©andora. Godine 1923. dvora-na je pretvorena u operetno kazaliπte uz koje je otvorena vr-tna restauracija. Nakon kazaliπta zgrada streljane preuree-na je u kino "Tuπkanac", a zatim u kino "Edison Place Tea-tar". Nakon II. svjetskog rata kino je dobilo naziv "Slobo-da", a prije petnaestak godina ponovno kino "Tuπkanac".

Literatura

1. ZeËeviÊ, M. (1976). Kronoloπki pregled 190-godiπnjegrazvoja streljaËkog sporta u Zagrebu 1786. - 1976. Povi-jest sporta, 7 (25), 2224 - 2237.

2. ZeËeviÊ, M. (1989). O spomenaru graanske streljane uZagrebu. Povijest sporta, 20 (80),193 - 197.

Izgled streljane 1910. godine

Naslovnastranica

Knjigeuspomena

druπtvaGraanskestreljane u

Zagrebu

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

UZ 130. OBLJETNICU VARAÆDINSKOG SOKOLA

Kada je u srpnju 1874. godine uZagrebu utemeljena prva orga-nizacija Hrvatskog sokola, svo-

jom je djelatnoπÊu pridonijela πirenjutjelovjeæbene i domoljubne svijesti uostalim hrvatskim gradovima. PosjetzagrebaËkih sokola Varaædinu, prigo-dom posvete zastave PjevaËkogdruπtva Vila 19. i 20. svibnja 1877.godine, joπ je viπe afirmirao sokolskuideju u tom gradu. VeÊ tjedan kasnije,27. svibnja, odræan je sastanak na ko-jem je osnovano Varaædinsko druπtvoza tjelovjeæbu Varaædinski sokol. Pra-vila druπtva dopunjena su 31. listopa-da, a odobrena 13. studenoga 1877.godine.

Posebne simpatije graana

Prvi varaædinski sokoli bili su mar-ljivi polaznici gimnastiËkih vjeæbi.Druπtvo je aktivno sudjelovalo u ja-vnom æivotu grada. U tadaπnjim sekronikama spominje kao "zbilja neπtoposebno meu ostalim druπtvima" ikod tadaπnjeg je graanstva uæivaloposebne simpatije. Prvi su varaædinskisokoli na svojim sastancima i javnimpriredbama govorili samo hrvatski.Ipak, zanimanje za sokolstvo postu-pno je slabjelo i nakon samo osam godina zamrla je dje-latnost Varaædinskog sokola.

Viπe je autora kasnije objaπnjavalo razloge prekidasokolske djelatnosti u Varaædinu. Dr. Pero MagdiÊ ga,prema monografiji Sokolstvo u Varaædinu B. Svobode,pripisuje dobroÊudnosti tadaπnjeg staroste Pumpa i po-manjkanju sokolske discipline. Nastavnik tjelesnogodgoja Zvonko Suligoju ocijenio je da se u druπtvu"gombalo po uzoru na Turnverein", a M. Kaman govo-ri o tada "nacionalno potpuno zamrlom gradu". Posrije-di su, dakako, bile i politiËke prilike. Tih godina (1883.- 1885.), kada Maari krπe Nagodbu, a ban PejaËeviÊ da-je ostavku, Khuen sa svojom Narodnom strankom ne-smiljeno postupa protiv hrvatske opozicije. Godine1886. za velikog æupana Varaædinske æupanije imeno-

van je Radoslav pl. Rubido -Zichi. On je postavljen da"odluËnije postupa spramsvakog otpora" i "guπi svakoslobodno narodno disanje".U takvim okolnostima pro-pali su pokuπaji da se pono-vno pokrene rad druπtva.

Obnova Varaædinskog so-

kola

Trebalo je imati mnogohrabrosti da se u vrijemekhuenovπtine bori za naro-dnu stvar. Nova dopunjenapravila Varaædinskog sokola,predana 11. kolovoza 1902.,odobrena su 20. listopadaiste godine. Prvog starostutog obnovljenog druπtva, dr.Rudofa Horvata, vlasti suiznenadno preselile iz Vara-ædina. Na drugoj glavnojskupπtini druπtva, odræanoj18. svibnja 1903. godine, iza-bran je novi upravni odbor naËelu sa starjeπinom dr. Pe-rom MagdiÊem koji je ostaona Ëelu druπtva punih 11 go-dina.

Po profesiji odvjetnik, Pero MagdiÊ bio je gradonaËel-nik Varaædina (1910. - 1914.), potpredsjednik Hrvat-skog sabora (1914.) i veliki æupan Varaædinske æupanije(1920.). U druπtvenom æivotu pojavio se 1898. godine, ado smrti 1922. postao je jedna od najznaËajnijih figura ujavnom i politiËkom æivotu grada. Bio je intelektualacneiscrpne radne energije i borbene prirode, koji je u on-daπnji maaronski Varaædin unio svjeæi dah nepokole-bljivog hrvatstva i spremnost na æestoke akcije u politi-Ëkoj areni.

Za MagdiÊa prof. D. BiπÊan u Varaædinskom glasnikuod 5. rujna 1995. piπe da je "prigrlio i u srcu nosio krozcijeli æivot jedan zakon poznat veÊ u drevnim, antiËkimvremenima: SALUS POPULI SUPREMA LEX ESTO! -Spas naroda neka bude vrhovni zakon".

Po profesiji odvjetnik, Pero MagdiÊ bio je gradonaËelnik Varaædina,potpredsjednik Hrvatskog sabora i veliki æupan Varaædinske æupanije. Udruπtvenom æivotu pojavio se 1898., a do smrti 1922. postao je jedna odnajznaËajnijih figura u javnom i politiËkom æivotu grada. Bio je intelektualacneiscrpne radne energije i borbene prirode koji je u ondaπnji maaronskiVaraædin unio svjeæi dah nepokolebljivog hrvatstva i spremnost na æestokeakcije u politiËkoj areni

Prvo ime Pero MagdiÊ

Piπe Ivica KriπtofiÊ

Dr. Pero MagdiÊ jedan je od obnovitelja Hrvatskogsokola u Varaædinu, njegov doæivotni poËasni

starjeπina i starosta punih 11 godina (1903-1913).Od 1911. godine bio je i Ëlan saveznog odbora

Slavenskog sokolskog saveza.

6

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

Hrvatski sokol u Varaædinu 1906. godine

Iz konteksta πire rodoljubne faktografije spomenimoneka MagdiÊeva temeljna postignuÊa. Kao prvo, obno-vio je sokolstvo u Varaædinu i stao u njegove prve redo-ve. Priredio je sjajnu posvetu zastave Hrvatskog sokola1904. godine. Ta je sveËanost prerasla u veliku manife-staciju probuene nacionalne svijesti. Kada je spoznaoda je prenaglilo u entuzijazmu nakon stvaranja nove dr-æave 1918. godine, otvoreno je razotkrivao hipokrizijutadaπnjih vlasti.

Spomen-knjige dobrodoπlice

Vinogradska dobra i varaædinbreπke kurije nerijetkosu bili stjeciπta naprednih Varaædinaca, pa tako i Ëlano-va Hrvatskog sokola. U tim prigodama njegovao se obi-Ëaj voenja spomen-knjiga dobrodoπlice. Naæalost, veÊi-na tih knjiga nije saËuvana, pa tako ni spomen-knjiga izkurije na Malom vrhu dr. Pere MagdiÊa i njegovog si-na, æupskog starjeπine dr. Ante MagdiÊa. Da ih posjedu-jemo zasigurno bismo viπe znali o poËecima sokolstva uVaraædinu 1877./1987. ili o pravim razlozima prekidarada Varaædinskog sokola 1883. godine. Nisu saËuvaneni knjige Ëlana prvog Upravnog vijeÊa Varaædinskog so-kola Dragutina Gogera ni varaædinskog fizika dr. Placi-da Kralja - Cideka, Ëiji je otac Aleksandar prijateljevaos mnogim ilircima. Tako je Stanko Vraz bio Ëest gost unjegovoj kuriji na HaliÊ-brijegu. Iz saËuvanih spomen-knjiga saznajemo da je tijekom veselih druæenja bilo ipolitiËkih rasprava.

Druæenje s Franjom BuËarom

Pero MagdiÊ je na svojem vinogradskom posjedu uviπe prigoda ugostio i dr. Franju BuËara, prvo ime hr-vatske tjelovjeæbe i πporta. On se dobro sjeÊao MagdiÊakoji je na zagrebaËkom sveuËiliπtu vodio bitku protiv ta-

da vladajuÊe khuenovπtine. Kasnije, 1911. godine, Bu-Ëar je u MagdiÊevom oporbenom listu Naπe Pravice unastavcima objavljivao tekstove iz knjige Povijest refor-macije i protureformacije u Meimurju i Hrvatskoj kojaje tiskana u varaædinskoj Platzerovoj tiskari 1913. godi-ne.

Poslije MagdiÊeve smrti 1922. godine, BuËar je napi-sao: "…a kada smo u Zagrebu doËuli da je umro, od æa-losti se nismo mogli snaÊi, a tek ja koji sam ga joπ prijedesetak dana vidio zdrava i Ëila na njegovom milom'MagdiËevcu' na Varaædinbregu gdje se je naπ posljednjirazgovor vodio oko zbliæenja i ureenja naπih politiËkihi sokolskih prilika - dakako samo na temelju potpune je-dnakosti i ravnopravnosti Hrvata, Srba i Slovenaca nasvim poljima narodnog i dræavniËkog æivota. Bio je tadau naponu snage, ta nije navrπio ni πezdesetu godinu svogmukotrpnog patriotiËkog, rodoljubnog i zasluænog æivo-ta".

Prema osobnoj æelji MagdiÊ je pokopan u odori Hrvat-skog sokola. Njegovu je pogrebu na varaædinskom gro-blju, kakvog grad Varaædin joπ nije doæivio, prisustvo-valo mnoπtvo πtovatelja, a u povorci je bilo oko 10.000ljudi.

Literatura

1. BiπÊan, D. (1995). Dajte nam Naπu i Meimurje. Vara-ædin: Varaædinski glasnik od 21. IX. 1995.

2. BuËar, F. (1922). Dr. Pero MagdiÊ. Hrvatski sokol, 4(8, 9),146 - 148.

3. Hanuπ, J. (1911). Sjednica Slavenskog sokolskog save-za, Spomen spis II. Hrvatski svesokolski slet, Zagreb,str. 79 - 84.

4. Svoboda, B. (1923). Sokolstvo u Varaædinu, 1877-1923. Varaædin: Sokolsko druπtvo.

7

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

STOGODI©NJICA RO–ENJA LEA LEME©IΔA

Leo LemeπiÊ jedinstvena je osobahrvatskog nogometa. U njemu jesatkan cijeli nogometni πport.

Bio je aktivan nogometaπ, trener,izbornik dræavne reprezentacije, me-unarodni nogometni sudac, viπego-diπnji tajnik i voditelj kancelarijeSplitskog nogometnog podsaveza. Nibrojni trofeji i priznanja koje je primione svjedoËe dovoljno o fenomenu LeaLemeπiÊa.

Svestrani πportaπ

Leo LemeπiÊ roen je u Sinju, 8. li-pnja 1908. godine. Sudjelovanje u je-driliËarskoj regati 1921. godine bilomu je prvi doticaj sa πportom. Prijaviose na natjecanje koje je organizirao Je-driliËarski klub Labud. Jedrio je u malom oËevom brodutipa "guc". Pobijedio je i dobio prve trofeje - "πeπulu ispugu". Iste godine poËeo se baviti i atletikom. Kao Ëlanatletske sekcije Hajduka nastupao je na prvenstvimagrada, a ljeti je na BaËvicama igrao ragbi. Nemirni duhodveo je trinaestogodiπnjeg Lea u Pomorski sportskiklub Gusar, gdje je veslao i Luka Kaliterna. U slobo-dnom vremenu djeËaci su Ëesto igrali "na male branke".

VeÊ je tada "Barba Luka" pokazao da zna pronaÊi pra-vog nogometaπa. Odabrao je nekoliko najspretnijih i veÊ1924. godine LemeπiÊ se prvi put naπao na "Starom pla-cu". Prije toga nogomet je igrao za juniorsku momËadsplitskog Sportskog kluba Dalmatinac. Neπto prijeokuπao je πportsku sreÊu i u vaterpolu. Kako je priËaobarba Leo, obiËno se poËetkom studenoga na Rivi kodprvog mula igrao vaterpolo. Meu tadaπnjim vaterpoli-stima slovio je kao perspektivan vratar. Iako je pristupioplivaËkom i vaterpolskom klubu Jadran, nogomet ga jepuno viπe privlaËio.

Doπavπi na "Stari plac" zaigrao je u pomlatku Hajdu-ka. Potom je 16 godina nosio bijeli dres u kojem je dvaputa, 1927. i 1929. godine, osjetio draæ osvajanja tituleprvaka dræave. Hajdukov dres nosio je 491 put, a posti-gao je 455 zgoditaka. Deveti je nogometaπ Hajduka pobroju odigranih utakmica i drugi nogometaπ u povijestikluba po broju postignutih zgoditaka. Sa 18 postignutih

zgoditaka na 18 prvenstvenih utakmi-ca LemeπiÊ je 1935. bio najbolji strije-lac tadaπnjeg nogometnog prvenstvaJugoslavije. Odigrao je pet utakmica ipostigao tri zgoditka za A reprezenta-ciju Jugoslavije.

Veliki sudac

Na upit Ëega se najviπe sjeÊa iz svo-je nogometne karijere, teπko se odluËi-vao. Ipak, uvijek je isticao prvi odla-zak u Juænu Ameriku. Tko je 1930. go-dine mogao zamisliti da Êe iÊi u JuænuAmeriku! Rado je spominjao i pobje-donosni gol koji je postigao 1931. go-dine u susretu s Maarskom (3-2). Odbijelog dresa sluæbeno se oprostio uprosincu 1940. godine. Nakon prestan-

ka aktivnog igranja nije ni pomiπljao da Êe postati trenerili sudac. Neko vrijeme poslije napuπtanja nogometa ni-je ni odlazio na "Stari plac". Vratio se vodenim πporto-vima. Nogometu se pak vratio za vrijeme rata, kada je naVisu, na dan Svetog Duje 1944. godine, ponovno osno-van Hajduk. Leo LemeπiÊ je izabran u tadaπnje klupskorukovodstvo Hajduka NOVJ. Obnovljeni Hajduk prvuje utakmicu odigrao na Visu 13. svibnja 1944. s ekipomengleske vojske Queens Regimet, koju su "bijeli" pobi-jedili sa 7-1. Suca za navedenu utakmici nije bilo pa jezviædaljku uzeo Leo LemeπiÊ. Hajduk je zatim preπao uItaliju gdje je igrao s izabranom selekcijom britanskevojske koju je trenirao reprezentativac Cullis. Opet jesudio LemeπiÊ. Poznati engleski nogometaπ priπao je po-slije utakmice Leu i savjetovao mu da nastavi kao sudac.

SudaËki ispit poloæio je 1946. godine. VeÊ 1948. godi-ne LemeπiÊ sudi na Olimpijskim igrama u Londonu, a1950. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu.Kada veÊ govorimo o svjetskim prvenstvima napomeni-mo da je LemeπiÊ sudio i na Svjetskom nogometnom pr-venstvu odigranom 1958. godine u ©vedskoj. Na listimeunarodnih sudaca nalazio se od 1948. do 1960. go-dine. Kao glavni sudac odsudio je 337 utakmica, a uzaut-crtu mahao je zastavicom 101 put. Sudio je 12 me-udræavnih i 43 meunarodne utakmice, od kojih viπeputa u europskim kupovima. Od sudaËke zviædaljke

©esnaest je godina LemeπiÊ nosio Hajdukov dres - ukupno 491 put, a postigao je455 zgoditaka. Na listi meunarodnih sudaca bio je od 1948. do 1960. godine.Kao glavni sudac odsudio je 337 utakmica, a uz aut-crtu mahao je zastavicom101 put

8

Jedinstvena osoba hrvatskog nogometa

Piπe Jurica GizdiÊ

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

9

oprostio se 12. lipnja 1960. godine na utakmici Crvenazvezda - RadniËki (5-4), poslije toËno 14 godina akti-vnog suenja.

Rad u sudaËkoj organizaciji

U Splitskoj sudaËkoj organizaciji obavljao je brojneodgovorne duænosti. Tako je predsjednik Zbora nogo-metnih sudaca SudaËke organizacije u Splitu bio od1951. do 1953., zatim 1955. godine, te od 1957. do1978. godine kada je izabran za doæivotnog poËasnogpredsjednika. Bio je i dugogodiπnji Ëlan najuæeg ruko-vodstva Zbora nogometnih sudaca nogometnih savezaHrvatske i Jugoslavije.

U oæujku 1968. godine Leo LemeπiÊ je od Fifine arbi-traæne komisije dobio najveÊe priznanje na nogometnompolju - posebno odlikovanje za rad u nogometnim orga-nizacijama. IduÊe se godine naπao na listi Uefinih kon-trolora za utakmice Kupa europskih prvaka. O veliËiniLea LemeπiÊa svjedoËi i Ëinjenica da je u isto vrijemekada je sudio svjetska prvenstva sudio i utakmice izme-u splitskih srednjih πkola. Takva ljubav za nogometomrijetko se nalazi i zato je bio jedinstven i neponovljiv.

Uspjeπan i kao izbornik

Leo LemeπiÊ bio je i Ëlan selektorske komisije za izborreprezentacije Jugoslavije od 1949. do 1954. godine. Utom je razdoblju reprezentacija odigrala 52 meudræa-vne utakmice. Ubiljeæio je 35 pobjeda, osam nerijeπenihrezultata i devet poraza. Usto πto je bio aktivan nogome-taπ, sudac i izbornik LemeπiÊ je viπe desetljeÊa bio i no-gometni trener. Trener SK Solina bio je od 1932. do1933. godine, splitskog ©K Vuka od 1934. do 1936. go-dine, seniorske momËadi NK Hajduka od 1961. do1962. godine, te pomlatka od 1946. do 1949. godine. NKJadran iz Kaπtel SuÊurca trenirao je od 1954. do 1957.godine, a splitsku NK Nadu od 1958. do 1960. godine.Imao je zvanje πportskog trenera prvog razreda. Viπe go-dina obnaπao je duænost izbornika reprezentacije Split-

skog nogometnog podsaveza u kojem je desetljeÊimabio profesionalni tajnik i voditelj kancelarije.

Dobitnik je viπe domaÊih priznanja za rad u πportu.Bio je Ëlan Fifinog meunarodnog odbora koji je suge-rira izmjene i dopune pravila nogometne igre. Uz preda-ni πportski rad Leo se bavio i pisanjem. Svojim struËnimËlancima umnogome je pridonio razvoju nogometa iusavrπavanju sudaËkog kadra. Lik Lea LemeπiÊa i nje-gov doprinos razvoju i unaprjeenju nogometa ostat Êetrajan primjer predanosti i ljubavi prema πportu. Leo Le-meπiÊ preminuo je u Splitu 15. kolovoza 1978. godine, apokopan je na splitskom groblju Lovrinac.

Literatura

1. GizdiÊ, J. (2003). Leo LemeπiÊ - jedinstvena osoba hr-vatskog nogometa, Split: Nogometni savez Æupanijesplitsko-dalmatinske.

2. GizdiÊ, J. (2004). Iz bjelog u reprezentativni dres. Za-greb: Libera-editio d.o.o.

3. EteroviÊ, S. (1977). Hajduk 1911.-1977. Split: NK Haj-duk.

LIJEVO: MomËad Hajduka koja je1927. godine Splitu donijela prvutitulu dræavnog prvaka. Gornji red slijeva: Miho Kurir, MarkoMarkovina, Petar Kurir, OtmarGazzari, Miroslav DeπkoviÊ, LeoLemeπiÊ i Renzo Gazzari. Srednji redslijeva: Mirko BonaËiÊ, Vinko RadiÊ,©ime Poduje, Ante BonaËiÊ i VeljkoPoduje. Sjedi: Ivan Montana

DOLJE: Stockholm (©vedska), 11. svibnja 1958. godine. VI. Svjetsko

prvenstvo. Leo LemeπiÊ (u srediniizmeu kapetana momËadi) glavni

sudac susreta Wales-Meksiko

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

TJELOVJEÆBENI POKRETI

Piπe Ana PopovËiÊ

Hrvatski orlovski savez vjerska je, odgojna, prosvjetnai tjelovjeæbena organizacija koja je u Hrvatskoj djelo-vala od listopada 1923. do prosinca 1929. godine. Na-

stao je kao reakcija na najezdu liberalizma u slavenske kra-jeve i ujedno kao pandan sokolstvu koje je u to vrijeme bilovrlo raπireno u slavenskim zemljama. Sokolski pokret nastaoje na liberalnim, prosvjetiteljskim i filantropskim idejama, ajedna od glavnih karakteristika bila mu je promicanje nacio-nalnih interesa slavenskih naroda Habsburπke Monarhije. Sobzirom na liberalnu misao na kojoj je taj pokret nastao, ja-sno je da u tom smislu nije bio usklaen s naËelima Katoli-Ëke crkve. ZaËetnici orlovske ideje æeljeli su podruËje tjelo-vjeæbe i πporta proæeti moralnim naËelima KatoliËke crkve.

PoËeci orlovstva

Ideja o osnivanju katoliËkog tjelovjeæbenog i prosvjetnogdruπtva javila se otprilike uisto vrijeme (kraj XIX. i poËe-tak XX. stoljeÊa) u »eπkoj iSloveniji. U tim je zemljamasokolski pokret bio vrlo jak,dobro organiziran i masovan.U »eπkoj, kolijevci sokolskeideje, uslijedila je organiziranareakcija na njega. Prvi tjelo-vjeæbeni odsjek osnovalo jeDruπtvo sv. Jozefa 1902. uLiπni pokraj Brna pod vod-stvom mjesnog æupnika Meto-da Hoπeka. »etiri godine ka-snije u Ljubljani je prosvjetni isocijalni djelatnik i predsje-dnik Slovenske krπÊansko-so-cijalne sveze dr. Janez Krekotvorio prvu vjeæbaonicu. Nanjegov prijedlog pokret je1909. godine dobio i ime -Orao. Orao je izabran jer pred-stavlja stremljenje nebeskimvisinama koje se oËekuje odsvakoga Ëlana i simbolizirasnagu, visinu i bistar pogled.Osim toga, trebao je pokazatinadmoÊ orlovske nad sokol-skom organizacijom.

Orlovstvo u Hrvatskoj

VeÊ prije Prvog svjetskograta hrvatski su se vjernici na-

dahnjivali primjerima »eπkog i Slovenskog orlovstva. U sa-moj Hrvatskoj, na osnivanju gimnastiËkih odsjeka intenzivnosu radili veleËasni Dragutin Kniewald u Senju i veleËasni Pa-vao Jesih u Zagrebu. Prvi gimnastiËki odsjek nastaje u Senju,u rujnu 1919. godine, a nakon toga se sve poËinje zbivati ve-likom brzinom. U kolovozu 1920. osnovan je Savez gimna-stiËkih odsjeka srednjoπkolskog aπtva koji je u prosincu istegodine primljen u Orlovsku svezu. Tako su omladinci, sobzirom na gimnastiku - Ëlanovi Saveza gimnastiËkih odsje-ka, a s obzirom na prosvjetu i odgoj Ëlanovi Hrvatskog kato-liËkog omladinskog saveza. U listopadu 1923., kada je osno-vana Jugoslovenska orlovska sveza, Savez gimnastiËkih od-sjeka postaje Orlovski podsavez, a veÊ 16. prosinca 1923. fu-zioniranjem Orlovskog podsaveza i omladinske grane katoli-Ëkog pokreta osniva se Hrvatski orlovski savez. Kako je na-stao spajanjem dviju organizacija, Savez je cijelo vrijeme

svojega djelovanja bio ideo-loπki podijeljen na dvije struje.Jedna struja nastojala je da seorlovski pokret viπe ukljuËi upolitiku, a postojala je ideja ida ne bude potpuno pod autori-tetom crkvenog Ordinarijata.

Dr. Ivan Merz teæio je

depolitizaciji

S druge je stane postojalastruja koju je predvodio dr.Ivan Merz, koja je teæila po-tpunoj depolitizaciji. Na krajuje ipak dijelom prevladala dru-ga struja iako su trvenja pratilaorganizaciju sve do ukidanja.Tako je hrvatsko orlovstvo bi-lo specifiËno u odnosu na slo-vensko i Ëeπko - ono je u po-tpunosti prihvaÊalo naËela ka-toliËke akcije Pia XI. i snaænoisticalo svoju neovisnost o po-litiËkim strankama i podree-nost crkvenom Ordinarijatu.Za predsjednika novoosnova-nog Hrvatskog orlovskog sa-veza izabran je dr. Ivan Protu-lipac, a za tajnika dr. IvanMerz.

Zanimljivo je πto o njimapiπe dr. Franjo BuËar: “Prvi(Protulipac) je dao svoju orga-

10

Hrvatski orao Hrvatski orlovski savez djelovao je od 1923. do 1929., a imao je viπe od 200 druπtava sizmeu 10.500 i 11.000 Ëlanova. VeÊ prema samom nazivu - Orao, a onda i prema naËinuorganizacije, vidljivo je da je orlovska organizacija preuzela sokolski model u koji jeinkorporirala svoja katoliËka naËela. Na taj naËin orlovstvo stavlja tjelovjeæbu usluæbu ne samo tjelesnih, nego i zahtjeva odgoja, morala i napokon duha

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

nizatornu sposobnost okupljanja omladine, svojim poznatimborbenim nastupima i beskompromisnom nacionalnomispravnoπÊu, boreÊi se napose protiv presizanja u orlovskuorganizaciju sa strane jedne bivπe stranke, dok je drugi(Merz) dao idejni sadræaj orlovskom pokretu, bazirajuÊi gana idealistiËkim duhovnim ciljevima”.

Djelovanje Hrvatskog orlovskog saveza

Hrvatski orlovski savez bio je neobiËno dobro i kvalitetnoustrojena organizacija s Ëvrstom hijerarhijom. Postojala suËetiri osnovna smjera djelovanja: vjerski odgoj, odgoj volje,tjelesni odgoj i obrazovanje. Tjelovjeæbena djelatnost organi-zirala se kroz samo vjeæbanje. SliËno kao i kod Sokola posto-ji skupno vjeæbanje u rasporedu, laka atletika, piramidne vje-æbe i æive slike, teoretska razmatranja o tjelovjeæbi i natjeca-nja. Postojala je i jaka prosvjetna djelatnost. Savez je za svo-jeg djelovanja organizirao viπe od 120 teËajeva razliËitog ka-raktera i sadræaja, brojna predavanja, prosvjetne sastanke itzv. omladinska sijela.

Evo kako je izgledala raspodjela tih predavanja u postoci-ma s obzirom na tematiku u razdoblju 1926. - 1927. godine:naËelna predavanja 36 posto, filozofija 12 posto, literarna pi-tanja 11 posto, æivotopisi 8,5 posto, crkveni æivot 7,5 posto,odgoj 5,5 posto, odgoj karaktera 5,5 posto, povijest i zemljo-pis 4 posto i tjelovjeæba 10 posto. Orlovi su se u zaostalimsredinama bavili i pouËavanjem nepismenog stanovniπtva,kao na primjer u mjestu RadoÊ u Hercegovini. Osim toga,Savez je imao bogatu izdavaËku djelatnost. U poËetku jeosnovno glasilo bio Organizacijski vijesnik, koji je 1926.preimenovan u Orlovsku straæu. Priredbe, akademije i sleto-vi ujedinjuju sve navedene djelatnosti. Iz svega navedenogvidljiva je izvrsna organiziranost Saveza i nije neobiËno dase orlovski pokret u Hrvatskoj πirio velikom brzinom. Pre-tpostavlja se da je u trenutku ukidanja (prosinac 1929.) biloviπe od 200 druπtava s izmeu 10.500 i 11.000 Ëlanova.

“Ærtva - Euharistija - Apostolat”Kad je rijeË o vanjskim oznakama Hrvatskog orlovskog sa-

veza, postojali su odora, zastava i grb. Himna “Zastave go-re” preuzeta je od slovenskog orlovstva, a geslo Saveza biloje na Merzov prijedlog “Ærtva - Euharistija - Apostolat”;najËeπÊe se susreÊe u skraÊenom obliku Æ.E.A. Geslo je za-pravo lozinka francuskih Euharistijskih kriæara, katoliËke or-ganizacije koja se Merzu najviπe svidjela za boravka u Pari-zu. Orlovski pozdrav, koji je takoer preuzet od slovenskogorlovstva, naglaπavao je religiozni karakter organizacije iglasio je: “Bog æivi!”.

Potreba cjelovitog razvoja Ëovjeka

Hrvatski orlovski savez ukinut je 1929. godine πestojanu-arskom diktaturom, zakonom o Sokolu Kraljevine Jugosla-vije. Savez je za svojeg postojanja (1923. - 1929.) djelovaokao svestrana vjerska odgojno-prosvjetna tjelovjeæbena or-ganizacija. VeÊ prema samom nazivu - Orao, a onda i premanaËinu organizacije, vidljivo je da je orlovska organizacijapreuzela sokolski model u koji je inkorporirala svoja katoli-Ëka naËela. Na taj naËin orlovstvo stavlja tjelovjeæbu u slu-æbu ne samo tjelesnih, nego i zahtjeva odgoja, morala i napo-kon duha. Ideja orlovskog pokreta iznimno je vrijedna ne sa-mo zbog konkretne druπtvene koristi koju je organizacijaostvarila, nego posebno zato πto unutar KatoliËke crkve na-glaπava misao o potrebi nezanemarivanja tjelesnog u koristduhovnog, tj. o potrebi cjelovitog razvoja Ëovjeka.

Literatura

1. KlobuËar, K. (1996). Razvoj orlovstva u Zagrebu. Zagreb:diplomski rad, Kinezioloπki fakultet.

2. BuËar, F. Orlovska organizacija. Zagreb: Hrvatski πportskimuzej - rukopis.

3. Merz, I. (1926). Hrvatsko Orlovstvo, u: Kalendar presvetog srcaIsusova i Marijina, Zagreb, god. XXI., str. 146-147.

11

Za predsjednika novoosnovanog Hrvatskog orlovskog saveza izabran je dr. Ivan Protulipac(gore), a za tajnika dr. Ivan Merz (desno)

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:31

12

SmrÊu Zvone Mornara hrvatsko πportsko novinarstvoizgubilo je ne samo sjajnog kroniËara, pedantnog ana-litiËara i nadahnutog πportskog komentatora, posebno

nogometnih dogaaja, nego i nesumnjivo jednog od svojihnajistaknutijih Ëlanova Ëiji je stil pisanja bio toliko specifi-Ëan i pitak da je bio prepoznatljiv i bez potpisa.

Novinar, komentator i glavni urednik

Uz Miroslava Habuneka, koji je nakon II. svjetskog ratautemeljio Narodni sport, Zvone Mornar najzasluæniji je πtoHrvatska danas imaπportski dnevnikSportske novosti u ko-jima je kao novinar,komentator i dugogo-diπnji glavni urednik idirektor proveo cijeliradni vijek. U naπojπportskoj publicisticizauvijek Êe ostati zabi-ljeæen podatak da suSportske novosti, podvodstvom Zvone Mor-nara, kasnih sedamde-setih i ranih osamdese-tih godina dosegle da-nas nezamislivu nakla-du od 300.000 primje-raka. Nakon kvalifika-cijske utakmice za na-stup na Svjetskom no-gometnom prvenstvu 1974. godine u Frankfurtu izmeu re-prezentacija Jugoslavije i ©panjolske (1-0), broj SN tiskanje u nakladi od rekordnih 320.000 primjeraka.

KroniËar, analitiËar i komentator nogometa

Zvone Mornar roen je u Kaπtel Novom, a nakon gimna-zije zavrπio je Vojnu akademiju. ©portskim se novinar-stvom bavio od 1945. uËeÊi od doajena hrvatskog πport-skog novinarstva Æarka SusiÊa u Ilustriranim fizkulturnimnovinama. Najprije je bio reporter, pa urednik nogometnerubrike, zatim od 1957. do 1972. zamjenik glavnog uredni-ka, od 1972. do umirovljenja 1984. glavni je i odgovorniurednik, a od 1976. do 1984. i direktor Sportskih novosti.Pratio je mnoge πportove, izvjeπtavao sa svih strana svije-ta, ali ga brojni Ëitatelji zacijelo ponajviπe pamte kao sjaj-na kroniËara, analitiËara i komentatora nogometnih zbiva-

nja. Izvjeπtavanje Zvone Mornara s OI 1976. u Montrealupostalo je obrazac kako treba izvjeπÊivati s velikih mul-tiπportskih priredbi.

Autor i koautor brojnih publikacija i knjiga

Pisati je nastavio i u mirovini - kao stalan kolumnist Slo-bodne Dalmacije. Od 1954. do 1998. objavio je oko 9000kolumni. Izvjeπtavao je sa πest olimpijskih igara (1960.,1964., 1968., 1972., 1976. i 1980.), sa svjetskih prvenstavau nogometu (1954., 1966., 1974. i 1982.), gimnastici, stol-

nom tenisu, te s eu-ropskih prvenstava uplivanju i vaterpolu.Autor je ili koautorpublikacija i knjiga:Nezaboravne utrke(1951.), Na pet konti-nenata (1953.), Prviu ©vicarskoj (1954.),Decenij nogometnihtrijumfa (1955.), Pr-vaci opet na sceni(1958.), Tko je tko unogometu (1960.) idr. Kao jedan od na-juglednijih i najutje-cajnijih πportskih no-vinara u nas, od 1950.do 1971. bio je pred-sjednik Sekcije sport-skih novinara Hrvat-

ske, a u razdoblju od 1971. do 1974. predsjednik Udruæe-nja sportskih novinara Jugoslavije.

Dobitnik brojnih nagrada

Meu uistinu brojnim nagradama, priznanjima i odliko-vanjima najvredniji su: Majska nagrada RepubliËkog se-kretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziËku kulturu Hrvatske(1962.), Trofej za fiziËku kulturu (1970.), Zlatno peroDruπtva novinara Hrvatske (1974.), Nagrada Milan Mila-noviÊ za æivotno djelo SFKH (1976.), Orden zasluga za na-rod sa srebrnim zracima (1976.), Nagrada za æivotno djeloUSNJ (1979.), Zlatna plaketa Vjesnika (1984.), NagradaOtokar Kerπovani za æivotno djelo (1987.), Diploma ËastiMeunarodnog odbora za fair play UNESCO-a i dr. ZvoneMornar dobitnik je i Nagrade za æivotno djelo 1994. te Tro-feja Hrvatskog zbora sportskih novinara 1999. godine.

IN MEMORIAM

ZVONE MORNAR(Kaπtel Novi, 5. veljaËe 1920. - Zagreb, 7. sijeËnja 2008.)

Piπe Ante DrpiÊ

Prepoznatljiv i bez potpisaPratio je mnoge πportove, izvjeπtavao sa svih strana svijeta, ali ga brojni Ëitatelji zacijelo

ponajviπe pamte kao sjajna kroniËara, analitiËara i komentatora nogometnih zbivanja

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

D ragocjen i poseban doprinos ko-ju meditacija daje πportu moæe-mo pratiti na primjeru rukome-

ta. ©port koji je viπe puta proslavio Hrvat-sku njeguje se na briænom i kvalitetnomodnosu trenera i igraËa, odnosu unutarmomËadi, ekipe, reprezentacije. Vaæna jekomunikacija i dinamika skupine koja vo-di ostvarenju najboljih (moguÊih) rezulta-ta. U dobroj igri rukometaπa zrcali se„prijeena granica pobjednika” koja usimbolici vjere i samopouzdanja olakπavaput prema pobjedi.

Prostor za nov doæivljaj Prijeena granica pobjednika koristan

je i vrijedan temelj za svaki daljnji rad sosobama koje ozbiljno i odgovorno pro-miπljaju, razvijaju, potvruju i vrednujusvoje umijeÊe i poslanje. U „daljnji rad”duboko je utkana stvarnost meditacije, vi-

zualizacije i srodnih pojmova na raskriæjupsihologije, filozofije, religije, duhovno-sti i πporta. Teπko ju je odvajati od jedin-stva ljudske osobe koja u svojoj Ëudesnojsloæenosti i misaonosti odraæava vrhun-sku ljepotu, (s)misao i moguÊnost kojanadilazi samu sebe. Projekt meditacije zarukometaπe predstavlja niz korisnih i zna-Ëajnih moguÊnosti za unaprjeenje ruko-meta.

Rukomet koji ukljuËuje meditativniprojekt duhovno-egzistencijalnog praÊe-nja i vodstva omoguÊuje cjelovit i istinskipristup tome πportu. Otvara se prostor zanov doæivljaj i igru koja osvaja. Rukometpostaje nov u svojoj prirodnosti, kvaliteti,ljepoti i uËinkovitosti. Sve se dogaa uodreenim rokovima i okvirima skupnogi individualnog rada. Ono πto se dogaa udubinama uma i duha odraæava se u kon-kretnoj igri, ponaπanju, pomacima, rezul-

tatima. Projekt meditacije za rukometaπetraæi ozbiljnost, strpljivost, znanje i susta-vnost. Taj se projekt brine za same igraËe,za njihovu igru, zdravlje i zadovoljstvo.

"Oluja mozga" Na razini pojedinih klubova meditacija

za rukometaπe ostvaruje se sustavnim ra-dom i susretima. Susreti i vjeæbe su jedan-put tjedno (ili ËeπÊe) u trajanju dva πkol-ska sata (90 minuta). Radi se u skupini odpet do sedam igraËa. Svaki je susret dobropripremljen, a ukljuËuje raznolike vjeæbei tehnike (vjeæba disanja, tiπine i opuπta-nja; vjeæba kreativne vizualizacije; vjeæbaproduhovljavanja tijela; meditacija pobje-dnika itd.). Neke su vjeæbe zajedniËkemeditacijama i srodnim umnim tehnika-ma, a neke se izvode u ciljanom rukome-tnom obliku. U 15, 20 i viπe susreta tije-kom godine (sezone) prolaze se brojnezadaÊe i postavke (problem koncentraci-je, maπte, inovativnosti, refleksa, koordi-nacije, akcije; problem umora i rastereÊe-nja, gibljivosti i vitalnosti, energije i sna-ge, samopouzdanja i smirenosti, lakoÊepokreta i stabilnosti).

Dovoljno je spomenuti fenomen maπte(imaginacije). Meditacija s raznim speci-jaliziranim vjeæbama pomaæe razvoju inastanku niza novih ideja, pokreta, potezau konkretnoj igri i utakmici. Npr. poznatavjeæba iz psihologije i pedagogije zvana„oluja mozga” - brainstorming dovodi dostvaranja novih pojmova, rijeËi, rjeπenja.Vjeæba je veoma jednostavna, zanimljivai izazovna. Koristi se za jaËanje verbal-nog i neverbalnog govora, za stvaranjenovih ideja, za rjeπavanje problema.

Fotomeditacija Meditacija u svome simbolizmu vodi

dalje u nova obzorja. Naravna meditacijapreko fotogovora i fotomeditacije dubin-ski otvara osobu za izricanje iskustva imisli koje su nerijetko potisnute, zabora-

42

Dragocjeni sati neposredne pripreme rukometnereprezentacije za nastup mogu biti obogaÊenimeditacijom i raznim jednostavnim vjeæbama idjelatnostima ljudskoga uma i duha

Meditacija i rukomet

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

43

vljene i nepoznate na razini svijesti i sva-kodnevice. Fotomeditacija uËi dubinski ipromiπljeno misliti, gledati, sluπati, odlu-Ëivati, stvarati i pobjeivati. Inteligencijakoja se kod mnogih πportaπa ostvarujenajviπe u brzini, pomoÊu meditacije ra-zvija se i u svojoj dubini. Nakana je kori-stiti sve intelektualne potencijale (u cjeli-ni) za konkretno dobro pojedinca i zaje-dnice.

Osim tjednih susreta za rukometaπepredvien je svakodnevni osobni rad kodkuÊe. Za osnovne meditativne vjeæbe i te-hnike dovoljno je odvojiti pola sata dne-vno. Neπto viπe vremena traæi kreativnavizualizacija treninga i utakmice. Vaænoje ne pretjerati i ne odustati. Dobar psiho-log, duhovnik, trener moæe mnogo pomo-Êi u komunikaciji i kritici. Traæi se do-voljna duhovno-psiholoπka zrelost, moti-viranost, suvremenost i ËvrstoÊa. Nada-sve, traæi se prirodnost i ljudskost, vedri-na i jednostavnost.

Dar ËovjeËjojigri

Na razini re-prezentacije me-ditacija za ruko-metaπe zbiva se po-vremeno, odnosnoprigodno. VeÊ dan ilidva naizmjeniËnih medita-cija, predavanja, tjelovjeæbi,opuπtanja, zamiπljanja, analiziranja i dru-gih aktivnosti dovoljno je za novu kakvo-Êu nastupa i igre. Od davnine je poznatoda samo polusatna dobra (kvalitetna) me-ditacija zamjenjuje viπe sati intenzivnogsna. UoËi vaænih nastupa meditacija sviπe sati stvaralaËkih i ugodnih vjeæbi ve-oma je vaæna za igraËe. Stvara se poziti-vno radno raspoloæenje, javlja se novaenergija, jaËa se samopouzdanje, postiæese velika sabranost i motiviranost.Odmorni i motivirani igraËi u zajedniËkojigri s pozitivnim emocijama i duhovnim

stavom ostvaruju izvrsne rezultate. Zaje-dniËko druæenje, dinamika skupine,tiπina, glazba, molitva, misa unutar iizvan meditativnog projekta dragocjeni sudar ËovjeËjoj igri koji se ne zbiva samounutar tijela i tjelesnosti, unutar napetostii prevelikih oËekivanja.

Preciznost ovisi o raspoloæenju

Planirana i paæljivo birana kombinacijaskupnih i individualnih meditacija i vje-æbi dobra su priprema za nastupe i odlu-

ËujuÊe trenutke u kojima je vaænasmirenost i odluËnost, bor-

benost i staloæenost. Po-znato je da preci-

znost gaanja neri-jetko ovisi o ra-

spoloæenju. Psi-hofiziËka bli-zina suparni-ka za utakmi-ce utjeËe nakakvoÊu re-zultata. Prem-da su dobro

poznati naËiniobrane i napada,

u zadanom (odlu-ËujuÊem) trenutku

stvari lako izmaknukontroli. Tada je najva-

ænije moÊi upravljati sobom,svojim emocijama, vjerom, moguÊno-

stima i granicama. Upravo meditacija po-maæe u ostvarenju svoga Ja, osobnosti usvojoj jedinstvenosti i neponovljivosti.

Dragocjeni sati neposredne pripremerukometne reprezentacije za nastup mogubiti obogaÊeni meditacijom i raznim je-dnostavnim vjeæbama i djelatnostimaljudskoga uma i duha. MoguÊe je tijekomutakmice poskakivati visoko i moÊno,snaæno i uspjeπno. MoguÊe je uæivati uprirodnoj i lijepoj igri koja dovodi do svo-ga cilja, odrediπta i smisla. MoguÊe je iÊinaprijed u zagrijanom tijelu i umu spre-mnima na razne izazove i prepreke.

Literatura

1. BunËiÊ, K., IvkoviÊ, –., JankoviÊ, J.,Penava, A. (1994). Igrom do sebe. 102igre za rad u grupi. Zagreb: Alinea.

2. »ervar, L. (2004). Od UËke do Olimpa.Biljeπke rukometnog zaljubljenika. Za-greb: Teovizija.

3. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pe-dagoπko-duhovna razmiπljanja za πport-ske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bo-goslovni dom.

4. K. Tilmann, K. (1981). Uvod u medita-ciju. Naravna meditacija. Zagreb:KrπÊanska sadaπnjost.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

N ije rijetkost da u πportovima iπportskim disciplinama pojedi-ni elementi dobivaju naziv pre-

ma imenu osobe koja ih je izmislila iliprvi puta izvela. UmjetniËko je klizanjejedan od najboljih primjera za to - axel,lutz, salchow i rittberger nazivi su za ne-ke od skokova u umjetniËkome klizanjukoji su mnogima poznati. Meutim, nisui jedini. Piruete Biellman i Charlotte,element Ina Bauer, ËuËanj Besti, kombi-nacija Hamill - sve su to klizaËki ele-menti koji su nazive dobili prema imeni-ma klizaËica ili klizaËa koji su njihovitvorci ili su ih prvi izveli na nekom me-unarodnom natjecanju.

Meutim, specifiËnost naziva pojedi-nih tehniËkih elemenata u nekome πpor-tu, pa tako i u klizanju, nije samo u tome- neki su od njih i vrlo slikoviti.

RazliËita objaπnjenja za lutzPoËnimo od elemenata koji su nazive

dobili prema imenu klizaËice ili klizaËa.Axel je vrlo teæak skok koji je dobio na-ziv prema svome izumitelju, norveπkomklizaËu Axelu Paulsenu (1855.-1938.).Prema Random House Webster’s Eelec-tronic Dictionary and Thesaurus (1992.)naziv axel za klizaËki element ulazi uuporabu izmeu 1925. i 1930. godine.

Paulsen je svoj skok prvi put izveo 1882.godine.

Zanimljivo je da podrijetlo naziva lutzrazliËiti izvori razliËito objaπnjavaju. Ta-ko, primjerice, spomenuti Random Hou-se Webster’s Eelectronic Dictionary andThesaurus (1992.) kaæe da taj naziv ula-

zi u uporabu izmeu 1935. i 1940. godi-ne, a pretpostavlja se da je nazvan premaGustaveu Lussiju, πvicarskom klizaËuroenom 1898. godine. Meutim, KarinGoetze (1993.-1999.) piπe da je navede-ni skok osmislio austrijski klizaË AloisLutz koji ga je prvi put izveo 1913. godi-ne, a takvo tumaËenje navode i brojnidrugi izvori.

Skokovi u voænji unatrag©vedski klizaË Ulrich Salchow (1877.

-1949.) prvi je 1909. godine izveo skokkoji klizaËica/klizaË zapoËinje voænjomunatrag, odraæava se straænjim unutar-njim bridom klizaljke, u zraku se okreÊeza 360 stupnjeva oko svoje uzduæne osi idoskaËe na straænji dio vanjskog bridadruge klizaljke. Prema Random HouseWebster’s Eelectronic Dictionary andThesaurus (1992.) naziv salchow ulazi uuporabu izmeu 1920. i 1925. godine.Skok pod nazivom rittberger koristi se unjemaËkome i hrvatskome jeziku, a na-zvan je prema njemaËkome klizaËuWerneru Rittbergeru (1891.-1975.), kojiga je osmislio 1910. godine (Duden - De-utsches Universalwörterbuch, 2003.,1318). Skok zapoËinje voænjom unatragu luku, pri Ëemu se klizaËica/klizaË odra-æava jednom nogom, u zraku izvodiokret i doskaËe na istu nogu. Taj se skokna engleskome naziva loop jump, doslo-vno skok s petljom, odnosno okretom(engl. loop znaËi petlja, omËa ili zavoj).KlizaËica odnosno klizaË prije samogaskoka izvodi takozvani mohawk okret nastraænjem dijelu lijevog unutarnjeg bridaklizaljke. Ako se skok izvodi tako da seklizaËica/klizaË odrazi uz pomoÊ prstijulijeve noge, tada se takav skok naziva tu-lup. Tulup, odnosno tulup skok, takoerje anglicizam od engleske sloæenice toeloop (rijeË toe u engleskome je jeziku na-ziv za noæni prst). RijeË je o skoku u ko-jemu se klizaËica/klizaË odraæava na opi-sani naËin, izvodi puni okret u zraku idoskaËe na straænji vanjski brid iste kli-zaljke. Naziv tulup (engl. toe loop) ulaziu uporabu izmeu 1960. i 1965. godine(Random House Webster’s EelectronicDictionary and Thesaurus, 1992.). Skokrittberger ima i varijacije, a jedna je odnjih half loop (πto bi doslovno znaËilopoluokret), no unatoË zbunjujuÊem nazi-vu rijeË je o okretu za 360 stupnjeva. Tajje skok poznat i pod nazivom thoren,prema πvedskome klizaËu Peru Thorénu.

Nazivi prema plemenima U klizanju postoje i dva vrlo zanimlji-

va naziva od kojih je jedan veÊ spomenut- to su mohawk i choctaw - a koji potje-Ëu od imena plemena sjevernoameriËkihIndijanaca. Oba se naziva Ëesto susreÊu

44

Axel, lutz, salchow i rittberger, tulup, thoren, flip;piruete Biellman i Charlotte, element Ina Bauer,ËuËanj Besti, kombinacija Hamill… BogatstvostruËnog nazivlja u klizanju posve je razumljivo:umjetnost na ledu koja oËarava svojom ljepotom iraznovrsnoπÊu doista ga i zasluæuje

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Klizanje -umjetnost na ledu

Werner Rittberger

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

45

u klizaËkoj disciplini plesni parovi, alise, s obzirom na to da je rijeË o okretima,koriste i u drugim klizaËkim disciplina-ma. Mohawk je ime pripadnika indijan-skoga plemena najistoËnijih od pet iro-keπkih naroda, dok je Choctaw ime pri-padnika velikoga plemena MuskhogeansjevernoameriËkih Indijanaca (RandomHouse Webster’s Unabridged Dicti-onary, 1999.).

Mohawk je okret u kojemu se mijenjanoga na kojoj se izvodi okret, ali se nemijenja brid klizaljke (Wikipedia - TheFree Encyclopedia, 2008c.). Nazivmohawk uπao je u klizanje na ledu oko1800. godine zbog sliËnosti jednoga odklizaËkih elemenata s poloæajem tijela uindijanskome plesu. Pri tome okretu kli-zaËi rade luk u obliku indijanskoga luka(http://www.sharpedgeskates.com,2008.).

Choctaw je okret koji ukljuËuje kakopromjenu noge, tako i promjenu bridaklizaljke. Choctaw okreti najËeπÊe se ko-riste kao elementi serije koraka(Wikipedia - The Free Encyclopedia,2008a.).

Brojne piruetePirueta Biellman (engl. Biellman spin),

u kojoj klizaËica stoji na lijevoj nozi, aoπtricu desne klizaljke uhvati desnom ru-kom i povlaËi je iznad glave, zatim oπtri-cu klizaljke uhvati i lijevom rukom da binogu povukla joπ viπe u zrak, nazvana jeprema πvicarskoj klizaËici Denise Biell-man. Ona, meutim, nije bila tvorac tepiruete, ali ju je prva izvela na nekomenatjecanju. Prema Wikipedia - The FreeEncyclopedia (2008b.) Biellman je tu pi-ruetu nauËila od svoje kolegice KarenIten. Ta je pirueta postala zaπtitni znakDenise Biellman sedamdesetih godinaproπloga stoljeÊa. Dorothy Stuart Hamill,osvajaËica zlatne olimpijske medalje1976. godine, popularizirala je piruetu,odnosno kombinaciju pirueta koja se da-nas na engleskome jeziku naziva Hamillcamel (Figure Skating Journal, 1999. -2001a.). Pirueta Charlotte, u engleskomejeziku poznata i pod nazivom candlestick ili candlestick spiral, dobila je na-ziv prema njemaËkoj klizaËici CharlotteÖlschlagel koja ju je prva izvela poËe-tkom proπloga stoljeÊa.

Naziv pirueta dolazi iz francuskoga jezika

Ina Bauer je element u klizanju u ko-jemu klizaËica kliæe tako da su oπtriceklizaljka usporedne, pri Ëemu su stopalaokrenuta prema van pod kutom od 180stupnjeva (poloæaj se ponekad opisuje ikao ispruæeni ili raπireni Ëetvrti poloæaj u

baletu), vodeÊa je noga savijena, a prate-Êa ispruæena (Figure Skating Journal,1999. - 2001b.). Ina Bauer poloæaj modi-ficirala je japanska klizaËica ShizukaArakawa, svjetska prvakinja 2004. iosvajaËica olimpijskoga zlata 2006. go-dine i to tako da se pri izvedbi tog ele-menta svijala unatrag sve dok joj glavanije bila u potpunosti okrenuta prema le-du.

Natalija Filimonovna Bestemjanova,koja je sa svojim partnerom AndrejemBukinom godine 1988. osvojila olimpij-sko zlato u plesnim parovima, izvela jeelement kod kojega klizaËica svija kolje-na okrenuta prema van do ËuËeÊeg polo-æaja (Figure Skating Journal, 1999. -2001b.). »uËanj Besti naziv je koji semoæe pronaÊi u brojnim klizaËkim poj-movnicima.

Meutim, ima i drugih zanimljivih na-ziva u klizanju s obzirom na njihovu eti-mologiju. Primjerice, naziv pirueta dola-zi iz francuskoga jezika u kojemu imaznaËenje vrtlog i vrtoglavo okretanje.

Iznimno bogatstvo naziva

Jedna od pirueta koje se Ëesto moguvidjeti na klizaËkim natjecanjima - piru-eta s uzdizanjem - na engleskome se jezi-ku naziva corkscrew spin, a rijeËcorkscrew oznaËava vadiËep koji ima æe-ljezni, spiralni dio kojime se uvrtanjem upluteni Ëep taj Ëep izvlaËi iz otvora na vr-hu boce. KlizaË/klizaËica stoji uspravno,a slobodnu nogu stavlja iza koljena malosavijene noge na kojoj izvodi piruetu. Je-dna je ruka ispruæena iznad glave, a dru-ga se stavlja poprijeko prsa, tako da pri

vrtnji tijelo klizaËa/klizaËice podsjeÊa navadiËep koji se okreÊe oko svoje osi (Fi-gure Skating Journal, 1999. -2001a.). UnjemaËkome se jeziku, primjerice, za ta-kvu piruetu koristi prevedenica engle-skoga naziva corkscrew spin - Korkzie-her-Pirouette (engl. corkscrew = njem.Korkzieher) pri Ëemu je vidljivo da se i unjemaËkome, kao πto je to sluËaj i u hr-vatskome jeziku, rabi rijeË pirueta.

Naziv (dvostruki ili trostruki) flip skok(na engleskome, double ili triple flipjump) odnosi se na skok koji se izvodizabadanjem nazubljenog vrha klizaljke,punim okretom i doskokom na istu nogu(Duden - Deutsches Universal-wörterbuch, 2003., 555). Engleska rijeËflip kao glagol znaËi baciti, skoËiti,odnosno poletjeti. Prethodno opisani ele-menti i njihovi nazivi samo su malen diobogatoga struËnoga nazivlja u klizanju.To je bogatstvo nazivlja i razumljivo -umjetnost na ledu koja oËarava svojomljepotom i raznovrsnoπÊu doista ga i za-sluæuje.

Literatura

1. Duden - Deutsches Universalwörterbuch.(2003.) Peto izmijenjeno izdanje. (str.555, 1318, 1764). Mannheim: Dudenver-lag.

2. Figure Skating Journal, Technical Infor-mation, Glossary, Spins, (1999.-2001a.)http://www.skatejournal.com/spin.html,12. 2. 2008.

3. Figure Skating Journal, Technical Infor-mation, Glossary, Turns and glides,(1999.-2001b.) http://www.skatejour-nal.com/spin.html, 12. 2. 2008.

4. Goetze, K. (1993.-1999.) Ice Skating, Mi-crosoft® Encarta® Encyclopedia 2000.Microsoft Corporation.

5. Ice is nice. (2008.) http://www.sharpedge-skates.com, 2008., s mreæe skinuto: 11. 2.2008.

6. Longman Dictionary of ContemporaryEnglish. (2005.) Writing Assistant EditionCD-ROM. Pearson Education Limited.

7. Random House Webster’s ElectronicDictionary and Thesaurus. (1992.) Colle-ge Edition. Version 1.0, ReferenceSoftware International.

8. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House,Inc. Collexion Reference Software (1998)Lemout & HousepieTM.

9. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2008a.) Choctaw turn. http://hr.wikipedia.org/wiki/Choctaw; S mreæe skinuto: 11. 2. 2008.

10. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2008b.) Denise Biellman. http://hr.wikipedia.org/wiki/Biellman; s mreæe skinuto: 11. 2. 2008.

Dorothy Hamill

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

Ovaj smo put odabrali radovefotografa neprofesionalaca,amatera. Zanimljivo je da se, kadje rijeË o fotografskim motivima,radovi profesionalaca i amateraponekad i ne razlikuju.

Vrsna fotografija koja moæda neÊeoduπeviti πportaπe, ali je u likovnom

smislu izuzetna. TenisaËica je snimljenau pravom trenutku koji otkriva sav njezinnapor u igri. Smiπljeno je odabran kutsnimanja. OdliËno je uklopljena bijeladijagonalna linija i sjena na podu, πto jepoveÊalo dinamiËnost prikazanoga.

Jordan je vjerojatno danasnajsnimaniji πportaπ. Ovdje vidimo

vrlo dobar snimak u crno-bijeloj tehnicikojemu zbog snaæne dinamiËne radnje uprvom planu uopÊe ne smeta ono πto biinaËe i te kako smetalo (primjerice, sveπto se nalijepilo na njegovu glavu ilisuigraË odrezan rubovima slike).Trenutak kad je Jordanovo tijelopoprimilo dijagonalni smjer joπ je viπenaglasio napetost u igri.

Ovo je skijaπki snimak na kojemposebice treba pohvaliti format

unutar kojeg je skijaπ. Ovako smjeπten,omeen rubovima maksimalno dolazi doizraæaja. Vrijedan pohvale je kutsnimanja i uporaba odgovarajuÊegobjektiva Ëime je pozadina u neoπtriniiako su moæda upravo stoga donekle, aline previπe, poremeÊene tjelesneproporcije.

Pri snimanju motiva u pokretu(pogledajte naπ fotografski savjetnik

u br. 23, str. 51) moæemo birati nekolikomodusa snimanja. Ovdje je tijekomsnimanja odabrano povlaËenje aparata usmjeru kretanja biciklista, zbog Ëega jedobivena neoπtra, razmazana pozadina, aistaknulo se kretanje i brzina.

©port podrazumijeva i trening.Fotografija je zabiljeæila taj trenutak

s time da bi dojam donekle bio joπ boljida je πportaπ bio joπ malo viπe ulijevo,jer bi tada kompozicijski sklad biopotpun, iako i ovako moæemo govoriti ouspjeπnoj fotografiji. Posebice jezanimljivo kako se dobro uklopila mreæau drugom planu pa uopÊe ne naruπavaslikovni sklad, πto zbog blage neoπtrine,πto zbog koloristiËkog sklada s tlom.

Moglo bi se reÊi da su svi fotografi, ali preteæito loπih fotografija, πto mi ovom rubrikom nastojimo ispraviti

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

1

1

3

2

Kadneprofesionalcifotografirajuπport

46

4

5

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

3

4

5

Oπtrina slike tehniËki je preduvjet korek-tne fotografije. OpÊu oπtrinu slike nijedobro mijeπati s dijelovima slike koja jeizvan ravnine uoπtrenja. Kad kaæemo„neoπtra slika” tada mislimo da na slicinije oπtro reproduciran ni jedan dio.Neoπtra slika fizioloπki zamara vid, a onjenoj je recepciji teπko iπta reÊi. Kakvo-Êa subjektivnog dojma o oπtrini slike ucijelom lancu nastajanja fotografije, po-sebice analogne, mjeri se i normira razli-Ëitim kriterijima. No jedno je sigurno to-Ëno: svi Ëimbenici koji sudjeluju u nasta-janju fotografije podlijeæu visokim zahtje-vima glede oπtrine koju moæemo ocjenji-vati subjektivno i objektivno.ZvuËi na prvi pogled perfektno. Svi sni-maju, fotografija je masovni medij, ma-sovni izriËaj. Nuæno je, meutim, zapitatise razlikuju li ljudi dobru od loπe fotogra-fije. SvemoÊ tehnike, digitalizacija i auto-matizacija kao da jamËe fotografskiuspjeh - svaka Êe fotografija biti dobra.Ako neπto krene po zlu, primjerice sni-mak je neoπtar, mnogima Êe ostati taj-nom πto je tome uzrok, no veÊina je fo-tografija u redu. TehniËki, a posebiceestetski kriteriji glede slike kod veÊine suvrlo niski. Moglo bi se reÊi da su svi fo-tografi, ali preteæito loπih fo-tografija, πto mi ovom rubri-kom nastojimo ispraviti.

Fotografski savjetnik

2

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

48

P U B L I C I S T I K A

Nogomet u Makarskoj

VjeËni Zmaj pod BiokovomAutor: Jurica GizdiÊ, Anelo RaffanelliOblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ,Studio ACMEGodina i mjesto izdavanja: 2007., Makarska Stranica: 344, format: 25x33 cm IzdavaË: HNK Zmaj, MakarskaTisak: Sutontisak, Split

Z a istraæivanje i pisanje monografije potrebno je mnogoviπe od samog pisanja i skupljanja materijala. Potrebna

je strast koju oËito ima dvojac Jurica GizdiÊ i AneloRaffanelli, autori monografije posveÊene nogometnomklubu iz Makarske, Zmaju. Klub je nastao 1921. i do danasje ispisao brojne nogometne, ali i druπtvene straniceMakarske jer, kako kaæe gradonaËelnik Makarske ipredsjednik HNK Zmaj dr. Marko OæiÊ Bebek u svompredgovoru: “S ponosom moæemo istaknuti da gotovonema kuÊe u Makarskoj iz koje bar jedan Ëlan obitelji nijebio aktivan u Zmaju, bilo kao nogometaπ ili pak Ëlanuprave kluba”.

Monografija sadræi cijelu povijest kluba, od druπtvenog iπportskog razvoja nogometa u svijetu koji je izravnoutjecao i na osnivanje Zmaja, do faktografske zabiljeæbepoËetka rada kluba sve do danaπnjih dana. Kronoloπkimredom zabiljeæeni su svi susreti Zmaja u svimkonkurencijama (juniori, seniori, veterani). Iz tog su klubaponikli i hrvatski reprezentativci Gajo Raffanelli, AlenBokπiÊ i Mario CareviÊ, a trener Ante BuπeliÊ bio je trenerreprezentacije Zambije. Autori nisu zaboravili nipredsjednike i ljude koji su obiljeæili ili pridonijeli razvojuZmaja, a poglavlje je posveÊeno i svima koji su sudjelovaliu II. svjetskom i Domovinskom ratu.

Monografija je ilustriranafotografijama kojeprate razvojkluba, tesvegaonoga πto seu njemu ioko njegadogaalo.RecenzijumonografijeVjeËni Zmajpod Biokovomnapisali suMilivoj »apeta iNikola Barnjak.

Bijeli πport pobjednika

Hrvatska Davis CupAutor: Fredi KramerOblikovanje i priprema za tisak: AleksandarLakoviÊ, Marko KolakGodina i mjesto izdavanja: 2007., Zagreb Stranica: 156, format: 24x31 cmIzdavaË: Topical d.o.o.Tisak: AKD

I ako smo brojËano mali narod, πportskim rezultatima,primjerice u tenisu, pripadamo svjetskim velesilama.

Osvajanje Davisova kupa 2005. bio je poticaj nastankumonografije o tenisu iz pera Fredija Kramera. Kao pravikroniËar, publicist i ponajprije znalac, Kramer nas pisanomrijeËi vodi kroz 107 godina tenisa u Hrvatskoj i svijetu.PrateÊi povijest od 1900. kada je odigran prvi Davisov kupu kome su pobjednici bili Amerikanci pa do 21. stoljeÊakada je naπa vrsta upisala svoje ime meu pobjednike, odHinka Würtha do Ivana LjubiËiÊa, Marija AnËiÊa, IveKarloviÊa, Goran IvaniπeviÊa, Marija »iliÊa, od ©alate doBratislave… pratimo snagu i upornost koje su stvorile onoπto je simbol hrvatskog tenisa - uspjeh. Monografija imajoπ jednu vrijednost, a to je opis najvaænijih dvoboja ukojima su naπi predstavnici pobjeivali.

Uz povijesne Ëinjenice kao πto su rezultati svih nastupa,izbornici, treneri i tenisaËi, pa do biografija naπihreprezentativaca, tu su i fotografije koje zaustavljenimtrenutkom svjedoËe o uspjesima i razvoju tenisa uHrvatskoj. Zato ova knjiga i jest ono πto je sam autor upredgovoru napisao: “...æelio sam buduÊim kroniËarima iistraæivaËima dati vjerodostojne podatke kojiÊe im olakπati njihov rad”. Mibismo pak dodali izadovoljstvoËitanja.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

49

Piπe Milena DragiπiÊ

Kako suzbiti nasilje u πportu

©port i nasilje u EuropiAutori: Dominique Bodin, Luc Robène,Stèphane HéasOblikovanje i priprema za tisak: Knjigra d.o.o.Godina i mjesto izdavanja: 2007., ZagrebStranica: 256, format: 16x24 cmIzdavaË: Knjiga trgovina d.o.o.Tisak: JiB, Zagreb

N asilje u πportu posljednjih nekoliko desetljeÊazaokuplja pozornost i javnosti i znanstvenika. Trojica

sociologa s odsjeka znanosti i tehnologije za fiziËku kulturui πport SveuËiliπta u Rennesu, Dominique Bodin, LucRobène i Stèphane Héas pozabavili su se upravo πportom inasiljem i pokuπali istraæiti zaπto se upravo oko πportadogaa tako mnogo nasilja. Knjiga je nastala uz potporuEuropske komisije za izdavaπtvo, jer Europa i te kakoprepoznaje problem o kojem je rijeË i bori se protiv njega.

Autori su podatke prikupljali iz medija, sudskih izvjeπÊa,pravne prakse i razliËitih statistika. Na poËetku objaπnjavajuprirodu πporta, a slijedi poglavlje u kome se socioloπkipojaπnjavaju razlozi nastanka nasilja na nogometnimstadionima, gdje je nasilje i najËeπÊe. Koliko su πport inasilje vezani uz politiku, a koliko uporiπte imaju i uekonomskim druπtvenim prilikama autori pojaπnjavaju idokumentiraju na pedesetak stranica knjige. Cijelo jepoglavlje posveÊeno i medijima i njihovom utjecaju na ovajproblem. Osim nasilja, u medijima postoji problemprikazivanja nesreÊe i smrti, te sve prisutnijeg dopinga, ali ispolne i druge diskriminacije u πportu. Autori na kraju dajui preporuke koje bi mogle utjecati nasmanjenje svih oblika nasilja uπportu. Vrijedna knjigakoju trebasvakakoproËitati.

Nogomet u Trogiru

HNK Trogir (95 godinanogometa u Trogiru)Autor: Jurica GizdiÊOblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ,Studio ACMEGodina i mjesto izdavanja: 2007., Trogir Stranica: 332, format: 24x31 cm, IzdavaË: HNK Trogir, TrogirTisak: Sutontisak, Split

J edan od najrasprostranjenijih i najpopularnijih πportovana svijetu, nogomet poklonike ima i u Trogiru. To su

zaljubljenici, ali i aktivni pokretaËi, igraËi i svi oni koji stojeiza "najvaænije sporedne stvari na svijetu". Upravo o tome ujoπ jednoj monografiji piπe plodan autor iz Splita JuricaGizdiÊ.

Nogomet je u Trogir stigao poslije Zadra, a poËetkomproπloga stoljeÊa u tim su ga gradovima igrali, ili boljereËeno predstavili, mornari koji su bili usidreni u lukama. Ugrad Trogir prvu je nogometnu loptu donio Ante ToniMadirazza 1910. godine, a dvije godine poslije i dresove, teje upravo on zasluæan za osnivanje kluba 1912. godine podimenom Sportski klub Trogir. Od tada je proπlo 95 godina ukojima klub kontinuirano radi.

Monografija prati povijesni razvoj NK Trogir, azabiljeæeni su svi rezultati, nastupi i sastavi tijekom bogateklupske povijesti. Ne treba zaboraviti, na πto su u Trogiruposebno ponosni, da su u tom klubu stasala i velika imenahrvatskog nogometa, od Ivana KataliniÊa, Vedrana RoæiÊa,Vojina BoæoviÊa i Zvonimira Poæege koji su nastupali zajugoslavensku reprezentaciju, pa do nositelja igre HrvatskeA vrste Igora Tudora, Ivana Leke, Nenada Pralije i VedranaRunje. Nisu zaboravljeni ni predsjednici itreneri.

Bogato ilustriranafotografijamaod najranijihdana do danasmonografija islikompodsjeÊa narazvoj nogometau Trogiru.Recenzenti oveknjige nezaobilazneza sve zaljubljenikenogometa uDalmaciji i Hrvatskojsu Ivo VeseliÊ iGoimir MijaliÊ.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

50

Prigodnom sveËanoπÊu 27.prosinca 2007. u Koncer-tnoj dvorani Vatroslava Li-

sinskog u Zagrebu Hrvatski olim-pijski odbor proslavio je πesnaestugodiπnjicu priznanja Meunaro-dnog olimpijskog odbora (MOO) inagradama najboljima od najboljihobiljeæio uspjeπnu πportsku predo-limpijsku godinu.

DomaÊini sveËanosti bili supredsjednik HOO-a Zlatko Mateπai glavni tajnik Josip »op, a uveliËa-li su je brojni uglednici, meu koji-ma predsjednik Hrvatske StjepanMesiÊ sa suradnicima, Ëlan MOO-a iz Hrvatske Antun Vrdoljak, vr-hunski πportaπi i olimpijci, πportskidjelatnici te brojni drugi poπtovate-lji hrvatskog πporta.

Najbolji meu najboljima Predsjednik HOO-a Zlatko Ma-

teπa u svojem je govoru zahvalioVladi, a posebno predsjedniku Me-siÊu, predsjedniku Hrvatskog sabo-ra Vladimiru ©eksu i predsjednikuVlade Ivi Sanaderu na potpori kojusu tijekom godine pruæali HOO-u i

Zahvalivπi svima na potpori koju su tijekom godinepruæali HOO-u i πportaπima, predsjednik HOO-a

Zlatko Mateπa istaknuo je Olimpijske igre u Pekingukao najvaæniji πportski dogaaj u 2008. godini

Veliki danhrvatskog

πporta

Piπe Anja KuËko

©ESNAESTA GODI©NJICA PRIZNANJA

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

51

πportaπima, te istaknuo Olimpijskeigre u Pekingu kao najvaænijiπportski dogaaj u 2008. godini.

Najuspjeπnijim πportaπima kojisu vrhunskim dometima obiljeæili2007. godinu uruËena su priznanjai dodijeljeni naslovi najboljih pre-ma pravilima HOO-a.

Tako je za najbolju πportaπicuHrvatske jednoglasno izabranaBlanka VlaπiÊ, svjetska prvakinja uskoku uvis i najbolja europska atle-tiËarka, za najboljeg πportaπa na-slov su podijelili rukometaπ IvanoBaliÊ, proglaπen i svjetskim igra-Ëem broj jedan, te svjetski prvak utaekwondou u kategoriji do 62 kgFilip GrgiÊ. Najbolja æenska ekipasu reprezentativke u streljaπtvu Sa-nja Komar, Tihana OdleπiÊ i Bran-ka Pereglin (zlatna medalja na EP-u u disciplini field), dok je najbo-ljom hrvatskom muπkom ekipomproglaπena vaterpolska reprezenta-cija, svjetski prvaci iz Melbournea2007.

U oπtroj konkurenciji za izbor hr-vatskog trenera godine 2007. naj-boljim je proglaπen trener vaterpol-ske reprezentacije Ratko RudiÊ,

ÇSvi laureati na Velikom danu hrvatskog πporta, 27. prosinca 2007.

Zlatko Mateπa i Josip »op

Slavko Goluæa i Antun Vrdoljak

Hrvatska æenskaalpinistiËka ekspedicija Cho Oya 2007.

Vladimir ©eks, Stjepan MesiÊ, Zlatko Mateπa i Antun Vrdoljak

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

dok je Slavko Goluæa, bivπi kape-tan hrvatske rukometne reprezen-tacije, dobio nagradu Meunaro-dnog olimpijskog odbora “©port ipromicanje olimpizma”.

NajveÊe nade hrvatskoga πportau 2007. su europska juniorska pr-vakinja na 400 metara atletiËarkaDanijela GrgiÊ te bacaË kugle Ma-rin Premeru, dok je najbolja πpor-taπica s invaliditetom Marija Ive-koviÊ.

Nagrada HOO-a za fair play do-dijeljena je alpinistu Stipi BoæiÊukoji je viπegodiπnje πportsko alpi-nistiËko iskustvo bezrezervno sta-vio u sluæbu spaπavanja æivota. Po-sebno priznanje HOO-a 2007.“©portski pothvat godine” primilisu ©ime StipaniËev, prvi Hrvat ko-ji je odjedrio regatu samaca prekoAtlantika u klasi Open 6.5, hrvat-ska æenska alpinistiËka ekspedici-ja Cho Oya 2007. koja je osvojilavrh visok 8201 m, te Toni PaviËiÊDonkiÊ, maratonac koji je prepli-vao gibraltarski tjesnac dug 15,5kilometara.

Nagrada "Matija Ljubek"Najviπa nagrada HOO-a za æivo-

tno djelo u razvoju hrvatskog πpor-ta “Matija Ljubek” za 2007. godi-nu dodijeljena je Katici Ileπ, olim-pijki i legendi osjeËkog i hrvat-skog æenskog rukometa, ZlatkuLukiÊu, rukometnom struËnjaku itreneru iz Zagreba, Marku Preni,specijalistu πportske medicine izZadra, Vatromiru Srhoju, bivπemrukometnom reprezentativcu iizborniku iz Trogira, te Atletskomklubu Kvarner Autotrans iz RijekeËiju je nagradu preuzeo predsjed-nik kluba Draæen Kostelac.

Vrhunskim glazbenicima IvaniVrdoljak Vanni, Jacquesu Houde-ku i Ivani Husar koji su izvedbomhimne Hrvatskog olimpijskogodbora “Mi smo prvaci” pridonije-li sveËanom ozraËju u Lisinskom,pridruæio se glazbenim umijeÊemna klaviru najbolji vaterpolist svi-jeta Miha BoπkoviÊ svirajuÊi temuiz serije "U registraturi" na glazbuArsena DediÊa.

52

Ç

Slika sasvim gore:Filip GrgiÊ, Blanka VlaπiÊ, IvanoBaliÊ, Danijela GrgiÊ i MarijaIvekoviÊ

Slika gore: Hrvatska vaterpolskareprezentacija

Slika lijevo: Ivan Husar, JacguesHoudek i Ivana Vrdoljak Vanna

Slika dolje: Marko Prena, KaticaIleπ, Zlatko LukiÊ, Vatromir Srhoji Draæen Kostelac

O izboru najboljih meu najboljima na webadresi: www.hoo.hr

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:32

HOO PRIMJER OLIMPIJSKIMODBORIMA U EUROPI

Predsjednik Hrvatskog olimpijskogodbora (HOO) Zlatko Mateπa i glavni taj-nik Josip »op sudjelovali su u radu 36.opÊe skupπtine Europskih olimpijskihodbora (EOO) u πpanjolskoj Valenciji.Predsjednik EOO-a Patrick Hickey u iz-vjeπÊu za 2007. godinu istaknuo je nuænostpodrπke nacionalnih olimpijskih odboraprogramima i projektima EOO-a, poputprograma "NE pretilosti" kojem su se pri-druæili nacionalni olimpijski odbori pet eu-ropskih zemalja - Hrvatske, Danske, Veli-ke Britanije, Irske i Italije.

DIOKI D.D. I HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

Glavni tajnik HOO-a Josip »op i pred-sjednik Uprave DIOKI-ja d.d. Zdenko Be-loπeviÊ te Ëlan Uprave Leo Dolezil potpisa-li su jednogodiπnji ugovor o novËanoj do-naciji u korist olimpijskih kandidata i pri-prema za nastup na OI. Uz taj je ugovorDIOKI d.d, Ëijim je Ëelnicima zahvaliopredsjednik HOO-a Zlatko Mateπa u Ëijojje nazoËnosti ugovor i potpisan, ove godi-ne odluËio biti sponzor vrsnom jedriliËaruMarinu LovroviÊu, potencijalnom B olim-pijskom kandidatu u nastojanju da se plasi-ra na OI u Pekingu.

PRIVREMENO FINANCIRANJE 2008.

Na posljednjoj sjednici u 2007. godiniodræanoj 27. prosinca u Zagrebu, Skupπti-na HOO-a jednoglasno je usvojila prijedlo-ge VijeÊa HOO-a o izmjenama i dopunama

proraËuna HOO-a za 2007. godinu te pri-vremenom financiranju programa πporta zaprvo tromjeseËje 2008., a u iznosu od43,795.471 kune. »lanovi Skupπtine usvo-jili su i Projekt priprema i sudjelovanja hr-vatskih πportaπa na Zimskim olimpijskimigrama u Vancouveru 2010. za πto je pre-dvieno 19,094.200 kuna.

NOVI-STARI »LANOVI HOO-aOdlukom Skupπtine, HOO je dobio tri

nova-stara Ëlana: Specijalna olimpijadaHrvatske koja je bila dugogodiπnji pridru-æeni Ëlan HOO-a primljena je u punopra-vno Ëlanstvo neolimpijskih sportova, a Hr-vatski πportski savez gluhih koji je djelo-vao unutar Hrvatskog πportskog saveza in-valida (danas Hrvatskog paraolimijskogodbora)i Hrvatski orijentacijski savez (po-tpuno "novi" Ëlan) primljeni su u punopra-vno Ëlanstvo neolimpijskih sportova.

DOPREDSJEDNIK ECF-a FERGUSON U HRVATSKOJ

Curling u Hrvatskoj iznimno je napredo-vao u posljednjih godinu dana, a u prilogtome govore i lanjski rezultati, ocjena jedopredsjednika Europske curling federaci-je (ECF) Andrewa Fergusona koji je u sije-Ënju prvi put bio u Hrvatskoj, u posjetu Hr-vatskom curling savezu. Tim je povodomodræan sastanak s glavnim tajnikom HOO-a Josipom »opom, pomoÊnikom mi-nistra za πport Æeljkom KlariÊem, predsta-vnicom Ureda za kulturu, obrazovanje i πport grada Zagreba –urom FoËiÊ-©ourekte predstavnicima Hrvatskog curling save-za predvoenih predsjednikom Alenom»adeæom. Sudionici sastanka sloæili su seda Êe zajedniËkim angaæmanom uspjetiosigurati πto bolje uvjete za daljnji razvoj ipopularizaciju tog mladog olimpijskogπporta u Hrvatskoj.

RASPISAN NATJE»AJ "©PORT I GLAZBA"

Hrvatski olimpijski odbor je u suradnji sMinistarstvom znanosti, obrazovanja iπporta 15. veljaËe raspisao nacionalnu fazu

54

NapisaleAnja KuËko i Radica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

Meunarodni seminar "©PORTA©ICA: OD REZULTATA DO KARIJERE U ©PORTU"

U Zagrebu je u suradnji s Meunarodnim olimpijskim odborom u prosincu odræan me-unarodni seminar na temu "©portaπica: Od rezultata do karijere u πportu" u organizacijiKomisije za skrb o æenama u πportu HOO-a i pod vodstvom njene predsjednice Morane Pa-likoviÊ Gruden, ujedno Ëlanice VijeÊa i predsjednice Hrvatskog klizaËkog saveza. Predsta-vnice 50-ak nacionalnih πportskih saveza i æupanijskih πportskih zajednica, koje predsta-vljaju nedavno osnovanu Mreæu koordinatorica u hrvatskom πportu, raspravljale su o zastu-pljenosti æena na strukovnim i upravljaËkim pozicijama u πportu te o ostanku u πportu na-kon zavrπene πportske karijere. Prema rezultatima istraæivanja, zastupljenost æena u upra-vljaËkim i struËnim tijelima te na funkcijama i poslovima u hrvatskim πportskim organiza-cijama joπ nije dostigla razinu koju preporuËuje MOO - 20 posto. Tako je u nacionalnimπportskim savezima i æupanijskim zajednicama zastupljenost æena na upravljaËkim pozici-jama samo 12 posto, a samo je neπto bolja u tijelima i sluæbi HOO-a, 15 posto. ZakljuËci itematska izlaganja sa seminara objavljeni su u Zborniku radova u izdanju HOO-a.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:33

55

Ç

meunarodnog natjeËaja „©port i glazba”koji je priredio MOO i njegova Komisijaza kulturu i olimpijsko obrazovanje na te-mu πport i olimpizam. DonoseÊi pravila na-tjeËaja, VijeÊe HOO-a imenovalo je Ocje-njivaËki sud u sastavu Zlatan StipiπiÊ - Gi-bonni, Ivana Vrdoljak - Vanna, MihoBoπkoviÊ, Saπa Ceraj i zamjenski Ëlan Ra-dica Jurkin. Pobjednici nacionalnog natje-Ëaja konkuriraju za meunarodni u nadle-ænosti MOO-a.

UGOVOR S IZRAELSKIMOLIMPIJSKIM ODBOROM

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, kojije kao Ëlan Komisije Europskih olimpij-skih odbora za pripremu Olimpijskih igarau Pekingu boravio u Izraelu, i predsjednikIzraelskog olimpijskog odbora Zvi Varsha-viak potpisali su u Tel Avivu ugovor o me-usobnoj suradnji dviju institucija. Sura-dnja Êe se temeljiti na razmjeni ekspertnih

Zajednici πportova Primorsko-goranske æupanije

Donacijom 100.000 kuna Zajednici πpor-tova Primorsko-goranske æupanije u prosin-cu 2007. godine zaokruæen je prvi dio dvo-godiπnjeg programa HOO-a sufinanciranjaπporta na lokalnoj razini u suradnji s Hrvat-skom lutrijom. Posljednja od 12 æupanijskihπportskih zajednica u proπloj godini, Ëiji jeredoslijed odreen izvlaËenjem, bila je Za-jednica πportova Primorsko-goranske æupa-nije. Na prigodnoj sveËanosti 6. prosinca2007. na Cresu u nazoËnosti Ëelnika HOO-ai Hrvatske lutrije, brojnih duænosnika Pri-morsko-goranske æupanije, πportaπa i novi-nara, predsjedniku Zajednice πportova Pri-morsko-goranske æupanije Slobodanu Gra-ËakoviÊu Ëek su uruËili glavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik direktora HL-a To-mislav Svetina.

Zajednici πportskih udruga i savezaOsjeËko-baranjske æupanije

Dodjelom 100.000 kuna Zajednici πport-skih udruga i saveza OsjeËko-baranjske æu-panije zapoËela je serija novih zajedniËkihdonacija HOO-a i Hrvatske lutrije u 2008.godini. U nazoËnosti brojnih uglednikaosjeËkog i æupanijskog πporta, 28. sijeËnja uOsijeku Ëek je uruËen predsjedniku Zajedni-ce Nikoli TresoglaviÊu. Novac je namije-njen kupnji kombija za potrebe Zajednice injezinih Ëlanica.

Savezu πportova

KoprivniËko-kriæevaËke æupanije

Prigodnom sveËanoπÊu u Molvama, 27.veljaËe Hrvatski olimpijski odbor i HrvatskaLutrija isporuËili su Ëek od 100.000 kunaSavezu πportova KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije. U nazoËnosti predsjednika HOO-aZlatka Mateπe, dvojice pomoÊnika direktoraHrvatske Lutrije Tomislava Svetine i ©ime

BuliÊa, pomoÊnice glavnog tajnika HOO-aAlme PapiÊ, te brojnih uglednih imenahrvatskog πporta i πporta ove regije, do-maÊinu predsjedniku Saveza πportova Ko-privniËko-kriæevaËke æupanije Josipu ÆufikiËek je uruËio glavni tajnik HOO-a Josip»op. Novac iz dvogodiπnjeg programa pot-pore, odlukom æupanijskog πportsko savezaupotrijebit Êe se za opremanje teretane no-gometnog kluba "Mladost Molve".

P O 1 0 0 . 0 0 0 K U N A Æ U P A N I J S K I M © P O R T S K I M Z A J E D N I C A M A

znanja iz podruËja πporta, πportskih znan-stvenih istraæivanja, razmjeni trenera i do-maÊinstva pripreme πportaπa.

S KOORDINATORIMA NACIONALNIH ©PORTSKIH SAVEZA

©ef Misije hrvatske olimpijske delegaci-je OI Peking 2008 Damir ©egota i koordi-nator organizacije Hrvatske kuÊe u Pekin-gu Ranko ΔetkoviÊ odræali su 14. veljaËe2008. u sjediπtu HOO-a prvi sastanak s ko-ordinatorima nacionalnih saveza o proce-durama akreditacija, smjeπtaju, rasporedu ispremnosti objekata u Pekingu, operati-vnom financijskom izvrπenju programa OlPeking, prijevozu o kojem skrbi adriati-ca.net (sluæbena agencija HOO-a za prije-voz i karte), te uvozu opreme (Schenker,sluæbena agencija BOCOG-a za uvoz opre-me ). Dvojica pomoÊnika glavnog tajnikaHOO-a izvijestili su okupljene i o obveza-ma πportaπa i sluæbenih osoba delegacije tematiËnih πportskih saveza, kako u pogledustandarda i koriπtenja olimpijskog nazivljaod 1. do 27. kolovoza ove godine, tako i oograniËenjima sponzorskih obiljeæja mar-ketinπkih partnera nacionalnih πportskih

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:33

Ç

saveza i πportaπa, carinskim propisima idrugim zadacima koje HOO mora odraditiod Pekinga i za Igara, a prema strogim pra-vilima Organizacijskog odbora Igara (BO-COG). Hrvatska kuÊa u Pekingu bit Êemjesto susreta πportaπa i novinara, ËlanovastruËnih stoæera, hrvatskih i kineskih go-spodarstvenika.

107 ©PORTA©A U OLIMPIJSKOMPROGRAMU ZA PEKING

Odlukom VijeÊa HOO-a od 15. veljaËepotvreno je sedmero novih evidentniholimpijskih kandidata za nastup na Igramau Pekingu: Duje Draganja (plivanje), Ta-mara Boroπ i Zoran Primorac (stolni tenis),Martina ZubËiÊ (taekwondo) te jedriliËariLuka MratoviÊ, Pavle Kostov i Petar Cu-paÊ. U kategoriju potencijalnih A olimpij-skih kandidata razvrstava se 14 πportaπa -atletika: Vera BegiÊ, Æeljko Vincek, Ne-dæad MulabegoviÊ, Vanja PeriπiÊ, IvanaVukoviÊ; plivanje: Bruno BarbiÊ, AnteCvitkoviÊ, Mario DelaË, Saπa ImpriÊ,Nikπa Roki, Alexei Puninski, Vanja Ro-gulj, Dominik Straga, Mario TodoroviÊ. Ukategoriju potencijalnih B olimpijskih kan-

didata, odlukom VijeÊa HOO-a, razvrsta-vaju se atletiËar Edis ElkaseviÊ i plivaËGordan Koæulj.

Tako je u programu za OI u Pekingu nalisti, u veljaËi, bilo 107 πportaπa, od toga 46evidentnih, 42 potencijalna A i 19 potenci-jalnih B olimpijskih kandidata.

SINGAPUR DOMAΔIN PRVIH OLIMPIJSKIH IGARA MLADIH2010. GODINE

Prve Olimpijske igre mladih 2010. odr-æat Êe se u Singapuru, objavio je 21. velja-Ëe iz sjediπta Olimpijskog muzeja u Lau-sannei predsjednik MOO-a Jacques Rogge.Odluka je to Ëlanova MOO-a nakon glaso-vanja izmeu Singapura i Moskve, gradaprotukandidata u finalu koji je izgubio ma-lom razlikom u broju glasova (53-44 u ko-rist Singapura). Odluka MOO-a o pokreta-nju Olimpijskih igara mladih donesena jena 119. zasjedanju u Gvatemali 5. srpnja2007. godine, a za domaÊina prvog jedin-stvenog projekta olimpijskog nadmetanjamladih kandidiralo se deset gradova. Pravosudjelovanja na Igrama imat Êe πportaπice iπportaπi od 14 do 18 godina, a na Igrama Êe

nastupiti oko 3200 πportaπa i 800 sluæbenihosoba.

HOO NA SAJMU ©PORTA I NAUTIKE

Hrvatski olimpijski odbor uspjeπno jenastupio na tradicionalnom Sajmu πporta inautike koji je u veljaËi 2008 na zagreba-Ëkom Velesajmu okupio 512 izlagaËa iz 30zemalja. ©tand HOO-a ove je godine bio uznaku Olimpijskih igara koje Êe se odræatiu kolovozu u Pekingu. Posjetitelji zagreba-Ëkog sajma mogli su razgledati sluæbenuπportsku opremu Ëlanova hrvatske olimpij-ske delegacije robne marke North Spiritmultinacionalne kompanije Magma, teupoznati evidentne i potencijalne olimpij-ske kandidate predstavljene na interakti-vnom CD-u. Veoma je zanimljivo bilo ipredstavljanje buduÊe Hrvatske kuÊe u Pe-kingu zamiπljene kao srediπnjeg mjesta su-sreta hrvatskih i kineskih gospodarstveni-ka, πportaπa i njihovih struËnih stoæera, tenovinara za koje Êe se organizirati posebanpress centar HOO-a.

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:33

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:33

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:34

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:35

OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:28 Page 1 MAGAZIN HRVATSKOG ... · 6 Natko ZrnËiÊ-Dim, Ivan Ra-tkiÊ,...

Documents

Transcript of OLIMP-prelom 26 3/12/08 11:28 Page 1 MAGAZIN HRVATSKOG ... · 6 Natko ZrnËiÊ-Dim, Ivan Ra-tkiÊ,...