OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10 Page 1 BROJ 33 • PROSINAC ...sti veslanja. Rimski pjesnik Vergilije u...

»ASOP I S HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 33 • PROSINAC 2009.ISSN 1331-9523

V E L I K I D A N H R V A T S K O G © P O R T A

NBA protiv socijalnih mreæa

Sprave i rekviziti u πportu

©to dobreπportaπe

razdvaja odvrhunskih?

©P

OR

T O

©P

OR

TU

©PORT I DRU©TVO

Damir SenËar - pobjednik

Din

o M

anso

ur

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

OLIMPIJSKE NADE ©PORTSKA TERMINOLOGIJA

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

33. broj Ëasopisa Olimp posljednji je tiskan u 2009.godini, godini u kojoj su hrvatski πportaπi navelikim meunarodnim natjecanjima u seniorskoj ijuniorskoj konkurenciji osvojili 417 odliËja.UnatoË umanjenim financijskim sredstvima naπi suπportaπi 2009. nastupili na svim vaænimmeunarodnim natjecanjima, a u 2010. godini HOOje za programe 82 nacionalna πportska savezanamijenio 90 posto proraËunskih sredstava zanatjecanja na meunarodnoj razini. Meu njima jesvakako najznaËajniji nastup hrvatske olimpijskedelegacije na ZOI Vancouver u veljaËi 2010.godine; na Igrama Êe, prema naπim procjenama,nastupiti 18 hrvatskih πportaπa, od kojih deset ualpskom skijanju, dva u biatlonu, dva u nordijskomskijanju i Ëetiri natjecatelja u bobu.Naravno, dio proraËunskog novca bit Êeupotrijebljen za realizaciju razvojnih programa zanajmlae, perspektivne te vrhunske πportaπe koji sepripremaju za Olimpijske igre u Londonu 2012.HOO nikako neÊe zaboraviti ni zanemariti razvojneprograme za kvalitetne i vrhunske trenere, kao i zatrenere mlaih dobnih kategorija. Dakle, uz maksimalno racionalno koriπtenje novcaHOO Êe i u olimpijskoj 2010. godini podræavati sveprojekte koji pridonose afirmaciji hrvatskog πporta iolimpijskog pokreta, a meu vaæne projekte svakakopripada i Ëasopis Olimp, koji ulazi u 11. godinuobjavljivanja na Ëemu, u ime olimpijske obitelji,upuÊujem Ëestitke Uredniπtvu i svim suradnicima.Uvjeren sam da Êe oni i iduÊih godina nastaviti, bezdnevnog senzacionalizma, pisati o πportu iolimpizmu te marno biljeæiti sve znaËajnijedogaaje u HOO-u, baπ kao πto su u ovom broju, uzuobiËajene rubrike, na primjeren naËin slikom irijeËju zabiljeæili proslavu Velikog dana hrvatskogπporta, kojom smo 20. prosinca u zagrebaËkomHrvatskom narodnom kazaliπtu obiljeæili 18.obljetnicu priznanja meunarodne olimpijskeobitelji. Na kraju Ëestitam hrvatskim πportaπicama iπportaπima, struËnim timovima i svima koji imajuudjela u sjajnim πportskim rezultatima, te æelimsvima radosnu i uspjeπnu πportsku i poslovnuolimpijsku 2010.

SADRÆAJ

10. str. 52. str.

Olimpijske legende Veliki danhrvatskog πporta

GLAVNI UREDNIKAnte DrpiÊ

Urednik priloga Povijest hrvatskog πportaZdenko JajËeviÊ

UREDNI©TVO

Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa,Radica Jurkin, Siniπa KrajaË,Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAK

TISKARA MEIΔ RotooffsetVelika cesta 17

Naklada: 2.000 primjeraka

Vaæne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2010. godini 4-5Nastanak modernog πporta:Veslanje - od transporta do πporta 6-7Olimpijske nade: Dino Mansour, boksaË 8-9Olimpijske legende: Katica Ileπ, rukometaπica 10-11Olimpizam: Olimpijske igre svaki put u drugom gradu 12-13Malo poznati πportovi: Voænja zaprega 14-15©port i druπtvo: NBA protiv socijalnih mreæa 16-17Religija i πport: Sudbonosno koplje 18-19Æenska strana πporta: Æene su upornije od muπkaraca 20-21Umjetnost i πport: Genijalni prikazi pokreta 22-23©portski marketing: Druπtvena odgovornost sve vaænija 24-25©port i znanost: Idealisti, moralisti i egoisti 26-27PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29-40©port o πportu: ©to dobre πportaπe razdvaja od vrhunskih? 42-43©port i duhovnost: Skijanje i meditativno-duhovna snaga 44-45©portska terminologija: Sprave i rekviziti u πportu 46-47©portska fotografija 48-49Publicistika 50-51Veliki dan hrvatskog πporta 52-54Od Olimpa do Olimpa 56-57

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

4

Godiπnjice roenja

1. 1. 1940. Stolnoteniski trener idjelatnik HermanVukuπiÊ - 70. godiπnjica

31. 1. 1860. Publicist i djelatnik uplaninarstvu JosipPasariÊ - 150. godiπnjica

5. 2. 1920.©portski novinar ZvoneMornar - 90. godiπnjica

11. 2. 1900.Padobranac TeodorPavloviÊ - 110. godiπnjica

25. 2. 1950.Nogometaπ JuricaJerkoviÊ - 60. godiπnjica

15. 3. 1910.Nogometaπ JozoKovaËeviÊ - 100. godiπnjica

21. 3. 1935.Odbojkaπ i πportskilijeËnik Gordan JankoviÊ-75. godiπnjica

21. 3. 1895.AtletiËar Petar - PedroGoiÊ - 115. godiπnjica

8. 4. 1935. Vaterpolist Ivo TrumbiÊ- 75. godiπnjica

12. 4. 1890.AtletiËar Vilko Ebert -120. godiπnjica

17. 4. 1910.Meunarodni nogometnisudac Ezio Damiani -100. godiπnjica

22. 4. 1950. Rukometaπ Æeljko Nimπ- 60. godiπnjica

3. 6. 1900.PlivaËki djelatnik PeroKoliÊ - 110. godiπnjica

3. 7. 1920.StolnotenisaË ÆarkoDolinar - 90. godiπnjica

23. 7. 1940.Nogometaπ MarijanBrnËiÊ - 70. godiπnjica

28. 7. 1890. Svestrani πportaπ LeoGolob - 120. godiπnjica

18. 8. 1950.Rukometaπ ZdenkoZorko - 60. godiπnjica

11. 9. 1920.©ahist Mijo UdovËiÊ -90. godiπnjica

24. 9. 1940.Nogometaπ SlavenZambata - 70. godiπnjica

24. 10. 1910.Muzealac i povjesniËarπporta Ivica Sudnik -100. godiπnjica

24. 10. 1860.Svestrani πportaπ isokolski djelatnik HinkoMaπek - Bosnodolski -150. godiπnjica

23. 11. 1920.Rukometni djelatnik ipublicist Marijan Flander- 90. godiπnjica

28. 12. 1885.©portski djelatnik VeljkoUgriniÊ - 125. godiπnjica

1880. Biciklist Milan Meniga -130. godiπnjica

Godiπnjice smrti

4. 1. 1980.©portski djelatnik inovinar HrvojeMacanoviÊ - 30. godiπnjica

24. 1. 1610.Filozof Nikola GuËetiÊ -400. godiπnjica

1. 2. 1980.©portski djelatnikZvonko Suligoj - 30. godiπnjica

26. 3. 1980. Svestrani πportaπDragutin - Karlek

Friedrich - 30. godiπnjica

6. 4. 1985. MaËevalac VladimirMaæuraniÊ - 25. godiπnjica

15. 4. 1985.Skijaπki djelatnik Artur©kutelj - 25. godiπnjica

20. 6. 1980.HrvaËki djelatnik AlojzMoguljak - 30. godiπnjica

10. 7. 1910.Svestrani πportaπ isokolaπ Hinko MaπekBosnodolski - 100. godiπnjica

6. 8. 1970.Vaterpolist Lovro©takula - 40. godiπnjica

20. 8. 1970.Prevoditelj olimpijskehimne Ton Smerdel - 40. godiπnjica

15. 10. 1970.MaËevalac GiuseppeGalante - 40. godiπnjica

15. 12. 1980.PlivaË i vaterpolist AnteRoje - 30. godiπnjica

13. 12. 1885.Publicist AndrijaHajdinjak - 125. godiπnjica

Dragutin - Karlek Friedrich

2010.30 godina

Petar - Pedro GoiÊ

2010.115 godina

Vaæne godiπnjice hrvatske tje l

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

5

Osnivanjetjelovjeæbenih iπportskihorganizacija

23. 9. 1920.U Splitu osnovanPomorski-sportski klubBaluni - 90. godiπnjica

11. 11. 1930.U Zagrebu osnovanaRadniËka sportskazajednica - 80. godiπnjica

1885.U Zagrebu osnovanoPrvo hrvatsko druπtvobiciklista -125. godiπnjica

1885. U Zadru osnovanHrvatski sokol -125. godiπnjica

1885.Osnovan Club alpinofiumano (CAF) RijeËkialpinistiËki klub - 125. godiπnjica

1890. U Splitu osnovanRowing & YachtingClub Adria (VeslaËko-jedriliËarski klub Adria)-120. godiπnjica

1900. U GospiÊu osnovanTennis Club - 110. godiπnjica

1910.U Rijeci osnovanHrvatski veslaËki klubVila - 100. godiπnjica

1930.U Zagrebu osnovanVeslaËki klub Uskok -80. godiπnjica

Godiπnjicedogaaja

23. 2. 1910. U Zagrebu na»rnomercu otvoren prviaerodrom u nas - 100. godiπnjica

28. 2. 1950. U Zagrebu odigrana prvautakmica u malomrukometu u nas - 60. godiπnjica

2. 4. 1940.Hrvatska nogometnareprezentacija odigralaprvu utakmicu - 70. godiπnjica

29. 5. 1930.U Varaædinu odigranaprva rukometna utakmica- 80. godiπnjica

1. 6. 1935.U Zagrebu otvorenoSrednjoπkolsko igraliπte -75. godiπnjica

5. 6. 1870.Na Sljemenu podignutdrveni vidikovac, prviplaninarski objekt uHrvatskoj - 140. godiπnjica

23. 6. 1910.U Zagrebu odræan prvi

let domaÊeg aviona -100. godiπnjica

8. 9. 1920.U Zagrebu poËelo prvodræavno prvenstvo utenisu - 90. godiπnjica

8. 9. 1870. DubrovaËki pomoracNikola Primorac, sam jepreplovio Antlantik -140. godiπnjica

3. 10. 1920.U Zagrebu odræano prvoatletsko dræavnoprvenstvo - 90. godiπnjica

26. 11. 1910. U Zagrebu odræan prviaeromiting - 100. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika

1. 1. 1920.U Zagrebu izdan prvibroj Ilustrovane πportskerevije - 90. godiπnjica

16. 2. 1935. Izdan prvi brojZagrebaËkog sporta - 75. godiπnjica

5. 4. 1935.U Zagrebu izdan prvibroj Sportskih novina -75. godiπnjica

24. 4. 1890.U Splitu izdan prvi brojnovina Sport Dalmato,prvih πportskih novina uHrvatskoj - 120. godiπnjica

Pripremila Mirna JajËeviÊ

Otvorenje Srednjoπkolskog igraliπta u Zagrebu

2010.75 godina

e lovjeæbe i πporta u 2010. godini

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

V eslanje je kroz povijest ugla-vnom sluæilo transportu ili ra-tovanju. Ipak, joπ u najranije

vrijeme postoje izvori koji spominjuveslanje, a u kojima se nazire jedanπportski moment, ili bolje reËeno oda-vanje priznanja vjeπtini veslanja. Takoegipatski natpis iz 1430. godine pr. Kr.navodi da je faraon Amenofis II., me-u ostalim, bio poznat i po sposobno-sti veslanja. Rimski pjesnik Vergilije uepu Eneida spominje veslanje kao diopogrebnih igara koje je trojanski junakEneja organizirao u Ëast svog oca.

Prve veslaËke utrke na Temzi

Natjecanja u veslanju zacijelo su na-stala spontano - kao uostalom i svadruga brzinska natjecanja. U Venecijisu joπ u XIII. stoljeÊu zabiljeæene sve-Ëanosti u sklopu kojih su se odræavaleutrke Ëamaca. U Engleskoj, koja je ko-lijevka veslaËkog, a i veÊine drugihπportova, sve do XVIII. stoljeÊa vesla-Ëka se natjecanja organiziraju samo umornarici.

Prve poznate veslaËke utrke zapoËe-li su profesionalni laari na rijeciTemzi u Londonu, koja je dugo imalaulogu glavne gradske prometnice.

Najstarija veslaËkautrka

Od poËetkaXVIII. pa sve dosredine XIX. stoljeÊaveslanje je bilo meunajvaænijim i najgledanijimπportskim dogaajima u Engleskoj. Tose posebno odnosi na utrke koje su or-ganizirane na rijekama Temzi i Tynei.Osim toga, veslanje se moæe pohvalitii najstarijim πportskim dogaajem ko-ji se odræao do danaπnjih dana. RijeËje o utrci nazvanoj po irskom glumcu iimpresariju Thomassu Doggettu. Utr-ka Doggett's Coat and Badge, prvi putodræana 1715. godine, ubrzo je posta-la glavni dogaaj za mlade laare kojisu tek zavrπili πegrtovanje. Jack Bro-ughton (1704. - 1789.), „otac suvre-menog boksa”, takoer je bio jedan odpobjednika te utrke. To je zanimljivpodatak koji dobro ilustrira vrijeme ukojem su se ljudi bavili razliËitim akti-vnostima i kada nije bilo naglaπenespecijalizacije za jedan πport. Tako jebilo i u Hrvatskoj u poËecima organi-ziranog πporta krajem XIX. i poËe-tkom XX. stoljeÊa.

TisuÊe promatraËa regataDoggett's Coat and Badge, koji se i

danas odræava svake godine na dioniciod mosta London Bridge do opÊineChelsea, samo je jedna od mnogih utr-ka u to vrijeme koje su privlaËile broj-ne promatraËe, nerijetko i tisuÊenjih.Postoji podatak da je izmeu 1835.i 1851. godine organizirano oko 5000sliËnih susreta. Ono πto je zanimljivoprimijetiti je vrlo rano postojanje broj-ne πportske publike. Popularnost vesla-nja na rijeci Tynei izrasla je u svojevr-stan fenomen. Poznati lokalni veslaËi,poput Harryja Claspera (1812. - 1870.)postali su idoli rudarima i laarima izcijelog kraja, a procjenjuje se da je brojgledatelja na vaænim utrkama u danepraznika dosezao nevjerojatnih nekoli-ko desetaka tisuÊa. Kada je 1870. godi-ne Clasper umro, pokopan je u nedje-lju, da bi ga πto viπe radnika mogloispratiti. U konaËnici, izmeu 100 i 130tisuÊa ljudi prisustvovalo je najveÊempogrebu ikad u Newcastleu.

Kladionice uz veslaËke stazeBuduÊi da su sve te utrke organizi-rane za novac, nagrade su pobje-

dnicima dodjeljivale londonskeobrtniËke i trgovaËke gilde, alii bogati vlasnici kuÊa uz rije-Ënu obalu. PoËetkom XIX.stoljeÊa skupina entuzijasta uLondonu je organizirala „sobe

za pretplatu”, odnosno kladio-nice. Ta su se gospoda kladila na

veslaËe, baπ kao πto su to radili po-krovitelji boksaËa ili vlasnici konja uto vrijeme, i nisu pokazivala niπta odmoralnog prijezira spram novca, kojiÊe kasnije izrazito obiljeæiti amaterskoveslanje.

Od poËetka XVIII. pa do sredine XIX. stoljeÊa veslanje jebilo meu najvaænijim i najgledanijim πportskim dogaajimau Engleskoj, a moæe se pohvaliti i najstarijim πportskimdogaajem koji se odræao do danas. RijeË je o utrciDoggett's Coat and Badge, prvi put odræanoj 1715. godine

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ

Harry Clasper

Utrka Doggett’s Coat andBadge, slika ThomasaRowlandsona (1756.-1827.)

Veslanje - od transporta doπporta

6

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

Najpoznatija regata na svijetuKrajem XVIII. stoljeÊa postojala su

najmanje tri amaterska kluba - Star,Arrow i Shark, koji su se poËetkomXIX. stoljeÊa udruæili u najstariji i na-jekskluzivniji moderni veslaËki klub -Leander. Oko 1800. godine veslanjese uvodi i na prestiæne privatne πkoleEaton, Shrewsbury i Westminster, kaoi na sveuËiliπta Oxford i Cambridge.To je rezultiralo regatom osmeraca,koja se organizira od 1829. godine.Gledano s vremenske distance, uoËljiv

je potpuni zaokret prema πportu na en-gleskim πkolama i sveuËiliπtima, kojise dogodio u relativno kratkom vre-menu.

Ravnatelji πkola protiv πportaJoπ u prvoj polovici XIX. stoljeÊa

nailazimo na brojne primjere zabranabavljenja πportom. Ravnatelj πkoleWestminster borio se svim sredstvimaprotiv πporta i zabiljeæeno je da je1834. godine uspio sprijeËiti veslaËkisusret izmeu Westminstera i Eatona.Dekan Balliol Collegea na Oxfordupokuπao je sprijeËiti Ëlana posadeOxforda, Johnathana Jamesa Toogoo-da, da vesla na prvom veslaËkom su-sretu Oxforda i Cambridgea. Na danutrke poslao ga je na predavanje iz lo-gike. Toogood je, u maniri savrπenogπportaπa - studenta, uspio odraditi aka-demske obaveze i sudjelovati u povi-jesnom susretu.

Samo koje desetljeÊe kasnije naila-zimo na drastiËno razliËitu druπtvenuklimu. Krajem XIX. stoljeÊa za JesusCollege u Cambridgeu govorilo se danije niπta drugo nego veslaËki klub. Toi nije sasvim poπteno, jer je Jesus Col-lege biljeæio izvrsne rezultate i u dru-gim πportovim, a jedino se na akadem-skom polju nije posebno isticao.

Promjena stava prema πportuSir Leslie Stephen (1832. - 1904.),

engleski pisac koji je studirao i veslaona Cambridgeu, pomalo je ironiËno re-kao da je veslaËima na Oxfordu iCambridgeu bilo dopuπteno da 790 odotprilike 800 radnih dana u devet se-mestara provedu veslajuÊi. Teπko jedanas rekonstruirati koliko je daleko uto vrijeme iπla sluæbena potpora kojusu sveuËiliπta davala svojim πpor-taπima, ali dok se u ranije vrijeme za-ljubljenike u πport proglaπavalo lijeni-ma i dokonima, viktorijanski su uËite-lji i profesori tako nazivali one djeËa-ke koji nisu bili za njega zainteresira-ni.

Utvrda πportskog amaterizmaS vremenom dolazi do sve veÊeg pa-

da popularnosti profesionalnog vesla-nja. To je rezultat utjecaja koji su ima-le privatne πkole, sveuËiliπta i dogaa-ji poput Henleyja ili sveuËiliπne rega-te, ali i sve manje vaænosti samih laa-ra. Razvojem æeljeznice i kopnenihputeva rijeke gube ekonomsko znaËe-nje, a veslanje prestaje biti izvor zara-de i svakodnevica radniËke klase - pre-lazi u domenu imuÊnijeg graanstva iaristokracije kao πportsko-rekreacijskaaktivnost. U drugoj polovici XIX. sto-ljeÊa veslanje se organizira kao jednaod glavnih utvrda πportskog amateri-zma.

Literatura

1. Arlott, J., Daley, A. (1968). Pageantry ofSport: From the Age of Chivalry to the Ageof Victoria. New York: Hawthorn Books.

2. Richard Holt, R. (1992). Sport and the Bri-tish: A Modern History. Oxford: UniversityPress.

3. Mike Huggins, M. (2004). The Victoriansand Sport. London i New York: Hambledonand London.

7

VeslaËki susretOxforda iCambridgea(gore)

Regatna staza uHenleyju(lijevo)

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

D eset je godina proπlo otkakoje Hrvatska na velikoj sceniosvojila juniorsku boksaËku

medalju. Te je 1999. Mario ©ivolija najuniorskom Europskom prvenstvuosvojio bronËano odliËje. Njegov se na-sljednik Dino Mansour, juniorski eu-ropski prvak u najteæoj, superteπkoj ka-tegoriji (iznad 91 kg), naslovom okitio10 godina kasnije na prvenstvu u polj-skom Sczeczinu.

Nisu njegove pobjede bile bodovnovisoke, no Mansour je u svakoj bio do-minantan. Prije no πto je u finalu svla-dao Rusa Arbija Madajeva (7-4), pobi-

jedio je Maara Lakatosa (tehniËki no-kaut), Nijemca Morgela (2-0), Armen-ca Ohanjana (2-0) i u polufinalu Litav-ca ValaviËiusa (4-1).

NajveÊa nada joπ od ParlovaMladi boksaË iz zagrebaËkog kluba

Leonardo Ëvrsto je, Ëini se, na zemlji,ostaje hladne glave kao i u veÊini dosa-daπnjih borbi. Æelja za rezultatima, Ëeli-Ëni æivci, usredotoËenost i upornost sa-mo su neke od vrlina koje krase europ-skog prvaka u superteπkoj kategorijiDina Mansoura, o Ëijim se velikim dvo-bojima veÊ priËa. S 18 godina tek jekrenuo u osvajanje amaterskih naslova,

a profesionalni bi tek trebali uslijediti. Medijske pozornosti mladom zagre-

baËkom boksaËu ne manjka, ali Ëinise da ga to i ne

Æelja za rezultatima, ËeliËni æivci, usredotoËenost i upornost samo su neke od vrlinakoje krase europskog juniorskog prvaka u superteπkoj kategoriji Dina Mansoura

OLIMPIJSKE NADE

Europski prvak na olimpijskoj stazi

Piπe Liljana Jazbinπek DINO

8

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

9

boksaË

zbunjuje previπe. Dino ide dalje, a ciljmu je olimpijska medalja. Osamnaesto-godiπnji boksaË moæda je najveÊa nadahrvatskog boksa joπ od Mate Parlova,pa ne bi trebalo biti ni dvojbeno moæe lise okititi olimpijskom medaljom.

Europski naslov, koji mu je bio i ro-endanski poklon, nipoπto nije sluËa-jan. Veliki je uspjeh rezultat napornograda i velikog talenta.

„To πto je pucao od snage moæe za-hvaliti i svojim suvjeæbaËima HrgoviÊui Seppu koji su ga uniπtavali na sparin-zima”, kazao je trener Leonardo Pijetraju trenucima uspjeha.

U boks dospio sluËajno Dino je gotovo sluËajno, ili spore-

dnim putem, dospio uboks.

„Treniraosam dvije go-dine taekwon-do, ali i koπar-ku nekoliko go-dina. Zaradiosam nekolikoozljeda, πto me'onesposobilo'na sedam-osammjeseci. Prijeozljeda trice samgaao 9-10, a ka-da sam se vratio nisam mogao pogoditidvije od 10 pokuπaja. Izgubio sam osje-Êaj i stoga odluËio promijeniti πport.”

Samo tri godine i tri i pol mjeseca na-kon πto je prvi put uπao u ring, DinoMansour postao je europski juniorskiprvak. Ni mjesec dana nakon 18. roen-dana, mladi se ZagrepËanin najavio kaonova velika nada hrvatskog boksa. Kadza mladiÊa kaæu da je moæda najveÊanada nakon velikog Mate Parlova, ondase buduÊnost vidi u svjetlu najveÊe sce-ne. Zaobiu li ga ozljede, koje su ga do-duπe usmjerile u boks, hrvatski boksima velik potencijal. To je i pokazao usvojoj posljednjoj juniorskoj godini.

„Tu je naπa domovina”U boksu je imao potporu i oca Abdu-

la-Maleka, magistra petrokemije. „Moj je otac Sirijac koji je u Hrvat-

skoj ostao gotovo sluËajno. Htio je stu-dirati u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji,ali je svratio jednom svom sunarodnja-ku u Zagreb. Tu se zaljubio, oæenio iostao æivjeti”, kaæe Dino.

„Mogli bismo æivjeti u bilo kojoj od22 arapske dræave, no sretni smo ovdjei tu je naπa domovina”, naglaπava otacAbdul-Malek

Dinina je majka Brunela ekonomisti-ca, a stariji brat Dani uskoro Êe zavrπitiaeronautiku i postati pilot.

Dino Mansour bio je odliËan uËenik.Srednju poljoprivrednu zavrπio je s pro-

sjekom 4,8 i potom upisao studij agro-nomije. Brucoπ je na zagrebaËkomAgronomskom fakultetu, a πkolske ob-veze se nada uskladiti sa πportskima,kao πto je to i dosad radio.

„Fakultet sam izabrao kao prirodannastavak πkolovanja i agronomija jeneπto Ëime bih se volio baviti kadzavrπim karijeru”, kaæe 195 centimeta-ra visok i 105 kilograma teæak 18-go-diπnjak. „Volim kad mi je dan ispunjen,iÊi Êe to meni. Nakon ovog uspjeha joπsam sigurniji da Êu se plasirati naOlimpijske igre u Londonu”, samouvje-reno je ocijenio Dino, dodavπi da suIgre za njega jako vaæne i da odlazak uprofesionalne vode sigurno neÊe bitiaktualan prije njihova zavrπetka.

Dino kaæe da nije tip koji voli punoizlaziti.

„Najviπe volim otiÊi u kino ili πetati sdjevojkom Irmom. Nisam Ëak ni za mo-re, ondje mi je obiËno prevelika guæva.Kako u πali kaæe moj trener, viπe sam za- pustinju.”

Dino Mansour roen je 1991. u Za-grebu. »lan je BK Leonardo, a trenermu je Leonardo Pijetraj.Boksa u superteπkoj kategoriji (iznad 91kg). Visok je 195 cm, a teæak 105 kg. Prije boksa bavio se taekwondom ikoπarkom. Juniorski je i seniorskiprvak Hrvatske i ovogodiπnji europskijuniorski prvak u svojoj kategoriji. Studira agronomiju na Agronomskomfakultetu u Zagrebu.

Tko je Dino Mansour?

MANSOUR

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10

10

S vakom je πportaπu nastup naolimpijskim igrama najveÊaæelja. Kada se to dogodi sreÊa

je velika, a kada nastup bude popraÊeni medaljom, sreÊi tada nema kraja. UMoskvi je konkurencija bila velika:IstoËne Njemice, »ehinje, Maarice,Rumunjke, rukometaπice SovjetskogSaveza. „Teæak nam je bio put do po-stolja, a srebrna medalja bila je na-grada jednoj odliËnoj generaciji ruko-metaπica”, prisjeÊa se Katica Ileπ sre-bra s Olimpijskih igara 1980. godine.

ReÊi Êe i da Êe joj to natjecanje pose-bno ostati u sjeÊanju jer je na njemuproslavila 200. nastup za reprezentaci-ju. Malo se rukometaπica u svijetu iznjene generacije moæe pohvaliti ta-kvom brojkom. Malo ih se moæe po-hvaliti i da su bile igraËice tako dobrekao πto je Kaja bila. Igrala je kruænunapadaËicu i po sudu mnogih u svojojje ulozi bila najbolja na svijetu.

Neponovljiva generacija„Stanislav ©uperina otkrio me kao

djevojËicu, gledao me kako igram i po-zvao me u klub, u GrafiËar. Tako je po-Ëelo. Nisam odmah smjela nastupiti,morala sam Ëekati do 15. godine. ©u-perina me odmah stavio na crtu od πestmetara, na to teπko mjesto kruæne na-padaËice. Teπko, jer su kruæne napada-Ëice izloæene batinama. O, kako se tu-

OLIMPIJSKE LEGENDEru

ko

me

taπ

ica

Cijelu sam igraËku karijeru provelana crti. A tamo se dobivaju batine.No, nisam ni ja ostajala duæna,priznaje proslavljena rukometaπica

Piπe Zvonimir VukeliÊ

KA

TIC

A ILE

©Kaja do zlata i s 'jednomnogom'

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

Katica Ileπ roena je 30. oæujka 1946. uOsijeku. Rukomet je poËela igrati u junior-kama GrafiËara (od 1959. do 1962.), na-stavila je u Osijeku (od 1962. do 1982.), anakon toga je godinu i pol igrala za japan-sku ekipu Omron iz Jamage. Od prvog doposljednjeg dana bogate karijere igrala je uulozi kruæne napadaËice. S Osijekom jeosvojila tri kupa bivπe Jugoslavije (1966.,1978. i 1981.) i Kup pobjednica kupova(1982.).

Za reprezentaciju Jugoslavije igrala je 13godina (od 1973. do 1980.), a od 1973. bi-la je kapetanica. Odigrala je 203 utakmicei postigla 348 pogodaka. Osvojila je zlatnumedalju na Svjetskom prvenstvu 1973. uJugoslaviji, te srebra na SP-u 1971. u Ni-zozemskoj i 1980. na Olimpijskim igrama uMoskvi. Prva je OsjeËanka s osvojenimolimpijskim odliËjem.

Diplomirala je na Fakultetu za fiziËku kul-turu i nakon igraËke karijere (1985.) kaotrenerica je radila s mlaim dobnim katego-rijama rukometaπica Osijeka. Tijekom bo-ravka u Japanu bila je pomoÊna trenericareprezentacije.

Bila je Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpij-skog odbora, Ëlanica Izvrπnog odbora Klubaolimpijaca i predsjednica Odbora za πportgrada Osijeka. Nagraena je Dræavnom na-gradom za πport "Franjo BuËar" za æivotnodjelo 1999., priznanjem HOO-a "Matija Lju-bek" 2007., nagradom za æivotno djeloOsjeËko-baranjske æupanije 2000., a neda-vno je dobila i nagradu za æivotno djelo usvom gradu, zlatnu plaketu "Grb grada Osi-jeka".

Ëe na crti! No, nisam ni ja ostajala du-æna”, prisjeÊa se Kaja svojih prvih ru-kometnih dana.

U Osijeku je igrala 10 godina, kaæeda su bile fenomenalna klapa. Za gene-raciju s kojom je osvojila olimpijskosrebro reÊi Êe da je bila - neponovljiva.A na pitanje o suigraËicama koje bi iz-dvojila nabrojit Êe sve s kojima je igra-la. I u klubu i u reprezentaciji.

„Sve su one zasluæne πto sam i ja bi-la uspjeπna”, skromno Êe, pribojavaju-Êi se da moæda nakon toliko godina ni-je u nabrajanju koju suigraËicu zabora-vila.

Izdvojila je Kaja ipak dvije utakmicekoje posebno pamti.

„Najljepπa je uspomena finalna uta-kmica sa Svjetskog prvenstva na koje-mu smo osvojile zlatnu medalju. UoËinje uganula sam zglob, dobila saminjekciju i zaigrala sam. Bilo je kao izone priËe, 'ma igrat Êe Kaja i s jednomnogom'. Nisam se πtedjela, popele smose na tron, ali su me zato poslije mora-li nositi na sluæbeni banket. Nisam mo-gla stati na tu ozlijeenu nogu. S tu-gom se pak sjetim utakmice koja jeodluËivala o odlasku na Olimpijskeigre u Montreal. Bilo nam je dovoljnoneodluËeno s Rumunjkama, imale smo12-12 i u naπem posljednjem napaduLukiÊ je pogodila vratnicu. Bio je zi-cer, ali nije bio gol. Lopta se odbila su-parnicama u ruke, iskoristile su to islavile 13-12 pobjedu. Ostale smo kodkuÊe, bez Montreala, a ekipa nam jestvarno bila sjajna.”

Lijepe japanske uspomeneKraÊe je razdoblje provela u Japanu.„Bilo je teπko otiÊi, bila su teπka i pr-

va tri mjeseca prilagodbe. UËila samja japanski, uËili su oni hrvatski, da jenetko gledao sa strane niπta ne bi razu-mio, no mi smo se ipak uspjeli spora-zumijevati. Vrijeme provedeno u Japa-nu ostalo mi je u lijepoj uspomeni,igrala sam u klubu, a bila sam i pomo-Êna trenerica njihovu izborniku. Osta-lo je i prijateljstvo s tim ljudima, kadagod su u prilici poπalju mi neki poklon.Nisu me ni danas zaboravili i zbog to-ga sam sretna.”

Japanke su danas sudionice Svjet-skog prvenstva u Pekingu, hrvatskihrukometaπica nema u dalekoj Kini. Da-naπnja je generacija naπih rukome-taπica daleko od one Kajine.

„Neπto im nedostaje, ne bih znala re-Êi πto. Vidi se da æele, ali ne uspijevajunapraviti taj zadnji korak. Treba str-pljenja, uvjerena sam da Êe hrvatskerukometaπice stiÊi do lijepih rezulta-ta.”

Dok je igrala, u osjeËkoj se dvoraniZrinjevac traæila karta viπe. Dugo veÊnije tako.

„Boli me to. Doe malo ljudi, atmo-sfera je kazaliπna. Nema ni novca, klubse oslonio na djevojke ponikle u vlasti-toj πkoli. Osijek ima rukometnu tradi-ciju, nadam se da Êe se ipak vratitiozraËje iz onih dana moje generacije.”

11

Prva OsjeËanka s olimpijskim odliËjem

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

K ada je Pierre de Coubertinnakon svih dogovora veza-nih uz organizaciju I. mo-

dernih olimpijskih igara 1894. godi-ne otputovao iz GrËke, Ëlan parla-menta E. Scouloudis je uËinio sve dabi razorio temelje koje je Coubertinmukotrpnim radom uspio poloæiti.To je obrazlagao tvrdnjom o neispla-tivosti igara - prevelikim troπkovimai nikakvoj dobiti. Nastojao je da senjegovo miπljenje hitno predoËi gr-Ëkom princu Georgu, kako bi seotkazalo domaÊinstvo. No, na Scou-loudisovo veliko iznenaenje, princje ostao pri dogovoru s Coubertinomo prihvaÊanju organizacije Igara.©est mjeseci kasnije kralj Konstantinje Coubertinu s ponosom obrazloæioulogu svoga sina u organizaciji Iga-ra. Tako se Coubertinov izbor princaza predsjednika organizacijskogodbora Igara pokazao presudnim uzadræavanju domaÊinstva Igara.

Restrukturiranje organizacijskog odbora

Ne slaæuÊi se s prinËevom odlu-kom, predsjednik vlade Tricoupis

ostavkom je pokuπao ucijeniti samogkralja da bi ovaj promijenio odluku oodræavanju Igara. Meutim, kralj jezahvalio Tricoupisu na radu i pri-hvatio njegovu ostavku. Tricoupis jenakon toga otputovao iz GrËke.

Ne gubeÊi vrijeme, princ se posve-tio restrukturiranju organizacijskog

odbora u Ëiji je rad ukljuËio grËkogpredsjednika Zaimisa i predsjednikavlade Delyannisa. Zadræao je dva taj-nika, ali je odboru pridodao Constan-tina Manoa i Georga Streita koji su uto vrijeme briljirali u politiËkom æi-votu GrËke. Svoga brata Nicholasa jepostavio za predsjednika tehniËkekomisije, a T. Philemona, bivπeg gra-donaËelnika Atene, za glavnog tajni-ka. Njega je poslao u Alexandriju uposjet Averoffu da bi osigurao sred-stva potrebna za obnovu stadiona.Sva su ta dogaanja trajala cijelu go-dinu pa je do poËetka Igara ostalomanje od godinu dana.

Prvi tiskani programPrije poËetka Igara vladalo je

miπljenje da Êe na programu bitiiskljuËivo atletika. O tome piπe i Co-ubertin u svojim memoarima, navo-deÊi potpuni program Igara koji jeodobrio izvrπni odbor Meunaro-dnog olimpijskog odbora. Usprkosprotivljenju predsjednika MOO-aDemetriosa Vikelisa, Coubertin jeinzistirao na tiskanju programa Igarada bi se osigurao njihov legitimitet ivjerodostojnost. U programu je obja-vljen i protokol sveËanosti otvaranjai zatvaranja i nagrade πportaπima, paon svjedoËi koliko je ozbiljno posta-vljena organizacija I. modernih olim-pijskih igara. Takvu su organizacijubrojni protivnici, zbog nerazumijeva-nja i ljubomore, osporavali gotovo20 godina.

Stavovi drugih zemaljaDruge su dræave razliËito reagirale

na dogaaje vezane uz organizacijuI. modernih OI i opÊenito pojavuolimpizma. Maari, koji su se pripre-mali za veliku proslavu obljetnicesvoje dræave, predlagali su Budim-peπtu za grad domaÊin. Ohrabrivalisu ih problemi koje je Coubertin do-æivio u Ateni. Coubertin nije odbioprijedlog Maara, nego ga je lukavo,diplomatski koristio prilikom razgo-vora s Grcima.

Za razliku od Maara, ruski je tisakbio potpuno nezainteresiran za Igre,dok su iz Engleske stizale ohrabruju-Êe vijesti. U rodnoj Francuskoj Cou-bertin je imao velikih problema s Ëel-nicima Saveza streljaËkih klubovakoji su odbili nastupiti na Igrama, alisu se kasnije predomislili. U francu-skim su se novinama pojavili napadina Coubertina i to putem izmiπljenih

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

Na zavrπnoj veËeri prilikom govora grËkoga kraljaCoubertin se naπao u teπkoj situaciji, suoËivπi se sdvojbom: suprotstaviti se kralju ili dati ostavku?OdluËio je ne poduzeti niπta, ignorirajuÊi kraljevgovor o stalnoj organizaciji igara u GrËkoj. Kasnije jekralju uputio pismo zahvale i obavijestio ga o odluciMOO-a da se igre uvijek odræavaju u drugoj zemlji

Olimpijske igresvaki put udrugom gradu

12

Demetrios Vikelas

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

intervjua i raznih objeda. Pravodo-bnom reakcijom Coubertin ih jeuspio demantirati.

Cijela zemlja na nogamaDan sveËanog otvaranja I. moder-

nih olimpijskih igara napokon je sti-gao. Uz topovske hice, puπtanje go-lubova i intoniranje taktova koje jezapisao grËki glazbenik Spyos Sama-ras, kralj George otvorio ih je rijeËi-ma: „Proglaπavam I. moderne olim-pijske igre otvorenima”. Tim otvore-njem oznaËena je nova πportska era,a svuda oko sebe Coubertin je osje-Êao snaæan nacionalni ponos Grkakoji su po svaku cijenu æeljeli zadr-æati igre u svojoj domovini. Oæivlja-vanje olimpijskih igara u GrËkojstvorilo je takav ushit da je cijela ze-mlja bila na nogama. Meutim, Cou-bertin je imao drukËije planove i do-maÊinstvo igara æelio je dodijelitisvaki put drugom gradu.

SlijedeÊe igre u ParizuNa zavrπnoj veËeri prilikom kralje-

vog govora Coubertin se naπao u vr-lo teπkoj situaciji, suoËivπi se s dvoj-bom: suprotstaviti se kralju ili datiostavke na sve funkcije? OdluËio jene poduzeti niπta od navedenoga,

ignorirajuÊi kraljev govor o stalnojorganizaciji igara u GrËkoj. Nakonodlaska iz Atene Coubertin je uputiopismo zahvale kralju i obavijestio gao odluci MOO-a da se igre uvijekodræavaju u drugoj zemlji i da Êe do-maÊin sljedeÊih igara biti Pariz.

Samim time organizacija II. olim-pijskih igara nije izgledala obeÊava-juÊe. Francuska, zemlja iz koje dola-zi Coubertin i njegova vizionarska

ideja, pokazala se potpuno indiferen-tna te krajnje nezainteresirana kakoza olimpizam tako i za same igre.

Literatura

1. Coubertin, P. (1975). OlympicMemoirs. Lausanne: InternationalOlympic Committee.

2. Wallechinsky, D. (2008). The CompleteBook of the Olympics. London:Penguin.

13

Atenski stadion, 1896.

Start utrke na 100m, Atena 1896.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

N atjecanje zaprega disciplina jekonjiËkog πporta Ëiji je ciljprikazati upotrebljivost i po-

sluπnost konja u zaprezi i vjeπtine voza-Ëa u upravljanju.

Natjecanja Ëetveroprega prireena suna antiËkim olimpijskim igrama 680.godine pr. Kr., a utrka dvoprega 408.godine pr. Kr., vjerojatno kao odrazbrojnih ratova u kojima su konji biliiznimno vaæni. Kola su bila lagane kon-strukcije bez opruga, a vozaËi su tije-kom voænje stajali.

U antiËkom su Rimu za potrebe ko-njiËkog πporta graeni cirkusi, najveÊiπportski objekti koji su ikada izgraeni.Najpopularnije su bile utrke zaprega,najËeπÊe dvoprega i Ëetveroprega.

Gradnja relativno stabilnih puteva uXVIII. stoljeÊu u Engleskoj i SAD-uomoguÊila je razvoj zaprega kao pro-metnog sredstva. Sustavi koËenja i kon-strukcija kabina koËija omoguÊili su re-lativno brzo i sigurno putovanje, a omo-guÊen je i bræi prijevoz poπte.

Meunarodna natjecanja zaprega

Prve voænje Ëetveroprega kao πport-ske discipline organizirane su nakon I.svjetskog rata. Prva natjecanja vozaËauspostavljena su poslije II. svjetskog ra-ta, a prva meunarodna natjecanja u Eu-ropi odræana su 50-ih godina proπlogstoljeÊa i to u dresuri.

Prvo meunarodno natjecanje zapre-ga prema pravilima meunarodne ko-njiËke federacije odræano je 1970. u Lu-zernu. SljedeÊe je godine u Maarskojodræano Europsko prvenstvo Ëetvero-prega. Kako su utrke dobivale na popu-larnosti u Europi i SAD-u, polako sepoËinju razvijati i utrke jednoprega idvoprega.

U svijetu je voænja zaprega amaterskiπport. NovËane su nagrade niske jer ne-ma sponzora za vozaËe ili konje. No ia-ko je πport amaterski, natjecanja privla-Ëe mnogo gledatelja zbog atraktivnosti,ljepote i dinamiËnosti.

Uzgoj i uvjeæbavanje zaprega u Hrvat-skoj poËelo je 30-ih godina proπlog sto-ljeÊa u Dræavnoj pastuharni u Kutjevu. Unatjecanju peteroprega u dresurnoj vo-ænji na turniru u Achenu 1938. godinezaprega iz te pastuharne osvojila je prvomjesto. Isti je uspjeh na tom turniru po-stigla zaprega iz –akova u dresurnoj vo-ænji sa zaprekama 1960. godine.

Discipline u voænji zapregaDiscipline zaprega obuhvaÊaju dre-

surnu voænju, voænju preko zapreka, da-

MALO POZNATI ©PORTOVI

Uzgoj i uvjeæbavanje zaprega u Hrvatskoj poËelo je 30-ihgodina proπlog stoljeÊa u Dræavnoj pastuharni u Kutjevu.U natjecanju peteroprega u dresurnoj voænji na turniru uAchenu 1938. zaprega iz te pastuharne osvojila je prvomjesto. Isti je uspjeh na tom turniru postigla zaprega iz–akova u dresurnoj voænji sa zaprekama 1960.

Piπe Sanja Sokol

Voænja zaprega

14

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

ljinsku voænju i natjecanje zaprega u vu-Ëi tereta. Pri ocjenjivanju uspjeπnostigleda se na hodove, temperament, pri-stajanje hamova, dresiranost konja, aposebno se pazi na korektnost pokretakonja na ravnoj liniji. Ocjenjuje se iokretanje u oπtrim kutovima, voænja uosmici, zaustavljanje, odnos konja je-dnog prema drugom bez obzira na naËinzaprezanja i na kola. Ako su konji udvopregu ili viπepregu onda se na njihglada kao cjelinu, a ne kao na pojedinekonje. Ocjenjuje se i naËin gradnje, ka-kvoÊa kola i zapreænog pribora, odijeloi dræanje vozaËa, skladnost stila i opÊidojam o zaprezi.

Dresurna voænja Dresurna se voænja odvija u konkuren-

ciji jednopreænih, dvopreænih i Ëetvero-preænih zaprega. Zaprege pojedinaËnopo komandi ispunjavaju odreeni zada-tak u pravokutniku veliËine 40x100 m.Pritom se ocjenjuju hod na dugim dizgi-nama, kratak kas, radni i pojaËani kas,prijelaz iz jedne brzine u drugu, zausta-vljanje iz svake brzine, krugovi, osmice iokretanja, serpentine, stajanje na mjestu iodstupanje. Svaka od tih aktivnosti ocje-njuju se ocjenom od 0 do 10.

Voænja preko zapreka U toj se discipline ocjenjuje okretnost

konja. Osim posluπnosti i ujednaËenostizaprege, umjeπnost i snalaæljivost treba-ju pokazati i vozaËi zaprega. Vozi seizmeu postavljenih zapreka, Ëunjeva,vrata, uskih prolaza i vode. Pri ocjenji-vanju u natjecanju na bodove odluËuju-Êu ulogu igra naËin kako je vozaË rijeπio

zadatke koji su mu postavljeni na stazi.VozaË po volji bira kojom Êe se brzi-nom kretati - hodom, kasom ili galo-pom. Start je leteÊi. Kaznene bodovedonosi neposluπnost konja, silazak s ko-la pomoÊnika vozaËa, kretanje prijeznaka zvona, prekoraËenje maksimal-nog vremena prolaska staze ili prolazakizmeu zastavica koje oznaËavaju startili cilj.

Daljinska voænja Ta disciplina ima sliËnosti s terenskim

jahanjem. Staza je duga od 24 do 32 km.Podijeljena je na pet dijelova koji seprelaze u hodu, kasu ili pojaËanom ka-su. Za svaku daljinsku voænju propisanaje obvezna minimalna teæina kola od500 kg. Pri ocjenjivanju odluËuju brzinai izdræljivost konja, a na svakom dijelustaze kaænjava se kasniji i raniji dola-zak.

Natjecanje zaprega u vuËi tereta U toj se disciplini natjeËu jednoprezi.

Otpor na vuËnoj stazi iznosi od dvije do

tri tone, ovisno o vrsti natjecanja, a sta-za je duga od jednog do 10 km, odnosnoosam sati rada poljoprivrednim sprava-ma. Iako se ispitivanje radne sposobno-sti i izdræljivosti ubraja u uæe struËnopodruËje uzgoja konja (rijeË je o bio-loπkom ispitivanju konstitucije konja),ta je disciplina natjecanja i s glediπtaπporta vrlo zanimljiva i atraktivna jer seodræava ili na hipodromu ili na terenudostupnom ljubiteljima konjiËkog πpor-ta. StruËno se ocjenjuju zdravlje, konsti-tucija, izdræljivost i pokretnost konja i tou raznim oblicima upotrebe konja, dulji-na koraka, izdaπnost i karakter hoda ukasu.

Literatura

1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Bo-ok of World Sports. New York: Carroll.

2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. Lon-don: A Little Brown Book.

3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia ofSports. New York: Dolphin Edition.

15

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

16

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

J edna od najbizarnijih zabranakoju je ove jeseni donijelaiznimno utjecajna NBA (Nati-

onal Basketball Association) liga glasi:„Trenerima, igraËima i drugim Ëlano-vima koπarkaπkog tima tijekom natje-canja zabranjena je uporaba mobilnihtelefona, dlanovnika, drugih elektroni-Ëkih komunikacijskih ureaja te inter-netskih stranica namijenjenih socijal-noj interakciji i umreæenju (ukljuËujuÊiTwitter, Facebook i druge stranice iusluge)”.

Prema memorandumu koji je sluæbe-no dobilo viπe od 30 momËadi, zabra-na zapoËinje 45 minuta prije poËetkautakmice. Zanimljivo je da zabrana nezavrπava krajem utakmice, nego trajedok se ne zavrπe intervjui koji slijedenakon dvoboja!

Igra je najvaænija„OËito postoji sretna sredina izmeu

'tvitanja' uoËi utakmice i 'tvitanja' sklupe tijekom utakmice,” izjavio je po-vjerenik NBA lige David Stern novi-naru Yahoo! Sportsa, te nadodao: „Æe-limo osigurati da popularna kultura neugroæava naπu suπtinu, ono zbog Ëegasmo ovdje, a to je igra. Moramo osigu-rati da svi u NBA organizaciji pokazu-ju poπtovanje prema igri.”

No, ako je problem zaista samo u„suπtini”, Ëemu zabrana „tvitanja” inakon utakmice? Krenimo redom…

Twitter je popularni internetski ser-vis za takozvano „mikrobloganje”. Na-kon registracije korisnik na svom pro-filu ostavlja poruke do 140 znakova(dakle po duljini sliËne SMS-poruka-ma). Te poruke mogu sadræavati linko-ve na druge internetske sadræaje, no bitsu vrlo kratke informacije u kojima segovori o svom raspoloæenju, aktualno-stima, vijestima, zanimljivim internet-skim stranicama i sliËno.

Gomile sljedbenikaÆelite li pratiti „tvitove” druge oso-

be, potrebno je prijaviti se kao njen„sljedbenik”, no za razliku od, primje-rice, Facebooka, gdje vas druga osobamora prihvatiti kao „prijatelja”,Twitter moguÊnost prijave obiËnoostavlja otvorenom. Tako su, ako stepoznati (danas bi se reklo celebrity) ibarem povremeno neπto piπete, gomile„sljedbenika” tu. A ako igrate u NBA,u Americi ste celebrity, makar biliigraË koji veÊinu sezone provodi naklupi.

©to je bio povod navedenoj zabrani?IgraËi NBA veÊ dulje koriste taj inter-

Charlie Villanueva je, 'tvitajuÊi' u poluvremenu,ugrozio tue interese: svaka sekunda reklame prijei za NBA utakmice plaÊa se golemim iznosima. Tkobi gledao tv tijekom poluvremena ako bi se proπirilapraksa da igraËi πalju osobne, neposredne poruke,omoguÊavajuÊi nam da njihove misli Ëitamo sasamo nekoliko sekundi zakaπnjenja?

NBA protiv socijalnih mreæa

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

netski servis - Twitter je zbog kratkoÊeporuka i jednostavnosti uporabe zasi-gurno vrlo simpatiËan ljudima kojimaza sezone treneri praktiËno definirajunaËin æivota svih 24 sata u danu.

Cijelu je strku pokrenuo sadaπnjikoπarkaπ Detroit Pistonsa Charlie Vil-lanueva, koji je proπle sezone, tada udresu Milwaukee Bucksa, „tvitao” nimanje ni viπe nego u poluvremenu uta-kmice. On je u poluvremenu dvobojaizmeu Boston Celticsa i MilwaukeeBucksa na svom profilu objavio: „Evonas na poluvremenu, potajno samdoπao na Twitter.Igramo sa Celticsima,izjednaËena utakmica.Trener traæi da bude-mo ËvrπÊi. Moram pre-uzeti odgovornost”.

Kako je to (pretposta-vljamo) izgledalo?IgraË je za poluvremenauzeo mobilni telefon ilijoπ prije neki telefon sdodatnim funkcijama,kratko otkucao poruku-dvije i poslao ih na svojTwitter (funkcionalnostslanja s mobilnog telefonaje bila unaprijed ukljuËe-na). Mnogi koji prate nje-gov profil bili su, naravno,oduπevljeni izjavom „izsvlaËionice”, no trenerScott Skiles mu je, kadaje Ëuo za zgodu, takvodaljnje ponaπanje najstro-æe zabranio. I to je trebalo bi-ti to!

No, cijela se priËa zahuktala tolikoda je NBA na kraju donio formalnu za-branu! »emu? Zar ponaπanje tijekompoluvremena, ako se igraË ne dopingi-ra, nije stvar samo njega, njegovemomËadi i trenera? »emu se Liga mo-ra formalno petljati u to vjeæbaju liigraËi za stanke strategiju za nastavakigre, tuπiraju se ili se uhvate brzopote-znog πaha?

Kad se novac obrÊe… Charlie Villanueva je svojom poru-

kom ugrozio neπto drugo - svaka se-kunda reklame prije i tijekom NBAutakmice plaÊa se golemim iznosima,Ëak i za ameriËke prilike. Tko bi gle-dao televiziju tijekom poluvremenaako bi se proπirilapraksa da igraËiπalju osobne,

neposredne poru-ke, omoguÊavajuÊi nam danjihove misli Ëitamo sa sa-mo nekoliko sekundi za-kaπnjenja? Kakvi se ko-

mentari voditelja,kakve ana-lize mogu

mjeriti stim neposre-

dnim, iskrenimporukama…

Twitter dodatno stvara neposrednikomunikacijski kanal izmeu igraËa ipublike. Prema broju sljedbenika igraËmoæe lako i neposredno procijenitisvoju popularnost, moæe dobivati po-vratne informacije svojih oboæavatelja,moæe na osnovi podataka o vlastitojpopularnosti doÊi do menadæera i sutratraæiti novi ugovor. Umjesto kluba injegovih profesionalaca, umjesto cije-le one nadgradnje koju su stvorili ljudikoji od πporta dobro æive, makar neigraju - dobivamo πportaπa koji izra-vno i neposredno komunicira s publi-kom, bez sterilnih izjava glasnogovor-nika i bez satnice tiskovnih konferen-cija precizno definirane gledanoπÊu iinteresima sponzora.

Zato su administrativne struktureNBA krenule sluæbeno, formalnom

zabranom. Twitter se, eto, morapodnositi, ali zabranit Êe ga tije-

kom i neko vrijeme nakon uta-kmice, kada se novac obrÊe i ka-

da je svako slovo koje dolazi odigraËa zanimljivo, praÊeno i prepri-

Ëavano.Da je drukËije, bilo bi dovoljno

ono πto je napravio trener Scott Ski-les - jednostavno zabranio Twittersvojim igraËima tijekom utakmice.

Izvori

1. The Windsor Star, http://www.-windsorstar.com (1. listopada 2009.)

2. NBA Croatia, http://nba-croatia.com (2. listopada 2009.)

3. FiveW PG: „I dok igraju, igraËi 'tvitaju'”,http://fivewpg.com/email.php?id=21949

17

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

18

B acanje koplja opÊe je pri-znat - muπki i æenski - πport. Sveto pismo opisuje

junake koji su "kopljem zavitlali"pobjeujuÊi mnogobrojne protivni-ke. Jaπobam (1 Ljet 11,11) i Abiπaj(11,20) odnijeli su pobjedu nad tristotine i tako podsjetili na osnovniizazov u πportu: valja se meumnogima dokazati.

U Bibliji je koplje takoer oruæjesnaæna gorostasa. Tako je s Golija-tom i njegovim bratom Lahmijemte s jednim egipatskim kopljani-kom. To su napadaËi s izvanrednovelikim oruæjem - i dræak i vrh ko-plja golemih su razmjera, ali nema-ju u tome pravi oslonac. Svladat Êeih dovitljivi i hrabri mladiÊi.

Danaπnji je πportaπ svjestan - oËemu i Olimp ustrajno piπe - da seizvor snage ne krije tek u vrsnojopremi, nego ponajprije u duhov-noj pripravi te u skladu uma i tije-la.

Teoloπka snagaDavid, joπ posve mlad, upozora-

va iskusna Golijata na snagu vjere.MladiÊ kreÊe na izazivaËa oboru-æan, kako veli, Boæjim imenom(1 Sam 17,45). Teoloπki pro-glaπava da sva zajednica tako mo-æe prepoznati duhovnu moÊ. SliËno

Êe i Makabej, mnogo godina kasni-je, naoruæati svoju malu skupinusmjeloπÊu. Nije to sigurnost kojukoplje pruæa, nego odvaænost ute-meljena na pravim rijeËima (2 Mak15,11). Svjedoci smo danas kakosu πportaπi, pa i vrlo mladi, zahva-ljujuÊi medijima, primjeri koji

mnoge privlaËe - πto je joπ jednompokazao Dan Hrvatskoga olimpij-skog odbora 20. prosinca 2009. naTV-ekranima.

BacaË kopljaBacaË, s ispruæenom rukom, u

trenutku kad Êe ispustiti kopljesvojim stavom odliËno predoËujebitnu ljudsku osobinu. »ovjek sepruæa prema naprijed, isteæe se, πtodalje, prema onome ispred - dobitnoga i zavrπnoga.

Meu sedmoricom mladomisnikakojima se Druæba Isusova u Hrvat-skoj u ovoj, SveÊeniËkoj godini ra-duje, nalazi se i pater Ivan ManduriÊkojeg ovdje vrijedi spomenuti. Go-dine 1979. bio je juniorski prvak Re-publike Bosne i Hercegovine u ba-canju koplja. Za srednje πkole u rod-nom se Posuπju aktivno bavio πpor-tom. U istom razdoblju - otkrivanam u razgovoru - u njemu se javilooduπevljenje za sveÊeniËko zvanje.Nakon studija i viπegodiπnjeg stru-Ënog rada postaje redovnik, a ove jegodine zareen za sveÊenika. Dale-ko je dobacio koplje!

Nasilje i mirKoplje je u Bibliji naæalost i znak

nerazumna divljaπtva kakvo kadi-kad obiljeæava suvremene navija-Ëke pothvate. Poznat je primjerkralja ©aula koji pomraËen za-viπÊu, posve poremeÊeno, tri putakopljem napada mlaahnog Davi-da s harfom u ruci (1 Sam 18,11;19,10). Vrhunac izopaËenosti bitÊe ©aulov napad na sina Jonatana(1 Sam 20,33). U slici koplja razot-kriva se tama, pokvarenost i nasiljeu meuljudskim odnosima kojetraæe hitan popravak.

Isto ©aulovo koplje bit Êe simbolopraπtanja i pruæanja nove prilike.Kad je kralj, koji se ne odvaja odsvojeg oruæja, pokrenuo vojni po-hod na mladiÊa, u poznatu prizoruDavid se noÊu uπuljao usred napa-daËkog tabora, do ©aula koji jespavao u srediπtu. OdluËno odbijaosvetniËke nakane svoga pratitelja,drugi put poπteuje progonitelja,potajice uzima kraljevsko koplje,ali Êe ga poslije vratiti, iznova nu-deÊi pomirenje (1 Sam 26,6-22).

Usprkos brojnim ratniËkim slika-ma, koplje je u Svetom pismu hitanpoziv na izgradnju mira. Psalam

RELIGIJA I ©PORT

U Bibliji je koplje dio glasovita proroπtva o mirute simbol napetosti izmeu ©aula i Davida, a uNovom zavjetu javlja se joπ samo u vojnika kojiÊe Raspetoga probosti

Pater Ivan ManduriÊ, SJ

Sudbonosnokoplje

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

19

svjedoËi kako mirotvorni Boguniπtava koplja (Ps 46,10), a zna-menito proroπtvo koje zapisuju iMihej i Izaija najavljuje da Êe ljudiprekovati svoja koplja u srpove (Iz2,4; Mih 4,3). ©toviπe, koplja Êesluæiti kao ogrjev (Ez 39,9). Danassmo svjesni meunarodne ulogeπporta: upoznavanje druge kulturei fair-nadmetanje moæe veoma po-moÊi u brizi za mir.

Nebesko kopljeU Svetom pismu osobitu ulogu

ima boæansko koplje. Prema Septu-aginti pravednu se Jobu Ëini da gaBog svojim kopljima gaa (Job16,13) pa æudi za tim da oËi u oËiraπËiste raËune. U Psalmima je mo-litva koja zaziva Boæju pomoÊ: si-jevne li njegovo koplje, koje res-

pektiraju isunce i mje-sec, progo-nitelj Êe bitisvladan (Ps35,3; usp.Hab 3,11).Ipak, vrhun-ska Boæja

pobjeda nije u oËitovanju nad-moÊne sile. Koplje Êe se u Svetompismu posljednji put pojaviti u ru-kama vojnika koji Raspetome pro-bija bok (Iv 19,34). Danas na takavprizor podsjeÊaju upravo πportaπikoji, ni krivi ni duæni, grubo ranje-ni, bolno krvare pred kamerama ci-jeloga svijeta. Tijekom stoljeÊavjerne su duπe s poπtovanjem mo-trile tajnu Isusova probodena srca.Bog oËituje svoju duboku pogoe-nost, solidaran s ljudskom boli.Ostvaruje se drevno Zaharijinoproroπtvo: Gledat Êe mene - probo-denoga (Zah 12,10).

Literatura

1. Drane, J. (2009). Uvod u Stari zavjet (prev. G. Grlj), Zagreb: Teoloπki fakultet "Matija VlaËiÊ Ilirik".

2. Köhler - Baumgartner (2004).Hebräisches und Aramäisches Lexikonzum Alten Testament, Leiden: SveuËiliπte Leiden.

3. Schmidt, W. H. (1996). Alttestamentlic-her Glaube, 8. Izdanje. Neukirchen: Neukirchen Verlag.

4. Stiglmair, A. (1994). Der Durchbohrte -Ein Versuch zu Sach 12, ZKTh 116, str.451-456. Innsbruck: SveuËiliπte Innsbruck.

C. Hansen: ©aulbaca koplje na

Davida

Biblijski ratnici

Beato Angelico: Vojnikkopljem probada Isusov bok

Vaænija je od opreme - hrabrost.Koplje treba pravo usmjeriti.Pomirenje je teæe nego napad.

I s kopljem u ruci - istini u oËi!

i s k r i c e✴ ✴

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

20

S luËaj Pauline BodroæiÊ Se-lak, πportske duænosnice izSlavonskog Broda, pomalo

odudara od stereotipa kakav smo veÊpomalo razvili u rubrici. A funkcijaove serije Ëlanaka nije da stvara ste-reotipe nego baπ da ih potkopava - dasvoju nit traæi u primjerima u kojimase oËekivanja iznevjeravaju, i to u po-zitivnom smislu.

Jedno od iznevjerenih oËekivanjajest i slika Slavonije danas. U kolekti-vnom imaginariju dugo sinonim zabogatstvo, obilje, plodnost... danas tanaπa opjevana pokrajina grca u tran-

zicijskim minusima svih vrsta, a togavirusa nije poπteen ni SlavonskiBrod, jedan od najveÊih hrvatskihgradova. Grad koji je Hrvatska turi-stiËka zajednica ove godine proglasi-la najljepπim gradom Hrvatske, alikoji u posljednje vrijeme trpi medij-ske etikete „grada sluËaja”. Pa ipak,dok s jedne strane prijete minusi, ne-gdje, po nepisanom, ali ipak stalno

djelatnom æivotnom principu, morajuizbiti i plusevi. PriËa Pauline Bodro-æiÊ Selak puna je takvih primjera.

Dopuπtena samo πkolska natjecanja

„Moji prvi, i dugo jedini kontakt saπportom, bio je vezan uz πkolu. Kaomlada djevojka oboæavala sam πport,ali tada, poËetkom sedamdesetih, utradicionalnoj sredini iz kakve dola-zim nije se dræalo primjerenim da sedjevojke bave πportom. Tako su miroditelji dopuπtali jedino πkolska na-tjecanja i to je bilo sve.”

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

„Zaπto ne bismo pretpostavili da Êe za 50 godina biti sasvim uobiËajeno daæena sjedi u upravi nogometnog kluba?”, pita Paulina BodroæiÊ Selak -

Ëlanica Mreæe koordinatorica Komisije HOO-a za skrb o æenama u πportu- koja je, osim u rukometu, aktivna i u nogometu, u NK Slavonac

Æene su upornije od muπkaraca

KÊeri Marina i Marija

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:02

21

No, Paulina nije zbog nerealiziranenatjecateljske karijere æeljela odusta-ti od πporta: najprije kao roditelj, apotom kao duænosnica.

„Baπ zbog takvoga iskustva po-kuπala sam djeci usaditi ljubav pre-ma πportu, poticati ih i podræavati utome. Od Ëetvero moje djece dvije sukÊeri krenule u rukometne vode i sponosom mogu reÊi da sam rezultati-ma veoma zadovoljna: starija kÊiMarina veÊ je kao juniorka zaigralau I. ligi, nastupala je za Poæegu,Treπnjevku, Zamet, u anketama bilauvrπtavana meu najuspjeπnije sla-vonske πportaπice sve dok, zbog obi-telji i suprugovog angaæmana u di-plomaciji, nije zavrπila karijeru. Amlaa kÊi Marija kreÊe njenim stopa-ma i zasad s uspjehom nastupa uBrod-Gymnasiumu.”

OËekivala viπe podrπkeU Mreæu koordinatorica Komisije

HOO-a za skrb o æenama u πportu Pa-ulina je izabrana kao Ëlanica Izvrπnogodbora Zajednice πportova Brodsko-posavske æupanije; kandidatura nijebila komplicirana jer meu jedanae-stero odbornika ona je jedina æena.

„Kolegama je poznato da na svakojskupπtini javno podsjeÊam da se mo-ra poveÊati broj æena u upravnimstrukturama. I u gradskim πportskimtijelima ista je slika, a u Upravnomodboru Æupanijskog rukometnog sa-veza takoer sam jedina æena. Znaju-Êi moje miπljenje o zastupljenosti æe-

na u πportu kolege nisu imali dilemao tome tko Êe predstavljati æupaniju uMreæi.”

Uz tako bjelodanu statistiku pitanjeo vlastitome rodnom iskustvu uπportskom menadæmentu gotovo daje deplasirano.

„Kad sam 2005. preuzela vodstvotadaπnjeg Æenskog rukometnog klubaSlavonijatrans situacija je bila slje-deÊa: klub je bio Ëlan I. lige, pretho-dna se uprava raspala i nitko se nijehtio prihvatiti vodstva. Uπla sam u tajposao svjesna teπkoÊa koje me Ëeka-ju. Za mene je to bio izazov, a u naj-teæim trenucima snagu su mi davalebaπ te djevojke, meu kojima je bila imoja kÊi. PreuzimajuÊi vodstvo klubaoËekivala sam viπe podrπke kolega, amanje podsmjeha i nevjerice. Pro-gnoze su bile da Êemo vrlo brzo pastiu III. ligu, ali baπ stoga nisam nikomehtjela pruæiti to zadovoljstvo. Pomalosu shvaÊali da smo mi æene upornijeod muπkaraca pa me je, bez obzira napokoje podmetanje, veÊina s vreme-nom ipak prihvatila. No, joπ je to da-leko od odnosa koji bi bio poæeljan.”

Joπ teæa misijaOsim u rukometu Paulina BodroæiÊ

Selak posljednje je dvije godine akti-vna i u nogometu, i to u Nogome-tnom klubu Slavonac iz Starih Perko-vaca. Pomniji Ëitatelji sjeÊaju se stre-lovitog uspona toga kluba koji je - ibez vlastitoga stadiona - doπao do II.hrvatske lige i kojem na novoizgrae-no igraliπte stane svih 1300 stanovni-ka Perkovaca. Je li njen angaæmanipak potvrda da se stvari mijenjaju?

„Biti prihvaÊena kao æena u nogo-metu je joπ teæa misija nego u ruko-metu. Ali, ako je upravo moja majka,koja se nekad nije mogla pomiriti sidejom da joj kÊi igra rukomet, danasnajponosnija na svoje unuke rukome-taπice, zaπto ne bismo pretpostavilida Êe za 50 godina biti sasvim uobi-Ëajeno da æena sjedi u upravi nogo-metnog kluba?”

Pedeset godina moæe zvuËati mno-go, ali ne moramo si „fulirati”: za si-tuaciju koju æivimo taj je zadatak viπenego zahtjevan.

U rukometnoj vrsti Brod-Gymnasiuma

Paulina BodroæiÊ Selak

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

22

P oËetak XVI. stoljeÊa, cinque-centa, najslavnije je razdobljetalijanske umjetnosti, jedno od

najveÊih razdoblja svih vremena. Bilo jeto vrijeme Leonarda da Vincija i Miche-langela, Rafaela i Tiziana, Correggia iGiorgionea, Albrechta Dürera i mnogihdrugih slavnih majstora.

Nasljednik Donatellovetradicije

Leonardo da Vinci (1452. - 1519.),najstariji od tih slavnih majstora, roenje u toskanskom selu Vinci. ©egrtovao jeu vodeÊoj firentinskoj radionici slikara ikipara Andree del Verocchija. Verrocc-hio je uæivao velik ugled, toliki da je ËakVenecija od njega naruËila spomeniksvojem generalu Bartolommeu Colleo-niju, kojemu su bili zahvalni zbog broj-nih dobrotvornih zaklada. Verrochijevaskulptura konjanika pokazuje da je Leo-nardo da Vinci bio nasljednik Donatello-ve tradicije. Najviπe od svega zadivljujedræanje konjanika, koji kao da jaπeispred svojih trupa s izrazom odluËnogprkosa. Tanka koæa koja otkriva svakuæilu, miπiÊe i tetive i u oπtroj je suprotno-sti s povrπinama jahaËa u oklopu. Colle-oni se uzdiæe u sedlu kao utjelovljenjesilne moÊi.

Rad na izumu leteÊeg strojaU radionici u kojoj su nastala takva re-

mek-djela mladi je Leonardo zasigurnomogao nauËiti mnogo toga, ali on je bioviπe od talentiranog djeËaka. Bio je genijËiji Êe moÊni um zauvijek ostati predme-tom Ëuenja i divljenja obiËnih smrtni-ka. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nijezanimalo. Istraæivao je tajne ljudskog ti-jela tako πto je secirao leπeve, prouËavaoi skicirao pojedine anatomske dijelove usvojim crteæima i studijama. Bio je je-dan od prvih koji je poËeo istraæivati ra-

zvoj djeteta u maternici, a istraæivao je ipojave valova i struja. Dugo je proma-trao i analizirao let insekata i ptica, πtomu je trebalo pomoÊi da izumi leteÊistroj za koji je vjerovao da Êe jednogadana postati stvarnost.

Genijalno osmiπljeni strojeviNeki njegovi nacrti i skice bave se

izumima o letu s pomiËnim krilima u ko-jima Ëovjek, koji leæi na dasci okrenut li-cem prema dolje, treba pomicati krila.Na æalost, nije mu uspjelo otkriti tajnupogonske snage pri letu, tako da se Ëinikako njegova promatranja i raznolikanastojanja u prouËavanju ptiËjeg leta ni-su imala uËinka. Meutim, padobran pi-ramidalnog oblika potvrdio se kasnije upraksi, a Leonardo je vjerojatno bio prviizumitelj koji je otkrio taj pronalazak.Predstavio je mnogo genijalno osmiπlje-nih strojeva i opreme od kojih su mnogimogli bili potencijalno upotrebljivi, me-u njima i ronilaËko odijelo.

Sfumato tehnikaOblici stijena i oblaka, uËinak atmo-

sfere na boju dalekih predmeta, zakonikoji upravljaju rastom drveÊa i biljaka,harmonija zvukova, sve su to bili pre-dmeti njegovog beskonaËnog istraæiva-nja koje je trebalo postati temeljem nje-gove umjetnosti. Otkrio je sfumato te-hniku, slikanje atmosfere, ljudi i pejzaæau blagoj izmaglici, gdje se oπtri rubovi isjene rastapaju u blage prijelaze laganogzamuÊivanja. To slici daje dodatnu dozustvarnosti i æivosti, jer slika odjednomne miruje nego stvara psiholoπki dojamda se na njoj neπto neprestano kreÊe imijenja. Tu je tehniku primijenio i nasvojem znamenitom platnu Mona Lisi.Primjenjivao je i tehniku chiaroscuro ukojoj se forme definiraju pomoÊu kon-trasta izmeu svjetlosti i sjene. Senziti-vne ruke modela portretirane su jasnom

UMJETNOST I ©PORT

Piπe Diana ©imek

Leonardo je bio genij Ëiji Êe moÊni um zauvijek ostati predmetom Ëuenja idivljenja obiËnih smrtnika. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nije zanimalo.Istraæivao je tajne ljudskog tijela tako πto je secirao leπeve, prouËavao i

skicirao pojedine anatomske dijelove u svojim crteæima i studijama

Genijalni prikazi pokreta

´

ModelLeonardovog

padobrana

Leonardo da Vinci,

autoportret

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

23

modulacijom svjetlosti i sjene, dok jekontrast boja oskudno upotrebljavan.

Statua Francesca SforzeIzmeu 1487. i 1490. godine, u razdo-

blju u kojem se bavio i prouËavanjemanatomije, Leonardo je postao umjetnikna dvoru Ludovica il Mora u Milanu.Ondje je nekoliko godina radio na statuikonjanika Francesca Sforze koju nikadanije zavrπio. OËuvane su, meutim,mnoge skice i pripremne studije kojesvjedoËe o etapama nastanka spomenikai problemima koji su pratili njegovuizvedbu. Tako, uz gotovo nadrealan pri-kaz kalupa za odljev statue konja, posto-je i mnoge skice za konaËan izgled, po-krete i proporcije konja.

Zidna slika Bitke kod Anghiarija

Zidna slika za vijeÊnicu, koju je Leo-nardo ostavio nedovrπenu u proljeÊe1506. godine i koja je uniπtena sredinomXVI. stoljeÊa, prikazuje bitku kod Anghi-arija iz 1440. godine, kad su firentinsketrupe, zajedno s papinskom vojskom,porazile milansku vojsku pokraj gradaAnghiarija. Namjera je bila da se Bitkakod Anghiarija prikaæe i postavi spramMichelangelove Bitke kod Cascine. Tedvije slike, poznate samo po onodobnimkopijama, bile bi najsenzacionalniji de-korativni ansambl ikada vien u interije-ru ranog XVI. stoljeÊa. Razlika u drama-tiËnom naboju kompozicija dvojiceumjetnika nije mogla biti veÊa.

Michelangelo - uspjeπanmladi suparnik

Leonardo se usredotoËio na nasilje su-kobljenih vojski i obiljeæio ih je odgova-rajuÊim atributima. Michelangelo se po-svetio anonimnim likovima i izraæajno-sti muπkog akta, jer se u toj formi veÊ

okuπao radom na statui Davida zavrπenoj1504. godine. Leonardo je, Ëini se, una-toË svemu, bio impresioniran „muskula-turnom retorikom” svojeg uspjeπnogmladog suparnika. Jedan od saËuvanihLeonardovih crteæa prikazuje upravoMichelangelova Davida. Nedugo nakontoga Leonardo ponovo poËinje raditi stu-dije miπiÊavih muπkih aktova. Mekooblikovana tijela, karakteristiËna za XV.stoljeÊe, viπe nisu bila u modi. Zamije-nio ih je herojski stil visoke renesanse,od kojega je Michelangelo stvorio noviideal moÊnih muπkih tijela.

Posvetio se studijama miπiÊa

Za drugog boravka u Milanu Leonar-do je sve manje slikao. Kao da je slikar-stvo uzmicalo pred anatomskim crteæi-ma, koji su savrπenoπÊu i neposrednoπÊubili alternativan umjetniËki izraz. Za ra-zliku od ranih anatomskih studija, kasni-je su utemeljene na stvarnim obdukcija-ma ljudskih tijela. Posvetio se studijamamiπiÊa, strukturi kostura i pokreta, joπjednom potvrujuÊi svoj dar za oπtropromatranje i precizan crteæ.

Literatura

1. Bazin, G. (1968). Povijest umjetnostiod prahistorije do danas. Zagreb:Naprijed.

2. Burckhardt, J. (1997). Kulturarenesanse u Italiji. Zagreb: Naprijed.

3. Kappelmayr, B. (2001). Leksikonumjetnosti od prapovijesti do danas.

Anatomska studija

Mona Lisa

Bitka kod Anghiarija

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:08

C orporate Social Responsibility(CSR), engleski naziv zadruπtvenu odgovornost podu-

zeÊa, vrlo je Ëest pojam u svjetskoj lite-raturi posveÊenoj upravljanju kompani-jama. Kao kod veÊine koncepata iz po-druËja upravljanja poduzeÊem, i ovdjeje rijeË o konceptu koji vuËe korijene izdaleke proπlosti. VeÊ u XII. stoljeÊu uItaliji, a u XV. stoljeÊu u Hansi, savezusjevernonjemaËkih slobodnih gradova,pojavljuje se u poslovnim knjigama opis„uzora poπtenog trgovca”. Uz struËneupute, u tim su knjigama trgovci moglinaÊi i neku vrstu kataloga vrlina potre-bnih za stvaranje dobrog odnosa s po-slovnim partnerima.

Poπteni trgovciUzor poπtenog trgovca u XVIII. je

stoljeÊu utjecao na poduzetniπtvo i u je-ku industrijalizacije stvorio meu vla-snicima tvornica mecene i zakladnikekoji su se, osim za poveÊanje prihoda,brinuli i o poboljπanju radnih i æivotnihuvjeta svojih zaposlenika. Jedna od pr-vih publikacija na tu temu u novije do-ba, 1953., bila je knjiga Howarda R.Bowena „Social Responsibilities of theBusinessman”.

Iz spoja sve veÊeg znaËenja vrijedno-sti za dioniËare te ideje o zaπtiti prirodei okoliπa kao i odræivog razvoja, deve-desetih se godina proπlog stoljeÊa razvi-la druπtvena odgovornost poduzeÊa. Sobzirom na ubrzan razvoj i sve veÊiutjecaj kompanija, ekonomska i pravnaodgovornost nisu dovoljne za uspjeπnoposlovanje, nego u obzir treba uzeti ietiËku odgovornost prema okolini u ko-joj se djeluje. PoduzeÊa su duæna brinu-ti se o svim skupinama koje su na bilokoji naËin ukljuËene u njihovo poslovnodjelovanje, a ne samo o onima koje su-

djeluju u stvaranju i raspodjeli profita.Druπtvena odgovornost poduzeÊa jekoncept prema kojem poduzeÊe na do-brovoljnoj osnovi u svoje poslovanjeukljuËuje i brigu za okoliπ i druπtvo. Da-nas, kada je imidæ tvrtke, njena slika ujavnosti, jednako bitan kao i njeni proi-zvodi ili usluge, maksimiranje dobitismatra se moralno pogreπnim i samimtime πteti poslovanju.

Dvije dimenzije odgovornosti

Druπtvena odgovornost poduzeÊa imaunutarnju i vanjsku dimenziju. Unutar-nja dimenzija, meu ostalim, ukljuËujeupravljanje ljudskim resursima, zaπtituna radu, radne uvjete, koriπtenje priro-dnih resursa u proizvodnji, a vanjska di-menzija podrazumijeva integraciju u lo-kalnu zajednicu, dobavljaËe, potroπaËe,ljudska prava ili zaπtitu okoliπa. Takomnogobrojne tvrtke provode kampanjeza zaπtitu ljudskih prava, okoliπa ili æi-votinja, angaæiraju se u obrazovanju iπportu ili podræavaju male dobavljaËeizravnim otkupom sirovina.

Druπtvena odgovornost poduzeÊa,naravno, izravno utjeËe na imidæ tvrtkei time na vrijednost marke. Poznati pro-izvoaËi πportske opreme vjeËito se su-oËavaju s negativnim izvjeπtavanjemzbog loπih uvjeta rada i djeËjeg rada unjihovim azijskim tvornicama.

Da je druπtvena odgovornost poduze-Êa osjetljiv sustav koji se ne sastoji sa-mo od lijepih rijeËi na sluæbenim inter-netskim stranicama nego i o postupci-ma pojedinaca pokazuje primjer Rena-ulta. Na vidjelo je izaπla afera o na-mjeπtanju rezultata na proπlogodiπnjojutrci za VN Singapura u kojoj se ta-daπnji vozaË momËadi Renaulta Nel-sinho Piquet, u dogovoru s FlavijemBriatoreom i Patom Symondsom, na-mjerno zabio u ogradu da bi izazvaoizlazak sigurnosnog vozila na stazu, πtoje omoguÊilo pobjedu njegovom mom-Ëadskom kolegi Fernandu Alonsu. Isto-dobno se Renault ponosi svojomdruπtvenom odgovornosti i na svojiminternetskim stranicama naglaπava ka-ko se njegov odnos s partnerima teme-lji na dijalogu i transparentnom, lojal-nom poslovanju. Ta je izjava izgubilavjerodostojnost nakon navedene afere.

Kanadski primjer I u πportu druπtvena odgovornost ima

sve veÊu ulogu, posebno pri organizaci-ji velikih πportskih priredbi. U skladu solimpijskim naËelima Meunarodniolimpijski odbor i organizacijski odboriolimpijskih igara potiËu druπtvenuodgovornost, ponajprije u sklopu odræi-vog razvoja. Cilj je ne samo organizira-ti nezaboravne igre u πportskom smislu,nego i stvoriti trajne vrijednosti za regi-ju koja je domaÊin olimpijskih igara.©portska priredba pridonosi odræivomrazvoju ako zadovoljava danaπnje po-

U πportu Êe vaænost druπtvene odgovornosti tvrtki i dalje rasti. Velika su πportskanatjecanja, zbog razmjera, potencijalna πteta za prirodu i okoliπ, ali istodobno

pruæaju velike moguÊnosti za stvaranje trajnih vrijednosti. Za uspjeπnu primjenukoncepta druπtvene odgovornosti potrebno je viπe od fraza koje dobro zvuËe

Druπtvena odgovornostsve vaænija

©PORTSKI MARKETING

24

Piπe Manuela Senteri

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

trebe πporta te istodobno poboljπavauvjete za bavljenje πportom u buduÊno-sti i pritom ne ugroæava prirodu i oko-liπ.

Olimpijske igre gradu i regiji domaÊi-nu ostavljaju vrijednosti poput infra-strukture, sustava javnog prijevoza,graevinskih objekata, utjecaja na turi-zam, ali i neopipljive vrijednosti, kaoπto su znanje i iskustvo. Zimske olim-pijske igre u Vancouveru 2010. uvelesu sasvim nov aspekt druπtvene odgo-vornosti - ukljuËivanje kanadskih staro-sjedilaca u organizaciju te naglaπavanjenjihove kulture.

Dobar je primjer za ekoloπki konceptπportskog natjecanja svakako „GreenProject” (Zeleni projekt) 12. svjetskogatletskog prvenstva u Berlinu 2009.Meunarodna atletska federacija (IA-AF) pokrenula je taj projekt 2007. naSvjetskom prvenstvu u Osaki. On se sa-stoji od dva potprojekta: „Green Mana-gement” za smanjenje utjecaja na priro-du i okoliπ, te „Green Earth” za priku-pljanje sredstava za rekultivaciju. Pro-jekt pridonosi ekoloπkom osvjeπÊenjusvih sudionika i istodobno pozitivnomimidæu IAAF-a i atletike.

Nastavak Zelenog projekta Na Svjetskom su se prvenstvu u Ber-

linu, mnoπtvom konkretnih velikih i

manjih mjera, dosljedno ispunjavali ci-ljevi projekta na podruËju prometa, lo-gistike, energije, otpada, opskrbe i kli-me. Neke od mjera bile su koriπtenjestotinu Toyotinih hibridnih vozila, po-nude za bicikliste, koriπtenje autobusas filtrima za Ëestice, koriπtenje omotni-ca i paketa od recikliranog papira,smanjenje potroπnje papira zahvaljuju-Êi elektroniËkim dokumentima na slu-æbenoj internetskoj stranici. Postavlja-njem 170 reflektora na odreene pozi-cije potroπnja elektriËne energije sma-njena je 40 posto, a sustav za skuplja-nje kiπnice omoguÊio je potrebne koli-Ëine vode za zalijevanje.

Vaænost druπtvene odgovornosti uπportu i dalje Êe rasti. Velika su πportska

natjecanja, zbog razmjera, potencijalnaπteta za prirodu i okoliπ, ali istodobnopruæaju velike moguÊnosti za stvaranjetrajnih vrijednosti. Za uspjeπnu primje-nu koncepta druπtvene odgovornosti po-trebno je viπe od fraza koje dobro zvu-Ëe. Ponajprije treba promicati kulturuetiËkog ponaπanja i upravljanja.

Literatura1. Cappato, A., Pennazio V. (2006).

Corporate Social Responsibility inSport, Torino 2006 Olympic WinterGames. Torino: SveuËiliπte u Torinu.

2. http://www.iaaf.org/greenproject/index.html

3. FAZ (2009.) Leitbild „EhrbarerKaufmann”. 26. 1. 2009.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

26

N a temelju brojnih znanstve-nih istraæivanja putem kojihse doπlo do izravne poveza-

nosti izmeu redovite tjelesne aktivno-sti i zdravlja, te raËunice po kojoj oso-be koje redovito vjeæbaju rijee obolje-vaju od bolesti srca i krvnih æila, bole-sti lokomotornog sustava, dijabetesa,nekih oblika karcinoma i sl., dobivenje podatak da svaki euro uloæen u πportrastereÊuje troπkove zdravstvenog su-stava za otprilike 10 eura.

Na toj Ëinjenici poËivaju brojne naci-onalne strategije πporta, posebno u ra-zvijenim i humano orijentiranim ze-mljama. Ono πto neko druπtvo Ëini hu-manim jest svijest pojedinaca o sebi,njegova odgovornost i osjeÊaj za dru-goga te odreen stupanj altruizma - po-moganje drugome u kojem se ne oËe-kuje nagrada. Suprotnost takvihdruπtava jesu, nazovimo ih tako, egoi-stiËna druπtva. Tamo prevladavaju po-jedinci kojima je vlastiti interes iznadsvega ostalog, a odgovornost i osjeÊajza drugog Ëovjeka svedeni na mini-mum.

A gdje smo mi?Kad bismo æeljeli utvrditi gdje se mi

toËno nalazimo na ljestvici izmeu altru-izma i egoizma, doista bismo se namuËi-li. Razlog tome jesu brojne kontradikcijekojima se Ëovjek (ili njegov ego) koristida bi kod sebe i drugih stvorio pozitivnu

sliku o sebi. Primjerice, vozaËi terenskihautomobila s nekoliko stotina konjskihsnaga uvjeravaju sebe i druge da im je ta-kav oklopnjak potreban radi sigurnostinjihove obitelji. BraËni parovi Ëiji meu-sobni odnos viπe podsjeÊa na trgovaËkodruπtvo nego na ljubav oboæavaju drugi-ma propovjedati o tome kako izgledaidealan brak. Roditelji koji nemaju str-pljenja za svoju djecu nego ih s Ëetiri ilipet godina daju u nekoliko πportskihaktivnosti, stranih jezika, kreativnih radi-onica… smatraju se odgovornima i uvje-ravaju sebe i okolinu da svom djetetuæele najbolje.

Sve te kontradikcije s vremenom do-vode do iskrivljenih druπtvenih odnosa,kolektivnog straha, odnosno druπtvenogegoizma kao nuænog obrasca ponaπanjaza Ëovjekovu egzistenciju. U konaËnici,nerijetko dolazi do psihiËkih bolesti kojese opet, u druπtvima u kojima prevlada-vaju kontradikcije, tretiraju kao medijskeposlastice.

©port, osim πto izravno pridonosizdravlju, ukljuËujuÊi i ono psihiËko, uzroditeljski dom moæe biti jedan od klju-Ënih mehanizama za stvaranje altruisti-Ëkog druπtva kojemu je svojstvena me-usobna senzibilnost Ëlanova zajednice ipotreba za uzajamnim pomaganjem. Me-utim, pogreπnom uporabom πporta mo-gu se poticati i egoistiËne crte liËnosti,stvarati egoistiËno druπtvo u kojem do-

©port, osim πto izravno pridonosi zdravlju, uzroditeljski dom moæe biti jedan od kljuËnihmehanizama za stvaranje altruistiËkog druπtva. Nopogreπnom „uporabom” πporta moæe se stvaratiegoistiËno druπtvo u kojem dominiraju strah,nepovjerenje i naglaπena potreba za zgrtanjemmaterijalnih vrijednosti, ako treba i na πtetu drugih

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak

Idealisti, moralisti i egoisti

"Postoje tri vrste egoista: egoisti koji sami æive idaju drugima da æive, egoisti koji sami æive aline daju drugima da æive i egoisti koji niti sami

æive niti drugima daju da æive."

Ivan SergejeviË Turgenjev

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:11

miniraju strah, nepovjerenje i naglaπenapotreba za zgrtanjem materijalnih vrije-dnosti, ako treba i na πtetu drugih.

Dva osnovna scenarija Kaæe se da ego stvara strah, a strah

stvara ego. Preplaπeni pojedinci u svijetuoko sebe vide opasnost umjesto izazova,a svoje unutarnje nedostatke i frustracijeuvijek prepoznaju u drugima, nikad u se-bi. Neki od njih svoju djecu ukljuËuju uπport i od malena uvjeravaju da su oniuvijek u pravu, svaaju se sa sucem akonjihovo dijete izgubi i sl. Treniraju li teπportaπe treneri koji njeguju isti sustavvrijednosti i ako se cijeli taj scenarij zbi-va u druπtvima koja, umjesto da potiËu π-port, od πporta rade skandal, imamo vrlonezgodnu situaciju.

Dakako, postoji i suprotan scenarij ukojem prevladava vjerovanje da je svrhaπporta pobjeda nad samim sobom (sta-vljanje vlastitog ega pod kontrolu). Ta-kav pristup u πportu stvara vrijednosnisustav u kojem se πportski suparnik doæi-vljava kao prilika za poboljπanje tehnikei πportske kvalitete, te ga se stoga uvijekdoæivljava kao partnera, a ne kao proti-vnika. Sa πportskog stanoviπta taj drugipristup bavljenja πportom Ëini se mnogougodnijim i s manje frustracija, a u kona-Ënici i daleko efikasnijim glede postiza-nja πportskih rezultata.

Prvi scenarij, u kojem trener i roditelju meusobnoj sinergiji svoje strahovenerijetko preslikavaju na dijete πportaπa,ima dalekoseæne posljedice. Naæalost, ta-kvi su πportaπi redovito u fokusu skanda-

la, uvijek smatraju da ih suci zakidaju, danitko dovoljno ne cijeni njihov trud, ne-dovoljno su plaÊeni i sl. BuduÊi da semediji prilagoavaju interesima veÊine,u druπtvima u kojima dominiraju ovakviobrasci, takve se πportaπe prikazuje kaovelike ærtve tue nepravde, a oni saminerijetko obole od depresije, imaju pro-blema s alkoholom i sl. Neki od tih πpor-taπa koji su stasali u takvom modelu na-kon zavrπetka karijere πportaπa karijerunastave u πportskoj administraciji. O nji-ma bi se moglo pisati unutar nove rubri-ke koja bi nosila naziv „Na rubu znano-sti”…

Alternativni scenarij vodi u sasvimdrugom smjeru. Stvara se spontano i tihozadovoljstvo unutar πportaπa, iskrenaπportska prijateljstva i zdravi temelji zakasniji æivot, kako onaj profesionalni, ta-ko i obiteljski. Dakako, frekvencija nakojoj su mediji i javnost mnogo je mir-nija. Roditelji uæivaju Ëitati o πportskimrezultatima svoje djece, o njihovim doæi-vljajima na πportskim putovanjima itd.

Prigoda za izlaz iz recesije "Ljubav je najjaËa snaga koju sebi

svijet moæe predstaviti, a istodobno inajskromnija."

Mahatma Gandhi

Jasno je da financijska kriza, recesija,pad opÊeg standarda i nezaposlenost nisuuslijedili zbog prevelike brige i senzibil-nosti u zajednici, odnosno druπtvene do-minante prema kojoj se potreba drugogËovjeka stavlja gotovo u isti rang s oso-

bnom potrebom. Razne su zemlje napra-vile razliËite strategije izlaska iz te krize.Zajednice u kojima dominira druπtvenakonsolidarnost, meugeneracijska har-monija i svojevrsni kolektivni altruizamnisu smanjivale proraËunska sredstva na-mijenjena πportu. Zaπto? Na to smo pita-nje odgovorili jednostavnom raËunicoms poËetka teksta: euro uloæen u πport ra-stereÊuje zdravstveni sustava za 10 eura.

Nadalje, πport je, Ëak i izvan profesio-nalnog segmenta, poligon za prometmnogo novca. Ta Ëinjenica proizlazi izfinancijskih analiza koliki je omjer pro-raËunskih i sredstava koje ulaæu roditeljiu πportske programe svoje djece. MoædazvuËi nevjerojatno, ali opet je omjer je-dan naprema 10, dakako od πporta doπporta.

NajveÊi dio financijskih troπkova odukupnih troπkova bavljenja πportom sno-se roditelji. Tu su Ëlanarine, kupnjaπportske opreme, financiranje putovanja,kupnja dodataka πportskoj prehrani i sl.Uza sve to, roditelji nerijetko volontirajuna πportskim priredbama, traæe sponzoreza klub, voze svoju i tuu djecu na natje-canja, sudjeluju u raznim klupskim foru-mima i sl. ZahvaljujuÊi njima, ostvarujuse prihodi za plaÊe trenera, trgovineπportske opreme imaju veÊi promet, pro-da se viπe automobila, potroπi viπe gori-va… Izostane li proraËunska potporaklubu u kojem njihovo dijete trenira ne-rijetko dolazi do razoËaranja koje vrloËesto rezultira napuπtanjem πporta.Odgovor na pitanje zaπto je to tako nije ustruËnim analizama marketinπkih stru-Ënjaka nego, dakako, u emocijama.

Ono neπto nevidljivo a neizmjerno ja-ko πto postoji izmeu roditelja i djece ra-zlog je tolike upornosti i spremnosti ro-ditelja da budu potpora svom djetetu ubavljenju πportom. OËito je ta ljubavmnogo jaËa od Ëovjekove lojalnosti pre-ma korporaciji u kojoj radi, od ljubaviprema vlasti u dræavi, prema vjerskoj in-stituciji i sl. To je emocija koja ne pozna-je problem, recesiju, emocija koja ne po-znaje strah, emocija koja, viπe nego igdjedrugdje, æivi u roditeljskom domu i uπportu.

Literatura1. BrataniÊ, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb,

©kolska knjiga

2. Lesourne, J. (2000). Obrazovanje i druπtvo. Za-greb, Educa

3. MarijanoviÊ, I. (1993). Odgajati πportom. Za-greb, Hrvatski salezijanski provincijalat

4. MarijanoviÊ, I. (1996). Trener - odgajatelj. Za-greb, Katehetski salezijanski centar

5. Schucman, H.; Thetford, W. (2005). TeËaj Ëu-da. Zagreb, V.B.Z. d.o.o.

27

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Dvoboj nogometnih reprezentacija Jugoslavije i »ehoslovaËke na OI 1920. godine

GODINA 40 • BROJ 151 • PROSINAC 2009.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

UZ 100. GODI©NJICU HRVATSKOG ©PORTSKOG SAVEZA

Piπe Zdenko JajËeviÊ

PoËetkom I. svjetskog rata posebnom je naredbom obu-stavljen rad svih druπtvenih, pa i πportskih organizaci-ja. Brojni su πportaπi otiπli na front, a manji dio, pre-

dvoen Franjom BuËarom, poËeo je organizirati πport utim ratnim prilikama. O tome je BuËar zapisao: "Kad je za-poËeo rat, veÊina πportaπa pozvana je pod oruæje te je mo-mentalno nastao potpuni zastoj na πportskom polju, timviπe πto su i sva πportska druπtva prema odredbi vlade pre-stala djelovati. Jednako se dogodilo i u ostalim dijelovimamonarhije, dok se πportaπi u BeËu, Pragu i Peπti ne okupiπete zapoËeπe prireivati nogometne i druge πportske utakmi-ce u dobrotvorne svrhe u korist Crvenog kriæa".

Utakmice u korist Crvenog kriæa

Hrvatski πportski savez podnio je molbu zagrebaËkom re-darstvu, a dijelom zahvaljujuÊi Teodoru PejaËeviÊu, pred-sjedniku Crvenog kriæa Hrvatske i Slavonije stigla je do-zvola za odigravanje utakmica. Predstavnici zagrebaËkihπportskih klubova osnovali su Odbor za prireivanje πport-skih utakmica u korist Crvenog kriæa. ProËelnik odbora bioje neumorni Franjo BuËar. Najprije su se organizirali nogo-metaπi. MomËadi su uglavnom bile sastavljene od igraËa izdva ili viπe klubova. Odaziv publike nije bio velik, ali je svremenom porastao. Klubovi su Ëak dobivali odreenasredstva za iznajmljivanje igraliπta i nabavu lopti. S vre-menom su se natjecanja poËela organizirati i u plivanju, te-nisu, hokeju na travi, biciklizmu i atletici. Priredbe su seodræavale i u Osijeku, Varaædinu, Karlovcu i Splitu, a sa-stajali su se i klubovi iz Zagreba i dugih mjesta.

Obnova rada Hrvatskog πportskog saveza

Redarstveno povjerenstvo za grad Zagreb izdalo je joπ zarata, 1. kolovoza 1918., dozvolu za obnavljanje rada Hrvat-skog πportskog saveza (H©S). Svi klubovi koji su htjeli bi-ti Ëlanovi tog saveza morali su od redarstva zatraæiti dozvo-lu za rad i tek se onda prijaviti savezu. Obnovljeni H©S uprvo je vrijeme usko suraivao s Odborom za prireivanjeπportskih utakmica u korist Crvenog kriæa. Nogometna se-kcija u sklopu H©S-a osnovana je 22. listopada 1918. Jednaod kontroverznih odluka osnivaËke skupπtine bila je da sehrvatskim klubovima zabranjuje igrati s Maarima, nad ko-jima je proglaπen bojkot. Osnovan je i troËlani sudaËki ko-legij kao autonomno tijelo H©S-a za pitanja pravila nogo-meta. ZakljuËeno je da profesionalni treneri ne mogu bitisuci.

Nakon Ëetiri godine, Hrvatski πportski savez odræao jepetu glavnu skupπtinu 14. sijeËnja 1919. BuduÊi da je doπlodo obnove rada starih i osnivanja novih πportskih klubova,obnovile su se stare i osnovale nove πportske sekcije za no-gomet, biciklizam, tenis, maËevanje, laku atletiku, skijanje,hokej na travi, ribarski πport, klizanje, planinarstvo, auto-mobilizam i plivanje.

Pripreme za osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza

VeÊina novoosnovanih bili su nogometni klubovi pa senametala potreba da se u toj grani πporta najprije prijee naviπu organizacijsku formu - osnivanje saveza. VeÊ krajemsijeËnja 1919. na sastanku sekcije odluËeno je da se onaproglasi autonomnom i da promijeni naziv u Hrvatski no-gometni savez. Predvieno je da se pravila HNS-a poπalju

Organiziranje πporta uKraljevini SHSHrvatski πportski savez odræao je petu glavnu skupπtinu 14. sijeËnja 1919. BuduÊida je doπlo do obnove rada starih i osnivanja novih πportskih klubova, obnovile suse stare i osnovale nove πportske sekcije za nogomet, biciklizam, tenis, maËevanje,laku atletiku, skijanje, hokej na travi, ribarski πport, klizanje, planinarstvo,automobilizam i plivanje

2

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

©tafeta HA©K-a100x200x400x800 metara

u sastavu ©terk, Zajc, Kirin,Dobrin na stadionu

u Maksimiru 1919. godine

3

vladi na odobrenje. U novinama se veÊ koristio naziv noveorganizacije pa se objavljuju razne vijesti: "Hrvatski nogo-metni savez pozivlje sve provincijalne nogometne kluboveda se prijave u savez" i odreuje da su "prvenstvene uta-kmice duæni igrati svi savezni klubovi, dok su do sada mo-gli, ali nijesu morali". Adresa Hrvatskog nogometnog sa-veza, koji nije bio sluæbeno registriran, bila je u svratiπtuRoyal u zagrebaËkoj Ilici.

Novosti - sluæbeni vjesnik nogometne sekcije

Sjednicama HNS-a obvezno su morali prisustvovati i de-legati klubova jer su na njima registrirani igraËi. BuduÊi dase intenzivno radilo na izradi pravila saveza organiziranisu povremeni diskusijski sastanci s predstavnicima klubo-va.

Duhovi su se, Ëini se, malo smirili jer se u novinama po-novno poËinje javljati naziv nogometna sekcija, a ne savez.Od 19. veljaËe 1919. odluËeno je da dnevnik Novosti bude"sluæbeni vjesnik nogometne sekcije. Prema tome, duænostje svakog Ëlana sekcije da redovito prati sportsku rubrikuNovosti". OdluËeno je da se u proljetnoj sezoni 1919. naj-prije odigraju zaostale utakmice od proπle sezone. Istodo-bno je ædrijeban "red prvenstvenih utakmica za proljetnusezonu". Sjednici nogometne sekcije 26. veljaËe 1919. pri-sustvovao je i Andrija MaziÊ iz Subotice "kao delegat no-gometnih klubova iz Banata, BaËke i Baranje i informiraose glede pristupanja klubova iz Vojvodine u nogometni sa-vez".

Umjesto hrvatskog, Jugoslavenski nogometni savez

Od 5. oæujka 1919. nogometna se sekcija preselila izsvratiπta Royal, koji i dalje ostaje sjediπte H©S-a, u kava-nu MeduliÊ odakle se od tada poduzimaju odluËni koraci za

daljnje unapreenje i organizaciju nogometnog πporta u no-voj dræavi.

Kao "prvi provincijalni klub koji je stupio u nogometnisavez" spominje se Hrvatski πportski klub Panonija iz Si-ska. KonaËno je 15. travnja 1919. godine doπlo do konsti-tuirajuÊe, glavne skupπtine Hrvatskog nogometnog savezau Zagrebu, u kavani MeduliÊ. Zanimljivo je napomenuti dase na skupπtinu nije iπlo s unaprijed jasnim ciljem da seosnuje Jugoslavenski nogometni savez nego su prijedloziuglavnom bili da se osnuje Hrvatski nogometni savez. Tekje na samoj skupπtini "…prevladalo razborito i trijeznoprosuivanje stvari da se prie jednoj πiroj organizaciji iproπiri nadleænost saveza na cijelu dræavu".

Tako je osnovan Jugoslavenski nogometni savez, u prisu-stvu delegata osam nogometnih klubova, sedam iz Zagrebai jednog iz Siska. Sjediπte mu je bilo u Zagrebu, gdje je"πport za vrijeme rata najmanje stradao i ostao najveÊmanetaknut, pa i zato jer se je ovdje momentalno nalazilo naj-viπe odliËnih radnika na sportskom polju".

Hrvatske su πportske organizacije na Ëelu s Hrvatskimπportskim savezom kraj rata doËekale kao organizirane i ja-ke jedinice, a πportski odbornici kao najsposobniji za reor-ganizaciju i rukovoenje πportskim pokretom u novoj dræa-vi.

Literatura

1. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoj iosnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta. 2(1), 102 - 131.

2. MacanoviÊ, H. (1971). Pravila Hrvatskog πportskog saveza1910. Povijest sporta. 8 (2), 687 - 695.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

PRIJE 90 GODINA ODIGRANA JE PRVA KO©ARKA©KA UTAKMICA

»etrdeset godina nakon nastan-ka koπarke, prva je koπarkaπkautakmica u nas odigrana 27. si-

jeËnja 1929. izmeu zagrebaËkih ha-zenaπkih ekipa, Akademskog πport-skog kluba i Prvog hrvatskog gra-anskog πportskog kluba u dvorani CZagrebaËkog zbora na Savskoj cesti.

Prva trening-utakmica

Koπarku ili basketball, kako su jetada nazivali, prve su zaigrale haze-naπice tijekom zimskih dvoranskihtreninga. Tada ponajbolji zagrebaËkihazenaπki klubovi, Graanski i Atlet-ski sportski klub, iznajmili su u ne-djelju 20. sijeËnja 1929. dvoranu Za-grebaËkog zbora i odigrali prvukoπarkaπku trening utakmicu. Dne-vnik Novosti je 23. sijeËnja objaviovijest o tom dogaaju, istiËuÊi da seproπirio broj πportova kojima se baveæene: "Od sportova s kojima se kodnas æene, toËnije djevojke, bave naj-raπireniji su: hazena, tenis, plivanje,a po neπto i laka atletika. Gimnastikagoji se mnogo… Ali nedjeljna prire-dba Akademskog i Graanskog poka-zuje nam da postoje joπ neka rjeπ-enja, kod nas malo poznate igre ba-sket-balla".

U dvorani koja je zimi sluæila zatrening tenisaËa grijanja nije bilo. Zautakmice, tehniËki je voa ASK-aLucijan KovaËiÊ objaπnjavao pravilaigre. Dogovorom ekipa odluËeno jeda se iduÊe nedjelje odigra prva javnapropagandna utakmica.

Prva javna utakmica

UnatoË velikoj hladnoÊi, na uta-kmicu 27. sijeËnja 1929. doπlo je tri-

desetak gledatelja. Sudio je LucijanKovaËiÊ, iznimni zaljubljenik u πport, koji je i inicirao taj povijesnidogaaj. UnatoË, pogotovo za da-naπnje prilike, uæasnim uvjetima, ha-zenaπice - koje su se Ëesto borile svremenskim neprilikama i na otvore-nom - hrabro su utakmicu privelekraju. Pobijedio je ASK, iako je u po-luvremenu vodio Graanski (7-4).Izvjestitelj Novosti je 28. sijeËnja1929. napisao "… juËer se igrao ba-sket-ball, ali ne u pravilnom obliku,veÊ onako: preraeno prema prilika-ma. Zato su i igraËice uæivale prili-Ënu slobodu u igri: nije se mnogo pa-zilo na foulse, nije bilo penaltya, a bi-lo je i neπto previπe energije u igri.Padalo se viπe nego πto je trebalo,imali smo guæve i prodiranja koji supoprimali, radi velikog oduπevljenjaigraËica, oblike vrlo strane pravombasket-ballu, neπto sliËna tvrdommuπkom rugbyu. Ali, to moæda samotako izgleda, jer smo oËekivali mno-go manje snage i borbe, a mnogoviπe taktike i toËnosti". Iz izvjeπtajadoznajemo da su u publici "dame bi-le u manjini" i da, "kao uvijek, rodi-telja i nastavnika nije bilo".

Pravila na prvoj utakmici

Izvjestitelji piπu da igraliπte nije bi-lo pravih dimenzija niti je bilo ozna-Ëeno. Umjesto koπeva spominje "go-love koji nisu imali odbojne daske.Golovi su bile koπare otvorene gore,a dolje zatvorene. Otvor je jedan me-tar u dijametru, a gol je bio poluËenkad se obiËna hazenska koænata loptaubaci u mreæu". Ekipe su imale posedam igraËica, a s loptom se kretalo

Koπarku su prve zaigrale hazenaπice tijekom zimskih dvoranskih treninga.Graanski i Atletski sportski klub iznajmili su 20. sijeËnja 1929. dvoranu za prvukoπarkaπku trening-utakmicu, a tjedan kasnije dogovorena je prva javna propagandna utakmica. Pobijedio je ASK, a utakmica je, prema izvjeπÊuNovosti, bila viπe nalik „tvrdom muπkom rugbyu"

PoËeci igranja koπarke u Hrvatskoj

4

Piπe Miroslav ©ariÊ

Marijan Maræan

Milan Kobali

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

bacajuÊi je u zrak, a ne udarajuÊi je o tlo. Lopta se nijesmjela dræati dulje od tri sekunde, a mogla se nositi trikoraka. Æeljezni obruË bez ploËe montiran je na visinuod tri metra, a obavijen je rastrganom mreæom s nogo-metnih vrata. Prekrπaji su kaænjavani ubacivanjem lopteu koπ s udaljenosti od 6 m. Igralo se 2x25 minuta. Uba-Ëena lopta u koπ vrednovala se jedan bod.

Koπarka u sokolskom druπtvu

Nakon utakmica hazenaπica zimi 1929. godine, koπar-ka se nastavila igrati u Sokolskom druπtvu Zagreb II. Naprijedlog prednjaka Marijana Maræana, koπarka se poËe-la igrati krajem 1932. u dvorani Prve muπke realne gi-mnazije na danaπnjem Rooseveltovom trgu. BuduÊi da uprvo vrijeme nije bilo koπeva, po jedan igraË iz svakeekipe popeo se na jedan od dva nasuprot postavljena ko-zliÊa na kojem je hvatao lopte koje su dobacivali njego-vi igraËi. Prema tadaπnjim pravilima, lopta se ubacivalau vlastiti koπ. Tek je 1956. na kongresu FIBA-a promi-jenjeno to pravilo i lopta se od tada ubacuje u suparniËkikoπ.

U Sokolskom je druπtvu pogodak bio postignut ako jeigraË, stojeÊi na kozliÊu, uhvatio loptu i ostao na kozli-Êu. Da bi igra bila sliËna pravoj koπarci lopta je moralabiti dobaËena u luku. Nakon toga je igraË dodao loptunajbliæem suparniËkom igraËu. Igralo se do odreenogbroja postignutih pogodaka, npr. do 20.

Prvi koπarkaπi

Za lijepa vremena igralo se na Srednjoπkolskom igra-liπtu, gdje je ureen prvi koπarkaπki teren u Zagrebu. Pr-vi igraËi koπarke bili su svestrani πportaπi: Zdenko Ton-ËiÊ, John Oliver Ames, Zvonimir NeferoviÊ, BoæidarStefanini, Milan Kobali, Marijan Maræan i Franjo BirtiÊ.Oni su preveli nekoliko pravila basketballa i u dogovoru

napisali prva domaÊa pravila. U prvo su vrijeme novuigru razliËito nazivali: basketball, koπovka, koπomet,koπkanje i koπarka. Izabran je posljednji naziv. Prve plo-Ëe s obruËima, odnosno koπevima, izradio je Franjo Bir-tiÊ.

Prve koπarkaπke utakmice

U proljeÊe 1935. godine odræana je javna vjeæba So-kolskog druπtva Zagreb II, na kojoj je bio i prikaz koπar-ke. Ekipa, koju je Ëinilo sedam Ëlanova Sokolskogdruπtva Zagreb II, pod nazivom studentska reprezentaci-ja Jugoslavije, odigrala je 20. oæujka 1938. u Rimu pr-vu meunarodnu utakmicu. U predigri utakmice Italija -Maarska naπu je ekipu svladala druga reprezentacijaItalije sa 59-17. U prigodi X. svesokolskog sleta u Pra-gu odigrana je 5. svibnja 1938. godine utakmica s repre-zentacijom »ehoslovaËke. Ekipa Sokolskog druπtva Za-greb II. nastupila je pod nazivom koπarkaπka reprezen-tacija Jugoslavije i izgubila 28-76.

Prvo je sluæbeno prvenstvo Jugoslavije odræano 1940.godine u Borovu, na stadionu Bate, u organizaciji Sokol-skog saveza Kraljevine Jugoslavije. Nastupile su ekipesokolskih æupa iz sedam gradova u konkurenciji Ëlano-va, Ëlanica, naraπtajaca i naraπtajki. Ekipe Ëlanova i na-raπtajaca Sokolske æupe Zagreb II. osvojile su naslov dr-æavnih prvaka.

Literatura

1. Sluæbena meunarodna pravila za basket-ball (1933). Za-greb: Naklada Gimnastikon.

2. Kobali, M. (1957). Koπarka. Zagreb: Sportska struËna bi-blioteka Saveza sportova Hrvatske.

3. Kobali, M. (1984). Stvaranje koπarke u Zagrebu (1). Povi-jest sporta. 60 (15), 271 - 277.

5

Prag 1938. godine - prva sluæbena koπarkaπka reprezentacija Kraljevine Jugoslavije

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

80-GODI©NJICA PRESTANKA RADA HRVATSKOG SOKOLA

Piπe Zlatko Virc

Hrvatski sokol ostao je u sjeÊanju ne samo po nje-govanju tjelovjeæbe nego i po tome πto je posve-Êivao veliku paænju odgoju mladih. Odgajalo se u

hrvatskom rodoljubnom duhu, a stariji su u njemu vidje-li sigurnost pravilnoga odgoja mladih.

Organizacija rada

Osim tjelovjeæbenog odjela, Hrvatski sokol imao je idruge odjele u kojima su se njegovale πportske grane,kao biciklizam, maËevanje, hrvanje, nogomet, konjiËkiπport i dr. »esto su ti odjeli toliko razgranali aktivnost dasu se osamostalili kao posebni πportski klubovi. S izuze-tnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelo-vali su orkestri, fanfare, zborovi, kazaliπni ansambli. Zaorganizaciju izleta ustanovljena je putna blagajna, aodorna komisija brinula se o odijevanju Ëlanstva. Pros-

vjetni je odjel organizirao predavanja, zabave i proslavekoji su bili srediπnji kulturni dogaaji u tadaπnjemdruπtvu. Sokolska se knjiænica brinula o stalnoj publici-stiËkoj djelatnosti struËnih izdanja.

Pravi simbol iskaza rodoljublja

Hrvatski sokol pokazao je izvanredni smisao za orga-nizaciju raznih proslava i manifestacija kroz koje je de-monstrirao svoju snagu i odanost hrvatstvu. SokolskesveËane povorke u kojima su kretali skladno odjeveniËlanovi, uz glazbu i sa zastavama, postali su pravi sim-bol iskaza rodoljublja. Kad je kralj Aleksandar 6. sije-Ënja 1929. godine uveo diktaturu i kad je zapoËeo poja-Ëani proces centralizacije, bilo je izvjesno da Êe uskorodoÊi kraj djelovanju Hrvatskog sokola.

»lanovima Hrvatskog sokola bilo je jasno da u novoj organizaciji, Jugosoko, ne moguimati nikakvu drugu nego podreenu ulogu. Posljednja izvanredna skupπtinaHrvatskog sokolskog saveza odræana je 15. prosinca 1929. i jednoglasan je zakljuËakbio da Hrvatski sokolski savez ne pristupi u novoosnovani Sokol KraljevineJugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog sokola raspuste

FanfaraHrvatskog

sokola uZagrebu

1911.godine

6

Uvijek na braniku hrvatskih interesa

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:12

Veliki broj Ëlanova

U brojnim su mjestima djelovala druπtva Hrvatski so-kol. Ona su bila udruæena u hrvatske sokolske æupe, aobjedinjavao ih je Hrvatski sokolski savez. Srediπnja jeorganizacija kreirala politiku djelovanja, davala smjerniceza rad i kroz mjeseËnik Hrvatski sokol obavjeπtavala Ëlan-stvo o dogaanjima. Druπtva su unutar tih naputaka imalapunu slobodu djelovanja. Druπtva su bila neobiËno popu-larna i imala su znatnoga utjecaja u svim druπtvenim slo-jevima te se moæe slobodno reÊi da su, iza Hrvatske selja-Ëke stranke, bila najjaËa hrvatska asocijacija. U Hrvat-skom sokolu je tijekom 1929. godine bilo oko 40.000 Ëla-nova. Organizacijske sposobnosti na meunarodnom pla-nu sokolska je organizacija iskazala pri organiziranju hr-vatskih svesokolskih sletova.

Osnivanje Viteπke organizacije

Sokol Kraljevine Jugoslavije

Takav Hrvatski sokol bio je trn u oku svima koji su æe-ljeli stvoriti jugoslavensku naciju, osnovni cilj velikosr-pskih teænji. Kako je Hrvatski sokol bio nepolitiËko udru-æenje to se na njega nije mogao primijeniti zakon o zaπti-ti dræave pa je kralj Aleksandar 5. prosinca 1929. godineobjavio zakon o osnivanju Viteπke organizacije SokolKraljevine Jugoslavije koji je ukinuo sve sokolske organi-zacije s nacionalnim nazivom, srpski, slovenski i hrvatskisokol i katoliËku tjelovjeæbenu organizaciju Orao. Zakonje prijetio represalijama svakom tjelovjeæbenom savezukoji bi odbio pristupiti novoj organizaciji.

Prestati s radom ili pristupiti

Sokolu Kraljevine Jugoslavije

Kao razlog ukidanja navodi se da odgoj u tim organiza-cijama nije podræavao ideju unitarizma i da je vodio ple-menskoj i vjerskoj podvojenosti. Umjesto da bude nada-hnut idejom jugoslavenstva, buduÊi novak u vojsci ne-spreman je i odgojen u sasvim drugom duhu. Prema za-konu o osnivanju Viteπke organizacije Sokol KraljevineJugoslavije u roku od tri tjedna, od dana njegovoga stupa-nja na snagu, svi se savezi i njihova druπtva moraju uki-nuti ili pristupiti Sokolu Kraljevine Jugoslavije. SkraÊenosu ga nazivali Jugosoko. ZnajuÊi da Êe biti otpora tom uje-

dinjavanju zakon je,za one koji pristupenovoj organizaciji,predvidio posebneolakπice u pogleduobveze sluæenjavojnoga roka.

Svi delegati

protiv

pristupanja

u Jugosoko

Hrvatima, ili Ëlanovima Hrvatskog sokola, bi-lo je odmah jasno da oni u toj novoj organizaciji ne moguimati nikakvu drugu nego podreenu ulogu. Posljednjaizvanredna skupπtina Hrvatskog sokolskog saveza odræa-na je 15. prosinca 1929. pod predsjedanjem starjeπine Mi-lana pl. Praunspergera, uz nazoËnost 271 delegata iz 125druπtava. Jednoglasan je zakljuËak skupπtine bio da Hr-vatski sokolski savez ne pristupi u novoosnovani SokolKraljevine Jugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog soko-la raspuste.

Raspodjela imovine

Nakon izvanredne glavne skupπtine Hrvatskog sokol-skog saveza druπtva su na svojim skupπtinama donijelaidentiËnu odluku i ni jedno hrvatsko sokolsko druπtvo ni-je pristupilo u Sokol Kraljevine Jugoslavije. U razdobljuod tri tjedna do donoπenja odluke moralo se rijeπiti i pita-nje imovine Hrvatskog sokola. Prema novom zakonu, onaje trebala pripasti novoj organizaciji, a to je Hrvatski so-kol nastojao izbjeÊi po svaku cijenu. Sokolska limena gla-zba pridruæivala se drugim takvim orkestrima. Knjige izknjiænica darovane su mjesnim knjiænicama, a πportskaoprema i rekviziti klubovima. Meutim, dvorane sa spra-vama pripale su novoosnovanom Sokolu Kraljevine Jugo-slavije.

Izvori i literatura

1. Hrvatski list (1919). Sokol kraljevine Jugoslavije, 3, 3362. Sluæbene novine (1929), 287, 1-23. Horvat R. (1992). Hrvatska na muËiliπtu. Zagreb: ©kolska

knjiga.

7

Putna blagajnaHrvatskog sokolau Zagrebu 1913. godine

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:13

Piπe Liljana Jazbinπek

Na razvoj πporta u Hrvatskojkrajem XIX. stoljeÊa utje-cali su i trgovci i proizvo-

aËi πportske opreme i rekvizita. Uprvo su se vrijeme oprema i rekvi-ziti nabavljali iskljuËivo u ino-zemstvu. Tako se oprema za TeËajza uËitelje gimnastike (1894. -1896.), prema svjedoËenju FranjeBuËara, nabavljala u BeËu, Peπti,Stockholmu i Pragu. Za nastavuhokeja na travi palice su naruËeneu I. hrvatskoj tvornici πtapova uBregani, a skije u Drvorezbarskojπkoli u OtoËcu. Na palice nije biloprigovora, ali su se skije ubrzo po-lomile pa su u BeËu i StockholmunaruËene nove.

Moderni trgovaËki centar

Godine 1882. u Zagreb se dose-lio Marko Drucker. On se rodio u»eπkoj 1856. godine, a u NjemaËkoj je izuËio trgova-Ëki obrt. U Zagrebu se zaposlio u trgovini E. F. Botheakao knjigovoa i struËnjak za πivaÊe strojeve. Godine1889. Drucker je preuzeo tu trgovinu u Ilici 39 koja jedjelovala pod nazivom Prva zagrebaËka umjetno-obr-tna dvorana Eugen Ferdinad Bothe. U njoj su se, uzbarut, dinamit i oruæje, mogli kupiti i πivaÊi strojevi,satovi, blagajne, svjetiljke, glazbala i bicikli. Nakonπto je preuzeo trgovinu, novi je vlasnik odmah proπirioasortiman robe. Osjetio je da su poklonici πporta po-tencijalni kupci pa se u trgovini mogla kupiti lovaËka,maËevalaËka, nogometna, teniska i ribolovna oprema.Kada se iz zgrade u Ilici 39 iselila tiskara Narodnih no-vina, trgovina Marka Druckera proπirila se na cijeliobjekt, prema Ilici i Frankopanskoj ulici. Na prvom ka-tu i u dvoriπtu bilo je veliko skladiπte. Uvedena je i ser-visna sluæba pa su svi prodani predmeti popravljani iodræavani u vlastitoj mehaniËkoj radionici. To je, ne-dvojbeno, bila prva prodavaonica πportske opreme i re-kvizita u Zagrebu i Hrvatskoj.

Trgovina iskljuËivo πportskom

opremom

Nakon smrti Marka Druckera1920. godine, srediπnju je zagreba-Ëku prodavaonicu na uglu Ilice iFrankopanske preuzeo njegov sinHarry, koji je roen u Zagrebu 15.prosinca 1894. godine. Gimnazijuje zavrπio u Zagrebu, a studij elek-trotehnike u Berlinu prekinuo je I.svjetski rat. BuduÊi da se sva robado zavrπetka I. svjetskog rata naba-vljala u Austro-Ugarskoj, nakonosnutka Kraljevine SHS otkup robeod istih dobavljaËa bio je oteæan ca-rinskim ograniËenjima. Novi je vla-snik, inaËe svestrani πportaπ, povu-kao iznimno riskantan potez. PoËeoje trgovati samo πportskom opre-mom i rekvizitima. Najprije je robunaruËivao od domaÊih obrtnika, a

zatim je poËeo organizirati vlastituproizvodnju. Izrada sprinterica, planinarskih i skijaπkihcipela zapoËela je veÊ 1925. Nakon toga proizvodi me-dicinke i lopte za nogomet, vaterpolo i hazenu. Izraiva-le su se i naprtnjaËe, vjetrovke, skijaπka odijela, vreÊe zaspavanje i πatori, a organiziran je servis za montiranjevezova i popravak skija.

Proizvodi vrhunske kvalitete

Potkraj tridesetih proπlog stoljeÊa zapoËela je s ra-dom prva mala tvornica za izradu skija, stolova za stol-ni tenis i palica za hokej na ledu. Planirana proizvodnjagumenih Ëamaca nije ostvarena zbog poËetka rata.Uspjeπan naËin poslovanja omoguÊio je da se u Fran-kopanskoj 10 podigne proizvodni pogon u dvoriπnojËetverokatnici. Iz inozemstva su nabavljeni najsuvre-meniji strojevi. O kvaliteti Druckerovih proizvodasvjedoËi i Ëinjenica da su se poluproizvodi jasenovihskija izvozili u Norveπku. Harry Drucker izravno je su-raivao s najpoznatijim proizvoaËima πportske opre-

Godine 1889. Marko Drucker je u Ilici 39, uz barut, dinamit, oruæje, satove,svjetiljke, glazbala i bicikle poËeo prodavati lovaËku, maËevalaËku, nogometnu,tenisku i ribolovnu oprema. Naslijedio ga je sin Harry, koji je proπirio poslovanje, azatim organizirao i vlastitu proizvodnju

8

Harry Drucker

Prvi trgovci πportskomopremom

PRIJE 120. GODINA U ZAGREBU JE OTVORENA PRVA TRGOVINA ©PORTSKIM POTREP©TINAMA

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

9

me u Europi, a u Jugoslaviji je organizirao mreæu trgo-vaËkih putnika. Kataloge, cjenike, letke i prospekteizdavao je viπe puta. Cjenik πportskih potrepπtina skratkim uputama za sve grane πporta, tiskan 1924. go-dine, katalog je kojeg se ne bi postidjeli ni danaπnji vr-hunski proizvoaËi.

Osvajanje jugoslavenskog træiπta

U meuratnom su se razdoblju pojavili novi πporto-vi, no Druckerova tvornica nije mogla tako brzo usvo-jiti proizvodnju potrebne πportske opreme pa ju je tre-balo uvoziti. Da bi izbjegao posredniπtvo njemaËkihveletrgovaca Drucker je izravno kontaktirao s proizvo-aËima πportske opreme u Engleskoj, Francuskoj,SAD-u, ©vedskoj i drugim zemljama. Kod njih je ste-kao takvo povjerenje da je postao iskljuËivi zastupnikza cijelu zemlju. Mnoge strane tvrtke dale su poduze-Êu Harryja Druckera licenciju za proizvodnju svojihproizvoda. Prvu podruænicu u Beogradu, pod nazivom„Beogradska sportska radnja - filijala poduzeÊa M.Drucker" otvorio je 1924. godine. U gradovima gdjenije mogao otvoriti trgovinu, robu je ustupao pojedi-nim trgovcima. U nabavi i proizvodnji πportske opre-me Harry Drucker koristio je savjete poznatih πport-skih struËnjaka. StruËnom je usavrπavanju poklanjaoveliku pozornost. »esto je odlazio u inozemstvo na saj-move πportske opreme, a Sjedinjene AmeriËke Dræaveje posjetio 1927. i 1933.

Neprestano usavrπavanje proizvodnje

Drucker je u Zagreb dovodio struËnjake koji su obu-Ëavali radnike u njegovim pogonima. PoduzeÊe je odr-æavalo poslovne veze s 4000 dobavljaËa i 50.000 kupa-ca izvan Zagreba. Tridesetih godina naziv tvrtke pro-mijenjen je u M. Drucker - Prva jugoslavenska indu-strija sportskih potrepπtina.

Harry Drucker nije bio jedini proizvoaË i trgovacπportskom opremom u Zagrebu. Postojali su brojni po-stolari, krojaËi i remenari koji su izraivali lopte i dre-sove. Specijalizirana trgovina πportskom opremom Pa-vla Kaudersa bila je na Zrinjevcu 17. U JuriπiÊevoj 6nalazila se prodavaonica bicikla E. Fischera. Josip Ko-vaËiÊ imao je trgovinu u MesniËkoj 1, a KukuljeviÊ iHagenauer u Ilici 8.

Nacionalizacija poduzeÊa

Rat je Harry Drucker proveo u partizanima. Za tovrijeme poduzeÊe je promijenilo i vlasnika i naziv. Go-dine 1945. Drucker postaje upravitelj svojeg poduzeÊa

koje opet nosi naziv M. Drucker - Prva jugoslavenskaindustrija sportskih potrepπtina. PoduzeÊe je 1947. na-cionalizirano i preimenovano u Predrag Heruc, da bise 1949. spojilo s poduzeÊem Fiskulturnik i od tadazvalo Sport Heruc.

Literatura

1. Drucker, H. (1924). Cjenik πportskih potrepπtina s kratkimuputama za sve grane πporta. Zagreb: M. Drucker.

2. Drucker, H. (1938). Zimski πport 1938 - 39. Zagreb: H.Drucker.

3. FrntiÊ, F. (1980). PoËeci i razvoj proizvodnje sportske opre-me u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Povijest sporta. 42 (11), 45 -54.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

PRIJE 90 GODINA OSNOVAN JE JOO

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Joπ prije zavrπetka I. svjetskog rata ponovno je do-puπteno djelovanje Hrvatskog πportskog saveza. Prvaje sjednica Upravnog odbora Hrvatskog πportskog

saveza odræana 5. listopada 1918. godine, a na sjednici28. kolovoza 1919. zakljuËeno je da se Hrvatski πportskisavez likvidira u korist osnivanja Jugoslavenskog olim-pijskog odbora, krovne πportske organizacije KraljevineSrba, Hrvata i Slovenaca.

ZagrebaËke su novine Jugoslavenski sport 22. stude-noga 1919. objavile da je ..."Hrvatski πportski savez pre-uzeo svojevremeno zadaÊu, da uËini sve predradnje zaosnutak ovoga za nas vrlo vaænog odbora, te su veÊ pra-vila utvrena po ugledu na pravila Ëeπkog, srpskog i cen-tralnog olimpijskog komiteta u Lausanni".

OsnivaËka sjednica JOO

Hrvatski πportski savez pozvao je sva πportska udruæe-nja i Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca da poπaljudva delegata u nedjelju 14. prosinca 1919. u 15 sati uGunduliÊevu ulicu 29 radi osnivanja Jugoslavenskogolimpijskog odbora.

U broju 39 od 20. prosinca 1919. objavljeno je da je uZagrebu odræana skupπtina svih πportskih saveza i sekci-ja πporta zastupanih po Hrvatskom πportskom savezu.Delegati su prihvatili predloæena pravila Jugoslavenskogolimpijskog odbora te pravila Jugoslavenskog centralnogπportskog saveza. ZakljuËeno je da sve sekcije za poje-dine grane πporta Hrvatskog πportskog saveza proπire

10

Prva krovna organizacijajugoslavenskog πportaOsnivanje i djelovanje JOO-a u Kraljevini SHS bilo je popraÊeno pasivnoπÊu i otporomnehomogene i neorganizirane druπtvene sredine, neprirodno ujedinjene zajednicenaroda. Djelovanje JOO-a bilo je osueno na neuspjeh, jer je bilo nemoguÊe pronaÊiformulu rada koja bi odgovarala svim predstavnicima naroda tako raznorodnepolitiËke, ekonomske, vjerske i πportske tradicije

ProslavaOlimpijskogdana uZagrebu 1924. godine

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

svoj djelokrug na cijeli teritorij novoosnovane dræave. UJugoslavenski olimpijski odbor izabrani su: Franjo BuËar(predsjednik), Svetomir –ukiÊ i Ciril Æiæek (potpredsje-dnici), Ante Jakovac (tajnik I.), Ante PandakoviÊ (tajnikII.), Ferdinand Budicki i Æeljko Berger (blagajnici), Pa-vao Kauders (zapisniËar) i Vladimir OËiÊ (arhivar). Iza-brano je i 23 odbornika. Po jedan iz Splita i Mostara, triiz Ljubljane, pet iz Beograda i 13 iz Zagreba.

Jugoslavenski centralni πportski savez

Donesenim pravilima ograniËen je djelokrug JOO-a na"olimpijske poslove", tj. pripreme, izbor, opremanje islanje πportaπa na olimpijske igre. Druge redovite i po-stojane poslove trebao je preuzeti sveπportski forum kojisu nazvali Jugoslavenski centralni πportski savez, koji jetakoer formalno osnovan 14. prosinca 1919. Predvie-no je da Êe do osnivanja tog saveza njegove poslove vo-diti Hrvatski πportski savez koji nije ukinut, nego je za-dræan kao operativni radni odbor. Kako nisu postojali ju-goslavenski πportski savezi osim sokolskog, nogometnogi biciklistiËkog, izabrani su proËelnici sekcija JOO-a zapojedine grane πporta ili πportske saveze u fazi osniva-nja. Za atletiku Miroslav Dobrin, gimnastiku StjepanKrasnik, konjiËki πport Miloπ VidakoviÊ, maËevanje Mi-lan ©enk, biciklizam Milan Meniga, nogomet VeljkoUgriniÊ, streljaπtvo –uro SubotiÊ, a za tenis Stevan Ha-dæi.

JOO kao nasljednik Srpskog olimpijskog kluba

Meunarodno priznanje Jugoslavenskog olimpijskogodbora proπlo je bez problema. Meunarodni olimpijskiodbor tretirao je JOO kao nasljednika Srpskog olimpij-skog kluba osnovanog u Beogradu 14. veljaËe 1910. go-dine, pa je JOO automatski primljen kao sudionik VII.olimpijskih igara u Antwerpenu 1920.

Osnivanje i kasnije djelovanje JOO-a u novoosnovanojKraljevini SHS bilo je doËekano i kasnije praÊeno pasi-vnoπÊu i otporima nehomogene i neorganizirane druπtve-ne sredine, neprirodno ujedinjene zajednice naroda. Za-

pravo je logiËno da je djelovanje JOO-a bilo unaprijedosueno na neuspjeh, jer je bilo nemoguÊe pronaÊi for-mulu rada koja bi odgovarala svim predstavnicima naro-da tako raznorodne politiËke, ekonomske, vjerske i πport-ske tradicije. Relativno brojno Ëlanstvo Upravnog odbo-ra JOO-a bilo je prevelika glava na tijelu slabog, nestru-Ënog i nekvalitetnog πporta Kraljevine SHS.

PoteπkoÊe u radu JOO-a

Nakon izbora Upravnog odbora JOO-a u kojem su bi-la predviena mjesta za delegate πportskih saveza trijukonstitutivnih naroda Kraljevine, na sjednice se odaziva-lo malo delegata, pogotovo onih izvan Zagreba. BuduÊida nisu bila osigurana sredstva za dolaske na sjednice,mnogi su odbornici odustali od Ëlanstva. Odbornik kojije triput izostao sa sjednica brisan je iz Ëlanstva pa supromjene bile Ëeste. Nesuglasice i nedjelotvornost bilesu osnovne znaËajke rada JOO-a. U osnovi dobri za-kljuËci sjednica Upravnog odbora, koji su se donosiliuglavnom zaslugom hrvatskih delegata, mahom se nisurealizirali jer je financiranje JOO-a ovisilo o kroniËnomu nenaklonjenim beogradskim ministarstvima. »lanMOO-a general Svetomir –ukiÊ, koji je u njega primljenjoπ 1912. godine, neprekidno je opstruirao rad Jugosla-venskog olimpijskog odbora. Franjo BuËar, koji je ËlanMOO-a postao 1920. godine, stvorio si je joπ jednu veli-ku obvezu pa se viπe nije mogao mnogo angaæirati u ra-du JOO-a. BuduÊi da nikada nije realizirana odluka oosnivanju Jugoslavenskog centralnog πportskog saveza,JOO je bio preslab za rukovodeÊu ulogu u velikoj dræavikakva je bila Kraljevina SHS.

Literatura

1. MacanoviÊ, H. (1970). Osnivanje Jugoslavenskog olimpijskogodbora u Zagrebu 14. XII. 1919. Povijest sporta. 1 (1), 5 - 13.

2. Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret uHrvatskoj. Zagreb: Savezna komisija za historiju fiziËke kulture.

3. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do1919. godine. Beograd: doktorska disertacija.

11

Jugoslavenska nogometna reprezentacija prije utakmice sa »ehoslovaËkom na OI 1920. godine

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

12

Irislav Dolenec roen je u obiteljiDragutina i Ane, ro. FranuloviÊ-Njalo. Zavrπio je Viπu πkolu za fizi-

Ëku kulturu u Zagrebu i Saveznu sport-sku πkolu u Magglingenu (©vicarska).©portsku je karijeru zapoËeo kao Ëlanatletske i teniske sekcije H©K Concor-dia, a od 1939. jedan je od osnivaËa ru-kometne sekcije. Igrao je i nogomet uekipi H©K Uskok. Za NDH triput je na-stupio za atletsku reprezentaciju i je-dnom za reprezentaciju u velikom ruko-metu (1942.) u susretu s Maarskom uBudimpeπti. U atletici je nastupao u sko-ku s motkom. Prvak je NDH 1943. i re-korder sa 3,65 m, a kao Ëlan atletske se-kcije H©K Concordia ekipni je prvak1944. U jesen 1942. preuzeo je trenira-nje rukometaπa H©K Concordia koji subili prvaci NDH 1943. i 1944. Prvi jestrijelac u prvenstvu NDH 1944. godine.StruËna komisija Hrvatskog rukometnogsaveza izabrala ga je za najboljeg ruko-metaπa NDH 1944. godine.

Rukometaπ, atletiËar i koπarkaπ

Nakon gaπenja H©K Concordia 1945.godine Ëlan je FD Metalac i jedan odosnivaËa FD Zagreb. Bio je jedan odosnivaËa atletske sekcije FD Zagreb i trener i igraË Koπarkaπkogkluba Polet 1947. godine. Na atletskom prvenstvu Jugoslavije uskoku s motkom bio je drugi 1946., a prvak Hrvatske bio je istegodine. Nastupio je na Balkanskim igrama 1946. u Tirani. KaoigraË i trener FD Metalac u velikom rukometu, bio je najbolji naprvom prvenstvu Hrvatske 1945. Bio je trener i igraË reprezenta-cije Zagreba na prvom prvenstvu Jugoslavije iste godine kada jeosvojen naslov prvaka (1948.)

Instruktor, trener i izbornik

Kao instruktor rukometnog odbora FISAH-a 1948. godine or-ganizirao je i proveo prvi jednomjeseËni rukometni teËaj sa sre-dnjoπkolcima u Sarajevu. Na kraju teËaja sastavio je osam ruko-metnih momËadi koje su odigrale prvi rukometni turnir u Saraje-vu. Savezni je trener i igraË reprezentacije Jugoslavije u velikomrukometu (1950. - 1958.) sa 17 nastupa i 37 postignutih zgodita-ka. Za reprezentaciju Jugoslavije je kao trener i igraË debitirao naprvoj utakmici protiv Belgije u Zagrebu 1950. godine, a zadnjiputa je kao igraË nastupio 1957. Vodio je reprezentaciju na Svjet-skom prvenstvu 1955. u SR NjemaËkoj kada je osvojeno petomjesto. Na tom je prvenstvu postigao 11 zgoditaka. Vodio je petdvoboja hrvatske reprezentacije u velikom rukometu i rukometu(1954.). Bio je i trener æenske reprezentacije Jugoslavije u veli-

kom rukometu (1956.). Sa æenskom re-prezentacijom nastupio je na Svjetskomprvenstvu u SR NjemaËkoj kada jeosvojeno peto mjesto. U vrijeme kadaje bio trener i igraË RK Zagreb u veli-kom rukometu na prvenstvu Jugoslavi-je osvojeno je prvo mjesto 1949., 1954.i 1955./1956., a drugo mjesto 1952.,1955., 1956./1957. Na prvenstvu NRHrvatske najbolji je 1949./1950.,1952. i1954.

Rad u inozemstvu

RK Zagreb je na prvenstvu Jugosla-vije u rukometu osvojio prvo mjesto1957., drugo mjesto 1954., a treÊe mje-sto 1957./1958. »lan je prve trenerskekomisije pri Rukometnom savezu Jugo-slavije (1957.). Nakon πto je 10 godinabio amaterski trener dræavne reprezen-tacije, a nije mu bio osiguran profesio-nalni status, otiπao je u SR NjemaËku.Od 1959. do 1961. godine radio je kaotrener u atletici, hokeju na travi, koπar-ci i rukometu u Tus Eintrachtu iz Dor-tmunda.

PredavaË na

brojnim teËajevima

Na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu rukomet je pre-davao 1963./1964. Bio je i trener RK Sloboda iz Varaædina kojije uveo u prvu saveznu ligu (1961./1962.) i ponovo RK Zagreb skojim je na prvenstvu Jugoslavije osvojio prvo mjesto1964./1965., drugo mjesto 1965./1966. te Zimsko prvenstvo Ju-goslavije 1966. Trener muπke reprezentacije bio je na Svjetskomprvenstvu 1967. u ©vedskoj kada je osvojeno sedmo mjesto. Od1969. do 1973. trenirao je muπku reprezentaciju ©vicarske. Odr-æao je mnoga predavanja na teËajevima za instruktore i trenere.Objavio je brojne struËne Ëlanke o rukometu i dvije knjige. U po-vodu 70-godiπnjice rukometnog πporta u Hrvatskoj 2000. godine,rukometni su ga struËnjaci u reviji Super sport uvrstili meu 10najboljih hrvatskih igraËa. Dobitnik je Dræavne nagrade πporta zaæivotno djelo Franjo BuËar 2005.

Istaknuti numizmatiËar

Nakon umirovljenja posvetio se numizmatici. Od 1965. Ëlan jeHrvatskog numizmatiËkog druπtva (HND). Od 1979. do 1989.bio je Ëlanom Upravnog odbora HND-a, a u istom razdoblju oba-vljao je duænost glavnog i odgovornog urednika edicije Obol, gla-sila istog druπtva. Pripremio je monografiju Hrvatska numizmati-ka od poËetaka do danas koja je objavljena u Zagrebu 1993. Na-pisao je i objavio pedesetak Ëlanaka iz podruËja numizmatike.

Piπe Eduard Hemar

U povodu 70. godiπnjice rukometa u Hrvatskoj 2000. godine, rukometni su ga struËnjaci ureviji Super sport uvrstili meu 10 najboljih hrvatskih igraËa. Dobitnik je Dræavne nagrade

πporta za æivotno djelo Franjo BuËar 2005.

IN MEMORIAMIrislav Dolenec (Vela Luka, 15. I. 1921. - Zagreb, 25. X. 2009.)

©portaπ, trener i numizmatiËar

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

42

P ostoji li univerzalna πportskaliËnost? Imaju li Usain Bolt,Cristiano Ronaldo, Michael

Jordan, Michael Phelps, BlankaVlaπiÊ, Janica KosteliÊ i Roger Fede-rer - osim vrhunskih πportskih rezul-tata, slave i novca - joπ poneπto zaje-dniËko? Neki tajni recept? Znanstvenici pokuπavaju ustanovitiosobinu liËnosti vrhunskih πportaπa uodnosu na ljude koji se ne bave tjele-snim aktivnostima, æele otkriti osobi-ne liËnosti πportaπa u pojedinim πpor-tovima te vezu izmeu osobina liËno-sti i postignuÊa u πportu. Razna suistraæivanja pokazala razne rezultate.Jedni smatraju da se osobine liËnostiπportaπa i ljudi izvan πporta ne razli-kuju znatno, a drugi pak tvrde da su terazlike i te kako znatne. No, razlikesu viπe kvantitativne nego kvalitati-vne naravi, a variraju od πporta do

©PORT O ©PORTU

»esto nas zanima πto se to krije u

glavama vrhunskih πportaπa. ©to je

mislio Federer servirajuÊi za πesti naslov

u Wimbledonu ili Janica kad je prolazila

pokraj posljednjih vrata i osvajala

Ëetvrtu olimpijsku medalju u Salt Lake

Cityju? Kako sve podnose ili ne

podnose?

Piπe Kristina DominkoviÊ

©to dobreπportaπe razdvaja odvrhunskih?

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

πporta toliko jako da je u biti gotovonemoguÊe vjerovati da postoji univer-zalna liËnost vrhunskog πportaπa.

Adaptacija na stresJedna skupina istraæivaËa smatra dasu kod vrhunskih πportaπa naglaπeneosobine liËnosti poput veÊe emocio-nalne stabilnosti, snaænijeg voljnogkaraktera, orijentacije na postignuÊe iuspjeh, kontrole interaktivnih funkci-ja i procesa te razvijanja intelektualnesposobnosti, a druga skupina istiËe dasu uspjeπni πportaπi emocionalno sta-bilniji, da imaju bolju emocionalnusamokontrolu i manju anksioznost,ekstravertnije ponaπanje, veÊe samo-pouzdanje i sigurnost, veÊi stupanjupornosti, odgovornosti i grupne ovi-snosti, izraæeniju potrebu za domina-cijom i postignuÊem, veÊu sposobnostadaptacije u trenucima stresa, kao ivisoku motiviranost prilikom stresa. Dio je istraæivanja potvrdio da su ne-ki vrhunski πportaπi druπtveniji, racio-nalniji, kontroliraniji u stresu i agresi-vnim situacijama, no, jasno, kao i usvemu, i u ovoj se priËi krije ona dru-ga strana. Primjerice, otkriveno je da ËlanoviplivaËke reprezentacije SAD-a poka-zuju naglaπenu introvertnost (intro-vertne su osobe povuËene u sebe isvoj svijet u kojem same sebi traæestimulacije i sadræaje koji ih emo-tivno zadovoljavaju i obogaÊuju).

Poæeljne stabilnost i inteligencija

U veÊini je istraæivanja utvreno daje emocionalna stabilnost i te kakopoæeljna osobina za uspjeh u πportu.Isto vrijedi i za inteligenciju. SlovaËkisu znanstvenici Vanek i Hoπek 1974.godine testovima liËnosti ispitali 824πportaπa (146 æena i 678 muπkaraca) iustanovili karakteristiËne osobine li-Ënosti kod πportaπa odreenih πporto-va. Kod rukometaπa, koπarkaπa, padobra-naca, boksaËa i hrvaËa pokazale su sesljedeÊe osobine: ekstraverzija, nepo-srednost i intimnost u komunikaciji tesklonost suradnji. Te su osobine sla-bije razvijene kod biciklista, dizaËautega, planinara i strijelaca. Visokusu emocionalnu stabilnost pokazalitenisaËi, skijaπi, skijaπi-skakaËi i je-driliËari, a nisku boksaËi, hrvaËi i pli-vaËi. Mala emocionalna osjetljivostkarakteristiËna je kod dæudaπa, plani-nara i veslaËa, a velika kod atletiËara.

Savjesnost, upornost i koncentracijupokazali su strijelci, hrvaËi, rukome-taπi i padobranci. Anksioznost (tje-skoba) je najËeπÊa osobina atletiËara,dizaËa utega i gimnastiËara. Istraæivanja su otiπla i korak dalje -prema nekima, znatne su razlike uosobinama liËnosti izmeu πportaπa iπportaπica. Navodi se da su πportaπipsihiËki stabilniji prilikom stresa imanje neurotiËni. S druge strane,πportaπice pokazuju veÊi stupanj na-petosti i tjeskobe.

TisuÊu kako i zaπtoMedije, novinare i navijaËe Ëesto za-nima πto se to krije u glavi πportaπa.©to misli Federer dok servira za πestinaslov u Wimbledonu, Janica dokprolazi pokraj posljednjihvrata i osvaja Ëetvrtumedalju na Olimpij-skim igrama u Salt LakeCityju ili Blanka dokstoti put prelijeÊe dva me-tra? I joπ tisuÊu kako izaπto oni sve to mogu.Kako sve podnose ili nepodnose? »esto se za najveÊe πportaπemoæe Ëuti „da su Ëudni”. Unekom svom svijetu. Nekojsvojoj krajnosti. Jedni u po-zitivnoj krajnosti ili oni

drugi, kao pri-

mjericeameriËki skijaπ Bode Mil-ler, u negativnoj, ali ipakuspjeπnoj krajnosti. Aono „Ëudno”? Moæda jeto samo razlika izmeudobrih i vrhunskih. Nji-hova liËnost, njihova Ëu-dnost koja ih Ëini bolji-ma od ostalih. I koju ni-kad nitko neÊe moÊiotkriti.

Literatura

1. L. S. LazareviÊ (1983). Struktura liËnostivrhunskih sportista. Beograd: FiziËka kultu-ra.

2. K. S. Hol i L. Gardner (1983). Teorije liË-nosti. Beograd: Nolit.

3. M. Vanek (1974). Die Personlichkeit desSportlers. (U Sonderdruck aus EmpirischeMethoden in der Sportpsychologie). Hei-delberg: Hofmann.

43

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

H valevrijedno je moæemo li ne-ke skijaπe proglasiti svestrani-ma. Osim nebrojenih trenin-

ga, vjeæbi, natjecanja, kondicije, zna-nja, umijeÊa, posjeduju duhovni dar isposobnost koja ih uzdiæe i pronosi usvijet doista velikih πirina, moguÊnostii novoga æivota. Taj duhovni dar, uje-dno i sposobnost, svojevrsno je uvjere-nje da skijanje nije samo tehniËka iπportska disciplina, natjecateljskog i/ilirekreativnog karaktera, nego je noπenoprirodom - terenom vlastite nutrine iosobnosti, terenom svoga duha, svogabitka, svoje svijesti i podsvijesti.

Jedinstvo tijela, uma i duha U konkretnoj igri, manevriranju,

kombinaciji tehnike i brzine katkad jeteπko odrediti granice πporta, psiholo-gije, duhovnosti. »ovjek je osoba, cje-lina, jedinstvo tijela, uma i duha. Cje-lovito shvaÊen i ostvaren Ëovjek moæepostiÊi veÊe, bolje rezultate od onogakoji razvija samo parcijalne (odreene)sposobnosti. Upravo duhovno-egzi-stencijalna razina Ëovjeka i njegova bi-tka nerijetko je zanemarena u konkre-tnom æivotu i πportu. Duhovno-egzi-stencijalna razina zahvaÊa stvarnostvjere, povjerenja i samopouzdanja, ve-drine i pozitivnog miπljenja, zahvaÊasavjest i moralnost, upornost i poærtvo-vnost, dobrotu i sluæenje, ambicioznosti kreativnost. Meditacija kao stanje du-boke duhovne opuπtenosti u trenucimarelaksacije i produbljivanja svojih ide-ja, stavova, sposobnosti oznaËava po-sebnu moguÊnost kako istraæivati i ja-Ëati svoj duhovni svijet, svoju nutrinu,svoju osobnost.

Vjera - vrijednost koja daje snagu

ZnaËajna snaga na podruËju duho-vno-meditativne razine jest vjera. Vje-

44

Skijanje nije samo tehniËka i πportska disciplina,natjecateljskog i/ili rekreativnog karaktera, negoje noπeno prirodom - terenom vlastite nutrine iosobnosti, terenom svoga duha, svoga bitka,svoje svijesti i podsvijesti

Skijanje i meditativno-duhovna snaga

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:13

ra je shvaÊena kao najπiri pojam kojiima mnogo znaËenja i razina: vjera usebe i svoje sposobnosti, vjera u drugeljude, u trenere, u struËni tim, u rodite-lje, prijatelje, zajednicu, domovinu;vjera u vlastite sposobnosti i darove,vjera u æivot koji nas sve nadilazi i Ëi-ni nas i skromnima i ponosnima. Spo-menuta naravna (prirodna) vjera njego-vana kroz meditativne i druge vizuali-zacijske vjeæbe kroz sustavan (redovit)rad unosi svjeæinu i napredak u vlastiteπportske i druge aktivnosti. VjeraoznaËava vrijednost koja daje snagu zaput u daleke skokove, za brzo i preci-zno kretanje, za osvajanje novih po-druËja, za nove pothvate. Sve postajenovo, bolje, drukËije. Naporne vjeæbe inatjecanja, teπki tereni, trema, velikaoËekivanja nisu zapreka nego postajuizazov i prigoda za ostvarenje sebe,svoga duha, svoje nutrine, svoga tijela,svoje jedinstvenosti i neponovljivosti uovome æivotu.

Vjera posjeduje snagu kojaizaziva Ëuenje

Meditacija s mnogim srodnim vje-æbama snaæno zahvaÊa i proæima Ëo-vjekovu psihiËku razinu i ustrojstvokoji se odraæavaju na tijelo, pokrete,kretanje, motoriku, na konkretne rezul-tate. Ipak, meditacija koja je izvornovezana uz razne religije (krπÊanstvo,budizam, hinduizam, islam i dr.) nadi-lazi psihologiju i mentalne treninge,izvanjska oËekivanja i fiziologiju. Za-hvaljujuÊi svojoj duhovno-egzistenci-jalnoj prirodi πport noπen meditacijomostaje uvijek nov, neuhvatljiv, slobo-dan i neograniËen. Vjera posjedujesnagu koja izaziva Ëuenje, obrate, ne-predvidljivi napredak. Dovoljno je sje-titi se nekih hrvatskih skijaπica i ski-jaπa koji su prirodnom i spontanom je-dnostavnoπÊu, borbenoπÊu i upornoπÊu

ostvarili izvanredne rezultate i hrvat-sko ime pronijeli diljem svijeta. Sna-æna vjera, samopouzdanje, upornost ijednostavnost uËinili su da je, unatoËraznim preprekama, ozljedama, udar-cima, rehabilitaciji moguÊe ponovnonatjecati se, osvajati medalje, biti do-bar i najbolji.

Sabranost, preciznost i smirenost

Korisno je i potrebno da svi skijaπikoji teæe ozbiljnom, uspjeπnom i sve-stranom skijanju prolaze psiholoπke iduhovno-egzistencijalne pripreme. Sa-mo cjeloviti i dubinski treninzi kojiukljuËuju struËnjake s raznih podruËjaznanosti, uz sustavno praÊenje skijaπa injihovog rada na sebi i svojim sposo-bnostima, izazovima i konkretnim pi-tanjima, mogu omoguÊiti dobre rezul-tate i pobjedu sadaπnjih i buduÊih na-tjecatelja na brojnim skijaliπtima, uskijaπkim disciplinama i konkretnimsituacijama.

StruËne i kreativne pripreme i asi-stencija za natjecanje kod slaloma i ve-leslaloma pozornost Êe dati poveÊanjupotrebne sabranosti, preciznosti i smi-renosti. Naglasak na tehniËkoj izvedbiu te dvije discipline neÊe zanemaritinutarnje (duhovne) komponente kojemogu biti izvrstan teren za dobar (ve-le)slalom. Priprema za brzinske disci-pline spusta i super-veleslaloma brinutÊe se o potrebnim iskustvima tiπine iopuπtenosti, dubinskog poniranja u se-bi i stvarnost oko sebe. Radit Êe na mo-tivaciji, ali i nutarnjoj stabilnosti, hra-

brosti i samopouzdanju. Metoda foku-siranja na odreenu stvarnost pomoÊiÊe u zahtjevnim tehnikama spusta, pro-laæenja kroz zahtjevne i opasne terene.Drevno iskustvo i tradicija meditacijepridonijet Êe usuglaπavanju stresnihsituacija brzine i velikih oËekivanja, tenutarnje mirnoÊe i stabilnosti πto vodiostvarenju najboljih (moguÊih) rezul-tata.

Osvajanja novih razina Ëovjekova duha

Istinska meditativna priprema za ski-jaπke letove odnosno skokove predsta-vlja nove moguÊnosti i izazove za onekoji vode mlade skijaπe na putu kvali-tetne i sigurne pripreme. Uza sve nave-dene postupke, treba imati u vidu po-pratne fenomene koje nosi dubinskameditacija za meditante. Visok stupanjnutarnje energije, sabranosti, usu-glaπenosti, hrabrosti i noπenosti u da-nim trenucima najveÊih izazova omo-guÊuju zadivljujuÊe trenutke boravka uzraku, pobjedniËkog leta i osvajanjanovih razina Ëovjekova duha.

Literatura

1. Amen D. G. (2007). Od dobroga - sjajanmozak. Zagreb: V.B.Z.

2. Orlick, T. (1999). Mentalni trening zasportaπe. Zagreb: Gopal.

3. MiljkoviÊ, D., Rijavec, M. (1998). S onustranu zrcala. Psihologija alternativnihstanja svijesti. Zagreb: IEP.

4. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju.Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost.

45

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

M nogo je πportova i πportskihdisciplina, ali i sprava irekvizita kojima se sluæe

πportaπi. U πportskoj se gimnastici nat-jecatelji natjeËu na spravama (npr. dvo-visinske ruËe, greda, konj za preskok,ruËe, preËa, karike, konj s hvataljkama),a prijevodni je ekvivalent te rijeËi u en-gleskome jeziku, i to u kontekstuπportske gimnastike, rijeË apparatus.

RijeË apparatus je latinska (ap-parãtus) i znaËi oprema, a izvedena jeod glagola apparãre, πto je znaËilopripremati (Random House Webster'sUnabridged Dictionary, 1999.). U rit-miËkoj gimnastici u hrvatskome sejeziku za obruË, loptu, traku, Ëunjevei vijaËu rabi skupni naziv rekviziti,dok se u engleskome jeziku ti pred-meti nazivaju small hand apparatus,odnosno male ruËne sprave.

Sprave, rekviziti i opremaU hrvatskome se jeziku za neπto πto se

u engleskome naziva jednim te istimnazivom rabe dva razliËita naziva. Uatletici se koplje, kugla, disk i kladivo uhrvatskome jeziku nazivaju spravama, a

u engleskome ih se naziva rijeËju imple-ment, πto u doslovnom prijevodu nahrvatski znaËi alat ili sredstvo, dok semotka u skoku s motkom naziva rekviz-itom.

Dakle, πto se hrvatske terminologijetiËe, u natjecanjima u πportskoj gimnas-tici i atletici rabe se sprave, a uritmiËkoj gimnastici rekviziti, dok se uengleskoj terminologiji u πportskoj i rit-miËkoj gimnastici rabe apparatus, a uatletici implements. Zanimljivo je da jehrvatski prijevodni ekvivalent zarekvizite rijeË equipment (Bujas, 1999.,1299), odnosno oprema, a rijeË rekvizitu hrvatskome se jeziku rabi za lopte,

palice, rekete i sliËno, dok se rijeË appa-ratus, kako je reËeno, rabi za sprave uπportskoj i ritmiËkoj gimnastici. Opre-ma ima mnogo πire znaËenje i obuhvaÊanpr. πportsku obuÊu, odjeÊu itd.

Lopta - najpoznatiji rekvizitRekviziti se rabe i u momËadskim

πportovima. Na primjer, lopta (engl.ball) rabi se u nogometu koji se igra usklopu FIFA-e, ameriËkom nogome-tu, kanadskom nogometu, irskom no-gometu, australskom nogometu, uragbiju (puni naziv ragbija na en-gleskome jeziku glasi rugby football),u vaterpolu, rukometu, koπarci, odbo-jci, kriketu, polu, hokeju na travi,lacrosssu itd. Lopta se rabi i u be-jzbolu, sofbolu, ili golfu. Zanimljivoje da se rijeËju ball u engleskomejeziku naziva i kugla u kuglanju, dokse, npr., lopta u igri koja se zove jaialai ili pelota naziva pelota - drugimrijeËima, od dva moguÊa naziva za is-tu igru drugi dolazi od rijeËi kojaznaËi lopta kojom se igra ta igra.InaËe, naziv jai alai dolazi iz baski-jskog i nastaje spajanjem rijeËi jai ko-

46

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Kad je rijeË o hrvatskojterminologiji, u natjecanjima uπportskoj gimnastici i atletici rabese sprave, a u ritmiËkoj gimnasticirekviziti, dok se u engleskojterminologiji u πportskoj i ritmiËkojgimnastici rabe apparatus, a uatletici implements

Sprave i rekviziti u πportu

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

47

ja znaËi igra i rijeËi alai koja znaËiveseo, radostan ili zabavan (RandomHouse Webster's Unabridged Dictio-nary, 1999.). RijeË je, dakle, o veselojili zabavnoj igri.

I lopta i pakDok se u hokeju na travi rabi lopta

(engl. ball), u hokeju na ledu igraËiudaraju pak, πto je anglicizam uhrvatskome jeziku i dolazi od en-gleske rijeËi puck. Prema LongmanDictionary of Contemporary English(2005.) rijeË puck nastaje u XIX. stol-jeÊu i znaËi udariti te je prema tomeizvoru nastala od rijeËi poke, πto znaËigurati ili bockati. Prema Oxford Eng-lish Dictionary (vidi Wikipedia - TheFree Encyclopedia, 2009.), rijeË puckpovezana je s glagolom u istom likukoji se koristio u hurlingu, tradi-cionalnoj irskoj igri, za udaranje iliguranje lopte, a dolazi od πkotskogirskog puc ili irskog poc u znaËenjuudariti. Za razliku od prethodnogaizvora, prema Online Etymology Dic-tionary (2009.), rijeË puck sliËna jeirskoj rijeËi poc, πto je torba ili vreÊa.

RazliËiti nazivi za istirekvizit

Palica ima nekoliko prijevodnihekvivalenata u engleskome jeziku,ovisno o tome o kojemu je πportu ri-jeË. Tako se palica u golfu nazivaclub, u bejzbolu, softbolu i kriketu ra-bi se rijeË bat, a u hokeju na ledu,hokeju na travi, polu i lacrossu palicase naziva stick. RijeË club u znaËenjupalica dolazi od staronorveπke rijeËiklubba koja je znaËila toljaga, batina(Online Etymology Dictionary,2009.). RijeË bat je u staroen-gleskome (*batt) znaËila takoerbatina ili toljaga, a podrijetlo joj je ukasnolatinskome u rijeËi battre kojaje znaËila udarati, odnosno tuÊi (On-line Etymology Dictionary, 2009.).Protoindoeuropska osnovica rijeËi batje *bhat-, πto je znaËilo udariti (On-line Etymology Dictionary, 2009.).RijeË stick u staroengleskome ima ob-lik sticca i znaËi πiba, prut, motka,πipka, ali i granËica te ælica, i dolaziod pragermanskoga *stikkon-, πto jeznaËilo ubosti ili probosti (Online Et-ymology Dictionary, 2009.).

Reket - osnovni rekvizit ubrojnim πportovima

RijeË reket tuica je u hrvatskomejeziku. Njezin je prijevodni ekviva-lent u engleskome jeziku racket iliracquet. Reket se rabi u tenisu, stol-nom tenisu, badmintonu, skvoπu iracquetballu. RijeË reket u engleski jejezik uπla iz francuskoga od rijeËi ra-quette, a podrijetlo joj je u talijanskojrijeËi racchetta koja, pak, dolazi odarapske rijeËi rahah u znaËenju pred-nja strana πake (Longman Dictionaryof Contemporary English, 2005.).Sveza je u tome da ispruæena πaka iz-gleda poput reketa. U veÊ spomenutojigri jai alai lopta se baca rekvizitomkoji izgleda kao koπara u oblikupolumjeseca koji igraË ima na ruci i

koji se naziva cesta (Ëitaj: sesta). TarijeË dolazi od πpanjolske rijeËi ko-

ja doslovno znaËi koπara. Pogle-da li se podrijetlo te rijeËi joπ

dalje, onda je vidljivo kakodolazi od latinskoga cista,

πto znaËi prsa (RandomHouse Webster's

UnabridgedDictionary,

1999.),odnosnoprsni koπ.

Ovdjeobraeni skup naziva zasprave i rekvizite, prirodno, nije pot-pun. Joπ je mnoπtvo drugih sprava irekvizita koji se rabe u πportu, ali jeovaj izbor dostatan kao ilustracija bo-gatstva πportskog nazivlja opÊenito, alii kao ilustracija naËina na koji pojedinesprave i rekviziti dobivaju nazive.

Literatura

1. Bujas, Æ. (1999). Veliki hrvatsko-engleski rjeËnik. (str. 1299). Zagreb:Nakladni zavod Globus.

2. Longman Dictionary of ContemporaryEnglish. Writing Assistant Edition CD-ROM (2005). Harlow: PearsonEducation Limited.

3. Online Etymology Dictionary (2009).http://www.etymonline.com, s mreæeskinuto: 4. XI. 2009.

4. Random House Webster's UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindows systems, V3.0 for 32bitWindows systems, Random House, Inc.Collexion Reference Software (1998)Lemout & Housepie.

5. Wikipedia - The Free Encyclopedia(2009).http://en.wikipedia.org/wiki/Puck_(sports), s mreæe skinuto: 4. XI. 2009.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

48

U ovoj smo rubrici veÊ nekoliko puta pisali koliko jevaæno pri snimanju πportske fotografije reagirati u

pravo vrijeme. Na ovoj nagraenoj fotografiji SenËar toupravo i Ëini. Izvrsno je odabrano vrijeme ekspozicije Ëimeje zabiljeæen svaki dio pokreta πportaπa, rijeË je o odliËnojkompoziciji, dobrom tretmanu drugog plana (pozadini) tekoloristiËkom skladu (dijagonalna poveznica pomoÊu oπtreplave boje dresa i neoπtre odjeÊe u drugom planu). To jefotografski uradak koji zaista zasluæuje ovo velikopriznanje.

Otvaranje Paraolimpijskih igara u Pekingu nijeprikazano na uobiËajen naËin. Vrlo je zanimljiv drugi,

„razmazani” dio fotografije, Ëime je potpuno prevladanakompozicijska pogreπka koja bi inaËe nastala, a to jepodjela slike na dva jednaka dijela. Ovako je postignuto

uspjeπno jedinstvo oπtrine i neoπtrine. Snimano je priduljem vremenu ekspozicije da bi se dobio takav uËinak.

Paraolimpijska atletika snimljena u trenutku kad seuoËava i radost u uspjehu i πportski napor, te nezgode

koje se uvijek dogaaju na natjecanjima. Fotografski jeaparat meu njima da zabiljeæi spontanost, πto je rezultatosmiπljenog rabljenja objektiva. ZahvaljujuÊi tome idubinska je oπtrina mala pa su πportaπi, odnosno gledatelji,potpuno odvojeni jedni od drugih. Maksimalna jekoncentracija na bitnom - atletiËarima.

SenËar znalaËki snima pokret, konkretno biciklistiËkonatjecanje. Izborom ekspozicije na fotografiji je dobro

sugerirana brzina, a uz povlaËenje aparata u smjeru voænjedobiven je i dodatni uËinak, pozadina koja se razlijeva s

Damir SenËar osvojio je 24. rujna 2009. nagradu Meunarodnog paraolimpijskog odbora zanajbolju fotografiju s Paraolimpijskih igara u Pekingu 2008. SenËar, urednik fotografije u naπem

Ëasopisu, ujedno je urednik fotoredakcije HINE i Ëlan Hrvatskog zbora sportskih novinara.

Ovaj se put Olimp bavi raπËlambom njegovih radova s Paraolimpijskih igara u Pekingu.

3

2

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

4

1

Piπe Kreπimir MikiÊ

Damir SenËar - pobjednik!

1

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

2

49

obzirom na boju. Zato je dobivena zanimljiva korelacijaπarenog dresa i linija u drugom planu, s obzirom na boju,πto stvara dodatni doæivljaj.

Kao i prethodna fotografija, i ova se odlikuje dobromzabiljeæbom pokreta (ekspozicija je bila duga, ali se

zato aparat povlaËi tijekom eksponiranja) i jedino je πtetadonjih rubnih dijelova fotografije, kada je ograda ili neπtosliËno malo „rezalo” kotaËe, πto djeluje nekako grubo.Naime, osjeÊa se potreba za slobodnim prostorom, da„slika moæe disati”, kako to fotografi kaæu.

©portski fotograf, reporter, koliko se god trudio u æeljida ne propusti kljuËni trenutak, jednostavno ponekad

mora prekrπiti neke kompozicijske zahtjeve. To je u ovomfotografskom æanru sasvim shvatljivo. InaËe bismo, naime,sigurno rekli da je loπe rezana ruka - ostala je izvan okvira,no ono najvaænije je snimljeno, a to je u ovom sluËaju ipakprimarno.

Skok uvis, sada snimljen kraÊom ekspozicijom iuskokutnikom od 600 mm. Fotografija je zanimljiva u

boji, odabran je funkcionalan kut snimanja, no donekle jeπteta za snimatelja na rubu. Naime, on pomalo djeluje kaostrano tijelo u slici, odnosno smeta, posebice stoga πto satletiËarkom u kompozicijskom smislu Ëini dijagonalu, paje joπ uoËljiviji.

3

4

5

6 7

5

7

6

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

50

P U B L I C I S T I K A

TrËati je zdravo

JoggingAutor: dr. Ivo BelanOblikovanje i priprema za tisak: HermesizdavaπtvoNakladnik: autorRecenzenti: dr. mr. sci. Kreπimir ©tuka, prof. dr.sci. Antun TucakGodina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb, treÊeizdanje Stranica: 268; format: 14x20,5 cmTisak: Hermes izdavaπtvo, Samobor

S redinom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa trËanje,ili jogging, postalo je planetarno popularno. I autor

knjige Jogging, lijeËnik i dugogodiπnji trkaË dr. Ivo Belan,trËanje je otkrio u to doba, a knjiga koju predstavljamoiskustveno je svjedoËenje potkrijepljeno medicinskimaspektima koje autor vrlo dobro poznaje. Belan detaljno, aopet jednostavnim i razumljivim jezikom, daje podrobnesavjete o trËanju (obuÊa, odjeÊa, prehrana, πportske ozljede,treninzi, godiπnja doba i sl.) svima koji tek poËinju trËati,ali i iskusnim trkaËima, istiËuÊi kako „Ëovjek nije stvorenda bude u mirovanju - fiziËka je neaktivnost sasvimneprirodna njegovu tijelu.” NaglaπavajuÊi vaænost trËanjaupozorava da je danaπnji æivot u gradu uglavnom vezan uzsjedenje te podsjeÊa da svjetskoj „epidemiji” srËanihbolesti i bolesti æila, osim nepravilne prehrane, puπenja istresova, pogoduje upravo nedostatak kretnja.

Belan je aktivan trkaË koji je sudjelovao i na maratonimapa svoja iskustva, od prijave do ozraËja na natjecanjima,prenosi i Ëitatelju. Knjiga se, za 150kuna, moæe kupiti uknjiæarama, aizravno odautora, za100 kuna,na broj098/249-876.

BoÊanje na Komiæi

Dvadeset godina BoÊarskog kluba KomiæaAutor: Jurica GizdiÊUrednik: redakcijski odborRecenzenti: Neven »apeta, Jurica MihoviloviÊ,Josip MardeπiÊNakladnik: BoÊarski klub KomiæaGodina i mjesto izdavanja: 2009., Komiæa GrafiËka obrada: Abel internacional doo, SplitStranica: 144; format: 21x27 cmTisak: Sutontisak, Split

D ok u svijesti obiËnog pristalice πporta veliki gradovistvaraju velike klubove, u malim sredinama,

zahvaljujuÊi entuzijazmu i posveÊenosti, rastu velikiklubovi i πportaπi velikih rezultata. Jedan od njih je iBoÊarski klub Komiæa koji slavi 20 godina djelovanja teje u povodu te obljetnice izdao i monografiju. Predsjednikkluba Vicko MardeπiÊ u predgovoru naglaπava: „Ovo jeknjiga o tri generacije Komiæana, prijatelja i ËlanovaKluba koji su sudjelovali u izgradnji prvog boÊaliπta, akasnije i dvorane.” Autor GizdiÊ upravo slijedi misaopredsjednika, prateÊi kratku, ali bogatu povijest malevelike sredine.

BoÊanje, koje je u Dalmaciji prvi put opisano 1822.godine, omiljen je πport svih dobnih kategorija, naimproviziranim igraliπtima ili u sustavu natjecanja. BKKomiæa, osnovan 1989. na poticaj Jurice MihoviloviÊa,od poËetka biljeæi zapaæene πportske rezultate koje jeautor prikupio i zabiljeæio. Ilustracije originalnimizvjeπÊima sa susreta, novinskim Ëlancima ifotografijama pokazuju uspon ovog pogodinama mladog, po sredinimalog, a po rezultatimavelikog kluba.Sustavnoobraenirezultati, igraËi irukovodstvakluba dokumentsu o nastanku irazvoju πporta ikluba nastalom nagolemoj æeljientuzijasta koji zaπport æive. Svaki Êeljubitelj πporta nakonËitanja ovemonografije osjeÊatiponos i radostpripadanja magiËnomsvijetu balota.

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

Piπe Milena DragiπiÊ

Uz more u πportu

©portsko druπtvo Mornar1949. - 2009.Autor: Mario GarberUrednik: Zoran KaËiÊUrednci: Fedomir PaviÊ, Damir ViπiÊ, NikπaMalada, Ivan BronzoviÊGrafiËki urednik: Neven Marin GrafiËka priprema: Dalmacija papir, SplitGodina i mjesto izdavanja: rujan 2009., Split Stranica: 416; format: 22,5x30,5 cmNakladnik: ©D MornarTisak i obrada fotografija: Denona d.o.o

O kupljati 1500 Ëlanova u plivaËkom, veslaËkom,vaterpolskom, jedriliËarskom, podvodno-istraæivaËkom

i nautiËko-ribolovnom klubu, i to 60 godina, uspjelo je©portskom druπtvu Mornar Split, osnovanom 1949. u vrijemeporatne ideologije i romantizma πporta. Ideologija i nastanakπportskog druπtva koje je vrhunskim rezultatima obiljeæilopovijest πporta Dalmacije, Hrvatske, tadaπnje dræave iolimpijskog svijeta opisani su s mnogo detalja i povijesnihËinjenica. SvjedoËanstva i sjeÊanja aktera te povijesti dodatnesu „poslastice” koje ovo πtivo Ëine zanimljivim i æivim za svekoji se odluËe utonuti u Mornarovih πest desetljeÊa. Posebnasu poglavlja posveÊena plivaËko-vaterpolskom, veslaËkom,podvodno- istraæivaËkom i ribolovno-nautiËkom klubu, aiπËitavajuÊi stranice uplovljava se u nastanak rezultata kaologiËne posljedice sustavnog rada i razvoja pojedinihklubova. Ilustrirano brojnim fotografijama, od povijesnihcrno-bijelih do, rekli bismo, umjetniËkih doæivljaja uπportskom trenutku, monografija je izvor povijesne grae zaprouËavanje πporta. Zanimljivo,predsjednici i tajnici SDMornar i ËlanoviIzvrπnogodborapobrojanisukronoloπkimredom, ali tekna krajuknjige, jer jenjen konceptugodna rijeËzasnovana naËinjenicama iosvjeæenaiskustvimasudionika, πto je Ëinizanimljivom od prvedo posljednjestranice, a ujedno jedokument vremena.

Rukomet u Splitu

Splitske ruke pune balunaAutor: Gordan StojanacUrednik: Mladen BuæanËiÊRecenzenti: mr. sci. Milivoj PeruzoviÊ, dr. sci.Nenad RoguljOblikovanje i priprema za tisak: DES, SplitNakladnik: Rukometni klub EMC SplitGodina i mjesto izdavanja: prosinac 2008.,Split Stranica: 328; format: 24,5x31,5 cmTisak: DES, Split

S plit je velika sredina otvorena za sve πportove, ajedan od njih je i rukomet. U povodu 60 godina

rukometa u Splitu izdana je monografija posveÊenaRukometnom klubu Split. Autor u poËetku podsjeÊa nanastanak rukometa kao igre, od prvih spominjanja prekosrednjeg i novog vijeka pa sve do danaπnjih dana.Stojanac podsjeÊa i na etimologiju rijeËi rukomet koju jeprvi upotrijebio otac hrvatskog πporta Franjo BuËar 1904.godine u Ëasopisu Sokol. Od prvog nastupa hazenaπicaHajduka pa do dolaska Teodora Sedmaka u Split pratimorazvoj rukometa u tom gradu, uz zanimljive povijesneËinjenice i ilustracije. Posebno je poglavlje, kao logiËanslijed veÊ priliËno razvijenog rukometa u gradu, osnivanjeRukometnog kluba Split 1949. godine. O klubu,uspjesima, nastupima i rezultatima autor daje vrlodetaljan pregled po godinama, sa svim dostupnimdokumentima koji su obiljeæili rukometnu igru u Splitu.Posebno je poglavlje posveÊenopredsjednicima, splitskim rukometnimvelikanima, rukometaπima irukometaπicama ureprezentacijama.Na kraju susvoja sjeÊanjaiznijeli i bardovihrvatskog isvjetskogrukometa IvanoBaliÊ i PetarMetliËiÊ te uokvirili60-godiπnju πportskupriËu, ostavljajuÊiotvorena vratabuduÊim velikanimaovog πporta. Vrijednaknjiga koju svakizaljubljenik u πport irukomet treba imati.

51

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

DinoMansour

Josip »op i ZlatkoMateπa, domaÊinisveËanosti Velikogdana hrvatskogπporta

Rukometaπi,najuspjeπnija muπka

momËad 2009. godine »lanice æenske alpinistiËke ekspedicije,dobitnice Posebnog priznanja HOO-a zaπportski pothvat 2009. godine

DobitniciNagrade“Matija

Ljubek”,slijeva

nadesno:Boris SinkoviÊ,

Lujo Györy,Stanko Hautz,

Igor JukiÊ iNikola

VolareviÊ

Blanka VlaπiÊ,najusupjeπnija πportaπica:nagradu uruËuje DankoRadiÊ, Ëlan VijeÊa HOO-a

Sandra PaoviÊ u druπtvu

Tamare Boroπ i Nevena Cegnara

SandraPerkoviÊ

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:14

53

U godini Mediteranskih igara, hrvatskogdomaÊinstva Svjetskom rukometnom prvenstvu i

niza drugih izvanrednih πportskih dogaaja,hrvatski su πportaπi 2009. osvojili 417 odliËja u

seniorskoj i juniorskoj kategoriji pa ih je za nagradebilo nominirano Ëak 70 u 28 πportova

U nazoËnosti brojnih uglednikaπportskog i javnog æivota uHrvatskom narodnom kaza-

liπtu u Zagrebu, 20. prosinca 2009.,Hrvatski olimpijski odbor proslavio jeVeliki dan hrvatskog πporta - dan kadaje Meunarodni olimpijski odbor pri-vremeno priznao HOO i omoguÊio hr-vatskim πportaπima prve nastupe na OIpod vlastitom zastavom. Tome u spo-men, kao i πportaπima koji su svih pret-hodnih godina davali sve od sebe zaboljitak hrvatskog πporta i njegovugled u svijetu, HOO je i ovaj put pro-glasio najuspjeπnije i nagradio one ko-ji su na nekim drugim podruËjimaπportskog znanja pridonijeli da πportbude to πto jest - civilizacijska normakoja ima svoju znaËajnu ulogu udruπtvu.

Blanka drugi put zaredom

U godini Mediteranskih igara, hrvat-skog domaÊinstva Svjetskom rukome-tnom prvenstvu i niza drugih izvanre-dnih πportskih dogaaja, hrvatski suπportaπi osvojili 417 odliËja u senior-skoj i juniorskoj kategoriji pa ih je zanagrade bilo nominirano Ëak 70 u 28πportova.

Najuspjeπnijim πportaπima proglaπenaje atletiËarka Blanka VlaπiÊ i jedriliËar

Ivan KljakoviÊ-GaπpiÊ dok su najboljaπportska ekipa i momËad u 2009. æenskastolnoteniska i muπka rukometna repre-zentacija. aaaaaaa(http://www.hoo.hr/1945-v-najuspje-

sniji-2009.aspx)

Visaπica Blanka VlaπiÊ i drugu jegodinu zaredom proglaπena πporta-πicom godine, a 2009. i najuspjeπnijompromicateljicom Hrvatske u svijetu.Obrana naslova svjetske prvakinje iz2008. na Svjetskom prvenstvu u Ber-linu 20. kolovoza 2009. i sjajni nastupinaπe srebrne olimpijke (OI Peking2008.) na brojnim mitinzima Zlatne li-ge na kojima je uglavnom osvajala pr-va mjesta, ukljuËujuÊi i vrhunskih 208cm preskoËenih na zagrebaËkom„Hanæeku”, privukli su izvanrednumedijsku paænju svjetske javnosti.

Vrhunski hrvatski jedriliËar IvanKljakoviÊ-GaπpiÊ 2009. je osvojio eu-ropsko zlato i svjetsku broncu u olim-pijskoj klasi finn - dovoljno da ponesenaslov najboljeg πportaπa pojedinca.

NajveÊe hrvatske πportske nade sueuropska juniorska prvakinja u baca-nju diska Sandra PerkoviÊ i europskijuniorski boksaËki prvak Dino Manso-ur. Nagrada za trenera godine otiπla jetrenerskom dvojcu Blanke VlaπiÊ,Joπku VlaπiÊu i Bojanu MarinoviÊu.

Veliki dan zavelika imena

VELIKI DAN HRVATSKOG ©PORTA

Priredila Radica Jurkin

‹

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:23

54

Velika priznanja πportskimautoritetima

Dobitnici najviπe nagrade HOO-a, kojanosi ime proslavljenog kanuista i jednogod najveÊih hrvatskih olimpijaca MatijeLjubeka, za 2009. godinu su koπarkaπkitrener Boris SinkoviÊ, rukometni sudac iinstruktor Lujo Gyöeri, nogometni sudaci umirovljeni sudac Vrhovnog suda Stan-ko Hautz te Kinezioloπki fakultet u Za-grebu i BoksaËki klub Borovo iz Vuko-vara. aaaaaaaaaaaaaaaaaaa(http://www.hoo.hr/1942-v-nagrada-hooa-matija-ljubek-2009.aspx)

NajveÊi autoritet u borbi protiv dopin-ga u Hrvatskoj Boæidar FuËkar dobitnikje Trofeja Meunarodnog olimpijskogodbora „©port i borba protiv dopinga”,dok je bivπi direktor ATP turnira u Uma-gu Slavko Rasberger dobitnik posebnogpriznanja HOO-a za promicanje πporta.(http://www.hoo.hr/1944-v-trofej-mooa-2009-sport-i-borba-protiv-dopinga.aspx)

Priznanje HOO-a za πportski pothvatgodine dobile su Ëlanice æenske alpinisti-Ëke ekspedicije na Mount Everest, dok jenogometaπ NK Zadar Marko Raπo nagra-en za fair-play jer je na dvoranskome pr-venstvu Hrvatske u Zadru pruæio uËinko-vitu i nesebiËnu pomoÊ sucu Vladi Svilo-kosu, kojem je pozlilo na terenu.(http://www.hoo.hr/1943-v-posebna-priznanja-hooa-2009.aspx)

Rukometna odluka:“Naπe Sandri!”

DomaÊini sveËanosti u Hrvatskom na-rodnom kazaliπtu, predsjednik i glavni

tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op,posebnu su Ëast iskazali olimpijki SandriPaoviÊ, stolnotenisaËici koja je iz ino-zemstva, s viπemjeseËnog opravka nakonteπke prometne nezgode, stigla u HNK dabi osobno svjedoËila Velikom danu. Po-sebno je emocionalna bila zahvala s po-zornice Sandrinih kolegica, bronËanih sEP-a i najbolje hrvatske ekipe, kao iodluka najuspjeπnije momËadi 2009., hr-vatske rukometne reprezentacije srebrnesa SP-a, da svoju novËanu nagraduustupi Sandri za oporavak.

‹

Morana PalikoviÊ GrudenuruËuje Nagradu za fairplay Marku Raπi

Najuspjeπniji πportaπ je Ivan KljakoviÊ-GaπpiÊ: nagradu uruËuje Nada SenËar,dopredsjednica HOO-a

Slavko Rasberger,dobitnikPosebnogpriznanja HOO-a: nagradu uruËujeMarijan Klanac,Ëlan VijeÊa HOO-a

Boæidar FuËkar, dobitnik TrofejaMOO-a “©port i borba protiv

dopinga”: nagradu uruËuje ËlanMOO-a Antun Vrdoljak

Najuspjeπnija æenska ekipa 2009. - bronËanestolnotenisaËice i izbornik Neven Cegnar

Nagradu zatrenera godinedobili su Joπko

VlaπiÊ i BojanMarinoviÊ

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:15

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:15

PiπeRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

56

MATE©I I VRDOLJAKU VISOKAPRIZNANJA EOC-a

ZAGREB/LISABON - Predsjednik Hrvatskogolimpijskog odbora i Ëlan Komisije za pripremuOI Europskih olimpijskih odbora Zlatko Mateπaimenovan je Ëlanom Izvrπnog odbora te uglednekontinentalne asocijacije s kojom HOO od osnu-tka ima izvanredno dobre odnose. Izbornaskupπtina odræana u Lisabonu 27. i 28. studeno-ga potvrdila je i mandat dosadaπnjem predsjedni-ku EOC-a Patricku Hickeyju te glavnom tajnikuRaffaelu Pagnozziju, a u Ëlanstvo Izvrπnog odbo-ra - kojem je mandat do 2013. godine - izbrani suAlejandro Blanco (©panjolska), Piotr Nurowski(Poljska), Colin Moynihan (Velika Britanija),Octavian Morariu (Rumunjska), Efraim Zinger(Izrael), Togay Bayatli (Turska), Klaus Stein-bach (NjemaËka), Janez KocijanËiË (Slovenija),Guido de Bondt (Belgija), Spyros Capralos (Gr-Ëka) i Marc Theisen (Luksemburg).

Europski su olimpijski odbori (EOO), u znakzahvalnosti za osobit doprinos razvoju olimpi-zma u Europi, dodijelili nagradu Ëlanu Meuna-rodnog olimpijskog odbora iz Hrvatske AntunuVrdoljaku, prvom i poËasnom predsjednikuHOO-a.

MOO STALAN PROMATRA» UN-a ZAGREB/NEW YORK - PotvrujuÊi Ëinjeni-

cu da postoji prirodna veza izmeu etike olimpij-skih igara i temeljnih naËela Ujedinjenih naroda,kao πto je svojedobno izjavio glavni tajnik UN-aBoutros Boutros Ghali, Ujedinjeni narodi na za-sjedanju OpÊe skupπtine 19. listopada 2009. go-dine odluËili su Meunarodnom olimpijskomodboru dodijeliti status stalnog promatraËa UN-a. Dragocjenu suradnju MOO-a i UN-a u olimpi-zmu kao πkoli demokracije, te himni tolerancije irazumijevanju meu narodima (Apel 1994.)uspjeπno je vodio karizmatiËni predsjednikMOO Juan Antonio Samaranch, osobito od1992.. godine koja je odigrala vaænu ulogu uzaπtiti πportaπa i olimpijskih naËela na prostori-ma bivπe Jugoslavije. Godine 1993. rezultirala jeprvom rezolucijom UN-a u korist olimpijskogprimirja. Godinu kasnije usvojena je i druga re-zolucija o obiljeæavanju 100. obljetnice MOO-a,a ta 1994. proglaπena je Meunarodnom godi-nom πporta i olimpijskog ideala.

OpÊa skupπtina UN-a usvojila je i Rezolucijuo olimpijskom primirju ZOI Vancouver 2010.Pod nazivom Izgradnja mirnijeg i boljeg svijetakroz πport i olimpijske ideje, rezolucijom se po-ziva sve dræave svijeta, Ëlanice UN-a, na izgra-dnju mira prije, za i poslije Igara radi zaπtite in-teresa πportaπa i πporta opÊenito te pronalaska di-plomatskih rjeπenja za rjeπavanje svjetskih kon-flikata.

ROGGE REIZABRAN ZAPREDSJEDNIKA MOO-a

ZAGREB/KOPENHAGEN - PredsjednikMeunarodnog olimpijskog odbora JacquesRogge, koji je na tu duænost prvi put stupio2001., reizabran je za predsjednika MOO-a umandatu do 2013. Godine. Rogge, koji je bio ijedini kandidat i za kojega je glasovalo 88 Ëlano-va MOO-a (jedan protiv), izabran je na 121., uje-dno i izbornom zasjedanju MOO-a, 9. listopadau Kopenhagenu. Roen je u Ghentu u Belgiji i poprofesiji je kirurg ortoped. Olimpijac je s trostru-kim olimpijskim iskustvom u jedrenju - OI Ciu-dad de Mexico 1968., OI München 1972. i OIMontrealu 1976. - bio je predsjednik Belgijskogolimpijskog odbora od 1989. do 1992.; 1989.

izabran je za predsjednika Europskih olimpijskihodbora (EOO); Ëlan MOO-a postaje 1991., a ËlanIzvrπnog odbora MOO-a 1998.

ZahvaljujuÊi na povjerenju MOO-a, JacquesRogge je naglasio da Êe njegovi prioriteti biti pri-mjena preporuka XIII. olimpijskog kongresa(Kopenhagen, listopad 2009.) koji obvezuje veli-ko olimpijsko Ëlanstvo na oËuvanje autonomije,zaπtitu πportaπa i uloge olimpijskog pokreta udruπtvu. Naglasio je i viπeπportska natjecanjamladeæi kao πto su I. olimpijske igre mladih Sin-gapore 2010. radi popularizacije πporta meumladima te njihovo πto brojnije ukljuËivanje u πport.

DOMAΔIN OI 2016. - RIO DE JANEIRO!

ZAGREB/KOPENHAGEN - DomaÊin IgaraXXXI. olimpijade 2016. bit Êe Rio de Janeiro.Tako su odluËili Ëlanovi MOO-a 2. listopada na121. zasjedanju u Kopenhagenu, birajuÊi izmeuChicaga, Tokija, Rio de Janeira i Madrida. Kona-Ëna odluka o gradu domaÊinu donesena je glaso-vanjem u treÊem krugu; Rio de Janeiro je dobio66, a Madrid 32 glasa. Kampanja u izboru gradadomaÊina OI 2016 datira dvije godine, a prijaveza domaÊinstvo ponudilo je sedam gradova: Ba-ku (Azerbajdæan), Chicago (SAD), Doha (Ka-tar), Madrid (©panjolska), Prag (»eπka), Rio deJaneiro (Brazil) i Tokio (Japan).

HDP© U VISOKOM DRU©TVU ICSSPE-a

ZAGREB/BERLIN - Hrvatsko druπtvo za po-vijest πporta (HDP©), redovni Ëlan HOO-a, pri-mljeno je u studenome 2009. u Ëlanstvo Meuna-rodnog vijeÊa za πportsku znanost i tjelesni odgoj- International Council of Sport Science andPhysical Education (ICSSPE/CIEPSS) sa sje-diπtem u Berlinu (www.icsspe.org)

Meunarodno vijeÊe za πportsku znanost i tje-lesni odgoj (ICSSPE/CIEPSS) najveÊa je i na-juglednija svjetska krovna organizacija u podru-Ëju πportske znanosti i tjelesnog odgoja, uteme-ljena u Parizu 1958. godine, a udruæuje oko 300meunarodnih i nacionalnih vladinih i nevladi-nih organizacija i institucija iz podruËja πportskeznanosti, tjelesnog odgoja, πporta i πportske re-kreacije. I Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Za-grebu, takoer Ëlan HOO-a, Ëlan je te ugledneasocijacije.

U OLIMPIJSKOJ 2010. HOO-u123.540,841 kn

ZAGREB - Skupπtina HOO-a pod vodstvompredsjednika Zlatka Mateπe usvojila je, s 94 gla-

Jacques Rogge

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:29

sa za i jednim glasom protiv, Program javnih po-treba πporta dræavne razine i proraËun HOO-a za2010. godinu vrijedan 123.540,841 kn. U olim-pijskoj 2010. godini, 90 posto sredstava usmje-rava se programima nacionalnih πportskih save-za, natjecanjima na meunarodnoj razini, nastu-pu hrvatske olimpijske delegacije na ZOI Vanco-uver u veljaËi 2010. godine i razvojnim progra-mima - kako za one koji se pripremaju za OILondon 2012. tako i za one mlae, perspektivne,te vrsnim i vrhunskim πportaπima koji ne putujuu London. Kako su redovna sredstva iz dræavnogproraËuna 2010. svedena na 57 posto u odnosuna godinu prije, HOO za kompenzaciju ipakoËekuje veÊi udjel u postotku sredstava od igarana sreÊu no πto je sadaπnji.

SPORAZUM S RUMUNJSKIM OLIMPIJSKIM ODBOROM

ZAGREB/BUKURE©T - Na poziv OctavianaMoraria, predsjednika Rumunjskog olimpijskogodbora (ROO), predsjednik HOO-a Zlatko Ma-teπa boravio je u dvodnevnom sluæbenom posje-tu ROO-u i sa svojim olimpijskim kolegom po-tpisao 10. prosinca u Bukureπtu Memorandum osuradnji dvaju nacionalnih olimpijskih odbora.„Na obostrano zadovoljstvo dogovorili smo me-usobnu suradnju, a ona Êe se dijelom realiziratii u pripremama hrvatskih πportaπa u novom Ru-munjskom olimpijskom centru, pod povoljnimfinancijskim uvjetima”, rekao je predsjednikHOO-a Mateπa po povratku iz Rumunjske.

Rumunjski olimpijski centar, nedaleko od Bu-kureπta, sa zatvorenim olimpijskim plivaliπtem,gimnastiËkom dvoranom, viπenamjenskom dvo-ranom i smjeπtajnim kapacitetima, zadovoljavanajviπe trenaæne uvjete vrhunskog πporta.

MEDIS ADRIA SPECIJALNI PARTNER HOO-a

ZAGREB - Medis Adria i HOO potpisali su 2.studenoga jednogodiπnji ugovor o specijalnomsponzorstvu Medis Adrije u statusu specijalnogpartnera HOO-a. Jednogodiπnji ugovor u iznosuod 200.000 kuna potpisali su u sjediπtu HOO-a uZagrebu glavni tajnik HOO-a Josip »op i izvrπnadirektorica Medis Adrije Tanja Orlovac Vasilje-viÊ, a u nazoËnosti predsjednika HOO-a ZlatkaMateπe i hrvatske bronËane olimpijke (OI Peking2008.) u taekwondou Martine ZubËiÊ, zaπtitnoglica Medisovog proizvoda Ekolostrum.

HOO i Medis Adria udruæili su se da bi πpor-taπima koji se pripremaju za OI osigurali pri-pravke i proizvode posebno vaæne za skladan tre-naæni proces i pojaËane zahtjeve u dodatnoj pre-hrani i vitaminizaciji πportaπa. Medis Adria prvaje tvrtka koja se ukljuËila u humanitarnu akcijuHOO-a, Hrvatskog kluba olimpijaca i Zakladehrvatskih πportaπa „Sandra ti to moæeπ”, a kojojje cilj pomoÊi hrvatskoj stolnoteniskoj olimpijkiSandri PaoviÊ na putu do potpunog oporavka na-kon teπke prometne nezgode.

13. OLIMPIJSKI KONGRES -OLIMPIJSKI POKRET U DRU©TVU

ZAGREB/KOPENHAGEN - Nakon 15 godi-na MOO je u Kopenhagenu, od 3. do 5. rujna2009., odræao XIII. olimpijski kongres na temu„Olimpijski pokret u druπtvu”. Kongresu je pred-sjedavao predsjednik MOO-a Jacques Rogge, aprisustvovalo mu je 1249 sudionika i promatra-Ëa, ukljuËujuÊi Ëlanove MOO-a i predstavnikenacionalnih olimpijskih odbora - meu kojima

su bili i predsjednik i glavni tajnik HOO-a ZlatkoMateπa i Josip »op - predstavnike meunarodnihπportskih saveza, πportaπe, trenere, lijeËnike, su-ce, tehniËko osoblje, delegate organizacijskihodbora OI 2010., 2012., 2014. i 2016. te partnereMOO-a i medije, kao i visoke uglednike UN-a.

Glavne teme Kongresa bili su πportaπi (odnosizmeu πportaπa, klubova, saveza i nacionalniholimpijskih odbora), olimpijske igre (kako odr-æati igre najveÊim πportskim dogaajem), stru-kture olimpijskog pokreta (autonomija, upravlja-nje, etika), olimpizam i mladi (natjecanja mladih,iskorak prema druπtvu) i digitalne revolucije(πportska prava, poveÊanje broja gledatelja).

Iznimno vaæna prethodnica Kongresu bio je Virtualni olimpijski kongres organiziran od li-stopada 2007. do veljaËe 2009. za πiru jav-nost, koja se s 453 priloga olimpijske obitelji i1319 priloga javnosti prikljuËila svojim ide-jama, prijedlozima i razmiπljanja koji su uzeti uobzir u formuliranju Preporuka Kongresa(http://www.hoo.hr/sport_olimpizam.aspx.)

Prvi olimpijski kongres odræan je u Parizu1894. godine, kada je osnovan MOO i obnovlje-ne olimpijske igre. Nakon toga je do 1930. odr-æano osam kongresa na kojima su raspravljanerazne teme vezane uz olimpijski pokret, a poslje-dnji kongres prije II. svjetskog rata je odræan1930. u Berlinu. SljedeÊi, X. olimpijski kongresodræan je tek 1973. u Varni, nakon Ëega su slije-dili oni u Baden-Badenu 1981. i Parizu 1994.godine. Na posljednjem Olimpijskom kongresuu Parizu 1994. glavna je tema bila zaπtita oko-liπa.

PEKIN©KO ©PORTSKO SVEU»ILI©TEHRVATSKOM ©PORTU

ZAGREB - Predsjednik HOO-a Zlatko Ma-teπa i glavni tajnik Josip »op ugostili su 17. stu-denoga visoke duænosnike Pekinπkog πportskogsveuËiliπta pod vodstvom predsjednika HuaYanga. Oni su u Hrvatskoj posjetili SveuËiliπte uZagrebu s kojim su potpisali sporazum o sura-

dnji, kao i Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Za-grebu koji slavi 50. obljetnicu rada, a s kojimsporazum veÊ imaju.

Predsjednik Mateπa, koji je doktorirao na Pe-kinπkom πportskom sveuËiliπtu u svibnju ove go-dine, naglasio je ulogu Pekinπkog πportskog sve-uËiliπta kao jednog od najveÊih u Kini, ali i Azi-ji, te njegove svjetske domete u obrazovanju stu-denata i πportaπa. Pekinπko πportsko sveuËiliπte,Ëiji kampus Ëini πest fakulteta, dva istraæivaËkacentra te Ëetiri odjela za razvoj πporta, posebno jenacionalno i meunarodno stjeciπte visokih stru-Ënih znanja i njihove primjene u πportu.

ISTAKNITE PRIMJERE FAIR PLAYA U ©PORTU!

ZAGREB - Pod nazivom „Istaknite primjerefair playa u πportu" Hrvatski olimpijski odbor iHrvatski fair play odbor pozivaju sve Ëlanove hr-vatske πportske i olimpijske obitelji u isticanjuonih koji svojim stavom i ponaπanjem u πportuodaju istinski primjer fair playa. ÆeleÊi trajnosvjedoËiti toj vaænoj kategoriji olimpijskog idea-la, HOO otvara trajni natjeËaj pa tako i tijekom2010. godine, u kojoj oËekuju kandidate prepo-ruËene kao dobar primjer. Prijedlozi se upuÊujuna e-poπtu Hrvatskog olimpijskog odbora:[email protected]

Za pomoÊ u predlaganju moæe posluæiti stavMeunarodnog olimpijskog odbora fair play ko-ji u Manifestu (1998.) navodi da je „…naËelo fa-ir playa bitna i dominanta karakteristika olimpij-ske ideje. Fair play ne podrazumijeva samo pri-dræavanje pisanih pravila nego opisuje ispravnestavove πportaπa i πportaπica i pravi duh njiho-vog ponaπanja: pokazivanje poπtovanja za drugei brigu za svoj tjelesni i mentalni integritet. Sva-ki πportaπ koji se stavlja u poloæaj protivnikaiskazuje fair play stav. Fair play je, prije svega,pitanje osobnog angaæmana pojedinca”.

OLIMPIJSKI DOMJENAK SKANADSKOM GUVERNERKOM

ZAGREB - „Veselim se dolasku hrvatskihπportaπa na Zimske olimpijske igre u Vancouve-ru jer je to prilika da se Hrvatska i Kanada doda-tno zbliæe i potvrde svoje veliko prijateljstvo”,kazala je glavna guvernerka Kanade MichaëlleJean na promociji ZOI Vancouver 2010. u zagre-baËkom hotelu Regent Esplanade, 24. listopada2009..

„Pred Vancouverom i Kanadom je monumen-talna zadaÊa organizacije uspjeπnih Igara, ali ipridonoπenja ideji zajedniπtva i mira u svijetu. ZaKanaane su Olimpijske i Paraolimpijske igreidealna prilika da pokaæemo svijetu svoju kultu-ru, tolerantnost i dostignuÊa”, kazala je guver-nerka Jean.

„Hrvatska je mala zemlja, ali smo, zahvaljuju-Êi Janici i Ivici KosteliÊ, dosad imali iznimnihuspjeha na zimskim olimpijskim igrama.Vjerujem da Êe igre u Vancouveru biti sjajne i minemamo baπ nikakve primjedbe na organizatoreIgara, πto je veÊ sada, stotinu dana prije poËetka,garancija uspjeπnog domaÊinstva”, kazao je pred-sjednik HOO-a Zlatko Mateπa.

Na olimpijskom domjenku u Zagrebu bili sunazoËni ministar znanosti, obrazovanja i πportaRadovan Fuchs, ministar kulture Boæo BiπkupiÊ,savjetnik Predsjednika Republike Æeljko Mataja,veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Edwin Loug-hlin, kao i brojni proslavljeni hrvatski olimpijci.Glavna guvernerka Jean pritom se upoznala sGordanom Koæuljem, Zoranom Primorcem, Iva-nom BrkljaËiÊ, Danirom NakiÊ BiliÊ, Ivom Ma-joli, Dubravkom ©imencom, Dujom Draganjom,Franjom ArapoviÊem te kanadskim hokejaπimakoji nastupaju za KHL MedveπËak, Johnom He-cimovicem, Alanom Letangom, Mikeom Prpic-hem, Mikeom Oulletteom, Robbiejem Sandro-ckom, Joelom Prpichem i Bradom Smythom.

Glavna guvernerka Kanade Michaelle Jean seza posjeta Hrvatskoj sastala s predsjednikomStjepanom MesiÊem, premijerkom JadrankomKosor i predsjednikom Sabora Lukom BebiÊem.

Hua Yang i Zlatko Mateπa

57

OLIMP-prelom 33 1/4/10 23:26

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:15

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:16

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:17

PoreË - grad sporta

PoreË - metropola hrvatskog turizma.PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more.

PoreË - grad zabave.Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovneizloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod.

PoreË - grad povijesti i kulture.Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom suUNESCO-a.

PoreË - grad sporta.PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad -partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:17

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:17

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:18

OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10 Page 1 BROJ 33 • PROSINAC ...sti veslanja. Rimski pjesnik Vergilije u...

Documents

Transcript of OLIMP-prelom 33 1/4/10 20:10 Page 1 BROJ 33 • PROSINAC ...sti veslanja. Rimski pjesnik Vergilije u...