NARODNI Zdravo okru¾je za djecu ZDRAVSTVENI …o¾ujak-travanj 2003 3 N ajveæa opasnost za...

oæujak-travanj 2003

"Zdravo okruæje za djecu"- SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

2003. GODINE

2

"Zdravo okruæje za djecu"- SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

2003. GODINEUvodno izvadak iz poruke dr. Gro Harlem Brundtland, direktorice Svjetske

zdravstvene organizacije:NajveÊe opasnosti po djeËje zdravlje πuljaju se baπ tamo gdje bi djeca

trebala biti najsigurnija - u kuÊi, u πkoli, u zajednici. Svake godine diljemsvijeta umire preko 5 milijuna djece mlae od 15 godina, preteæno u zemljamau razvoju, od bolesti koje su u vezi s okruæjem - mjestima gdje æive, uËe i igrajuse. Bolesti ukljuËuju dijareju, malariju i druge prenosive (zarazne) bolesti,akutne respiratorne infekcije te nenamjerne ozljede (nesreÊe).

Navedene smrti mogu se sprijeËiti. Izraena je strategija borbe protiv tihopasnosti po djeËje zdravlje. Strategiju treba provesti i na globalnom, i nanacionalnom planu. Stoga je ovogodiπnji Svjetski dan zdravlja posveÊenosiguranju "Zdravog okruæja za djecu".

Da li se ta poruka odnosu i na nas?

Dok nas raduje Ëinjenica da naπa djeca ne umiru od zaraznih bolesti (2001.godine nije zabiljeæen niti jedan sluËaj na podruËju naπe æupanije), nesreÊe(prometne i druge) uzimaju svoj teπki danak. Posebno se moramo zabrinutikad su nesreÊe uzrok teπkog i trajnog invaliditeta.

Moæda nas treba posebno zabrinuti i Ëinjenica da su promjene u sustavuprimarne zdravstvene zaπtite smanjile moguÊnost sustavnog i preventivnograda u djeËjoj zdravstvenoj zaπtiti.

Nedavno je naπ Narodni zdravstveni list proslavio 500. broj, a ove godineobiljeæava 45. godinu neprekidnog izlaæenja. Ponovno razlog za veselje. Tadasmo rekli, a moæe se i ponoviti:

"Uvijek je trebalo hrabrosti da bi se posvetilo naËelu "bolje sprijeËiti negolijeËiti" jer ono - lijeËiti plijeni znatno veÊu pozornost. Joπ jedan mali dokazpotrebne hrabrosti jest i Ëinjenica da je cijeli pothvat, od prvog dana donedavno, bio nekako izvan sustava namjenskog financiranja. Stoga djelatniciZavoda za zaπtitu zdravlja, danas Zavoda za javno zdravstvo, svih ovihgeneracija mogu biti posebno ponosni na vlastitu potporu svojem listu."

Odgovorni urednik

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 2300007-1100028208 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.


NajveÊa opasnost za zdrav-lje djece vreba upravo naonim mjestima koja za

njih trebaju biti najsigurnija: u ku-Êi, πkoli, zajednici. Svake godineu svijetu umre viπe od pet milijunadjece u dobi od 0 do 14 godina,uglavnom iz zemalja u razvoju, odbolesti povezanih s okruæenjem -mjestima gdje æive, uËe ili se igra-ju. U te bolesti spadaju proljev,malarija i druge bolesti koje pre-nose vektori, akutne bolesti diπno-ga sustava i ozljede (nesretni slu-Ëajevi).

Te se smrti mogu sprijeËiti. Miznamo πto uËiniti. Razvijena jestrategija koja treba suzbiti opa-snost za zdravlje dece. Ona se mo-ra provesti na globalnoj i nacio-nalnoj razini. Zato je ovogodiπnjiSvjetski dan zdravlja posveÊenosiguranju zdravog okruæenja zadjecu.

Svi se moramo viπe posvetitiokoliπnim rizicima za zdravlje dje-ce. OptereÊenje djece bolestimapovezanim s okruæenjem neraz-mjerno je njihovoj moguÊnostiobrane. U rujnu 2002. godine po-krenuli smo inicijativu za zdravookruæenje za djecu. Sada surau-jemo s raznim grupama iz cijelogasvijeta kako bismo tu inicijativuudruæili u velik pokret koji moæemobilizirati lokalnu zajednicu ipotaknuti je na intervencije kojeÊe osigurati zdravlje djece na mje-stima gdje ona æive, uËe i igraju se.ZajedniËkim radom na viπe podru-Ëja gradimo postojeÊe programe, aprilagodbom postojeÊih aktivnostilokalnim potrebama Ëlanovi po-

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA 7. travnja 2003.

Djeca u zdravom okruæenjukreta mogu Ëiniti dobro. Zajednose moæemo suoËiti s Ëiniteljimaokoliπnoga zdravlja u zajednici,dræavama i regijama cijeloga svi-jeta.

Svako dijete ima pravo odrasta-ti u zdravome domu, πkoli i zajed-nici. BuduÊi razvoj naπe djece - injihovoga svijeta - ovisi o njiho-vome zdravlju sada.

Generalna direktoricaSvjetske zdravstvene organizacije

dr. Gro Harlem Brundtland


Kako je Svjetski dan zdravlja2002. godine, posveÊen kreta-nju za zdravlje, bio uspjeπan,

SZO potiËe zemlje Ëlanice da promo-viraju kretanje obiljeæavajuÊi jedandan svake godine. Obiljeæavanje togdana posveÊeno je i borbi protiv kro-niËnih bolesti, koja se provodi i pro-moviranjem pravilne prehrane. SZO jeuspjeπno radila na uklanjanju puπenjaiz sporta, a sada se posvetila i veÊemproblemu - kroniËnim bolestima.

Inicijativa je pokrenuta nakon iz-vjeπtaja SZO 2002. koji govori o zd-ravstvenom stanju u svijetu, prema ko-jem su glavni Ëinitelji za razvoj kro-niËnih bolesti upravo tjelesna neaktiv-nost, nepravilna prehrana i puπenje.KroniËne bolesti odgovorne su za 60%preranih smrti. FiziËka neaktivnostuzrokovala je 1,9 mil. smrti u 2002.godini i 15-20% ishemijskih bolesti sr-ca, dijabetesa i nekih vrsta karcinoma.Rizik obolijevanja od bolesti srca i kr-voæilja poveÊan je 1,5 put kod osobakoje se ne bave ni minimumom prepo-ruËene tjelesne aktivnosti. NajveÊiuzrok smrti i nemoÊi u cijelome su svi-jetu bolesti koje se mogu prevenirati:moædani udar, dijabetes, rak i pluÊnebolesti, a isto tako i debljina i ostaliproblemi vezani za poveÊanu tjelesnuteæinu.

Pozitivna snaga sporta

SZO predlaæe da dan posveÊen tje-lesnoj aktivnosti bude 10. svibnja, alito je prepuπteno svakoj zemlji. Tjele-sna aktivnost “svaËija je odgovornost”i zahtijeva odgovarajuÊu potporu vla-de, razvojnih sektora i civilnoga dru-πtva.

Preporuka za zdravlje, socijalnu iekonomsku korist od tjelesne aktivno-sti odnosi se na sve dobne skupine, mu-πkarce i æene, ukljuËujuÊi i osobe s ote-æanim kretanjem, i jednostavna je: tri-deset minuta na dan umjerene tjelesneaktivnosti. VeÊi uËinci i korist dolazeod intenzivnije aktivnosti, kroz duljevrijeme.

Pokret “Kretanje za zdravlje” obu-hvaÊa brojne aktivnosti koje imaju svr-hu ukljuËivanja πto veÊeg broja ljudi ipoveÊanja svijesti populacije o kori-snosti tih aktivnosti. To ukljuËuje or-ganizirane πetnje, voænju bicikla, u slo-bodno vrijeme bavljenje organiziranimsportskim aktivnostima u zajednici, za-laganje za ulice bez automobila, par-kove u kojima ljudi mogu vjeæbati pri-kladne vjeæbe i programe aktivnosti u

”Kretanje za zdravlje” svake godine

VJEÆBAJTE SVAKI DAN

zdravstvenim ustanovama, kao dio in-tegrirane intervencije i lijeËenja, uzupute o pravilnoj prehrani i zdravomnaËinu æivota uopÊe.

Tjelesna aktivnost dio je strategijekoja potiËe na pravilnu prehranu i upu-Êuje na πtetnost koriπtenja duhana, al-kohola i droga. PoveÊanje tjelesne ak-tivnosti socijalni je problem, a ne samoindividualni, i usko je povezan sa spor-tom, zdravljem, urbanim planiranjem,transportom, rekreacijom te okoliπnimi razvojnim Ëiniteljima.

”U borbi s velikom opasnoπÊu zaËovjeËanstvo - siromaπtvom i ratom -moramo iskoristiti i pozitivnu mobil-izacijsku snagu sporta i za to je potreb-na snaga svih segmenata cjelokupnogadruπtva.”

Iz uredniπtva

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokreÊe inicijativu da se jedan dan u godini proglasidanom “kretanja za zdravlje”, kako bi se promovirala tjelesna aktivnost kao osnovni preduvjet za

zdravlje i dobro osjeÊanje. ObjavljujuÊi tu inicijativu, Gro Harlem Brundtland, generalnadirektorica SZO, naglasila je da je inicijativa odraz brige zemalja Ëlanica zbog poveÊanja

kroniËnih zdravstvenih problema uzrokovanih nepravilnom prehranom i fiziËkom neaktivnoπÊu.


Proljetna tjelovjeæba

Evo osam uputa sportskoga lijeËnika za uspjeπan poËetak rekreacije (proljet-ne tjelovjeæbe).

1. Vaæna je motivacija i postavljanje realnih ciljeva, a to znaËi koliko inten-zivno æelite vjeæbati, koliko vremena izgubiti i πto æelite postiÊi rekreacijom.Nizak intenzitet vjeæbanja na dulji period ima sliËan efekt kao vjeæbanje visokogintenziteta u kraÊem vremenu, a πto Êete odabrati u vezi je s razinom kondicijei osobnim karakteristikama. Primjerice, za sliËan rezultat moæete joggirati ilibræe trËati, ali kod joggiranja morate to Ëiniti dulje vrijeme.

2. Bitan je redovit i postupan trening. AmeriËki koledæ za sportsku medicinuACSM i centri za prevenciju i kontrolu bolesti preporuËuju najmanje 30 minutafiziËke aktivnosti, najmanje tri puta tjedno ako æelite poboljπati vaπe sveukupnozdravstveno stanje. Znatno smanjenje kondicije uoËava se veÊ nakon 2 tjednabez vjeæbanja. Budite oprezni prema brzim i lakim programima od 30 min.tjedno - to je obmana! Zapamtite da dobar fitness treba vremena.

3. Kontrolirajte svoje sadaπnje zdravstveno stanje. Prije poËetka vjeæbanjaobratite se sportskom lijeËniku koji Êe, nakon temeljitog pregleda, utvrditi razinuvaπe kondicije, stupanj moguÊeg optereÊenja te riziËne vjeæbe, odnosno sporto-ve. Za veÊinu rekreativaca preporuËa se nizak do umjeren intenzitet vjeæbanja nadulje vrijeme, dok se intenzivno vjeæbanje povezuje s veÊim srËanim rizikom,ortopedskim povredama i natjecateljskim treninzima.

4. Budite sami sebi mjerilo. Ne æurite, osluπkujte vlastito tijelo, zaboravitebodove, πtoperice, golo iæivljavanje i natjecanje s drugima. Sasvim zaboraviteprevladani mit da “bez boli nema napretka”. Jedina i najvaænija norma koja jevama potrebna jest ravnati se prema otkucajima srca (pulsu) u mirovanju i zavrijeme optereÊenja. Moæete procijeniti svoj maksimalni broj otkucaja srca uminuti koristeÊi jednostavnu formulu: odbijte svoje godine od broja 220. Mnogiljudi koriste tu formulu vrlo uspjeπno iako 5 do 10 posto populacije varira Ëak od12 do 24 udarca bila viπe ili niæe. Za toËno praÊenje rada srca najbolje je koristitipo cijeni danas pristupaËne “satove”, tj. monitore otkucaja srca. Primjerice, zakontrolu tjelesne teæine i mrπavljenje potrebno je vjeæbati na 60 do 70 posto odmaksimalne srËane frekvencije, tri do Ëetiri puta tjedno. Svakih sagorenih 3500kalorija skida oko pola kg masti s debele osobe.

Odaberite aktivnosti u kojima uæivate. Misao vodilja je: kretanje je doæivljajzdravlja, pogotovo ako je u prirodi. Treba se radovati vjeæbanju, a ne strahovatiod njega. Kada postignete poËetni cilj, moæete krenuti dalje. Proslavite svojuspjeh joπ veÊim uspjehom.

5. Bilo koja aktivnost bolja je od nikakve. Ako ste zadovoljni minimalnomfiziËkom sposobnoπÊu i osnovnim odræavanjem zdravlja, nemojte se obeshra-briti. Dva puta po 30 minuta vjeæbanja tjedno, kojim postiæete minimalnu izdræ-ljivost miπiÊa, kostura, srca i cirkulacije, veÊ neπto znaËi. Ako ste do sada bilipotpuno neaktivni, i najmanja aktivnost pomaæe.

6. Moæete postati poput staroga vina - ne plaËite za mladosti kada ste bilifiziËki sposobniji. Sa 40 godina mogli biste ciljanim treningom postiÊi razinufiziËke sposobnosti koja bi premaπila vaπu kondiciju od prije 10 godina. To istovrijedi i za æivotnu dob od 50, 60 i viπe godina.

7. NauËite pravilno disati, barem dok vjeæbate - disanje dijafragmom, odno-sno trbuhom znatno potiËe probavu, opuπta i pomaæe treningu.

8. Obvezno nadopunite svoj rekreativni program vjeæbama istezanja napoËetku i na kraju treninga.

Mr.sc. Neven MartinoviÊ, dr. med.

Jeste li dovoljno aktivni?Ovaj test, koji je pripremio sportski i roni-

laËki lijeËnik mr.sc. Neven MartinoviÊ, sluæi zaocjenu vaπe normalne fiziËke aktivnosti i od-nosi se na obiËne ljude, a ne na sportaπe, kakobi procijenili koliko svojim navikama pridono-se, odnosno odmaæu svom zdravlju.

1. »esto se bavite nekim oblikom fiziËkeaktivnosti koja vas izmori?

a) 4 ili viπe puta tjednob) 2-3 puta tjednoc) 1 put tjednod) rijetko

2. Koliko propjeπaËite dnevno?a) viπe od 5 kmb) 4-5 kmc) manje od 2 kmd) manje od 1 km

3. Kako odlazite na posao?a) uvijek pjeπiceb) Ëesto pjeπicec) rijetko pjeπiced) uvijek autobusom ili automobilom

4. Da li koristite dizalo ili stepenice?a) uvijek idem stepenicamab) dizalom idem samo ako moram neπto

teπko nositic) rijetko koristim stepeniced) nikad ne koristim stepenice, osim ako je

dizalo pokvareno

5. ©to obiËno radite vikendom?a) veÊi dio vremena bavim se rekreacijom,

omiljenim sportom, kuÊnim popravcima, vrtomb) sjednem samo za vrijeme jela i odma-

ram se naveËerc) odem na kratke i rijetke πetnjed) veÊi dio vremena sjedim ispred TV ili

Ëitam

6. Koje od navedenih aktivnosti Ëinite na-kon dana provedenog na poslu?

a) bavim se kuÊnim poslovimab) idem u kupovinuc) nakon jela odmaram se ispred TVd) radije telefoniram nego posjeÊujem pri-

jateljeREZULTATI: za svaki odgovor pod a) upi-

πite sebi 4 boda, za odgovor pod b) 3 boda, zaodgovor pod c) 2 boda, a za odgovor pod d) 1bod.

20 bodova i viπe: vrlo ste aktivni i u zavid-noj formi

15 do 20 bodova: aktivni ste i imate zdravenavike koje trebate zadræati

10 do 15 bodova: vjeæbate i kreÊete seneredovito, potrudite se viπe

ispod 10 bodova: lijeni ste i tromi i nematepredispozicije za sport. Pokrenite se i organ-izirajte da biste odræali zdravlje i doveli svojetijelo u normalu. Bolje je sprijeËiti nego lijeËiti.

Tjelesna aktivnost

Kretanje znaËi zdravljeZa Ëovjeka 21. stoljeÊa odnos prema fiziËkoj aktivnosti

predstavlja stupanj civilizacijskog dosega kvalitete æivota


Opskrba pitkom vodom, uklanjanjeotpadnih tvari i voda, osobna hi-gijena, sve je to bilo na vrlo neza-

vidnoj razini, jednako kao i opÊa kultura.Poduzeo sam odgovarajuÊe mjere sanita-cije i poduke, i sve sam to stalno kontroli-rao, osobno. Ta izravna komunikacijaizazvala je oduπevljenje stanovnika, aoduπevljenje je rezultiralo pozitivnim re-zultatima u prihvaÊanju higijenskih navi-ka. Tijekom pet godina πto sam ih proveotamo postepeno su se pokazivali i epide-mioloπki rezultati: uoËljiv pad postotkaoboljelih od nabrojenih bolesti, kao plodjedinstvene dijagnostiËko-kurativne i pre-ventivne medicine, u sliËnom omjeru, neuobiËajenih pukih oko jedan posto pre-ventivne medicine.

Govori i piπiSmatrao sam da prihvaÊanje kvalitet-

nih higijenskih navika meu samo tih bl-izu tisuÊu ljudi nije dovoljno. Kako to pro-πiriti na sve graane? U tjednim gradskimnovinama uveo sam, s drugim kolegama,kratku zdravstveno-medicinsku rubriku tenekoliko reËenica na lokalnom radiju, πtosu Ëitali i sluπali svi. Predavanja obuhva-Êaju mali broj ljudi, ali oni kao apostoliπire meu drugima steËena znanja. Po od-lasku iz tog gradiÊa, steËena iskustva po-stala su mi navikom. Uz ©tamparovskonaslijee, pretvorio sam se u preventiv-nog ovisnika, u poklonika jedinstvene kli-niËko-preventivne medicine. Takvi bi po-klonici trebali biti svi zdravstveni radnici.PromiËuÊi, izmeu ostalih tema, na sim-pozijima i kongresima, i prevenciju odsuviπnih rendgenskih ozraËivanja, izaz-vao sam zanimanje za tu temu u preaπnjeglavne urednice “NZL”. Pozvala me1987. da piπem o toj temi za “NZL”. Dr.Mariju VaroπiÊ naslijedila je sadaπnjaurednica dr. Suzana JankoviÊ, s jednakimpoticajnim moguÊnostima suradnje, sistim duhom jedinstvene medicine, kaodokazom njihove misli: “NZL je udovo-ljio svojoj osnovnoj namjeni - pouËava-nju naroda o zdravlju” (VaroπËiÊ), “Istanovniπtvo i zdravstveni radnici morajushvatiti da buduÊnost nije u kurativi, veÊu sustavnom organiziranom preventiv-

nom djelovanju” (JankoviÊ). Tako je uskoro tridesetoj godini izlaæenja “NZL”poËela moja suradnja u njemu.

Moj neposredni radni kontakt s paci-jentima, bolesnima ili zdravima, svodiose, sa stanoviπta preventive, na premalenbroj ljudskih jedinica. Kako uspostavitizdravstveno-odgajateljsku komunikacijus velikim brojem zdravih, Ëije zdravljesam æelio pomoÊi saËuvati i unaprijediti?Virtualnim razgovorom s nepoznatim Ëi-taocem, kao jednim od viπe naËina kojimsvaki lijeËnik moæe ostvariti etiËki cilj:pomoÊi izljeËenjem bolesnog Ëovjeka ioËuvanjem zdravlja zdravog Ëovjeka!Motiv je - Ëovjek... ©to viπe ljudi... Zaprimjer, zar se ne bi moglo u svakoj ordi-naciji, u primarnoj ili u bolniËkoj zaπtiti,uz dijagnostiku i uz lijeËenje, svakom Ëo-vjeku uruËiti mali letak sa savjetima oprevenciji raka, o prevenciji arterosklero-ze, o prevenciji srËanog i moædanog uda-ra, o higijenskim zdravstvenim navikamaitd.? LijeËnik je struËniji komunikator umedijima od medicinski manjkavo ob-razovanog novinara. Zar ne bi svaki lijeË-nik, makar povremeno, mogao neπto krat-ko napisati u smislu odgovarajuÊih savje-ta? Zar ne bi neki mogli nastupati na radi-ju ili televiziji? Preventiva nije deklarira-nje, preventiva je djelovanje. Tako je“NZL” u svojih Ëitalaca tijekom 45 godi-na programirano stvarao korisne zdrav-stvene navike. Bit Êe to uspjeπniji u tome,πto Êe uredniπtvo i suradnici viπe πiritikrug Ëitalaca. U zemljama s primjerenomopÊom kulturom, mjere i savjeti o zdra-vom naËinu æivljenja sve se lakπe prihva-Êaju i provode, s vidljivim uspjehom: ma-nje puπaËa - manje oboljelih od raka plu-Êa; viπe kretanja i pravilnija ishrana - ma-nje arteroskleroze i srËanoæilnih bolesti;manje crijevnih zaraza; manje suviπnihrendgenskih pretraga itd.

Misli i radiPreduvjet je za ostvarenje preventiv-

nih ciljeva stalni i programirani zdrav-stveni odgoj, svuda. Provodioci trebajubiti svi zdravstveni radnici, tko viπe, tkomanje angaæirano, ali svatko. Uspjeπnostzdravstvenog odgoja je to veÊa πto je viπi

standard opÊe kulture, tj. πkolovanost, pi-smenost i ustaljena kultura Ëitanja. Osno-va je visokog standarda opÊe kulture πko-lovanje, od osnovne πkole do fakultetskediplome i znanosti. A da se to sve uzmog-ne, potrebna je dovoljna materijalna baza.Tu Êe bazu stvoriti umni i reproduktivnirad pojedinca, umni korijeni za racional-nu reprodukciju, πto je organizirano pro-vode skupine pojedinaca. Na sreÊu, izri-Ëem moje vlastito iskustvo: sistematski istalan, skupini primjeren zdravstveni od-goj moæe biti uspjeπan i moæe pridonijetistvaranju zdravstvenih navika i u skupi-nama πto su ekonomski i kulturno na ne-povoljnoj razini, i u onih 685.000 stanov-nika starijih od 15 godina koji nisu zavrπi-li osmogodiπnju πkolu.

Moraju se prihvatiti dobro utemeljenevizije najistaknutijih ameriËkih znanstve-nika (akademik Vladimir Paar) da u pr-vom dijelu 21. stoljeÊa u znanostima po-lako prestaje era uske supspecijalizacije,gdje znanstvenik perfektno poznaje samosvoje najuæe podruËje, a bez interdiscipli-narnog rada ne moæe dalje. Supspecijal-izacija Êe polako prelaziti u skupni inter-disciplinarni rad i u univerzalno enciklo-pedistiËko znanje pojedinca, kao u dobarenesanse i prosvjetiteljstva. Tada Êe po-jedinaËni znanstvenik biti univerzalnipoznavalac πirokog horizonta. Uostalom,to su obiljeæja suradnika “NZL”-a: teme-ljiti i poznavaoci, i prenositelji znanja izsveopÊe medicine i graniËnih podruËja, sastalnim obnavljanjem znanja svog uæegmedicinskog podruËja. No, to znaËi zasvakoga: radi i radi, da znaπ πto viπe, dauzmogneπ πto bolje pomoÊi svojim paci-jentima i bolesnicima i nepoznatim zdra-vima, da ti motiv rada bude - Ëovjek; da setvoji savjeti poËnu primjenjivati od malihnogu, uz suradnju roditelja i prosvjetnihradnika, kako bi odrastao Ëovjek πto duæei πto zdravije æivio. Da parafraziram rijeËi(Ora et labora - Moli i radi) osnivaËa be-nediktinskog reda sv. Benedikta, koji jeinicirao obnovu Europe nakon propastiZapadnorimskog Carstva: “Misli i radi,radi i misli”!

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Svoj sam lijeËniËki radni vijek zapoËeo u gradiÊu od desetak tisuÊa stanovnika. U jednom naselju sdvjestotinjak obitelji odskakao je broj oboljelih od crijevnih zaraza, koænih infekcija i zimskih

respiratornih bolesti. Kao vjerni ©tamparov ak, proveo sam epidemioloπku anketu u tom naselju, uveoobiteljske kartone o higijensko-epidemioloπko-zdravstvenom stanju i stalni nadzor æivljenja tih obitelji.

Preventiva u praksi

MOJ MOTIV JE »OVJEK


NoÊu nema problema: probudi se, siπe dojku dvadesetakminuta i mirno spava dalje. Mama misli da dijete nema apetitai traæi savjet koji Ëaj bi pomogao. »ula je da bi moæda bilodobro promijeniti mlijeko... Uznemirena je, nesigurna, vidnoumorna.

Pregledavam dojke i ukazujem na dobru mlijeËnost i saËu-vanost stvaranja mlijeka. Raspitujem se o prehrani, odmoru,pomoÊi i podrπci u obitelji.

Mlada mama navodi da nema ni volje, ni vremena za zdra-vu i redovnu prehranu, okupirana je “zahtjevnim” djetetom, arado bi skinula i viπak kilograma.

Suprug radi po cijeli dan, ona je sama, misli da nije dobroprihvaÊena u obitelji muæa s kojom æivi.

Naglaπavam da je odmaranje neophodno i od neprocjenjivevaænosti, a ne izgubljeno vrijeme. Opisujem na kako jednosta-van naËin dijete doæivljava svijet oko sebe, Ëemu teæi, koje sumu potrebe, kako razumjeti i prevladati njegovo nezadovolj-stvo i umiriti ga. Redovnom i pravilnom prehranom osigurat Êemajka viπe mlijeka za svoje dijete, a smrπavit Êe kroz izvjesnovrijeme i bez ikakvih dijeta.

UpuÊujem je pedijatru radi kontrole teæine djeteta. Ako jeteæina zadovoljavajuÊa, treba hrabro nastaviti s dojenjem, uzeventualnu povremenu nadohranu.

Dogovaramo se za dalje kontakte i posjete, a ja razmiπljamo tome koliko Êe htjeti i moÊi slijediti date upute. Vidim da jesve razumljivo i jednostavno, ali i znam koliko je toj mladojmajci sloæeno i teπko u novoj i zahtjevnoj ulozi.

Nakon dugogodiπnjeg iskustva i rada na poslovima patro-naæne sestre, ipak sam sigurna u jedno, a to je da podrπka,savjet i razumijevanje nekoga kome vjerujeπ u trenucima nesi-gurnosti jako puno znaËe.

Anica StankoviÊ, vms.

Patronaæna skrb prvenstveno se obavlja u obitelji ili za-jednici, uz maksimalno sudjelovanje i uvaæavanje kori-snika. Neophodna je dobra suradnja s timovima primar-

ne zaπtite, lokalnom zajednicom, udrugama bolesnika, cen-trom za socijalni rad, centrima za kuÊnu njegu i mnogim dru-gim subjektima s kojima patronaæna sestra kontaktira u intere-su πtiÊenika.

Uloga i zadaci patronaæne zdravstvene skrbiZadatak je patronaæne sestre proπiriti zdravstvenu zaπtitu

van zdravstvene ustanove, pronalaziti i poticati korisnike naoËuvanju i unapreenju zdravlja, posebno u najosjetljivijimrazdobljima æivljenja (trudnoÊa, babinje, novoroenËe i doje-naËka dob).

Kod osoba s invaliditetom, kroniËnih bolesnika ili starih inemoÊnih, uz nadzor i kontrolu, naglasak je na potpori, eduka-ciji i motivaciji radi πto bolje prilagodbe, smanjenja komplika-cija i kvalitetnijeg æivljenja i tada kada je zdravlje naruπeno.

Radi lakπe dostupnosti, patronaæne sestre rasporeene supo centrima primarne zaπtite, gdje imaju svoje prostorije, opre-mu i telefonske brojeve.

Radno je vrijeme na svim lokalitetima ujutro, a podijeljenoje u dva dijela. Prvi dio sestra provodi u ambulanti, u patronaæ-noj sobi, kada je dostupna za telefonske kontakte i dogovore, azatim odlazi na teren. U sobi patronaæne sestre provode se ipreventivne kontrole i savjeti za korisnike koji dolaze sami ilipo uputi lijeËnika.

Kako se planiraju i provode patronaæni posjetiDio patronaænih posjeta obavlja se nakon obavijesti vodite-

ljice patronaæne skrbi, koja je smjeπtena u upravi Doma zdrav-lja, a koja svakodnevno prikuplja informacije iz rodiliπta idrugih zdravstvenih ustanova.

U posjet se odlazi i po obavijesti obiteljskoga lijeËnika, napoziv obitelji, susjeda ili samog korisnika. Dio posjeta provodise vlastitim pronalaæenjem i praÊenjem odreene vulnerabilnepopulacije, a prema programu HZZO-a.

Primjer iz svakodnevne prakse

Patronaæni posjet dvoipomjeseËnom djetetu- Sve je teklo u najboljem redu do pred dva tjedna, kada je

postao nemirniji, uz dugotrajno plakanje - æali se majka prvo-rotka, koja je do tada uspjeπno dojila i bila smirena i zadovolj-na, kao i njezino dijete.

MisleÊi da je njezino mlijeko slabo, zakljuËila je da jedijete gladno i poËela ga hraniti i adaptiranim mlijekom. SadagrËevito odbija dojku, ali i teπko prihvaÊa boËicu. Hranjenjetraje jako dugo, leæeÊi u krevetiÊu, uz stalno zabavljanje. Druk-Ëije, kaæe, neÊe. MuËe ga i grËevi te je danju gotovo stalnobudan i plaËe.

Patronaæna zdravstvena skrb

PATRONAÆNA SESTRA DANASPatronaæna zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zaπtite i u kompetenciji je viπe medicinske

sestre zaposlene u Domu zdravlja na poslovima patronaæe. Financira je HZZO koji propisujestandarde i programe te se na 5100 stanovnika rasporeuje po jedna patronaæna sestra.


Sistematskim provoenjem togprograma prevencija se proπirujei na uËvrπÊivanje negativnog sta-

va prema ovisnostima i sredstvima ovi-snosti, a neki aspekti preventivnog pro-grama sastavni su dio redovnog odgoj-no-naobrazbenog rada i provode se kon-tinuirano. Program se provodi na trirazine: s djecom u vrtiÊu, s odgajatelji-ma i s obiteljima, uz pomoÊ i suradnjusvih relevantnih sluæbi i institucija kojese bave tom problematikom.

Uloga vrtiÊa naglaπena je u provo-enju odgoja za zdrav æivot, a planira-nje razliËitih programskih zadaÊa, sadr-æaja i oblika rada potvrda je slobodnogi kreativnog pedagoπkog izraza odgaja-teljica.

Sadræaji rada s djecom

1. U aktivnostima iz podruËja zd-

ravstvenog odgoja radi usvajanja zna-nja, stavova i navika vaænih za oËuvanjei unapreivanje zdravlja i ukazivanje naopasnosti koje ga mogu ugroziti, realizi-rani su tematski projekti:

- “Ja i moje tijelo”, “©to Ëinimo dabudemo zdravi”, “Opasnosti oko nas”,“Lijekovi nisu bomboni”, “Dobro i zlo”,“Puπenje je πtetno za zdravlje”, “Tin seopet smijeπi”.

2. Provoenjem ekoprojekta “Zdra-va hrana”, djeca su usvojila spoznaje ozdravoj hrani i stjecala pozitivne stavo-ve i navike.

- Realizacijom aktivnosti obogaÊe-nih praktiËnim iskustvima i igrovnim si-tuacijama doraena je slikovnica “©toSandro jede”.

Slikovnicu su izradila djeca i odgaja-teljice Podcentra TurniÊ, potaknuti mo-tom:

“... PRAVILNO SE HRANITI VRIJED-NOST JE KOJA UKAZUJE KOLIKO POJE-DINAC, SKUPINA ILI DRU©TVO PRIDA-JU ZNA»ENJE POJMU ZDRAVLJE ...”

3. Kontinuiranim provoenjem tjele-snih aktivnosti, prilagoenih psihofiziË-kim moguÊnostima i interesima djece,osigurali smo ukljuËivanje sve djece urazliËite oblike tjelesnih aktivnosti:

- kontinuirano tjelesno vjeæbanje uvrtiÊu i aktivnosti na vanjskom prostoru,ukljuËivanje u rekreativne i specijalizi-rane kraÊe programe - rekreativna gim-nastika, zimovanje i ljetovanje djece tepojaËano tjelesno vjeæbanje u PodcentruKrnjevo kroz projekt

Vjeæbati i zdravo æivjeti - i totreba znati

Iskustva o realizaciji programa u DjeËjem vrtiÊu Rijeka

- praksa Centra predπkolskog odgoja TurniÊ

Odgoj za zdrav æivot prevenira ovisnostiCentar predπkolskog odgoja TurniÊ u 1998./99. pedagoπkoj godini ukljuËuje se u

sustavno provoenje Preventivnog programa suzbijanja ovisnosti djece predπkolskih ustanova,uËenika osnovnih i srednjih πkola te uËeniËkih domova Primorsko-goranske æupanije, i to s

aspekta usvajanja i promicanja zdravog naËina æivota te pomoÊi u otklanjanju i suzbijanjuriziËnih Ëimbenika zdravog i nesmetanog razvoja djeteta i obitelji.

- “Svijet oko mene”, “JA u svijetu”,“Sve se mijenja”, “Moja obitelj i prijate-lji” .

4. Za razvoj pozitivne slike o sebi -razvoj samopoπtovanja i prava na svojstav i miπljenje, realizirani su prilagoe-ni tematski projekti prema predloπku J.JankoviÊ u knjizi “VrtiÊ-droga-πkola”

Projekt “Vrijednost se krije u razliËi-tostima”, radi prepoznavanja i uvaæava-nja razliËitosti, realiziran je u PodcentruZvonimira CviiÊa.

5. DjeËju kreativnost oslobaali smoi poticali kroz razliËita podruËja izraæa-vanja i stvaranja, ukljuËivanjem u aktiv-nosti glazbene, likovne, dramsko-scen-ske, informatiËke radionice-igraonice uokviru programa za poticanje darovito-sti u Podcentru Podmurvice.

Navedene sadræaje rada s djecom usvim podcentrima realizirale su odgoja-teljice u suradnji s Ëlanovima struËnogtima i roditeljima.

Centar predπkolskog odgoja TurniÊ

Program za poticanje darovitosti uigraonici


OËi treba poËeti Ëuvati, paziti imaziti joπ prije roenja. To Êeza nas uËiniti mama. BuduÊa

mama zna koliko Êe beba o njoj kasnijebiti ovisna. Zato Êe prvenstveno voditiraËuna o svojim oËima, kako bi kasnijemogla biti πto bolja, zdrava mama.

U trudnoÊi se, zbog promjene koliËi-ne hormona i optereÊenja bubrega, Ëestojavlja zadræavanje vode u tijelu. To do-vodi do promjene dioptrije. BuduÊa ma-ma moæe osjetiti da loπije vidi. Vijeme jeza pregled oËiju! Okulist Êe ustanovitida li je do promjene dioptrije zaista do-πlo i propisati naoËale kojima se postiæenajbolja vidna oπtrina.

Osim brige o sebi, svaka trudnicamorala bi poduzeti sve da pravilnom is-hranom osigura svojoj bebi dovoljnu ko-liËinu hranjivih sastojaka, vitamina i mi-nerala koji su nuæni za razvoj cijelog be-binog organizma, pa i oËiju.

Potraæimo stuËnu pomoÊ kadsami nismo sigurni

Od momenta roenja, osim roditelja,nadzor nad bebinim oËima preuzima pe-dijatar. On je prva stuËna osoba koja bitrebala primjetiti ako s djetetovim oËimaneπto nije u redu. Meutim, neke se ne-pravilnosti javljaju samo povremeno ipedijatar ih ne mora uvijek zamijetiti ukratkom vremenu koje provede s malimpacijentom. Najbolje je da roditelji koji-ma je neπto “sumnjivo” upozore na svo-ja zapaæanja. Pedijatar Êe dijete uputitina pregled okulistu.

Ima bolesti koje se mogu predvidjetii koje pravodobnom zaπtitom moæemosprijeËiti ili barem ublaæiti. U takve spa-da slabovidnost (amblyopia). Moæe seotkriti veÊ u ranom djetinjstvu. UoËite lida dijete “gleda u kriæ”, odmah odveditebebu lijeËniku. Neke se nepravilnostimogu ispraviti ako se reagira na vrijeme.

Zanemare li roditelji brigu o djeËjim oËi-ma, moæe doÊi do nepovratnog oπteÊenjafunkcije vida.

Djeci moramo posvetiti najveÊu paæ-nju. Ona ovise o nama. Sama nam neznaju reÊi da neπto nije u redu. Æalosnoje tek na prvom sistematskom pregledupred πkolu doznati da se vid pokvario ine moæe se viπe bitno popraviti. Zato bitrebalo stalno bombardirati informacija-ma roditelje, koji s djetetom provode naj-viπe vremena, da obrate paænju na znakeoslabljenog vida i odmah reagiraju. Upredπkolskoj dobi joπ se mnogi nedosta-ci mogu uspjeπno otkloniti. Sve πto tadapropustimo, ispaπtamo kasnije.

OËi ne smijemo doæivljavati“zdravo za gotovo”

Ljudi malo znaju o oËima. Zapravo onjima niti ne razmiπljaju dok je sve uredu. Zavaravaju se uvrijeæenim stavomda Êe, onda kad vid popusti, problem zanjih rijeπiti okulist propisivanjem naoËa-la. Zaboravljaju da su oËi dio cjelokup-nog organizma i da dijele sudbinu cijelo-ga tijela.

U mladosti nemamo naviku pretjera-no voditi raËuna o naπem zdravlju, o to-me πto jedemo, koliko se odmaramo, dali odræavamo tjelesnu kondiciju i sl. Zatodanak plaÊamo kad ostarimo.

Vjee, ono πto svi moæemo vidjeti uogledalu a da nas lijeËnik ne upozori,ponekad odaju naπ neuredan naËin æivo-ta. Suviπnu masnoÊu koju smo u æivotupojeli i koja se nataloæila u cijelom tije-lu, pa i u naπim krvnim æilama, moæemoprimijetiti kao æuÊkaste ploËaste naslagei pod koæom vjea. One nas upozoravajuda je krajnje vrijeme za promjene u æi-votnim navikama.

Ako su se oπteÊenja oka veÊ pojavila,joπ nije kasno neπto poduzeti. Pravilnaishrana i zdraviji naËin æivota usporit Êenapredovanje oπteÊenja, a mogu u poje-dinim sluËajevima dovesti Ëak i do po-boljπanja. Osim unosa zdrave prirodnehrane, postoji i moguÊnost uzimanja vi-tamina i minerala u tabletama ili drugimoblicima pripravaka koji nadomjeπtajumanjak korisnih tvari u svakodnevnoj is-hrani. Time Êemo pridonijeti da do veli-kih oπteÊenja zdravlja, ne samo oËiju,nego cjelokupnog organizma, niti ne do-e.

Stres naπ svagdaπnji- kako mu se oduprijeti

Svakodnevno smo svjedoci sve lu-eg tempa æivota. Stres nas okruæuje odzvona budilice pa do odlaska na poËi-

OËi i kako ih Ëuvati

NEVOLJU MOÆEMO IZBJE∆IKad bi Ëovjek izgubio neko od svojih pet osjetila, Ëiji bi gubitak najteæe podnio?

Za veÊinu ljudi to je upravo osjet vida. Sposobnost vida toliko je dragocjena da ne moæemo nizamisliti kako bi izgledao svijet oko nas kad ga ne bismo mogli vidjeti.

▲

Roditelji bi svojim stavom i stalnompaænjom morali svojem djetetu pomoÊida nosi naoËale koje mu omoguÊavajujasan vid. »injenica da danas veÊ u vrti-Êima nailazimo na djecu s naoËalama ida to viπe nitko, Ëak ni druga djeca negleda sa Ëuenjem, mene ohrabruje. Nebih rekla da danas ima viπe djece s loπimvidom nego prije. Jednostavno smo po-Ëeli oËima posveÊivati viπe paænje. To jeveÊ pomak nabolje.


nak. Neko vrijeme uspijevamo iÊi uko-rak, ali Êe kad-tad naπ organizam poËetipokazivati znakove umora. Napetostugroæava sve sustave u tijelu, samo jojneki mogu dulje odolijevati. PomoÊ li-jeËnika obiËno potraæimo kad zakaæe onafunkcija koja nam puno znaËi. Vid jeupravo jedna od njih.

Posljednjih godina u svojoj okulistiË-koj praksi sve ËeπÊe se susreÊem s paci-jentima koji tvrde da sve slabije vide ot-kad rade pred monitorom kompjutora.Nije kriv kompjutor, nego naπa neprila-goenost. Kompjutor je postao dio sva-kodnevice unatrag samo 50-ak godina.OËi se joπ nisu stigle prilagoditi kompli-ciranom zadatku kakav je dugotrajnogledanje u monitor. To je napor i za onekojima inaËe ne treba pomoÊ naoËala.Monitor testira i najbolji vid. Mnogi nisusvjesni da ne vide dobro prilikom obav-ljanja svakodnevnih aktivnosti. Tek kadpred monitorom provedu nekoliko sati,postanu svjesni da neπto nije u redu.

HoÊe li tada neπto poduzeti? HoÊe lise i dalje muËiti pred kompjutorom i do-voditi sebe u joπ teæe stanje stresa? ©toako ne vide dobro pa na poslu grijeπe?

Moæda bi cijeli problem bio rijeπenda je takav radnik upuÊen na preventivnipregled okulistu prije zapoπljavanja.Moæda bi se poveÊala radna efikasnostcijele grupe radnika, a time i dobit firme,ako bi se oni koji veÊ rade na kompjutoruposlali na pregled oËiju svakih par godi-na. Koliko bi se time stres smanjio? Moæ-da bi najobiËnije naoËale rijeπile tako pu-no problema.

Treba li Ëekati da se oËi pokvare

»esto se u svojoj praksi okulisti su-sreÊu sa starijim ljudima koji nisu bili napregledu oËiju po deset i viπe godina.OËale su im bile “dobre” pa nisu osjeÊalipotrebu za pregledom. “Odjednom”, ka-æu oni, uËinilo im se da slabije vide. Od-luËe doÊi po “jaËe” naoËale. Nerijetkookulist ustanovi da su oËi u takvom sta-nju da im viπe nikakve naoËale ne moguvratiti onaj bistri vid iz mladih dana. Pre-dugo su Ëekali.

»esto sam se znala upitati kako toljudi ne primijete da im vid postupnoslabi, zaπto ne poduzmu neπto na vrije-me. Nakon puno godina iskustva, sadznam zaπto. Mnogi niti ne znaju da semoæe vidjeti bolje od onog πto oni vide.

Za njih je “normala” onaj muteæ kojimraspolaæu. Uvjereni su da je sve u redudok ne poËnu zakazivati u svakodnev-nim aktivnostima koje su do tada nekakoobavljali. Tada se zabrinu i dou na pre-gled. To je onaj njihov “odjednom”.

Zapamtimo da je korisno kontroliratizdravlje oËiju i onda kad nam se Ëini daje sve u redu. Dobar vid ne ovisi samo o“dobrim” naoËalama.

puπaËi, oni koji veÊ boluju od dijabetesa,arteroskleroze i poviπenog krvnog tlaka,izravno su ugroæeni. Njihove su oËi krozdugi niz godina dosta propatile i ne mo-gu viπe odolijevati stalnim stresovima iudarima πtetnih tvari koje im naviru krozkrvotok. Dolazi do ubrzanog procesapropadanja vidnih stanica, odnosno sta-renja, πto je veÊ dovoljan razlog da oku-lista u starosti posjeÊujemo joπ ËeπÊe.

Redovne kontrole

Ugroæene starije dobne skupine pa-cijenata (dijabetiËari, hipertoniËari, sr-Ëani bolesnici itd.) morale bi dolazitiokulistu na kontrolne preglede baremsvake druge godine, ako ih njihov lijeË-nik opÊe prakse ili internist ne upute iËeπÊe. Tako se promjene unutar oka mo-gu otkriti dovoljno rano da ih se moæelijeËiti.

Ponekad pomislim kako uopÊe ne bihtrebala poznavati osobu koju pregleda-vam. Dovoljno bi mi bilo zaviriti kroznjezinu zjenicu i mogla bih, s velikomsigurnoπÊu, zakljuËiti je li osoba mladaili stara, mrπava ili debela, je li æivjela“zdravo” ili je cijeli svoj vijek bila podnekakvim stresom. Sve se to dade naslu-titi po izgledu krvnih æila na pozadinioka. Iste promjene naπle bi se i na svimdrugim krvnim æilama u tijelu. Dakle,kakve su æile u oku, takve su u mozgu,srcu, bubrezima, svugdje.

Sve osobe starije dobi, pogotovo onekoje su u mladosti “neuredno” æivjele,

Uzmimo na primjer glaukom. Od tepodmukle doæivotne bolesti moæe obo-ljeti svatko iza Ëetrdesete, a da toga uop-Êe nije svjestan dok veÊ ne postane ka-sno za vid. Najugroæenije su osobe stari-je æivotne dobi, pogotovo boluju li usputod hipertonije i/ili dijabetesa. Zato bo-lest treba otkriti u najranijem stadiju, kadjoπ nema subjektivnog oπteÊenja vida,kako bi se na vrijeme poËelo lijeËiti.

LijeËiti glaukom znaËi spaπavati onoπto je od vida preostalo. Ako zakasnimo,okulist nam neÊe viπe moÊi puno pomo-Êi. Zato je najbolje otiÊi okulistu i ondakad nam se Ëini da su naoËale joπ uvijekdobre i vid u redu.

Koliko se sami Ëuvamo

Interesantno je da su nas higijeni ustauËili odmalena: “Peri ruke prije jela!” Jeli nas itko ikad uËio da peremo ruke prijedodirivanja oka? Nije! Ne postoji boljiprimjer kako se oËi preventivnim mjera-ma mogu zaπtiti od ovog. Zapamtite, zasvaku infekciju oËiju uglavnom ste krivi


Potvrdu toga najbolje moæemovidjeti u promjeni naËina pre-hrane i pojavi oboljenja zubi.

Dok se nekada koristila tvrda, abraziv-na hrana, danas se koristi mekana, ljep-ljiva hrana, koja se dugo zadræava nazubima, πto dovodi do njene razgrad-nje i stvaranja πtetnih kiselih produka-ta. Tvrda hrana zahtijeva dobro ævaka-nje i stimulira luËenje kvalitetne sline,koja ispire usitnjene Ëestice saævakanehrane, pomaæe formiranju zalogaja injegovom gutanju.

Znanje Ëuva zub

Bolesti usta i zubi najrasprostranje-nije su u cijelom svijetu. Njihovo jelijeËenje dugotrajno, sloæeno i skupo.Najraπirenija je bolest ËovjeËanstva ka-rijes zubi, a on je uzroËnik cijeloga nizaporemeÊaja, oπteÊenja i disfunkcijausta, πto se moæe znaËajno reduciratiako se pravovremeno primijene dobroplanirane mjere prevencije. Kod pre-ventivnog djelovanja rezultati se ne vi-de odmah, pa se Ëesto uspjesi manjecijene, a nerijetko se zbog toga odusta-je i od njihova provoenja. Naπe zd-ravstvo u stalnim je financijskim pro-blemima, a broj oboljelih u stomatolo-giji ogroman je, pa se sav novac us-mjerava na skupo trenutaËno lijeËenje,a preventiva se stavlja na Ëekanje. Pro-mjenama u zakonu, rukovodeÊim stru-kturama ili neËemu drugom, zamrlipreventivni rad oæivljava se i predanoprovodi. Medjutim, treba nekoliko go-dina da se nadoknadi i ispravi sve onoπto je propuπteno u periodu mirovanja,kad su se oboljenja nekontroliranomnoæila. Zdravstveni radnici, koji su

njegovi pokretaËi i osnovni provodite-lji i kreatori, u tijeku svog obrazova-nja, naæalost, joπ su danas orijentiranina lijeËenje bolesti organa usne πuplji-ne, a manje ili gotovo nikako na njiho-vu prevenciju. Da bi stekli potrebnaznanja i umijeÊa, obrazovanje zdrav-stvenih radnika treba prioritetno us-mjeriti Ëuvanju u unapredjenju zdrav-lja, zdravstvenom odgoju pojedinca,porodice i druπtva, tako da zdravlje, ane bolest, postane motiv i cilj zdrav-stvene nagrade.

Zaπtita zubi i prije roenja

Preventivna aktivnost u stomatolo-πkoj zaπtiti poËinje prije roenja, tj. dokje dijete joπ u trbuhu majke, toËnije odnjegova 38. dana intrauterinog æivota,i nastavlja se do zavrπetka rasta i raz-voja djeteta. Te mjere utjeËu na pravi-lan razvoj i dobru grau zubi.

Ispitivanja su pokazala da isti uzro-Ënici bolesti zubi u jednim ustima ima-

sami, na ovaj ili onaj naËin. Nesvjesnimtrljanjem oËiju unosimo zagaenje i ko-naËno izazovemo upalu. Pogledajmo ko-liko neoprana ruka moæe biti pogubna zaoËi.

ObiËno rukovanje ili hvatanje za kva-ku koju je prije vas dodirnula osoba obo-ljela od npr. konjuktivitisa moæe vas ko-πtati. Niπta se neÊe desiti ako nakon togazagaenom rukom ne dotaknemo oko.Ali, tko o tome razmiπlja? Hajde znaj jeli ruka zagaena! Ponaπajmo se kao dajest. Operimo ruke i ne dirajmo oËi. Ta-ko Êe lanac prijenosa bolesti biti preki-nut.

Priroda nam vraÊa - zaπtitimo se

Sunce nije viπe ono πto je nekad bilo.Zemljin zaπtitni ozonski omotaË sve jetanji, sunËeve zrake, one korisne, ali ione πtetne, sve bræe i jaËe dopiru do nasi oËi se viπe ne mogu same dovoljno za-πtititi. Tako dolazi do njihovog oπteÊe-nja. Za razliku od vanjskog i prolaznogoπteÊenja oka, sunËeve zrake mogu ne-povratno oπtetiti unutraπnjost oka. ToganajËeπÊe nismo odmah svjesni, jer oπte-Êenja u dubini oka ne bole. Nakon punogodina izlaganja suncu bez zaπtite, shva-timo da ne moæemo viπe vidjeti jasnokao prije. Okulist kaæe da nam ni jednenaoËale ne mogu viπe pomoÊi.

Sad, kad su to iskusile starije genera-cije, bio bi red da zaπtitimo one koji tekstasaju. Svi koji danas trebaju dioprijskapomagala, bilo naoËale, kontaktne leÊeili imaju ugraenu leÊu nakon operacijemrene, dobili su zaπtitni UV-filtar nasvom optiËkom pomagalu, a da toga uop-Êe nisu svjesni. Oni su zaπtiÊeni od πtet-nog zraËenja.

Ostaju oni koji ne nose nikakve nao-Ëale ili nose nekvalitetne tamne naoËale,na kojima nema filtra. Ostaju i naπa dje-ca. Nismo dosad navikli djeci redovitostavljati naoËale za sunce. Nekako to joπuvijek doæivljavamo kao zapadnjaËkopomodarstvo. A nije! To je stvarna po-treba.

Naviknimo se æivjeti u sjeni i iza za-πtitnih naoËala. Doduπe, neÊemo biti “li-jepo” preplanuli, ali Êemo biti zdraviji.Posljedice pretjeranog izlaganja suncuoËituju se tek nakon puno godina i zatomislimo na preventivu veÊ danas.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.

▲

Preventiva u stomatologiji

UËenje poËinje u obitelji»ini se da nikada nije bilo viπe bolesnika nego danas, unatoË

ogromnom napretku medicine, tehnologije i medicinsketehnologije. Nova tehnologija izaziva promjene u Ëovjekovoj

ekologiji (fiziËke, bioloπke, kemijske te socijalno psiholoπke), anovi uvjeti æivota traæe adaptiranje Ëovjeka (on se teπko i sporomijenja) te postaju uzrokom masovne pojave nekih oboljenja.


ju veÊu aktivnost i uËinkovitost nego udrugima. Rezistentnost, odnosno sklo-nost karijesu odreuje viπe faktora, aosnovni je pravilnost razvoja i graezuba. Svaki zub koji ima slabije mine-raliziranu caklinu, dublje i brojnije ru-pice i brazde na griznim plohama, bitÊe skloniji oboljenjima.

OËuvanje zdravlja i pravilna pre-hrana trudnice, dojenje ili adekvatnanadohrana dojenËeta, bogata bjelanËe-vinama, mineralima, vitaminima, ami-nokiselinama i dr., te kontrolirana pre-hrana malog djeteta i adolescenta, pre-duvjet su za pravilan oblik i kvalitetuzuba i svih tkiva u ustima.

Pojavom zubi u ustima poduzimajuse mjere uklanjanja uzroËnika karije-sa. Na tom podruËju gotovo sve je poz-nato. ToËno se zna da su za nastanakkarijesa odgovorni mikroorganizmikoji su inaËe normalni stanovnici usta.Bolesti Êe se javiti aktivacijom i pove-Êanim umnoæavanjem tih mikroorgan-izama unoπenjem hrane potrebne za æi-vot bakterije (πeÊera), loπom ili nika-kvom higijenom koja omoguÊava za-dræavanje hrane na zubima, njezinoraspadanje i stvaranje kiselina. Otkla-njanje retencijskih mjesta za nastanaknaslaga, kao πto su fisure i jamice nazubima, prostori izmeu nepravilnopostavljenih zuba, promjene na mekimtkivima, ortodontske anomalije, loπenapravljene plombe i protetski radovi,dodatna je metoda prevencije koja seprovodi u stomatoloπkoj ambulanti.

Na bazi tih znanja, lako je planiratiefikasne mjere prevencije, ali ih je te-πko provesti na terenu i pretvoriti unavike.

Najvaænije je stvoriti navike

Zdravstveni djelatnici posjedujuznanja i trebaju ih prenijeti. U tom ra-du koriste se svim moguÊim tehnika-ma, poput æive rijeËi u obliku predava-nja, koja moraju biti prilagoena slu-πateljstvu ovisno o njihovoj dobi, kul-turnim karakteristikama, obrazovano-sti i sl. Koriπtenje plakata, letaka, slikai prospekata dobar je oblik prenoπenjakraÊih obavijesti na duæi period i s mo-guÊnosti ponavljanja susreta s tom oba-

vijesti, πto pomaæe trajnijem pamÊenjunjihovih poruka.

Popularni Ëasopisi, kao πto je ovaj,ili pak dnevni i tjedni tisak u kojemzdravstveni djelatnici piπu o tim pro-blemima na naËin prihvatljiv za ukup-nu populaciju, dobra su metoda jer seonda s tim sadræajem upoznaje velikbroj ljudi.

»imbenici uspjeπnog uËenja najËe-πÊe se odreuju prema broju upotrijeb-ljenih osjetila, koja su odgovorna zaprimanje informacija. Prema nekimispitivanjima uspjeπnosti provedbe zd-ravstvenog odgoja, zakljuËeno je da sepamti 20% onoga πto se Ëuje, 30% ono-ga πto se vidi, 70% onoga πto se Ëuje ividi, a 90% onoga πto se uvjeæba i stvo-ri navika.

Televizija i film, na bazi prethod-nih spoznaja, od najveÊe su vrijednostikod popularizacije znanja i aktivnostiza oËuvanje zdravlja.

Obitelj je osnovna jedinica druπtva,a u njoj dijete stjeËe osnovna znanja,stavove i navike. Ti su stavovi vrlo Ëvr-sti i teπko se kasnije mijenjaju. Zato jebitno pravilno educirati i motivirati ro-ditelje, kako bi oni utjecali na Ëlanovesvoje obitelji. Osnovni uzor ili nago-vor od strane roditelja mnogo je vred-nija metoda za postizanje æeljenog ci-lja u zdravstvenom odgoju nego bilokoja druga poznata metoda.

Upoznavanje populacije s mjeramakoje odræavaju zdravlje usta i zubi(pravilna prehrana, higijena, koriπte-nje fluorovih preparata i dr.), redovnisistematski pregledi kako bi se obolje-nje ili anomalija otkrili i na njih djelo-valo u njihovoj poËetnoj fazi, najveÊasu korist od preventivne stomatologi-je, a to konaËno rezultira smanjenjemanomalija, psihiËkih oπteÊenja (kom-pleksi) i znaËajnim uπtedama financij-skih sredstava.

Svaki preventivni program imat Êeuspjeha samo ako su u njega ukljuËenesve strukture druπtva. On poËinje u obi-telji, nastavlja se u vrtiÊima i πkolama,mjesnim zajednicama, razliËitim klu-bovima i drugim udruæenjima gdje seokuplja veÊi broj ljudi.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Ako se æelite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreπimirova 52a.

u Narodnomzdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite seUredniπtvu na telefon:

21-43-59

Promidæbeniprostor


Voda Ëini 55-60% ukupne maseodraslih osoba, a neπto viπe koddjece. Zbog stalnog kretanja u

organizmu, voda napaja organe kroz ko-je prolazi i obnavlja tekuÊine u njima.

KoliËinu tjelesne tekuÊine regulirajukoæa i bubrezi. Znojenje odræava unutar-nju temperaturu na 37° C, a bubrezi fil-triraju otrove i odvode produkte metabo-lizma iz krvi putem urina.

Organizam Ëovjeka dobiva vodu hra-nom (gotovo sva hrana sadræi vodu), raz-graujuÊi nutrijente koji daju energiju,te unosom tekuÊina (voda i napici).

Niti jedan drugi nutrijent nije uklju-Ëen u tako mnogo razliËitih funkcija ljud-skog organizma kao voda. Organizamodrasle osobe sadræi oko 50 kg vode. Primanjim gubicima javljaju se smetnje, agubitak od 15% ukupnog sadræaja vodeveÊ izaziva smrt. Zanimljivo je spome-nuti da Ëovjek moæe æivjeti bez hranetjednima, Ëak i mjesecima, dok bez vodevrlo brzo umire.

Osnovne su funkcije vode u tijelu:• nosi nutrijente i otpadne produkte,• ispunjava staniËni i meustaniËni pro-stor,• pomaæe stvaranju makromolekula,• sudjeluje u kemijskim reakcijama,• sluæi kao otapalo mineralima, vitami-nima i aminokiselinama,• djeluje kao πtitnik izmeu zglobova,• sluæi kao ublaæivaË udara i stresa oka,kraljeænice i posteljice u vrijeme trudno-Êe,• pomaæe pri regulaciji tjelesne tempe-rature.

Najcjenjenija je uloga vode u ljud-skom organizmu: osigurati transport tje-lesnih komponenti, dovoditi i odvoditinutrijente iz stanice, osigurati medij zaintracelularne reakcije i transportiratimetaboliËke produkte u krv te njihovuredistribuciju ili eliminaciju putem uri-na.

Voda je glavna komponenta termo-regulacijskog sustava organizma i imavrlo vaænu ulogu u reguliranju tjelesnetemperature. Tijelo proizvodi znatnu to-plinu putem metabolizma i kontrakcijemiπiÊa, a voda je pomaæe rasprπiti apsor-birajuÊi toplinu, pri Ëemu tijelo prolazivrlo male promjene u temperaturi. Tjele-sna se toplina stalno prenosi u okolinukao isparavanje iz pluÊa i koæe. Za svakulitru znoja ili respiratorne vode πto tijeloispusti, rasprπi se oko 580 kcal topline.

»ovjekove potrebe za vodom

Zbog toga πto je voda glavna kompo-nenta tijela, bez nje ne moæemo viπe odtri dana.

VeÊina ljudi, da odræi zdravlje, trebadnevno piti izmeu jedne i pol i dvijelitre tekuÊine. »ak mala dehidracija mo-æe prouzroËiti glavobolju, letargiju ilimanjak koncentracije. Situacija moæepostati ozbiljna. Ljudi koji obiËno pijumalo, izloæeni su dugotrajnom riziku odbolesti bubrega, poremeÊaja mentalnihfunkcija, probavnog sustava i Ëak od pro-blema sa srcem. To nije Ëudno kada sezna da koliËina krvi koja cirkulira u or-ganizmu odraæava koliËinu vode koju pi-jemo.

Smanjenim unosom tekuÊine sma-njuje se volumen krvi koji pritjeËe u sr-ce, mozak, miπiÊe i sve vaæne organe.Time je smanjen i dotok kisika pa su onimanje sposobni obavljati normalne funk-cije.

Naæalost, ne moæemo raËunati da Êenam naπ mehanizam æei na vrijeme reÊikada je vrijeme za piÊe. U trenutku kadaosjetimo æe, veÊ smo lagano dehidrira-ni. Rjeπenje je piti tekuÊinu u malim ko-liËinama tijekom cijeloga dana. Najboljeje vodu dræati na dohvat ruke, Ëime Êe-mo potaknuti refleksno pijenje vode.Osim πto vodu unosimo drugim tekuÊi-nama, i sezonske ljetne namirnice sadræe

80-95% vode (lubenice, dinje, marelice,rajËice, krastavci...).

Ljeti je, zbog visokih temperatura ipojaËanog kretanja, jaËe izluËivanje vo-de iz organizma znojenjem, pa je potreb-no piti viπe tekuÊine. Osobe koje æive navisokoj nadmorskoj visini takoer treba-ju unositi viπe tekuÊine.

Ne treba piti za vrijeme obroka, kakone bi doπlo do razrjeivanja sokova zarazgradnju hrane.

Djeca

Kod djece osjet æei nije joπ dovolj-no razvijen. Djeca su fiziËki aktivna ivrlo je vaæno pratiti koliko Ëesto i kojekoliËine vode piju. Njihove potrebe zatekuÊinom veÊe su, pogotovo ako je vru-Êe ili su aktivni. Mlaa djeca (ispod 12godina) ne mogu regulirati svoju tjele-snu temperaturu kao starija djeca i od-rasli. Zato su naroËito podloæni poveÊa-nju temperature ako dehidriraju.

Radna populacija

Ako se izuzmu situacije s ekstrem-nim gubitkom tekuÊine kod napornog ra-da, sporta ili sliËno, u srednjim godina-ma, kod radno aktivne populacije blagoizaæena dehidracija Ëesta je pojava zbognerazvijene navike da se tijekom cijelo-ga dana nadokauje izgubljena takuÊina.Iako je razvijena spoznaja o vaænosti pi-jenja vode, okupiranost radom i ubrzaniritam i stil æivota Ëine pijenje tekuÊinesporednom aktivnoπÊu.

Starije osobe

Naπ mehanizam osjeÊaja za æe sma-njuje se s godinama. Manjak tekuÊinekod starijih ljudi znaËi da se premalourina izluËi iz bubrega. Kod starijih oso-ba vrlo se brzo pojavljuju simptomi de-hidriranosti: suhoÊa usana, usta, koæe,problemi sa znojenjem i zadræavanje mo-kraÊe. Nagomilavanje mokraÊe poveza-

▲

Voda

RIJEKA ZA HRANJIVE TVARIÆivot se ne moæe zamisliti bez vode, u kojoj su se i pojavili njegovi prvobitni oblici. Svaka æiva

stanica sadræi slobodnu ili vezanu vodu. Za odræavanje æivota bitno je da se koliËina vodeodræava u odreenim granicama.


no je sa πtetnim tvarima koje djeluju nazdravlje.

Ne ËekajuÊi da budu æedni, starijeosobe trebaju redovito piti vodu, hladnai topla piÊa i juhe, kako bi preveniraledehidraciju.

Tjelesna aktivnost

Vjeæbanje takoer poveÊava potrebeza tekuÊinom. Voda se ne gubi samo zno-jenjem, nego i isparava u zrak kod disa-nja. ©to duæe i jaËe vjeæbate i πto je topli-ji i vlaæniji prostor u kojem vjeæbate, gu-bite viπe tekuÊine. Ako se tekuÊina brzone nadoknadi, koliËina koju izgubite mo-æe biti vrlo velika, a dehidracija Êe djelo-vati na fiziËke aktivnosti. Za ispravnunadoknadu tekuÊine preporuËljivo je va-gati se prije i poslije vjeæbanja i piti litrutekuÊine za svaki izgubljeni kilogram.Za svaki sat vjeæbanja treba popiti litruvode. Najbolji je savjet piti prije, za vri-jeme i poslije vjeæbanja. Voda ili izoto-niËna piÊa, u kojima su mineralne soli iπeÊeri isti kao u krvi, najbolji su izbor jerznojenjem, osim vode, gubimo i minera-le. Vaæno je voditi raËuna o kalorijamakoje unosimo s tekuÊinama. Treba us-kladiti izbor piÊa s odgovarajuÊim gubit-kom energije. Uæivanjem velikih koliËi-na alkohola, kave i industrijskih sokovadobivamo nepotrebne kalorije Ëija ukup-na energetska vrijednost nije bezazlena.

Odræavanje tekuÊine nije bitno samoza dobro osjeÊanje, nego i za dobar iz-gled jer tekuÊina pomaæe da se koæa odr-æi vlaænom.

Svaki lijek uzet na usta kao tableta,tekuÊina, otopina ili u nekom dru-gom obliku stiæe iz usta preko

ædrijela i jednjaka u æeludac. U æelucusolna kiselina i od nje aktiviran enzimpepsin poËnu mnoge lijekove razgrai-vati. Razgradnja mnogih lijekova odvijase u jetri ili u stanicama drugih organa.Ali prije nego stignu u jetru, sliËno ma-kronutrijentima, budu kroz crijevnu slu-znicu tankog crijeva apsorbirani u krvo-tok portalne vene (vena portae) i tek nji-me stiæu u jetru.

Jetra ima vrlo sloæen enzimski aparatkoji razgrauje lijekove. Nepromijenje-ni lijekovi kao i spojevi koji nastaju raz-gradnjom nekog lijeka budu krvnomstrujom upuÊeni u razne dijelove tijela ustanice koje ih trebaju. Oni lijekovi od-nosno iz njih razgraeni dijelovi koje sta-nice ne iskoriste odlaze strujom krvi, akosu topljivi u vodi, u bubrege, odakle mo-kraÊom budu izluËeni iz tijela. Ako sutopljivi u mastima, u pravilu budu izlu-Ëeni u æuË, a s njome stignu u stolicu istolicom iz tijela.

Masna jela i masni napitci mnogo ja-Ëe usporavaju praænjenje æeluca negoproteinska jela ili ugljikohidrati. Zatokad se neki lijek uzima u vrijeme jela bitÊe duæe izloæen djelovanju pepsina i sol-ne kiseline nego kad bi taj isti lijek biouzet izmeu obroka jela. Antibiotici suosobito osjetljivi na djelovanje solne ki-seline. Neke æeluËani sok razgradi prijenego stignu u tanko crijevo i budu resor-birani.

Ipak ima lijekova koje je bolje uzetizajedno s jelom jer budu sporije resorbi-rani. To je posebice vaæno za lijekove zakoje æelimo da se sporo resorbiraju. Ina-Ëe bi lijek brzo proπao kroz æeludac itanko crijevo i bio izluËen prije nego bipoËeo djelovati. Na primjer, lijekovi zalijeËenje ulkusa (vrijea), kao πto su ci-metidin, ranitidin, nizatidin i sliËni anta-gonisti H

2 receptora, u pravilu se uzima-

ju za vrijeme obroka.Biljna vlakna, osobito pektini, uspo-

ravaju apsorpciju nekog lijeka. To oso-bito vrijedi za lijek acetaminofen. Meki-

nje mogu, uzete zajedno s lijekom digi-talisom (kod nas tablete Lanicor i Lani-top), usporiti resorpciju tih lijekova, atime usporiti i njihovo djelovanje. Zatoje bolje uzeti ih s malo tekuÊine poslijejela.

Neki se lijekovi mnogo bolje apsor-biraju ako se uzmu s masnim jelom, npr.grizeofulvin. Neki pak lijekovi mnogose bolje apsorbiraju ako se uzmu s bje-lanËevinastom hranom. Takav je, na pri-mjer, lijek propranolol, takozvani srËanibeta-blokator.

Istraæivanja provedena u Rockefelle-rovu institutu u New Yorku su pokazalada bjelanËevinasta jela ubrzavaju meta-bolizam i pospjeπuju izluËivanje mnogihlijekova iz organizma.

Kupus, kelj, cvjetaËa, brokule i sliË-ne kupusne namirnice imaju tendencijuda poveÊaju metabolizam lijekova, kaoπto su teofilin, fenacetin i acetaminofen.

Hrana i piÊe mogu utjecati na izluËi-vanje nekih lijekova mokraÊom prekobubrega. Osobe koje neumjereno piju li-munov sok mogu mokraÊu napraviti al-kalnom, a takva mokraÊa koËi izluËiva-nje raznih lijekova, npr. lijek protiv srËa-ne aritmije kinidin, pa se on nakuplja ububreænim tubulima (cijevima), tu budereapsorbiran, ponovno upijen u tijelo. Ti-me se njegovo djelovanje znatno produ-æuje.

Osobe koje vole jesti tamnozelenopovrÊe, npr. πpinat, blitvu, brokule, u ko-jima se nalaze veÊe koliËine vitamina K,mogu koËiti uËinak antikoagulansa, lije-kova koji spreËavaju zgruπavanje krvi(varfarin, pelentan i sliËni).

U slatkom korijenu, biljci poznatoj ipod nazivom likviricija, nalaze se veÊekoliËine tvari koje mogu povisiti arterij-sku hipertenziju i uzrokovati hipokalije-miju. Tu biljku ne bi smjele uzimati oso-be s niskom razinom kalija u krvi, ni ones visokim krvnim tlakom.

Ako bolesnici koji imaju hipokalije-miju uzimaju lijek za jaËanje srca, digi-talis (u nas u tabletama Lanicor i Lani-top), moæe doÊi do grËa (spazma) miπi-Êa, do slabosti, umora i do drugih nuspo-

Voda je mnogo viπe od nutrijenta:ona je fizioloπka rijeka koja vodi vitalnehranjive tvari na putu metabolizma. Bezvode, sve su druge hranjive tvari kao osu-πen pijesak na dnu suhog rijeËnog korita.

Dipl. sanit. ing.Sandra PaviËiÊ-Æeæelj

Djelovanje hrane nauËinkovitost lijekova


Naziva se joπ i: πpargla, beluπ, mekostruk, kalenac, vilina metla.

©paroga je viπegodiπnja biljka izporodice ljiljana, koja razvija podanaki mlade izdanke. Koriste se samo mla-di izdanci slatkastoga mirisa i okusa,bjelkaste boje. Raste samoniklo i kulti-vira se. Kultivirana izraste viπe od jed-nog metra. Samoniklo raste na livada-ma, proplancima, uz puteve i æivice, nakamenjaru u primorskim krajevima.Izdanci kultivirane samonikle πparogevrlo su ukusno i delikatesno povrÊe.Samoniklo raste na livadama, proplan-cima, uz puteve i æivice, na kamenjaruu primorskim krajevima. Izdanci kulti-virane samonikle πparoge vrlo su uku-sno i delikatesno povrÊe.

©paroga ima nisku energetsku vri-jednost: 100 g jestivog dijela daje 105kJ (25kcal). Siromaπna je bjelanËevi-nama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljiko-hidratima 3,8%. Njena bioloπka vrijed-nost sastoji se u bogatom sadræaju vi-tamina i minerala. Pravi je depo mine-rala, prosjeËno oko 600mg%, od Ëegaviπe od treÊine otpada na kalij, a ostalosu drugi vaæni minerali - fosfor, sum-por, kalcij, magnezij te æeljezo, bakar,cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

©paroga sadræi najviπe vode, 93%.Od vitamina, πparoga je najbogatija vi-taminom C-23 mg %, a sadræi i dostakarotina (provitamina A) i sve vitami-ne grupe B. Zatim sadræi aspargin, ar-ginin, glikozide, organske kiseline, kaoi drugo povrÊe bogato vitaminima i mi-neralima. Vaæno je poznavati struktu-ru biljke da se procesom pripreme hra-ne ne bi odstranili bioloπki vrijedni sa-stojci.

Vanjski slojevi πparoge sadræavajunajviπe vitamina i mineralnih tvari teih stoga treba pripremati neoljuπtene.Vaæno je i kako Êe se kuhati. Izdanketreba svezati u snopiÊ i staviti u dubokilonac s vrhovima prema gore, a vodunaliti do polovice njihove visine. Ob-vezno ih treba kuhati poklopljene, na-

jidealnije na pari. Tako pripremljeneπparoge izvanrednog su okusa i saËu-vane hranjivosti.

©paroge se pripremaju na razne na-Ëine - kuhane, peËene, pirjane, kao ju-he, variva, salate i sl. Pogodne su i zakonzerviranje u salamuri, a mogu seukuhati i zamrznuti.

©paroge koje su postale drvenastenisu za pripremu salate ili variva, veÊse mogu skuhati za juhu od povrÊa ko-joj poboljπaju okus. Pogodne su isklju-Ëivo za ljude osjetljiva æeluca.

O ljekovitosti πparoge postoje raz-na proturjeËna miπljenja.

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna jevrsta πparoge s Dalekog istoka bila vrlotraæena kao lijek protiv kaπlja, Ëireva ioteklina. Smatralo se da ublaæava bo-love u nogama te se koristila u pripre-manju kupki. U Francuskoj je bila poz-nata po diuretiËkom djelovanju, a bo-gataπi su joj pripisivali afrodizijskasvojstva.

©paroga povoljno djeluje kod za-tvora te slabokrvnih osoba. Vaæna je uprehrani dijabetiËara, rekonvalescena-ta, slabih osoba. NajznaËajnije je nje-no diuretiËko djelovanje. PreporuËa seosobama kod oteæanog mokrenja, obo-ljelima od gihta, reume, vodene bole-sti, a zabranjuje kod akutne upale zglo-bova, mokraÊnih puteva i prostate. Sti-mulativno djeluje kod poveÊanih um-nih napora, ali se ne preporuËa kodosoba koje su nervozne i koje pate odnesanice.

Ako se πparoge ËeπÊe konzumiraju,i u veÊim koliËinama, mokraÊa popri-ma karakteristiËan neugodan miris, πtoje dokaz da potiËu izluËivanje πtetnihtvari iz organizma.

java. Zato tim bolesnicima treba davatidosta namirnica bogatih kalijem. To sunaranËe, rajËice, banane i suho voÊe. Ne-ki lijeËnici takvim bolesnicima propisu-ju preparate kalija, πto nije najsretnijerjeπenje, jer tablete kalija mogu u crije-vima uzrokovati vrijed.

Osobe koje uzimaju lijekove πto ko-Ëe antidepresivni lijek, poznat pod nazi-vom monoaminooksidaza (MAO), i isto-dobno uzimaju namirnice bogate amino-kiselinom tiraminom, a ona se nalazi uodstajalom siru, u jetri piliÊa, u prepara-tima kvasca, u mnogim duæe stojeÊimpiÊima (vino, osobito Chianti-vino) i ufermentiranim proizvodima (jogurt, ki-selo mlijeko itd.), mogu doæivjeti vrloopasne nuspojave inhibitora monoami-nooksidaze. Iznenada im se povisi krvnitlak, dobiju jake glavobolje, neke doæivei kolaps, Ëak i naglu smrt. Prvi je interak-ciju inhibitora MAO primijetio jedan li-jeËnik u SAD 1963. godine, i to u vlasti-te supruge. Naime, ona je uz inhibitoreMAO jela zreli sir.

Tiramina ima osobito mnogo u ovimnamirnicama: u sirovima kamamber i Ëe-dar, u ekstraktima kvasca, u suπenim ha-ringama i bakalaru, u feferonima, u sala-mi, a u manjoj koliËini i u mozarela siru,parmezanu, roquefort-siru itd. U bana-nama, pivu, bijelom vinu, avokadu i ko-tidæ siru za mazanje nema ga mnogo.

Osobe koje vole piti kavu i koka ko-lu, koje uæivaju u Ëokoladi i pravom ki-neskom Ëaju mogu imati problema akoistodobno uzimaju lijekove iz skupinemetilksantina, kojoj pripada i kofein ka-ve. Takav je pripravak za lijeËenje astmeteofilin. Rezultat je poveÊanja koliËinametilksantinskih spojeva u tijelu, a po-sljedica toksiËno djelovanje ksantinskihspojeva. Srce poËne lupati, preskakati, au mnogih se osim aritmije srca moæe na-glo podignuti krvni tlak. Kofein i njemusliËni ksantinski spojevi koËe osim togadjelovanje raznih lijekova koji smiruju,npr. lijek haloperidol, flufenazin i sliËni.Popijemo li neumjereno kavu, npr. pet-πest πalica na dan ili Ëak viπe, osjetit Êe-mo nepravilan rad srca i mnogi neÊe mo-Êi mirno zaspati. Zato treba uvijek po-navljati mudru sugestiju: ne pretjerivatini s kavom, ni s piÊima, ni s jelima kojasadræe kofein.

✒ Iz knjige: Roko ÆivkoviÊ“Hranom do zdravlja”

VoÊe i povrÊe

©paroga - Asparagus officieales


U Europi se banana poËela viπe upotrebljavati tek kra-jem 19.st., iako je ËovjeËanstvo davno znalo za njenu

vrijednost. U starim dokumentima iz 303. g.p.n.e. pronaenje zapis o duguljastom zlatnom voÊu i njegovoj velikojkvaliteti.

Duguljast zeleno-æuti plod tropskog drveta Musa sa-pientium, poznat kao juæno tropsko voÊe, koristi se i kaopovrÊe, peËe se ili kuha u kori kao krumpir. Bere se potpunozelena i transportira u Europu, gdje zrije u zrionicama. Zrelabanana ima intenzivnu æutu boju. Najslaa je kada pocrni iobiËno se misli da viπe nije za upotrebu. Prilikom suπenja ipretvaranja u prah ne gubi svoj okus. Koristi se u prehram-benoj i mljekarskoj industriji.

Sastav banane vrlo je bogat. Sadræi 74% vode, 1% bje-lanËevina, 0,5% masti, 13,5% πeÊera i 23% ugljikohidrata, abiljnih vlakana 3,4 g. Energetska vrijednost 100 g bananeiznosi 423 kJ (101 kcal). Banana sadræi gotovo sve vitamine- karotene, vitamine grupe B, E i C, a od minerala - bogat-stvo kalija 350 mg te magnezij, kalcij, fluor, fosfor, æeljezo,cink, bakar.

Ne preporuËa se osobama s poviπenom tjelesnom ma-som jer 100 grama ploda oslobaa 100 kcal, ali predstavljavrlo znaËajnu namirnicu u prehrani djece.

U istraæivanjima provedenim u Americi otkrivene suneke supstancije koje blagotvorno djeluju na æivËani sustav,πto pridonosi psihiËkoj ravnoteæi i poboljπava opÊi razvojdjece.

VoÊe i povrÊe

Banana - Banane

Nar - Punica Granatum

Naziva se i morgaj, dalmatinski πipak.Raste u juænom podneblju, plodovi sazrijevaju u kasnu

jesen ili poËetkom zime. Plod se sastoji od nakupina crvenihzrnaca, kiselkasto-slatkog okusa ugodne arome. Jede sesvjeæ, prerauje u sokove i koristi u dekorativne svrhe.

Sadræi 80 g vode, 1,6 g bjelanËevina, 0,5 g masti, uglji-kohidrata 15 g, 1,5 g biljnih vlakana, voÊne kiseline. Ener-getska vrijednost 100 g nara je 310 kJ (74 kcal).

Bogat je izvor kalija, a sadræi i magnezij, fosfor, kalcij,æeljezo, bakar. Od vitamina sadræi karotin, malo vitaminagrupe B i malo vitamina C.

U narodnoj medicini nekada se svjeæa kora nara upotreb-ljavala protiv crijevnih parazita.

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.


Nekoliko mladosti, nekoliko priËa,nekoliko promjena brzina

Sada smo u prvoj:“Ja sam tipiËni sedamnaestogodi-

πnjak æeljan mirnog i kreativnog mjestana koje Êu doÊi bez straha i napravitineki koristan posao i istovremeno se za-baviti. Mislim da je Udruga “Spirit” od-govor na molitve mnogih mladih ljudikao πto sam ja. »lan sam “Armade” imislim da je o.k. πto nam je Grad daoprostor jer je u redu da “naπ” klub imanavijaËe i zato je ovo apel najdraæemgradu da i “Spirit” dobije mjesto, kaovaæna karika u stvaranju nove generaci-je udruga za poticanje mladih na zaba-vu, kreativnost i volonterski rad.” (Mar-ko, 17 g.).

“Pustite mlade da rade neπto krea-tivno i da mogu izaÊi u klub gdje se neÊenapiti i drogirati. Ja sam jedan od Ëlano-va koji joπ ide u πkolu i u ureenje samuloæio dio svog eparca, svoj znoj i svojtrud. Kad smo preuzeli prostor, svakidan sam sudjelovao u adaptaciji, nisamoËekivao niπta materijalno, samo samæelio klub gdje se neÊu bojati da meneka pijana budala opali bocom po gla-vi. U ovom sam klubu stekao mnogapoznanstva, nauËio jako puno i otkriosvoje talente. Prije nisam znao Ëemusluæi mikser, a danas uspjeπno spajamvelike koncertne razglase.” (Nazif, 18g.).

“Prije sam bio dæankoza i nisam biobaπ aktivan ni po pitanju πkole. Aktiv-nosti i boravak u “Spiritu” zaista su miiπli na ruku u mojoj odluci da se rijeπimovisnosti i to je sada proπlost. I πto samdalje u “Spiritu”, bolje razumijem po-trebu kreiranja, razmiπljanja i edukaci-je; to je istovremeno i zahtjevno, i jed-nostavno. Rezultat je oËit, stvari idu na-prijed.” (Viki, 18).

Joπ jedan komentar u nedavnoj peti-ciji “Spirita” (peticiji u vezi s opstan-

kom “Spiritovog” kluba Kreativna ku-hinja u prostoru iznajmljenom od gra-da): “Ovo je jedino mjesto gdje mi nisunudili drogu.”

A sad u drugoj priËi: “SjeÊam se...kada sam imala 17 g., neki ljudi zaduæe-ni za SOS-telefon iz podruËja zdravstvaokupili su zainteresirane srednjoπkolcena prijepodnevnoj radionici (tada se za-pravo taj izraz nije upotrebljavao) uO.©. Drenova. “Zdravost - znate li πto jezdravost?”, pitali su. I tako smo defini-rali da je zdravost stanje kada se osjeÊaπdobro, kada napredujeπ, kada odræavaπmentalno i fiziËko zdravlje, kada uzi-maπ i zdravu duhovnu hranu i onu pra-vu, za koju takoer u stilu zdravosti vri-jedi: “Neka hrana tvoja bude lijek tvoj”,baπ kao πto smo uËili na biologiji. Istegodine odræala se zadnja kolonija krea-tivnih srednjoπkolaca na Loπinju, podpokroviteljstvom Ministarstva prosvje-te. Zadnji put... jer su je odluËili privat-izirati, odnosno poluprivatizirati, a nisami korisnici toga u toj novoj poloviË-noj verziji nisu znali πto to znaËi, polo-viËno pozivanje samo nekih mladih lju-di.

O nama s nama

Kroz priËu drugu u priËu treÊu krenisad...

Nije nepoznato da je u Rijeci “oddavnina” bio na glasu “Palach” koji je,zadræavπi sjenu okupljaliπta vrijednogpo popularnosti i zabavi, takoer polu-privatiziran i, koliko god bilo nezgodnospominjati konkretne situacije, zna seda privatnici odluËuju i da ih osobno nemimoilazi odgovornosti te da dobargazda koristi ostalima, a loπ ne. U tomje sluËaju opet sve bilo poloviËno, s ten-dencijom smanjivanja moguÊnosti sud-jelovanja i odluËivanja od strane cjelo-vite grupe. Atmosfera opÊenito: vjerujese da su ljudi kao muhe bez glave shva-

Êali da je dijeljenje nepoæeljno i da je tosvojevrsna neprilika. A kako to veÊ bi-va malo pomalo, zdrav razum nuædan jeako apatiju i stihiju æelite promijeniti,pa se eto sada, u priËi treÊoj, zna da seodluke u grupi mogu donijeti i kvalitet-no, da se to radi koncenzusom i da tonije jednostavno, ali koristi uvaæavanjupojedinca. I sad se opet jasno nazirupomaci u smjeru “Niπta o nama beznas...” To je jednako vaæno za sredo-vjeËnog Ëovjeka, starca, dijete i mladogzbunjenog Ëovjeka. Moæda za njega naj-vaænije. On mora pronalaziti svoj stav,svoje samopouzdanje, svoj stil, osob-nost. A to se radi aktivno, a ne pasivno.Za aktivnost je potrebna organizacija.Joπ je bolje izgraditi svoj æivotni pro-stor vlastitim rukama, kao πto su volon-terski, i Nazif, i Marko, i Viki, i joπdesetak prijatelja ili kolega to uËinili odstare kuhinje devastiranog “BenËiÊa”...

Ubaci sad iz treÊe u Ëetvrtu... I odgrubih, opÊenitih stvari dolazi se do fi-nijih, do istinskog naËina usmjeravanjai komuniciranja. Stalno se priËa kakotreba razvijati individualne pristupe zajedinke. Zapravo, treba razvijati svojdan, stvarati vrijeme da se moæe indivi-dualno posvetiti nekomu ili neËemu. Po-stoje, sreÊom, trenerske organizacijekoje poduËavaju mlade, kroz radionices kritiËkim osvrtom na njihovu ulogu udruπtvu i kulturni identitet, i o praktiË-nim organizacijskim vjeπtinama.

PriËa peta, peta brzina za autoput:citirat Êu neke Ëlanke iz novog Nacio-nalnog programa za mlade, koji je zaHrvatsku kao buduÊu Ëlanicu EU nuæ-dan. “Zbog nemjerljivog znaËenja ob-razovanja za moguÊnost zapoπljavanja,donoπenja utemeljenih æivotnih odlukate produktivnog, samostalnog i kvali-tetnog æivota, druπtvo ima posebnu od-govornost u osiguranju uvjeta za pod-jednaku dostupnost obrazovanja svima

Aktivnosti Udruge za mlade “Spirit”

NEKOLIKO PROMJENA BRZINAUdruga Spirit osnovana je 1997. i bavi se poboljπanjem kvalitete æivljenja kroz organizaciju

programa u kulturi i supkulturi.»lanova ima: aktivnih - 18 (mladi), prijatelja (probni Ëlanovi) - 189, posjetitelja - puno.

▲


mladima... Upravo je dostupnost ob-razovanja za sve najsnaæniji Ëinitelj uujednaËavanju æivotnih πansi.” Ne znambrojku, ali istraæivanja potvruju ogro-man broj odustajanja od πkole i slabuopÊu pismenost.

Pravo na dostojan æivot

A prema VijeÊu Europe, cjeloæivot-no je uËenje prva klauzula u odrednica-ma za kvalitetan razvoj Europe. U Hr-vatskoj nema baπ puno kriterija koji suproizaπli iz kulture æivljenja (nepisaniustav), koja ima na prvom mjestu cije-loæivotno uËenje. Nadalje, iz mjeraNPM-a druπtveni je poloæaj mladih oso-ba ustavno zaπtiÊena kategorija. Usta-vom RH zadana je duænost dræave πtoopravdava svrstavanje te kategorije ured ustavnih vrijednosti. Duænost u pi-tanju ne iscrpljuje se jednokratno, veÊse radi o obligatornom i stalnom nasto-janju na stvaranju sve boljih uvjeta -socijalnih, kulturnih, odgojnih, materi-jalnih i drugih - za ostvarivanje prava nadostojan æivot. ... Meutim, glede prav-ne situacije onih osoba koje su punoljet-ne (pa time ne spadaju u pravni pojam

“djeteta”), ali koje joπ uvijek pripadajuu socijalnu kategoriju mladih osoba, po-stoji znaËajna pravna praznina.

Poznato je, ali ne i jasno artikulira-no, kako centri za socijanu skrb ne sud-jeluju u aktivnom terenskom pristupumladim osobama koje, osim πto posje-Êuju urede, imaju vjerojatno i problemes organizacijom svog slobodnog vreme-na, pa ne samo da ne koriste svoje po-tencijale, nego i ne nauËe kako ih spoz-nati i upotrijebiti i tako postaju “na teretdruπtvu”. Abortusi druπtva. (Pa πto namti odrasli rade? Valjda su i oni - ærtve. Ipobjednici su ærtve, svi su ærtve; filo-zofsko - socioloπko pitanje: - tko nas toærtvuje?) ©kolovanje i studiranje oduzi-ma dosta vremena pa aktivnosti poma-ganja drugima i osmiπljavanja kreativ-nih programa “kaËe” najveÊe entuzija-ste, πto ima i pozitivnu stranu, no s ko-notacijom na elitizam.

Rikverc: Hm... zaista sam radosnakada se vratimo na Markovu, Nazifovui Viktorovu izjavu. Mi u “Spiritu” zai-sta æelimo stvoriti vrijeme koje Êe real-no uËiniti pomak u neËijem æivotu. Neæelimo postati npr. institucija vremen-

ski ograniËena u odnosu sa stvarnim lju-dima. I u toj stvarnosti, kada Ministarπkolstva izjavljuje da nam je πkolstvonepraktiËno, spajati koncertne razglasei imati povremene poslove (a da nisunoπenje kaπeta) u osamnaestoj je godiniznaËajan uspjeh. Odviknuti se od drogebez metadona, uz neπto volje i razgovo-ra, u oazi koju zaozbiljno uzmeπ kaopriliku za oporavak, znaËi da ta oazaima smisla i da je karika zdravosti. ARijeka na reklamnim panoima i mislizdravo, i æivi zdravo.

O "Spiritovim" aktivnostima Ëitajtena www.spirit-ri.hr ili nas posjetite uKreativnoj kuhinji, u ex. Tvornici "Ben-ËiÊ".

Helga Paπkvan

Terapijsko jahanje u organizaciji udruge “Pegaz” Rijeka

KVALITETNIJI ÆIVOTMALIH JAHA»A

Udruga za terapijsko jahanje “Pegaz” Rijeka krenula je prije dvije godine s provoenjem programaterapijskog jahanja za djecu s posebnim potrebama. Program se provodi u suradnji s KonjiËkimklubom “VodiËajna” u Lukeæima, mjestu na Grobniku, koje je udaljeno od Rijeke 15 kilometara.

Udruga okuplja roditelje i djecus posebnim potrebama, kojisu korisnici programa, struËne

djelatnike koji se profesionalno bavedjecom s posebnim potrebama, volon-tere i sve ostale koji podræavaju pro-gram terapijskog jahanja. Udruga jeËlan Hrvatskog saveza za terapijsko ja-hanje, sa sjediπtem u Osijeku, s kojimredovito surauje oko organizacijeprograma i edukacije struËnih djelatni-ka.

Ciljevi udruge

• UkljuËenje πto veÊeg broja djece/osoba s posebnim potrebama s podruËjagrada Rijeke i susjednih opÊina u program terapijskog jahanja

• Stvaranje uvjeta za izvoenje programa (prostor, konji, specifiËna opre-ma, prijevoz)

• Edukacija timova za terapijsko jahanje

• Osnivanje Centra za terapijsko jahanje


©to je terapijsko jahanje

Terapijsko jahanje specifiËan jeoblik terapije koji je prvenstveno na-mijenjen djeci s posebnim potrebama,a provodi se pomoÊu konja. Osnovni

je cilj te terapije poboljπanje kvaliteteæivljenja djece/osoba. Provodi se nasvjeæem zraku i u Ëistom okoliπu. Pri-mjenjuje se kod 25 razliËitih dijagnozaili teπkoÊa u razvoju, kao πto su: cere-bralna paraliza, miπiÊna distrofija,multipla skleroza, spina bifida, aut-izam, mentalna retardacija, Down-sindrom, hiperaktivnost, epilepsija,smetnje govora, Ëitanja i pisanja, smet-nje vida i sluha, emocionalne smetnje,poremeÊaji u ponaπanju, pedagoπka za-puπtenost, zlostavljanje i ostalo.

Postoje i kontraindikacije za tera-pijsko jahanje, odnosno stanja kada sejahaËa ne stavlja na konja. Najvaænijesu kontraindikacije strah, kada osobane moæe prevladati strah od konja, ibol, kada jahanje uzrokuje pogorπanjejahaËeva stanja.

Uz strah i bol, u apsolutne kontrain-dikacije ubrajamo: dekubitus (otvore-na rana na tijelu, na mjestima izloæe-nim pritisku), hemofiliju ili stanje ne-stabilnosti vratne kraljeænice.

U relativne kontraindikacije ubra-jamo poteπkoÊe koje optereÊuju osnov-nu dijagnozu (koja sama po sebi nijekontraindikacija), a zbog kojih jahaËosjeÊa bol (kod luksacije ili subluksa-cije kuka), ne moæe zauzeti siguran po-loæaj na konju (iskrivljenja kraljeæniceveÊa od 30%) ili ugroæava sebe ili dru-ge svojim ponaπanjem (djelovanje ne-kih lijekova, npr. kod epilepsije).

Iskustva i istraæivanja

Iskustva u svijetu izuzetno su pozi-tivna. Programi terapijskog jahanjaprovode se tridesetak i viπe godina uAmerici, koja je otiπla najdalje, no i umnogim europskim zemljama, kao πtosu Austrija, NjemaËka, ©vicarska, Ita-lija, GrËka, Bugarska, Slovenija i Bo-sna i Hercegovina, Kod nas se progra-mi terapijskog jahanja provode u Osi-jeku, Zagrebu, Bjelovaru, Varaædinu,

Dugom Selu, Novoj Gradiπki i, narav-no, Rijeci. Naπa iskustva joπ su relativ-no svjeæa i bilo bi preuranjeno govoritio njima. No, Ëinjenica je da se roditeljipozitivno izjaπnjavaju o primjeni te re-habilitacijske metode.

Istraæivanja koja su provedena natom podruËju dokazala su da terapij-sko jahanje poboljπava opÊe zdravstve-no i motoriËko stanje, razvija emocio-nalne i socijalne vjeπtine djece/osoba sposebnim potrebama, πto znaËi da po-zitivno utjeËe na kvalitetu æivljenja tihosoba.

Trodimenzionalno kretanje konja,koje je najsliËnije hodu Ëovjeka, zatimrazne vjeæbe, igre i vjeπtine na konjupozitivno utjeËu na:

• koordinaciju pokreta,

• smanjenje spasticiteta kod cerebralne paralize ili sliËnih stanja,

• jaËanje miπiÊnog tonusa kod hipotonije,

• kontrolu stava tijela i voljnih pokreta (dræanje i ravnoteæa),

• poboljπanje grube i fine motorike,

• poboljπanje cirkulacije,

• poboljπanje disanja i probave,

• poboljπanje opÊeg psihomotornog i kognitivnog razvoja,

• bolje uËenje i orijentaciju (uËe sluπajuÊi),

• bolju paænju, pamÊenje i spretnost,

• razvoj emocionalnih i socijalnih vjeπtina,

• razvoj emocionalne inteligencije, kao i sposobnost i vjeπtinu prepoznavanjaemocija, njihovu kontrolu i pravilno usmjeravanje kroz uËenje komunikacije iempatije na razliËitim razinama,

• samopouzdanje,

• smanjenje osjeÊaja socijalne izoliranosti,

• stjecanje znanja o konjima i njezi konja,

• svladavanje vjeπtine jahanja.

Vaæno je reÊi

Mi ne moæemo uËiniti da nestane cerebralna paraliza, ilimultipla skleroza, ili neka druga smetnja koliko god punoradili i jahali, ali ONO ©TO MOÆEMO U»INITI JEST DAMOÆEMO UBLAÆITI POSLJEDICE svakog tog stanja,πto znaËi poboljπati opÊe zdravstveno, psiholoπko i soci-jalno stanje djeteta/osobe s posebnim potrebama. ▲


©to je potrebno za programterapijskog jahanja

1) Moramo imati JAHA»E. U te-rapijskom jahanju tako zovemo kori-

snike programa. Dakle, to su djeca iliosobe s posebnim potrebama razliËitihvrsta i stupnjeva teπkoÊa u razvoju ko-je ukljuËujemo u program.

2) Terapijsko jahanje provodi TIM

ljudi koji se sastoji od instruktora ilivoditelja programa terapijskog jaha-nja, suradnika u terapijskom jahanju ivodiËa konja. Dakle, troje ljudi, jedanjahaË i konj.

U programu sudjeluju i volonteri

koji se ukljuËuju u razne aktivnosti okoprograma, bilo da se to odnosi na rado-ve u πtali, ËiπÊenje konja, zagrijavanjekonja, voenje konja, ureivanje oko-liπa i sliËno.

3) Najvaæniji je Ëlan tima KONJ.Ta prekrasna i plemenita æivotinja izu-zetno je vaæna jer upravo ona, koja za-mjenjuje strunjaËe, valjke i ostale spra-ve, mora odraditi ono πto je za dijete/osobu najvaænije. Konj je æivo biÊe, onima svoje potrebe, zahtijeva posebnubrigu, redovite treninge, πkolovanje iostalo.

Za terapijsko jahanje ne koristimobilo kakvog konja, veÊ odabranog ko-nja, πto znaËi da se vrπi selekcija. Konjza terapijsko jahanje mora biti pravil-no graen, imati pravilan hod, dobartemperament i ne smije biti mlai od 7godina. Isto tako, ne ide svaki jahaË nasvakog konja. Naprotiv, treba odabratikonja koji najbolje odgovara jahaËu ikojeg imamo na raspolaganju, a o to-me odluËuje voditelj programa.

4) Moramo imati SPECIJALI-

ZIRANU OPREMU koja se odreujeprema vrsti i stupnju posebnih potreba.Obvezno koristimo zaπtitne kacige.

U obveznu opremu spada i rampa

za pojahivanje i sjahivanje, koju smoosigurali zahvaljujuÊi jednom rodite-lju.

U radu koristimo dræaËe za ruke

(koji se prilagoavaju jahaËu, ovisno otome da li se sluæi jednom rukom iliobjema), razliËite vrste sedla, podsed-

lice, kolan za voltaæiranje, uzengije

(stremen) za stopala, dizgine (uzde,volan) kojima se upravlja konjem.

©to radimo

Plan rada s korisnicima programa,odnosno programi rada s jahaËima in-dividualizirani su i planiraju se za sva-kog posebno.

Program terapijskog jahanja obu-hvaÊa:• ËiπÊenje konja,• opremanje konja,• uzjahivanje,• zagrijavanje,• vjeæbe na konju,• igre na konju,• sjahivanje,• skrb o konju i opremi nakon jahanja.

haËi (korisnici programa) mogu doÊi ido olimpijske razine natjecanja, πtoovisi o njihovoj upornosti i volji zarad.

©to udruga pruæa

»lanovi Udruge “Pegaz”, odnosnokorisnici programa, subotom i nedje-

ljom ukljuËuju se u program i on seprovodi kontinuirano, cijelu godinu,osim kada to vremenski uvjeti ne do-puπtaju. Ove godine u program je biloukljuËeno preko tridesetoro djece spodruËja grada Rijeke i susjednih op-Êina. NajveÊi broj djece bila su djeca scerebralnom paralizom, a ostala s ne-kom drugom smetnjom u razvoju.

Udruga pridaje veliku vaænost edu-

kaciji struËnih djelatnika i volonterajer smatramo da samo struËne i educi-rane osobe mogu raditi u programu te-rapijskog jahanja. Naπ je princip doda-ti struci znanje iz konjaniπtva, a ne obr-nuto. Udruga je osigurala odlazak naedukaciju koja se organizira na nivouSaveza, πto Êe Ëiniti i ubuduÊe. Trenut-no imamo tri voditelja programa, sedukacijama na nivou Hrvatskog sa-veza za terapijsko jahanje, i jednog in-struktora terapijskog jahanja koji seeducira u Americi.

U skoroj buduÊnosti planiramoosnovati CENTAR ZA TERAPIJ-

SKO JAHANJE, na prigradskoj loka-ciji, minimalne veliËine 5000 m2, kojiÊe u potpunosti zadovoljavati uvjeteprovoenja programa. BuduÊi Centarimao bi πtale za konje, spremnike zahranu i otpad, manje gospodarske obje-kte s prostorijama za dnevni boravak iradnim prostorijama, otvoreno jahali-πte veliËine 20x40m, pomoÊno jahali-πte, parkiraliπte i igraliπte za djecu. Uidejnom projektu buduÊeg centra naÊiÊe se i zatvoreno jahaliπte, koje bi omo-guÊavalo kontinuirano izvoenje pro-grama u ljetnom i zimskom periodu.

Dosadaπnju financijsku potporu urealizaciji programa dali su Vladinured za udruge, Primorsko-goranskaæupanija, Grad Rijeka, OpÊina Viπko-vo i OpÊina »avle.

Mirjana StojanoviÊ, prof.

Terapijsko jahanje ima medicinsku,pedagoπku, rekreativnu i sportskukomponentu. Krajnji je cilj u terapij-skom jahanju samostalno voenje ko-nja u kretanju. Oni koji svladaju tu vje-πtinu, mogu se ukljuËiti u rekreativnojahanje ili sportsko (dresurno) jahanje.Sportsko jahanje ima natjecateljskukomponentu, πto samim time podrazu-mijeva natjecanje na lokalnoj, dræav-noj, internacionalnoj, pa i paraolimpij-skoj razini.

U Hrvatskoj postoji hrvatski parao-limpijski odbor, koji u potpunostiopravdava svoju funkciju time πto ja-


Medicinska (i Ëasna) sestra Ana Julijana MajiÊroena je u Drinovcima (u Hercegovini), mje-stu udaljenom od otoka Suska (na kojem danas

æivi) viπe od 600 kilometara. S 15 godina uπla je u samostanSluæbenica milosra u Dubrovniku, gdje je provela 4 godinekao kandidatkinja za Ëasnu sestru. Nakon jedne godine no-vicijata, zaredila se i u istom redu ostala do danaπnjih dana.U samostanu Sluæbenica milosra u Bresciji (Italija) poha-ala je πkolu za medicinske sestre i diplomirala nakon dvijegodine. Kao njegovateljica radila je sedam i pol godina udjeËjem vrtiÊu Sluæbenica milosra u Zagrebu (u Kustoπiji).Prvi put je na Susak doπla 1970. godine da bi radila umjesnoj ambulanti i s joπ tri sestre reda Sluæbenica milosr-a vodila brigu o æupnom stanu, æupnoj crkvi i Ëetiri nemoÊ-ne starice - SuπËanke. Nakon deset godina provedenih naSusku, odlazi u NjemaËku i u Regensburgu, pri æupnoj crkvi,radi u staraËkom domu. Na Susak se ponovno vraÊa 1987.godine, na iste poslove s kojih je i otiπla. Ove godine obilje-æila je trideset i tri godine od prvog dolaska na Susak igotovo 26 godina rada u mjesnoj ambulanti Susak i samo-stanu sestara Sluæbenica milosra - uz æupnu crkvu sv. Ni-kole. S umirovljenom Ëasnom sestrom KERUBINOM PICI-NI∆, roenom SuπËankom, æivi u samostanu Sluæbenica mi-losra, pri susaËkoj æupnoj crkvi. Kao jedina stalna zdrav-stvena djelatnica u Mjesnoj ambulanti Susak, s pravom nosiepitet “dobri duh” otoka Suska.

- Za vrijeme boravka u Dubrovniku, u samostanu Sluæ-benica milosra, navikla sam na more, primorski kraj i ljudekoji s morem i na moru æive. U redu Ëasnih sestara Sluæbe-nica milosra nauËila sam na odricanja i oskudnost te zado-voljstvo i radost u pomaganju ljudima. Tko pomaæe ljudi-ma, mora biti sretan i zadovoljan ma kako mu teπko bilo uæivotu. Prije dolaska na Susak æivjela sam u Dubrovniku, uBresciji, u Italiji, i u Zagrebu. U svim tim mjestima bio jedosta visok civilizacijski i æivotni standard iako se radilo oprvim desetljeÊima nakon Drugog svjetskog rata. Meutim,kada sam doπla na Susak, uËinilo mi se kao da sam stigla nakraj svijeta, meu siromaπne ljude koji teπko veæu kraj skrajem i æive vrlo oskudno i teπko. Jedva sam razumjela πtoSuπËani govore. Brodske veze s Malim Loπinjem bile sudosta slabe, a s Rijekom nikakve. U to vrijeme, prije viπe odtri desetljeÊa, Susak nije imao stalnu elektriËnu energiju pasmo struju dobivali od mjesnog agregata, u vrijeme samonekoliko veËernjih sati. Kada sam 1970. godine uËinila prvekorake na pjeskovitom Susku, uËinilo mi se kao da sam sevratila u neku vrlo daleku i meni nepoznatu proπlost. Ipak,unatoË svemu, vrlo brzo sam zavoljela ovaj, po mnogoËemu

Ëudesni otok. Navikla sam se na vruÊa ljeta i oπtre, toËnijereËeno, surove zime, zavoljela sam SuπËane, prihvatila nji-hov jezik, obiËaje i navike - kako bih ih razumjela i kako bihim mogla pomoÊi - govori sestra Ana Julijana MajiÊ umjesnoj ambulanti.

SusaËka buduÊnost - otoËna telemedicina

Projekt “OtoËna telemedicina” Akademije medicinskihznanosti Hrvatske startao je u Cresu 28. srpnja 2001. godine.Istodobno sa startom, u taj projekt bila je ukljuËena i Mjesnaambulanta Susak, kao dio republiËkog programa na malim iod kopna udaljenim otocima. Ambulanta je dobila svu po-trebnu opremu (raËunalo, pisaË, digitalnu fotokameru i ske-ner), a medicinska sestra Ana Julijana MajiÊ bila je upuÊe-na na edukaciju.

- Pred koju godinu ni u snu nisam mogla pomisliti da Êenaπa susaËka mjesna ambulanta biti tako moderno opremlje-na informatiËkom opremom kakvu imamo sada. Mislila samkako Êe mi biti teπko, odnosno gotovo nemoguÊe raditi skompjutorom i svim prateÊim pomagalima. Meutim, “puË-ku πkolu za raËunala” uspjeπno sam i brzo svladala i sada mije kompjutor osnovno sredstvo rada - govori sestra Ana

Medicinska sestra Ana Julijana MajiÊ - jedini stalni zdravstveni djelatnik na otoku Susku

“DOBRI DUH” OTOKA SUSKA

▲

VeÊ blizu 26 godina Ëasna sestra Ana Julijana MajiÊvodi zdravstvenu skrb o svim SuπËanima.

SuπËanka Ivanka Tarabokija dolazi k njoj na previjanjerane na nozi punih 12 godina


Julijana MajiÊ, radosna zbog moguÊnosti ukljuËivanja unajsuvremenije oblike zdravstvene skrbi.

- Sestra Julijana iznimno je vrijedna i predana zdravstve-na djelatnica. Ona vodi zdravstvenu skrb o mladim i starimSuπËanima, od pomoÊi je vlasnicima kuÊa za odmor, a pri-skaËe u pomoÊ - po potrebi - i turistima tijekom ljeta. Ljubavi strpljenje, æelja za neprestanim uËenjem i lijepa rijeË kaolijek - osnovne su odlike naπe medicinske sestre Julijane -istiËe dr. Dionizije MikuliËiÊ, lijeËnik iz Malog Loπinja,koji vodi lijeËniËku skrb o SuπËanima veÊ puna dva deset-ljeÊa.

Kad nema brodske veze - tu je raËunalo

- Na Susku vodim zdravstvenu skrb o svim SuπËanima -od male djece pa do ljudi treÊe dobi - nastavlja svoju priËusestra Ana Julijana MajiÊ. - U svom poslu najËeπÊe mjerimkrvni tlak, visinu πeÊera u krvi, dajem injekcije prema pre-poruci lijeËnika, previjam rane te dajem lijekove premalijeËniËkom savjetu. Susak je - u jesen i zimu - vrlo ËestoodsjeËen od Malog Loπinja i tamoπnjeg Doma zdravlja ko-jem pripadamo. Brodske veze nema i po nekoliko dana.Upravo zbog toga nam raËunalo i internet-veza pruæaju ve-liku pomoÊ. Osim pisane poruke i snimke nalaza, mogu i

sama napraviti fotografiju (neke vanjske ozljede ili koænebolesti) pa je elektronskom poπtom poslati do lijeËnika spe-cijalista i vrlo brzo dobiti odgovor - savjet. Telemedicina jebuduÊnost zdravstvene skrbi na malim otocima koji nemajustalnog lijeËnika ili na koje uopÊe ne dolaze lijeËnici - spe-cijalisti. Razumljivo, raËunalo ne moæe zamijeniti lijeËnika,ali putem njega moæe se pruæiti bar prva pomoÊ.

Premda je ispunila radni vijek za odlazak u mirovinu,sestra Ana Julijana MajiÊ o “mirovanju” zasad ne misli.

- Ne znam koliko Êu joπ dugo raditi kao medicinskasestra u mjesnoj ambulanti na Susku. To, prvenstveno, ovisio Upravi Doma zdravlja u Malom Loπinju. Takoer ne mi-slim o odlasku sa Suska, na kojem sam provela najveÊi diosvoga æivota, jer to ovisi o potrebama naπeg reda Sluæbenicamilosra. Iako su me na Susku tukle bure i nevere, iako samna ovom otoku duboko proæivljavala mnoge tue ljudskedrame, nikada nisam poæalila πto sam doπla ovamo. U nevo-ljama se Ëovjek kali i u pobjedama nad njima doæivljavaradost i zadovoljstvo - govori medicinska i Ëasna sestraAna Julijana MajiÊ, koja je svoj kamenjar u dalekim Dri-novcima zamijenila pjeskovitim Suskom, otokom prirodneËudesnosti i æivotne posebnosti.

Tekst i fotografija: Borislav OstojiÊ

Ovisno o njegovoj veliËini i znaËaju, skup mora imatidozvolu za odræavanje, s prihvaÊenim uvjetima iplanom odræavanja, sa svim pojedinostima kojih se

organizator i provoditelj moraju pridræavati. Skup se moraprijaviti 15 do 45 dana prije odræavanja, ovisno o pretpo-stavljenom broju sudionika. I planovi, i pripreme, i odræa-vanje skupa, i vraÊanje u prvotno stanje moraju biti podstalnim kvalificiranim nadzorom kompetentnih struËnjaka.

Skup veÊeg broja ljudi na jednom mjestu nesvakodnev-na je okolnost i zato njihovo zdravlje moæe biti nesvakod-nevno ugroæeno. NajËeπÊi su rizici po zdravlje: crijevne

akutne zarazne bolesti, ozljede zbog raznih moguÊih nesre-Êa; starijim ljudima kroniËne se bolesti u takvim okolnosti-ma mogu pogorπati, a djeca su slabije otporna na vanjskeutjecaje na koje nisu navikla. Svi se rizici mogu sprijeËitiprethodno planiranim, za svako podruËje zdravstvene zaπti-te odgovarajuÊim preventivno-medicinskim mjerama.

Najvaænije aktivnosti

1) Izbor podruËja na kojem Êe biti na okupu velik brojljudi, kraÊe ili dulje vrijeme: prostor mora biti geofiziËkisiguran, bez vlage ili praπine, bez opasnih kukaca ili æivoti-

Zdravstvena zaπtita na velikim skupovima

NA VRIJEME SPRIJE»ITINEUGODNA IZNENA–ENJA

Svuda, pa i u nas, uËestali su skupovi s velikim brojem ljudi: koncerti popularne glazbe, πportskepriredbe, religiozni skupovi, politiËki skupovi, demonstracije itd. Za odræavanje pune sigurnostiljudi na skupovima od kljuËne je vaænosti odgovorna organizacija na visokoj struËnoj razini:

od vrha do πiroke baze brojnih izvrπitelja, profesionalnih i dobrovoljnih, uvrπtenih u odgovarajuÊegrane organizacije, svaka sa svojim podruËjem odgovornosti - za opÊu sigurnost, za promet,

za protupoæarnu zaπtitu, za sanitarnu zaπtitu, za sanitarne ureaje i higijenu,za zaπtitu zdravlja i medicinsku skrb itd.


nja, s okoliπem koji ne ugroæava ljude, s moguÊnoπÊu da seu neposrednoj blizini nae prostora za πatorski dnevni inoÊni odmor.

2) Mora postojati moguÊnost zaklona od vremenskihneprilika: sunca bez prirodne hladovine, kiπe, nevremena smunjama, vjetra koji lomi grane. Osim osobne zaπtite, to ÊeomoguÊiti zakloniπta u blizini te moguÊnost drenaænog od-voda velikih iznenadnih naplavina. Prilagodba mraku posti-æe se dovoljnim, ali i neopasnim osvjetljenjem i dobro izo-liranim elektriËnim vodovima.

3) Moraju postojati: blizina javnih puteva i prometala,moguÊnost laganog parkiranja; toËno oznaËeni kolni i pje-πaËki ulazi i izlazi, odvojeni jedni od drugih; osigurani hitnipristupi, rezervirani za vozila posebnih sluæbi; slobodni idovoljno πiroki unutarnji prolazi.

4) Treba osigurati odgovarajuÊu protupoæarnu zaπtitu naviπe mjesta, i vatrogasna vozila.

5) Uvijek postoji moguÊnost pojave iznenadnih, kadπtoi fatalnih poremeÊaja zdravlja, preranih poroda, alkoholizi-ranih ili drogiranih pojedinaca. Postoje i moguÊnosti izgre-da neobuzdanih navijaËa, pojave panike u mnoπtvu, koriπte-nje oruæja, poæara - sve same nesreÊe s posljediËnim lakimili teπkim ozljedama. Zbog svega toga mora na raznim mje-stima biti u pripravi dovoljan broj ambulanti s odgovaraju-Êim zdravstvenim osobljem te vozila hitne pomoÊi i slobod-ni putevi za njih.

6) Hrana moæe izazvati eksplozivno πirenje akutnih cri-jevnih zaraza ili otrovanja, πto se mora i moæe sprijeËiti.Namirnice ili hrana Ëuvaju se, pripremaju i usluæuju u trgo-vinicama i lokalima smjeπtenim u kontejnerima ili πatori-ma. Oni se postavljaju daleko od nuænika i depoa za smeÊe.Namirnice se nabavljaju od registriranih prodavaËa, ne izkuÊne radinosti. »uvaju se pri temperaturi niæoj od 5° C,zaπtiÊene od prilaza muha i πtakora, kad je moguÊe u klima-tiziranom prostoru. Hrana i namirnice hvataju se rukavica-

ma za jednokratnu upotrebu. Hrana se priprema na tempera-turi veÊoj od 70° C. Ruke treba prati tekuÊom vodom isapunom, a sue dezinficirajuÊim deterdæentom. Treba bitiosigurana eliminacija otpadnih voda i deponiranje krutogotpada u hermetski zatvorenoj posudi koja se povremenoodvozi. Zaposlenici moraju biti prethodno pregledani i po-uËeni o higijenskom rukovanju. Naie li inspekcija na nehi-gijenske uvjete, mora imati punomoÊ za momentalno zatva-ranje objekta i zabranu rada osoblja.

7) Voda mora biti Ëista i bakterioloπki ispravna, inaËemoæe biti opasnija od hrane. Ako nema vodovoda, ona sepribavlja iz specijalnih cisterni. Za pranje ruku planira sejedna slavina na 100 osoba. Treba planirati za svaki dan 20l vode po osobi, od toga 4 l za piÊe.

8) Nuænici su mobilni, zatvoreni, s ograenim prosto-rom oko njih, uz dobro oznaËen pristup do njih. Smjeπtaj imje daleko od ugostiteljskih lokala. Prazne se svakih 24 sata.RaËuna se da je potreban jedan nuænik na 100 osoba, saslavinom za pranje ruku.

9) Kruti otpad (smeÊe) dræi se u zatvorenim kontejneri-ma, uz vanjsku ogradu mjesta odræavanja skupa. U samomprostoru skupa, uz unutarnje prolaze, postavljaju se manjiboksovi u koje se baca smeÊe. SmeÊe, naroËito razbijenostaklo, povremeno se skuplja metlom i lopaticom.

10) Obavjeπtavanje sudionika skupa razglasima morabiti uvijek osigurano, razne upute o njihovoj sigurnosti, pa io zdravstvenoj, npr. o pokrivalima i mastima za zaπtitu odsunËevih zraka, o kabanicama za kiπu, o izbjegavanju alko-hola, droge i puπenja, o Ëuvanju od prevelike buke, o zaπtitihrane od muha itd.

11) Organizator je duæan poslije skupa sve dovesti uprvotno stanje.

Prim. dr. Ivica RuæiËka


Emocionalni poremeÊaji mogu do-vesti do razvoja bolesti. »injeni-ca je da emocionalna patologija

moæe poËeti od neuroze, straha pa i psi-hotiËne depresije. Gotovo bi se mogloreÊi da se pacijenti prije svega æale naneugodne tjelesne simptome, dok emo-cije i neugodna raspoloæenja, koji se izanjih kriju, ne spominju i ne govore onjima. No, teπko je za takvo ponaπanjekriviti bolesnika.

LijeËnik ne moæe i ne treba proma-trati svog bolesnika i bolesni simptomsamo kao jednostavnu i Ëistu bioloπkuËinjenicu. Njegovo Êe razumijevanje bo-lesti ostati tada Ëesto nepotpuno, njego-va moguÊnost utjecanja na simptomograniËena, a potrebe, æelje i oËekivanjapacijenta redovito neispunjeni.

Ne treba se Ëuditi da u takvoj situaci-ji obje strane, i lijeËnik, i bolesnik, osta-ju nezadovoljne i razoËarane jedna u dru-goj. »ovjek nije samo bioloπka Ëinjeni-ca, veÊ i individualna liËnost, svjesni su-bjekt koji æivi, doæivljava i suosjeÊa usvojoj okolini i druπtvu u kojem æivi.Psihijatrija je uputila poruku ostalim me-dicinskim granama da u odreenim bo-lesnim stanjima igraju ulogu sasvim psi-holoπki i emocionalni faktori, da se tifaktori mogu prouËavati i pratiti psiho-loπkim metodama i lijeËiti. Time ipaknije reËeno da se sada samo ponavljajedna stara, dobra i opÊepoznata istina.Radi se o tome da spomenuti stav premabolesniku i bolesti ne treba biti samoizraz dobronamjerne spontanosti, veÊ dase zasniva i na znanstvenim pretpostav-kama, poznavanju niza psiholoπkih me-hanizama i njihove uloge u odreivanju iformiranju bolesnih simptoma. Radi se,drugim rijeËima, o tome, da svaki lijeË-

nik koristi u πto veÊoj moguÊoj mjeri onespoznaje o prirodi, podrijetlu i moguÊempatogenom djelovanju emocionalnih fa-ktora do kojih je psihijatrija, kao speci-jalna medicinska grana, u tijeku svogistraæivanja i napretka, doπla.

Psihijatrija i druπtvo

Svaka je druπtvena struktura poduzi-mala, a poduzima i danas, odreene mje-re u vezi s mentalnim zdravljem, odno-sno njegovim naruπavanjem. Kod togase mentalni poremeÊaj redovito doæiv-ljava kao neπto πto naruπava normalnofunkcioniranje pojedinca ili druπtva.

No, svako druπtvo ima ugraene me-hanizme socijalne kontrole koji su nami-jenjeni njegovu odræavanju i funkcioni-ranju, druπtvenoj homeostazi. Gledanopsiholoπki, ta se homeostatska potrebadruπtva vjerojatno ostvaruje formira-njem odreenih karakternih crta liËno-sti, ako pod karakterom shvatimo manjeili viπe stabilnu organizaciju individual-nih teænji i potreba. Veza izmeu karak-tera i druπtva mora se, po svoj prilici,potraæiti u mehanizmima kojima druπtvopostiæe odreen stupanj konformnostikod pojedinaca koji ga saËinjavaju. Po-sao je socijalne psihologije da izuËava iutvrdi kako se vanjska prinuda druπtvapreobræava u unutarnju ljudsku potrebu.

Bolestan Êe Ëovjek doæivjeti svoje ti-jelo kao manje vrijedno, isto tako i svojuosobu kao inferiornu u odnosu na zdra-ve. Taj je doæivljaj u veÊini sluËajevajedan od povoda depresivnoj reakciji, alisu moguÊi i drugi odgovori. Njime mo-æemo tumaËiti veoma intenzivne reak-tivne depresije, koje mogu dovesti i dotakvih afektivnih stanja u kojima bole-snik, u prvom redu onaj koji veÊ u svo-

jim premorbidnim crtama pokazuje psi-hiËku neotpornost, izvrπi suicid.

VeÊ smo rekli da reakcije mogu iÊi idrugim tijekom. U osoba koje u svojojpremorbidnoj liËnosti imaju paranoidnihcrta, bolest moæe pojaËati njihove pro-jektivne stavove. To su osobe koje su usvojoj premorbidnoj liËnosti bile skloneda sebe ne cijene i da druge optuæuju daih dovoljno ne cijene.

Ta njihova crta nije nikakav moralniminus, nego ostatak nepovoljnog razvo-ja liËnosti.

Sulud, zao i bolestan

Suludost oznaËava ponaπanje kojenije uobiËajeno, koje ne odgovara nor-mama. Suludost ne znaËi neophodno iprisutnost umnog oboljenja kao uzrokaneuobiËajenog ponaπanja, iako to moæebiti na stvari. Ocjena ludosti zahtijevapostojanje kulturnih pravila ponaπanja iupoznatost procjenitelja s njima. Tako iludilo moæe imati odreena prispodobi-va ponaπanja koja u odreenim druπtvi-ma mogu biti smatrana plemenitim, npr.neobazrivost prema opasnosti i junaπtvou sluæbi ideje koja sama po sebi nije πtet-na za druπtvo. RazgraniËenja zla i dobrapredmet su etiËkog prouËavanja, a zloponaπanje je trenutno, definirano kaoono koje ugroæava napredak i razvojljudskoga druπtva. UopÊeno, zlo i ludodjelovanje mogu biti jednaki i razliËiti unamjeri, a ne u prirodi samog djela. Kri-minalac koji Êe iznimno mnogo riskiratiu samoubilaËkom pokuπaju krae dra-gulja, razlikuje se samo u namjeri od al-pinista koji Êe pod jednako velikim rizi-kom pokuπati osvojiti neki vrh, dok jenenormalnost samog pothvata podjedna-ka. Ta dva pojma mogu se preklapati s

LijeËnik, pacijent i druπtvo

EMOCIJE SE SKRIVAJUI PRED LIJE»NIKOM

Osoba koja dolazi lijeËniku donosi sa sobom ne samo svoju tjelesnu bolest i svoje simptome, veÊujedno i svoje probleme vezane s boleπÊu: svoja strahovanja i zabrinutost, svoje nade i oËekivanja.No, emocionalna situacija u tom susretu nije ipak tako jednostavna i ne svodi se samo na pitanjerazumijevanja oËekivane reakcije liËnosti na prisutnost tjelesne bolesti ili prijeteÊe æivotne opasnosti.


pojmom mentalne bolesti, gdje nedosta-tak kognitivne kontrole moæe rezultiratiponaπanjem koje je jednako ponaπanjusulude ili zle osobe, ako se ne utvrdi daje nedostatak promiπljenosti posljedicamentalnog poremeÊaja, a ne izuzetnemotivacije ili pak pohlepe.

Procjena nenormalnostiponaπanja

Ono πto pacijent smatra nenormal-nim ne moraju neophodno istim cijenitiobitelj i zajednica; sud obitelji o odree-nom ponaπanju ne mora dijeliti i paci-jent. Drugo, nenormalnost ponaπanjaovisit Êe o normi koja je izbrana za uspo-redbu. Postoji najmanje πest grupa ta-kvih normi: najbolje, prosjeËno i najgorestanje prije poËetka bolesti: prosjeËnostanje drugih pojedinaca u zajednici po-goenih istom boleπÊu; stanje koje poje-dinac, njegov lijeËnik ili pak zajednicaæeli postiÊi; najbolje, prosjeËno i najgorestanje pojedinca nakon poËetka bolesti;stanje koje pojedinac smatra najboljim,normalnim ili najgorim u svom æivotu;stanje koje pojedinac upoznaje za lijeËe-nja iste ili ponovljene epizode dotiËnebolesti. Mnoge od usporedbi rade se bezsvijesti o kognitivnom procesu i bez svi-jesti o emocionalnim Ëimbenicima (u li-jeËnika i pacijenta) koji utjeËu na pro-mjenu.

stojati i onda kada nema nenormalnostiu ponaπanju i kad nedostaju laboratorij-ski nalazi kao potpora pacijentova jada-nja.

Druπtvene odrednice boli

S bolesti koja traje nastaje niz soci-jalnih problema jer bolesnik ne moæe ra-diti i zaraivati, ne moæe dovrπiti zapo-Ëeto, financijski se problemi gomilaju,nastaju. Ako bolest traje duæe, ostavljajuga pomalo prijatelji i znanci. Njegovate-lji postaju zasiÊeni naporom i nestrplji-vi. Sve to utjeËe na bolesnikovo podno-πenje boli.

Bol se pogorπava ili nastaje i zbogduπevne izolacije. Mnoge su tegobe, aposebno bol, veÊe i jaËe kad je Ëovjeksam, jer mu manjka dijalog, ma kako onelementaran bio. Bolesnik gubi samopo-uzdanje i osjeÊaj vrijednosti i znaËenja.

Neprimjereno lijeËenje boli moæe bi-ti posljedica nepoznavanja suvremenogpsihoterapeutskog pristupa, teπkoÊa unabavi jakih analgetika. Moæe biti lijeË-nikov strah, u sluËajevima indikacije zaopijate, od moguÊnosti izazivanja respi-ratorne depresije ili strah od izazivanjaovisnosti. Mogu i sami bolesnici odbijatilijeËenje, jer se kod nekih neopravdanouvrijeæilo povezivanje pojma morfina sblizinom smrti.

Odnos prema bolesti

Svaki Ëovjek ima opÊenito neka saz-nanja i iskustvo o tome πto je zdravlje, aπto bolest. Dok se fiziËko i psihiËko zd-ravlje mogu nazvati punom sreÊom,obiËno Ëovjek to ne doæivljava ili rijetkodoæivljava punim iskustvom. Zdrava jeosoba ipak svjesna stalnih senzacija kojedolaze iz razliËitih dijelova tijela: umor,glavobolje, nelagodno osjeÊanje u tijelu,tu i tamo bolovi. U æelji da se osjeÊadobro, takva osoba mora ih koordinirati,ili ih pokuπati odmaknuti iz svjesnog po-lja, ili zaboraviti.

Odnos bolesnika i lijeËnika

Moæemo ga definirati kao prenoπe-nje na terapeuta emocija koje je pacijentdoæivljavao u djetinjstvu u odnosu navaæne osobe, a to su u prvom redu majka,otac, brat, sestra, baka, uËitelj itd. U timsituacijama Ëesto se ponaπamo kao djecakoja velikim oËima gledaju u moÊnog i

spasonosnog Ëovjeka, koji Êe rijeπiti naπproblem, ispuniti naπu potrebu, i to pomoguÊnosti odmah. Naveo bih primjerkada je zreo Ëovjek, s velikim oËekiva-njem i sreÊom doËekao vodoinstalaterakada mu je pukla cijev u zidu. Taj velikistruËnjak, intelektualac, divio se vodo-instalateru dok je taj razbijao zid i nala-zio mjesto na kojem je iz cijevi curilavoda. Razveselio se kao malo dijete, jerje njegov veliki problem bio rijeπen.SliËnih situacija imamo svi u æivotu i unaËelu se ponaπamo kao bespomoÊnadjeca, projicirajuÊi u majstora ili bilo ko-jeg struËnjaka, koji nam je u tom trenut-ku potreban, mnoge karakteristike sve-moguÊeg i sveznajuÊeg oca i spasitelja.

Potreba za psihiËkom pomoÊi

Danaπnje je vrijeme vrijeme distresai stresa. Potreba za psihiËkom pomoÊigolema je, ali klijenti ne æele biti “ozna-Ëeni” dolaskom na psihijatriju. Oni u ve-Êini sluËajeva trebaju psihiËku podrπku,a ne lijeËenje. Psiholoπka medicina imasve veÊu ulogu, ne samo u razumijevanjupsihopatologije “velikih” mentalnih bo-lesti, veÊ i u razumijevanju zbivanja iproæivljavanja iz svakodnevnog æivota.Psiholoπka medicina moæe pomoÊi i oso-bama koje traæe pomoÊ za svakodnevneæivotne probleme i nisu spremne traæitije u tradicionalnim dijagnostiËkim kate-gorijama, kao πto su neuroza i psihoza.Naime, postoji predrasuda da, ideπ li psi-hijatru moraπ biti “lud”. Psiholoπka me-dicina, s jedne strane, stvara moguÊnostdrugim profilima struËnjaka da razumijupsihiËke znakove unutar tjelesnih obo-ljenja i da se suoËe s moguÊnoπÊu lijeËe-nja i pomoÊi u kriznim situacijama, te dashvate da za svaki znak psihiËkog pore-meÊaja potreban psihijatar. Uloga psihi-jatara u radu s terapeutima laicima jestda im pomognu u prepoznavanju teπkihduπevnih bolesti i naËinu usmjeravanjaprema instituciji gdje im se moæe pruæitiadekvatna pomoÊ. Supervizor psihotera-peut ima funkciju da terapeuta laika upo-zorava na okvir njegovih moguÊnostidjelovanja, da sebi ne postavlja nerealneciljeve. Da zakljuËimo: u psiholoπkojmedicini cilj je uspostaviti dijalog s pa-cijentom i zajedniËki priÊi problemu ko-ji pred nama stoji.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Iz prethodnoga slijedi da je pri pro-cjeni nenormalnosti ponaπanja prijekopotrebno specificirati norme na temeljukojih je odreeno ponaπanje ocijenjenonenormalnim, te navesti Ëije je procje-njivanje pri tome prihvaÊeno kao sredi-πnje.

Iz prethodnoga takoer slijedi da senenormalnost ponaπanja, kao takva, nesmije smatrati mentalnim poremeÊajem:za to je potrebno ustanoviti kognitivno iemocionalno stanje pojedinca i motiva-ciju ili uzrok takvu ponaπanju. Takoerslijedi da mentalni poremeÊaj moæe po-


Pod najbliæima ne mislimo na onefiziËki bliske osobe, koje igromsluËaja ili loπeg odabira dijele na-

πu kancelariju, æive vrata do vrata ili smos njima u krvnom srodstvu, a ne znaËenam previπe. Najbliæi su oni s kojimasmo izgradili posebne emocionalne rela-cije, koji su nam prirasli srcu i smatramoih nekako svojima. Za njih Ëesto kaæe-mo: “MOJ ...”. Vaæni su nam. Prema nji-ma primjenjujemo drugaËija mjerila ne-go prema ostalima. Po tome se i razlikujuod njih.

Uz svoje najbliæe opustimo se, zna-mo da Êe nas voljeti i kad malo pretjera-mo, i kad malo podbacimo, pa si dopu-stimo viπe nego πto bismo si dopustili ukomunikaciji s nekim nama vaænimstrancem. Nekad se bojimo da za njihnismo dovoljno dobri, pa izigravamoono πto bismo æeljeli biti. Nekad smatra-mo da se ponaπaju ispod svojih moguÊ-nosti, pa ih tjeramo da se mijenjaju, dabudu bolji po naπim kriterijima. Vaænonam je kako nas reprezentiraju pred dru-gima, pa ih dovodimo u red ne samozbog njih, nego i zbog sebe. Nekad smoboleÊivi prema njima, pretolerantni, pre-tjerujemo s neprimjerenim paænjama.Nekad smo jako strogi da se ne pokvare.Nekad pristajemo na previπe toga, samoda nas ne ostave.

Upravo zato πto prema njima imamoposebne kriterije, æelje i oËekivanja, neuspijevamo biti posve iskreni i realni.Iskreni smo kad im kaæemo ono πtostvarno mislimo i osjeÊamo, a realni smokad se naπe poruke temelje na provjere-nim Ëinjenicama, a ne na pretpostavka-ma i predrasudama.

Kad smo istinski bliski s nekim, mo-æemo se otvoriti, stvarno reÊi πto misli-mo i osjeÊamo, bez straha da Êe zbogtoga naπ sugovornik o nama pomislitineπto ruæno, da nas neÊe razumjeti, da Êenas sasjeÊi svojim komentarom ili osra-motiti pred drugima. U bliskosti smije-mo i æelimo biti iskreni i realni, jer teatari prenavljanja nisu potrebni.

Pod BLISKO©∆U, dakle, podrazu-mijevamo sposobnost otvaranja i iskre-

nog razmjenjivanja svojih misli i osjeÊa-ja s odabranim osobama. U toj razmjeninemamo potrebu koristiti strategije obra-ne, izbjegavanja, obmane i manipulaci-je, pa zbog toga BLISKOST smatramonajkvalitetnijim oblikom komunikacije.

Predrasude o bliskosti

Neki se ljudi izuzetno boje BLIS-KOSTI. Taj strah poËiva na VJEROVA-NJIMA koja su formirali prema osob-nom iskustvu, registriranim primjerimaiz okoline i direktnim porukama svojihautoriteta. Iako ih usvojena vjerovanjalimitiraju, najËeπÊe ih ne æele ponovo te-stirati, veÊ traæe potvrde za njihovo odr-æavanje.

Za neke je bliskost siguran naËin danam drugi ugroze slobodu i osobni in-timni svijet. Tako obiËno misle oni od-rasli uz kontrolore, koji njima ili drugimËlanovima obitelji nisu ostavljali njihov,osobni prostor, koji su sve morali znati ikoji su se mijeπali i u njihove najintimni-je sfere æivljenja. Izbjegavanje bliskostinaËin je kako se πtite od sliËnog iskustva.

Drugi u bliskosti vide put premaosjetljivosti i ranjivosti. Kaæu da bi po-stali nedovoljno jaki za surovost æivotakad bi si dopustili bliskost i suosjeÊanje.I tako sami sebe izoliraju od njegovenjeænije strane.

Neki bliskost smatraju Ëistim gubit-kom vremena. Toliko toga treba smisliti,ostvariti konkretne ciljeve, zaraditi, ima-ti, pokazati, postiÊi slavu, moÊ, prestiÊidruge. Bliskost je potpuno izvan tog fil-ma.

Bliskost minira omiljenu æivotnu pri-Ëu i onima koji se stalno moraju muËiti iærtvovati zbog neËega. Ona iskljuËujepotrebu za ærtvovanjem jer traæi poπtiva-nje i vlastitih i tuih granica.

Bliskost ne odgovara niti deæurnimprogoniteljima. Ona potiËe na razumije-vanje i prevladavanje problema, a pro-gonitelji cijeli æivot traæe tue greπke itrijumfiraju nad njima.

Pa Ëak ni veliki spasioci ne ljube bli-skost. Bliskost nas potiËe da razvijemoosobne resurse i sami preuzmemo odgo-

vornost za svoj æivot, pa nam “πtake” uobliku raznih spasilaca viπe nisu potreb-ne. I zato je ni oni ne vole.

Cijeli niz ljudi koji su putujuÊe kaza-liπte, kod kojih se neprestano dogaa ne-πto grandiozno i moraju biti u centru paæ-nje, bliskost smatraju prozaiËnom, obiË-nom, dosadnom. Njima je puno zanim-ljiviji teatar izvan teatra koji tako vjeπtostvaraju.

Niti ubrzanima bliskost nije primam-ljiva. Za nju je potreban unutarnji mir,predanost, strpljivost. Kroz bliskost semoæe doÊi do svojih potisnutih svjetovai boli, a to im nije ni najmanje zanimlji-vo.

I tako razliËita vjerovanja formirajurazliËite modele i tipove obrane od bli-skosti. »ini nam se da nas πtite od mogu-Êih ozljeda, a zapravo nas πtite od kon-takta sa samim sobom i od kvalitetnihljudskih odnosa.

Drugu grupu Ëine ljudi koji nisu osje-tili πto znaËi biti prihvaÊen, poπtivan, vo-ljen, podræan, iskren i autentiËan. Oninisu imali model bliskih odnosa, pa spo-sobnost otvaranja i iskrene razmjene mi-sli i osjeÊaja naprosto nisu razvili. Djecakoja u najranijoj dobi nisu bila æeljena ibezuvjetno prihvaÊena, teπko mogu po-vjerovati da su moguÊe otvoreni odnosijer ih duboko usaeni strah od odbaciva-nja i napuπtanja neprestano tjera na raz-ne obrane.

Problemi nastaju i ako su kao djecabili prezaπtiÊivani i kontrolirani na naËinda su im autoriteti neprestano govoriliπto i kako trebaju misliti i osjeÊati. Kaoodrasli, oni ni sami nisu sigurni πto za-pravo misle i osjeÊaju. I dalje nastavljajukao papagaji ponavljati tue zakljuËke islijediti tue procjene. No, kad upoznajuosobu koja se usudi biti autentiËna, onikroz njena ponaπanja dobivaju dozvolu ipoticaj da i sami pokuπaju. U prvo Êevrijeme nagaati kako je neπto za njih,provjeravati i otkrivati, dok ne formirajuosobne kriterije i pronau put do svojihemocija i æelja.

Znati πto o neËemu mislimo i osjeÊa-mo pretpostavka je razmjene poruka o

Emocionalna inteligencija (I)

KAKO POSTATI BLIÆI S NAJBLIÆIMAMoæda nam se uËini da s naslovom neπto nije u redu jer valjda se podrazumijeva dasmo sa svojim najbliæima bliski. No, ako se malo temeljitije zamislimo, otkrit Êemo dabismo s tim najbliæima moæda æeljeli biti bliski, πto joπ ne znaËi da u tome i uspijevamo.


svom svijetu. Kako je neπto za nas, nemogu nam reÊi drugi. Ipak, mnogi ljudinisu smjeli izraæavati neke emocije ili ihËak nisu smjeli ni osjeÊati, pa ih danas nemogu prepoznati u svom repertoaru.DjevojËice kojima su govorili da je ruæ-no ako se ljuti, ili djeËaci kojima su serugali ako bi se neËeg uplaπili ili bilituæni, mogu transformirati svoje stvarneosjeÊaje u neke dopuπtenije. Tako Êe,umjesto da se ljute, djevojËice ËeπÊe bitituæne, a djeËaci Êe svoje tuge i strahovepretvarati u ljutnju.

Emocije koje nismo smjeli izraæava-ti, mogli smo i zatomiti ili potisnuti usebe do te mjere da ih kroz neko vrijemeviπe neÊemo biti svjesni. Skupljat Êemoih i kada nam se, kako kaæu ljudi, “preli-je Ëaπa”, prasnut Êemo i izraziti potisnu-tu emociju u posve neoËekivanom inten-zitetu.

Zato πto nismo iskreni sa samima so-bom, ponekad neÊemo primijetiti daemocionalno nabijeno reagiramo premaljudima koji s naπim emocijama nemajunikakve veze. Npr. razljutimo se na πefa,a izgalamimo se na dijete jer ga nismodobro razumjeli.

Ako nismo u kontaktu sa svojim mi-slima, dogaat Êe nam se da iznuujemopotvrde svojih vjerovanja, bez prave svi-

jesti o tome. To radimo kroz tzv. “psiho-loπke igre”. Netko se, na primjer, poæali,a mi se odmah “upecamo” i poËnemonuditi rjeπenja kao da je taj drugi nespo-soban brinuti o sebi. Kad mu ponudimo ipetu, πestu varijantu, a on i opet naerazlog da je odbaci, obiËno prasnemo ikaæemo osobi ono πto u dubini duπestvarno mislimo o njoj, iako joj to bezljutnje nikad ne bismo rekli ili toga inismo bili svjesni. To bude: “Pa ti sistvarno kompliciran, teπka osoba i sl.”, adruga osoba britko odgovori: “Ne, negomi ti nisi sposoban pomoÊi!” i otkrije dazapravo uopÊe ne cijeni svog spasioca.Tako se igramo sami sa sobom i drugimljudima samo zato πto nismo iskreni sa-mi prema sebi i zapravo ne znamo πto oneËemu mislimo i osjeÊamo.

Dakle, prvi je korak prema bliskosti sdrugima bliskost sa samim sobom. Kakoje postiÊi, kako otkriti πto zapravo osje-Êamo i koja su vjerovanja ili razmiπlja-nja u podlozi naπih postupaka?... Jedanje od naËina popriËati s osobom kojoj jeto posao, koja zna procesirati i koja Êenas voditi kroz osobnu πumu misli i osje-Êaja. No, ako je nema pri ruci, postojineπto πto moæemo sami za sebe uËiniti -PISATI. Doslovno treba uzeti papir iolovku, postavljati samima sebi pitanja i

pisati odgovore. Dok piπemo, uzao u na-πoj glavi i duπi pomalo Êe se razvezivatii povesti nas prema poËetku. »esto Êemosami sebe iznenaditi onim πto otkrijemo.Tada Êemo imati materijala za iskrenurazmjenu.

Uz ljude koji se boje bliskosti i samine poznaju svoje misli i osjeÊaje, postojei oni koji odlaze u drugu krajnost. Ta je:htjeti biti blizak sa svakim i pod svakucijenu. Jedva da poznaju Ëovjeka, a veÊmu priËaju o svom πefu, ljubavnim jadi-ma i operaciji æuËnih kamenaca, oËeku-juÊi da Êe im sugovornik uzvratiti istomprisnoπÊu. A sugovornici se obiËno Ëu-dom Ëude i ne pada im na pamet da podi-jele iπta viπe od priËe o vremenu.

Zamka je bliskosti i dijeliti s bliskomosobom baπ sve. ©to na umu, to na dru-mu. Ili pak svaku reËenicu ili reakcijuprodubljavati i secirati da bi otkrili πto seto krije iza nje, πto je sugovornik zapra-vo na tren osjetio i kakvu je to primisaoimao. Takva kvazi bliskost iscrpljujuÊaje i pogubna po odnos. Kao πto svojevrijeme ne treba apsolutno dijeliti s bli-skim osobama, tako Êe uvijek postojati idijelovi naπeg intimnog svijeta u kojeÊemo samo mi imati pristup.

(Nastavak u sljedeÊem broju)

Vesna ©palj, prof.

PoteπkoÊe u provedbi Nacionalnestrategije suzbijanja zloporabeopojnih droga do sada je Ëinilo ne-

postojanje zakonskog temelja za pravniustroj sustava za lijeËenje ovisnika te je,shodno tome, izrada Zakona o suzbijanjuzloporabe opojnih droga bila prioritet i pre-duvjet djelovanja svih sektora ukljuËenihu suzbijanje zloporabe opojnih droga.

Zakonska regulativa

Zakon propisuje uvjete za uzgoj bilja-ka iz kojih se mogu dobiti opojne droge,uvjete za izradu, posjedovanje i prometopojnih droga i tvari koje se mogu upora-biti za izradu opojnih droga, nadzor naduzgojem biljaka iz kojih se mogu dobitiopojne droge te nadzor nad izradom, po-

sjedovanjem i prometom opojnih droga itvari koje se mogu uporabiti za izradu opoj-nih droga. Definira sustav za prevencijuovisnosti, pomoÊ ovisnicima i povreme-nim uzimateljima opojnih droga te mjestoi ulogu ustanova i nevladinih organizacijau sustavu skrbi i pomoÊi ovisnicima te po-vremenim uzimateljima opojnih droga.

Osim usklaivanja odredbi o proizvod-nji i prometu opojnih droga (πto je osnovnisadræaj preuzetog saveznog Zakona) s hr-vatskim zakonodavstvom i duhom hrvat-skog izriËaja, taj Zakon regulira i pitanjekontrole nad proizvodnjom i prometomtvari koje se mogu zloupotrijebiti u izradisintetiËkih opojnih droga, tzv. prekursora(tvari iz svakodnevne uporabe, kao πto sunpr. aceton, kapi za nos, solna kiselina,

pesticidi) te usuglaπava unutarnje zakono-davstvo s Konvencijom UN-a protiv neza-konitog prometa opojnim drogama i psi-hotropnim tvarima.

Zakon je obvezao Vladu Republike Hr-vatske na osnivanje Ureda za suzbijanjezloporabe opojnih droga, kao ustrojbenejedinice upravnog tijela Vlade s djelatno-πÊu koordinacije izvrπne vlasti na preven-ciji i suzbijanju zloporabe opojnih droga, aMinistarstvo zdravstva obvezano je naosnivanje i ustroj nove zdravstvene usta-nove - Hrvatskog zavoda za prevencijuovisnosti.

Sukladno odredbama donesenog Zako-na, Vlada Republike Hrvatske donijela jeUredbu o osnivanju Ureda za suzbijanjezloporabe opojnih droga (u daljem tekstu:

Sustav suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj

SURADNJA ZA ZAJEDNI»KI CILJSuzbijanje zloporabe opojnih droga globalni je problem s dugoroËnim posljedicama na zdravstvenoj,

socijalnoj i gospodarstvenoj razini. PoveÊana dostupnost svih vrsta opojnih droga na ilegalnomnarkotræiπtu uvjetuje pad njihove cijene i pogoduje pojaËanom interesu, odnosno poveÊanoj potraænji.

▲


Ured) koja je stupila na snagu 6. oæujka2002. Ured je struËna sluæba Vlade Repu-blike Hrvatske koja sustavno prati pojave,razmatra pitanja i obavlja druge poslove uvezi s primjenom Zakona o suzbijanju zlo-porabe opojnih droga te provedbom Na-cionalne strategije nadzora nad opojnimdrogama, suzbijanja zloporabe opojnihdroga i pomoÊi ovisnicima o opojnim dro-gama.

Nacionalni program suzbijanja zlopo-rabe opojnih droga za 2003. godinu usvo-jila je 9. sijeËnja ove godine Vlada Repu-blike Hrvatske. Program je izraen u koor-dinaciji s nadleænim ministarstvima, de-taljno propisuje oblike prevencije, eduka-cije i borbe protiv zloporabe opojnih drogate odreuje dræavna tijela kao nosioce kojisu obvezni donijeti posebne programe ko-jima Êe se definirati konkretne akcije nasvakom pojedinom podruËju, kao πto sunpr. prevencija i edukacija u vrtiÊima, πko-lama, fakultetima i sl., meunarodna su-radnja, medijska kampanja i sl.

Nacionalna strategija iz 1996. donese-na je od Hrvatskog sabora i osnova je zadjelovanje svih tijela dræavne uprave iostalih ustanova, udruga i sl. u podruËjuopojnih droga. Sukladno odredbama Spo-razuma o stabilizaciji i pridruæivanju, po-trebno ju je uskladiti s propisima EU te seu tu svrhu pri ministarstvima formirajuradne grupe koje Êe imati zadatak uskladititu strategiju s propisima EU, a osobito saStrategijom kontrole droge EU.

Æupanijski centri

U Republici Hrvatskoj, od donoπenjaNacionalne strategije osnovano je 17 æu-panijskih centara za prevenciju i izvanbol-niËko lijeËenje ovisnosti, no njihov pravnistatus do danas nije rijeπen, i to upravozbog nepostojanja Zakona.

Trenutno je u saborskoj proceduri Na-crt zakona o zdravstvenoj zaπtiti, a uskoroÊe biti i izmjene i dopune Zakona o suzbi-janju zloporabe opojnih droga, Ëime Êe se,umjesto prethodno predvienog Hrvatskogzavoda za prevenciju ovisnosti, unutar Hr-vatskog zavoda za javno zdravstvo ustroji-ti sluæba za prevenciju ovisnosti, kojoj Êejedna od glavnih zadaÊa biti koordinacijasa æupanijskim centrima za prevenciju iizvanbolniËko lijeËenje ovisnosti. Centriza prevenciju i izvanbolniËko lijeËenje ovi-snosti ustrojiti Êe se kao sluæbe za preven-ciju ovisnosti pri æupanijskim zavodima zajavno zdravstvo. Cilj je stvaranje temeljnemreæe centara za prevenciju i izvanbolniË-ko lijeËenje ovisnosti i razvijanje adekvat-

nog sustava epidemioloπkog praÊenja pro-blema ovisnosti te provedba mjera i aktiv-nosti za sprjeËavanje, rano otkrivanje i suz-bijanje ovisnosti.

Sadaπnji centri i savjetovaliπta formi-rani su na temelju odluka æupanijskihskupπtina i razliËito su pripojeni, bilo uzdjelatnost domova zdravlja, bolnica, bilokao samostalni Zavod za bolesti ovisnostiSplitsko-dalmatinske æupanije, bilo uz Cr-veni kriæ i sliËno. Osobe u centrima uglav-nom rade na temelju ugovornih odnosa, ito nekoliko dana ili nekoliko sati u tjednu,a centri su financirani dijelom iz dræavnogproraËuna, temeljem ugovora Vlade, a di-jelom iz proraËuna æupanija, odnosno gra-dova.

sudjelovati u organizaciji i provedbi trajneizobrazbe zdravstvenih i drugih djelatnikana podruËju suzbijanja i lijeËenja bolestiovisnosti. Rjeπavanja pitanja statusa cen-tara za prevenciju i izvanbolniËko lijeËe-nje ovisnosti temeljni je zadatak i prvi cilj,koji je potrebno realizirati do prve polovi-ce ove godine.

Resocijalizaciju i rehabilitaciju osobalijeËenih od ovisnosti potrebno je zapoËetii u dræavnim ustanovama. Ministarstvo ra-da i socijalne skrbi sufinancira samo usta-novu za skrb i resocijalizaciju ovisnika gd-je program rehabilitacije i resocijalizacijeprovodi Zajednica “Susret” te je u tu svrhusklopljen ugovor za skrb 82 osobe i dvojedjece. Program resocijalizacije provodi seu tri kuÊe, s ukupno 115 osoba u tretmanu.Radom je zapoËela i Ëetvrta kuÊa u kojojstacionarno borave æenske osobe. Smje-πtajni je kapacitet te kuÊe 27 kreveta.

Potrebno je registrirati i nove ustanoveza skrb o ovisnicima na podruËju cijeleRepublike Hrvatske, u kojima Êe se provo-diti program resocijalizacije ovisnika, a Ëe-mu nuæno prethodi definiranje dræavnihstandarda i formiranje mreæe terapijskihzajednica, sukladno Nacionalnom progra-mu suzbijanja zloporabe opojnih droga za2003. godinu.

Proces rehabilitacije i resocijalizacijeovisnika, kao faze od izuzetnog znaËenjaza odræavanje postignute apstinencije, po-trebno je nastaviti kroz programe za pri-hvat ovisnika nakon zavrπetka detoksika-cije (primjer projekta “KuÊa na pola pu-ta”), a putem suradnje s terapijskim zajed-nicama i komunama.

Vaænost udruga koje se bave progra-mima pomoÊi ovisnicima i njihovom reso-cijalizacijom prepoznata je, suradnja jeuspostavljena te se planira dalje jaËanjenjihove uloge u skrbi o ovisnicima.

Posao lijeËenja ovisnika od neprocje-njive je koristi za druπtvo, posebice radismanjenja πirenja droge na zdravu mladeæi smanjenja drugih oblika kriminala kojipoËinjaju nelijeËeni ovisnici, ali i radi sma-njenja πirenja hepatitisa B i C, HIV-infek-cije, uniπtavanja obitelji … Sve to samo jedodatni razlog kako bi se znaËajno reduci-rao negativan utjecaj uzimanja droga nazdravlje, ali i postiglo znaËajno poveÊanjebroja uspjeπno lijeËenih ovisnika. Niπta odtoga ne moæe se postiÊi ni u jednoj zemlji ukojoj prevladava heroinski tip ovisnosti, aovisnici u velikom porastu koriste droguintravenozno, ako se ne omoguÊi laka do-stupnost njima prihvatljivih oblika tretma-na.

Navedena sluæba za prevenciju bolestiovisnosti provodit Êe program lijeËenja iodvikavanja od ovisnosti, prikupljati po-datke iz podruËja bolesti ovisnosti i zlopo-rabe opojnih droga, analizirati epidemio-loπko stanje, predlagati, organizirati i pro-voditi mjere sukladno opÊem programumjera za suzbijanje zloporabe opojnih dro-ga, oblikovati doktrinu u lijeËenju bolestiovisnosti i nadzirati njenu primjenu, sura-ivati sa zdravstvenim ustanovama i zd-ravstvenim djelatnicima u provedbi dijag-nostike lijeËenja bolesti ovisnosti, surai-vati s drugim ustanovama i organizacija-ma na podruËju suzbijanja ovisnosti i lije-Ëenja ovisnika te rehabilitacije i socijalneintegracije ovisnika (terapijske zajednice isocijalne ustanove), planirati, sudjelovatiu predlaganju i provedbi mjera i aktivnostiza sprjeËavanje, rano otkrivanje i suzbija-nje bolesti ovisnosti (puπenje, alkohol, dro-ge), provoditi zdravstveni odgoj i prosvje-Êivanje puËanstva o bolestima ovisnosti te


Osnovni su principi u organizaciji iprovoenju tretmana ovisnika: maksimal-na individualizacija pristupa i omoguÊa-vanje dostupnosti programa, razvoj meha-nizama aktivnog pristupa, prilagodba ci-ljeva tretmana realnim oËekivanjima, mo-guÊnost provoenja jednog od programadetoksikacije (program uz primjenu opi-jatskih agonista ili program bez njihoveprimjene), provoenje programa odræava-nja i spore redukcije metadona, moguÊ-nost specifiËnih psihoterapijskih postupa-ka (obiteljska terapija, reintegracija, pot-pora separaciji i osamostaljenju) te stan-dardizacija postupaka detoksikacije u bol-niËkim i izvanbolniËkim programima ponajboljim naËelima struke.

Obiteljski lijeËnik - prvi u lanculijeËenja

Uloga lijeËnika obiteljske medicine ulijeËenju ovisnosti znaËajna je jer je lijeË-nik prva osoba u zdravstvenom sustavu ko-joj se ovisnik obraÊa za pomoÊ, a zatim iglavni nositelj provoenja metadonskogprograma u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti.Kako bi lijeËnik najbolje funkcionirao utoj ulozi, potrebno mu je omoguÊiti kvali-tetnu edukaciju i intenzivnu suradnju sapsihijatrima i centrima za prevenciju i lije-Ëenje ovisnosti, da bi na taj naËin lijeËenjeovisnika postalo njegova rutinska aktiv-nost. Kako sada stvari stoje, na osnovi re-zultata ankete koju je proveo Ured za suz-bijanje zloporabe opojnih droga, stopa ovi-snika registriranih u primarnoj zdravstve-noj zaπtiti na 100 000 stanovnika u Repu-blici Hrvatskoj iznosi 34,81, a stopa ovi-snika u metadonskom programu, takoer uprimarnoj zdravstvenoj zaπtiti na 100 000stanovnika, iznosi 17,59. Stopa lijeËenihovisnika meu najniæim je u Europi. Brojovisnika po timu, u obradi podataka pristi-glih pojedinaËno iz ordinacija opÊe medi-cine 10 puta je veÊi (4,66) nego πto je po-kazala obrada skupnih podataka iz domo-va zdravlja (0,42).

BolniËkim lijeËenjem trebali bi bitiobuhvaÊeni ovisnici intoksicirani psihoak-tivnim tvarima, oni s apstinencijskim sind-romom te ovisnici sa psihotiËnim poreme-Êajima. Sve do poËetka 2002. detoks-program provodio se jedino u Zagrebu, uKB Sestara milosrdnica i specijalnoj bol-nici za psihijatriju u VrapËu. Specijalnejedinice za detoks-program sada su otvo-rene i u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir teu OpÊoj bolnici Pula. Cilj je programaotvaranje detoks-jedinica u kliniËkim, od-

nosno æupanijskim bolnicama i poveÊanjekrevetnih kapaciteta za lijeËenje ovisnika,i to: Split - 5 kreveta, Rijeka, Osijek, Za-dar, Dubrovnik - 4 kreveta, te ©ibenik, Kar-lovac, Varaædin, Slavonski Brod, Vinkov-ci, Sisak - 2 kreveta.

Ministarstvo zdravstva, u suradnji sHrvatskim psihijatrijskim druπtvom, su-kladno Nacionalnom programu suzbijanjazloporabe opojnih droga za 2003., zaduæe-no je za izradu sveobuhvatnog programalijeËenja u bolniËkom i ambulantnom tret-manu, radi suzbijanja zloporabe metado-na. Primarni program lijeËenja ovisnikaostao bi i nadalje “drug free” program, kaovrhunac psihijatrijskog lijeËenja koje seprovodi iskljuËivo u bolnicama. Istovre-meno, potrebno je, u skladu s europskomstrategijom “harm reduction” pristupa, osi-gurati princip dostupnosti metadonskogprograma prema indikacijama koje Êe, naprijedlog Povjerenstva za prevenciju zlo-porabe metadona, usvojiti Hrvatsko dru-πtvo psihijatara i Ministarstvo zdravstva(radi ukljuËivanja πto veÊeg broja ovisnikau program i njihovog pristanka na lijeËenjeu πto ranijoj fazi ovisnosti).

Povjerenstvo za kontrolu primjenesupstitucijske terapije metadonom osno-vano pri Ministarstvu zdravstva, zaduæenoje izradu algoritma metadonskog progra-ma, definiranje preciznih indikacija za pri-mjenu metadona i prijedlog modela komu-nikacije s lijeËnicima primarne zdravstve-ne zaπtite. Povjerenstvo je, izmeu osta-log, predloæilo uvoenje centraliziranih je-dinica za distribuciju metadona (u praksiveÊ postoje pozitivni primjeri tako organ-izirane distribucije, npr. centri u Zadru iRijeci), kao rjeπenja kojim bi se, sa sma-njenom moguÊnoπÊu zloporabe, u programlijeËenja ukljuËila kategorija kriminalizi-ranih ovisnika koji nisu obuhvaÊeni dru-gim programima lijeËenja i primarnom zd-ravstvenom zaπtitom. Od HZZO-a je za-traæeno reguliranje izdavanja metadona popreporuci specijalista-psihijatra, iskljuËi-vo na ruke lijeËnika, Ëime se dodatno redu-cirati zloporaba metadona.

JaËaju druge aktivnosti

Sve aktivnosti na podruËju suzbijanjazloporabe opojnih droga pojaËane su.Osim rada na legislativi, aktivno se uklju-Ëilo u regionalnu i subregionalnu surad-nju, posebice sa susjednim dræavama kojesu na tzv. “balkanskoj ruti”, i to poglavitos Republikom Slovenijom, FederacijomBosne i Hercegovine te SR Jugoslavijom.UNDCP je miπljenja da bi Hrvatska, s ob-

zirom na svoja znanja i iskustva te stupanjrazvijenosti organizacije i zakona, moglabiti predloæena kao koordinator ostalimzemljama u regiji, zajedno s RepublikomSlovenijom. Nacionalnim programom suz-bijanja zloporabe opojnih droga za 2003.takoer je predvieno i unapreenje me-unarodne suradnje na podruËju suzbija-nja zloporabe opojnih droga, kao i uskla-enost zakonodavstva Republike Hrvatskes propisima Europske unije i ostalih meu-narodnih konvencija.

Nacionalni program suzbijanja zlopo-rabe opojnih droga predvia jasno defini-rane programe, sekundarne i tercijalne pre-vencije. BuduÊi da se zloporaba droga sveËeπÊe dogaa u mlaoj dobi, vrlo je vaænoulaganje u prevenciju te u programe lijeËe-nja ovisnika kojima se dræavi πtede znatnafinancijska sredstva. Bit prevencije zdravepopulacije, na prepoznavanje i pruæanjepomoÊi osobama s riziËnim ponaπanjimate na struËnu pomoÊ onima koji su veÊpoËeli konzumirati sredstva ovisnosti. Pri-tom svakako valja istaknuti provoenjePrograma smanjenja πtete s ciljem preven-cije πirenja HIV-a te hepatitisa B i C, kojise veÊ provodi u Zagrebu, Splitu i Rijeci, aplanira se provoditi i u svim ostalim veÊimgradovima u Republici Hrvatskoj.

Vrlo vaænu ulogu u programima pre-vencije imaju i mediji. Cilj je da se “ima-ge” osoba sklonim uporabi sredstava ovi-snosti uËini neprivlaËnim za mlade. Kvali-tetnim i objektivnim informiranjem pomo-Êi Êe se mladima da korigiraju svoja mi-πljenja, uvjerenja i iskrivljene predodæbe oopasnostima i posljedicama uporabe opoj-nih droga. Radi informiranja graana outjecaju i πtetnostima opojnih droga, Uredza suzbijanje zloporabe opojnih droga ti-skao je niz promotivno-edukativnih mate-rijala, namijenjenih djeci i mladima te nji-hovim roditeljima, o πtetnostima opojnihdroga.

U suradnji s Ministarstvom zdravstva,otvoren je besplatni “anti-droga telefon”radi poboljπanja kvalitete informiranja gra-ana Republike Hrvatske o rizicima upo-rabe droga te pomoÊi onima koji imaju pro-blem u svojoj obitelji, povezivanjem s ud-rugama, centrima, terapijskim zajednica-ma, komunama i sl. Telefon je zapoËeoraditi 10. prosinca 2002. i do sada je nabroju 0800 80 08 primljeno oko1000 pozi-va. Rad “anti-droga telefona” pohvaljen jeod strane graana, a naπe je oËekivanje daÊe se nastaviti podjednakom uËestaloπÊu.

Zrinka RadniÊ


Kako viπe ne postoji kategorija prirodnih lijekova ipomoænih ljekovitih sredstava, veÊ samo biljni pri-pravci kao dodatak hrani, korisno ih je ËeπÊe rabiti i

kao takav dodatak. Ministarstvo zdravstva je u Narodnimnovinama broj 1/2001. god. objavilo listu dopuπtenih ljeko-vitih biljnih vrsta, a poznato je da ljekovite biljke oduvijekmoæemo koristiti i kao zaËin, odnosno hranu, pa tako koristi-mo: anis, Ëubar, ruæmarin, stolisnik, timijan, lovor, kadulju,mravinac, kim, ljupËac, metvicu, sipan, crnu slaËicu i mnogedruge.

Osim toga, πirok je izbor razliËitih vrsta iz samoniklevegetacije koje moæemo korisiti u pripremi ukusnih jela.

Biljni pokrov izgraen je od organiziranihbiljnih zajednica

U prirodi, kod sabiranja, prikupljanja i branja, treba uvi-jek traæiti takva staniπta gdje se biljka pojavljuje u velikommnoπtvu. Biljkama treba priÊi na pravi naËin, ne tako da ihËupamo, kidamo i oπteÊujemo im staniπte, koje bi trebaloupamtiti za sljedeÊu godinu, jer je teæe Ëak i pronaÊi bilje kojeje nezagaeno, Ëisto, ustanoviti Ëije je ako je obilno, πto znaËida treba znati da li je tu dopuπteno za svoje potrebe iskoristitiprirodno bogatstvo samo u neznatnim koliËinama, ili veÊim.

Biljni pokrov izgraen je od organiziranih skupova bilja-ka - biljnih zajednica. »ine ih πume, moËvare, livade, morskeobale, kamenjare i mnoπtvo drugih. Sastavljene su odrazliËitih biljaka, koje su sve prilagoene osobitim prilikamastaniπta zajednice. Makar Ëesto ima svaka od njih i razliËitepotrebe, ipak one mogu trajno i povoljno uspijevati u njoj.Sve one biljke koje rastu u samo jednoj biljnoj zajednicisvojstvene su samo njoj. Neke se javljaju u viπe srodnihzajednica, ali ipak obilnije u jednoj, s odreenim floristiËkimsastavom. Svaku zajednicu prepoznat Êemo po biljkama kojeu njoj nalazimo, poglavito po svojstvenima, u razliËitim slo-jevima, u razliËitom razdoblju godine itd. U bogatoj zajedni-ci biljaka πumi, kako kojoj, a prema tome i gdje, moæemotraæiti: drveÊe, biljke penjaËice, paprat, liπajeve, sitnije πum-sko bilje: pluÊnjak, potoËnicu, gavez, lisiËinu, lazarkinju,broÊike, uricu, kopitnjak, πumsku siriπtaru i mnoge drugeljekovite biljke. Na livadama i paπnjacima nailazimo na nekedruge vrste, a i livade su razliËite: suhe, vlaæne, na razliËitimmjestima, pri suncu, zasjenjene, pod utjecajem razliËitih kli-ma i visokih podruËja.

Hrvatska je uglavnom podruËje sa πumskim biljkama

U primorskom podruËju i u sjevernoj Hrvatskoj vidjetÊemo pojavu da se u sliËnim æivotnim prilikama javljajuuvijek sliËni sastavi vegetacije. Na mjestima gdje za zimskiholuja zapljuskuju valovi i zaslanjuju kamenitu podlogu, ma-kija i kamenjara prestaju kao odsjeËene, javlja se vegetacijamorskih grebena prilagoena soli i ljekovita biljka πÊurac.

Hrvatska je zemlja prirodnoga πumskog podruËja, a πumaje inaËe najsloæenija zajednica biljaka. Slojevi su se poredalijedan povrh drugog, a u svakom je mnogo vrsta, s obiljembiljaka razliËitih zahtjeva. Neke su porodice biljaka cvjetnja-Ëa neobiËno obilno raπirene u Hrvatskoj cvjetani. Nakon onihnajËeπÊih biljaka iz porodice glavoËika u nas, slijede porodi-ce trava, treÊe su πtitarke, slijede po raspostranjenju krstaπi-ce, leptirnjaËe, usnaËe itd. Zanimljivo je da je kod nas naj-brojniji rod biljaka Hieracium (runjika), s nekih 150 vrsta,podvrsta i odlika. Brojni su i rodovi πaπa, slijede mljeËike,djeteline, zeËine, æabnjaci, Ëestoslavice, zvonËiÊi, vlasulje,ljubice itd. Nasuprot tome obilju, u Hrvatskoj su poznatasamo Ëetiri mrazovca, tri ljiljana, po jedan pasji zub. Kako unaπim krajevima gore i planine izgrauju vapnenci, vapne-naËka vegetacija na luænatom tlu najËeπÊa je, pa i najobilnija.Srediπnji dio ZagrebaËke gore Ëine silikati sa silikatnom ve-getacijom, na kiselom tlu. Biljke silikatnog tla moæemo naÊitamo gdje nema baπ previπe silicija, nego je tlo inaËe kiselo.

Pojedine ljekovite biljke obitavaju u jadranskom podru-Ëju u obilju. Neke rastu u zimzelenim i listopadnim πumamaprimorja, na primorskim livadama, na travnjacima i kame-njari, u sastavu degradiranog tipa vegetacije, a najËeπÊe su odljekovitih: mirta, planika, lovor, bljuπt, tetivika, rujevina,smilje, kadulja, drijen, crni jasen, πparuga, pucalina, Ëubar,primorski vrisak i druge.

U nizinskoj, breæuljkastoj, gorskoj i pretplaninskoj Hr-vatskoj, sa πumama, vriπtinama i livadama, vegetacija je πa-rolika i bujna, s puno livadnog i πumskog bilja. U sastav togdijela Hrvatske svakako ulazi i podruËje krπa i krπkog planin-skog dijela, koji se tu naπao naprosto kao zapreka πirenjubiljaka unutraπnjosti prema jugu, a s druge strane onih pri-morskih prema sjeveru. Na vriπtinama Like nalazimo uglav-nom dvije biljke: vrijes i bujad. Ljekovite su.

U πumi hrasta kitnjaka i obiËnog graba, kao πiroko raspro-stranjenoj πumi u Hrvatskoj, a znaËajnoj za nizinu, prije sve-ga je ljekovit hrast kitnjak, jer se od njega moæe rabiti mladakora pa i æir. Od ljekovitih biljaka u toj su πumi joπ lipa,

Ljekovito bilje

I PRIRODA JE ORGANIZIRANAIstraæivanje sliËnosti i razliËitosti bilja na osobit naËin bistri i uËi prepoznavati pravu ljepotu uprirodi, uËi toËnosti, redu i sustavnosti, a ujedno upuÊuje i na strpljenje i smirenost, bez Ëega se

biljke ne mogu upoznati. Primijenjena botanika u poljoprivredi, πumarstvu i vrtlarstvu moæekoristiti i zainteresiranima za gospodarstvo i obrt.


lijeska, crni i bijeli glog, kurika, divlja ruæa, πumarica, jaglac,ljubica, pluÊnjak, broËika. Na podruËju πuma u kojima pre-vladava bukva, a takva je uglavnom πuma Primorsko-goranske æupanije, obiËno rastu ljekovite biljke: lovorastilikovac, kurika, crna bazga, kozja krv, pluÊnjak, reæuha, tisa,lazarkinja, jela, breza. Bukova se πuma uspinje sve do najvi-πih vrhova sjevernih hrvatskih gora. Tu je obiËno u druπtvu sjelom. Na takvim podruËjima dominira bazga, a moæemonaiÊi i na brezu i kupinu. Unutar pojasa bukovih πuma Ëestose nalaze smrekove πume u kojima nalazimo borovnice, aosim njih Ëesto i brusnice. Kupina je u sloju grmlja, u πuma-ma jele i smreke u Gorskom kotaru.

©uma hrasta medunca i bijeloga graba najznaËajnija jeπumska zajednica priobalnog podruËja sjevernog Hrvatskogprimorja i veÊeg dijela Istre na vapnencu. Od ljekovitog biljau sloju grmlja zastupljeni su crni jasen, oskoruπa, pucalina,drijen, trnina, pavitina. U prizemnoj flori zastupljene su:πparuga, veprina, jasenak, primorski vrisak, bljuπt, lastaviË-njak, medenika, crvena iglica. Od ostalih πiroko rasprostra-njenih vrsta, tu su joπ i oπtrica, dubaËac, Ëistac, brπljan, bro-Ëika.

Ljekovito bilje svakome donosi dobro

Rad s ljekovitim biljem ima svoju veliku πirinu, moguÊ-nosti, prednosti, zavisno o prilikama, svrsi, odnosno namje-ni. Pojam ljekovitog bilja πirok je i osobit, ponekad osjetljiv,dok s druge strane odmah pobuuje i interes zbog mnogihiskustvenih razloga. U mnogim zemljama ljekovito bilje Ëe-πÊe se koristi i u samoj prehrani. Sigurno je jedno: treba gaklasificirati i neke biljke uvijek imati u kuÊi, pri ruci, stvara-juÊi si jednu dobru naviku jer, konaËno, to je neπto πto svako-me donosi dobro. »esto se kod ljudi, kod doticanja teme otakvim prirodnim bogatstvima, istovremeno budi pomisao olijeËenju biljem. No, rad s ljekovitim biljem je i njegovoupoznavanje, prije svega za svoju upotrebu. To je manji iliveÊi uzgoj, pri Ëemu treba uzeti u obzir staniπte uvjetovanovrstom. To je i proizvodnja od biljaka, manja ili veÊa, zakoriπtenje u njezi svoga tijela, pri Ëemu se one inaËe takomalo primjenjuju, a toliko je sve to skupa dobro. Uostalom,nismo krivi za brz æivot u kojemu smo se naπli i nije uvijekdobro sve πto je brzo i jednostavno. KljuË upoznavanja sbiljkama zapoËinje najprije u razluËivanju elemenata ljeko-vitog bilja od ostalog otrovnog ljekovitog, πto je prvi korak.Zatim je to, ako ga æelimo sami potraæiti, da se snaemo,svrstavanje prema staniπtu: livadno, πumsko, ono koje nala-zimo uz putove i zapuπtena mjesta, moËvarno, ljekovito zim-zeleno drveÊe itd. Tek tada moæemo ustanoviti koje nam jedostupno, i traæiti ga prema njegovom sastavu ljekovitih tvarikoje bi nama eventualno mogle koristiti. Ako nam je pri rucineka otrovna ljekovita biljka, tada smo opet na poËetku ta-kvog traganja, jer tada je obvezno zatraæiti savjet o upotrebi.U svim knjigama o ljekovitom bilju uglavnom su navedenisliËni sastavi kod uputstava za koriπtenje biljnih sadræaja, aodreene biljke uvijek se koriste za izvjesne tegobe.

Jadranka GræiniÊ

NARODNI Zdravo okru¾je za djecu ZDRAVSTVENI …o¾ujak-travanj 2003 3 N ajveæa opasnost za...

Documents

Transcript of NARODNI Zdravo okru¾je za djecu ZDRAVSTVENI …o¾ujak-travanj 2003 3 N ajveæa opasnost za...