Projekt ©kole za Afriku - CARNetov Portal za...

©kole za Afriku | 1

VodiË za organiziranje aktivnosti u osnovnim školama

Projekt ©kole za Afriku

UN

ICE

F

2 | ©kole za Afriku


Jednostavne - korak po korak - upute za provedbu projekta u πkoli 7

©kole za Afriku - informacije o projektu 9

Zaπto je obrazovanje vaæno? 9

Zaπto neka djeca ne idu u πkolu? 10

©kole - prijatelji djece 10

Sudjelovanje Hrvatske u inicijativi ©kole za Afriku 11

Etiopija - zaπto nas trebaju? 12

Etiopija - istinite priËe 13

Biljeπke za uvodno predstavljanje projekta ©kole za Afriku uËenicima 14

Savjeti za komunikaciju s medijima 15

Zanimljive ideje za prikupljanje sredstava 16

Prijedlog edukativnih aktivnosti za rad s uËenicima 21

Aktivnosti za uËenike od 1. do 4. razreda osnovne πkole 22

Aktivnosti za uËenike od 5. do 8. razreda osnovne πkole 28

Etiopija - osnovne informacije 43

Prilozi 44

Igre iz Afrike 44

Kviz o Etiopiji 46

Izvori literature koji mogu biti korisni 50

Sadræaj


UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) je svjetska organizacija koja se brine o djeci. Njegova je temeljna zadaÊa, u suradnji s vladama i civilnim sektorom, pomagati u promicanju, zaštiti i ostvarivanju prava djece, koja su 1989. godinei pravno definirana u obliku Konvencije o pravima djeteta.

UNICEF djeluje u više od 150 zemalja i podruËja, gdje pomaže djeci da prežive i razviju svoje potencijale, od ranoga djetinjstva do adolescencije. U Hrvatskoj je prisutan od 1947. godine, a aktivnosti današnjeg Ureda UNICEF-a za Hrvatsku usmjerene su na pet velikih podruËja:

• smanjenje i spreËavanje nasilja meu djecom

• promicanje udomiteljstva i jaËanje sustava zaštite djece

• rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

• zagovaranje prava djece i partnerstva za ostvarivanje djeËjih prava

• pomoÊ djeci svijeta u teškim uvjetima i kriznim situacijama.

Uz navedeno, Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji sa školama djeluje na promicanju meunarodne solidarnosti, radi na studijama i izradi podataka za i o djeci te intenzivno surauje s Vladom republike Hrvatske, Uredom pravobraniteljice za djecu i udrugama civilnoga društva.

Organizacija se u cijelosti financira dragovoljnim prilozima graana, vladai fondacija te partnerstvima s poslovnim sektorom, a znaËajna je i pomoÊ brojnih volontera.


Drage uËiteljice i uËitelji, nastavnice i nastavnici, dragi prijatelji,

joπ jedna πkolska godina je pred nama, razdoblje prepuno uzbuenja i radosti. Mnoge djevojËice i djeËaci zapoËinju ili nastavljaju svoj put obrazovanja nadajuÊi se kako Êe, kada odrastu, postati uspjeπni mehaniËari, cvjeÊari, grafiËari, lijeËnici, uËitelji, trgovci... Njihove πkolske torbe pune su knjiga i biljeænica, a vi im svakoga dana otvarate nove svjetove pouËavajuÊi ih i odgajajuÊi kako bi postali marljivi, odgovorni i sretni ljudi.

Ipak, πkolski dani nisu svima tako lijepi. Milijuni djece u Africi joπ uvijek Ëekaju svoju priliku za obrazovanje koje Êe ih izbaviti iz siromaπtva i bijede u kojoj æive. Oni ne idu redovito u πkolu, satima pjeπaËe do pitke vode, moraju teπko raditi i brinuti se o bolesnim roditeljima. Svakoga dana, zajedno sa svojim obiteljima, vode iscrpljujuÊu bitku za opstanak.

Njihove misli i njihova srca ispunjena su strepnjom, ali i velikom nadom i povjerenjem da Êe im netko pomoÊi. Hvala vam πto ste uz njih i πto, sudjelujuÊi u UNICEF-ovom projektu ©kole za Afriku, stvarate bolji i pravedniji svijet za svu djecu! Hvala vam i na svemu πto svakoga dana, kao odrasli i odgovorni ljudi, Ëinite za dobrobit svoje zajednice.

Projekt ©kole za Afriku, u okviru kojega se grade πkole te potiËe sigurno i kvalitetno obrazovanje djece, provodi se u 11 afriËkih zemalja: Angoli, Burkini Faso, Etiopiji, Madagaskaru, Malaviju, Maliju, Mozambiku, Nigeru, Ruandi, JuænoafriËkoj Republici i Zimbabveu.

Od jeseni 2008. godine i πkole u Hrvatskoj sudjeluju u ovoj humanitarnoj inicijativi. Od tada do danas, viπe od 250 πkola - tisuÊe i tisuÊe djece, uËitelja, roditelja - odazvalo se pozivu za pomoÊ. U protekle tri godine ukupno je u naπoj zemlji prikupljeno viπe od 2,4 milijuna kuna pomoÊi za πkolovanje djece u Ruandi i Etiopiji, πto je, zajedno s donacijama graana iz drugih zemalja, omoguÊilo πkolovanje 5,5 milijuna afriËke djece.

I ove πkolske godine sredstva Êe biti namijenjena obrazovanju i pomoÊi djeci Etiopije, jedne od najugroæenijih afriËkih zemalja, u kojoj djeca izuzetno teπko æive. NajveÊa suπa u zadnjih 60 godina, dodatno je ugrozila njihove æivote pa je za mnoge od njih πkola mjesto na kojem dobivaju i hranu, pitku vodu te zdravstvenu skrb.

Na temelju dosadaπnjih iskustva i uz pomoÊ i ideje brojnih πkola, dopunili smo ovaj projektni materijal s velikom nadom da Êete ga prihvatiti te da Êemo ga i ubuduÊe zajedniËki oplemenjivati.

Materijali su pomoÊ uËiteljima da obogate veÊ postojeÊe obrazovne sadræaje - o povijesti, zemljopisu i kulturi afriËkoga kontinenta, ali i da podignu razinu uËenja o vaænosti obrazovanja, toleranciji, socijalnoj pravdi i odgovornosti.

Predlaæemo vam i neke zanimljive ideje koje moæete primijeniti u organiziranju akcija za prikupljanje sredstava. Pozivamo i svakog od vas da, zajedno s kolegama, uËenicima, njihovim roditeljima i ostalima zainteresiranima u svojoj sredini, osmislite nove edukativne sadræaje, kao i aktivnosti kojima Êete na zabavan i poticajan naËin prikupljati sredstva za pomoÊ djeci Etiopije.

Joπ jednom, od srca vam hvala na spremnosti da pomognete, kao i na vaπemu velikom doprinosu u odgoju naraπtaja uËenika spremnih da se ukljuËe u stvaranje boljega i humanijeg svijeta za svu djecu!

Veselimo se zajedniËkoj suradnji u provedbi projekta ©kole za Afriku, a za sva pitanja moæete nam se obratiti telefonom na 01/2442-660 ili e-poπtom: [email protected].

Æelimo vam uspjeπnu i sretnu novu πkolsku godinu!

S osobitim poπtovanjem,Vaπ UNICEF


Projekt Škole za afriku zajedniËka je inicijativa UNICEF-a, Zaklade Nelson Mandela i Hamburškog društva za promoviranje demokracije i meunarodnog prava. javnosti je predstavljena 06. prosinca 2004. godine u Cape Townu, kada je Nelson Mandela, dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši predsjednik južnoafriËke republike, pozvao svijet da se pridruži inicijativi kojom se djeci afrike želi omoguÊiti obrazovanje.

Ideja prikupljanja novca za potrebe školovanja djece u africi zamisao je Petera Krämera, njemaËkog brodovlasnika i utemeljitelja Hamburškog društva za promoviranje demokracije i meunarodnog prava. Osobno je donirao 3,8 milijuna eura te potaknuo brojne pojedince i tvrtke da se pridruže ovoj plemenitoj inicijativi. do sada je u svijetu ukupno prikupljeno 80 milijuna ameriËkih dolara,a proširivanjem inicijative sa 6 na 11 afriËkih zemalja kojima se želi pomoÊi, potrebe su još veÊe te je i dalje potreban i važan svaki doprinos.

Škole za afriku pomažu ostvarenje vizije Nelsona Mandele da se svoj djeci u africi omoguÊi školovanje. Obrazovanje je za njih prilika da iziu iz okrutnog svijeta siromaštva, neznanja i bolesti.

Kako bismo milijunima djece u Africi omoguÊiliobrazovanje i bolju buduÊnost, trebamo i vaπu pomoÊ.

Nelson Mandela


PrIPrEME I PO»ETaK aKTIVNOSTI(listopad)

1. Kako biste se pripremili za rad s uËenicima i suradnju s kolegama, proËitajte ovaj VodiË za organiziranje školskih aktivnosti, pogledajte UNICEF-ov DVD Škole za Afriku i ostale projektne materijale.

2. Razmislite o cilju koji želite postiÊi, koliko novca prikupiti (u razredu ili školi) te koji bi bio najprikladniji naËin da ga dosegnete.

3. Isplanirajte aktivnosti kojima Êete motivirati svoje uËenike da sudjeluju u prikupljanju sredstava. Neke zabavne i kreativne ideje možete naÊi i u ovome VodiËu.

4. Na prvome roditeljskom sastanku obavijestite roditelje/skrbnike djece o sudjelovanju vaše škole u projektu Škole za Afriku. Zamolite ih neka daju svoju podršku sudjelovanju njihove djece u ovoj humanitarnoj inicijativi, kao i da se sami ukljuËe u organiziranje aktivnosti. Napominjemo da, ukoliko se roditelji

s tim ne slažu, sudjelovanje djece u projektu nije obvezno.

5. Ako je moguÊe, projekt Škole za Afriku prvi put predstavite na posebnom dogaaju, na nivou razreda ili, još bolje, cijele škole! Pripremite projekciju filmova (sukladno dobi djece) te prenesite uËenicima osnovnu ideju projekta. Upoznajte ih s njihovom aktivnom ulogom u prikupljanju sredstava te, prije svega, o razlozima za prikljuËivanje projektu Škole za Afriku, kao i s time što njihova pomoÊ predstavlja vršnjacima u Africi.

Kako bismo vam olakšali uvodno predstavljanje projekta, na str. 14 nalaze se bilješke za predstavljanje projekta uËenicima.

Iznimno je važno da uËenici veÊ tijekom prvog upoznavanja s projektom Škole za Afriku izgrade svijest o tome da njihova pomoÊ pruža djeci u Etiopiji

priliku da uËe i borave u pravim uËionicama s pitkom vodom i sanitarnim Ëvorovima, da imaju školske knjige i pribor, sportsku opremu i sve što im je potrebno za školovanje.

Na predstavljanje pozovite i roditelje, predstavnike lokalnih medija, kao i sve druge za koje procjenjujete da bi mogli pomoÊi u provedbi Projekta i prikupljanju sredstava.

6. Upoznajte uËenike s prijedlozima za prikupljanje sredstava te ih potaknite na razmišljanje i diskusiju, kako bi i sami dali neke prijedloge.

7. Postavite priloženi plakat za praÊenje prikupljanja sredstava (plakat - termometar u obliku škole) na dobro vidljivo mjesto u svakom razredu koji sudjeluje u akciji. Na njemu Êe uËenici moÊi pratiti napredak akcije i lijepiti “sliËice” koje simboliËno prikazuju prikupljen iznos.

Jednostavne - korak po korak - upute za provedbu projekta u πkoli


PraTITE NaPrEdaK I OdrŽITE MOTIVaCIjU(listopad - lipanj iliprema odluci same škole)

1. U skladu s usvojenim prijedlozima, organizirajte aktivnosti prikupljanja sredstava. Istodobno, kad god je to moguÊe, ukljuËite obrazovne elemente projekta u redoviti nastavni sadržaj ili im posvetite sat razredne zajednice. Savjetujemo barem jedanput mjeseËno “veliku akciju” prikupljanja sredstava.

2. Predložite uËenicima da, ako i kada mogu, dio svojeg džeparca odvajaju u zajedniËku kasicu za prikupljanje sredstava. Razgovarajte s uËenicima o tome što za njih znaËi jedan sladoled, sok ili paketiÊ samoljepivih sliËica, a što bi taj novac predstavljao njihovim vršnjacima u Etiopiji. Važno je ne zaboraviti napomenuti da se, osim novËanim prilogom, u akciji može jednako znaËajno sudjelovati i na druge naËine (u organiziranju sponzoriranih sportskih susreta, izradi predmeta za prodaju, izradi pozivnica, plakata i sliËno). Neka djeca ne dobivaju džeparac i nikako ne želimo da se zbog toga osjeÊaju manje vrijednima.

3. Potaknite uËenike da redovito lijepe sliËice koje simboliËno predstavljaju gradnju škole na razrednom plakatu - termometru (Ëim sakupe iznos naznaËen na sliËici). MoguÊnost da i vizualno prate kako se dio po dio “gradi škola”,

pojasnit Êe im kako njihov trud omoguÊuje djeci u Etiopiji odlazak u školu i uspješno obrazovanje.

4. O svemu što organizirate, obavijestite medije te ih zamolite neka vas podrže i pozovu sve mještane da se ukljuËe u vašu plemenitu akciju.

SaKUPITE NOVaC I PrOSLIjEdITE PrIKUPLjENa SrEdSTVa(jedanput mjeseËno)

1. Jedanput mjeseËno, putem dobivene uplatnice s naznaËenim brojem raËuna, uplatite prikupljena sredstva na raËun UNICEF-a, kako bi ga odmah mogli staviti na raspolaganje za potrebe podizanja kvalitete obrazovanja djece u Etiopiji. Vodite evidenciju iznosa koji mjeseËno prikupite.

PrOSLaVITESVOj USPjEH(po završetku projektau školskoj godini)

1. Razmislite o organizaciji posebne zabave povodom uspješno provedene akcije prikupljanja sredstava u okviru projekta Škole za Afriku. Proslavite svoja postignuÊa!

2. UNICEF Êe svim školama koje su sudjelovale u Projektu poslati informacije o ukupno prikupljenim sredstvima te o njima obavijestiti medije. Škole Êe, takoer, dobiti plaketu - zahvalnicu za svoj doprinos, a svi uËenici

simboliËan dar za svoj trud i uspjeh.

3. Pošaljite nam fotografije i podijelite s nama svoja iskustva o aktivnostima koje ste organizirali kako biste prikupili sredstva. Neke od njih možemo objaviti na svojoj internetskoj stranici i svima pokazati rezultate koje su škole i uËenici postigli.


Oko 45 milijuna djece u posebno ugroženim dijelovima Afrike ne ide redovito u školu. Svako treÊe dijete odrasta u neznanju, siromaštvu i diskriminaciji. Projekt Škole za Afriku razvio je krajem 2004. godine UNICEF u suradnji sa Zakladom Nelson Mandela i Hamburškim društvom za promoviranje demokracije i meunarodnog prava, kako bi se djeci u šest zemalja - Angoli, Malaviju, Mozambiku, Ruandi, JužnoafriËkoj Republici i Zimbabveu - omoguÊilo školovanje. Prošle godine, UNICEF je svoju brigu za školovanje djece u okviru inicijative Škole za Afriku, proširio na još 5 zemalja: Burkinu Faso, Etiopiju, Madagaskar, Mali i Niger.

Nigdje kao u Africi djeca nisu toliko zakinuta za moguÊnost obrazovanja, osobito u ruralnim podruËjima. Škole su Ëesto prenapuËene, slabo opremljene ili jednostavno previše udaljene. Stoga Ëak i danas milijuni afriËke djece nikada ne vide unutrašnjost školske zgrade. Stanje je osobito teško za djecu iz najsiromašnijih krajeva te za djecu koja su ostala bez roditelja (kao posljedica ratova, sukoba ili stradavanja od AIDS-a). DjevojËice su pritom u posebno ugroženom položaju. Umjesto da idu u školu, moraju raditi ili ih obitelji prisiljavaju na brak.

GledajuÊi Afriku u cijelosti, u novije je vrijeme ipak postignut velik napredak. Stopa upisa u škole raste; meutim, u nekim supsaharskim dijelovima, ona stagnira te iznosi oko 64%. Mnogi od onih koji se i upišu, odustaju, a škole su negdje u tako lošem stanju da se tijekom nepovoljnog vremena nastava mora prekinuti.

Cilj projekta Škole za Afriku jest omoguÊiti obrazovanje za 8 milijuna djece iz 11 afriËkih zemalja. UNICEF Êe pomoÊi izgraditi nove ili popraviti stare školske objekte, a djeca Êe dobiti knjige, bilježnice, olovke i ostale školske potrepštine. Takoer, UNICEF Êe educirati uËitelje obrazovnim metodama prilagoenim djeci, a važno je istaknuti da su se i lokalne zajednice aktivno ukljuËile u gradnju škola te preuzimaju odgovornost za vlastitu administraciju, što je vrlo važan preduvjet za održivost rezultata.

©kole za Afriku- informacije o projektu

ZaŠTO jE OBraZOVaNjE VaŽNO?

Gotovo polovica stanovništva u supsaharskoj Africi preživljava s manje od jednog dolara na dan, što je manje od 5 kuna. Djeca iz siromašnih obitelji u Africi izloženija su riziku od pothranjenosti, izrabljivanja, zlostavljanja i zaraze HIV-om. Za veÊinu afriËke djece obrazovanje predstavlja jedini naËin da se izvuku iz siromaštva. Samo oni koji znaju Ëitati, pisati i raËunati mogu se nadati bolje plaÊenom poslu kad odrastu.

No školovanje je i mnogo više od pripreme za rad: ima životno važnu ulogu jer pomaže djeci zaštititi se od bolesti koje haraju siromašnim podruËjima. Jednostavni i svakodnevni savjeti o higijeni i prevenciji bolesti spašavaju živote i održavaju obitelji na okupu.

UNICEF, kada god je to moguÊe, pomaže i u osiguravanju obroka. Za mnogu je djecu ruËak koji dobiju u školi jedini topli obrok u danu.

Osim toga, škole podižu samopouzdanje i osjeÊaj zajedništva. Manje je vjerojatno da Êe obrazovana djeca postati žrtve nasilja, zlostavljanja, ropskog rada ili da Êe biti prisiljena postati djeca vojnici. VeÊa je vjerojatnost da Êe i sama, kad odrastu, ulagati u napredak svoje zajednice. Pozitivni uËinci obrazovanja brzo se množe. NastojeÊi osigurati bolje uvjete svojoj obitelji, obrazovana djeca istovremeno unapreuju i cijelu zajednicu.


Školovanje djevojËica osobito je važno za društvo. Postoji izravna povezanost izmeu stupnja obrazovanja žena i veÊe vjerojatnosti preživljavanja njihove djece. Obrazovane djevojke kasnije se udaju i mogu se bolje brinuti za svoju djecute je manje vjerojatno kako Êe dopustiti da ih zlostavljaju, seksualno iskorištavajui izrabljuju.

“Ni jedno ulaganje nema tako dugotrajan uËinak kao obrazovanje djece. Djeca koja se πkoluju zdravija su, samouvjerenija i bolje pripremljena za zapoπljavanje. Usto, obrazovanje je jedino efikasno ‘cjepivo’ protiv HIV-a/AIDS-a”, rekao je Per Engebak, regionalni direktor UNICEF-a za IstoËnu i Južnu Afriku.

Slijedi nekoliko razloga zašto je obrazovanje važno: • Priprema za svakodnevni život. Oni koji su se školovali u stanju su usporeivati

cijene na tržištu, mogu Ëitati važne dokumente, mogu se bolje brinuti za sebe i svoju obitelj.

• OmoguÊuje djevojËicama i djeËacima da kreiraju vlastite stavove - samouvjereniji su. • Pomaže zaštititi djecu od HIV-a/AIDS-a. • Rjee Êe obrazovana djeca postati žrtve nasilja, seksualnoga zlostavljanja i

iskorištavanja. • Obrazovanje djevojËica ima iznimno pozitivan uËinak na društvo: obrazovane se

žene mogu bolje brinuti za sebe i za svoju djecu.

ZaŠTO NEKa djECa NE IdU U ŠKOLU?

Neki od glavnih razloga zbog kojih djeca ne idu u školu jesu: • visoka cijena školarina i udžbenika; • veliko siromaštvo zbog kojeg su djeca prinuena raditi i privreivati za obitelj; • nedostatak sigurnih školskih objekata; • velike udaljenosti koje djeca moraju propješaËiti da bi došla do škole; • nedostatak Ëiste, pitke vode i sanitarnih prostorija (npr. odvojenih nužnika za

djeËake i djevojËice, kao i umivaonika); • uvjerenja i navike koje onemoguÊuju školovanje djevojËicama; • diskriminacijski odnos prema djeci bez roditelja i djevojËicama, na nivou razreda,

ali i unutar obrazovnog sustava te• loše zdravlje i pothranjenost. Ovi nedostaci imaju negativan utjecaj i na kvalitetu obrazovanja, a time i na obrazovni uspjeh djece.

ŠKOLE - PrIjaTELjI djECE

UNICEF u cijelom svijetu zagovara kvalitetno osnovno obrazovanje za svu djecu. PromiËuÊi ravnopravnost, posebna se pozornost usmjerava na socijalno najugroženije. UNICEF zagovara i ukidanje školarina te pouËava uËiteljeobrazovnim metodama koje osiguravaju ravnopravnost djeËaka i djevojËica, sudjeluje u nabavljanju školskih potrepština te intenzivno radi na poboljšanju školske infrastrukture.


Da bi neka škola bila Škola - prijatelj djece, treba zadovoljiti ove pretpostavke:

1. Usmjerenost na ispunjavanje djeËjih prava - aktivno sudjelovanje u nastojanjima da se u obrazovni sustav ukljuËe sva djeca, neovisno o spolu, rasi, sposobnostima, društvenom statusu itd.. 2. Osjetljivost na potrebe i djeËaka i djevojËica - promoviranje jednakosti

i pravednosti prilikom upisa u školu te poticanje djevojËica i djeËaka na svladavanje novih znanja.

3. Sigurno i zaštiÊeno okruženje za svu djecu - osiguravanje da sva djeca uËe u sigurnome i poticajnom okruženju. 4. aktivno sudjelovanje u životu zajednice - poticanje suradnje meu školama,

zajednicama, roditeljima i djecom u svim aspektima obrazovnog procesa. 5. Obrazovna uspješnost - pružanje potrebnih znanja i vještina djeci za uspješan život. 6. UkljuËenost u brigu o zdravlju djece - voenje raËuna o prehrani i zdravstvenoj

zaštiti djece, promoviranje važnosti njihova fiziËkog i emotivnog zdravlja.

SUdjELOVaNjE HrVaTSKE U INICIjaTIVI ŠKOLE Za aFrIKU

I Hrvatska se 2008. godine pridružila zajednici od 24 zemlje svijeta Ëiji graani pomažu djeci Afrike da se školuju i tako iziu iz zaËaranoga kruga siromaštva i neznanja. Za pomoÊ smo zamolili škole, ali i sve graane koji su u moguÊnosti pružiti ruku pomoÊi djeci Afrike. Njima se prikljuËilo i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje, u sklopu programa meunarodne razvojne pomoÊi, podržava donacije djece, škola i graana.

Uz podrπku Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, veÊ je 2008. u akciji sudjelovala 51 πkola, u 2009. godini projekt se provodio u njih 194, a protekle godine u viπe od 200 πkola πirom Hrvatske. U navedenom je razdoblju ukupno prikupljeno velikih i znaËajnih 2,4 milijuna kuna!

Projekt Škole za Afriku temelji se na ideji da se, dok prikupljaju sredstva za podršku i pomoÊ djeci u Africi, u mladih potakne svijest o njihovoj ulozi u izgradnji boljega i pravednijeg svijeta. Cilj nam je ukljuËiti uËenike u važna globalna pitanja i osnažiti ih vizijom da se siromaštvo, bolest i nepravda mogu iskorijeniti te da oni sami mogu i trebaju odigrati aktivnu ulogu.

UNICEF nastavlja svoju brigu za obrazovanje i zaπtitu æivota djece u Africi, a pomoÊ koju prikupe naπe πkole i graani od rujna 2011. godine usmjerit Êe se za πkolovanje djece u Etiopiji.


Projekt Škole za Afriku podiže kvalitetu života djece, i to:

• izgradnjom i obnovom škola; • stvaranjem sigurnoga školskog okruženja u kojemu djeca mogu uËiti i igrati se; • osiguravajuÊi Ëistu vodu i sanitarne prostorije, što podrazumijeva odvojene

nužnike za djeËake i djevojËice; • opskrbljujuÊi škole udžbenicima, olovkama, drugim školskim i sportskim

priborom te namještajem; • educirajuÊi uËitelje za kvalitetan rad s djecom, kako bi uËenici dobili primjereno

obrazovanje i nauËili osnovne životne vještine; • poduËavanjem o svakodnevnim higijenskim potrebama, zdravlju i prevenciji HIV-a; • organizirajuÊi zdravstvene preglede i cijepljenje djece; • potiËuÊi rad klubova za mlade te• stvaranjem škola koje zadovoljavaju potrebe kako djeËaka, tako i djevojËica, a

nikoga ne diskriminiraju.

Od 2005. do kraja 2010. godine, zahvaljujuÊi inicijativi ©kole za Afriku, postignuti su znaËajni rezultati. Izmeu ostalog:

• U 1.169 πkola izgraene su ili obnovljene uËionice s primjerenom rasvjetom i ventilacijom te ostalom opremom za uspjeπno pouËavanje. Mnoge od njih posebno su prilagoene djeci s teπkoÊama u razvoju.

• 969 πkola, ali i njihove zajednice, dobile su dobile su pitku vodu Ëime se Ëuva zdravlje, ali i stvaraju uvjeti da djeca, posebno djevojËice, viπe ne moraju satima pjeπaËiti kako bi svojim obiteljima donijele vodu s izvora.

• 944 πkole dobile su odvojene sanitarne prostorije za djevojËice i djeËake.• 2.805 πkola dobilo je potreban namjeπtaj za uËionice.• 115.922 uËitelja dodatno je obuËeno za uspjeπan obrazovni i odgojni rad s djecom.

Od svega toga veÊ je 5,5 milijuna djeceu Africi imalo koristi!

Obrazovanje je i pravo i put iz siromaštva. Ono je najvrednija i najisplativija “investicija” za svaku zemlju. Dokazano je da obrazovanje unapreuje zdravlje stanovništva, ima direktan utjecaj na prihode i produktivnost, smanjuje širenje HIV-a/AIDS-a i brojnih zaraznih bolesti. Obrazovanje je znaËajan doprinos društvenoj stabilnosti i izvor kvalitete života pojedinca.

Etiopija je zemlja s više od 80 milijuna stanovnika, Ëija je oËekivana životna dob Ëak 21 godinu kraÊa nego u Hrvatskoj! Stopa pismenosti odraslog stanovništva iznosi 36%. Tek 45% djece školske dobi doista i pohaa nastavu. Oko 5 milijuna djece živi bez roditelja, a 53% njih, u dobi od 5 do 14 godina, prisiljeno je raditi. Oko 980.000 ljudi živi s HIV-om/AIDS-om.

Etiopija je jedna od najsiromašnijih afriËkih zemalja. djeca Etiopije trebaju našu pomoÊ.

ETIOPIja - Za©TO NaS TrEBajU?


razgovor s abbaom, uËenikom alternativnog obrazovnog centra (za djecu koja su zbog uvjeta æivota propustila redovno πkolovanje)

- razgovarao I. G., zaposlenik UNICEF-a u Etiopiji

Ja sam Abba. Imam 10 godina i idem u drugi razred.Koja je po tebi vrijednost obrazovanja?Obrazovanje je jako dobra stvar. Ako mogu uËiti i zavrπiti πkolu, onda mogu dobiti bolje poslove.Koji ti je omiljeni predmet?Matematika. Volim uËiti matematiku i rjeπavati zadatke. Volim matematiku jer sada znam zbrajati novac, sada znam izraËunati koliko neπto vrijedi.Kako izgleda jedan tvoj dan u πkoli?Kada se ustanem, najprije idem u zahod, zatim se pred kuÊom umijem. Onda doruËkujem s mamom pa skupim svoje knjige i idem u πkolu. U πkoli sluπam πto uËitelji govore, a doma napravim domaÊu zadaÊu. Poslije toga pomaæem majci u razliËitim poslovima. Ako kaæe da to treba, odem po koze. Ako traæi da idem po drva ili vodu, onda i to napravim. Tako izgleda moj dan. Tvoja je majka odluËila poslati te u πkolu. Ti si prvi Ëlan obitelji koji se obrazuje kako bi se, kad odrasteπ, mogao sam brinuti za sebe. ©to Êeπ ti zauzvrat napraviti za svoju majku?Kada se vratim s nastave, obavit Êu bilo koji posao koji treba. Moja me majka poslala u πkolu jer me voli. Kada zavrπim πkolovanje i zaposlim se i ja Êu njoj, jer je jako volim, pomagati. Kupit Êu joj odjeÊu i krevet. I æelim da moja mama dobro jede pa Êu joj kupiti meso. Mama me poslala u πkolu da imam bolju buduÊnost, a ja joj zauzvrat æelim pomoÊi.Kada odrasteπ i zavrπiπ πkolu, πto Êeπ napraviti za svoju zajednicu, za Etiopiju?Kada zavrπim πkolu napravit Êu neπto za svoju zajednicu, neπto jako veliko. Tvoja nam je organizacija (UNICEF) pomogla izgraditi πkolu. I ja bi æelio pomoÊi graditi πkole. Ako uspijem napraviti πkolu ili zdravstveni centar, to Êe puno pomoÊi mojoj zajednici.Doπli smo danas ovdje kako bi ljudima koji su poslali novac za gradnju tvoje πkole pokazali tko su uËenici koji ovdje uËe i πto njihova pomoÊ vama znaËi. ©to bi im ti poruËio?Moja poruka svima koji su prikupljali novac za gradnju πkole zapravo je molba da nam pomognu proπiriti πkolu tako da djeca u nju idu sve do desetog razreda.

Nove πkole pomaæu djevojËicama da se obrazujuZenash Kari ima 14 godina i ide u drugi razred. Od osmero djece u obitelji, samo je troje dobilo priliku za obrazovanje. Jedan od njezine braÊe odustao je od πkolovanja u sedmom razredu jer se od njega oËekivalo da se oæeni i zasnuje svoju obitelj. To je samo jedan od primjera kako neka tradicionalna uvjerenja utjeËu na djecu u Etiopiji. Dugo se vremena Zenashin otac protivio tome da njegova jedina kÊer krene u πkolu. Vjerovao je da sinovi koji se πkoluju mogu viπe doprinijeti obitelji nego kÊeri, a od kÊeri je traæio da obavlja kuÊanske poslove. To je priliËno Ëest stav u ovoj zajednici, koja nema razvijenu svijest o vaænosti obrazovanja. ProsjeËna obitelj ima sedmero do desetero djece za koju se smatra da su korisnija ako rade nego ako idu u πkolu. Njihov zadatak je da donose vodu s izvora, skupljaju drva za ogrjev i Ëuvaju stoku. Ipak, Zenash je dobila podrπku od svoje majke koja je, kao djevojËica, morala nakon nekoliko godina odustati od πkolovanja i udati se. ÆeleÊi bolji æivot svojoj kÊeri, uvjerila je svog supruga da Êe preuzeti sve Zenashine obaveze u obitelji, a da Êe joj Zenash pomagati u poslijepodnevnim satima, kada se vrati iz πkole. Polazak u πkolu za Zenash je ostvarenje svih snova te svakoga dana daje sve od sebe kako bi uspjela. Najbolja je uËenica u razredu te nikako ne namjerava odustati. Naprotiv, jednoga dana æeli postati uËiteljica i sama pomoÊi drugim djevojËica da dobiju priliku obrazovati se.

Veliki jemilin trudJemila ima 17 godina, a roena je u malom gradu u ruralnom dijelu Etiopije. ©esto je dijete u svojoj obitelji koja æivi od prihoda steËenih prodajom injere, vrste tanke pogaËe koju njena majka peËe kod kuÊe. Ipak, njihova zarada teπko podmiruje najosnovnije potrebe za prehranjivanje obitelji.Jemila je zavrπila osmi razred i upisala se u deveti, no

financijske prilike obitelji su se pogorπale, a troπkovi Jemilinog πkolovanja poveÊali. Roditelji su stoga prvotno odluËili da Jemila odustane od πkole, a ona je, poput mnogih djevojËica iz tog kraja, tada imala dva izbora: udati se ili otiÊi u neku od arapskih zemalja i tamo raditi kao spremaËica. Kako se nije htjela udati, odluËila je otiÊi iz zemlje u potrazi za

poslom i zaradom. No, sreÊom, Jemila nikada nije napustila Etiopiju niti je odustala od πkolovanja. Kao marljivu i uspjeπnu uËenicu, njeni su je uËitelji predloæili za dodatnu UNICEF-ovu stipendiju za djevojke, a od tih novaca nabavila je ne samo materijale za πkolovanje veÊ je i uπtedjela novac kako bi obitelji kupila ovcu.

Etiopija - istinite priËe

UN

ICE

F

UN

ICE

F


Kako biste uËenicima predstavili UNICEF-ov projekt ©kole za Afriku i pozvali ih da se ukljuËe u prikupljanje sredstava, predlaæemo da se sluæite ovim biljeπkama. Moæete se jednako tako sluæiti i priloæenim DVD-om ©kole za Afriku. Na njemu su filmovi koji vjerno prikazuju æivot djece u Africi i uvjete u kojima se πkoluju. Za sve dodatne informacije, kao i za pomoÊ glede pripreme predstavljanja projekta, moæete nam se i izravno obratiti. Nadamo se da Êe vam biljeπke i filmovi pomoÊi da prenesete uËenicima vaænost projekta i da ih zainteresirate za pomaganje svojim vrπnjacima u Africi te za mijenjanje slike svijeta u kojem æive.

Dolazak u školu za vas je svakodnevna stvar. SreÊete se sa svojim prijateljima, uËite razliËite nove sadržaje i sudjelujete u brojnim školskim aktivnostima. Ali... jeste li znali da mnoga djeca u Africi nikada ne dobiju priliku iÊi u školu?

Ove godine naša Êe škola, zajedno s brojnim školama u zemlji i svijetu, uËiniti nešto kako bismo pomogli. Sudjelujemo u projektu Škole za Afriku i pomažemo prikupiti novac kako bi što više djece u Africi moglo iÊi u školu. Ona trebaju našu pomoÊ!

UNICEF-ov projekt Škole za Afriku pomaže da se poboljšaju uvjeti školovanja djece u 11 zemalja: Angoli, Burkini Faso, Etiopiji, Malaviju, Maliju, Mozambiku, Nigeru, Ruandi, JužnoafriËkoj Republici i Zimbabveu. Mi u Hrvatskoj ove godine pomažemo UNICEF-u u prikupljanju novca za Etiopiju, zemlju u kojoj su mnoga djeca presiromašna da bi mogla iÊi u školu, gdje oko 5 milijuna djece živi bez roditelja, a više od polovice djece u dobi od 5 do 14 godina mora raditi teške poslove kako bi svojoj obitelji pomogla preživjeti. Nemaju novca da bi platila bilježnice, knjige i ostali školski pribor.

Nedostaje i samih škola. UËenici se okupljaju pod drvetom, na otvorenome, po kiši i po suncu. Da bi došli do pitke vode moraju kilometre i kilometre pješaËiti, Ëesto i gladni i bosi. Život djece u Etiopiji mnogo je drugaËiji od ovog u Hrvatskoj, zar ne?

Dobra vijest jest to da svatko od nas može pomoÊi! Možete pomoÊi organizirati izložbe, prodaju razliËitih proizvoda koje sami u školi izradimo i sliËno. Osim toga, i jedna ili pet kuna mjeseËno, izdvojena od džeparca, vašem vršnjaku u Etiopiji može promijeniti život - pružiti mu priliku da ide u školu i jednog dana, svojom plaÊom, zarauje dovoljno za sretan i zdrav život. A pet kuna mjeseËno znaËi samo jedan paketiÊ bombona manje, zar ne?

Predložite i Ëlanovima obitelji, susjedima, prijateljima da se i oni ukljuËe u prikupljanje sredstava za uËenike u Etiopiji. Možete zamoliti i svoje trenere ili uËitelje plesa da se pridruže.

ProsjeËnom se graaninu u Hrvatskoj 95 kuna možda ne Ëini kao mnogo novca, ali za taj se novac u Etiopiji dvoje djece može opskrbiti udžbenicima i bilježnicama za jednu školsku godinu. Sa 190 kuna može se pak kupiti klupa i dva stolca. Razmislite kako zapravo možemo mnogo pomoÊi svojim prijateljima u Africi!

VeÊ sada možete biti ponosni znajuÊi da Êe sve što budemo radili, djeci u Etiopiji dati priliku da idu u školu, da ispune svoje snove i imaju bolji život!

Razmislite na koji još naËin naša škola i vi osobno možete pomoÊi u prikupljanju sredstava. Vjerujem da Êete se sjetiti još mnogo zanimljivih i ostvarivih ideja. Radujem se izazovima koji nas Ëekaju i sliËicama koje Êemo dodavati gradeÊi našu “školu” za Afriku [pokažite plakat - termometar] od temelja do krova!

Biljeπke za uvodno predstavljanje projekta ©kole za Afriku uËenicima


Mediji mogu biti znaËajan partner u uspjeπnoj provedbi vaπih aktivnosti. Uz pomoÊ medija moæete komunicirati s cijelom lokalnom zajednicom i predstaviti svojim sugraanima akcije koje organizirate. Zamolite predstavnike lokalnih novina, TV kuÊa i radiopostaja da kontinuirano prate vaπe aktivnosti prikupljanja sredstava za projekt ©kole za Afriku! Putem medija moæete pozvati sponzore i graane da vam se pridruæe i daju svoj novËani doprinos ili ih pak obavijestiti o odræavanju sportskih, zabavnih i ostalih manifestacija koje organizirate u svrhu prikupljanja sredstava za izgradnju πkola u Africi. Jednako tako, zamolite ih da nakon svake uspjeπne akcije informiraju o ostvarenim rezultatima. Bit Êe to dobar poticaj za nove akcije!

Kako bismo vam olakπali komunikaciju s lokalnim medijima, pripremili smo predloæak za objavu informacija:

PrEdLOŽaK Za OBjaVU INFOrMaCIja LOKaLNIM MEdIjIMa (tiskati na memorandumu svoje πkole) Objava za medije

Kratak naslov koji prenosi glavnu ideju(duæine pet ili πest rijeËi, preporuËljivo da uvijek sadræava glagol)

Grad, dan, mjesec, 2011. - Najvažnija informacija (obvezno tko i što, zatimnajvažniji dijelovi: otkada, gdje, zašto i kako) ide u prvi odlomak koji bi se trebao sastojati od samo nekoliko reËenica. Pretpostavljamo da novinar neÊe imati vremena pozorno Ëitati cijeli izvještaj pa bi stoga bilo dobro veÊ u prvom odlomku jasno približiti o Ëemu je rijeË.

Drugi odlomak zapoËnite citatom neke važne osobe koja je bliska projektu ili dogaaju (kao što je ravnatelj škole, uËitelj, roditelj ili neki uËenik). Citat bi trebao biti ovog oblika: “...”, rekao je Petar PetroviÊ, titula, organizacija. Citat bi trebao izražavati nešto subjektivno, kao što su razmišljanja ili osjeÊaji te osobe o tomešto se dogaa ili zašto su odluËili uËiniti to što su uËinili.

Možete zatim dodati nekoliko odlomaka, gdje Êete detaljnije pojasniti svoje aktivnosti. Objava bi optimalno trebala biti duga do dvije stranice - što kraÊe i jednostavnije za Ëitanje, to bolje! PreporuËujemo da, ako to ranije niste naveli,na kraju objave napišete i ovo:

UNICEF u Hrvatskoj provodi mnoge akcije kako bi sva djeca, veÊ od prvih dana života, dobila priliku odrastati u sigurnome i poticajnom okruženju. Od 2008. godine Ured UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji sa zainteresiranim školama, prikuplja sredstva za projekt Škole za Afriku. Njime se djeci iz 11 afriËkih zemalja želi osigurati jedno od temeljnih prava - pravo na obrazovanje. U protekloj πkolskoj godini projekt je podræalo viπe od 200 πkola iz cijele Hrvatske.

I naši uËenici imaju priliku pomoÊi! Na zanimljiv i pouËan naËin organiziraju aktivnosti prikupljanja sredstava za pomoÊ svojim vršnjacima u Etiopiji. Novac koji prikupe upotrijebit Êe se za izgradnju i obnovu škola te sanitarnih prostorija, opskrbu pitkom vodom, nabavu knjiga i dodatnu edukaciju školskog osoblja. Posebna briga vodit Êe se o djevojËicama koje su više od djeËaka uskraÊeneza moguÊnost obrazovanja.

UNICEF je vodeÊa svjetska organizacija koja se brine za djecu. djeluje u više od 150 zemalja i podruËja kako bi oËuvao, zaštitio i poboljšao živote djevojËica i djeËaka. Sa 6 desetljeÊa iskustva u kriznim situacijama na terenu, UNICEF spašava živote djece na podruËjima pogoenim prirodnim katastrofama i sukobima. Napominjemo da se UNICEF u potpunosti financira donacijama pojedinaca, poduzeÊa, zaklada, udruga i vlada.

Za više informacija, molimo obratite se: (netko tko je upoznat s detaljima i može odgovarati na pitanja) Ime Titula, Organizacija Telefon i/ili e-pošta

Savjeti za komunikaciju s medijima

Napomena: Savjetujemo vam da opÊe informacije o radu UNICEF-a (tamnije istaknut sadræaj u predloπku za objavu informacija lokalnim medijima) navedete u svakome materijalu koji dostavljate medijima.


Namjera nam je da provedba ovog projekta budeprilagodljiva uvjetima, interesima i moguÊnostima svake škole, zanimljiva i dinamiËna. Škole imaju moguÊnost same birati i dopunjavati prijedloge te dodatnim sadržajima obogaÊivati rad s uËenicima. Ipak, kako bismo vas potaknuli na kreativno razmišljanje, predlažemo vam neke isprobane ideje za prikupljanje sredstava. I ne zaboravite nas obavijestiti o svojim aktivnostima! Podijelite ih s nama, pišite nam i šaljite materijale na adresu e-pošte: [email protected] Êemo vaše uspjehe i iskustva podijeliti s drugim školama, ali i s cijelom javnošÊu. PodsjeÊamo da i mali novËani doprinos, koji uËenici mogu tjedno izdvojiti od svojeg džeparca, znaËi mnogo za djecu u Etiopiji. PotiËite ih na solidarnost, prihvaÊajuÊi pritom njihove objektivne moguÊnosti. Neka djeca ne dobivaju od roditelja džeparac i nikako ne želimo da se zbog toga osjeÊaju manje vrijednima. Svatko može pridonijeti - novcem, sudjelovanjem u organizaciji dogaaja, izradom pozivnica ili sliËno. Evo nekih provjerenih i dokazano uspješnih ideja iz naše zemlje, ali i svijeta:

Prodajna izloæba likovnih ili fotografskih radovaS uËenicima likovne grupe izradite slike, maske i druge umjetniËke radove na temu Afrike. Vodite raËuna o motivima i bojama, tradiciji i kulturi tog iznimno inspirativnog dijela svijeta. Organizirajte izloæbu i prodaju umjetniËkih radova. Æelite li posebno dinamiËnu atmosferu, okuπajte se u aukcijskoj prodaji! Pozovite Ëitavu πkolu, roditelje, a o izloæbi (aukciji) obavijestite i svoje sugraane putem lokalnih medija, plakata ili pozivnica. Jedna od proπlogodiπnjih ideja bila je izloæba fotografija kojom se æeljelo ukazati na ljepote zemalja Afrike, ali i njihovu problematiku. Ako u πkoli postoji filmska ili fotografska grupa, moæete ju angaæirati da Ëitav proces izrade, pripreme i prezentacije vaπih πkolskih akcija zabiljeæe kako bi sav vaπ trud bio dokumentiran i prezentiran u obliku filma ili izloæbe fotografija. Bila bi to lijepa uspomena na sve oko Ëega ste se jako potrudili!

Izrada i prodaja nakitaVjerujemo da Êe ova aktivnost naiÊi na veliko zanimanje uËenika u vašoj školi (vjerojatno najviše uËenika sedmih i osmih razreda). Zamolite lokalna poduzeÊa neka vam osiguraju materijal (žica, platno, perle, drvo, konac...), a ako je moguÊe i neke iskusnije dizajnere da uËenicima pomognu praktiËnim savjetima. Pokušajte istražiti koji su to tipiËni afriËki motivi.

Iskoristite ovu priliku i s uËenicima razgovarajte o bogatstvu drugih kultura i podneblja. Kao i s likovnim radovima, organizirajte prodaju nakita, u školskom predvorju ili nekome drugom odgovarajuÊem prostoru. Ne zaboravite o prodaji obavijestiti obitelji i cijelu zajednicu!

Humanitarni koncerti, božiÊni koncerti, plesne smotre, karaoke-zabave, lutkarske predstave i sl.VeÊina je škola tijekom jeseni marljivo pripremala neke od ovih priredbi i u prosincu ih s ponosom predstavila roditeljima i drugim posjetiteljima. Izradili su plakate i pozivnice te obavijestili svoje goste kako Êe prihod od ulaznica (prikupljene donacije) namijeniti za pomoÊ i školovanje djece u Africi. Odaziv je bio velik, a djeca su- uz primjer solidarnosti - pokazala i svoja plesna, pjevaËka, recitatorska i glumaËka umijeÊa. Neka i uËenice vaše škole pokažu svoje talente, dobro se zabave, a ujedno prikupe donacije za svoju humanitarnu akciju.

Izrada i prodaja božiÊnih inovogodišnjih ukrasaU blagdansko vrijeme, tradicija je u našim krajevima ukrašavati božiÊna drvca, prozore, stolove... Brojne su škole organizirale božiÊne sajmove i na njima prikupljale donacije za izraene ukrase, šibe za blagdan sv. Nikole i sliËno. Na radionicama bi im se nerijetko pridružili i roditelji te su zajedno oblikovali keramiku, drvo, crtali, bojili, oslikavali. OsjeÊaj zajedniËkoga stvaranja jedna je od dodatnih vrijednosti ove aktivnosti. I vi možete upriliËiti božiÊni sajam u prostoru svoje škole ili na gradskim trgovima. Za suglasnost i potporu obratite se uredu lokalne uprave, ovlaštenom za izdavanje potrebne dozvole. Ne zaboraviteo sajmu obavijestiti i lokalne medije!

Izrada i prodaja ukrasnih predmeta,slika, nakita, cvjetnih aranžmana,magneta, bookmarka...Mnogi uËitelji potvrdili su da djeca vole kreativne i dinamiËne aktivnosti, koje kao rezultat imaju nešto što je njihovih ruku djelo. Rado u njima sudjeluju, a to je uvijek i prilika da se nauËi neka nova vještina.Za svoje rukotvorine donacije mogu prikupljati u samoj školi, tijekom održavanja priredbi, na javnim gradskim površinama, a mogu ih ponuditi i svojim susjedima i obiteljima.Pritom je važno da istaknu namjenu sredstava koja prikupe i potaknu svoje sugraane na solidarnost.

Zanimljive ideje za prikupljanje sredstava


Izrada i prodaja proizvoda od kestenja,jabuka, krumpira te drugog voÊa i povrÊa,kao i prodaja zimnice ili medaGotovo nema škole koja proteklih godina nije meu metode prikupljanja novca za obrazovanje djece u Africi ukljuËila i neku od ovih. To, dakako, ne bi bilo moguÊe da nije bilo velike pomoÊi i potpore obitelji uËenika ili vlasnika poljoprivrednih imanja, koji su donirali svoje proizvode. UËenici su, primjerice, jabuke ukrašavali porukama o projektu i važnosti solidarnosti pa ih na štandovima dijelili graanima za dobivene donacije. Na terenskoj su nastavi sakupljali kestenje koje su pekli i prodavali, a neki su izraivali i voÊnu salatu.

Prodaja pekarskih proizvoda i kolaËaVješte ruke mama i baka ukljuËile su se izradom ukusnih slastica. Brojne su škole i trgovi mirisali na fine pekarske proizvode, a uËenici su ih dijelili i tako prikupljali novac za svoje prijatelje u dalekoj Africi. Ponudili su ih sugraanima tijekom Dana kruha ili drugih gradskih i školskih sveËanosti, a bila je to i prigoda da se prisjete ili upoznaju s tradicionalnim obiËajima i jelima svojega zaviËaja.

Sportska natjecanjaI sportska natjecanja su, uz promicanje važnosti tjelovježbe i bavljenja sportom, bila odliËna prilika za prikupljanje sredstava za pomoÊ. Neke su škole organizirale rukometne i nogometne turnire, a umjesto uobiËajenog plaÊanja ulaznica, prikupljali su donacije za djecu Afrike. Osmislili su i zanimljive plakate kojima su sve ljubitelje sporta obavijestili o ovim posebnim natjecanjima “sa srcem”. U nekim su školama organizirali osobito zanimljive sportsko-humanitarne dogaaje - sportske susrete uËenika i roditelja. Vjerujemo da Êe im te utakmice ostati u osobito lijepom sjeÊanju, kako zbog druženja i zabave, tako i zbog prikupljenih donacija. Bila bi prava šteta da njihov trud nisu zabilježili i novinari.

Prikupljanje plastiËne ambalaže i starog papiraEvo još jedne jednostavne moguÊnosti za prikupljanje donacija. Neke su je škole realizirale tako što su, tijekom organiziranog boravka u prirodi, u posebno oslikane kutije, djeca i uËitelji prikupljali plastiËnu ambalažu ili su je, zajedno s roditeljima, sakupljali kod kuÊe. VeÊina je škola vrlo uspješno organizirala i akcije prikupljanja staroga papira. Molimo da prilikom sakupljanja ambalaže u prirodi vodite raËuna o sigurnosti i zaštiti uËenika.

Prodaja tekstilnih proizvoda ukrašenihafriËkim motivimaNakon što su na internetu i u literaturi istraživali tipiËne afriËke ukrasne motive, uËenici, uËitelji i roditelji iz nekoliko škola odluËili su se okušati u dizajnu. Ukrašavali su majice, marame, jastuËnice i sl., a veliku pomoÊ pružile su im lokalne tekstilne tvornice, trgovine i knjižare, koje su ih opskrbile potrebnim materijalima, kao i bojama za tekstil, perlicama i svim ostalim što je potrebno za uspješne dizajnerske i krojaËke pothvate. Da bi atmosfera bila potpuna, tijekom radionica slušali su afriËku glazbu.Svoje uratke, kao i plakate s informacijama o projektuŠkole za Afriku, izložili su na štandovima u gradu, a svi su proizvodi u vrlo kratkom roku rasprodani.

Prodajni sajam starih brojeva školskihËasopisa i knjigaNeke škole u svojim knjižnicama imaju popriliËne zalihe starijih ili ošteÊenih primjeraka knjiga i školskih Ëasopisa. Dosjetili su se da bi i te publikacije mogle naÊi svoje Ëitatelje, osobito ako znaju da su simboliËne donacije koje za njih daju namijenjene nabavi školskih udžbenika i opreme za školovanje djece u Africi. Provjerite postoji li moguÊnost da se sliËna akcija organizira i u vašoj školi. Možete akciju prikupljanja starih knjiga predstaviti i roditeljima te ih zamoliti da doniraju poneki primjerak iz kuÊne biblioteke, koji Êete takoer izložiti na sajmu.

Prikupljanje donacijaod lokalnih tvrtki i obrtnikaMnoge su škole zatražile i dobile donacije od tvrtki i obrtnika u svojem gradu. UËenici i uËitelji sastavili su kratke zamolbe za donaciju i info-letke o projektu.Upoznali su ih s teškim uvjetima života djece u tome dijelu svijeta te predstavili svoje ideje i akcije za prikupljanje sredstava za pomoÊ, kao i naËine na koje taj novac djeciu Africi može promijeniti život.

Sponzorirana “lutrija”Nekim je tvrtkama možda jednostavnije poduprijeti projekt donirajuÊi svoje proizvode i usluge nego dati novËanu donaciju. Iskoristite tu moguÊnost te prikupite “dobitke”. Trudite se da svaki listiÊ osigura neki darak, a listiÊe dijelite graanima za dobivene donacije. I svakako pritom istaknite humanitarni karakter svoje akcije.


Suradnja s lokalnim udrugamai organizacijamaAko u vašoj zajednici postoji neka udruga ili organizacija s kojom suraujete, možete im i vi, poput jedne škole prošle godine, predložiti da vaši uËenici predstave projekt Škole za Afriku njihovim Ëlanovima i tako ih potaknu da se ukljuËe u prikupljanje sredstava. Savjetujemo da se prilikom predstavljanja koristite videomaterijalima, ali i svim ostalim za što procijenite da bi vam moglo koristiti. Možete izraditi plakate, letke, donijeti svoje likovne radove ili možda Ëak upriliËiti igrokaz.

Sajmovi rabljenih igraËaka, Cd-ova, knjiga i drugih predmetaUz veÊ spomenute sajmove starih knjiga i Ëasopisa, neke su škole u dogovoru s roditeljima organizirale sajmove rabljenih igraËaka, ukrasnih predmeta, CD-ova i drugih stvari koje bi potencijalno mogle naÊi svoje mjesto u neËijem domu. Gotovo svatko pronašao je nešto za sebe, a simboliËnom je donacijom istodobno uËinio dobro djelo - pomogao je djeci u Africi da idu u školu i nauËe se brinuti za sebe i svoje obitelji.

dodatna pomoÊ roditeljimau domaÊinstvuU dogovoru s roditeljima, neki su se uËenici odluËili dodatno angažirati u domaÊinstvu. Marljivo su pomagali oprati automobil, sakupljati lišÊe, pospremati police, odjeÊu i sl., a za svoj su trud dobivali simboliËnu naknadu. NesebiËno su je i u cijelosti ubacivali u razredne kasice. OsjeÊajuÊi zadovoljstvo što su nešto sami zaradili, nauËili su koliko moguÊnost dijeljenja i pomoÊ drugima mogu usreÊiti Ëovjeka.

I susjedi pomažuVrlo zanimljiva bila je inicijativa nekoliko skupina uËenika koji su projekt Škole za Afriku, zajedno s uËiteljima, odluËili predstaviti svojim susjedima te i njih zamoliti za donaciju. Sa sobom su ponijeli kasice i pripremljene letke, a neprocjenjiva je vrijednost njihova osjeÊaja ponosa što su dobili povjerenje svojih sumještana i uspješno prikupili sredstva za pomoÊ svojim vršnjacima. Bila je to dobra prigoda i da uvježbaju svoje komunikacijske vještine poput asertivnosti, prezentiranja sadržaja u kratkom vremenu itd..

Pisanje pjesamaNeki su se potrudili napisati pjesme o Africi, Ëak i u obliku rap pjesama. ©to mislite o tome da takvu vrstu uratka uglazbite i snimite na CD? Moæda bi baπ takav dar nekoga obradovao, a vi biste za svoj trud dobili donaciju.

Mirisi i okusi afrikeJedna je slavonska škola u svoje mjesto prenijela mirise i okuse Afrike. ZahvaljujuÊi jednoj mami koja je boravila u Africi i vlasniku lokalnoga ugostiteljskog objekta koji ga je na jedan dan ustupio za potrebe realizacije ove posebno zanimljive akcije, mještani su kupnjom ulaznice za humanitarnu veËeru mogli osjetiti ljepotu zaËina i aroma daleke nam Afrike. Ne sumnjamo da je to bilo posebno gastronomsko iskustvo za sve.

Usudi se za UNICEFUËenici jedne naše škole dobili su od svoje ravnateljice i pedagoginje velik izazov: prikupe li do kraja polugodišta više od 3.000 kn, zadnjeg dana polugodišta neÊe imati nastavu, veÊ veliku zabavu na kojoj Êe proslaviti svoj uspjeh, a njih dvije Êe se posebno za tu prigodu prerušiti u goste iznenaenja. Roditelji su ih rado podržali i tako je sve krenulo - sportski turnir, humanitarna tombola, izrada medenjaka, sakupljanje ambalaže... U toj maloj školi prikupljeno je više od 4.000 kuna, a pedagoginja i ravnateljica su održale obeÊanje. Odjevene u djevojËicu iz Afrike i Pipi Dugu »arapu, na završnoj su priredbi uËenicima na zanimljiv naËin priËale o životu njihovih vršnjaka u Africi. Vjerujte, snimljeno je nekoliko doista prekrasnih fotografija.

Hodajmo do vodeOsnovna škola “Irwin Park” iz Zapadnog Vancouvera u Kanadi je organizirala akciju Hodajmo do vode, simulirajuÊi pritom velike udaljenosti koje afriËka djeca prelaze svaki dan da bi do nje došla. Upravo taj svakodnevni zadatak da nekoliko puta dnevno prijeu kilometre kako bi svojoj obitelji u posudama donijeli pitku vodu, Ëesto ih spreËava da idu u školu. Ovi su kanadski uËenici hodali tri kilometra od škole do parka, gdje su bili smješteni spremnici za vodu te natrag do škole. Dok su hodali, pjevali su afriËke pjesme koje su prethodno uvježbali s uËiteljima u školi. Lokalna su poduzeÊa nagradila njihov trud, donirajuÊi znaËajna sredstva za Škole za Afriku te su osigurala obroke za uËenike tijekom njihova pješaËenja do parka.


U pješaËenju je sudjelovalo 375 uËenika, a prikupili su više od 50.000,00 kuna. NovËanim prilozima pridružili su se i njihovi roditelji i obitelji.Ovaj impresivni podatak, ali i jedinstvena prilika za iskustveno uËenje i uživljavanje u stvarne prilike života djece u Africi, potaknuo je neke hrvatske škole da u protekle dvije godine s velikim uspjehom i same organiziraju sliËnu akciju pod parolom Mi Êemo hodati i svijet Êemo promijeniti!

I vi ste zainteresirani za organizaciju akcije Hodajmo do vode u svojoj školi? Možete uËiniti kako slijedi:• Odredite cilj - sredstva koja tom akcijom želite prikupiti.

Neka cilj bude usklaen s veliËinom škole i realnim moguÊnostima.

• Odredite gdje Êe djeca sakupljati vodu. Ovisno o pravilima vaše škole i udaljenosti izvora vode, možda Êete trebati posebno dopuštenje roditelja za ovu akciju.• Pobrinite se da do izvora vode postoji siguran pristup.

Voda može biti postavljena i u velikim spremnicima u nekome gradskom parku ili obližnjem izletištu.

Zamolite za pomoÊ pri organizaciji i postavljanu spremnika s vodom poduzeÊe koje se bavi ureenjem

zelenih površina, vatrogasnu službu ili neko komunalno poduzeÊe.• Prije šetnje nabavite posude za uzimanje vode, kapaciteta

otprilike 4 litre. Osigurajte da svi uËenici imaju svoju posudu. Ako procijenite da ne mogu sami nositi posudu, uËenici je u povratku mogu i zajedniËki nositi.

• Zajedno s uËenicima pozovite lokalna poduzeÊa i graane te roditelje uËenika da prate tijek odvijanja akcije i donacijom nagrade njihov trud. Pripremite kratke informativne letke o sudjelovanju svoje škole u projektu Škole za Afriku i istaknite da Êe prikupljena sredstva biti doprinos uËenika za bolje uvjete školovanja njihovih vršnjaka u Etiopiji.

• Zamolite lokalne trgovine za donaciju sendviËa i vode za svoje uËenike tijekom hodanja.• Pozovite medije. SlužeÊi se predloškom za objavu za medije (dostupan u ovome materijalu, str. 15), obavijestite lokalne medije o svojim aktivnostima i

pozovite ih da sudjeluju u dogaaju.• Kao dio aktivnosti, neka uËenici izrade natpise i plakate

koje Êe nositi tijekom pješaËenja do mjesta s vodom.• Nekoliko dana ranije podsjetite uËenike da Êe im trebati

odgovarajuÊa obuÊa za hodanje te odjeÊa prilagoena vremenskim uvjetima.

• Prije negoli krenete po vodu, razmislite o organiziranju motivacijskog sastanka s uËenicima. Potaknite ih neka razmisle o tome koliko bi im životi bili drugaËiji da moraju svaki dan iÊi po vodu za svoju obitelj.

UNICEF-ov afriËki kampNeke su se škole odluËile u svojim sportskim dvoranama organizirati UNICEF-ov afriËki kamp. Kako bi doživjeli iskustvo života u Africi, sa svojim prijateljima iz škole, nastavnicima i Ëlanovima obitelji, ali i svim zainteresiranim posjetiteljima, uËenici su jednu veËer proveli u improviziranome kampu. Sjedili su na strunjaËama, u ukrašenoj dvorani, izvodili su afriËke pjesme i plesove te uËili više o tom prekrasnome dijelu svijeta. Za ulazak u kamp gosti su trebali platiti ulaznicu. Prihod od prodaje ulaznica bio je namijenjen projektu Škole za Afriku.

Evo savjeta kako prirediti UNICEF-ov afriËki kamp:• Odredite cilj - sredstva koja tom akcijom (prodajom

ulaznica) želite prikupiti. Neka cilj bude usklaen s veliËinom škole i realnim moguÊnostima.

• Zajedno s uËenicima izradite pozivnice roditeljima i Ëlanovima obitelji da dou na kampiranje. U njima pojasnite koji je smisao druženja, zamolite ih da kupnjom ulaznice podupru projekt Škole za Afriku te da vam unaprijed potvrde moguÊnost dolaska.

• Stvorite primjeren ugoaj. Pokušajte ukrasiti dvoranu ili uËionicu da nalikuje na afriËki krajolik.• Razmislite koju vrstu aktivnosti ili zabave možete

organizirati tijekom kampiranja. Glazba, hrana, ples, priËanje priËa ili likovne izložbe odliËni su naËini da zabavite svoje kampiste. U svakom dijelu pripreme,

što više ukljuËujte uËenike i njihove obitelji. Povežite se i sa srednjim školama. Mogu vam, primjerice, pomoÊi u izradi murala s afriËkim motivima, u uvježbavanju izvedbe nekih afriËkih pjesama ili sliËno.• Uživajte u druženju!

Slijede još neki korisni savjeti, temeljeni na iskustvima škola koje su prošlih godina sudjelovale u projektu Škole za afriku:

• Sve škole koje su organizirale projektni dan ili integrirani dan izvijestile su nas o velikom uspjehu toga dogaaja. Kao uvod u sudjelovanje svoje škole u projektu ili kao simboliËan završetak i slavljenje uspjeha, posvetili su jedan dan Africi i pozvali roditelje da im se pridruže. Imali su brojne tematske radionice pa su, primjerice, na radionici glazbenog uvježbavali i izvodili afriËke pjesme i plesove, na matematici su raËunali gustoÊu stanovništva i ostale brojËane karakteristike afriËkih zemalja, na zemljopisu su izraivali reljef, na likovnome maske, na literarnoj su radionici pisali pisma prijateljima u Africi itd.. Neke su škole tom prigodom organizirale i prodajne sajmove. Svi su se zabavili i ujedno mnogo nauËili.


• Osobito je korisno ako u vašemu mjestu postoji osoba koja je boravila u Africi ili je možda podrijetlom s tog prekrasnog, ali i siromaštvom napaÊenoga kontinenta. Pozovite je u goste! Neka uËenicima prenese svoja iskustva i neka ih pobliže upozna sa životom afriËke djece te s obiËajima tamošnjega stanovništva. Takvi posjeti, uz edukativan karakter, umnogome motiviraju uËenike na aktivno sudjelovanje u Projektu. Jedan od gostiju iz Afrike priËao je djeci o svojoj velikoj upornosti u djeËaËkoj dobi da, unatoË neimaštini, završi školu te sebi i svojoj obitelji omoguÊi bolji život.

• Još jedanput napominjemo, povežite se s lokalnim medijima! Neka vas pozovu u svoje emisije ili objave

Ëlanak o sudjelovanju škole u projektu. Time Êete obavijestiti širi krug svojih sugraana o akcijama koje organizirate, ali i istaknuti pozitivne vrijednosti koje vaša škola promovira. Imate puno pravo pohvaliti se svojim dobroËinstvima!

• Ideju i aktivnosti projekta možete povezati i s drugim važnim globalnim temama - ekologijom, borbom protiv siromaštva i diskriminacije itd..

• I naposljetku... Ne zaboravite zahvaliti! Svima koji vam pomažu i koji, poput vas, ulažu napore da ovaj svijet bude bolje i sigurnije mjesto za svu djecu i da svako dijete ostvari svoje pravo na obrazovanje.

EVO ŠTO SrEdSTVa KOja PrIKUPITE MOGU OSIGUraTI*:

95,00 kn - knjige i bilježnice za dvoje uËenika za jednu školsku godinu;

190,00 kn - klupa i stolice za dvoje uËenika;

325,00 kn - dodatna edukacija uËitelja;

500,00 kn - školovanje dvoje djece u jednoj godini (knjige, bilježnice, materijali, školske uniforme i trošak pouËavanja);

625,00 kn - “škola u kutiji” - kovËeg pun stvari koje se mogu naÊi u uËionici (bilježnice, olovke, gumice, škare, ploËa), a koji se upotrebljavaju u izvanrednim situacijama;

10.700,00 kn - obnova i opremanje jedne uËionice klupama i stolicama, ploËom i stolom te

25.000,00 kn - uspostava i opremanje centra za obrazovanje djece koja su napustila redovito obrazovanje.

* Navedene su okvirne, prosjeËne procjene troškova, koji mogu odstupati ovisno o potrebama pojedinog djeteta, stanju i veliËini školskog objekta te cijenama potrebnih proizvoda/usluga


POU»aVaTI O VrIjEdNOSTIMa - U»ITI O VrIjEdNOSTIMa - ŽIVjETI VrIjEdNOSTI

VeÊ na samome poËetku školovanja kaže nam se da je škola naš drugi dom: mjesto na kojem uËimo o sebi, životu, stvarima i Ëinjenicama koje nas okružuju. Škola je važno mjesto u kojem rastemo, razvijamo se i postajemo ljudi. Stoga u školi, uz matematiku, jezike, prirodu i umjetnost, uËimo i o vrijednostima. UËitelji su ti koji nas vode tijekom svih naših uËenja, neovisno o tome pouËavaju li nas nekome konkretnome nastavnom sadržaju ili pak o univerzalnim ljudskim vrijednostima.

Sustavom obrazovanja zagovaraju se, dakle, razliËiti odgojni i socijalizirajuÊi ciljevi koji se odnose na stjecanje i razvijanje znanja, sposobnosti i umijeÊa, kao i na usvajanje vrijednosti, nazora i navika koji omoguÊuju cjelovit razvoj osobnosti. U školi se tako, osim uËenja i pouËavanja, ostvaruju brojni odgojni ciljevi, meu kojima izdvajamo:• promicanje opÊih vrijednosti,• razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje, • razvijanje samopoštovanja i poštovanja drugih,• poštivanje života,• promicanje snošljivosti i poštivanje razliËitosti,• promicanje jednakovrijednosti spolova,• razvijanje sposobnosti za timski rad, • poštivanje duhovnih vrijednosti razliËitih kultura i civilizacija,• razvijanje ekološke svijesti, • razvijanje svijesti o vrijednosti vlastitog mišljenja i o

potrebi da se s poštivanjem slušaju tua mišljenja, • razvijanje osjeÊaja osobne i društvene odgovornosti, • razvijanje solidarnosti sa slabijima i potrebitijima, • razvijanje sposobnosti i dara svake osobe sukladno njezinoj naravi te• razvijanje sposobnosti za društveni angažman, za neposredno

i odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu.

S obzirom na vrijednosti koje zastupa UNICEF, vrijednosti koje se zagovaraju u našem obrazovnom sustavu te na osnovi temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, koje se nalaze u dokumentima Europske unije, u radnom materijalu koji je pred vama, izdvojeno je 5 kljuËnih cjelina:jednakopravnost razliËitosti - gdje se govori o uvažavanju razliËitosti svakoga pojedinca te o naËelu osiguravanja jednakih prava za sve neovisno o njihovu podrijetlu, vjeri, rasi, obilježjima, životnim okolnostima i izborima.Aktivnosti u ovoj cjelini usmjerene su na osvješÊivanje Ëinjenice da razliËitost obogaÊuje te da se razliËitost treba ostvarivati uzajamnim razumijevanjem i tolerancijom te osiguravanjem jednakih prava.

jednaka prava djevojËica i djeËaka - u ovoj cjelini aktivnosti su usmjerene na osvješÊivanje tzv. rodnih specifiËnosti i rodne osjetljivosti na podruËju ostvarivanja jednakih moguÊnosti za djevojËice i djeËake. Poseban naglasak u ovoj tematskoj cjelini stavlja se na osvješÊivanje loših uvjeta života djevojËica u afriËkim zemljama. Obrazovanje - osnovna svrha aktivnosti u ovoj cjelini jest osvještavanje i prepoznavanje važnosti obrazovanja za dobar uspjeh u životu, i to u smislu uËenja znanja i vještina koje omoguÊuju višu kvalitetu života, bolje uvjete prilikom zapošljavanja te s tim u vezi bolji standard življenja. Odgovornost - cilj aktivnosti je razviti u uËenika svijest o tome kako su naša prava neodvojiva od naših odgovornosti. Naglašava se važnost odgovornosti prema sebi i prema drugima (zajednici).Solidarnost - ova cjelina nastoji promovirati vrijednost solidarnosti meu ljudima. Nastoji se ukazati kako uËenici svojim djelovanjem mogu pridonijeti razvoju zajednice: od razreda i škole do mjesta i zemlje u kojoj žive, ali i svijeta u cijelosti. Jedan od naËina na koji se može pridonijeti jest briga za druge, odnosno nesebiËno davanje svojega vremena i energije kako bi se pomoglo drugima.

Svrha je ovoga radnog materijala pružiti uËiteljima osnovne smjernice i ideje o tome kako na interaktivan i suradniËki naËin pouËavati djecu odreenim vrijednostima. Sve aktivnosti prikazane u ovome materijalu podrazumijevaju aktivno sudjelovanje, kako uËitelja tako i uËenika te promoviraju razred i školu kao zajednicu uËenja.

Aktivnosti su usmjerene na uËenike osnovnoškolskog uzrasta te su, poštujuÊi njihovu dobnu razliËitost i specifiËnost, predložene s obzirom na 2 uzrasta: za uËenike niæih razreda osnovne πkole (1. - 4. razred) i za uËenike viπih razreda (5. - 8. razred). Uz pojedine aktivnosti nalaze se prijedlozi dodatnih radnih materijala / radnih listova, kao i popis literature koja može biti korisna uËiteljima ukoliko se žele više informirati o pojedinim temama.

Važno je napomenuti kako Êe se u prijedlogu aktivnosti naizmjeniËno rabiti izraz uËitelj i uËiteljica kako bi se osiguralo poštivanje rodne jednakosti.

Takoer, napominjemo da su aktivnosti koje slijede samo primjeri kako se mogu uËiti vrijednosti te da nisu obvezujuÊe za sudjelovanje u Projektu. UvažavajuÊi specifiËnosti svake pojedine zajednice, škole i razreda, molimo da ih prije primjene detaljno išËitate i procijenite njihovu primjerenostza uporabu u radu sa svojim uËenicima.Aktivnosti provodite samo ukoliko procijenite da se, sudjelujuÊi u njima, niti jedno dijete neÊe osjeÊati loše ili diskriminirano u odnosu na bilo koje pravo.

Prijedlog edukativnih aktivnosti za rad s uËenicima


Naziv aktivnosti: Svi imamo ista pravaPotreban materijal: ploËa, kreda, radni materijal Po Ëemu smo sliËni/razliËiti - prema potrebi, knjiga “Život kao moj” (UNICEF)Upute za uËitelje: Ovu aktivnost moguÊe je provoditi na razini cijelog razreda, kao i na razini manjih grupa i/ili parova. Ukoliko se aktivnost provodi s cijelim razredom, uËiteljica na poËetku najavi uËenicima da Êe se baviti temom uvažavanja razliËitosti i jednakih prava. Nakon toga, na ploËu se nacrtaju dva velika kruga. Iznad jednog kruga napiše se: Po Ëemu smo mi u naπem razredu sliËni, a iznad drugoga kruga:Po Ëemu smo mi u naπem razredu razliËiti. UËiteljica potiËe uËenike da razmisle i kažu gdje oni vide meusobne sliËnosti i razliËitosti. Pritom uËiteljica može potaknuti uËenike na razmišljanje o temi na naËin da postavlja pitanja poput: Idete li svi vi u istu πkolu/razred? Jeste li svi roeni istog dana? Volite li svi istu boju? itd.. UËiteljica zapisuje na ploËu sve sliËnosti i razlike koje uËenici navode. Nakon što se sliËnosti i razliËitosti zapišu, uËiteljica ih uz pomoÊ uËenika ponovno proËita te ih po potrebi grupira u smislene cjeline (npr. prema interesima, godišnjemu dobu u kojem su roeni itd.). Potom slijedi razgovor s uËenicima o tome što im se Ëini imaju li oni u razredu više sliËnosti ili razliËitosti, što misle koliko su sliËni, a koliko razliËiti u odnosu na druge uËenike u svojoj školi ili u drugim školama, koliko su sliËni, a koliko razliËiti u odnosu na djecu u drugim zemljama (mogu se navesti neke europske zemlje poput NjemaËke, Poljske i sl. te neke zemlje u Africi, Americi). UËiteljica može rabiti i primjere o životu djece u razliËitim zemljama koji se nalaze u knjizi “Život kao moj” (UNICEF, 2006.). Potom uËiteljica pita uËenike što misle imaju li svi oni ista prava bez obzira na svoje sliËnosti i razliËitosti. Na kraju aktivnosti, važno je pouËiti uËenike da, bez obzira na naše meusobne sliËnosti i razlike, svi imamo ista prava te se trebamo truditi svojim ponašanjem omoguÊiti poštivanje i naših prava i prava druge djece/ljudi (tekst Konvencije o pravima djeteta na jeziku bliskom djeci moguÊe je pronaÊi na internetskoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu - www.dijete.hr). UËiteljica može pitati uËenike imaju li neku ideju kako bi oni sami mogli pomoÊi da se osigura poštivanje prava bez obzira na razliËitost. Ukoliko se ova aktivnost provodi na razini manjih grupa ili parova, uËiteljica unaprijed pripremi radni materijal na kojemu su nacrtana dva kruga: “Po Ëemu smo sliËni” i “Po Ëemu smo razliËiti” te daje uputu uËenicima da ga u manjoj grupi ili paru zajedniËki ispune. Potom svaka od manjih grupa/parova cijelom razredu predstavi svoje odgovore. PojedinaËne odgovore uËiteljica može zapisivati na ploËi, nakon Ëega slijedi razgovor sliËan ranije opisanome.

aKTIVNOSTI Za U»ENIKE Od 1. dO 4. raZrEda OSNOVNE ŠKOLE

jednakopravnost razliËitosti

PO »EMU SMO SLI»NI?

PO »EMU SMO raZLI»ITI?


PO »EMU SMO raZLI»ITI?

Leke i Lalem su prijatelji. Žive u istom selu u afriËkoj zemlji koja se zove Etiopija. Oboje imaju 9 godina i vole se igrati. Leke ima tri starija brata i dvije mlae sestrice. Lalem ima dvije starije sestre. Nemaju puno igraËaka, ali u selu ima puno djece s kojima se mogu igrati zanimljivih igara. Leke ima manje vremena za igru jer mora pomagati mami u kuÊi. Brine se za mlae sestrice, odlazi na bunar po vodu i pomaže pripremati hranu. Lalem ne mora pomagati u kuÊi pa ima puno vremena za igru. Prošle godine Leke i Lalem krenuli su u školu. Leke ima odliËne ocjene, a Lalem baš i ne voli uËiti. Prošli mjesec otac je rekao Lekei da ubuduÊe ne može iÊi u školu jer mora više pomagati obitelji. To je rastužilo Lekeu i Lalema jer su voljeli zajedno iÊi u školu.

PriËa o Leke i Lalemu

jednaka prava djevojËica i djeËaka

Naziv aktivnosti: Leke i Lalem Potreban materijal: priËa o Leke i Lalemu (u prilogu)Upute za uËitelje: UËiteljica proËita uËenicima priËu o Leke i Lalemu, dvoje djece koja žive u Etiopiji. Nakon toga pita uËenike što misle kojeg su spola Leke i Lalem. Što misle o tome kako žive Leke i Lalem, je li njihov život sliËan životu djece u našoj zemlji. Ima li nešto u priËi što ih je zaËudilo ili iznenadilo; jesu li Ëuli neku sliËnu priËu. Zatim pita uËenike misle li oni da Leke i Lalem imaju iste uvjete za školovanje. Je li nekome lakše ili teže. Zašto misle da je to tako. Što bi oni poduzeli da promijene uvjete školovanja tako da budu jednaki za Lekeu i Lalema? Jedna od moguÊnosti jest da nakon razgovora uËenici dobiju zadatak nacrtati kako izgleda život Leke i Lalema.

Naziv aktivnosti: djeËja pravaPotreban materijal: Konvencija o pravima djetetaPrikupljajuÊi novac za izgradnju πkola u Africi pomaæete zaπtiti prava djece u Etiopiji - pomaæete im da idu u πkolu, uËe i odrastu u πto bolje i sretnije ljude. Nije vaæno tko su i odakle su, sva djeca imaju jednaka prava!Upute za uËitelje: Pitajte uËenike• Kako bismo nekom objasnili pojam ljudsko pravo? (mozgajte zajedno)• Koja sve prava imaju djeca?

Pripremite za svakog uËenika jednu kopiju Konvencije o pravima djeteta na jeziku bliskom djeci (dostupno na internetskoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu RH - www.dijete.hr) i razgovarajte o navedenim pravilima. Upoznajte uËenike s konvencijom o pravima djeteta; potaknite ih da razmisle koja se prava djeca u Africi NE PO©TUJU.


Obrazovanje Naziv aktivnosti: djeca i školovanje Potreban materijal: kratke priËe o naËinima školovanja djece u razliËitimdijelovima svijeta Upute za uËitelje: Kada je rijeË o uËenicima mlaeg uzrasta (prvi i drugi razred), najbolje je da uËiteljica samostalno pripremi materijale na kojima Êe uËenici raditi. U nastavku dajemo prijedlog opisa školovanja djece u razliËitim zemljama. Što se tiËe uËenika treÊih i Ëetvrtih razreda, uËiteljica, sukladno svom poznavanju uËenika i procjeni, može uËenicima dati zadatak da sami istraže kako se školuju djeca u razliËitim zemljama. Ukoliko djeca sama istražuju ove teme, uËiteljica ih može podijeliti u parove ili trojke i svakom od parova/trojki zadati odreenu zemlju (ili regiju/kontinent) te ih uputiti neka zamole i svoje roditelje da im u tome pomognu.

ToËni odgovori: 1-a; 2-a; 3-c; 4-c; 5-a; 6-b; 7-b.

1. Širom svijeta, veÊina djece koja ne idu u školu:a) su djevojËice.b) su djeËaci.c) misle da im školovanje neÊe pomoÊi u životu.

2. dio svijeta u kojem najviše djevojËica ne ide u školu jest:a) Supsaharska Afrika.b) Azija.c) Latinska Amerika.

3. Sve bi djevojËice trebale iÊi u školu zato što:a) njima pomoÊ treba više nego djeËacima.b) one više vole Ëitati nego djeËaci. c) je to njihovo pravo.

4. Kada djevojËica ide u školu, to:a) ne pomaže nikomu.b) pomaže samo njoj.c) pomaže njoj, njezinoj obitelji i zajednici.

Pitanja za kviz “Zašto je važno da djevojËice idu u školu?”

5. Školovanje djevojËica:a) pomaže u spreËavanju širenja bolesti.b) navodi djevojËice da misle kako one znaju sve.c) navodi djevojËice da prestanu slušati svoje roditelje.

6. Kada se naglasak stavlja na obrazovanje djevojËica, to znaËi da Êe:a) djeËaci od toga imati štete.b) djeËaci od toga takoer imati koristi.c) roditelji morati izdvajati puno novca.

7. Kako bi više djevojËica išlo u školu:a) škole moraju biti miješane (djevojËicei djeËaci moraju biti zajedno u školi).b) škole moraju biti blizu. c) uËitelji moraju biti mladi.

Naziv aktivnosti: Kviz “Zašto je važno da djevojËice idu u školu?”Potreban materijal: pitanja za kvizUpute za uËitelje: UËitelj kaže uËenicima da Êe igrati kviz koji se zove “Zašto je važno da djevojËice idu u školu?”. U tu svrhu može podijeliti uËenike u parove, trojke ili manje grupe, kako bi zajedno odgovarali na pitanja. UËitelj Ëita pitanja, a uËenici na poseban papir zapisuju odgovore. Nakon što odgovore na proËitano pitanje, papir s odgovorom dignu visoko u zrak. Tada uËitelj Ëita toËan odgovor i o njemu razgovara s uËenicima. Na kraju kviza zbrajaju se bodovi te se proglašava pobjednik/pobjednici, koji dobivaju titulu “osoba/grupa koja najviše zna o važnosti školovanja djevojËica”.


Zidovi i klupe u mojoj školi napravljeni su od blata. Svi u selu pomagali su izgraditi školu. »ak i djeca! Pomagali su raditi glinene cigle od kojih su sagraeni zidovi. UNICEF je poklonio ploËice, kredu i radne bilježnice. Sada je škola besplatna i blizu je naših kuÊa. To znaËi da roditelji u školu mogu poslati i djevojËice, a ne samo djeËake. - Zambija

Moja obitelj i ja smo nomadi. Dok pratimo svoje stado putujemo od sjevera prema pašnjacima na jugu, a zatim natrag. Naša škola putuje s nama! Roditelji su zaposlili uËitelja i dali mu devu pa on putuje s nama. Kad se zaustavimo i utaborimo, on postavi šator koji je dobio od UNICEF-a pa mi ondje idemo u školu. - Sudan

Moja škola ima obojene zidove, limeni krov, modernu opremu - i plovi! Škola je zapravo jedan od brodiÊa u mojemu ribarskom selu koje plovi po jezeru Tonle Sap. Kada brodiÊi u kojima stanujemo zaplove, i škola plovi s nama. Sada sva djeca u mojem selu idu u školu. - Kambodža

Moja obitelj pripada zajednici Lamasa iz Amazone. U školi uËimo o povijesti i kulturi svojega naroda. Nemamo puno moderne opreme, ali u školi uËimo tradicijske zanate i obiËaje naše zajednice: izraivanje nakita, odjeÊe, platna i ostalih predmeta iz svakodnevnog života. Katkad imamo organiziranu i nastavu u prirodi. - Peru

Živim u velikome gradu. Moji roditelji nemaju novca da me pošalju u školu. Mnoga djeca ne mogu si priuštiti školovanje. Zbog toga je škola došla k nama, na ulice! Vlasnik trgovine organizira za nas nastavu na podu, nasred široke ulice. On nas uËi Ëitati i pisati. Katkad je promet vrlo buËan! - Pakistan

Primjeri školovanja djece u razliËitim zemljama

UËiteljica, takoer, daje poseban istraživaËki zadatak koji svatko u razredu obavlja samostalno. UËenici, naime, trebaju zamoliti svoje djedove i bake (ili starije roake ili susjede) da im ispriËaju kako je škola (školovanje) izgledalo kad su njihovi roditelji (roditelji djedova i baka) bili djeca. Ovakvo malo istraživanje i razgovor s djedovima i bakama prikladno je za sve uËenike od prvoga do Ëetvrtog razreda. Kao uvod u aktivnost, uËiteljica zamoli uËenike da ispriËaju ostalima što su saznali od svojih djedova i baka (ili drugih starijih Ëlanova obitelji) o tome kako su se školovala djeca u vrijeme kad su njihovi roditelji išli u školu. Pritom uËiteljica postavlja pitanja poput: Jesu li u to vrijeme sva djeca išla u školu? Kako su škole izgledale? Koliko su daleko djeca morala putovati do škole? Jesu li imala svoje knjige i bilježnice? Jesu li sva djeca završavala školu? Potom uËenici, zajedno s uËiteljicom, Ëitaju priËe o tome kako se školuju djeca u raznim zemljama svijeta. Nakon svake priËe slijedi razgovor o tome što uËenici misle omoguÊuje li naËin školovanja opisan u pojedinoj priËi jednaka prava na obrazovanje za sve uËenike, mogu li sva djeca pohaati školu, jesu li isti uvjeti za djeËake i djevojËice, što im se Ëini da je u priËi nepravedno, bi li se oni voljeli školovati na taj naËin, bi li nešto za sebe promijenili (i što) u odnosu na oblik školovanja opisan u priËi.


OdgovornostNaziv aktivnosti: Vrijednost novca Upoznajte uËenike s tim da mnogi ljudi u Africi æive u velikom siromaπtvu, Ëestos manje od 5 kuna na dan.Potreban materijal: -------Upute za uËitelje: Razgovarajte s uËenicima o sljedeÊim temama:1. ©to moæete kupiti za 5 kuna? (odgovori Êe biti razliËiti - Ëokoladicu, Ëips, ævakaÊe gume...)2. Razmislite πto sve radite u jednome danu. (Potaknite odgovore kao πto su: idemo u πkolu, ruËamo, druæimo se s prijateljima, veËeramo, naveËer moæda

idemo u kino ili igramo videoigrice...)Za koje od tih aktivnosti vam je potreban novac? (Hrana, gorivo da nas dovede do πkole, struja za πkolu/kompjutere/kina itd.)

3. Kada biste imali samo 5 kuna na dan, bi li vaπ æivot bio drugaËiji? Od kojih bi sve aktivnosti morali odustati? Ako biste imali samo 5 kuna na dan, koje bi od ovih stvari bile najvaænije za vas? (Hrana, voda, grijanje) ©to bi se dogodilo kada si ne biste mogli priuπtiti neke od ovih stvari?

4. Razmislite o djeci u Africi koja teπko æive. Mislite li da je u redu da djeca u nekim obiteljima æive samo s 5 kuna na dan? Zaπto da ili zaπto ne? Kako im naπa πkola moæe pomoÊi?

Kažu da voda znaËi život. Ipak, mnogi ljudi u svojim domovima još uvijek nemaju pitku vodu. Navedite neke od zemalja u kojima ljudi nemaju pitku vodu u svojim kuÊanstvima.Probajte se prisjetiti nekog dana kada u vašoj kuÊi iz nekog razloga nije bilo vode. Što ste onda vi i Ëlanovi vaše obitelji uËinili? Kako ste se snalazili bez pitke vode?

Voda je život

Mnogi ljudi koji žive u nerazvijenim zemljama nemaju u svojim kuÊama pitku vodu, kao ni kupaonicu ili zahod. Zbog nedostupnosti pitke vode teško je održavati primjerenu higijenu te ljudi koji žive u takvim uvjetima Ëesto obolijevaju od razliËitih zaraznih bolesti uzrokovanih lošom higijenom (prljave ruke, primjerice, prenose razliËite izvore bolesti). Nedostupnost pitke vode velik je problem u africi, što ne utjeËe samo na zdravlje, veÊ i na obrazovanje djece, posebice djevojËica.Što mislite kako je nedostatak vode povezan s obrazovanjem djevojËica?Možete li zamisliti kako bi vaš život izgledao da svaki dan morate iÊi do bunara i donijeti vodu za svoju obitelj? Što mislite, bi li to radile djevojËice ili djeËaci? Zašto tako mislite?

Mnoga djeca, posebice djevojËice, prestaju iÊi u školu jer imaju zadatak svaki dan donositi pitku vodu s udaljenih bunara ili pumpi za svoju obitelj. Što bi se moglo uËiniti kako bi ljudi i u tim nerazvijenim zemljama imali pitku vodu?Što vi možete uËiniti da štedite vodu, koje imate u izobilju?


Naziv aktivnosti: I mi možemo pomoÊiPotreban materijal: ploËa i kredaUpute za uËitelje: Na poËetku aktivnosti uËiteljica pita uËenike mogu li se sjetiti kada je zadnji put netko uËinio nešto lijepo za njih i kada su zadnji put oni uËinili nešto lijepo za nekoga drugog. UËenicima se napomene kako svi, svakoga dana, imamo priliku uËiniti nešto lijepo/dobro i da na taj naËin možemo pomoÊi ljudima oko sebe i uËiniti ih sretnijima. Uz to, uËenike se može pitati jesu li kada Ëuli za neku akciju kojom se pomaže drugim ljudima. U tom kontekstu uËiteljica spominje prikupljanje sredstava za UNICEF-ovu akciju Škole za Afriku, gdje i oni svojim zalaganjem pomažu da djeca u Africi dobiju školu, knjige, sportsku opremu i sliËno. UËiteljica pritom potiËe uËenike da zajedno osmisle još neke naËine na koje mogu prikupljati sredstva za pomoÊ svojim vršnjacima u Etiopiji, kako bi i oni mogli iÊi u školu. UËiteljica može sve ideje uËenika zapisivati na ploËu te nakon toga cijeli razred zajedniËki odluËuje što Êe od toga zaista i napraviti. PriËu o tome na koji su naËin oni sami i njihova škola pomogli u prikupljanju sredstava za škole u Africi mogu objaviti u školskim novinama i poslati UNICEF-ovom uredu u Hrvatskoj te tako potaknuti i drugu djecu da Ëine dobra djela.

Naziv aktivnosti: Što mogu dati/uËiniti za svoju školu?Potreban materijal: ploËa i kredaUpute za uËitelje: Nakon prethodne aktivnosti, uËiteljica još jednom podsjeti uËenike kako svi možemo uËiniti nešto da bi svijet u kojemu živimo bio bolji i ljepši te kako je Ëesto najlakše (i najvažnije) poËeti od mjesta/ zajednice u kojoj živimo. UËiteljica potom kaže uËenicima kako i škola može biti mjesto gdje Êe njihov razred zapoËeti sa svojim dobrim djelovanjem i pomaganjem. UËenike se potakne da razmisle i kažu što bi oni, kao razred, zajedno sa svojom uËiteljicom, mogli napraviti da njihova škola bude bolje mjesto. Sve ideje koje daju uËiteljica zapisuje na ploËu te uËenici zajedniËki odabiru dvije ili tri koje mogu uËiniti da sebi, svojim vršnjacima i uËiteljima poboljšaju i uljepšaju život. Važno je da uËiteljica jasno kaže uËenicima kako te aktivnosti mogu biti male i jednokratne, odnosno da odabrane aktivnosti budu takve da ih uËenici mogu ostvariti na relativno jednostavan naËin ulažuÊi svoje vrijeme i pozitivnu energiju.

Solidarnost

Naziv aktivnosti: Voda je važna Potreban materijal: ploËa i kredaUpute za uËitelje: U okviru tematskog dijela o odgovornosti važno je uËenike podsjetiti i na odgovornost koju imamo prema svijetu, tj. planetu na kojemu živimo. U tom kontekstu uËitelj potakne uËenike da se prisjete filmova koje su gledali o životu djece u Africi i Ëinjenice da mnoga djeca nemaju pitku vodu u svojim kuÊama i školama. UËitelj pita djecu mogu li zamisliti kako bi izgledao njihov život da samo jedan dan ili jedan tjedan nemaju Ëistu vodu, kako bi se kupali, pripremali hranu, što bi pili i sl.. Nakon toga, uËitelj potiËe uËenike da naprave popis na koje bi sve naËine oni sami mogli štedjeti vodu (ili o tome mogu razgovarati). Jedna od moguÊnosti rada na ovoj aktivnosti jest to da uËitelj vodi uËenike interaktivnim tekstom pod nazivom “Voda je život”. UËitelj Ëita dio po dio teksta, a nakon svakog dijela uËenici odgovaraju na pitanja.


jednakopravnost razliËitosti

Naziv aktivnosti: djeËja prava Potreban materijal: Konvencija o pravima djeteta (tekst na jeziku bliskom djeci dostupan na internetskoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu RH- www.dijete.hr)Upute za uËitelje: Na samome poËetku ove aktivnosti, uËitelj zamoli uËenike neka se prisjete jedne stvari po kojoj su oni sliËni ostalim uËenicima u razredu i jedne po kojoj se razlikuju, a koja je za njih specifiËna. U tom smislu, kao poticaj, uËitelj može dati i svoj osobni primjer. Nakon što navedu svoje “sliËnosti” i “razliËitosti”, uËitelj ih pita kako se oni osjeÊaju vezano uz razliËitosti koje su naveli, jesu li to stvari koje ih na ugodan ili manje ugodan (pozitivan ili negativan) naËin razlikuju od drugih u razredu. Važno je napomenuti to da uËitelj u pripremi ove aktivnosti treba dobro procijeniti kakva je atmosfera u razredu te podržavaju li uËenici jedni druge kako ne bi neke od uËenika izložio stresu i neugodnostima. Ukoliko uËitelj procjenjuje razrednu atmosferu manje podržavajuÊom, tada daje uputu uËenicima da govore o posebnostima koje ih razlikuju od drugih uËenika u pozitivnome kontekstu (npr. neki moj talent, vještina, znanje koje ja imam, a moji prijatelji u razredu to nemaju i sl.). Nakon što su svi uËenici rekli po Ëemu su sliËni, a po Ëemu se razlikuju jedni od drugih, uËitelj ih može pitati mogu li te njihove razliËitosti utjecati na njihova prava; imaju li svi oni ista prava bez obzira na to što nisu svi isti.

Potom uËitelj pita uËenike znaju li oni za dokument u kojem su zapisana sva prava djece, a koji kaže da Êe se u državi koja potpiše taj dokument osiguravati jednaka prava za svu djecu. Znaju li o kojem je dokumentu rijeË? Je li to Konvencija o pravima djeteta? Gdje su veÊ Ëuli za nju? Što ona sadržava? Nakon opisanog razgovora uËitelj može upoznati uËenike s Ëlancima Konvencije na naËin da grupira pojedine skupine prava: obrazovna prava, prava na vlastito mišljenje, prava na život u vlastitoj obitelji i sliËno.

Nakon razgovora o Konvenciji, uËenicima se može dati zadatak da nacrtaju strip ili crtež o djeËjim pravima. Važno je da ilustracijom prikažu kako oni vide djeËja prava, koja su djeËja prava njima osobito važna, kako se može utjecati na to da sva djeca mogu ostvariti svoja prava i sliËno. UËeniËki crteži/stripovi, mogu se izložiti u razredu ili se može prirediti školska izložba.

Naziv aktivnosti: Nai nekoga...Potreban materijal: radni list “Nai nekoga tko...”Upute za uËitelje: UËitelj objasni uËenicima da Êe odigrati igru Ëiji je glavni cilj bolje upoznati svoje prijatelje u razredu. Svaki uËenik dobit Êe jedan primjerak radnog lista “Nai nekog tko...” i zadatak da, razgovarajuÊi s prijateljima u razredu, sazna odgovara li netko iz razreda odreenom kriteriju. Nakon što otkrije da netko, primjerice, voli nogomet, u tu rubriku upiše njegovo ime. Imena u rubrikama ne smiju se ponavljati. Kada popune cijeli radni list neka dignu ruku i viknu “Gotovo”. Aktivnost je završena kada veÊina uËenika (ili svi) popune radni list. Slijedi Ëitanje novih informacija o prijateljima iz razreda i to tako da uËiteljica kaže: “Da vidimo što smo novo saznali o Mariji”, nakon Ëega svi koji su upisali Mariju u neku od rubrika proËitaju naglas što sve Marija radi, voli, zna itd.. Na taj se naËin proËitaju informacije o svim uËenicima. UËiteljica potom može pitati uËenike jesu li veÊ znali te informacije jedni o drugima i koliko su, prema njihovoj procjeni, meusobno sliËni, a koliko razliËiti.

aKTIVNOSTI Za U»ENIKE Od 5. dO 8. raZrEda OSNOVNE ©KOLE


Nai nekoga iz svojeg razreda tko pripada u jednu od navedenih kategorija i upiši njegovo ime u tu rubriku. Nijedno ime ne smije se ponavljati. Kada popuniš sve rubrike digni papir u zrak i vikni: “Gotovo”.

Na–I NEKOGa tko voli jesti maline Na–I NEKOGa tko bi želio živjeti na moru

Na–I NEKOGa tko ima starijeg brata Na–I NEKOGa tko vjeruje u horoskop

Na–I NEKOGa tko nema profil na Facebooku Na–I NEKOGa tko voli nogomet

Na–I NEKOGa tko ne voli iÊi u zubara Na–I NEKOGa tko voli Ëitati lektiru

Na–I NEKOGa tko bi htio imati maËku Na–I NEKOGa tko zna nabrojati nekoliko djeËjih prava

Na–I NEKOGa tko ne voli sladoled Na–I NEKOGa tko je proËitao barem jednu knjigu o Harryju Potteru

Na–I NEKOGa tko voli kulen Na–I NEKOGa tko zna roniti

Na–I NEKOGa tko nosi ruËni sat Na–I NEKOGa tko zna ispeÊi jaje na oko

Na–I NEKOGa tko se bavi plesom Na–I NEKOGa tko voli igrati Playstation

Na–I NEKOGa tko voli kremšnite Na–I NEKOGa tko jako voli Ëokoladu

Na–I NEKOGa tko je vješt u stolnom tenisu Na–I NEKOGa tko voli pomagati ljudima

Na–I NEKOGa tko zna glavni grad Etiopije Na–I NEKOGa tko ima ocjenu vrlo dobar iz matematike

Na–I NEKOGa tko nosi naoËale Na–I NEKOGa tko ima roendan zimi

Nai nekoga tko je....


jednaka prava djevojËica i djeËaka

Naziv aktivnosti: Imaju li djevojËice ista prava? (prema radionici iz priruËnika “Kids Inclusive toolkit”, UNICEF, 2003.)Potreban materijal: crteži/ stripovi na temu diskriminacije djevojËica (žena)Upute za uËitelje: UËiteljica podijeli uËenike u manje grupe i svakoj grupi dade jedan od crteža/stripova. UËenici imaju zadatak pogledati crtež/strip te razgovarati o njemu i odrediti mu temu. Takoer, trebaju opisati glavne likove u prikazanoj priËi (tko su oni, u kakvom su meusobnom odnosu i sl.), što im se Ëini kakav je položaj djevojËica (žena) prikazan na crtežu, kako se njihovi roditelji i ostali odrasli ponašaju prema njima, kako bi se oni osjeÊali kad bi se odrasli na taj naËin ponašali prema njima samima i sliËno. Važno je da uËiteljica obilazi manje grupe te da zajedno s uËenicima unutar manjih grupa razgovara o ovim temama. Svaka od manjih grupa može prepriËati svoj crtež ostalima u razredu te svi zajedno mogu razgovarati o tome na koji naËin su djevojËice u nacrtanim primjerima diskriminirane (lošije ih se tretira). UËiteljica takoer pita uËenike imaju li oni neku ideju/rješenje za probleme diskriminacije djevojËica.

Nakon razgovora, uËiteljica može dati uËenicima zadatak da nacrtaju kako bi oni riješili problem djevojËica na crtežima. Koju ulogu bi sebi namijenili i što bi poduzeli? UËeniËki radovi se kasnije mogu izložiti u razredu.

Nakon toga, uËiteljica pouËava uËenike kako su ovom aktivnošÊu mogli vidjeti da svi imaju nešto po Ëemu su sliËni jedni drugima, kao i nešto po Ëemu su razliËiti/posebni. Potom ih pita što misle jesu li oni meusobno sliËni ili razliËiti po svojim pravima te imaju li svi ista prava. Znaju li gdje su zapisana njihova prava? Kako se naziva taj dokument? Neka navedu nekoliko svojih prava za koje znaju.

Zatim uËiteljica pita uËenike što misle jesu li sva djeca u svijetu sliËna ili razliËita po tome na koji naËin se ostvaruju (poštuju) njihova prava? Poštuju li se, primjerice, jednako njihova prava i prava djece koja žive u Africi? UËiteljica navodi uËenike da pronau nekoliko primjera u kojima je vidljivo da se prava djece u našoj zemlji i prava djece u Africi ne ostvaruju na isti (sliËan) naËin (podsjetiti se ili ponovno pogledati UNICEF-ove filmove Škole za Afriku, kao i istinite priËe iz Etiopije - str. 13 u ovom VodiËu). Po potrebi, uËiteljica pomaže uËenicima te im postavlja potpitanja vezana uz prava djece na obrazovanje, izražavanje mišljenja, slobodno vrijeme itd..

Važno je osvijestiti uËenicima kako su prava jednaka za svu djecu i da je to nešto po Ëemu su oni sliËni svojim vršnjacima u drugim zemljama, no ostvarivanje prava je razliËito s obzirom na to u kojoj zemlji dijete živi. Pritom uËiteljica može pitati uËenike što bi oni mogli uËiniti da osiguraju poštivanje prava djece. (tekst Konvencije o pravima djeteta na jeziku bliskom djeci može se naÊi na internetskoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu RH, www.dijete.hr).


Primjeri crteža na temu diskriminacije djevojËica (žena)

da je barem dovoljno stara da može raditi. je li netko

kod kuÊe?

Ne

Zar i njunismo mogli

poslatiu školu?

Zašto bi?Tamo neÊe nauËiti

ništa što ne bi moglanauËiti i kod kuÊe.

Ima li još kandidata?

Ne gospodine, samo ove žene.

UrEd Za

ZaPO©LjaVaNjE

PrOFESIONaLNI POSLOVI


ProËitaj pažljivo svaki od navedenih mitova i stavi pored njega oznaku “I” ako misliš da je istinit i oznaku “L”ako misliš da je lažan.

MIT ISTINIT/ LaŽaN

1. Ima više djeËaka nego djevojËica koji moraju raditi.

2. KuÊanski poslovi koje obavljaju djevojËice imaju malu ili nikakvu ekonomsku vrijednost.

3. KuÊanski poslovi nisu posao u pravom smislu rijeËi, nego obiteljska dužnost djevojËice te prirodan dio njezina odrastanja.

4. Obrazovane djevojËice u veÊem broju sluËaja se udaju i imaju djecu u kasnijoj životnoj dobi.

5. djevojËicama ne treba škola. One sve što treba mogu nauËiti kod kuÊe.

6. Od ukupnog broja od oko 875 milijuna nepismenih ljudi na svijetu, gotovo dvije treÊine su žene.

7. djevojËice koje rade kao služavke su sigurne, zaštiÊene i o njima se netko brine.

8. Kada bi djevojËice u svim zemljama svijeta mogle pohaati školu, one bi u tome bile jako uspješne.

9. U više od 45 zemalja, manje od 25% djevojËica pohaa srednju školu.

10. Trošiti novac na obrazovanje djevojËica je besmisleno jer je poznato da nakon završetka školovanja djevojËice ne mogu naÊi posao koji zahtijeva više kvalifikacije.

radni list Mitovi o djevojËicama

Naziv aktivnosti: Mitovi o djevojËicama (aktivnost prema priruËniku “Kids Inclusive toolkit”, UNICEF, 2003.) Potreban materijal: radni list s mitovima, radni list s pojašnjenjem mitova Upute za uËitelje: UËitelj uvodno kaže uËenicima kako Êe se na ovom satu razgovarati o jednakim pravima djeËaka i djevojËica. Misle li oni da u našoj zemlji djevojËice i djeËaci imaju ista prava? PrimjeÊuju li neke razlike u ostvarivanju svojih prava s obzirom na svoju rodnu pripadnost? Potom uËitelj pouËava uËenike kako u nekim zemljama svijeta djevojËice i djeËaci nemaju ista prava, odnosno kako se neka prava, kada su u pitanju djevojËice, ne ostvaruju na jednak naËin kao za djeËake. UËitelj takoer može pitati uËenike znaju li oni primjer neke zemlje ili sredine u kojoj su djevojËice diskriminirane samo zato što su djevojËice. Nakon toga uËenici dobiju radne listove na kojima su navedeni neki mitovi o djevojËicama. UËenici trebaju proËitati svaki od mitova i uz njega staviti oznaku “I” - ako misle da je mit istinit ili oznaku “L” - ako misle da je lažan. Nakon što ispune radni list, uËitelj Ëita mit po mit, a uËenici govore koju su oznaku stavili. UËitelj im tada za svaki mit kaže je li on zaista istinit ili je lažan.


MIT POjaŠNjENjE

1. Ima više djeËaka nego djevojËica koji moraju raditi.

2. KuÊanski poslovi koje obavljaju djevojËice imaju malu ili nikakvu ekonomsku vrijednost.

3. KuÊanski poslovi nisu posao u pravom smislu rijeËi, nego obiteljska dužnost djevojËice te prirodan dio njezina odrastanja.

4. Obrazovane djevojËice u veÊem broju sluËaja se udaju i imaju djecu u kasnijoj životnoj dobi.

5. djevojËicama ne treba škola. One sve što treba mogu nauËiti kod kuÊe.

6. Od ukupnog broja od oko 875 milijuna nepismenih ljudi na svijetu, gotovo dvije treÊine su žene.

7. djevojËice koje rade kao služavke su sigurne, zaštiÊene i o njima se netko brine.

8. Kada bi djevojËice u svim zemljama svijeta mogle pohaati školu, one bi u tome bile jako uspješne.

9. U više od 45 zemalja, manje od 25% djevojËica pohaa srednju školu.

10. Trošiti novac na obrazovanje djevojËica je besmisleno jer je poznato da nakon završetka školovanja djevojËice ne mogu naÊi posao koji zahtijeva više kvalifikacije.

Pojašnjenja mitova o djevojËicama

LaŽaNDjevojËice Ëine veÊinu djece koja rade. Iako se priroda njihova posla razlikuje od prirode posla koji obavljaju djeËaci, uËinak je podjednako štetan.

LaŽaNPoslovi koje obavljaju djevojËice ima visoku ekonomsku vrijednost, ali ga se ne mjeri i ne priznaje.

LaŽaNFiziËki i mentalni napor koji djevojËice ulažu u kuÊanske poslove Ëesto je u sukobu s njihovim pravima na zdravi razvoj, kao i s njihovim pravom na obrazovanje.

ISTINIT

LaŽaNŠkola i druge vrste uËenja i iskustava izvan kuÊe važne su za djevojËice kako bi mogle nauËiti izabirati i odluËivati što je njihovo pravo jednako kao i pravo svih ljudi.

ISTINIT

LaŽaNDjevojËice koje rade kao služavke Ëesto mogu biti zlorabljene i podvrgnute teškim uvjetima te napornom radu.

LaŽaNMnogi Ëimbenici, ukljuËujuÊi kvalitetu i važnost obrazovanja koje se stjeËe, odreuju hoÊe li djevojËice biti uspješne u uËenju i hoÊe li završiti obrazovanje.

ISTINIT

LaŽaNKvalitetno obrazovanje omoguÊuje djevojËicama da steknu vještine koje su im potrebne za unosan posao. Ukorijenjeni društveni stavovi i ponašanja su to što nijeËe pravo žena na dobre poslove.


NikaragvaHaitza ima 15 godina i živi s mamom i mlaom sestrom u siromašnom predgrau Manague, glavnoga grada Nikaragve. BuduÊi da Haitza ima nastavu poslijepodne, ujutro obavlja kuÊanske poslove. Svako jutro ustaje u 5:30 kako bi pripremila doruËak za svoju sestru i mamu. Njezina sestra Lupita ide u istu školu, ali u prijepodnevnoj smjeni, a njihova mama radi kao sluškinja u bogatom dijelu grada. Haitza je jako dobra uËenica i mnogo se trudi. Željela bi studirati raËunalstvo. Njezina majka je podupire u toj želji. Haitza kaže: “Mama mi uvijek govori da moram uËiti kako bih imala bolji život od nje. Ona je morala odustati od škole kada je imala 10 godina, a njezini su je roditelji poslali u glavni grad da radi kao služavka.” Iako Haitza ima dobre ocjene, nije sigurna hoÊe li jednog dana moÊi upisati fakultet, buduÊi da je njezina obitelj jako siromašna.

Indijaaarti ima 14 godina i živi u jednomu manjem gradu u Indiji. Aarti je završila osnovnu školu, ali ne može se upisati u srednju školu jer njezina obitelj smatra da bi se trebala udati i imati svoju obitelj. Njezin otac joj je veÊ pronašao potencijalnog muža. Aarti je zbog toga jako tužna: ona bi rado nastavila školovanje, ali otac joj kaže da je za djevojku sigurnije udati se. Takoer, u srednjoj školi u koju bi Aarti htjela iÊi ima samo jedna uËiteljica, a svi ostali su uËitelji. I zbog toga Aartina obitelj smatra kako nije primjereno da jedna mlada djevojka provodi toliko vremena s nepoznatim muškarcima.

Naziv aktivnosti: Školovanje djevojËica Potreban materijal: materijali dostupni na http://www.ungei.org/; primjeri obrazovanja djevojËica u razliËitim zemljama Upute za uËitelje: Za ovu aktivnost, uz pripremu materijala, potrebno je da se uËiteljica unaprijed informira o temi te da sazna više o inicijativi Ujedinjenih naroda usmjerenoj obrazovanju djevojËica (http://www.ungei.org/).

UËiteljica zapoËinje razgovor s uËenicima pitanjem ima li u njihovoj školi razlika u obrazovanju izmeu djevojËica i djeËaka ili i jedni i drugi imaju iste uvjete. Zatim ih pita što misle je li tako u cijeloj našoj zemlji. A je li tako u drugim zemljama svijeta? Znaju li za primjere gdje djevojËice i djeËaci nemaju iste uvjete obrazovanja? Neka navedu neke primjere. Potom ih pouËi da u svim zemljama svijeta djevojËice i djeËaci nemaju iste prilike niti moguÊnosti obrazovanja te ih upozna s posebnom inicijativom UN-a za školovanje djevojËica. Napomene im i da UNICEF, u okviru projekta Škole za Afriku, posebnu pažnju pridaje školovanju djevojËica, Ëesto dodatno zakinutima za moguÊnost školovanja. Nakon toga, uËenici dobiju materijale s primjerima života i obrazovanja djevojËica u svijetu. U malim grupama ih Ëitaju, a potom ih prepriËaju cijelom razredu. Slijedi razgovor o tome što misle da bi se moglo uËiniti kako bi se u nekim zemljama poboljšali uvjeti obrazovanja za djevojËice.


UgandaNantale živi u afriËkoj državi Ugandi. Ima dva starija brata i dvije mlae sestre. Ima 12 godina i ne pohaa školu. Njezina braÊa idu u školu i Ëesto prepriËavaju Nantale što su sve nauËili. U Ugandi se pokušava postiÊi to da sva djeca završe osnovnu školu. Odnedavno je državna politika takva da osigurava besplatno školovanje za svu djecu. Kada je rijeË o obrazovanju djevojËica u Ugandi, i dalje postoje negativna mišljenja i stavovi. U školama ima vrlo malo uËiteljica. DjevojËice se udaju u vrlo mladoj dobi te su nerijetko izložene seksualnom zlostavljanju i diskriminaciji. U Ugandi ljudi Ëesto obolijevaju od raznih bolesti poput AIDS-a te, u sluËaju da im roditelji obole, djevojËice napuštaju školu kako bi se brinule o obitelji - dok djeËaciostaju u školi.

Etiopijadesta ima 11 godina i živi u Etiopiji. Živi u velikoj obitelji, u kojoj je ona zadužena za donošenje pitke vode s pumpe te za obavljanje kuÊanskih poslova. Desta je pohaala školu prošle godine, ali ove godine je odustala jer joj se majka razboljela te Desta mora preuzeti na sebe više kuÊanskih poslova. U zemlji u kojoj Desta živi stanuju mnoge etniËke grupe koje govore razliËitim jezicima i dijalektima. U ovoj zemlji Ëeste su politiËke krize i sukobi. Iako je posljednjih godina Etiopija mnogo toga uËinila kako bi se poveÊala ukljuËenost djevojËica u školovanje, i dalje postoje mnoge zapreke kada je rijeË o njihovu školovanju. Kako bi došla do škole, mnoga djeca u Etiopiji moraju daleko putovati pa roditelji Ëesto ne dopuštaju svojim kÊerima da idu u školu, želeÊi ih zaštititi od seksualnog zlostavljanja i drugih oblika nasilja koje bi im se moglo dogoditi izvan roditeljskog doma. U školama vrlo Ëesto ne postoje posebni zahodi za djevojËice te nema pitke vode.

EgipatSafaa je desetogodišnjakinja koja živi u Abu Siru, Ëetvrti koja je oko 30 kilometara udaljena od centra Kaira, glavnoga grada Egipta. Ona je najmlaa od šestero djece u obitelji. Safaa pohaa školu koja je 15-ak minuta udaljena od njezine kuÊe. To je škola samo za djevojËice. U školi je 36 djevojËica u dobi od sedam do Ëetrnaest godina, a još ih je 20 na listi Ëekanja. Safaa opisuje kako se osjeÊala kad je prvi dan došla u školu: “SjeÊam se tog osjeÊaja, kao da idem u raj... dolazak u školu prvi put, uËenje o svijetu i o tome kako ljudi žive u raznim zemljama.”

KinaXinpei ima 6 godina i živi u jugozapadnoj Kini. Roditelji su joj ratari, a na selu gdje Xinpei živi, škole su Ëesto jako udaljene od mjesta stanovanja. SreÊom, sagraena je nova škola udaljena samo 5 kilometara od Xinpeine kuÊe, tako da ona svaki dan pješaËi u školu s prijateljima iz sela. Djeci treba oko sat i pol da dou do škole. Ponedjeljkom prije nastave svi uËenici stoje mirno dok se preko razglasa svira državna himna, a ravnatelj drži govor. Iako je školarina za svu djecu besplatna, roditelji moraju djeci kupovati školski pribor, što je veÊini obitelji jako skupo. Zbog siromaštva mnoga djeca moraju odustati od školovanja. Xinpeina obitelj je takoer vrlo siromašna, ali nekako uspijevaju platiti njezin školski pribor. Meutim, Xinpei ima i mlaeg brata te, kad njezin brat bude trebao krenuti u školu, postoji opasnost da Êe Xinpei morati odustati jer roditelji neÊe moÊi pokrivati troškove za oboje.


Obrazovanje Naziv aktivnosti: Škola kakvu želimoPotreban materijal: kolaž, škare, flomasteri, knjiga “Škola kao moja” (UNICEF, 2008.)Upute za uËitelje: UËitelj najprije razgovara s uËenicima o važnosti obrazovanja na naËin da ih pita misle li oni da je važno iÊi u školu i uËiti te zašto. U Ëemu im to može pomoÊi? UËitelj, takoer, potiËe uËenike da probaju zamisliti kako bi njihov život izgledao kada ne bi išli u školu. Što sve ne bi nauËili? UËitelj može dati uËenicima primjer da, kada ne bi išli u školu, ne bi nauËili Ëitati i pisati te ih pitati na koji bi im to naËin otežalo život.

Takoer, kao uvodnu aktivnost, uËitelj zajedno s uËenicima može proËitati nekoliko priËa o tome kako se školuju djeca u razliËitim krajevima svijeta. Primjeri se nalaze u UNICEF-ovoj knjizi “Škola kao moja”.

Nakon toga, uËitelj kaže uËenicima da Êe sada izraditi zajedniËki plakat na kojem Êe napraviti školu kakvu oni žele. Važno je da pritom obrate pažnju na to kako u temeljima škole moraju upisati prava koja bi škola trebala osiguravati djeci, u prostoru same zgrade zadaÊe uËitelja i uËenika, a u krov ciljeve (kako nam škola i školovanje pomaže da imamo bolji uspjeh u životu). Nakon što uËenici izrade školu, može se razgovarati o tome koliko je njihova škola sliËna ovoj zamišljenoj školi i što oni mogu uËiniti da njihova škola bude mjesto kakvo žele, mjesto koje ispunjava njihova prava, omoguÊuje razvoj njihovih odgovornosti te im pomaže u daljnjim ciljevima.

PraVa

Zada∆E U»ITELja I U»ENIKa

CILjEVI


Pred tobom se nalazi nekoliko mudrih izreka o obrazovanju. U svakoj od navedenih izreka nedostaje po jedna rijeË. Tvoj zadatak jest nadopuniti svaku od izreka jednom od dolje navedenih rijeËi na naËin da izreka bude smislena. rijeËi koje nedostaju: izgleda, cilj, srca, utoËište, vatre, priprema, kako, slobode, kompas, put, problemi, pretvoriti, otvorenim, osloniti, priliku, ljestvama 1. Cilj obrazovanja nije nauËiti ljude što misliti, nego _______________ misliti. ~ Bill Beattie

2. Krajnja svrha obrazovanja je _______________ zrcala u prozore. ~ Sydney J. Harris

3. Ako mislite da je obrazovanje skupo, probajte se _______________ na neobrazovane. ~ Andy McIntyre

4. Onima koji nisu obrazovani, slovo A _______________ samo kao tri štapiÊa. ~ A. A. Milne

5. Obrazovanje je bolji Ëuvar _______________ nego cijela vojska u pripravnosti. ~ Edward Everett

6. _______________ školovanja je pripremiti djecu da se školuju cijeli život. ~ Robert Maynard Hutchins

7. Cilj je obrazovanja pomoÊi ljudima da se popnu po _______________ znanja. ~ Martin H. Fischer

8. Svrha je obrazovanja zamijeniti praznu glavu _______________ umom. ~ Malcolm S. Forbes

9. Obrazovanje je ukras u vrijeme napretka i _______________ u vrijeme nevolje. ~ Aristotel

10. Obrazovanje je _______________ od tame prema svjetlu. ~ Allan Bloom

11. Obrazovanje nije punjenje kante vodom, nego rasplamsavanje _______________. ~ William Butler Yeats

12. Djeci se Ëesto daju odgovori koje moraju zapamtiti umjesto da im se daju _______________ koje moraju riješiti. ~ Roger Lewin

13. Obrazovanje nije _______________ za život - obrazovanje jest život. ~ John Dewey

14. Jedina prava svrha obrazovanja je dati Ëovjeku _______________ da stalno postavlja pitanja. ~ biskup Mandell Creighton

15. UËitelj je _______________ koji aktivira magnete znatiželje, znanja i mudrosti u uËenika. ~ Terri Guillemets

16. Najbolji uËitelji uËe iz _______________, a ne iz knjige. ~ Nepoznati autor

Izreke o obrazovanju

Naziv aktivnosti: Mudrosti o obrazovanjuPotreban materijal: radni list Izreke o obrazovanjuUpute za uËitelje: UËitelj najavi da je tema aktivnosti obrazovanje i važnost osiguranja jednakih prilika za obrazovanje svim ljudima. Nakon toga, uËenicima podijeli radni list “Izreke o obrazovanju”, na kojem je nekoliko izreka i misli poznatih ljudi o toj temi. UËenici trebaju svaku izreku dopuniti rijeËju koja nedostaje (na vrhu navesti ponuene rijeËi). Nakon što ispune radni list, zajedniËki Ëitaju izreke i provjeravaju jesu li ih dopunili toËnim rijeËima. Pritom uËitelj i uËenici razgovaraju o znaËenju svake izreke. UËitelj pita uËenike što misle zašto su svi ti poznati ljudi smatrali da je obrazovanje važno. Slažu li se oni s tim? Koja im se izreka posebno svia i zašto? UËenici mogu odabrati izreku koja im se najviše svia te je prenijeti na plakate i staviti u svoju razrednu uËionicu.


Naziv aktivnosti: Stablo moje odgovornosti Potreban materijal: papiri, flomasteriUpute za uËitelje: UËitelj najavi kako Êe tema ove aktivnosti biti naše odgovornosti. Zatim upita uËenike znaju li što je to odgovornost i kako bi je oni objasnili svojim rijeËima. Nakon definiranja odgovornosti, uËitelj doda kako svi mi u životu imamo neke odgovornosti, ali nam ponekad treba i podsjetnik da ih se pridržavamo i izvršavamo ih. Stoga je svrha ove aktivnosti izrada jednoga takvog podsjetnika. Svaki uËenik zatim dobije komad praznog papira na kojem Êe nacrtati stablo. Neka to bude stablo odgovornosti. Važno je da stablo ima korijenje, deblo i krošnju. U stablo Êe uËenici upisivati (a mogu i ucrtavati služeÊi se simbolima) svoje odgovornosti. U korijenje stabla upisuju one odgovornosti koje se odnose na njih same i na njihovu obitelj. U deblo pak upisuju one odgovornosti koje oni imaju u svojem razredu i u svojoj školi, dok u krošnju upisuju one odgovornosti koje imaju u odnosu na druge ljude, svijet u kojem živimo, planet. Pritom je važno da uËitelj pomaže uËenicima prisjetiti se nekih konkretnih stvari koje su dio njihove odgovornosti te im napomene da i malim djelima utjeËemo na velika zbivanja. Nakon toga uËenici, ukoliko žele, mogu ukrasiti svoj crtež odnosno svoj “podsjetnik na odgovornosti”. Crteži/podsjetnici mogu se zalijepiti na ploËu (ili na zidove uËionice), nakon Ëega svi zajedno prošeÊu po uËionici i razgledaju crteže te razgovaraju o njima. UËitelj takoer može pitati uËenike što oni sada žele/namjeravaju napraviti sa svojim crtežom - žele li ga ostaviti u školi, ponijeti kuÊi, nositi u školskoj torbi...

Naziv aktivnosti: Habu i dijanaPotreban materijal: priËa o Habuu i DijaniUpute za uËitelje: U uvodnome dijelu aktivnosti uËitelj informira uËenike da Êe na ovom satu razrednog odjela priËati o vodi koja je važna za zdravlje i život svih ljudi. UËitelj potiËe uËenike da se prisjete gdje su sve uËili o važnosti vode. Nakon toga, uËenicima proËita kratku priËu o Habuu i Dijani te ih pita što misle o priËi, kakvu ulogu voda ima u životima Habua i Dijane, tko od njih može lako doÊi do vode, a tko ne, misle li da netko od njih osjeÊa veÊu odgovornost prema Ëuvanju i štednji vode, jesu li oni u tom pogledu sliËniji Habuu ili Dijani. Zatim uËenici, zajedno s uËiteljem, iznalaze naËine na koji oni mogu štedjeti vodu, odnosno ponašati se odgovorno prema njezinu korištenju.

Odgovornost

Habu živi u Nigeru, u Africi. Svako jutro, nakon što se probudi, Habu pješaËi 20 minuta do pumpe za vodu koju njegova obitelj dijeli s ostalima u selu. Kada doe do pumpe, Habu popije malo vode te napuni punu kantu koju nosi do svoje kuÊe. Kada stigne kuÊi, njegova mama ulije nešto vode u veliku posudu tako da se Habu i njegova obitelj mogu umiti. Nakon što se Ëlanovi obitelji umiju, majka tom vodom zalijeva biljke u vrtu. Ostatak vode majka mora pažljivo rasporediti za kuhanje.

Dijana živi u jednomu malom gradu u Hrvatskoj. Ujutro, nakon što se probudi, Dijana odlazi u kupaonicu i otvara slavinu. Prvo popije malo vode i ostavlja vodu da teËe za vrijeme dok pere zube. Dijanina mama u isto vrijeme pušta vodu u kadi kako bi se Dijana mogla okupati prije škole. Mama zna da Dijana voli mjehuriÊe u vodi pa dodaje puno mirišljave kupke u kadu. Nakon što se okupa, Dijana pušta vodu iz kade da oteËe u kanalizacijski otvor.

Habu i dijana


Naziv aktivnosti: BuduÊnost kakvu želimPotreban materijal: papiri, flomasteriUpute za uËitelje: Kao uvod u ovu aktivnost, uËiteljica pita uËenike kako oni zamišljaju da Êe izgledati svijet za 20, 30, 50 godina; mogu li zamisliti kakav Êe tada biti njihov život, koliko Êe imati godina, što Êe raditi, gdje Êe živjeti, u Ëemu Êe biti uspješni i sl.. Zatim ih pita što misle kakvi Êe problemi muËiti ljude za 20, 30, 50 godina te hoÊe li se neki od problema koji danas muËe ljude dotada riješiti?HoÊe li se riješiti problem zagaivanja planeta, problem gladi u nerazvijenim zemljama, problem nepismenosti i sl.? Što oni misle da bi moglo utjecati na rješavanje problema?Nakon toga uËiteljica podijeli uËenike u manje grupe i daje im zadatak da osmisle (nacrtaju, urede) plakat na kojemu Êe opisati buduÊnost kakvu žele. Na tom plakatu trebaju uvrstiti sve elemente svijeta buduÊnosti u kakvom bi željeli živjeti, ali i uza svaku želju za buduÊnost napisati što oni sami veÊ danas mogu napraviti da se to i ostvari. Pritom im uËiteljica može dati poËetne primjere: Ukoliko u buduÊnosti æelim imati dobar posao i dobru plaÊu, onda veÊ danas moram redovito iÊi u πkolu, uËiti i imati dobre ocjene koje Êe mi pomoÊi da upiπem æeljenu srednju πkolu. Dok uËenici rade, uËiteljica obilazi manje grupe i pomaže uËenicima da što jasnije definiraju što oni sami veÊ danas mogu napraviti za svoju bolju buduÊnost, a samim time i za bolju buduÊnost sviju. UËiteljica naglašava uËenicima da time što uËimo, što se brinemo o slabijima od nas, recikliramo otpad i sl. aktivno preuzimamo odgovornost za svoju sadašnjost i buduÊnost. Nakon što izrade plakate, uËenici predstavljaju jedni drugima svoje radove i razgovaraju o njima. Plakati se kasnije mogu izložiti u razrednoj prostoriji.

Solidarnost Naziv aktivnosti: a što ja mogu uËiniti?Potreban materijal: -------Upute za uËitelje: Uvodno uËiteljica razgovara s uËenicima o tome na koje sve naËine oni mogu poboljšati i uljepšati život ljudi u svojoj zajednici ili školi te kako mogu pomoÊi jedni drugima. Zatim ukratko pojasni uËenicima što znaËi solidarnost u smislu meusobne podrške i pomaganja. Pritom se uËenike može pitati znaju li oni (jesu li negdje Ëuli, gledali na televiziji, je li im netko rekao...) za neku osobu ili za neku akciju kojom se pomaže drugim ljudima. U tom kontekstu, uËiteljica podsjeÊa uËenike na prikupljanje sredstava za UNICEF-ovu akciju Škole za Afriku, gdje oni svojim zalaganjem pomažu da djeca u Africi dobiju školu. Pritom ih podsjeÊa i na filmove, koje su gledali na jednom od satova razredne zajednice, o tome kako žive djeca u Africi te ih pita imaju li neku novu ideju kako bi mogli pomoÊi svojim vršnjacima u Etiopiji, odnosno kako u svojem razredu, školi ili zajednici organizirati akcije prikupljanja sredstva za gradnju škola u Africi. ZnaËajno je to da uËiteljica vodi uËenike temom na naËin da osvijeste i osjete važnost vlastitoga doprinosa u pomaganju drugima. Pritom je nužno uËenicima naglasiti kako je svaki doprinos vrijedan te da, organizirajuÊi akcije za prikupljanje pomoÊi, izravno utjeËu na bolji život svojih vršnjaka u Africi.


Naziv aktivnosti: Tajni prijatelj/prijateljicaPotreban materijal: papiri manjeg formata, vreÊica (za izvlaËenje)Upute za uËitelje: Nakon prethodne aktivnosti uËiteljica najavi uËenicima da Êe u razredu provesti posebnu akciju meusobnog pomaganja - tajni prijatelj/prijateljica. Svatko Êe dobiti tajnog prijatelja Ëiji Êe zadatak biti tjedan dana pomagati i biti podrška svojem kolegi iz razreda, ali da ovaj pritom ne zna da mu je upravo on/ona tajni prijatelj. Svi Êe uËenici istodobno imati ulogu neËijega tajnog prijatelja. Da bi doznali Ëiji Êe prijatelji biti, svatko napiše svoje ime i prezime na prazan papiriÊ i ubaci ga u vreÊicu. UËiteljica promiješa sve papiriÊe te potom svaki uËenik izvlaËi ime jednog od kolega u razredu, kojem Êe tjedan dana biti tajni prijatelj (ukoliko uËenik izvuËe svoje ime, vraÊa ga u vreÊicu i ponavlja izvlaËenje). Nakon tjedan dana otkriju se imena tajnih prijatelja te se s uËenicima razgovara o tome jesu li zadovoljni naËinom na koji su obavili svoju dužnost tajnog prijatelja, bi li nešto sada promijenili, jesu li nasluÊivali tko je njihov tajni prijatelj, kako su to primijetili i sliËno. Važno je nakon provedene aktivnosti ukazati uËenicima na vrijednost toga da jedni drugima zahvale na pažnji i pomoÊi.

Naziv aktivnosti: 3 naËina koji mogu uËiniti svijet boljim mjestomPotreban materijal: kreda, ploËa, priËe o ljudima koji su svojim djelovanjem potaknuli pozitivne promjene (npr. Terry Fox, Ana Rukavina, Charlie Simpson, primjeri uËeniËkih i vrtiÊkih inicijativa - www.unicef.hr).Upute za uËitelje: Na poËetku aktivnosti, uËitelj pita uËenike što misle da je potrebno kako bi se svijet u kojem živimo uËinio boljim mjestom. Treba li za to puno novca, vremena, moÊi? Mogu li se neke stvari mijenjati i manjim akcijama? Potom ih pita znaju li neku akciju koju su pokrenuli pojedinci iz njihove zajednice ili zemlje, a koja je pomogla drugim ljudima.

Nakon što Ëuje odgovore, uËitelj ih upozna s nekoliko akcija koje su pokrenuli tzv. obiËni ljudi, a koje su postale poznate i pomogle drugima u potrebi (primjeri takvih akcija nalaze se u nastavku ove radionice).

UËitelj podsjeti uËenike kako je i njihova škola ukljuËena u projekt Škole za Afriku te ih uputi da se prisjete filmova i materijala koje su gledali na jednom od satova razredne zajednice. Potom pita uËenike što misle kako bi oni sami - ili njihov razred - mogli uËiniti svijet boljim mjestom i potaknuti pozitivne promjene za svoje vršnjake u Etiopiji, odnosno da osmisle akcije u kojima bi darovali svoje slobodno vrijemei dobru volju i tako pomogli u prikupljanju sredstava za izgradnju škola iškolovanje djece u Africi.


TErrY FOXTerrance Stanley “Terry” Fox (Winnipeg, Kanada, 28. srpnja 1958. - New Westminster, 28. lipnja 1981.), kanadski humanitarac, sportaš i borac protiv raka; kao djeËak i kasnije mladiÊ strastveno je volio sport i intenzivno se bavio njime. Nije bio snažan i velik, stoga je morao trenirati puno više od svojih vršnjaka, što mu nije predstavljalo velik problem radi njegove upornosti. U srednjoj školi Fox je volio košarku i želio je igrati na poziciji graditelja igre za svoju srednjoškolsku momËad. BuduÊi da je bio nizak, morao je svaki dan trenirati. Uskoro je postao najbolji braniË svoje momËadi. Kao mladiÊ osvojio je brojne medalje u skokovima u vodu i plivanju, impresioniravši mnoge svojom kondicijom i izdržljivošÊu. Iako su mu brojni treneri savjetovali da se profesionalno poËne baviti vodenim sportovima, Fox je odluËio slijediti svoj san da postane nastavnik tjelesnog odgoja. Nakon završetka srednje škole krenuo je na sveuËilište u gradu Burnabyju, Britanska Kolumbija, gdje je studirao kineziologiju. Dana 12. studenog 1976. godine Fox je vozeÊi automobil doživio prometnu nesreÊu. NasreÊu nije bilo stradalih, jedino je Terry, koji je i skrivio nesreÊu, osjeÊao bol u desnom koljenu. Godine 1977., žaleÊi se na bol u desnom koljenu, Terryju Foxu dijagnosticiran je zloÊudni tumor kosti. Tada je jedino lijeËenje te bolesti bila amputacija. Desna noga mu je amputirana nekoliko centimetara iznad koljena. Tri godine nakon što je u dobi od 18 godina izgubio nogu, mladi sportaš odluËio je trËati od obale do obale kako bi sakupio novac za istraživanje raka. Kada je stvarao “Maraton nade”, ideja mu je bila sakupiti 1 dolar od svakoga kanadskog državljanina. Utrka je poËela 12. travnja 1980. godine. Fox je taj dan umoËio nogu u Atlantski ocean. Cilj mu je bio namoËiti ponovno nogu, ali u Tihi ocean u gradu Victoriji, Britanska Kolumbija. Zanimljivost je da je pritom napunio dvije veÊe boce s vodom iz oceana. Jednu za uspomenu, a drugu kako bi je ulio u Pacifik. Planirao je pretrËati oko 42 km (26,2 milje) dnevno. Meutim, nije uspio. Metastaze su se proširile u pluÊa te je 01. rujna 1980. godine bio prisiljen stati nadomak gradu Thunder Bayu, Ontario, nakon 143 dana trËanja. PretrËao je 5.373 km (3,339 milja - oko 23,3 milja dnevno) kroz kanadske države: Newfoundland, Nova Scotia, Otok Princa Edwarda, New Brunswick, Quebec i Ontario (www.wikipedia.org).Njemu u Ëast, svake godine u rujnu brojni pojedinci širom svijeta trËe maraton i prikupljaju sredstva za istraživanje i borbu protiv malignih bolesti.

aNa rUKaVINa“Želim život!” napisala je ana rukavina Erceg i ganula hrvatsku javnost. Iskrenom molbom za pomoÊ, 29-godišnja novinarka Vjesnika, koja se lijeËila od leukemije, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako bi se Ani pomoglo u nabavci skupih lijekova te eventualnom lijeËenju u SAD-u pokrenuta je akcija “Želim život!” kojoj se svesrdno odazvao velik broj dobrih ljudi. Hrvatska je još jednom pokazala da može kada to uistinu želi.UnatoË svim naporima lijeËniËkog tima, “dragih sestrica” kako ih je Ana zvala, te njezinoj osobnoj hrabrosti i želji za životom, Ana nas je jednoga nedjeljnog jutra napustila, a njezine rijeËi potaknule su nas na razmišljanje i o drugim ljudima koji žive meu nama i koji se lijeËe od ove ne tako rijetke bolesti, a oni i njihove obitelji i prijatelji nemaju priliku ili ne mogu doÊi do znaËajnije pomoÊi i podrške u tim zahtjevnim i teškim trenucima. Ana nam je ostavila topla i radosna sjeÊanja, ali i misiju da damo sve od sebe da na odjelima bolnica bude što manje “malih Êelavih glavica”. Stoga je osnovana humanitarna zaklada kojoj je cilj proširenje hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži te provoenje humanitarnih i marketinških aktivnosti s ciljem prikupljanja financijskih i drugih resursa za rad i širenje hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži te za rad privatne i javne banke krvi iz pupkovine “Ana Rukavina” (http://www.zaklada-ana-rukavina.hr/).

PriËe o ljudima koji su svojim djelovanjem potaknuli pozitivne promjene


CHarLIE SIMPSONSedmogodišnjega britanskog djeËaka Charlieja Simpsona toliko su potresle slike spašavanja djece na potresom pogoenom Haitiju da je odluËio sponzoriranom vožnjom bicikla i putem internetske stranice prikupiti novac za preživjele. Svojom je plemenitošÊu uspio motivirati mnoge ljude koji su, preko interneta, u samo jednom danu, donirali Ëak 50 tisuÊa funti (odnosno oko 435 tisuÊa kuna) UNICEF-u za pomoÊ djeci na Haitiju. Ukupan iznos dosegnuo je 96 tisuÊa funti, odnosno više od 800.000 kuna. “Bio sam vrlo tužan kada sam vidio fotografije na televiziji. Zamolio sam majku da mi pomogne napraviti molbu za otvaranje stranice za donacije te smo je poslali na internet”, ispriËao je osnovnoškolac Charlie iz Fulhama, zapadnog dijela Londona. Njegova majka kaže da se djeËak nakon strahota vienih na televiziji rasplakao, a potom i neoËekivano reagirao. “Bilo je lijepo vidjeti ga kako je motiviran oko neËega toliko važnog. Drago mi je što je odluËio uËiniti nešto. Bio je vrlo odluËan u svojem trudu, kao i u spoznaji da se nešto mora uËiniti. No, ono što je poËelo kao vožnja po parku s tatom, pretvorilo se u zaista veliku stvar. Ne možemo vjerovati!” ispriËala je njegova majka Leonora Simpson.

VrTI∆ TraTIN»ICa SKUPIO PrEKO 4.000,00 KUNa Za djECU aFrIKEIako joπ ne idu u πkolu, djeca koprivniËkog vrtiÊa TratinËica ukljuËila su se u studenom 2010. u UNICEF-ov projekt Škole za Afriku u sklopu kojeg se prikupljaju sredstva za πkolovanje djece u Africi.Raznim aktivnostima odgajateljice u vrtiÊu djeci su objasnile da je Afrika predivan kontinent s mnogim ljepotama, no s druge strane ljudi koji tamo æive svakodnevno se susreÊu s izrazito teπkim uvjetima. Djeci su pomoÊu fotografija, audio i video materijala pokazale da tamo nema dovoljno vode, hrane, higijenskih uvjeta, igraËaka ni osnovnih sredstava potrebnih za æivot. Djeca su kroz igru upoznala naËin æivota u afriËkim selima, igre, tradicijske plesove, instrumente i naËin izrade nakita. Nakon πto su pogledali filmove, djeca u vrtiÊu su izrazila æelju za pomaganjem djeci u Africi koja nemaju skoro niπta. Na odræanom roditeljskom sastanku, roditelji su prihvatili prijedlog, te su se i oni ukljuËili u projekt. U projektu su sudjelovale vrtiÊke skupine od pet i πest godina. Djeca, roditelji i odgojitelji vrtiÊa TratinËica sveukupno su prikupili 4.168,38 kn! Ovaj novac Êe pomoÊi mnogoj djeci Afrike i olakπati im æivot i πkolovanje.

Kada se ideje iscrpe, uËenici i uËitelj mogu zajedno izdvojiti 3 ideje koje im se Ëine najostvarivijima i u Ëiju su realizaciju spremni uložiti trud i vrijeme. Nakon što ih odaberu, dogovaraju se kako Êe ih provesti u djelo. UËitelj potiËe uËenike da formiraju radne grupe te odrede toËno tko Êe, kada i što napraviti te kako Êe znati je li njihova akcija bila uspješna. Tako Êe uËenici, u stvarnoj životnoj situaciji, imati priliku “vježbati” i odgovornost za preuzete zadatke.


Površina: 1.104.300 km2

Broj stanovnika: 80.713.000

Glavni grad: Addis Abeba

Službeni jezik: amharski

Valuta: birr

OËekivana životna dob: 55

Bruto društveni dohodak po glavi stanovnika: 280 US$

Pismenost stanovništva (15+): muškarci: 50%, žene: 23%

Postotak djece u populaciji (0-18): 51%

Postotak djece (5-14) koja su prisiljena raditi: 53%

Broj djece (0-17) koja su ostala bez roditelja: 5.000.000

Neki od važnijih izvora prihoda: kava, zlato (male količine), platina, bakar, potaša, vapno

Klima: tip klime je tropska monsunska s tri razdoblja: suho od listopada do veljače, razdoblje slabijih kiša od ožujka do svibnja i razdoblje jakih kiša od lipnja do rujna.

Postotak stanovništva koje ima pristup proËišÊenoj pitkoj vodi: 42%

Etiopija - osnovne informacije

UN

ICE

F



IGrE IZ aFrIKE

Prilozi

Potreban materijal: kamenËiÊi, novËiÊi (mogu se rabiti i mali sitni predmeti)Upute: Pilolo znaËi “vrijeme za traženje”. Odredite osobu koja Êe voditi igru i osobu koja Êe mjeriti vrijeme. OznaËite startnu liniju i cilj. Igru istodobno igraju dva igraËa. Zamolite sve graËe, osim voditelja i mjeraËa vremena, da se okrenu leima. Tada osoba koja vodi igru skriva novËiÊ (kamenËiÊ, neki sitni predmet) po prostoru u kojem se igra. Nakon što osoba koja vodi igru poviËe Pilolo, igraËi se okrenu i poËinju tražiti sakrivene predmete kreÊuÊi se prema cilju. Osoba koja prva doe do cilja dobiva bod. Mjeritelj vremena bilježi vrijeme pobjednika. Zatim igraju druga dva igraËa. Na kraju se može zabilježiti tko je od igraËa (uËenika) u najkraÊem vremenu pronašao predmet. Jedna od opcija jest da se igraËi podijele u dva tima te da se skrije više predmeta. Onaj tim Ëiji svi igraËi prvi prijeu cilj osvaja bod.

Pilolo

Potreban materijal: ---------------Upute: Naziv ove igre na hrvatskom jeziku glasi “pronalazak puta”. U Africi je igraju i djevojËice i djeËaci, zajedno. Djeca stanu u krug i drže se za ruke. Jedan igraË stoji unutar kruga. Cilj je da ona/on pokuša prodrijeti i pobjeÊi iz kruga. On/ona se kreÊe po krugu od jednoga do drugog i pita kojim se putem ide. Osoba koju pita govori mu ime sela/mjesta/grada u okolici. Primjerice: “Za ZaprešiÊ”. IgraË u krugu tada zapoËinje pjevati: “Menya Kwan Masen”, a ostali odgovaraju: “Oowa”, što u prijevodu znaËi: “Želim iziÊi van, ali ne mogu naÊi put”. On ili ona se kreÊe krugom i pokušava naÊi izlaz, odnosno najslabiju kariku (osobu) koja Êe ga/je pustiti van. Cijelo vrijeme dok to Ëini treba pjevati i pljeskati. Ona osoba koja ga pusti da izie iz kruga sljedeÊa ulazi u krug.

Menya Kwan Mansen

Potreban materijal: ---------------Upute: Igru može igrati 20 i više igraËa. Igra se odvija na otvorenom prostoru. Izabire se jedan igraË koji ima ulogu zmije. Ona/on odlazi u posebno oznaËen prostor koji predstavlja zmijinu nastambu. Ostali igraËi, koji se zovu trkaËi, šeÊu oko zmijine nastambe. Na znak, zmija se budi i poËinje loviti trkaËe. TrkaË kojeg ulovi mora uhvatiti osobu koja glumi zmiju za ruku i oni zajedno poËinju loviti ostale. To se ponavlja sa svakim novim trkaËem kojeg “zmija” uhvati. Na taj naËin “zmija” postaje sve jaËa i sve duža. Važno je znati da loviti smiju samo igraËi na krajevima, dok se svi moraju stalno držati za ruke. Ukoliko igraËi puste ruke i “zmija” se polomi, mora se vratiti u svoju nastambu i tamo se ponovno spojiti. Tek kada se ponovno “spoji” može zapoËeti novi lov. Igra je završena kada svi trkaËi budu uhvaÊeni. Može se dogoditi da “zmija” postane tako velika da napravi krug oko trkaËa. Tada trkaË može razbiti “zmiju”, koja mora iÊi na opravak u svoju nastambu. Za to vrijeme trkaËi se mogu odmoriti.

Velika zmija



Mancala je opÊeniti naziv za ovakav tip igara (broji i prisvoji), a potjeËe iz Arabije i znaËi “pomicati”. Smatra se najstarijom igrom na svijetu, a dokazi o igranju mancale pronaeni su u egipatskim ruševinama iz 1400. godine prije nove ere, urezani u krovove hramova u Memfisu, Tebi i Luksoru. Igra se diljem Afrike, a postoje dva naËina. Sjeverno od ekvatora rabi se ploËa s dvama redovima, a južno od ekvatora ploËa s Ëetirima redovima. Ljudi prodani u ropstvo na Karibe i istoËnu obalu Južne Amerike donijeli su igru sa sobom u te krajeve. Izrada i ukrašavanje ploËa za igranje mancale predstavlja poljoprivredu i krajolik; prikaz zemlje koja se ËišÊenjem, oranjem, navodnjavanjem i žetvom pretvara u plodno polje.Potreban materijal: kutije za 12 jaja, škare, boja, kistovi, flomasteri, Ëaše za vodu, papirnati ubrusi, prikladne figurice (grah, spajalica, sjemenke itd.), selotejp, ljepilo, klamerica, razni drugi materijali (budite kreativni!)Upute za uËitelje: Nastavu zapoËnite povijesnim podacima o mancali.Možete iskoristiti informacije s poËetka teksta ili sami pronaÊi više podataka.Postoji nekoliko verzija igre, a mancala prikazana u ovome materijalu prilagoena je djeci.

Napravite ploËu za mancalu: 1. Podijelite kutije za jaja i materijale za ukrašavanje.2. Neka uËenici škarama odvoje donji dio kutije za jaja (u kojem se jaja inaËe nalaze) od poklopca.3. Na svakoj kutiji za jaja nalazi se preklop s dvjema izboËinama koje služe da bi kutija ostala zatvorena - taj dio

nam ne treba, možemo ga odrezati i baciti.4. Prerežite poklopac na dva jednaka dijela režuÊi po užoj strani.5. Dvije polovice poklopca stavite ispod donjeg dijela kutije tako da s lijeve i desne strane dobijete posude i

priËvrstite ih ljepilom, selotejpom ili klamericom. Valja paziti na to da posudice budu dovoljno velike kako bi u njih stale sve figurice koje se upotrebljavaju u igri.6. Sada uËenici mogu ukrasiti svoje ploËe. Podsjetite ih da se za ukrašavanje inaËe rabe simboli koji predstavljaju poljoprivredu, krajolik i žetvu, a uËenici svoje ploËe mogu ukrasiti i simbolima koji predstavljaju

važne stvari u njihovu životu.

Kad su se ploËe za igranje osuπile i spremne su za igru, podijelite figurice i objasnite djeci pravila igre.Postoji mnogo verzija pravila, tako da sami moæete odabrati prema kojima Êete igrati. Ispod su pravila koja se najËeπÊe upotrebljavaju.

Pravila igre: PloËu postavite izmeu igraËa, s veÊim posudama na lijevoj i desnoj strani. Svakom igraËu pripada šest malih posuda ispred njega i jedna velika posuda na desnoj strani. Smjer kretanja u igri takoer je u desno.Na poËetku igre u svakoj maloj posudi mora biti jednak broj figurica (obiËno se stavljaju po tri), a velike posudesu prazne. IgraËi naizmjence uzimaju figurice iz neke od svojih malih posuda i jednu po jednu postavljaju redomu svoje posude (male i veliku) ili u protivnikove male posude. Figurice iz velike posude se ne uzimaju, onasluži za sakupljanje.Primjer (ako smo stavili po tri figurice u svaku malu posudu): Na poËetku igre igraË uzima figurice iz Ëetvrte posudice s desne strane. Stavlja jednu u treÊu, pa u drugu i na kraju u zadnju posudu. Ako igraË uzme figurice iz krajnje desne posude, stavlja jednu figuricu u svoju veliku posudu i nastavlja stavljati po jednu figuricu u protivnikove male posude. Ako igraË odloži posljednju figuricu u svoju veliku posudu ima pravo opet igrati. Ako igraË zadnju figuricu stavi u praznu malu posudu na svojoj strani, uzima tu figuricu i sve figurice iz protivnikove male posude na suprotnoj strani te prebacuje u svoju veliku posudu, ali nema pravo opet igrati. Igra završava kada jedan od igraËa isprazni sve svoje male posude.Pobjednik je onaj tko u veÊoj posudi ima veÊi broj figurica.

Mancala



KVIZ O ETIOPIjI (primjer pitanjaza pripremu kviza)

Potreban materijal: perlice, zrna kukuruza, šljunakUpute: Igru može igrati troje ili više igraËa. Svaki igraË ima isti broj perlica (zrna kukuruza, šljunka) i to izmeu 15 i 20 komada koje drži u jednoj ruci. Drugom, slobodnom rukom, uzima iz svojeg dlana (onog u kojem drži zrna) nekoliko komada zrna. Pritom mora paziti da ostali ne vide koliko zrna je uzeo. Tada pruža zatvorenu ruku u kojoj se nalaze zrna prema drugoj osobi i pita je koliko ih ima. Ukoliko druga osoba pogodi toËan broj zrna koja su skrivena u ruci, dobiva zrna iz te ruke. Ukoliko pak ne pogodi toËan broj, mora dati isti broj svojih zrna igraËu koji mu je postavio pitanje. Igra se igra tako dugo dok jedan od igraËa ne ostane bez svih zrna. IgraË koji izgubi sva zrna naziva se Pa-ka (maËka).

Koliko ih ima?

Potrebno je dogovoriti se unaprijed s uËenicima da Êe se na sljedeÊem satu održati kviz o Etiopiji. UËenicima se napomene da se moraju dobro pripremiti. Može im se dati i odreeni radni materijal, kao i upute da sami pronau što je više moguÊe informacija o Etiopiji.

Kviz je moguÊe igrati na naËin da se uËenici podijele u dvije ekipe, no može se igrati i pojedinaËno. U ovome materijalu naveden je prijedlog pitanja (ona se mogu mijenjati i prilagoavati dobi uËenika), a uËitelji - sami ili s uËenicima - odluËuju pravila održavanja kviza (koliko Êe bodova nositi odreeno pitanje, kakav je naËin odgovaranja na pitanja i sl.). S obzirom na to da neki podaci variraju ovisno o izvoru informacija i vremenu iz kojeg datiraju, molimo provjerite ih prije primjene u kvizu.

• Nalazi li se Etiopija u regiji nazvanoj “rog afrike”? DA NE

• S kojima od navedenih država graniËi Etiopija? (dva su odgovora toËna) a) Kenijab) Alžirc) JužnoafriËka Republikad) Sudane) Kongo

• Ima li Etiopija izlaz na more? DA NE

• Koliko stanovnika ima Etiopija?a) 8 230 100 b) 80 713 000c) 126 728 000

Prva grupa pitanja



• Etiopijska nacionalna valuta je birr.DA NE

• Koji još naziv nosi republika Etiopija?(dva su odgovora toËna) a) Narodnab) Saveznac) Ujedinjenad) Federalnae) Demokratska

• Etiopski sportaši nastupali su i na Zimskim olimpijskim igrama? DA NE Bonus pitanje: U kojoj su se sportskoj disciplini natjecali etiopski sportaši na ZOI 2010? SKIJA©KO TR»ANJE.

• Koje su dvije najbrojnije vjerske zajednice u Etiopiji?a) hinduistib) katolicic) pravoslavcid) muslimanie) protestanti

• Najbrojniji narod u Etiopiji je narod Oromo. DA NE

• Koji je službeni jezik u Etiopiji?a) dizib) amharskic) borna

• Kako se zove pleme u kojemu žene tradicionalno rasijeku donju usnu te u nju stavljaju drvenu pliticu? MURSI

Žene iz afriËkog plemena Mursi poznate su po umetanju drvenih tanjura u usta. Djevojkama u dobi od 15 do 16 godina majka ili neka druga žena iz sela rasijeËe usnu i izvadi dva prednja zuba na donjoj vilici, u koju se zatim stavlja mali drveni ili glineni kolut. U razdoblju od nekoliko mjeseci u usta se umeÊe sve veÊi komad drva. Nakon nekoliko mjeseci kolut može biti i širok do 25 centimetara. Koliko Êe djevojka rastegnuti usnu ovisi najviše o tome koliko je spremna nositi se s jakom boli i nelagodom.NajËešÊe se pojavljuju dva pogrešna objašnjenja zašto to Ëine. Prva teorija kaže da veliËina tanjura odreuje status u klanu ili donosi veÊi miraz, a neistinita je iz razloga jer se na ovakav obred ponekad odluËuju i djevojke koje su veÊ udane. Druga teorija kaže da su se Mursi odluËili za ovako ekstreman “make over” da bi na taj naËin odbijali lovce na robove jer ovakav izgled šokira zapadnjake. Meutim, prava istina je da se tanjur kao dekoracija “kotrlja” kroz ovaj narod još iz prapovijesti. Vezan je uz odrastanje i trenutak kada djevojËica postaje žena.

• Koji je glavni izvozni proizvod u Etiopiji?a) pamukb) bananec) kava



• Koje godine je Etiopija stekla neovisnost?a) 1918.b) 1944.c) 1969.d) 1990.

• Koliko iznosi površina Etiopije?a) 503 475 km2?b) 1 104 300 km2?c) 3 213 054 km2?d) 12 809 367 km2?

• Koja je bila prva država na podruËju gdje se danas nalazi Etiopija?a) Carstvo Mitrab) Kraljevstvo Zambezic) Kraljevstvo Songayd) Kraljevstvo Aksum

• Koliko je visoka najviša planina ras dashan?a) 582 mb) 2013 mc) 4620 md) 11 367 m

• Gdje se nalazi Etiopija?a) u Sjevernoj Africib) u Zapadnoj Africic) u Južnoj Africid) u IstoËnoj Africi

• Koliko iznosi bruto društveni dohodak po glavi stanovnika? a) 74 US$b) 369 US$c) 280 US$d) 3518 US$

• Koji je glavni grad Etiopije?a) Johannesburgb) Ankarac) Abu Dabid) Addis Abeba

Bonus pitanje: Kako bi glasio hrvatski naziv glavnoga grada Etiopije? NOVI CVIJET

• Koje je ime predsjednika Wolde - Giorgisa?a) Firmab) Girmac) Sirmad) Germa

druga grupa pitanja



• Koji postotak zauzima voda u ukupnoj površini Etiopije?a) 0,7%b) 2%c) 17%d) 21%

• Koji je najpoznatiji etiopski car?a) Ibn Batutab) Idi Aminc) Haile Selassied) Amon Ra

• Kako se zove poznati etiopski atletiËar, trkaË na duge pruge?a) Haile Gebrselassieb) Usain Boltc) Kenye Nelsond) Femi Kuti

Poznati ljudi iz Etiopije

a1 B1 C1SPORT SVIJE∆A CRNA

a2 B2 C2OLIMPIJSKE IGRE JELEN JUTRO

a3 B3 C3DUGE PRUGE KRAVA MLIJEKO

a4 B4 C4ATLETI»AR GLAVA VRU∆A

HaILE GEBrSELaSSIE rOG KaVa

ETIOPIja

asocijacije



Život kao moj, UNICEF, 2006.

Škola kao moja, UNICEF, 2008.

www.dijete.hr

Kids Inclusive toolkit, UNICEF, 2003.

www.ungei.org

www.ured-ravnopravnost.hr

IZVOrI LITEraTUrE KOjI MOGU BITI KOrISNI



Osigurajmo svakom djetetuzdravlje, obrazovanje, jednakost, zaπtituUNaPrIjEdIMO »OVjE»aNSTVO

Fond ujedinjenih naroda za djecuUred za HrvatskuradniËka 41/VII10 000 Zagreb, Hrvatska

Kolovoz, 2011. godine

Projekt ©kole za Afriku - CARNetov Portal za...

Documents

Transcript of Projekt ©kole za Afriku - CARNetov Portal za...