ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU ZA PROJEKAT …mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Zahtjev za...

ZZAAHHTTJJEEVV ZZAA OOKKOOLLIINNSSKKUU DDOOZZVVOOLLUU ZZAA

PPRROOJJEEKKAATT SSAAOOBBRRAAĆĆAAJJNNIICCEE SSAA TTRRAAMMVVAAJJSSKKIIMM PPOOJJAASSOOMM IILLIIDDŽŽAA--HHRRAASSNNIICCAA UU DDUUŽŽIINNII OODD 11116600 mm

Sarajevo, novembar 2013.

Općina Ilidža

Zahtjev za okolinsku dozvolu za projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom Ilidža-Hrasnica u dužini od 1160 m

Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje

OKOLIŠ I ENERGETIKA 2

OPĆI PODACI

Dokument:

Zahtjev za okolinsku dozvolu za projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom Ilidža - Hrasnica u dužini od 1160 m

Naručilac:

Općina Ilidža Butmirska cesta 12 71 210 Ilidža, Sarajevo Bosna i Hercegovina

Izvršilac:

Dvokut pro Avde Hume 11 71000 Sarajevo tel:+ 387 33 447 875 fax:+ 387 33 447 881 e-mail: [email protected]

Broj dokumenta:

Z-OD-012-M1/13

Datum:

novembar 2013.

Obrađivač:

DvokutPRO d.o.o. Sarajevo

Općina Ilidža




SADRŽAJ

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA .......................................................................................... 5

2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE ......................................... 6

2.1. Kratak opis .................................................................................................................. 6

2.2. Prostorno-planska dokumentacija............................................................................... 7

3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ....................................................................................................... 8

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) .................................. 8 3.1.1. Opis projekta ........................................................................................................................................... 8

3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje ................................................................................................. 28

3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja ................................................................ 30

3.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja .................................................................... 31

3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš ............................................................... 32

3.5.1. Utjecaj na zrak ...................................................................................................................................... 32 3.5.2. Utjecaj na vode i tlo .............................................................................................................................. 32 3.5.3. Utjecaj na nivo buke ............................................................................................................................. 32 3.5.4. Utjecaj na stvaranje otpada ................................................................................................................. 33 3.5.5. Ostali utjecaji ........................................................................................................................................ 33

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja .............................................................................. 33

3.6.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ...................................................................................................... 33 3.6.2. Mjere za smanjenje nivoa buke ........................................................................................................... 34 3.6.3. Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo ....................................................................... 34 3.6.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada ............................................................................................... 35

3.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje ............................................................................................................ 36

3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja ................................................................................................. 37

3.8.1. Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije .................................................................................... 37 3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija .................................................................................................. 37 3.8.3. Mjere nakon prestanka korištenja saobraćajnice ...............................................................................38

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj ........ 38 3.9.1. Monitoring zraka .................................................................................................................................. 39 3.9.2. Monitoring buke ................................................................................................................................... 39 3.9.3. Monitoring otpadnih voda ................................................................................................................... 39 3.9.4. Monitoring otpada .............................................................................................................................. 40

3.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja ...................................................................... 40

4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM .............................................................................................................................41

5. NETEHNIČKI REZIME ........................................................................................................................... 42

6. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM .......................................................................................................... 50

7. PRILOZI ................................................................................................................................................. 51

Općina Ilidža




SADRŽAJ TABELA Tabela 1 Kriterij za ocjenu kvaliteta zbijenosti temeljnog tla ............................................................ 13 Tabela 2 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip od zemljanog materijala ......... 15 Tabela 3 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip od mješanih materijala .......... 16 Tabela 4 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip kamenitih materijala .............. 16 Tabela 5 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja ............................................. 38 SADRŽAJ SLIKA Slika 1 Lokacija predmetne dionice (Izvor: GoogleEarth) ...................................................................... 6

Općina Ilidža




1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Operator: Općina Ilidža Butmirska cesta 12 71 210 Ilidža, Sarajevo Bosna i Hercegovina

Kontakt osoba:

Lamija Halilović, dia Općina Ilidža Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove tel. 033 775 680 fax. 033 637 862 [email protected]

mailto:[email protected]

Općina Ilidža




2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

2.1. Kratak opis

Predmetna saobraćajnica će imati značaj glavne gradske saobraćajnice, jer će povezivati općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad i Ilidžu sa Hrasnicom. Glavni ciljevi ove saobraćajnice jesu kvalitetnije povezivanje općina unutar Sarajevskog kantona, kao i povećana sigurnost saobraćaja.

Buduća saobraćajnica je namijenjena za mješoviti saobraćaj, ali je za pretpostaviti da će većinu prometa činiti putnička vozila. Saobraćaj će se odvijati jednosmjerno sa dvije prolazne kolovozne trake u oba smjera.

Na narednoj slici je dat prikaz lokacije planirane saobraćajnice.

Slika 1 Lokacija predmetne dionice (Izvor: GoogleEarth)

U prilogu 1. su date dozvole i saglasnosti izdate od nadležnih institucija, kao i ZK izvadak za lokaciju na kojoj se nalazi predmetni objekat.

Općina Ilidža




Od ovog projekta se može očekivati:

- obezbjeđenje kvalitetnog i sigurnog gradskog i prigradskog saobraćaja,

- efikasnije obavljanje urbanih funkcija u ovom dijelu grada i

- stimulacija privrednih aktivnosti u širem području projekta.

2.2. Prostorno-planska dokumentacija

Projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom Ilidža - Hrasnica se nalazi u Regulacionom planu „Hrasnica“. Izvod iz regulacionog plana i Kopija katastarskog plana su dati u prilogu br. 1.

Ova saobraćajnica je predviđena i u Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023.

Vidi Prilog 1:

- Prethodna vodna saglasnost; Ministarstvo privrede KS, br.: 07-06-25-13150/13, od 13.12.2013.g.

- Izvod iz Regulacionog plana „Hrasnica“, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, plan br. L.d. Sarajevo - 52, 62, od 27.11.2013.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, 27.11.2013.

Općina Ilidža




3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl.novine Kantona Sarajevo“ br.8/11), te na osnovu toga predmetni projekat:

e) Infrastrukturni projekti

3. Proširenje postojećeg regionalnog puta, lokalnog puta ili ulice u naseljima i gradovima sa dvije ili manje traka kako bi se dobile četiri ili više traka, gdje bi novi put ili ponovno označeni i/ili prošireni dio puta bio dug ispod 10 km stalne dužine.

Opis projekta, odnosno predmetne dionice biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne dokumentacije i podataka dobivenih od strane Investitora/Operatora.

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)

3.1.1. Opis projekta

Glavni projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom dionica: Sokolović kolonija – Famos izrađen od strane firme TZI-INŽENJERING d.o.o. za inženjering, konsalting i projektovanje SARAJEVO je poslužio za opis predmetne dionice ove saobraćajnice.

U junu, 1997,g, Institut za saobraćaj IPS-a je uradilo idejni projekat tramvajske pruge Ilidža -Hrasnica do "Famosa", gdje je nakon revizije usvojena varijanta 5 od okretnice za tramvaj na Ilidži do mosta preko potoka Večerica u Sokolović koloniji, a dalje prema Hrasnici usvojena je varijanta 3a, što je u pomenutom Glavnom projektu ispoštovano.

Nakon snimanja situacije postojećeg stanja od Sokolović kolonije do spoja sa saobraćajnicom za naselje Grlicu, ucrtana je saobraćajnica sa dva kolovoza, gabarit tramvajskog pojasa, izlivne trake na raskršćima i kružna raskrsnica ulaza u Hrasnicu. Prema funkciji u gradskoj mreži ova saobraćajnica ima rang primarne gradske saobraćajnice I reda i predstavlja nastavak glavne gradske magistrale koja se proteže od Marijin dvora do "Energoinvesta", a sada i do Hrasnice.

Glavni projekat obrađuje konačan gabarit saobraćajnice i tramvaja od Sokolović kolonije do "Famosa" u Hrasnici i priključka na projektovano stanje puta kroz naselje Grlicu.

Na cijelom potezu projektovana je širina kolovoza od 2 x 7,10m sa tramvajskim pojasom od 8,50m. Radi lociranja tramvajskih stajališta i traka za lijevo i desno skretanje na raskršćima širina projektovane pješačke staze i zelenog pojasa iznosi po 3,00m dok će se postojeća pješačka staza i zeleni pojas zadržavati sa svojom širinom.

Prema funkciji u gradskoj mreži ova saobraćajnica ima rang primarne gradske saobraćajnice I reda te stoga odabrana računska brzina prema uslovima saobraćaja iznosi 60 km/h.

Na osnovu izvještaja o inžinjerskogeološkim karakteristikama terena duž saobraćajnice Ilidža -Hrasnica urađen od strane "Zavoda za geotehniku i fundiranje - Građevinski fakultet u

Općina Ilidža




Sarajevu", august 2003.g. izvršeno je dimenzioniranje kolovozne konstrukcije i odabrana je slijedeća kolovozna konstrukcija:

- asfalt beton 5 cm

- bito nosivi sloj BNS 10 cm

- tampon (002-60mm) 45 cm

Ukupno: 60 cm

Vođenje nivelete nove saobraćajnice je uslovljeno sa određenim tačkama na cjelokupnoj trasi, a to se odnosi na niveletu postojeće saobraćajnice Ilidža - Hrasnica (Hrasnička cesta) i postojeća saobraćajnica Hrasnica-"Famos" (put Famosa).

Uvidom u uzdužni profil pruge i saobraćajnice generalno se može reći da je pruga ravničarska sa malim uzdužnim nagibima.

Pošto tramvajska pruga prelazi preko raskršća gdje su šine u nivou asfalta i gdje vanjska šina ne može biti nadvišena u odnosu na unutrašnju, to su onda primjerenije kružne krivine bez prelaznica.

Poprečni profil saobraćajnice sa dva kolovoza, tramvajskim pojasom, raskrsnicama, kružna raskrsnica u Hrasnici II faza urađen je u svemu prema projektnom zadatku izdatom od strane predstavnika Općine Ilidža.

Zbog izmjena gabarita razdjelnog pojasa i pješačkih staza i izmjene i dopune projektnog zadatka, normalni profili saobraćajnice određivati će se po fazama projektovanja i izvođenja

Na poprečnim profilima ucrtana je linija zamjene podtla i to kamenitim materijalom ili riječnim šljunkom.

Konstrukcija pješačke staze je:

- asfalt beton 3 cm

- bito šljunak 5 cm

- tampon 20 cm

Ukupno: 28 cm

Površinska odvodnja kolovoza rješena je poprečnim nagibom 2,5 % na strani na kojoj su planirane slivničke kace. Odvodnja posteljice ostvarena je paralelno plitkim drenažama Φ200mm (1,00 i 1,30m dubine) koje se priključuju na slivničke kace i šahtove kolektora.

Pošto u postojećoj saobraćajnici, a niti u njenoj blizini ne postoji izgrađen kišni kolektor, osim na dijelu put Famosa Ф300, isprojektovan je kolektor za oborinske vode u za to predviđenom koridoru.

Obzirom na lokalitet predmetne saobraćajnice projektom je predviđeno postavljanje kompozitne geomembrane za vodozaštitna područja tipa WERKOS GMB 33.0161 ili sl. s tim da Nadzorni organ posveti dužnu pažnju prilikom njenog postavljanja.

U sklopu glavnog projekta saobraćajnice sa dva kolovoza i tramvajskim pojasom - dionica od Sokolović kolonije do Famosa, urađen je i projekat odvodnje oborinske kanalizacije. Prilikom projektovanja uzet je u obzir projekt Igmanske ceste koja je dijelom i izvedena, kako bi se oborinske vode ove ulice uvele u sistem oborinske kanalizacije posmatrane dionice.

Općina Ilidža




Predviđen je zatvoreni sistem odvodnje.

Koncept tehničkog rješenja odvođenja oborinskih voda zasnovan je na potpunoj kontrolisanoj unutrašnjoj odvodnji. To znači da se rješenje sastoji od odvođenja površinskih voda u poprečnom slivanju i površinskom podužnom vođenju do mjesta prihvatanja (slivnika ili rešetki) a zatim, kroz podzemno kanalisanje, priključcima i podužnim vodovima, dovođenju do mjesta tretmana i ispuštanja u recipijent.

Sistem prikupljanja oborinskih voda sa asfaltnih površina, vrši se sa tri različita elementa:

- slivnicima uvučenim u ivičnjak,

- slivnicima sa rešetkom i

- linijskim rešetkama.

Iz slivnika (rešetki) oborinska voda se dalje priključnim cijevima DN160, vodi u centralne kolektore. Predviđeni minimalni pad cijevi DN160 iznosi 1%, koji treba da zadovolji uslov da voda prikupljena slivnicima može da oteče ovom cijevi.

Projektant je, u skladu sa postojećim stanjem, dao novoprojektovano rješenje, projektovao su 2 kolektora oborinske kanalizacije (Vod 1 i Vod 2).

Situativno vođenje trase kolektora – Vod 1 predviđeno je cijelom dužinom u trupu pješačke staze desnog kolovoza, dok je trasa Vod-a 2 smještena u osovini unutrašnje saobraćajne trake lijevog kolovoza.

Prije početka radova potrebno je izvršiti otkrivanje podzemnih instalacija u smislu njihovog stvarnog položaja na terenu, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.

Zbog većih dubina polaganja drenažnog sistema, sve drenaže za prikupljanje procjednih voda zavisno od situacija uvodit će se u reviziona okna (RO) ili direktno u oborinske kolektore, ne u slivnike.

3.1.1.1. Tehničke karakteristike ceste

Tehnički elementi trase zadati su Projektnim zadatkom od strane Investirora (Naručioca) pri izradi projektne dokumentacije.

- Kvalitet slojeva kolovozne konstrukcije

Asfalt beton "AB"

Za zastor treba primjeniti kamenu sitnež (eruptivnu) i mješavinu za vrlo teško opterećenje u skladu s standardom U.E4.014/90. Pri tome treba upotrijebiti bitumen bit. 60. Preporučuje se primjena polimeriziranog bitumena koji po penetraciji odgovara bit 60. Za raskršća obavezno primejeniti polimer bitumen ili pak bitumen bit. 90. sa dodatkom polimer granula u mješalici (ELVAXB, VESTOPLAST i sl.) u iznosu 5-7% od količine bitumena.

Gornja bitumenizirana podloga "BNS"

Mješavinu i materijale primjeniti u skladu sa standardom U.E9.021/86. za vrlo teško prometno opterećenje. Pri tome treba primjeniti bitumen bit. 60.

Općina Ilidža




Prema projektu radovi na dionici će podrazumjevati sljedeće:

Geodetski radovi

Geodetski radovi obuhvataju:

- radovi na primopredaji geodetskih podloga i nacrta;

- iskolčenje trase i svih objekata vezano za cestu;

- sva mjerenja koja su vezana za prenos podataka iz projekta na teren;

- održavanje iskolčenih oznaka na terenu od početka radova do predaje izvedenih radova Investitoru;

- izrada geodetskog elaborata izvedenog stanja.

Tokom iskolčenja potrebno je osigurati iskolčenja i sve poligone tačke i repere.

Prije početka radova postavljaju se poprečni profili ceste date projektom, a moguće je iskolčiti i dodatne međuprofile uz odobrenje Nadzornog organa.

Tokom radova potrebno je održavati osovinu trase, postavljene profile trase, kao i održavati repere i poligone tačake. Održavanje osovine podrazumjeva mogućnost obnavljanje osovine na terenu u cijelom periodu izvođenja radova (od početka radova do predaje svih radova Investitoru).

Po završetku izgradnje posteljice potrebno je ponovo obnoviti trasu (situaciono i visinski), na osnovu skice iskolčenja ili sa poligonih tačaka. Tačnost obnovljene trase kontroliše Nadzorni organ. Također i prije polaganja asfaltnih zastora osovina se ponovno obnavlja.

Završetkom svih radova na cesti, Izvođač je, na zahtjev Investitora, dužan predati obnovljenu osovinu ceste, poligone tačke i repere, s tim da ih dopuni i sa podacima za objekte. Takođe Investitor ima pravo tražiti i nivelman cijele trase. Izvođač je takođe dužan predati geodetski snimak izvedenoga stanja nakon završetka svih radova, kao i situacione nacrte svih objekata.

Tokom izvođenja radova stalno vršiti geodetsku kontrolu radova (visinsko i položajno stanje). Geodetska kontrola ceste obavezno se provodi u svakom projektnom profilu. Izvođenje objekata obavezno je pod stalnom geodetskom kontrolom. Tačnost mjerenja mora biti u sklađena sa geodetskim normama za pojedine vrste mjerenja kao i sa zahtjevima kvaliteta pojedinih vrsta radova.

Radovi na dionici, prema projektnoj dokumentaciji, mogu podrazumjevati i sljedeće:

- ODSTRANJIVANJE GRMLJA I DRVEĆA

Ovaj rad obuhvata odstranjivanje grmlja, sječu stabala svih debljina, kresanje grana, rezanje stabala na dužinu pogodnu za transport, vađenje i izvlačenje korjenja i panjeva novih i staro posječenih stabala i sve ostale radove, koji su potrebni u skladu sa ovim tehničkim uslovima. Kao i uklanjanje svega nepotrebnog materijala zaostalog nakon tih radova.

- UKLANJANJE UMJETNIH OBJEKATA

Uklanjanje umjetnih objekata obuhvata vađenje i demontiranje saobraćajnih znakova, reklamnih ploča, odbojne ograde, kolobrana, rušenje zidova, uklanjanjenje postojećeg

Općina Ilidža




kolovoza, uklanjanje postojećih propusta, uklanjanje ivičnjaka, rušenje ograda, rušenje napuštenih i dotrajalih zgrada čiji se materijal, osim za izradu nasipa, ne može upotrebiti u druge svrhe.

- RUŠENJE ZGRADA

Podrazumjeva rušenje stambenih, gospodarskih, industrijskih i poslovnih zgrada koje smetaju izgradnji ceste, vađenje temelja, prevoz, skladištenje i čuvanje upotrebljivog materijala, te čišćenje gradilišta od otpadnog materijala.

- UKLANJANJE I PREMJEŠTANJE INFRASTRUKTURE ILI NJENA ZAŠTITA

Ovaj rad podrazumjeva uklanjanje i premještanje instalacija (ili njenu zaštitu) kao što su podzemni i nadzemni elektrovodovi, PTT instalacije, gasovodi, naftovodi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i dr.

- ISKOP HUMUSA U ŠIROKOM OTKOPU

Humus je površinski sloj tla koje sadrži organske tvari, a koje mu, u građevinskom smislu, daju nepovoljne osobine. Humusno tlo iskopava se sa površina trase ceste kao i sa površina u pozajmištu.

- OTKOPAVANJE ZEMLJE U ŠIROKOM OTKOPU

Otkopavanje zemlje u širokom otkopu obuhvata otkope predviđene projektom, te utovar i transport otkopanog materijala.

Izbor tehnologije otkopa zavisi od vrste tla, mogućnosti primjene određene mehanizacije, količine materijala koji treba otkopati, transportnim dužinama, rokovima završetka, a sve u cilju ekonomičnosti otkopa.

- ISKOP STEPENICA

Rad obuhvata iskope stepenica na nagnutom temeljnom tlu u svim kategorijama materijala sa utovarom. Materijal iskopan u stepenicama ugrađuje se u nasip.

Na kamenitim terenima sa prirodnim neravninama koje sprečavaju klizanje nasipa, stepenice se ne izvode.

- NABIJANJE PODTLA

Podrazumjevaju se svi radovi potrebni da bi se temeljno tlo osposobilo za preuzimanje opterećenja od nasipa, kolovozne konstrukcije i prometnog opterećenja. Dubina do koje se uređuje temeljno tlo ovisi o vrsti tla, a iznosi do 30 cm.

Prije zbijanja potrebno je površinu tla izravnati. Također mora se osigurati poprečna i podužna odvodnja sa temeljnog tla. Poželjno je da se temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Zbijanje temeljnog tla vrši se odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno

Općina Ilidža




o kategoriji tla.

U stjenovitom terenu, na kojem se izvodi nasip, vrši se čišćenje površina i osiguravanje nalijeganja nasipa. U stjenovitom terenu, na dijelu usjeka, izravnavanje se vrši slojem usitnjenog kamenog materijala debljine do 20 cm.

Ispitivanje za određivanje stepena zbijenosti u odnosu na standardni Proktorov opit i određivanje modula stišljivosti kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala), vrši se najmanje jednom na svakih 1000 m2 uređenog temeljnog tla.

Zahtjevani stepen zbijenosti Sz i modul stišljivosti Ms ovisni su od vrste tla i visine nasipa. Kriterij za ocjenu kvaliteta zbijenosti temeljnog tla prikazani su u sljedećoj tabeli.

Tabela 1 Kriterij za ocjenu kvaliteta zbijenosti temeljnog tla

Vrsta materijala Visina nasipa Stepen zbijenosti Sz najmanje (%)

Modul stišljivosti Ms najmanje (MN/ m2)

zemljani materijali < 2 m 97 20 zemljani materijali > 2 m 95 20

nekoherentni materijali < 2 m 100 20

nekoherentni materijal > 2 m 95 20

Ukoliko se ne može ostvariti zahtjevani kvalitet zbijenosti potrebno je poduzeti mjere sanacije poboljšanjem površinskog odvodnjavanja sistemom drenaža i jaraka, zamjenom slabog materijala boljim, poboljšanjem temeljnog tla dodavanjem veziva, ili ojačanjem tla geotekstilom ili geomrežom. Način sanacije se utvrđuje nakon laboratorijskih ispitivanja i ocjene stanja i kvaliteta temeljnog tla.

- ZAMJENA PODTLA

Zamjena podtla podrazumjeva iskop slabog materijala temeljnog tla sa prevozom u odlagalište, te njegova zamjena izradom zbijenog nasipnog sloja od boljeg materijala, čime se je temeljno tlo osposobilo za preuzimanje opterećenja od nasipa, kolovozne konstrukcije i prometnog opterećenja.

Zamjena podtla izvodi se pretežno kod niskih nasipa, gdje zbog male visine sloja nasipa nije moguće primjeniti druge metode poboljšanja temeljnog tla.

Debljina zamjene temeljnog tla ovisi o vrsti tla, a utvrđuje se nakon laboratorijskih ispitivanja i ocjene stanja i kvaliteta temeljnog tla. Sa temeljnog tla, na kojem se treba izvesti nasip, uklanja se slabo nosivi sloj na kojem nije moguće ostvariti potrebnu zbijenost. Umjesto njega ugrađuje se materijal čiji će kvalitet omogučiti postizanje zahtjevane zbijenosti.

Za materijal koji će se ugraditi kao zamjena, potrebno je izvršiti ispitivanja radi dobijanja podataka o njegovom kvalitetu.

- IZRADA NASIPA

Izrada nasipa podrazumjeva nasipanje i razastiranje nasipnog materijala, prema potrebi njegovo vlaženje ili sušenje, planiranje nasipnog materijala prema projektovanim nagibima kao i njegovo zbijanje do zahtjevane zbijenosti.

Nasip se izvodi na uređenom temeljnom tlu i izvodi se u slojevima. Visina sloja nasipnog

Općina Ilidža




materijala zavisi od vrste nasipnog materijala kao i od dubinskog učinka stroja za zbijanje.

U podužnom smjeru slojevi se razastiru horizontalno ili u nagibu koji je najviše jednak projektovanom podužnom nagibu nivelete. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni pad radi odvodnje. Svaki nasuti sloj se zbija u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zbijanje se vrši od niže ivice ka višoj.

Nasipanju novog sloja nasipa pristupa se tek kada je postignuta zahtjevana zbijenost prethodnog sloja čija je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Ako ne postoje provjerena iskustva o mogučnosti zbijanja s određenim nasipnim materijalom i mašinama, debljina nasipnog sloja određuje se na pokusnoj dionici. Dužina pokusne dionice mora biti najmanje 50 m. Na njoj se određuju tehnologija rada, vrste mašina za zbijanje i način njihovog rada. Na pokusnoj dionici na najmanje 4 mjesta, od kojih su najmanje 2 mjesta u donjoj polovici sloja, ispituje se zbijenost materijala. Svi troškovi na pokusnoj dionici padaju na teret Izvođača. Ukoliko dobiveni rezultati zbijenosti materijala zadovoljavaju, a pokusna dionica se uklapa u trasu, svi radovi na pokusnoj dionici se priznaju kao završeni radovi nasipa tog dijela trase.

Nakon završetka izgradnja nasipa (izgradnjom nasipa do projektovanih kota posteljice) pristupa se dotjerivanju i planiranju kosina nasipa.

Tokom izvođenja nasipa kontrolišu se poprečne dimenzije nasipa. Detaljna kontrola poprečnih dimenzija nasipa obavlja se prilikom preuzimanja završnog sloja nasipa (posteljice). Ako je nagib kosina veći od projektovanog, pokos se mora ispraviti pomoću stepenica. Za ispravku pokosa primjeniti isti materijal i istu mehanizaciju kao što je korišteno prilikom izrade tog nasipa.

Kontrola kvaliteta materijala u nasipu treba da zadovolji propisane kriterije vlažnosti tla, specifične i zapreminske težine tla, granulometrijskog sastava tla, granica konzistencije tla, sadržaja sagorljivih i organskih materijala, optimalnog sadržaja vode, te modula stišljivosti metodom kružne ploče.

Tekuća ispitivanje za određivanje stepena zbijenosti u odnosu na standardni Proktorov opit i određivanje modula stišljivosti kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala), vrši se najmanje jednom na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000 m2 izvedenog nasipa.

Za nasip od kamenog materijala dobivenog miniranjem, kontrola granumetrijskog sastava obavlja se na materijalu do največeg zrna od 10 cm, a udio pojedinih frakcija (10 - 40 cm) određuje se vizualnom procjenom.

U jednoj seriji ispitivanja zbijenosti dozvoljava se da jedan od pet rezultata bude manji od minimalno zahtjevanog, s tim da apsolutna vrijednost ne odstupa više od 5 % pri mjerenju zapreminske masa u suhom stanju (yd); 10 % pri mjerenju modula stišljivosti (Ms).

Kontrolna ispitivanje za određivanje stepena zbijenosti u odnosu na standardni Proktorov opit ili određivanje modula stišljivosti kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala), vrši se najmanje jednom na svakih 2000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 8000 m2 izvedenog nasipa.

- IZRADA NASIPA OD ZEMLJANOG MATERIJALA

Nasip od zemljanog materijala radi se u slojevima 30 - 50 cm. Zbijanje takvog nasipa vrši se

Općina Ilidža




ježevima, glatkim valjcima na kotačima i vibropločama.

Kvalitet zemljanog materijala koji se namjerava koristiti za izradu nasipa potrebno je ispitati. Materijal za izradu nasipa mora da zadovolji sljedeće uslove

- stepen neravnomjernosti granulometrijskog sastava U > 9

- sadržaj organskih materijala < 6 %

- optimalna sadržina vode < 25 %

- za nasipe do 3m min. zapreminska masa prema standardnom Proktorovom opitu yd = 1.5 g/cm3

- za nasipe preko 3m min. zapreminska masa prema standardnom Proktorovom opitu γd = 1.55 g/cm3

- granica tečenja W2 < 65 %

- indeks plastičnosti IP < 30 %

- bubrenje materijala pod vodom nakon 4 dana < 4 %

- Proktorov broj Pb = 0 do 0.20

Materijal se ne smije ugrađivati ukoliko mu vlažnost varira preko ± 2 % od optimalne vlažnosti određene standardnim Proktorovim opitom. Previše vlažan materijal se prije ugrađivanja mora prosušiti, a previše suh materijal mora se prskanjem navlažiti.

Sav zemljani materijal dopremljen za izradu nasipa obavezno ugraditi i zbiti isti dan. Ukoliko se nakon nekoliko dana nastavlja sa izradom nasipa, potrebno je prije nastavka nasipanja novog sloja provjeriti zbijenost postojećeg sloja. Ukoliko nosivost postojećeg sloja zadovoljava, može se nastaviti sa ugradnjom novog sloja.

Rad na nasipanju i zbijanju se ne izvodi ukoliko se zbog atmosferskih nepogoda ili podzemnih voda ne može postići odgovarajuća zbijenost. U nasip se ne smije ugrađivati smrznuti materijal. Isto tako nasip se ne smije izraditi na smrznutoj podlozi.

Tabela 2 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip od zemljanog materijala

Položaj nasipnih slojeva Stepen zbijenosti Sz najmanje (%)

Modul stišljivosti Ms najmanje (MN/ m2)

slojevi nasipa visoki preko 2 m, a niži od posteljice za 2 metra 95 20

slojevi nasipa niži od 1 m i slojevi nasipa viši od 2 m, a niži od planuma posteljice za 2 metra

100 25

- IZRADA NASIPA OD MIJEŠANIH MATERIJALA

Pod miješanim materijalom podrazumjeva se miješani kamen i zemljani materijal, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, škriljci. lapori, flišni materijal. Najvećim dijelom to je materijal IV i V kategorije koji je manje osjetljiv na djelovanje vode.

Od ovakvih materijala nasip se radi u slojevima 30 - 60 cm, a stvatna debljina određuje se na pokusnoj dionici. Zbijanje takvog nasipa vrši se uglavnom valjcima.

Općina Ilidža




Materijal za izradu nasipa mora zadovoljiti uslov da je:

- stepen neravnomernosti granulometrijskog sastava U > 9

Materijal se ne smije ugrađivati ukoliko mu vlažnost varira preko ± 2 % od optimalne vlažnosti određene standardnim Proktorovim opitom.

Rad na nasipanju i zbijanju se ne izvodi ukoliko se zbog atmosferskih nepogoda ili podzemnih voda nemože postići odgovarajuća zbijenost. U nasip se ne smije ugrađivati smrznuti materijal. Isto tako nasip se ne smije izraditi na smrznutoj podlozi.

Tabela 3 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip od mješanih materijala


Modul stišljivosti Ms najmanje (MN/m2 )


slojevi nasipa niži od 1 m i slojevi nasipa viši od 2 m, a niži od planuma posteljice za 2 metra

100 40

- IZRADA NASIPA OD KAMENITIH MATERIJALA

Pod kamenim materijalom podrazumjeva se materijal dobiven miniranjem, kamene drobine i šljunci. Največim dijelom to je materijal VI kategorije koji nije osjetljiv na djelovanje vode.

Od ovakvih materijala nasip se radi u slojevima 50 - 100 cm, a stvatna debljina određuje se na pokusnoj dionici. Zbijanje takvog nasipa vrši se uglavnom velikim vibrovaljcima.

Materijal za izradu nasipa mora zadovoljiti uslove da je:

- stepen neravnomernosti granulometrijskog sastava U > 4

- maksimalna veličina zrna smije biti jednaka polovini debljine sloja ali ne veća od 40 cm (dozvoljava se da je 15 % zrna veličine i do 50 cm)

U nasip se ne smije ugrađivati smrznuti materijal, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Isto tako nasip se ne smije izraditi na smrznutoj podlozi.

Tabela 4 Kriterij za ocjenu kvaliteta ugrađenog materijala u nasip kamenitih materijala


Modul stišljivosti Ms najmanje (MN/m2)


slojevi nasipa niži od 1 m i slojevi nasipa viši od 2 m a niži od planuma posteljice za 2 m.

100 40

- IZRADA POSTELJICE

Posteljica je završni površinski sloj nasipa ili usjeka ujednačene nosivosti debljine do 50 cm. Izrada posteljice podrazumjeva uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti.

Kontrola kvaliteta materijala u nasipu treba da zadovolji propisane kriterije vlažnosti tla, specifične i zapreminske težine tla, granulometrijskog sastava tla, granica konzistencije tla, promjene zapremine tla, sadržaja sagorljivih i organskih materijala, optimalnog sadržaja

Općina Ilidža




vode, modula stišljivosti metodom kružne ploče, kalifornijskog indeksa nosivosti te nosivost i ravnost na nivou posteljice.

Tekuća ispitivanje vrše se za određivanje stepena zbijenosti ili određivanje modula stišljivosti. Minimum tekućih ispitivanja obuhvata:

- jedno određivanje stepena zbijenosti na svakih 1000 m2,

- jedno određivanje modula stišljivosti na svakih 1000 m2,

- jedno određivanje granulometrijskog sastava materijala posteljice na svakih 6000 m2,

- jedno ispitivanje stepena zbijenosti i modula stišljivosti na svakih 200 m u zoni bankine.

Kontrola planuma posteljice obavlja se na svakih 100 m. Dozvoljeno odstupanje kota planuma posteljice je ±3 cm. Poprečni i podužni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost planuma mjeri se poprečno, podužno i dijagonalno. Kote posteljice mjere se nivelmanski, a ravnost se mjeri letvom dužine 4 m.

Nakon odobrenih visinskih kota i ravnosti od strane Nadzornog organa, pristupa se kontroli postignute zbijenosti. Kontrola kvaliteta izrade posteljice obavlja se u serijama od najmanje 5 pokusa u jednoj seriji.

U jednoj seriji ispitivanja zbijenosti dozvoljava se da jedan od pet rezultata bude manji od minimalno zahtjevanog, s tim da po apsolutnoj vrijednost ne odstupa više od 5 % pri mjerenju zapreminske masa u suhom stanju (yd); 10 % pri mjerenju modula stišljivosti (Ms).

Rezultati ispitivanja i mjerenja dostavljaju se Nadzornom organu koji će, ukoliko rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i početak izrade kolovozne konstrukcije.

Kontrolna ispitivanje za određivanje stepena zbijenosti u odnosu na standardni Proktorov opit i određivanje modula stišljivosti kružnom pločom ∅ 30 cm, vrši se najmanje jednom na svakih 2000 m2 uređene površine posteljice. Takođe ispitivanje posteljice u zoni bankine vrši se na svakih 400 m. Granulometrijski sastav materijala ispituje se na najmanje 10000 m2.

- IZRADA POSTELJICE OD ZEMLJANOG MATERIJALA

Pod zemljanim materijalima podrazumjevaju se materijali koji u sebi sadrže primjese gline, tako da su osjetljivi na prisustvo vode. Ovi materijali pripadaju III kategoriju materijala.

Nasuti zemljani materijal za posteljicu mora se odmah nabiti. Ukoliko je od zbijanja posteljice do polaganja tamponskog sloja protekao duži vremenski period čime je posteljica bila izložena vremenskim nepogodama, potrebno je provjeriti stanje posteljice te ukoliko je to potrebno pristupiti uređenju posteljice čime se posteljica dovodi do zahjevanog kriterija.

Uređenje posteljice u zemljanim materijalima obuhvata planiranje, sanaciju površina slabijeg kvaliteta, vlaženje/prosušivanje, te zbijanje do potrebne zbijenosti.

Materijal za izradu posteljice mora da zadovolji sledeće uslove:

- koeficijent neravnomernosti U > 9

- maksimalna suha zapreminska masa prema standardnom Proktorovom opitu yd = 1.65 g/cm3

- granica tečenja W2 < 40 %

Općina Ilidža




- indeks plastičnosti IP < 20 %

- bubrenje materijala pod vodom nakon 4 dana < 3 %

- kalifornijski indeks nosivosti CBR > 3 %


Za izradu posteljice ne smije se ugrađivati smrznuti materijal. Isto tako radovi na izradi posteljice ne smiju se izvoditi na smrznutoj podlozi.

Kriterij za ocjenu kvaliteta posteljice od zemljanih materijala:

- stepen zbijenosti prema standardnom Proktorovom opitu Sz ≥ 100 %

- modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 30 MN/m2

- IZRADA POSTELJICE OD MIJEŠANIH MATERIJALA

Pod miješanim materijalima podrazumjevamo mješavinu kamenih i zemljanih materijala. Miješani materijali najvećim dijelom pripadaju IV i V kategorija materijala.

Uređenje posteljice od miješanih materijala obuhvata planiranje, sanaciju površina slabijeg kvaliteta, eventualno vlaženje ili prosušivanje, te zbijanje do potrebne zbijenosti.

Ukoliko je u usjeku materijal posteljice nehomogen (kamen sa ulošcima gline), potrebno je produbiti iskop za 30 - 50 cm. Iskop zamjeniti slojem homogenog miješanog ili kamenog materijala.



- maksimalna veličina zrna 60 mm

(dopušta se da je 10 % zrna < 70 mm )


Za izradu posteljice ne smije se ugrađivati smrznuti materijal. Isto tako radovi na izradi posteljice ne smiju se izvoditi na smrznutoj podlozi.

Kriterij za ocjenu kvaliteta posteljice od miješanih materijala:



- IZRADA POSTELJICE OD KAMENITIH MATERIJALA

Pod kamenitim materijalima podrazumjevamo materijal dobiven iskopom pomoću miniranja. Kameniti materijali pripadaju VI kategoriji terena.

Uređenje posteljice u kamenitim materijalima obuhvata poravnanje preostalih vrhova stijena,

Općina Ilidža




nasipanje i razastiranje izravnavajućeg sloja kamenitog materijala, njegovo planiranje, vlaženje i zbijanje do potrebne zbijenosti.

Kod nasipa od kamenih materijala, završni sloj nasipa izravnati sitnijim kamenim materijalom.



- maksimalna veličina zrna 60 mm

(dopušta se da je 10 % zrna < 70 mm )

Radovi na izradi posteljice ne smiju se izvoditi na smrznutoj podlozi.

Kriterij za ocjenu kvaliteta posteljice od kamenitih materijala:



- DEPONIJA MATERIJALA - odlagalište

Rad obuhvata oblikovanje i uređenje odlagalište materijala sa svim poslovima potrebnim za njegovu stabilnost i uklapanje u okolinu.

Deponovanje materijala vrši se ukoliko postoji višak materijala iz iskopa, ukoliko materijal iz iskopa nije pogodan za izradu nasipa i kada se zbog dinamike radova ne isplati čekati na izradu nasipa.

Pri izradi odlagališta materijala potrebno je ocjeniti hidrološke i geotehničke karakteristike tla kako bi se izbjegla mogućnost nastanka klizišta i drugih deformacija tla. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju rješavanju odvodnje oko odlagališta kao i na samom odlagalištu.

Odlagalište mora biti pravilno isplanirano. Odlaganje materijala vrši se u slojevima uz potrebno razastiranje i nabijanje. Završni radovi na odlagalištu materijala su njegovo uklapanje u prirodni okoliš, što se postiže umjetnim ozeljenjavanjem.

- IZRADA BANKINA

Rad obuhvata izradu bankina prema projektu. Bankine se mogu izvesti kao:

- bankine od mehanički stabiliziranog zrnatog kamenog materijala

- humuzirane i zatravljivane bankine

- bankine od betona

- bankine sa uzdignutim ivičnjacima

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvaliteta, projektom organizacije građenja, zahtjevima Nadzornog organa i tehničkim uslovima izvođenja radova.

Bankine se izvode tek nakon preuzimanja podloge bankine (tamponski sloj) u smislu zbijenosti, nagiba, visinskih kota i funkcionalnosti odvodnje od strane Nadzornog organa.

Općina Ilidža




Debljina sloja bankine jednaka je debljini asfaltnih slojeva kolovoza. Dozvoljeno odstupanje je u granicama ± 1 cm.

- IZRADA BANKINA OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA

Nakon razastiranja zrnatog kamenog materijala, vrši se valjanje bankine sa pogodnim valjcima. Uvaljana bankina mora imati mozaičku teksturu i propisanu nosivost.

Kontrola kvaliteta bankine vrši se tekučim ispitivanjima (najmanje na svakih 100 m) i kontrolnim ispitivanjima (najmanje na svakih 200 m). Ova ispitivanja obuhvataju određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljiti uslove koji se traže za izradu nasipa (Ms ≥ 40 MN/m2).

- HUMUZIRANA I ZATRAVLJIVANA BANKINA

Naneseni i isplanirani sloj huhusa se valja lakim statičkim valjkom u jednom prelazu. Nakon toga vrši se zatravljivanje bankine.

- IZRADA BETONSKIH BANKINA

Betonska bankina se radi na nasipima od kamenih materijala. Izvodi se sa betonom MB 45. Na razmaku od najviše 5m ugrađuju se diletacione fuge koje se zapunjavaju odgavarajućom masom. Kvalitet betona, izrada i kontrola betonskih bankina vrši se prema uslovima za betonske radove.

- BANKINE SA UZDIGNUTIM IVIČNJACIMA

Ove vrste bankina koriste se na dijelu gdje se uz kolovoz odvija i pješački promet. Od kolovoza su odvojene ivičnjakom i izdignute su do visine ivičnjaka.

- ODVODNI JARAK

Jarak je vještačka udubina u tlu kojom se prihvaća površinska voda sa okolnog terena i kolovoza i odvodi do odgovarajućeg recipijenta. Izvode se segmentnog i trapeznog oblika. Odvodni jarak može biti ne obložen ili obložen.

Rad na izradi odvodnog jarka obuhvata iskop jarka, odvoz iskopanog materijala na deponiju ili njegovo razastiranje uz nožicu nasipa ili rub usjeka, te njegovo oblaganje.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvaliteta, projektom organizacije građenja, zahtjevima Nadzornog organa i tehničkim uslovima izvođenja radova.

Dno jarka mora biti niže za min 30 cm od najnižeg nosivog sloja kolovozne konstrukcije i mora imati kontinuirani pad. Nije dopušteno izvesti jarak sa neravninama dna u kojima bi se voda zadržavala.

Ukoliko je podužni pad dna jarka od 0.2 do 2 %, jarak nije potrebno oblagati. Za podužni nagib jarka između 2 % i 10 % potrebno je jarak obložiti oblogom koja je otporna na eroziju vode. Ukoliko je podužni pad dna jarka veći od 10 % potrebno ga je izvesti sa stepenicama

Općina Ilidža




koje ublažavaju taj pad.

Oblaganje jarka može se vršiti betonom (montažnim betonskim elementima ili betoniranjem jarka na licu mjesta), kamenom ili busenom.

Za izradu betonske obloge na licu mjesta koristiti beton MB45. Betoniranje obloge jarka vrši se u kampadama sa diletacionim fugama. Fuge se zapunjavaju odgavarajućom masom predviđenom projektom. Njega betona vrši se prskanjem.

Oblaganje busenom može se primjeniti samo kod podužnih nagiba jarka do 2 %.

U vodozaštitnim područjima bez obzira na uzdužni pad obavezno se vrši oblaganje jaraka vodonepropustnom betonskom oblogom.

Zbijenost uređenog dna jarka, prije ugradnje obloge, provjerava se ispitivanjem modula stišljivosti metodom kružne ploče na svakih 100 m uređenog dna jarka.

Ispitivanja za betonsku oblogu u svemu moraju odgovarati zahtjevima za marku betona MB45.

Kontrola kota jarka vrši se na svakom profilu, a po potrebi i gušće. Dozvoljena tolerancija kote jarka iznosi ± 5 cm.

- DRENAŽE

Drenaže su podzemne građevine koje se koriste za prikupljanje i odvođenje procjednih voda sa posteljice i okolnog terena.

Rad na izradi drenaže obuhvata:

- mašinski iskop drenažnog rova sa odvozom iskopanog materijala na deponiju

- izrada betonske tajače

- nabavka i ugradnja drenažnih cijevi

- nabavka i ugradnja filterskog materijala

- poprečni ispost drenaže iz trupa ceste

Dno rova drenaže mora biti na dubini večoj od dubine smrzavanja tla. Dno rova se uređuje i planira prema u projektu zadanom padu drenaže. Zbijenost uređenog dna rova, prije polaganja drenažnih cijevi, provjerava se ispitivanjem modula stišljivosti metodom kružne ploče na svakih 100 m uređenog dna jarka.

Na uređeno dno rova ugrađuje se betonska podloga marke betona MB15 na koju se postavljaju drenažne cijevi (betonske, azbestcementne, tvrde PVC folije i dr.) odgovarajućeg promjera. Tačnost ugradnje drenažne cijevi provjerava se geodetskim mjerenjem na svakom profilu, a po potrebi i gušće.

Nakon preuzimanja drenažnih cijevi od strane Nadzornog organa pristupa se ugradnji filterskog materijala. Iznad drenažnog sloja rov drenaže se ispunjava kamenitim materijalom. Zbijanje ovog kamenitog materijala obavljati pažljivo kako se ne bi oštetila drenažna cijev.

Umjesto filterskog materijala moguća je upotreba geotekstila u kombinaciji sa šljunkom. Detalj upotrebe geotekstila daje se projektom ili prema uputama Nadzornog organa.

Poprečni ispusti drenaže izvode se prema detalju datom u projektu ili prema uputama Nadzornog organa. Poprečni ispusti drenaže se predviđaju do najviše 100 metara. Voda iz

Općina Ilidža




drenaže ispušta se izravno na teren ili u odgovarajući recipijent.

- PROPUSTI

Propusti su građevina kojima se kroz trup ceste propuštaju vode manjeg obima.

Prema obliku mogu biti cjevasti, parabolični, pločasti i ramovski. Prema načinu izvođenja mogu biti sastavljeni od montažnih elemenata ili da se u cjelosti izvode na licu mjesta.

Izrada propusta obuhvata iskop sa odvozom iskopanog materijala na deponiju, planiranje podloge objekta, izradu svih potrebnih oplata i skela, nabavku i ugradnju armature, sva betoniranja, izradu izolacije, nabavku i montažu montažnih cijevi i ramova, izradu tajača, slapišta, uljeva, izljeva i sve ostale radove potrebne za potpuno dovršenje propusta prema projektu ili zahtjevu Nadzornog organa.

Izvođenje radova vrši se prema mjerama datim u projektu ili mjerama naknadno određenim na terenu a odobrenim od strane Nadzornog inžinjera.

Zbijenost tla iskopa provjerava se modulom stišljivosti metodom kružne ploče na najmanje dva mjesta.

Kontrola kvaliteta i sastavnih materijala betona provodi se prema važećim propisima i normama za beton.

Kontrola izvedenog stanja objekta vrši se geodetskim instrumentima.

- BETONSKI IVIČNJACI

Pozicija obuhvata izradu kompletnog oivičenja kolovozne površine sa nabavkom potrebnog materijala.

Oivičenje se vrši betonskim ivičnjacima:

- za kolovoz betonski ivičnjak 18/24 cm

- za trotoar betonski ivičnjak 10/20 cm

Za izradu oivičenja primjeniti će se betonski kolovozni ivičnjak standardne dužine 80 ili 100 cm sa posebno obrađenim vidnim površinama. Ivičnjak mora biti industrijski proizveden u metalnoj oplati sa jezgrom od betonske mase izgrađenim od normalnog agregata i portland cementa.

Ivičnjaci moraju imati dokaz o upotrebljivosti (atest) koji se kao originalni dokument predaje Nadzornom organu. Kvalitet osnovnog materijala za izradu ivičnjaka, kao i način izrade, treba da obezbede mehaničke karakteristike koje odgovaraju MB 45. Ivičnjaci moraju biti otporni na mraz kao i na djelovanje soli za odmrzavanje.

Ugrađivanje ivičnjaka obavlja se na sloju svježeg betona MB 15 uz pomoć boćne oplate (šalung šine) prema projektovanim kotama. Polaganje ivičnjaka izvršiti sa spojnicama b=1cm koje se ispunjavaju cementnim malterom 1:3 od sijanog šljunka 0/3 mm, sa obradom fuga upuštenih za 1 cm. Po završenom polaganju ivičnjaka treba sprovesti zaštitu i njegu oivičenja kao i zaštitu vidnih površina od eventualnog prljanja ili oštećenja.

Polaganje ivičnjaka obavlja se uz kontrolu vršenu geodetskim instrumentima. Dozvoljena tolerancija odstupanja kota je maksimum ±0.5 cm.

Općina Ilidža




Ne dozvoljava se ugrađivanje oštećenih elemenata ako je oštećenje na vidnim površinama veće od 0.5%.

- RIGOL

Rad obuhvata kompletnu izradu rigola određenog tipa i određenih dimenzija.

Prema tipu rigoli mogu biti betonski (montažni ili monolitni) i asfaltni.

Prema dimenzijama (širina dna rigola) mogu biti rigol širine š=50 cm ili rigol širine š=75 cm, što je u ovisnosti od intenziteta oborina i širine kolovoza.

Rigol se izvodi na podlozi nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala (tamponski sloj) ili na sloju cementno stabilizovanog kamenog materijala. Zbijenost podloge mora da zadovolji modul stišljivosti Ms≥80 MN/ m2 mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm. Tekuća ispitivanja zbijenosti vrše se na svakih 100 m, a kontrolna ispitivanja na svaki 200 m.

Dno rigola se izrađuje u poprečnom nagibu od 10 do 15 %. Rigol se izvodi prije početka izrade slojeva kolovozne konstrukcije.

- BETONSKI RIGOL

Betonski rigol može biti montažni ili monolitni. Montažni betonski rigol radi se od monolitih tvornički proizvedenih rigola.

Monolitni rigoli betoniraju se na licu mjesta u kampadama dužine 3 do 5 m. Između kampada ostavljaju se dilatacione fuge od 1 cm. Fuge se zapunjavaju odgavarajućom masom. Kod izrade rigola na licu mjesta potrebno je vršiti njegu betona.

Betonski rigoli mogu se izvoditi u punom profilu sa specijalnim strojevima za izradu rigola. U tom slučaju potrebno je na pokusnoj dionici dokazati zadovoljavajući kvalitet betona i tačnost geometrijskih elemenata rigola nakon izvedbe.

Montažni betonski rigol mora imati atest koji se kao originalni dokument predaje Nadzornom organu. Kvalitet osnovnog materijala za izradu betonskog rigola (montažnog i monolitnog) kao i način izrade, treba da obezbjede mehaničke karakteristike koje odgovaraju MB 45. Betonski rigol mora biti otporan na mraz kao i na djelovanje soli za odmrzavanje.

Ravnost površine rigola mora biti u granicama ± 5 mm mjereno letvom dužine 4 m. Vođenje vode rigolom ne smije biti duže od 100 m. Podužni nagib betonskog rigola ne smije biti manji od 0.2 % (izuzetno na kratkoj dužini 0.1 %).

- ASFALTNI RIGOL

Asfaltni rigol radi se na licu mjesta. Sastoji se od od asfaltnih slojeva rigola i ivčnjaka.

Oivičenje rigola izvodi se sa ivičnjacima 18/24 ili drugih dimenzija predviđenih projektom. Ugrađivanje ivičnjaka obavlja se na sloju svježeg betona MB 15 uz pomoć boćne oplate prema projektovanim kotama.

Asfaltiranjem kolovoza pristupa se i asfaltiranju rigola. Asfaltni slojevi rigola identični su asfaltnim slojevima kolovoza izuzev ako projektom nije drugačije rješeno.

Za asfaltni rigol primjenjuju se isti tehnički uslovi koji se primjenjuju za ivičnjake i za

Općina Ilidža




odgovarajuće asfaltne zastore.

- IZRADA POPREČNOG ISPUSTA RIGOLA

Rad obuhvata izradu poprečnih ispusta rigola, ugradnju trapeznih ili segmentnih kanalica u kosinu nasipa, te izvođenje ispusta vode u teren ili recipijent.

Svi dijelovi rade se prema detaljima predviđenim projektom. Poprečni ispusti rigola predviđaju se na svakih 40 do 50 m, a na mjestima vertikalnih zaobljenja mogu biti i do 20 m.

U poprečni ispust ugrađuju se montažne trapezne ili segmentne kanalice koje se polažu na izravnavajući sloj pijeska debljine 5-10 cm. Uljev i izljev u kanalicu rade se na licu mjesta betonom MB45. U nožici nasipa izvodi se betonski prag koji služi za učvršćivanje kanalica.

Za poprečni ispust rigola primjenjuju se tehnički uslovi koji se primjenjuju i za montažni odvodni jarak kao i za betonski rigol.

DONJI NOSEĆI (TAMPONSKI SLOJ)

- DROBLJENI KAMENI MATERIJAL VAN TRASE

Pozicija obuhvata nabavku, dovoz, ugrađivanje, grubo i fino razastiranje, eventualno kvašenje sloja drobljenog kamenog materijala, prema dimenzijama datim u projektu.

Na isplaniranu i nabijenu posteljicu drobljeni kameni materijal nanijeti u sloju projektovane debljine. Materijal se razastire u podužnom pravcu i jednak je projektovanom nagibu nivelete. U poprečnom pravcu mora imati poprečni nagib predviđen projektom. Sloj se mora zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje (vibro sredstvima). Sabijanje treba vršiti od niže ivice ka višoj. Gornja površina treba da je izvedena prema projektovanim kotama. Vrši se kontrola ravnosti izvedenog sloja. Dozvoljeno odstupanje za ravnost iznosi ±1cm.

Materijal za izradu donjeg nosećeg sloja, obzirom na granulometrijski sastav i petrografske karakteristike treba da bude u skladu sa standardima za ovu vrstu radova.

Kontrola obrađenog i zbijenog donjeg nosećeg sloja vrši se određivanjem stepena zbijenosti ili modula stišljivosti na svakih 500 m2:

- stepen zbijenosti Sz (%) > 98 %

- modul stišljivosti Ms (MN/m2) > 70

Vozila sa blatnim točkovima i ostali gradilišni saobraćaj ne smije se odvijati po razastrtom i sabijenom materijalu.

- IZRADA GORNJIH NOSEĆIH SLOJEVA OD BITUMINIZIRANOG MATERIJALA

Pozicija obuhvata nabavku, dovoz i ugrađivanje materijala u gornjem nosećem sloju od bitumeniziranog materijala prema projektovanim kotama.

Orijentaciono učešće osnovnih frakcija u asfaltnoj mješavini je:

- pjeskoviti šljunak 63-67 %

- kameno brašno 3-7 %

Općina Ilidža




- drobljena kamena sitnež 30 %

Svega: 100 %

Učešće bitumena u asfaltnoj mješavini treba da je 3.5-4.0 %.

Gornji noseći sloj se polaže na podlogu koja je suva i koja ni u kom slučaju nije smrznuta. Nadzorni organ treba da snimi niveletu i ravnost podloge. Na djelovima gdje površina sloja odstupa od propisane za više od ±10 cm neophodno je da Izvođač izvrši popravku nivelete podloge.

Ugrađivanje će se vršit u jednom sloju. Temperatura asfaltne mješavine na mjestu ugrađivanja ne smije biti niža od 135oC.

Vremenski uslovi ugrađivanja - asfaltnu mješavinu treba ugrađivati pod povoljnim vremenskim uslovima:

- temperatura podloge iznad +5oC,

- temperatura zraka iznad +5oC bez vjetra,

- temperatura zraka iznad +10oC kad ima vjetra.

Radni spojevi - prilikom nastavljanja radova (nakon dužih radnih zastoja), nepravilne završetke radnih spojeva treba odsjeći po cijeloj debljini i premazati bitumenskom emulzijom.

Zbijanje nepristupačnih površina - površine asfaltnih zastora koje su za valjak nepristupačne (šahtovi, okna slivnika i dr.) treba zbijati ručnim nabijačima ili odgovarajućim vibracionim uređajima i spravama.

Ravnost sloja, profil i visinsko odstupanje - za vrijeme ugrađivanja mora se kontrolisati ravnost sloja, profila i visinsko odstupanje. Svako odstupanje od propisanog zahtjeva mora se odmah ukloniti, dok je asfaltna masa topla.

Ravnost sloja po poprečnim profilima vrši Nadzorni organ s tim da međusobni razmak mjerenja ne smije biti veći od 30 m. Kriterij za utvrđivanje ravnosti:

- ravnost 0-10 mm zadovoljava,

- ravnost 10-15 mm ne zadovoljava,

- ravnost preko 15 mm ne zadovoljava i mora se izvršiti popravka ravnosti.

Odstupanje površine sloja od propisane visine i poprečnog pada vrši Nadzorni organ na svakom profilu. Ukoliko je površina sloja u odnosu na projektovanu visinu u podbačaju do 10 mm, ovu razliku Izvođač je dužan da nadoknadi u toku izrade gornjeg nosećeg sloja. Do podbačaja visine preko 10 mm, ne smije da dođe.

- IZRADA HABAJUĆEG SLOJA OD BITUMINIZIRANOG DROBLJENOG AGREGATA (ASFALT-BETON)

Pozicija obuhvata nabavku, dovoz i ugradnju asfalt-betona u kolovozni zastor prema projektovanim kotama.

Orijentaciono učešće osnovnih frakcija u asfaltnoj mješavini je:

- filer 0-0.09 mm 8 %

Općina Ilidža




- pijesak 0.09-2 mm 25 %

- kamena sitnež 2-16mm 67 %

Svega: 100 %

Minimalno učešće bitumena u asfaltnoj mješavini je 5-6 %.

Asfaltni sloj se polaže na podlogu koja je suva i koja ni u kom slučaju nije smrznuta. Prije početka radova podloga mora da je dobro očišćena čeličnim četkama i izduvana kompresorom. Posle završenog čišćenja podloge Nadzorni organ će snimiti niveletu i ravnost podloge. Na dijelovima gdje površina sloja podloge odstupa od propisane visine za više od ±10 mm neophodno je da Izvođač izvrši popravku podloge prema zahtevima traženim projektnim rješenjem odnosno:

- na mjestima gde je površina podloge ispod zahtjevane kote nivelete popravku izvršiti povećanjem debljine sloja asfalt-betona

- na mjestima gde je površina podloge iznad propisane nivelete treba višak asfaltne mase skinuti frezovanjem

- na mjestima gde je postojeći kolovozni zastor sa kolotrazima, potrebno je površinu profilisati (obezbjediti kontinualni poprečni pad).

Ugrađivanje će se vršit u jednom sloju. Temperatura asfaltne mješavine na mjestu ugrađivanja ne smije biti niža od 130oC.

Habajući sloj može se ugrađivati isključivo u periodu od 15. aprila do 15. oktobra i to pod povoljnim vremenskim uslovima:

- temperatura podloge iznad +5oC,

- temperatura zraka iznad +5oC bez vjetra,

- temperatura zraka iznad +10oC kad ima vjetra.

Tokom ugrađivanja posebno obratiti pažnja da:

- podužni radni spojevi moraju pasti u osovinu kolovoza,

- zbijanje valjku nepristupačnih površina vršiti ručnim vibracionim spravama ili ručno zagrijanim nabijanjima.

Prije ugradnje asfaltna mješavina se prethodno mora ispitati u ovlaštenoj laboratoriji. Atesti o osnovnim materijalima ne smiju biti stariji od 6 meseci.

Ispitivanje fizičko-mehaničkih osobina asfaltne mješavine i ugrađenog sloja vrši operativna laboratorija:

- na početku radova;

- na svakom potezu izrade pojačanja sa najmanje 2 opitna mjesta.

Uzorak asfaltne mase uzima se iz vruće, tek razastrte asfaltne mješavine iza finišera. Kontrola zbijenosti i šupljina u zastoru vrši se vađenjem "kernova" iz gotovog zastora, na istom mjestu gde je uzet uzorak vruće asfaltne mješavine.

Ravnost sloja po poprečnim profilima vrši nadzorni organ s tim da međusobni razmak mjerenja ne smije biti veći od 30 m.

Općina Ilidža




Vidi Prilog 2:

- Poprečni profili (dio) od P70-P71, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

- Situacija odvodnje od P60-P86 i P86-P119, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

- Detalji za kanalizaciju, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

Općina Ilidža




3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Obzirom da predmetni projekat neće koristiti sirovine pri eksploataciji, tako će u nastavku biti dat opis materijala i komponenti koje će se koristiti pri izgradnji ove saobraćajnice, pored onih koji su navedeni u prethodnim poglavljima ovog dokumenta.

- Reviziona okna

Za kontrolu i čišćenje kolektora predviđena su reviziona okna prečnika Φ 1000 mm za cijevi prečnika 600 i reviziona okna prečnika Ф 1200 mm za cijevi prečnika 700mm i 800mm.

Okna trebaju biti postavljena na početku pojedinog kanala, na svim mjestima promjene pravca, nagiba i prečnika kao i mjestima priključaka.

Materijal za izradu revizionih okna će biti poliester armiran staklenim vlaknima. Na reviziona okna postavljat će se teški poklopci od livenog željeza. Projektovani su PEWEPREN poklopci, klase nosivosti D 400 prema DIN EN 124, svijetlog otvora 605 mm, građevinske visine 125 mm, BEGU - ram, okrugli sa PEWEPREN - uloškom protiv klaparanja, poklopac od livenog željeza, bez otvora za ventilaciju.

U revizionim oknima predviđena je ugradnja aluminijskih penjalica za silazak u okno.

Svi priključci na reviziona okna se moraju naručiti prije izrade okna, te sve spojeve kolektora sa revizionim oknima izvršiti u skladu sa upustvima proizvođača, kako bi se dobila adekvatna vodonepropusnost. Prilikom montaže okna potrebno je na licu mjesta izliti betonsku ploču od mršavog betona u debljini od 10cm. U neočvrsli beton ugraditi reviziono okno.

- Slivnici

Ključni element cijelog sistema odvodnjavanja saobraćajnice su objekti za prihvaćanje površinskih tokova vode.

Standardna rješenja kada je u pitanju ovaj nivo sistema predstavljaju slivnici. Zadatak slivnika je da prihvate potrebne količine vode i sprovedu ih u kolektore, ali i istovremeno predstavljaju zaštitni element zadržavajući veće dijelove i taložeći otpadne materije sprane sa kolovoza i ostalih površina.

Pri dimenziniranju broja slivnika vodilo se računa o pripadajućim slivnim površinama, uzdužnom i poprečnom padu saobraćajnice i kapacitetu slivne rešetke.

Odabrana su dva tipa slivnika:

Prvi tip slivnika je slivnik uvučen u ivičnjak, kojim se nastoje umanjiti eventualni nastanak udarnih rupa, koje se mogu javiti u asfaltu uslijed nestručne ugradnje. Na slivnike je iznad kace predviđeno postavljanje poklopaca prema DIN 19596-600, Klase nosivosti B 125 prema DIN EN124 / DIN1229, svijetlog otvora 600 mm, građevinske visine 35 mm, ram od livenog željeza, okrugli, poklopac kombinacija livenog željeza i betonske ispune, težine cca. 60,0 kg.

Drugi tip slivnika su slivnici sa rešetkom. Ovi slivnici postavljeni su na mjestima gdje prikupljanje vode sa kolovoza nije bilo moguće izvesti sa uvučenim slivnicima (npr. autobuska stajališta i sl.). Odabrana rešetka slivnika je dimenzija 30x50 cm. Slivničke rešetke također

Općina Ilidža




moraju da budu klase nosivosti D400. Kao nadogradnja slivničke kace i kao podlogu za postavljanje rešetke slivnika potrebno je koristiti standardne elemente izrađene prema DIN4052-10a, DIN4052-10b i DIN4052-11.

Priključak slivnika sa kolektorom je direktni, a ne sifonski, da bi se spriječilo zapušavanje, a samim tim i smanjilo potrebno održavanje slivnika. Spajanje slivnika sa kolektorom izvršiti će se, u zavisnosti od slučaja ili direktno u kolektore (veza preko sedla) ili preko revizionih okana.

Za tijelo slivnika u oba slučaja odabrana je kaca od armiranog poliestera. Razlog tome je što slivnici od armiranog poliestera imaju veliku trajnost i vodonepropusnost.

Priključke na slivnik potrebno izvesti u skladu sa uputama proizvođača, nisu dozvoljene nikakve improvizacije.

- Linijske rešetke

Na mjestima najnižih tačaka konkavnih krivina novoprojektovane saobraćnice, kao i na najnižim mjestima postojeće saobraćajnice koja se rekonstruiše predviđene su linijske rešetke, kako bi se spriječila pojava vodenih džepova na kolovozu, jer je diferencirano uzdužni pad veoma mali.

Sve projektovane linijske rešetke su „MULTILINE V150“ od polimer betona, dužine 5m, građevinske dubine cca. 20cm, sa rešetkom od livenog željeza za razred opterećenja D400.

- Izbor materijala za kolektore oborinske kanalizacije

Pri izboru materijala vodilo se računa, kako o mogućnosti nabavke i ugradnje, tako i o ekonomskim aspektima koji su uticali na izbor materijala za kolektor.

Odabrane su GRP CC poliesterske cijevi od centrifugalnog poliestera ojačane staklenim vlaknima sa oznakom za krutost SN 10000.

Cijevi moraju da zadovolje sljedeće uslove:

- neosjetljivost na temperaturne utjecaje;

- neznatan koeficijenta istezanja;

- mogućnost polaganja i ugradnje pri svim temperaturnim uvjetima;

- otpornost na UV zračenje;

- statičku otpornost SN 10000;

- otpornost na hemikalije;

- dug vijek trajanja;

- unutrašnju stjenku minimalne debljine 1mm.

Pojedinačna dužina cijevi je 6m, a na jednom kraju montirana je poliesterska spojnica s brtvom od EPDM-a. Pored cijevi potrebno je obezbjediti spojne i fazonske komade za pravilno spajanje cijevi. Mogu se samo ugraditi cijevi koje imaju odgovarajuće ateste i koje osiguravaju vodonepropusnost.

Općina Ilidža




3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Potencijalni utjecaji koji se mogu javiti prilikom izgradnje saobraćajnice jesu utjecaji koji su povezani sa gradnjom (npr. dovoz opreme na gradilište, privremeno i konačno skladištenje zemljanog materijala, emisija zagađujućih materija i povećanog nivoa buke za vrijeme gradnje, itd.). U toku faze izgradnje moguća je povremena lokalna pojava većih koncentracija plinovitih proizvoda sagorijevanja benzina i dizel goriva (CO2, CO, NOx, SO2, čađ) korištenih za pogon mehanizacije.

Izgradnja planiranog zahvata podrazumijeva korištenje građevinske mehanizacije koja svojim djelovanjem može uticati na povećanje razine buke, emisiju štetnih tvari i prašine. Međutim, taj mogući negativni uticaj je privremenog karaktera.

Pojedini radovi pri izgradnji dionice mogu dovesti do negativnih utjecaja ukoliko se ne vodi računa o zaštiti okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom, tako da su u nastavku dati pregledi potencijalnih negativnih utjecaja prilikom izgradnje.

Odstranjivanje grmlja i drveća obuhvata odstranjivanje grmlja, sječu stabala svih debljina, kresanje grana, rezanje stabala na dužinu pogodnu za transport, vađenje i izvlačenje korjenja i panjeva novih i staro posječenih stabala. Koje treba sistemski odložiti/deponovati, tako da ne smeta na dionici, ali ga i kasnije adekvatno zbrinuti ili ga po mogućnosti iskoristiti kao sekundarnu sirovinu.

Uklanjanje umjetnih objekata obuhvata vađenje i demontiranje saobraćajnih znakova, reklamnih ploča, odbojne ograde, kolobrana, rušenje zidova, uklanjanjenje postojećeg kolovoza, uklanjanje postojećih propusta, uklanjanje ivičnjaka, rušenje ograda, rušenje napuštenih i dotrajalih zgrada čiji se materijal, osim za izradu nasipa, ne može upotrebiti u druge svrhe.

Rušenje zgrada podrazumjeva rušenje stambenih, gospodarskih, industrijskih i poslovnih zgrada koje smetaju izgradnji ceste, vađenje temelja, prevoz, skladištenje i čuvanje upotrebljivog materijala, te čišćenje gradilišta od otpadnog materijala i njegovo adekvatno zbrinjavanje kako je to regulisano zakonom.

Iskop humusa u širokom otkopu - humusno tlo iskopava se sa površina trase ceste kao i sa površina u pozajmištu. Iskop humusa obuhvata iskop humusa raznih debljina, utovar i transport iskopanog materijala na stalnu ili privremenu deponiju, kao i razastiranje i planiranje humusa po deponiji.

Moguće je da dođe i do odlaganja materijala na odlagalište, te je potrebno izvršiti njegovo oblikovanje i uređenje uz poduzimanje potrebnih mjera da bi se osigurala njegova stabilnost i uklapanje u okolinu. Deponovanje materijala vrši se ukoliko postoji višak materijala iz iskopa, ukoliko materijal iz iskopa nije pogodan za izradu nasipa i kada se zbog dinamike radova ne isplati čekati na izradu nasipa. Odlagalište mora biti pravilno isplanirano. Odlaganje materijala vrši se u slojevima uz potrebno razastiranje i nabijanje. Završni radovi na odlagalištu materijala su njegovo uklapanje u prirodni okoliš, što se postiže umjetnim ozeljenjavanjem.

Također, se u toku eksploatacije saobraćajnice mogu javiti utjecaji nastali zbog funkcije same saobraćajnice, a to su utjecaji koje prouzrokuje saobraćaj vozila i održavanje saobraćajnice (emisije plinovitih i praškastih materija, otpadna voda koja otiče sa ceste i sadrži zagađujuće

Općina Ilidža




materije, emisija buke i sl.).

Ono što može predstavljati poseban problem, kod građenja, ali i kod upotrebe, jesu slučajna (akcidentna) zagađenja koja se niti vremenski niti prostorno ne mogu predvidjeti.

Za vrijeme eksploatacije ili akcidenta uticaj na vode može biti indirektan i direktan. Posredan uticaj može se očekivati zagađivanjem voda i tla teškim metalima i ostalim zagađivačima iz ispušnih plinova. Spomenuti teški metali i ostali zagađivači nošeni vjetrom taložit će se, a pomoću padavina mogu doći u površinske i podzemne vode i time ih zagaditi. Tako da se, pri projektovanju, posebna pažnja posvetila donjim slojevima saobraćajnice da bi se osigurala vodonepropusnost zbog činjenice da se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni.

Potencijalni izvori zagađenja mogu biti i: curenje goriva i maziva iz vozila, habanje gornjeg sloja saobraćajnice, habanje kotača vozila, upotreba sredstava za podmazivanje kolnika ceste u zimskim razdobljima.

Motorni promet ima veliko učešće u zagađivanju zraka putem produkata izgaranja goriva prilikom rada motora. Stepen zagađenja ovisi o intenzitetu vozila, njihovoj tehnološkoj razini, te kvaliteti goriva.

Vidi Prilog 3:

- Plan upravljanja otpadom

3.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

U ovom poglavlju biće dat opis stanja lokacije u trenutku izrade ovog dokumenta, novembar/decembar 2013. godine.

Uvidom u plansku dokumentaciju i na licu mjesta konstatovano je da Investitor posjeduje sljedeće:

- Kopiju katastarskog plana,

- Izvod iz prostorno planske dokumentacije,

- Glavni projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom dionica: Sokolović kolonija – Famos izrađen od strane firme TZI-INŽENJERING d.o.o. za inženjering, konsalting i projektovanje SARAJEVO.

Općina Ilidža




3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš

3.5.1. Utjecaj na zrak

U toku izgradnje ujecaji na zrak su mogući onečišćenjima uzrokovanim prašinom sa kamiona koji transportuju materijal ili se u toku transporta kreću neasfaltiranim putevima i površinama, te onečišćenje dimom i ispusnim gasovima iz građevinskih mašina. Ova vrsta utjecaja je privremenog karaktera i trajat će u samo u periodu izgradnje. Za to vrijeme potrebno je pridržavati se zakonske regulative koja obrađuje pravilno vođenje gradilišta, u kojem su između ostalog i mjere koje se trebaju poduzimati da bi bilo što manje negativnih utjecaja u vrijeme građenja.

U toku eksploatacije saobraćajnice, neminovno će doći do onečišćenje zraka uzrokovano komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora od vozila. Najveći utjecaj saobraćaja je koncentracijama azotnog oksida. Ovo ovisi od frekvencije saobraćaja na ovoj dionici.

3.5.2. Utjecaj na vode i tlo

Utjecaj na vode i tlo prilikom izgradnje sobraćajnice je moguć pri poremećaju prirodnih pravaca tečenja, zamućenje ili na drugi način onečišćenje vode koja se drenira u podzemlje. Postoji i potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada na lokaciji građenja, ukoliko se gradilište ne vodi propisno. Deponiranje iskopanog materijala u koritima ili u blizini vodotoka može dovesti do značajnih utjecaja na okolne vode i tlo, kao i nekontrolirano ispuštanje sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda u površinske vode ili procjeđivanje u podzemlje.

U toku korištenja same saobraćajnice može doći do zagađivanja površinskih i podzemnih voda ispuštanjem neprečišćenih voda koje se slijevaju sa saobraćajnice, o čemu se mora voditi posebna pažnja obzirom da se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni. Također može doći i do iznenadnih zagađenja izazvanih prometnim nesrećama u kojima dolazi do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala. Zbog složenosti tečenja i zadržavanja vode u podzemlju zagađenje naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja.

3.5.3. Utjecaj na nivo buke

Povećanje razine buke uslijed kretanja i rada teških strojeva u toku građenja može dovesti do negativnih utjecaja na okolno stanovništvo i utjecati negativno na sam okoliš. Ova buka je privremenog karaktera.

Povećanje razine buke izazvane prometom na saobraćajnici i tramvajskom pojasu u toku korištenja može izazvati negativne posljedice za stanovništvo koje se nalazi u blizini saobraćajnice, te je potrebno, u skladu sa zakonskom regulativom, izvršiti mjerenje ambijentalne buke i analizirati da li je potrebno poduzimati određene tehničke mjere da bi se stanovništvo u blizini saobraćajnice, zaštitilo od eventualnog povećanog nivoa buke, odnosno da bi se smanjio negativan utjecaj.

Općina Ilidža




3.5.4. Utjecaj na stvaranje otpada

Na gradilištu se pojavljuje višak humusa koji se skida na cijeloj površini poprečnog presjeka ceste. Dio humusa može se iskoristit za oblogu nasipa ceste, dok jedan dio ostaje kao višak. Osim toga na gradilištu se pojavljuje i građevinski otpad, te komunalni otpad koji stvaraju radnici na gradilištu. Obje vrste otpada potrebno je deponovati na za to određene lokacije.

U toku eksploatacije saobraćajnice ne bi trebalo doći do stvaranja otpada u značajnim količinama, odnosno neće biti kontinuiranog stvaranja otpada. Moguće je da dođe do stvaranja otpada prilikom redovnog održavanja saobraćajnice ili eventualnih akcidentnih situacija, što je privremenog karaktera, ali svakako ga treba zbrinuti na adekvatan način.

3.5.5. Ostali utjecaji

Izvođenje građevinskih radova na gradilištu saobraćajnice može izazivati povećane nivoe ambijentalne buke i vibracije u zoni izvođenja radova, duž puteva kojim se kreću vozila, ali i u područjima eventualne prefabrikacije (drobilane i separacije, betonare, asfaltne baze i sl.), što može nepovoljno utjecati na lokalno stanovništvo.

Od ostalih utjecaja mogu će je da dođe i do otežanog pristupa objektima i zemljišnim parcelama, poremećaj javnog prometa i dr.

Nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa saobraćajnica na okolno tlo može negativno utjecati na vegetaciju. Sličan utjecaj može imati i disperzija onečišćujućih materija iz ispušnih plinova automobila.

Cesta je projektirana za visoki prometni standard te se ovo može smatrati pozitivnim utjecajem.

Potencijalni negativni utjecaji na okoliš mogući su u situacijama kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokažu kao neuspješne. Također, moguće je da dođe i do akcidentnih situacija koje se mogu desiti u fazi izvođenja radova i radova na održavanju saobraćajnice u toku eksploatacije ili akcidentne situacije kao posljedica udesa vozila koja transportiraju opasne materije i sl.

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

3.6.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak

U toku građenja transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog, te drugih materijala, vršiti ceradom pokrivenim kamionima. Prašinu koja je redoviti pratilac na privremenim gradilišnim saobraćajnicama sprečavati povremenim kvašenjem/prskanjem kolovoznih i operativnih površina.

U toku eksploatacije saobraćajnice, moguće je da dođe do povećane frekvencije vozila, što može dovesti do povećane emisije polutanata u zrak, naročito u zimskim mjesecima. Preporuka Operatoru je, da na početku puštanja u rad saobraćajnice, izvrši početno mjerenje kvaliteta zraka. Kvalitet zraka prati se mjerenjem koncentracija za sumpor dioksid, azot dioksid i okside azota, suspendirane čestice (PM10, PM2.5), olovo, benzen, ugljen monoksid i dr.

Općina Ilidža




3.6.2. Mjere za smanjenje nivoa buke

U toku izgradnje neminovno će doći do pojave povećanog nivoa buke zbog radova na gradilištu predmetne dionice.

Problem uticaja buke koju prouzrokuje cestovni saobraćaj, rješava se, u osnovi, mjerama koje se koriste u fazi projektovanja, izgradnje i eksploatacije. Ove mjere se ne odnose samo na saobraćajnicu i tramvajski pojas, nego i na urbano projektovanje prostora u cestovnom pojasu.

Ukoliko mjerenja pokažu povišen nivo ambijentalne buke, naročito u naseljenim područjima, neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to poduzimanjem sljedećih mjera:

- boljom zvučnom izolacijom eventualnih izvora buke, što će dovesti do smanjivanja buke na dopušteni nivo;

- periodičnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.

U slučaju da izmjereni nivo buke prelazi granične vrijednosti navedene u Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj 26/07), morat će se uvesti i dodatne mjere za smanjenje.

3.6.3. Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo

Da bi se smanjio negativni utjecaj na površinske vode, tlo, a samim tim i podzemne vode, potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti istih. U ovom projektu ovo ima posebnu važnost samim tim što se saobraćajnica nalazi u vodozaštinoj zoni. Prilikom projektovanja, Operator je predvidio zaštitne slojeve (geomembrane) koje će onemogućiti prodiranje polutanata u vode i okolno tlo sa saobraćajnice, tim više jer se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni izvorišta „Sarajevsko polje“. Operator se mora pridržavati mjera koje će mu biti propisane u okolinskoj dozvoli izdatoj od nadležnog ministarstva, kao i vodnoj dozvoli izdatoj od nadležne institucije.

Prilikom izgradnje same saobraćajnice, također je potrebno posvetiti posebnu pažnju zaštiti okoliša, te se Izvođač radova mora pridržavati sljedećih mjera:

- izraditi plan organizacije gradilišta i izvođenja radova, sa adekvatnim rješenjem za odvodnju i tretman oborinskih voda iz zone gradilišta, sanitarnih otpadnih voda, po mogućnosti koristiti ekološke toalete za radnike;

- ne skladištiti štetne materije na lokaciji, da ne bi infiltracijom dospjele u podzemne vode i na taj način utjecale na vodozaštitu zonu izvorišta „Sarajevsko polje“;

- sve manipulacije sa naftom i njenim derivatima u procesu građenja, opskrbe mašina, neophodno je obavljati uz maksimalne mjere zaštite kako ne bi došlo do prosipanja;

- upotrijebljene vode sa gradilišta, kao i zauljene oborinske vode sa prostora gradilišta prikupiti u vodonepropusnim rezervoarima i prečišćavati na propisani način (bilo na licu mjesta, bilo na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili gradsku kanalizaciju;

- zabranjeno je prati mašine i vozila u zoni radova;

- u slučaju akcidenata, izlijevanja goriva ili maziva, u okoliš potrebna je hitna intervencija u skladu sa Planom mjera u slučaju akcidenata;

Općina Ilidža




- sve građevinske radove izvoditi u skladu sa ovjerenom projektnom dokumentacijom uz stalni stručni nadzor.

U toku eksploatacije saobraćajnice potrebno je sprovoditi sljedeće mjere zaštite:

- zauljene vode sa saobraćajnice potrebno je, prije ispuštanja u javni kanalizacioni sistem, prečistiti do potrebnog stepena pomoću separatora ulja i masti kako bi se postigle granične vrijednosti dozvoljene u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12);

- prema Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) vršiti monitoring otpadnih voda prije ispuštanja u javnu kanalizacionu mrežu ili drugi recipijent;

- za predmetnu saobraćajnicu, potrebno je vršiti redovni monitoring u skladu sa zakonskim obavezama ili u skladu sa izdatim vodnim aktima ukoliko postoje posebni uslovi. Preporuka je da se vrši monitoring u provoj godini od puštanja u rad 4 puta godišnje, nakon toga 2 puta godišnje u kišnom periodu. Neki od parametara koje je potrebno pratiti su: mineralna ulja, organske materije, suspendirane materije i sl.

- izraditi Operativni plan za redovito i izvanredno održavanje sistema odvodnje predmetne saobraćajnice. Ovim Planom ovim planom potrebno je definisati obim i vremenske intervale postupaka kontrole, čišćenja, i prema potrebi popravaka objekata sistema odvodnje oborinskih voda i objekata za njihovo prečišćavanje, kako bi odvodnja i prečišćavanje kontinuirano funkcionisali, da bi se spriječila mogućnost dospijevanja otpadnih voda u vodozaštitnu zonu;

- Izraditi Operativni plan za postupke zimskog održavanja (korištenje soli i drugih sredstava za odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i tla.

3.6.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada

U toku izgradnje same saobraćajnice doći će do generiranja određenih količina otpada, prvenstveno od iskopa materijala i sličnog građevinskog otpada. Neophodno je da se Izvođač radova pridržava sljedećih mjera prilikom građenja:

- Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrijebljen u građevinskim aktivnostima, mora biti deponovan na za to predviđenim lokacijama u skladu sa Projektom organizacije gradilišta zaštićenim od pojave erozije i nikako u blizini vodotoka;

- nastali građevinski otpad se ne smije privremeno odlagati na mjesta koja nisu predviđena Projektom organizacije gradilišta, na gradilištu osigurati nepropusne kontejnere za otpad;

- sav prikupljeni otpad, građevisnki, komunalni, ambalažu od ulja i nafte i sl., zbrinjavati na okolišno prihvatljiv načina i u skladu sa zakonskim odredbama iz ovog sektora.

U toku eksploatacije saobraćajnice neće doći do stvaranja značajnih količina otpada, svakako je potrebno u Planu održavanja saobraćajnice predvidjeti i određene količine otpada, koje je potrebno adekvatno zbrinuti.

Otpad iz separatora ulja i masti na sistemu za odvodnju otpadnih voda sa saobraćajnice, potrebnoje redovito prazniti i čistiti. Ovaj posao je neophodno povjeriti ovlaštenoj firmi koja će potom ovu vrstu otpada i zbrinuti na okolišno prihvatljiv način.

Općina Ilidža




3.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Generisanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.

Operator je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03) izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta.

Detaljan opis mjera za sprečavanje produkcije otpada koje produkuje postrojenje su date u Planu upravljanja otpadom koji je sastavni dio ovog dokumenta.

Od ostalih mjera zaštite preporuka je da se sljedeće radnje sprovode tako da se primjene zaštitne mjere i materijal iskoristi ponovno ukoliko je to moguće:

- Rušenje stabala vršiti uz primjenu zaštitnih mjera i bez nanošenja štete okolnim objektima. Rušenjem stabala ne smiju se oštetiti stabla koja nisu predviđena za rušenje. Ako treba smanjiti opasnost ili spriječiti nekakvu štetu na objektima ili na drugim stablima, stabla treba pažljivo sjeći od vrha ka dole.

- Posječena stabla i panjeve treba deponovati na odgovarajućim mjestima uz trasu, tako da ne smetaju izvođenju radova.

- Rupe nastale vađenjem panjeva i korenja ispuniti istim materijalom kakav je u okolnom tlu te izvesti zbijanje na propisanu zbijenost. Na zelenim površinama rupe ispuniti humusnim materijalom i dobro nabiti.

- Vađenje i demontiranje saobraćajnih znakova, reklamnih ploča, odbojne ograde, ivičnjaka i sl. izvršiti tako da se sačuvaju neoštećeni svi sastavni dijelovi kako bi se eventualno mogli ponovo upotrebiti.

- Pri rušenju kolovoza postupiti po projektu (sačuvati slojeve koji se koriste). Ukoliko se uklanja kompletan kolovoz, mora se omogućiti da teren nakon uklanjanja kolovoza bude sposoban za funkcionalnu upotrebu.

- Materijal nastao uklanjanjem umjetnih objekata iskoristiti za izradu nasipa, te ga ne koristiti u druge svrhe.

- Rušenje zidova vršiti uz primjenu zaštitnih mjera na način da ne izazovu štetu na okolnim objektima, odnosno zelenilu.

- Za uklanjanje umjetnih objekata potrebno je odabrati način rada vodeći računa o sigurnosti kao i sprečavanju štete na objektima uz cestu.

- Rušenje zgrada vršiti uz punu primjenu higijensko-zaštitnih mjera (prema važećim propisima i zakonima), tako da se ne ugrožava sigurnost ljudi i opreme, te da se vodi računa o zaštiti okoliša. Rušenje zgrada vršiti tako da se materijal što manje ošteti kako bi se mogao ponovo upotrebiti. Materijal koji se ponovo može upotrebiti mora se očistiti i odložiti na za to predviđeno mjesto.

- Nakon rušenja zgrade gradilište mora biti očišćeno od materijala, konstrukcija i temelja, a otpadni materijal prebaciti na odlagališta otpadnog materijala.

- Radove uklanjanja i premještanja vodova i instalacija ili njihovu zaštitu obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima, propisima i tehničkim uslovima za odgovarajuću vrstu radova. Nadzor nad ovim radovima obavljaju Nadzorni

Općina Ilidža




organi ovlašteni za nadziranje i odobravanje određenih vrsta radova.

- Prije iskopa humusa potrebno je odrediti lokaciju privremene ili stalne deponije humusa.

- Prilikom iskopa humusa voditi računa da ne dođe do mješanja sa nehumusnim materijalom.

- Prilikom otkopa provesti sve mjere sigurnosti i sva potrebna osiguranja kako ne bi došlo do oštećenja postojećih objekata i infrastrukture.

3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te nakon prestanka rada lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva zagađenja.

3.8.1. Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije

Operativnim planom za redovito i izvanredno održavanje predmetne saobraćajnice predvidjeti potrošnju vode i energije za isto, obzirom da sama po sebi saobraćajnica prilikom njene eksploatacije, neće zahtjevati upotrebu velikih količina vode i energije.

Preporuke su da se prilikom održavanja saobraćajnice prvo sprovede suho čišćenje (metlom i sl.), a potom pranje saobraćajnice, da bi se tom prilikom utrošile manje količine vode.

Električna energija će se na predmetnoj dionici koristiti prilikom javne rasvjete, stoga je potrebno voditi računa da rasvjeta bude energetski efikasna, odnosno da se na taj način omoguće uštede električne energije koje ne bi mogle biti osigurane rasvjetom nižih energetskih kategorija.

3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija

Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje u ovim situacijama.

U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija, isticanje plina iz boca pod pritiskom ili sl.), mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati obližnje stanovništvo najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.),

- u slučaju prosipanja ili isticanja hemikalija, zavisno o kojoj se hemikaliji radi, potrebno je istu razrijediti, neutralizirati, odnosno apsorbirati.

Navedene aktivnosti i poslove čišćenja mora obaviti stručno lice uz upotrebu

Općina Ilidža




propisanih zaštitnih sredstava.

3.8.3. Mjere nakon prestanka korištenja saobraćajnice

U slučaju prestanka korištenja saobraćajnice ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim rješenjem predvidjeti izradu dokumentacije za zaštitu okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima.

Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša i važeći zakonskim odredbama.

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj

Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom: Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 04/10), Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07), Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH 72/09).

Također, uzet će se u obzir i slijedeći podzakonski propisi:

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH 12/05),

- Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH 12/05),

- Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS (Sl.novine KS 01/13 od 10.1.2013. god);

- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBiH br .46/09),

- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12),

- i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.

U narednoj tabeli (tabela 5) prikazani su rokovi za dostavljenje izvještaja i institucije kojima se dostavlja.

Tabela 5 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja

Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta tehnoloških otpadnih voda

Po izvršenim mjerenjima

Ovlaštena laboratorija koja obavlja mjerenja dostavlja Agenciji za vodno područje

rijeke Save, Sarajevo

Izvještaj o količinama nastalog otpada Najkasnije do 30.06. za prethodnu godinu

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Kantona Sarajevo

Izvještaji o mjerenju buke Po izvršenim mjerenjima


Kantona Sarajevo

http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/MPZ_Zakon_zastita_buka_26-09.pdf

Općina Ilidža




Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

Sumarni izvještaj prema Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine Federacije BiH br. 82/07 )

Najkasnije do 30.06. za prethodnu godinu


Kantona Sarajevo (sumarni izvještaj), Fond za zaštitu

okoliša (za pojedinačne emisije)

Tokom realizacije projekta voditi računa o tome da svi elementi koji imaju utjecaj na okoliš (emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, opasni materijali, zdravlje i sigurnost, protivpožarna zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom regulativom.

3.9.1. Monitoring zraka

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12) definisane su granične vrijednosti parametara koji se mjere, kao i periodičnost mjerenja i drugi uslovi koje Operator mora ispuniti.

O izvršenom mjerenju izvođač mjerenja (ovlaštena institucija) je dužan izraditi izvještaj o mjerenju.

Operator je dužan dostaviti izvještaj o rezultatima mjerenja nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja.

Operator kojem su okolinskom dozvolom propisane mjere prevencije i kontrole zagađivanja zraka, dužan je da svojim normativnim aktom zaduži lice za vođenje brige o ograničavanju emisije i podatke o zaduženom licu (ime, prezime, adresa, kontakt telefoni) i dostavi nadležnom ministarstvu.

3.9.2. Monitoring buke

Monitoring buke je potrebno provesti u skladu sa temeljem dobre prakse i pravila struke datim u direktivi EC2002/49 od 25.6.2002. i Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07).

Buku je potrebno mjeriti tako da bi se utvrdile dnevne i noćne vrijednosti. Noćne vrijednosti se uzimaju iz mjerenja istom metodom kao i za dan, ali u periodu od 22 do 6 sati. Prvo mjerenje je potrebno izvršiti najmanje dva puta godišnje, te ukoliko se utvrdi prekomjerna buka provesti naknadno zaštitu od buke, odnosno smanjenje nivoa buke.

Sva ostala mjerenja buke potrebno je izvršiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi, odnosno prema ukazanoj potrebi.

3.9.3. Monitoring otpadnih voda

Svaki subjekt koji ispušta otpadne vode u sistem javne kanalizacije treba da postupi u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) i zadovolji granične vrijednosti koje su navedene u istoj.

Monitoring otpadnih voda može vršiti samo ovlaštena laboratorija. Izvještaj o monitoirngu nadležnoj agenciji za vode (Agencija za vodno područje rijeke Save) predaje laboratorija koja

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf

http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/MPZ_Zakon_zastita_buka_26-09.pdf

Općina Ilidža




je izvršila mjerenja i analize.

3.9.4. Monitoring otpada

Sa aspekta monitoringa otpada potrebno je uspostaviti evidenciju otpada po vrsti i količini. Operator je dužan da se pridržava Plana o upravljanju otpadom koji je napravljen u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i drugim podzakonskim aktima iz ove oblasti, kao i da sklopi ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada.

U prilogu ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom.

3.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.

Općina Ilidža




4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

Operator je u postupku izdavanja prethodne vodne saglasnosti za predmetnu dionicu. Svi zahtjevi i prilozi biće dati na kraju dokumenta.

Općina Ilidža




5. NETEHNIČKI REZIME

Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, netehnički opis rada)

Predmetna saobraćajnica će imati značaj glavne gradske saobraćajnice, jer će povezivati općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad i Ilidžu sa Hrasnicom. Glavni ciljevi ove saobraćajnice jesu kvalitetnije povezivanje općina unutar Sarajevskog kantona, kao i povećana sigurnost saobraćaja.

Buduća saobraćajnica je namijenjena za mješoviti saobraćaj, ali je za pretpostaviti da će većinu prometa činiti putnička vozila. Saobraćaj će se odvijati jednosmjerno sa dvije prolazne kolovozne trake u oba smjera.

Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Predmetni projekat neće koristiti sirovine pri eksploataciji, tako da su u projektnoj dokumentaciji dati opisi materijala i komponenti koje će se koristiti pri izgradnji ove saobraćajnice.

Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Potencijalni utjecaji koji se mogu javiti prilikom izgradnje saobraćajnice jesu utjecaji koji su povezani sa gradnjom (npr. dovoz opreme na gradilište, privremeno i konačno skladištenje zemljanog materijala, emisija zagađujućih materija i povećanog nivoa buke za vrijeme gradnje, itd.). U toku faze izgradnje moguća je povremena lokalna pojava većih koncentracija plinovitih proizvoda sagorijevanja benzina i dizel goriva (CO2, CO, NOx, SO2, čađ) korištenih za pogon mehanizacije.

Izgradnja planiranog zahvata podrazumijeva korištenje građevinske mehanizacije koja svojim djelovanjem može uticati na povećanje razine buke, emisiju štetnih tvari i prašine. Međutim, taj mogući negativni uticaj je privremenog karaktera.

Pojedini radovi pri izgradnji dionice mogu dovesti do negativnih utjecaja ukoliko se ne vodi računa o zaštiti okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom, tako da su u nastavku dati pregledi potencijalnih negativnih utjecaja prilikom izgradnje.

Odstranjivanje grmlja i drveća obuhvata odstranjivanje grmlja, sječu stabala svih debljina, kresanje grana, rezanje stabala na dužinu pogodnu za transport, vađenje i izvlačenje korjenja i panjeva novih i staro posječenih stabala. Koje treba sistemski odložiti/deponovati, tako da ne smeta na dionici, ali ga i kasnije adekvatno zbrinuti ili ga po mogućnosti iskoristiti kao sekundarnu sirovinu.

Uklanjanje umjetnih objekata obuhvata vađenje i demontiranje saobraćajnih znakova, reklamnih ploča, odbojne ograde, kolobrana, rušenje zidova, uklanjanjenje postojećeg kolovoza, uklanjanje postojećih propusta, uklanjanje ivičnjaka, rušenje ograda, rušenje napuštenih i dotrajalih zgrada čiji se materijal, osim za izradu nasipa, ne može upotrebiti u druge svrhe.

Rušenje zgrada podrazumjeva rušenje stambenih, gospodarskih, industrijskih i poslovnih zgrada koje smetaju izgradnji ceste, vađenje temelja, prevoz, skladištenje i čuvanje

Općina Ilidža




upotrebljivog materijala, te čišćenje gradilišta od otpadnog materijala i njegovo adekvatno zbrinjavanje kako je to regulisano zakonom.

Iskop humusa u širokom otkopu - humusno tlo iskopava se sa površina trase ceste kao i sa površina u pozajmištu. Iskop humusa obuhvata iskop humusa raznih debljina, utovar i transport iskopanog materijala na stalnu ili privremenu deponiju, kao i razastiranje i planiranje humusa po deponiji.

Moguće je da dođe i do odlaganja materijala na odlagalište, te je potrebno izvršiti njegovo oblikovanje i uređenje uz poduzimanje potrebnih mjera da bi se osigurala njegova stabilnost i uklapanje u okolinu. Deponovanje materijala vrši se ukoliko postoji višak materijala iz iskopa, ukoliko materijal iz iskopa nije pogodan za izradu nasipa i kada se zbog dinamike radova ne isplati čekati na izradu nasipa. Odlagalište mora biti pravilno isplanirano. Odlaganje materijala vrši se u slojevima uz potrebno razastiranje i nabijanje. Završni radovi na odlagalištu materijala su njegovo uklapanje u prirodni okoliš, što se postiže umjetnim ozeljenjavanjem.

Također, se u toku eksploatacije saobraćajnice mogu javiti utjecaji nastali zbog funkcije same saobraćajnice, a to su utjecaji koje prouzrokuje saobraćaj vozila i održavanje saobraćajnice (emisije plinovitih i praškastih materija, otpadna voda koja otiče sa ceste i sadrži zagađujuće materije, emisija buke i sl.).

Ono što može predstavljati poseban problem, kod građenja, ali i kod upotrebe, jesu slučajna (akcidentna) zagađenja koja se niti vremenski niti prostorno ne mogu predvidjeti.

Za vrijeme eksploatacije ili akcidenta uticaj na vode može biti indirektan i direktan. Posredan uticaj može se očekivati zagađivanjem voda i tla teškim metalima i ostalim zagađivačima iz ispušnih plinova. Spomenuti teški metali i ostali zagađivači nošeni vjetrom taložit će se, a pomoću padavina mogu doći u površinske i podzemne vode i time ih zagaditi. Tako da se, pri projektovanju, posebna pažnja posvetila donjim slojevima saobraćajnice da bi se osigurala vodonepropusnost zbog činjenice da se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni.

Potencijalni izvori zagađenja mogu biti i: curenje goriva i maziva iz vozila, habanje gornjeg sloja saobraćajnice, habanje kotača vozila, upotreba sredstava za podmazivanje kolnika ceste u zimskim razdobljima.

Motorni promet ima veliko učešće u zagađivanju zraka putem produkata izgaranja goriva prilikom rada motora. Stepen zagađenja ovisi o intenzitetu vozila, njihovoj tehnološkoj razini, te kvaliteti goriva.

Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

Uvidom u plansku dokumentaciju i na licu mjesta konstatovano je da Investitor posjeduje sljedeće:

- Kopiju katastarskog plana,

- Izvod iz prostorno planske dokumentacije,

- Glavni projekat saobraćajnice sa tramvajskim pojasom dionica: Sokolović kolonija – Famos izrađen od strane firme TZI-INŽENJERING d.o.o. za inženjering, konsalting i projektovanje SARAJEVO.

Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda,

Općina Ilidža




tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš

- Utjecaj na zrak

U toku izgradnje ujecaji na zrak su mogući onečišćenjima uzrokovanim prašinom sa kamiona koji transportuju materijal ili se u toku transporta kreću neasfaltiranim putevima i površinama, te onečišćenje dimom i ispusnim gasovima iz građevinskih mašina.

U toku eksploatacije saobraćajnice, neminovno će doći do onečišćenje zraka uzrokovano komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora od vozila.

- Utjecaj na vode i tlo

Utjecaj na vode i tlo prilikom izgradnje sobraćajnice je moguć pri poremećaju prirodnih pravaca tečenja, zamućenje ili na drugi način onečišćenje vode koja se drenira u podzemlje. Postoji i potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada na lokaciji građenja, ukoliko se gradilište ne vodi propisno. Deponiranje iskopanog materijala u koritima ili u blizini vodotoka može dovesti do značajnih utjecaja na okolne vode i tlo, kao i nekontrolirano ispuštanje sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda u površinske vode ili procjeđivanje u podzemlje.

U toku korištenja same saobraćajnice može doći do zagađivanja površinskih i podzemnih voda ispuštanjem neprečišćenih voda koje se slijevaju sa saobraćajnice, o čemu se mora voditi posebna pažnja obzirom da se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni.

- Utjecaj na nivo buke

Povećanje razine buke uslijed kretanja i rada teških strojeva u toku građenja može dovesti do negativnih utjecaja na okolno stanovništvo i utjecati negativno na sam okoliš. Ova buka je privremenog karaktera.

Izvođenje građevinskih radova na gradilištu saobraćajnice može izazivati povećane nivoe ambijentalne buke i vibracije u zoni izvođenja radova, duž puteva kojim se kreću vozila, ali i u područjima eventualne prefabrikacije (drobilane i separacije, betonare, asfaltne baze i sl.), što može nepovoljno utjecati na lokalno stanovništvo.

Povećanje razine buke izazvane prometom na saobraćajnici u toku njenog korištenja može izazvati negativne posljedice za stanovništvo koje se nalazi u blizini saobraćajnice, te je potrebno, u skladu sa zakonskom regulativom, izvršiti mjerenje ambijentalne buke i analizirati da li je potrebno poduzimati određene tehničke mjere da bi se stanovništvo u blizini saobraćajnice, zaštitilo od eventualnog povećanog nivoa buke, odnosno da bi se smanjio negativan utjecaj.

- Utjecaj na stvaranje otpada

Na gradilištu se pojavljuje višak humusa koji se skida na cijeloj površini poprečnog presjeka ceste. Osim toga na gradilištu se pojavljuje i građevinski otpad, te komunalni otpad koji stvaraju radnici na gradilištu. Obje vrste otpada potrebno je deponovati na za to određene lokacije.

U toku eksploatacije saobraćajnice ne bi trebalo doći do stvaranja otpada u značajnim količinama, odnosno neće biti kontinuiranog stvaranja otpada. Moguće je da dođe do stvaranja otpada prilikom redovnog održavanja saobraćajnice ili eventualnih akcidentnih situacija, što je privremenog karaktera, ali svakako ga treba zbrinuti na adekvatan način.

Općina Ilidža




- Ostali utjecaji

Od ostalih utjecaja mogu će je da dođe i do otežanog pristupa objektima i zemljišnim parcelama, poremećaj javnog prometa i dr.

Nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa saobraćajnica na okolno tlo može negativno utjecati na vegetaciju. Sličan utjecaj može imati i disperzija onečišćujućih materija iz ispušnih plinova automobila.

Cesta je projektirana za visoki prometni standard te se ovo može smatrati pozitivnim utjecajem.

Potencijalni negativni utjecaji na okoliš mogući su u situacijama kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokažu kao neuspješne. Također, moguće je da dođe i do akcidentnih situacija koje se mogu desiti u fazi izvođenja radova i radova na održavanju saobraćajnice u toku eksploatacije ili akcidentne situacije kao posljedica udesa vozila koja transportiraju opasne materije i sl.

Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

- Mjere za smanjenje emisije u zrak

U toku građenja transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog, te drugih materijala, vršiti ceradom pokrivenim kamionima. Prašinu koja je redoviti pratilac na privremenim gradilišnim saobraćajnicama sprečavati povremenim kvašenjem/prskanjem kolovoznih i operativnih površina.

U toku eksploatacije saobraćajnice, moguće je da dođe do povećane frekvencije vozila, što može dovesti do povećane emisije polutanata u zrak, naročito u zimskim mjesecima. Preporuka Operatoru je, da na početku puštanja u rad saobraćajnice, izvrši početno mjerenje kvaliteta zraka.

- Mjere za smanjenje nivoa buke

U toku izgradnje neminovno će doći do pojave povećanog nivoa buke zbog radova na gradilištu predmetne dionice.

Problem uticaja buke koju prouzrokuje cestovni saobraćaj, rješava se, u osnovi, mjerama koje se koriste u fazi projektovanja, izgradnje i eksploatacije. Ove mjere se ne odnose samo na saobraćajnicu, nego i na urbano projektovanje prostora u cestovnom pojasu.

Ukoliko mjerenja pokažu povišen nivo ambijentalne buke, naročito u naseljenim područjima, neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to poduzimanjem sljedećih mjera:

- boljom zvučnom izolacijom eventualnih izvora buke, što će dovesti do smanjivanja buke na dopušteni nivo;

- periodičnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.

- Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo

Prilikom projektovanja, Operator je predvidio zaštitne slojeve (geomembrane) koje će

Općina Ilidža




onemogućiti prodiranje polutanata u vode i okolno tlo sa saobraćajnice, tim više jer se saobraćajnica nalazi u vodozaštitnoj zoni izvorišta „Sarajevsko polje“.

Prilikom izgradnje same saobraćajnice, također je potrebno posvetiti posebnu pažnju zaštiti okoliša, te se Izvođač radova mora pridržavati sljedećih mjera:

- izraditi plan organizacije gradilišta i izvođenja radova, sa adekvatnim rješenjem za odvodnju i tretman oborinskih voda iz zone gradilišta, sanitarnih otpadnih voda, po mogućnosti koristiti ekološke toalete za radnike;

- ne skladištiti štetne materije na lokaciji, da ne bi infiltracijom dospjele u podzemne vode i na taj način utjecale na vodozaštitu zonu izvorišta „Sarajevsko polje“;

- sve manipulacije sa naftom i njenim derivatima u procesu građenja, opskrbe mašina, neophodno je obavljati uz maksimalne mjere zaštite kako ne bi došlo do prosipanja;

- upotrijebljene vode sa gradilišta, kao i zauljene oborinske vode sa prostora gradilišta prikupiti u vodonepropusnim rezervoarima i prečišćavati na propisani način (bilo na licu mjesta, bilo na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili gradsku kanalizaciju;

- zabranjeno je prati mašine i vozila u zoni radova;

- u slučaju akcidenata, izlijevanja goriva ili maziva, u okoliš potrebna je hitna intervencija u skladu sa Planom mjera u slučaju akcidenata;

- sve građevinske radove izvoditi u skladu sa ovjerenom projektnom dokumentacijom

- uz stalni stručni nadzor.

U toku eksploatacije saobraćajnice potrebno je sprovoditi sljedeće mjere zaštite:

- zauljene vode sa saobraćajnice potrebno je, prije ispuštanja u javni kanalizacioni sistem, prečistiti do potrebnog stepena pomoću separatora ulja i masti kako bi se postigle granične vrijednosti dozvoljene u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12);

- prema Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) vršiti monitoring otpadnih voda prije ispuštanja u javnu kanalizacionu mrežu ili drugi recipijent;

- za predmetnu saobraćajnicu, potrebno je vršiti redovni monitoring u skladu sa zakonskim obavezama ili u skladu sa izdatim vodnim aktima ukoliko postoje posebni uslovi. Preporuka je da se vrši monitoring u provoj godini od puštanja u rad 4 puta godišnje, nakon toga 2 puta godišnje u kišnom periodu. Neki od parametara koje je potrebno pratiti su: mineralna ulja, organske materije, suspendirane materije i sl.

- izraditi Operativni plan za redovito i izvanredno održavanje sistema odvodnje predmetne saobraćajnice. Ovim Planom ovim planom potrebno je definisati obim i vremenske intervale postupaka kontrole, čišćenja, i prema potrebi popravaka objekata sistema odvodnje oborinskih voda i objekata za njihovo prečišćavanje, kako bi odvodnja i prečišćavanje kontinuirano funkcionisali, da bi se spriječila mogućnost dospijevanja otpadnih voda u vodozaštitnu zonu;

- Izraditi Operativni plan za postupke zimskog održavanja (korištenje soli i drugih sredstava za odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i tla.

Općina Ilidža




- Mjere za smanjenje produkcije otpada

U toku izgradnje same saobraćajnice doći će do generiranja određenih količina otpada, prvenstveno od iskopa materijala i sličnog građevinskog otpada. Neophodno je da se Izvođač radova pridržava sljedećih mjera prilikom građenja:

- Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrijebljen u građevinskim aktivnostima, mora biti deponovan na za to predviđenim lokacijama u skladu sa Projektom organizacije gradilišta zaštićenim od pojave erozije i nikako u blizini vodotoka;

- nastali građevinski otpad se ne smije privremeno odlagati na mjesta koja nisu predviđena Projektom organizacije gradilišta, na gradilištu osigurati nepropusne kontejnere za otpad;

- sav prikupljeni otpad, građevisnki, komunalni, ambalažu od ulja i nafte i sl., zbrinjavati na okolišno prihvatljiv načina i u skladu sa zakonskim odredbama iz ovog sektora.

Otpad iz separatora ulja i masti na sistemu za odvodnju otpadnih voda sa saobraćajnice, potrebnoje redovito prazniti i čistiti. Ovaj posao je neophodno povjeriti ovlaštenoj firmi koja će potom ovu vrstu otpada i zbrinuti na okolišno prihvatljiv način.

Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Generisanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.

Od ostalih mjera zaštite preporuka je da se primjene zaštitne mjere i materijal iskoristi ponovno ukoliko je to moguće.

Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te nakon prestanka rada lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva zagađenja.

- Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije

Operativnim planom za redovito i izvanredno održavanje predmetne saobraćajnice predvidjeti potrošnju vode i energije za isto, obzirom da sama po sebi saobraćajnica prilikom njene eksploatacije, neće zahtjevati upotrebu velikih količina vode i energije.

- Mjere u slučaju akcidentnih situacija

Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje u ovim situacijama.

Općina Ilidža




U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija, isticanje plina iz boca pod pritiskom ili sl.), mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati obližnje stanovništvo najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.),

- u slučaju prosipanja ili isticanja hemikalija, zavisno o kojoj se hemikaliji radi, potrebno je istu razrijediti, neutralizirati, odnosno apsorbirati.

- Mjere nakon prestanka korištenja saobraćajnice

U slučaju prestanka korištenja saobraćajnice ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim rješenjem predvidjeti izradu dokumentacije za zaštitu okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima.

Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša i važeći zakonskim odredbama.

Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj

- Monitoring zraka

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12) definisane su granične vrijednosti parametara koji se mjere, kao i periodičnost mjerenja i drugi uslovi koje Operator mora ispuniti.

O izvršenom mjerenju izvođač mjerenja (ovlaštena institucija) je dužan izraditi izvještaj o mjerenju.

Operator je dužan dostaviti izvještaj o rezultatima mjerenja nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja.

Operator kojem su okolinskom dozvolom propisane mjere prevencije i kontrole zagađivanja zraka, dužan je da svojim normativnim aktom zaduži lice za vođenje brige o ograničavanju emisije i podatke o zaduženom licu (ime, prezime, adresa, kontakt telefoni) i dostavi nadležnom ministarstvu.

- Monitoring buke

Buku je potrebno mjeriti tako da bi se utvrdile dnevne i noćne vrijednosti. Noćne vrijednosti se uzimaju iz mjerenja istom metodom kao i za dan, ali u periodu od 22 do 6 sati. Prvo mjerenje je potrebno izvršiti najmanje dva puta godišnje, te ukoliko se utvrdi prekomjerna buka provesti naknadno zaštitu od buke, odnosno smanjenje nivoa buke.

Sva ostala mjerenja buke potrebno je izvršiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi, odnosno prema ukazanoj potrebi.

Općina Ilidža




- Monitoring otpadnih voda

Svaki subjekt koji ispušta otpadne vode u sistem javne kanalizacije treba da postupi u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) i zadovolji granične vrijednosti koje su navedene u istoj.

Monitoring otpadnih voda može vršiti samo ovlaštena laboratorija. Izvještaj o monitoirngu nadležnoj agenciji za vode (Agencija za vodno područje rijeke Save) predaje laboratorija koja je izvršila mjerenja i analize.

- Monitoring otpada

Sa aspekta monitoringa otpada potrebno je uspostaviti evidenciju otpada po vrsti i količini. Operator je dužan da se pridržava Plana o upravljanju otpadom koji je napravljen u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i drugim podzakonskim aktima iz ove oblasti, kao i da sklopi ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada.

Opis predviđenih alternativnih rješenja

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.

Općina Ilidža




6. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Plan upravljanja otpadom se nalazi u prilogu ovog dokumenta.

Općina Ilidža




7. PRILOZI Prilog 1:

- Prethodna vodna saglasnost; Ministarstvo privrede KS, br.: 07-06-25-13150/13, od 13.12.2013.g.

- Izvod iz Regulacionog plana „Hrasnica“, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, plan br. L.d. Sarajevo - 52, 62, od 27.11.2013.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, 27.11.2013. Prilog 2:

- Poprečni profili (dio) od P70-P71, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

- Situacija odvodnje od P60-P86 i P86-P119, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

- Detalji za kanalizaciju, TZI Inženjering d.o.o. Sarajevo, juni 2009.g.

Prilog 3:

- Plan upravljanja otpadom

ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU ZA PROJEKAT …mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Zahtjev za...

Documents

Transcript of ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU ZA PROJEKAT …mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Zahtjev za...