pravednost FINAL za imprimatur_tri

Click here to load reader

  • date post

    06-Feb-2017
  • Category

    Documents

  • view

    219
  • download

    3

Embed Size (px)

Transcript of pravednost FINAL za imprimatur_tri

  • PRILOG 2

    PRAVEDNOST I KRALJEVSTVO BOJEU NOVOZAVJETNOM GOVORU NA GORI

    dr. sc. Antal Balog

    Openito se meu novozavjetnim teolozima tekst IsusovogGovora na gori, kojeg su zabiljeili evanelisti Matej (Mt 57) i Luka(Lk 6,2049) smatra najvanijim ulomkom kojim se navijeta dolazakkraljevstva Bojega (gr. , basileian tou theou) i ukojem se opisuje njegova unutarnja narav vladavine. Ta nebeskavladavina ili vladavina Boja meu ljudima, ispunjenje je savrenepravednosti.1 Za pojam pravednosti evanelist Matej koristi grkurije dikaiosyne (), koju vrsto ugrauje u koncepcijukraljevstva Bojega. Obje ove rijei, kraljevstvo nebesko ipravednost, spominju se u Govoru na gori po est puta, odnosno vieputa od bilo kojeg drugog pojma. U Svetom pismu Starog zavjetapreteu Isusovog izraza kraljevstvo Boje, nalazimo ustarozavjetnoj sintagmi Jahve kraljuje (heb. Yhwh ,malah), a kasnije i u sintagmi kraljevstvo Jahvino (heb. ,malkut Yhwh), koje u kulturi onoga vremena izraava Boju vrhovnuvlast, koja od svojih podanika, izabranoga naroda, trai poslunost.Zauzvrat poslunosti prema Zakonu, ljubav prema jedinome ipravome Bogu i cjelovitu vjernost prema njemu, On e im pruatipomo i zatitu, osiguravati im mir unutar zemlje i uvati vanjskegranice, odravati stabilni pravni poredak te davati im prosperitet i

    X. Prilozi

    283

    1 Mjesto izraza kraljevstvo Boje prije stotinjak godina se ustalio prijevod vladavinaBoja. Ovaj izraz zvui dinaminije: Bog je Gospodin i on vlada i sve ime vladanjegovo je kraljevstvo. Jrgen Moltmann: Najprije kraljevstvo Boje, Crkva u svijetu25/3, 1990., str. 220.

  • posvemanji napredak zajednice. Neizvravanje Boje volje odnosnokrenje Saveza izmeu Boga i njegovog izabranog naroda ukljuujekazne.2

    U Novom zavjetu Bog po svome Sinu Isusu Kristu zapoinjenovi Savez s ljudima (2. Kor 3,6), koji ne ukida stari Savez ve gaispunjava i nadilazi (Hebr 3,16). Potpuno ispunjenje novoga SavezaBoga i onih izabranika koji su ga prihvatili, bit e u eshatonu, nasvretku vremena, u nebeskom Jeruzalemu (Okr 21,3). Punina novogaSaveza i punina kraljevstva nebeskoga meusobno se podudarajujer su dvije strane iste teoloke paradigme. Otuda je Isusovonavijetanje kraljevstva nebeskog odnosno njegov dolazak, sredinjatema sva etiri evanelja i njegov glavni modus operandi. Njegovomse hermeneutikom tumai okosnica Kristovog nauavanja i cjelinanjegove evaneoske poruke svijetu. Pravednost kraljevstvanebeskoga polazite je i ishodite evanelja, poetak i kraj dobre iliRadosne vijesti, alfa i omega, koja svoju puninu ima u osobi IsusaKrista.3

    Govor na gori je prvi od pet Isusovih govora koje je zabiljeioevanelist Matej i smatra se najvanijim i najradikalnijim. Meutim,u njemu nema posebne originalnosti u pogledu nauavanja koje bise moglo posebno izdvojiti, ve je saetak starozavjetnoga uenja iopeg duhovnoga nasljea prethodne povijesti koje je moguepronai u tekstovima starih filozofa i velikih svjetskih religija.4

    O pravu i pravednosti

    284

    2 Enciklopedijski teoloki rjenik: Sveto pismo, povijest, duhovnost, fundamentalnateologija, dogmatika, moral, ekumenizam, religije. M. Semeraro: Kraljevstvo Boje.kolska knjiga, Zagreb 2009., str. 539541.3 Evanelje, gr. , (evangelion) dobra vijest, Radosna vijest. PremaWilliam D. Mounce: The Analytical Lexicon to the Greek New Testament,Zondervan, Grand Rapids 1993. 4 Lun Yu XV 23, Razgovori/Analecta navodi Konfucija (551. pr.Kr. 479. pr.Kr.) kojikae Izvjesno da postoji zlatno naelo: Zar to nije ljubav prema blinjemu? to neeli da drugi tebi uini, ne ini ni ti drugome! Prema Rushworth M. Kidder: HowGood People Make Tough Choices: Resolving the Dilemmas of Ethical Living, Harper,New York 2003., str. 159. Takoer: u hinduistika uputa kae Neka se ne daje ono

  • Posebnost Govora na gori ne ogleda se u osobitostima samogasadraja, ve u navjetaju dolaska jednog novog vremena i jednenove stvarnosti (pribliilo se Kraljevstvo nebesko Mt 4,17), koje je vesada i ovdje i koje je zapoeto Isusovim djelovanjem. Govorei onaravi Kraljevstva, Isus ga opisuje dajui upute o ponaanju,navodei moralne vrednote i etika naela, koje naziva zajednikimimenom pravednost. Svoje sluatelje nauava i upuuje u djelapravednosti, ali ih i sam izvrava tijekom svoje javne slube,pokazujui svojim sljedbenicima da je njihovo vrenje mogue ipotrebno, i da ona nisu samo ideal prema kojemu je dovoljnostremiti ve mogui nain svakodnevnog ivljenja. Onaj kojipouava pravednosti kraljevstva Bojeg, odnosno pravedan nainivljenja, mora tu pravednost postojano i dosljedno sam provoditi,jer ga se u suprotnom treba smatrati lanim uiteljem i lanimprorokom. Uitelji i proroci, koji nauavaju pravednost kraljevstvaBojega, a ne ive sukladno njemu, oni su, prema Isusovim rijeima,vrlo opasni i od njih se sljedbenici Kraljevstva trebaju osobito uvati.Isusu su oito bila poznata pedagoka naela, prema kojima jepromatranje ponaanja roditeljskih i drugih uzora uinkovitije negosamo sluanje verbalnoga pouavanja. Osim sluanja, promatranja ioponaanja uitelja ili proroka, za usvajanje pravednosti kraljevstvanebeskoga potrebna su vlastita djela pravednosti. Njihovo vrenjeIsus je usporedio s izgradnjom kue na stijeni, koja je postojana i uuvjetima kia, vjetrova i bujica, odnosno u uvjetima stvarnihprovjera usvojenih znanja i kompetencija, za razliku od sluanja bezvrenja djela pravednosti, s kuom izgraenom na pijesku koja serui pod udarcima kia, bujica i vjetrova (Mt 7,2427).

    Isus u svome navjeivanju dolaska kraljevstva Bojeg ne

    X. Prilozi

    285

    drugome to je nemilo sebi samome! To je ukratko pravednost kako god se drugiponaao (MBh 13, 114.8). Budistika tekst (Sayuttanikya V, 353.35354.2) navodiOno to nije ugodno i drago meni ne moe biti ni njemu; a kako mogu nekomedrugome priutiti ono to meni nije ugodno i drago? dok Herodot u Povijesti, III, str.142 kae: Ono to svojem blinjem predbacujem ni sam, koliko je u mojoj moi, neuiniti.

  • donosi novi Zakon, ve trai njegovo ivljenje i sam ga u potpunostiispunjava. Umjesto Zakona (Tore) u sredite svoga nauavanjastavlja Boju vladavinu i ispunjavanje Boje volje. Svoje sljedbenikeui kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci (Mk 1,20).tovie, od svojih sljedbenika zahtijeva da njihova pravednost budevea [potpunija] od pravednosti pismoznanaca i farizeja, jer usuprotnom nee ui u kraljevstvo nebesko (Mt 5,20). Farizeji ipismoznanci onog vremena Zakon su izvravali gotovo fanatino,brino pazei na svaki obredni detalj. to znai potpunije vrenjeZakona od farizeja i pismoznanaca, koji ga u potpunosti izvravaju?Od podanika se Kraljevstva nebeskoga oekuje vrenje najvanijegau Zakonu, njegovog unutarnjeg duha i naravi, koje se ogleda uvrenju pravednosti, milosra i vjernosti (Mt 23,23). Pravednost uobilju vie, kako pie Cifrak, nazivajui je Novom pravednosti ilipravednost u obilju vie, znai ivjeti u traenju Boje vladavine. Kaoto ljudski ivot ovisi o hrani i piu, tako ovisi i o pravednosti injezinom injenju, ali ne pred ljudima jer je ona pravednostkraljevstva Bojeg koju treba vidjeti samo Bog.5 A oni koji u vrenjutakve pravednosti budu proganjani, pogrivani, zlostavljani,ikanirani, njih Isus naziva blaenima kae im da se vesele i kliu:[jer] velika je plaa njihova na nebesima! (Mt 5,12).

    1. UVOD

    Svi evanelisti (Matej, Marko, Luka i Ivan) za pojam pravednost(kraljevstva nebeskoga)6 koristili su starogrku rije dikaiosyne(), umjesto rijei epieikeia () koja oznaava

    O pravu i pravednosti

    286

    5 Mario Cifrak: Nova pravednost ili pravednost u obilju vie (Mt 5,20),Bogoslovska smotra, god LXXVIII (2008), br. 1., str. 109. 6 Evanelist Matej koristi sintagmu kraljevstvo nebesko, ili nebeska vlast (gr.basileian tou ouranon) koje ima isto znaenje a prijevod je hebrejskog malkut amaim.Piui pokrtenim idovima, Mateju je poznata njihova vjerska tradicija kasnogaidovstva prema kojoj je neizgovaranjem imena Bojeg odavanje dunog potovanje.

  • pravinost.7 Ova potonja mogla bi bolje opisivati ono to je Isus eliorei na svome materinjem aramejskom jeziku o unutarnjoj naravikraljevstva Bojeg. Rije dikaiosyne osim pravednosti oznaava isvetost, onaj oblik koji je prav, ispravan, postupanje koje je ispravno.S druge strane, rije epieikeia, prema Tomislavu Ladanu, osim tooznaava pravinost, znai jo i nepristranost, estitost, dolinost,blagost i ovjenost. Razliitost znaenja ove dvije grke rijei jo jekojih etiri stotine godina prije nastanka Govora na gori, muilaAristotela. On o njima u petoj knjizi svoje Nikomahove etikeraspravlja, je li pravinost treba biti bolja od pravednosti, a ipak nemoe biti neto to je suprotstavljeno pravednosti, nego, naprotiv,samo jedna vrsta pravednosti. Ali on je ve i nagovijestio rjeenje, dapravednost i pravinost nisu razliite vrijednosti, nego razliitiputovi da se doe do jedinstvene pravne vrijednosti [...] Jerpravinost kao i pravednost na kraju imaju uopavajui karakter [...]Pravinost je pravda pojedinanoga sluaja [...]8 kojeg pravednost

    X. Prilozi

    287

    Biblijskoegzegetsko tumaenje kraljevstva Bojega prema Fuak, J.: Kraljevstvo bojeu dananjoj egzegezi, u Bogoslovska smotra 61 (1991.) br. 12, str. 7681. 7 William D. Mounce: The Analytical Lexicon To The Greek New Testament,Zondervan, Grand Rapids 1993. 8 Radbruch, Gustav. Filozofija prava, Nolit, Beograd 1980. Nadalje, Aristotel uNikomahovoj etici, pie: [...] pravedno i pravino su jedno isto, pa iako je obojedobro, ipak je pravino bolje. Tekoa je u tome to pravino, svejednako bivajuipravedno, nije i pravedno prema zakonu, ve je popravka zakonski pravednoga. To jestoga to je zakon uvijek uopen, a ima pojedinanih sluajeva o kojima se nitaispravno ne moe izrei na uopen nain. Stoga u takvim sluajevima gdje je nunogovoriti openito, ali gdje nije mogue to initi ispravno, zakon uzima u obzirsluajeve koji se najee javljaju, znajui dobro za mogunost pogreke. On ipak nijezbog toga nita manje ispravan, jer pogreka nije u zakonu ni u zakonodavc