List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sa-nader sa suradnicima - ministrom po-ljoprivrede, πumarstva i vodnog gos-podarstva Petrom »obankoviÊem iministrom gospodarstva, rada i podu-zetniπtva Brankom VukeliÊem - posje-tio je 16. veljaËe Podravku. Tom pri-godom Ëelni ljudi naπe tvrtke predvo-eni predsjednikom Uprave DarkomMarincem upoznali su premijera iministre s temeljnim znaËajkamaPodravke te sa strategijom naπe tvrt-ke, posebice na træiπtima u zemljamakoje Êe uskoro postati Ëlanice Europ-ske unije.- Na sastanku s predsjednikom

hrvatske Vlade i njegovim suradnici-ma posebice smo razgovarali o træiπti-ma jugoistoËne i istoËne Europe te onaËinima kako da unaprijedimo raz-voj Podravke uz pomoÊ naπe diplo-macije, posebno gospodarske diplo-macije. Takoer, razgovarali smo omoguÊnostima jaËe suradnje privred-nih subjekata u Hrvatskoj - rekao jenakon sastanka Darko Marinac.Zadovoljan radnim sastankom s Ëel-

nim ljudima Podravke bio je i IvoSanader.- U Podravki se osjeÊam kao Podrav-

kaπ jer, izmeu ostaloga, kao pred-sjednik Vlade predstavljam dræavu kojaje suvlasnik Podravke i u tom smisluæelim reÊi da Êemo najprije dati punupotporu svim razvojnim planovimaPodravke. Osobno Êu traæiti od pred-sjednika i Ëlanova Uprave πto jaËu iintenzivniju prisutnost Podravke natræiπtima jugoistoËne i istoËne Europe,a i πire. Dajemo punu potporu unovim akvizicijama i æelimo daPodravka postane tzv. regionalni igraËu ovom dijelu Europe. Ona to i moæepostati, jer veÊ je i sada znaËajnifaktor. ©to se pak tiËe dionica Pod-ravke, o tome Êemo naknadno odlu-Ëiti, ali moje je stajaliπte, iz kojegamoæda moæete oËitati orijentaciju bu-duÊeg razmiπljanja, da dræava nikadanije dobar gospodar. Dakako da uovoj fazi æelimo dati prije svega pot-poru i sudjelovati u kljuËnim razvoj-

nim projektima, ali isto tako æelimo sekoncentrirati na ono πto dræava moraraditi, a ona nije zato tu da upravljapoduzeÊima. ©to se pak tiËe eventual-ne promjene Ëlanova Nadzornogodbora Podravke, vodit Êemo raËunahoÊe li buduÊi ili ovaj Nadzorni odborprovoditi politiku nove Vlade. Tako-er, u ovom trenutku prerano je go-voriti o promjeni Ëlanova Uprave, jerdosadaπnja Uprava po svemu onomeπto znam zasluæuje naπu daljnju pot-poru. - rekao je nakon sastanka IvoSanader.ObraÊajuÊi se novinarima, pred-

sjednik hrvatske Vlade istaknuo jekako osnivanje hrvatskog prehram-benog konzorcija Vlada podræava, toË-nije ona podræava sve ono πto jedobro, gdje dolazi do odreene siner-gije svih privrednih subjekata i ako setaj projekat pokaæe uspjeπan, hrvat-ska Vlada Êe ga podræati. A o progra-

Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader sa suradnicima posjetio Podravku

Podravka zasluæuje daljnjupotporu hrvatske Vlade

Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac upoznao je premijera i ministre s razvojnim planovima iprisutnosti Podravke na europskim træiπtima

mu pomoÊi Vlade hrvatskim izvozni-cima Ivo Sanader je rekao:- Vlada i dræava mora pomoÊi svim

izvoznim tvrtkama na dva naËina.Jedan je kroz subvencioniranje, krozrazne potpore svakoj izvozno orijen-tiranoj tvrtki, a drugi je naËin razvija-nje gospodarske diplomacije. U ovomaktualnom trenutku u kojemu se Hr-vatska nalazi naπa diplomacija morabiti koncentrirana u dva smjera - jedanje politiËki, a to je ulazak Hrvatske uEuropsku uniju i NATO. S obzirom nato da Êe to joπ trajati nekoliko godina,puno veÊi naglasak moramo staviti nagospodarsku diplomaciju, jer, primje-ra radi, Slovenija u Beogradu imatridesetak diplomata koji su se kon-centrirali na gospodarstvo u svomveleposlanstvu, a Hrvatska ima samojednog ataπea za gospodarstvo. Dakle,moramo pojaËati broj i kvalitetu gos-podarskih savjetnika i diplomata unaπim diplomatskim predstavniπtvimau onim zemljama koje nisu izravnovezane za Europsku uniju i NATO.Tijekom boravka u Koprivnici Ivo

Sanader se susreo sa Ëelnim ljudimaKoprivniËko-kriæevaËke æupanije pred-voenima æupanom Josipom FriπËi-Êem. Tom prigodom predsjednik Vla-de upoznat je s glavnim æupanijskiminfrastrukturnim projektima te istak-nuo kako je cesta Zagreb - Koprivnica- Maarska apsolutno vaæna. Traæit Êeod Hrvatskih cesta aktivniju izraduprojektne dokumentacije. Takoer, Sa-nader je podræao daljnji razvoj vodo-opskrbe u æupaniji, a za daljnje rjeπa-vanje pitanja dræavne imovine formi-rat Êe se srediπnja dræavna uprava.Bilo je govora i o poticajima u poljo-privredi, pri Ëemu je ministar poljopri-vrede, πumarstva i vodnog gospodar-stva Petar »obankoviÊ naglasio kakoova Vlada æeli voditi aktivnu i korisnupolitiku na dobrobit hrvatskog selja-ka. No, Ëlanovi hrvatske Vlade tako-er su upozorili Ëelne ljude naπeæupanije kako se u 2003. godini troπionovac iz 2004. godine.U veËernjim satima Ivo Sanader i

njegovi suradnici te predsjednik Hr-vatskog sabora Vladimir ©eks uveliËa-li su proslavu 14. godiπnjice osnutkakoprivniËkoga HDZ-a.

»lanovi Podravkine Uprave toplo su doËekali premijera Ivu Sanaderaprilikom njegovog prvog posjeta naπoj tvrtki

Na Ekonomskomfakultetu u Zagrebuotvorena dvorana”Podravka”3. str.

Pripreme Tvornice”Sana” u HoËama zaulazak Slovenije uEuropsku uniju4. str.

2 Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Podravkin periskop

Piπe: Janko ErdeljiSektor za razvoj poslovanja

Na valu sve glasnije povike upozore-nja kako stanovniπtvo razvijenog, ali inerazvijenog svijeta, sve viπe trpi odpojave prekomjerne tjelesne teæine, pai gojaznosti, πto po vienjima nekihinstitucija, poput Svjetske zdravstveneorganizacije, poprima obiljeæja epide-mije, s jedne strane, te na sve veÊojpopularnosti ponovo uskrsle Atkinso-ve dijete, s druge strane, roen je uSAD-u novi izraz koji se sve viπe pojav-ljuje na raznim proizvodima prehram-bene industrije: low-carb. Izraz oznaËa-va kraticu low carbohydrate level (ni-ska razina ugljikohidrata), a obiljeæavaproizvode koji sadræe manje ugljiko-hidrata. ©to je loπe u ugljikohidratima?Ugljikohidrati predstavljaju, uz bjelan-Ëevine i masti, jedan od osnovnih gra-divnih elemenata ljudskog organizma ikao takvi su naπim stanicama neophod-ni, meutim obilno konzumiranje na-mirnica koje sadræe visoku koncentra-ciju rafiniranih ugljikohidrata (bijeli πe-Êer, bijelo braπno) provocira jako luËe-nje inzulina, a on brzo metaboliziraugljikohidrate dijelom u potrebnu ener-giju te viπak odlaæe u priËuvu, i tako sedebljamo. Dr. Atkins je poËetkom 70-tih godina proπlog stoljeÊa lansirao di-jetu Ëiji je cilj da sprijeËi stvaranje nepo-trebnih zaliha, odnosno da eliminirapostojeÊe, da tijelu dade poæeljan obliki vitalnost, te da oËuva zdravlje, a temeljise na prehrani bez koncentriranih uglji-kohidrata: bez kruha, krumpira, kolaËa,slastica, zaslaenih bezalkoholnih na-pitaka, itd. Sada je ponovo, kao i drugirazni “modni krikovi”, izvuËena iz “naf-talina” i raste joj popularnost. A onda jeprehrambena industrija lansirala low-carb modu, kao odgovor na to. Tako jeHeinz lansirao low-carb ketchup. Frito-Lay, snack divizija kompanije PepsiCo,poËela je s uvoenjem novih marki -Doritos Edge i Tostitos Edge, a radi seo proizvodima koji su baziËno od krum-pira, koji je sada zamijenjen sojom ibiljnim vlaknima, pa je koliËina ugljiko-hidrata smanjena za 60%. Unilever jepostojeÊe brandove, kao Ragu, Wish-Bone i Liptons proπirio low-carb proi-zvodima. Industrija piva takoer je rea-girala - prodaje se low-carb pivo Miche-lob Ultra i Aspen Edge. Na policama jePepsiCo-va Tropicana s oznakom Light‘n Healthy, a Coca Cola Êe u oæujkulansirati paletu aromatiziranih voÊnihlow-carb napitaka pod markom MinuteMaid. Meutim, pad prodaje Coca ColaoËajniËki nastoji nadoknaditi na krajnjeneobiËne naËine: sad propagira kuha-nje, odnosno egzotiËne recepte u koji-ma se koriste njeni proizvodi.

Postavlja se pitanje hoÊe li se ovaposvemaπnja jurnjava za “low-carb do-larima” isplatiti i kako Êe na dulji rokutjecati na pozicioniranje pojedinih bran-dova. Svaki modni krik, pa i ovaj pre-hrambeni, ima dva ograniËenja: brojvjernih poklonika i vrijeme trajanja. VeÊse sada træiπni analitiËari pitaju neÊe lipromijenjen okus nekih poznatihproizvoda odvratiti potroπaËe i poslatiih u raπirene ruke konkurencije? Apoznato je da vratiti jednom izgubljenepotroπaËe iziskuje puno viπe naporanego steÊi nove. Osim toga, konditor-ska industrija i preraivaËi æitarica sigurnoto neÊe mirno promatrati. I pronaÊi Êese, vjerojatno, neki dokaz, naravno natemelju vrlo pomno provedenog znan-stvenog istraæivanja, da je “proteinskaAtkinsova dijeta vrlo opasna za ljudskozdravlje” - pa Êe “imperija uzvratiti uda-rac”. A pivopije Êe i dalje pijuckati svoje“provjereno” pivo i grickati pravi krum-pirov chips ne mareÊi za trbuh.

Low-carbmanijaosvaja svijet

Damir PolanËec obrazloæio je ovogodiπnje ciljeve poslovanja

Joπ jedno priznanje Podravki

Podravka proglaπena zanajbolju prehrambenukompanijuovog dijelaEurope

Racionalno i proaktivno poslovanjePodravke u Australiji moæe posluæitikao primjer ostalim internationalima.Tamoπnje Podravkino poduzeÊe go-dinama biljeæi pozitivne rezultate, li-sta proizvoda koji se prodaju nepre-kidno se poveÊava - uostalom tu je ipokrenuta diverzifikacija marke Ve-geta, πire se i kanali distribucije, orga-nizirana je i usluæna proizvodnja gula-πa, a troπkovima se dobro upravlja. Toje pored ostalog istakao Ëlan UpravePodravke Damir PolanËec na proπire-nom kolegiju internacionalnih træiπtaodræanom u Koprivnici proπlog tje-dna. Kako je podvukao, zbog tihrezultata i dobrog menadæmenta Au-stralija je odabrana za toËku iz koje Êese Podravkin biznis πiriti na træiπtaDalekog istoka, Kine, Indonezije. PrvipraktiËki koraci, prema rijeËima Jad-ranke JaniÊ, bit Êe poduzeti krajemoæujka na sajmu Sial u ©angaju na

financije moraju usmjeriti na fokusira-na træiπta. A za Podravku to su svaka-ko zemlje srednje Europe u kojima sesusreÊemo sa sve viπe problema, apred kojima je skori ulazak u Europs-ku uniju. Primjerice, u »eπkoj se bilje-æi ukupni pad træiπta (πto zbog padakupovne moÊi, πto zbog iπËekivanjaefekata koje donosi ulazak u EU),cijene prehrambenih proizvoda u ma-loprodaji pale su za dva posto, akonkurencija provodi velike (i skupe)aktivnosti na prodajnim mjestima.Ipak, unatoË tim problemima Podravkaje, prema informaciji Ivice PunËikara,s Vegetom zadræala vodeÊi træiπni udiokod dodataka jelima. Ono πto brine iπto treba, prema dogovoru, popravitije nedovoljna integracija Podravke iLagrisa te proπirenje asortimana. Sto-ga su u Internationalu provedene or-ganizacijske promjene, a pune rukeposla zasigurno Êe imati i novi izvrπnidirektor za srednju Europu MiroslavRepiÊ. Njega odreeni problemi do-Ëekuju i u SlovaËkoj koja takoerosjeÊa pad prometa u trgovini, rastnezaposlenosti i znaËajnu inflaciju.Prema rijeËima direktora tamoπnjegInternationala Æeljka Tonklina, pro-daja prehrambenih proizvoda u Slo-vaËkoj manja je Ëak za 12,2 posto, aPodravkin pad znatno je manji od togopÊeg trenda. Ipak, kako je reËeno,trebat Êe poraditi na jaËanju markePodravka, na inovacijama u asortima-nu posebice uvoenjem novih atrak-tivnih proizvoda, jaËanju odnosa skljuËnim kupcima, te poveÊanju ope-rativne efikasnosti. Olakotna okol-nost za poslovanje leæi u Ëinjenici daje, za razliku od »eπke, ovdje uspo-stavljena dobra povezanost s Lagri-som koji je znatno pomogao u stvara-nju boljih odnosa s kupcima.

Podravka se morapreciznije odreditiprema privatnimmarkama

Problem pak poslovanja u Maar-skoj su velike teËajne razlike te sveizraæeniji trend jaËanja kuÊnih marki.U pojedinim trgovaËkim lancima veÊviπe od 20 posto prometa odlazi naproizvode pod njihovim imenom. Sobzirom na to da to nije specifiËnostsamo maarskog træiπta, prihvaÊen jeprijedlog Draæena Prosa da se ovimpitanjem pozabavi posebni Podravkintim. Preciznija strategija nastupa morase odrediti i za ostala træiπta, posebnoza ono najznaËanije - poljsko. Tamosu negativni trendovi koji su seznaËajno odrazili na ukupno poslova-

kojem Êe Podravka predstaviti svojeizvozne moguÊnosti i kontaktirati po-tencijalne partnere.Osim Kine ispituju se i πanse kompa-

nije sa srcem i na drugim projektnimtræiπtima, a ovogodiπnji prioritet jeTurska kao zemlja s najbræe rastuÊomekonomijom u regiji i sa sedamdese-tak milijuna stanovnika koji imajusliËne prehrambene navike kao Hrva-ti.- Do sada smo u Tursku izvezli

stotinjak tona Vegete, prisutni smo uËetiri velika trgovaËka lanca, a plani-ramo osvojiti barem joπ jedan i pove-Êati broj prodajnih mjesta, a time iprodaju. Da bismo to ostvarili najveÊidio marketinπkih ulaganja i ljudskogpotencijala u sektoru projektna træiπtaiskoristit Êemo upravo za taj zadatak -istakla je Snjeæana Sirovec, zamjenicaizvrπnog direktora za projektna træi-πta.To naravno ne znaËi zanemarivanje

rumunjskog, bugarskog, grËkog nitræiπta Afrike i Bliskog istoka, ali jeposve razumljivo da se snage, odnosno

nje kompanije zaustavljeni i kad ne bibilo skupih repova iz proπlosti (spor-nih potraæivanja, pretjeranih troπkovai sl.) veÊ sada bi poduzeÊe poslovalos dobiti.- U Poljskoj kontroliramo oko 10.000

prodajnih mjesta, indeks distribucijenaπeg najvaænijeg proizvoda Vegeteje iznad 90 posto. Trebaju nam novi,træiπtu cjenovno prihvatljivi proizvodii jasna marketinπka strategija - podvu-kao je direktor Neli Groza.Za Podravku je na ovim træiπtima

vaæna i efikasna borba protiv imitacijai falsifikata Vegete. Primjerice, u Rusijisu, kako je to rekao direktor DamirPerlok, postignuti dobri rezultati, aprema informaciji Alena Ipπe, za oËe-kivati je da Êe i spor protiv Kuharekau NjemaËkoj donijeti pozitivno rjeπe-nje. No, nelojalna konkurencija i daljeu nizu zemalja grize dio træiπnog ko-laËa i trebat Êe puno upornosti, znanjai odluËnosti da se Podravka odupretome.OËito, pred timom zaduæenim za

Podravkin biznis na internacionalnimtræiπtima jedna je priliËno teπka godi-na. Odstupanja od biznis plana, kakoje podvuËeno, ne smije biti, a za sveizazove koje donose ekonomska kre-tanja, posebice ulazak zemalja sred-nje Europe u Europsku uniju, morajuse iznaÊi najbolji odgovori. Pri tomeËlanovi tima, osim na svoje znanje,efikasnost i æelju za pobjedom, raËu-naju i na potporu sluæbi razvoja, mar-ketinga i financija Podravke.

Proπireni kolegij internacionalnih træiπta

Nema odstupanja od biznis plana

Ugledni financijski Ëasopis ”Finan-ce Central Europe” proglasio je Pod-ravku najboljom prehrambenomkompanijom u jugoistoËnoj Europiu proπloj godini. Podravka je i pri-jaπnjih godina bila uvrπtavana nalistu 100 najuspjeπnijih u svojoj ka-tegoriji prema ocjenama financij-skih analitiËara, a prvo mjesto u2003. godini vrijedno je priznanjekompaniji koja sve viπe razvija svojmeunarodni biznis.

Podravkinetvornice u Poljskoj,Maarskoj, »eπkoj iSlovaËkoj nastavljajus radom

Prema informacijama koje su se Ëulena sastanku proπirenog kolegija inter-nacionalnih træiπta, Podravkine tvor-nice u Poljskoj, Maarskoj, »eπkoj iSlovaËkoj nastavljaju s radom. Trenut-no se provode analize njihove efikas-nosti, koriπtenja kapaciteta i provodemjere racionalizacije. Tako su u Mo-haËu postignute uπtede na materijaluizrade i osoblju - broj zaposlenihsmanjen je sa 80 na 73, dok su uKostrzynu uz smanjenje broja radnikapoboljπani uvjeti kreditiranja, izbjeg-nute neke vanjske usluge, a dio slabijekoriπtenih strojeva vraÊen je u kop-rivniËku tvornicu.

Proces razvoja organizacijePodravke d.d.Prema posljednjim informacijama Uprave Podravke d.d., i nadalje se radi

na razmatranju raznih opcija za eventualne promjene organizacije, no sadje taj proces uπao u iduÊu fazu. Naime, razmatraju se razliËiti naËiniupravljanja kompanijom (tzv. corporate governance) te u sklopu toga ivarijante organizacije tako da je dosad u tom smislu pred Upravom Podravked.d. odræana prezentacija prvog prijedloga. U slijedeÊih mjesec dana predUpravom, a vrlo vjerojatno i pred proπirenim kolegijem Uprave i prvog redamenadæmenta, odræat Êe se nekoliko prezentacija razliËitih modela upravlja-nja kompanijom te vezano uz to i razliËiti prijedlozi organizacije kao jednogod najvaænijih segmenata upravljanja. Naime, na cijelom procesu rade i veÊprije angaæirani savjetnici a koristit Êe se i nadopune i prijedlozi menadæ-menta Podravke. Osim toga, veÊ otprije postoje prijedlozi za odreenepromjene u postojeÊoj organizaciji i naËinu upravljanja izraeni unutar iizvan kompanije koji Êe takoer sada biti ukljuËeni u navedene aktivnosti.Nakon svega toga Uprava Podravke d.d. Êe se oËitovati i izabrati najbolji

prijedlog koji Êe morati biti formuliran tako da bude relativno jednostavnoprovediv kroz sve poslovne funkcije. Na kraju, tek nakon odluke UpravePodravke d.d. bit Êe poznati oblik konaËne organizacije, dok Êe dotad sveu tom smislu biti moguÊe sagledavati samo od sluËaja do sluËaja.Dotad Êe vaæiti naputak Uprave o 10 postotnom smanjenju plaÊa za sve

poslove koji se obavljaju temeljem posebnih ugovora.

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Belupovimrodiljama10.000 kunaSvim svojim rodiljama hrvatska far-

maceutska tvrtka Belupo isplatit Êejednokratnu novËanu pomoÊ od 10.000kuna. OdluËila je to 13. veljaËe UpravaBelupa. Time je Belupo, sa gotovodevet stotina zaposlenika, postao prvahrvatska tvrtka koja konkretnim mjera-ma sudjeluje u afirmaciji pronatalitetnepolitike hrvatske Vlade.StvarajuÊi poæeljno radno mjesto te

pruæajuÊi pomoÊ kada je ona najpo-trebnija, Belupo je joπ jednom potvrdioda je druπtveno i socijalno odgovornahrvatska tvrtka, kazao je Sani PogoriliÊ,predsjednik Uprave Belupa, dodavπida je konkretna i nesebiËna pomoÊobiteljima Belupovaca odgovor na nji-hov entuzijazam, predanost poslu ilojalnost kompaniji.ZahvaljujuÊi upravo svojim zaposle-

nicima, njihovu znanju i kompetencija-ma, Belupo iz godine u godinu raste testvara zavidnu poziciju jednog od vo-deÊih proizvoaËa lijekova u srednjoj ijugoistoËnoj Europi.

RadniËko vijeÊeprihvatilootpremnineRadniËko vijeÊe Podravke d.d. na

sjednici u ponedjeljak prihvatilo jeUpravin Program zbrinjavanja tehno-loπkoga viπka s popisom od 200-njakzaposlenika s kojima Êe se raskinutiugovor o radu, a oni dobiti otpremni-ne. Kao πto je planirano i veÊ najavlje-no, radni im odnos prestaje s 29.veljaËe, a otpremnine Êe primiti jed-nokratno u oæujku, zajedno sa zad-njom plaÊom. Za svaku punu godinuradnoga staæa u Podravki dobit Êe po5000 kuna neto. H. ©.

Ukratko

Na Ekonomskom fakultetu u Za-grebu u Ëetvrtak 19. veljaËe otvore-na je dvorana za Ëije je preureenjei opremu Podravka donirala 400tisuÊa kuna. PotpomaæuÊi ovaj pro-

jekt Ekonomskog fakulteta u obno-vi dvorane, Podravka je prva hrvat-ska kompanija koja je pristupilatom projektu.UoËi otvaranja dvorane, s preda-

vanjima je zapoËela druga generaci-ja programa FBA polaznika Pod-ravkine menadæerske akademije.SveËanom su otvorenju dosadaπnje

dvorane 36 prisustvovali dekan Eko-nomskog fakulteta Ivan LovrinoviÊ,prodekan Ekonomskog fakulteta ivoditelj programa FBA na Podravki-noj menadæerskoj akademiji DarkoTipuriÊ i predsjednik UpravePodravke Darko Marinac.Nakon uvodnih rijeËi Drenislava

ÆekiÊa, izvrπnog direktora Korpora-

tivnog marketinga i komuniciranja,dekan LovrinoviÊ ispred Ekonom-skog fakulteta izrazio je dobrodoπli-cu i zahvalu na stupanju u strateπkopartnerstvo. Naglasio je svoj ponosπto dvorana buduÊe elite hrvatskoggospodarstva nosi naziv Podravkate izrazio nadu u nastavak buduÊesuradnje. Predsjednik Marinac, kojije prisustvovao i uvodnom predava-nju, podsjetio je na projekte Ljud-skih potencijala koji potiËu planira-nje karijere, mape nasljeivanja ipraÊenje radne uspjeπnosti. Rekaoje da jedino πto dijeli tvrtku od tvrtkeje Ëovjek, a jedino πto dijeli Ëovjekaod Ëovjeka je znanje te je stogaizrazio svoju æelju da Podravkinimenadæeri nauËe i znaju joπ viπe.Stoga Podravka u suradnji s Eko-nomskim fakultetom ulaæe sredstvau obrazovanje i usavrπavanje svojihzaposlenika, a prosperitet Podravkeizbor je nas samih. Prodekan Tipu-riÊ podsjetio je kako je Podravkaprva zakljuËila ugovor o FBA pro-gramu koji je od najznaËajnijih pro-grama u komercijalnoj djelatnostiEkonomskog fakulteta. Nakon po-tpisanog ugovora s Metropolitan Uni-versity Leeds, Podravkini menadæe-ri s diplomom FBA moÊi Êe sluπati itaj program i steÊi diplomu EU.Izrazio je uvjerenje da su polazniciFBA programa buduÊnost hrvatskogmenadæmenta koji Êe podiÊi razinuhrvatskog gospodarstva na razinukoju zasluæuju, a Podravka i Eko-nomski fakultet u svojemu su stra-teπkome partnerstvu na dobitniËkojstrani.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu sveËano otvorena dvorana ”Podravka”

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Podravka i Ekonomski fakultetna dobitniËkoj su strani

Prvo predavanje u novoureenoj dvorani ”Podravka”

Podravkin je menadæment gotovodva mjeseca osluπkivao kako Êe senova Vlada postaviti prema kop-rivniËkoj tvrtki. U meuvremenu su seispreplitale najrazliËitije priËe o tomeπto Êe uËiniti kabinet Ive Sanadera, odutjecaja na strateπke odluke pa dokadroviranja u Nadzornom odboru iUpravi. Stalno su se spominjala nekanova imena koja navodno dolaze iliodlaze, πto je samo poveÊavalo nervo-zu. Indikativno je da je u svemu tomenajstaloæeniji bio predsjednik UpraveDarko Marinac, iako su neki lokalnipolitiËari tvrdili da Êe mu biti zamjere-no πto je u Podravku stigao u mandatuprethodne vlasti. MarinËeva je teza,meutim, bila da se premijer SanaderneÊe mijeπati u poslovnu politiku, nitiÊe u najveÊoj prehrambenoj industrijitraæiti “sinekure” za zasluæne ËlanovevladajuÊe stranke.Nakon Sanaderova ovotjednog po-

sjeta Koprivnici, kojom prilikom jerazgovorao i s poslovodstvom

Podravke, jasno je da Vlada nema tuambiciju da bi usmjeravala rad tvrtke,a premijer i ministri nisu ni odviπeoptereÊeni stranaËkim statusom poje-dinih menadæera, pa su poslovodstvudali i naËelnu podrπku. Sanaderu jeizloæena vizija razvoja Podravke, upo-zoreno je na razne probleme u njenojrealizaciji, posebno na inozemnim tr-æiπtima, a premijer i ministri gospodar-stva Branko VukeliÊ i poljoprivredePetar »obankoviÊ su to prihvatili bezprimjedbi. U tom su kontekstu nagla-sili i probleme s formiranjem gospo-darske diplomacije, koja bi trebala bitiu funkciji inozemnih prodora.Razgovarano je i o vlasniËkoj struk-

turi Podravke, πto je veÊ sloæeniji pro-blem, gdje je dræava prisutna s ukup-no 28 posto dionica. Tu je premijerponovio svoj naËelni stav da je dræavaloπ gospodar, pa je najavio da je onaspremna izaÊi iz vlasniËke strukture.Takav je stav, usporedbe radi, u su-protnosti s konceptom “nacionalne

ekonomije”, na kojem je inzistiraoHSS-ov lider Zlatko TomËiÊ, Ëiji je biostav da se dræava ne treba odricatiPodravkinih dionica. Sanaderova na-java prodaje dionica ne znaËi, doduπe,da Êe to biti realizirano u narednimmjesecima, niti da Êe bilo koji potezbiti uËinjen mimo volje i suglasnostikoprivniËke tvrtke. Tih 28 posto dioni-ca, na koncu konca, ne mora bitiprodano nekoj inozemnoj prehram-benoj kompaniji, moæda i konkurent-skoj, πto je obiËno prva pomisaoprilikom spominjanja takve moguÊno-sti, veÊ bi se potencijalni partner mo-gao naÊi i u Hrvatskoj. To bi mogloosnaæiti kompaniju, no Ëinjenica je daje do takve odluke joπ daleko i da Êese traæiti i detaljno preispitivati svepotencijalne moguÊnosti.

Dan nakon Sanaderova posjeta ob-javljen je u Poslovnom tjedniku i velikiintervju s Darkom Marincem, koji se uosnovnoj tezi, iako je napravljen rani-je, poklapao s poantom premijerova

posjeta. O tome dovoljno govori na-slov intervjua: “Dræava mora izaÊi izPodravke”. Marinac je æelio naglasitida je prodaja Podravkinih dionica ipakzadatak koji se ne provodi preko noÊi,veÊ da Êe logiËno proizaÊi iz najavlje-nih promjena u funkcioniranju dræav-nih fondova: “Mislim da dræava dugo-roËno ne treba biti u Podravki. Kratko-roËno je to bilo dobro, jer smo prolazilitranziciju u kojoj se svaπta dogaalo, adræava je bila nekakav korektor. Du-goroËno, neki Êe fondovi koji danasimaju dionice biti privatizirani, pa Êeto prestati biti ulog dræave, a neki Êenestati, poput HFP-a. Tu Êe se trebatitraæiti rjeπenja, u godinu-dvije mora-mo raËunati da Êe dolaziti do promje-na. Izravan utjecaj dræave vjerojatnoÊe biti manji, ali Êe posredan utjecajipak ostati. Danas imamo priliËno sta-bilnu i dobru vlasniËku strukturu, alinismo dovoljno efikasni. To nam jenajveÊi problem.”Vratimo se, ipak, Sanaderovu posje-

tu Podravki. Sada viπe nema dvojbeda Êe kadrovske promjene koje setijekom vremena mogu oËekivati uNadzornom odboru ponajviπe ovisitio vlasniËkoj strukturi, ali i o tomehoÊe li Ëlanovi koji zastupaju dræavubiti spremni provoditi zacrtanu Vladi-nu politiku. »injenica je, meutim, daje ona u ovome trenutku tek naËelnopoznata. Moæda je moguÊe da sepreispita i broj predstavnika malihdioniËara, s obzirom na to da se veÊpoduæe govori o tome kako bi njihovudjel trebalo vezivati uz moguÊnostprikupljanja punomoÊi na dioniËar-skim skupπtinama. Mali dioniËari ta-kav potez ne bi, doduπe, prihvatili soduπevljenjem, pa Êe se i o tome joπpuno raspravljati. Kad je, pak, rijeË oUpravi, nedvojbeno je kako je najve-Êa odgovornost na samome Marincuda procijeni moæe li sa svakim odsvojih aktualnih suradnika ostvarivatipreuzete obveze. U tome nikakvepolitike ne bi smjelo biti.

Premijer Sanader podræava Podravkino poslovodstvo

4 Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Piπe: Jadranka Lakuπ

Od 1. veljaËe ove godine direktorProdaje u Istri i sjevernom Primorjuje Denis StarËeviÊ. On je u Podravkiproπao gotovo sva radna mjestavezana za prodaju te stekao zavid-no iskustvo, a u posljednje vrijemeostvario i zapaæene rezultate pro-daje. Za 32 zaposlenika prodaje uRijeci proπla je godina bila uspjeπ-na, a o tome Denis StarËeviÊ kaæe:- Proπlu poslovnu godinu zavrπili

smo uspjeπno, indeks na prehraninam je 105, a i u svim grupamaproizvoda prodaja nam je rasla. No,imali smo odreenih problema sprodajom grupa proizvoda od voÊai povrÊa zbog desortiranosti. »inje-nica je da je proπle godine desorti-ranost u toj grupi proizvoda bilamanja nego prijaπnjih godina, alijoπ uvijek nam je stvarala problemei direktne i indirektne. Osim πtosmo zadovoljni ostvarenim prodaj-nim rezultatima u 2003. godini, tagodina je bila i godina eksperime-nata i priprema za novu organizacijuprodaje s kojom smo krenuli uprosincu. Detaljno smo snimili te-ren, analizirali kupce i odabrali pra-ve partnere. To znaËi da nema viπeonoga modela - daj robu pa Êu tiplatiti kada budem htio.- To znaËi da nema problema u

naplati?- Tako je, s te financijske strane

smo izuzetno zadovoljni. Ima sitnihproblemËiÊa, ali oni su minorni.

Moæemo reÊi da ono πto je tijekommjeseca prodano, toliko je i napla-Êeno, dakle govorimo o jednoj sto-postotnoj naplati.

Efikasnija prodajnaoperativa i logistika-©to znaËi nova organizacija?- Tijekom proπle godine bilo je

dosta promjena u naπoj regiji, brojljudi je smanjen, ne drastiËno, aliuspjeli smo dobiti efikasniju pro-dajnu operativu i logistiku. Sada setoËno zna tko πto radi i tko za πtoodgovara, odnosno nema viπe praz-nog hoda, svi smo maksimalno ufunkciji i dnevni angaæman nam jekompletno ispunjen. Bez obzira πtoje nova organizacija sluæbeno po-Ëela 1. veljaËe, mi ju provodimo od1. sijeËnja i izuzetno smo zadovoljni

s dosadaπnjim kvalitetnim pomaci-ma. Novom organizacijom dobiva-mo veÊu moguÊnost kontakata sonim od Ëega mi æivimo - mjestapotroπnje. Nekada smo u organiza-ciji imali kontrolora prodaje, koor-dinatora itd., a sada imamo uz di-rektora prodaje i voditelje prodaje.Voditelj kljuËnih prodajnih mjestaje vrlo bitna funkcija jer na naπojregiji imamo 34 takva kljuËna pro-dajna mjesta koja ostvaruju oko 70posto ukupnog prometa. Potom jetu voditelj prodajne operative kojiÊe biti odgovoran za prodaju namjestima koja nisu kljuËna i nakojima ne vrijede pravila kao zakljuËna prodajna mjesta. Ova godi-na je prijelomna za gastro, jer nanaπem podruËju ima svakakvih ”ku-hinja” u tom segmentu. Naravno,prepoznali smo vaænost gastra nanaπem podruËju te u novoj orga-nizaciji postavili voditelja gastra ismrznutog programa koji Êe voditibrigu o prodajnoj operativi u tomsegmentu.- Kakve su trenutno aktivnosti

Podravke u vaπoj regiji?- Osnovne aktivnosti su oko pro-

mjene casa-sconta sa 8 na 5 posto.Bilo je negodovanja od strane ku-paca, ali svi kupci u naπoj regiji supotpisali ugovore. Pregovori nisubili lagani, no uspjeli smo kupcimaobjasniti iz kojeg razloga smanjuje-mo casa-sconto i oni su to u konaË-nici i prihvatili. Uveliko radimo napripremi turistiËke sezone, a tu mis-lim na brojne javne natjeËaje, ten-

dere, snimanje konkurencije, pot-pisuju se novi ugovori itd. Naravno,i dalje razvijamo novu organizacijuprodaje, a da smo na pravom putupokazuju i rezultati prodaje u sijeË-nju. Naime, plan koji je, morampriznati, vrlo ambiciozan prebacilismo za 8,5 posto, a i trend poveÊa-ne prodaje nastavlja se i u veljaËi.

Ambiciozni plan prodajeza ovu godinu- ©to oËekujete od ove turistiËke

sezone?- Kao πto sam rekao, plan prodaje

za ovu godinu je vrlo ambiciozan,ali bitno je istaknuti da se vrlokvalitetno planiralo prema svako-me onome stupu u novoj organiza-ciji o kojima sam govorio, potomsvakom putniku te se sada toËnozna koliko tko mora prodati. Na-ravno, tko prebaci zacrtane ciljevedobit Êe odgovarajuÊu stimulaciju,a tko ne, bit Êe i adekvatno kaænjen.Ne moæe se stihijski prodavati, miu prodaji imamo 1095 proizvoda,bez proizvoda Ital-icea, koje smomorali planirati na nivou godine, ato treba i realizirati. No, ako se pojutru dan poznaje i po atmosferikoja vlada u naπoj prodajnoj ekipi -mislim da smo na pravom putu. ©tose pak tiËe oËekivanja u turistiËkojsezoni, prema najavama, ove godinebit Êe puno turista u naπoj regiji, alipuno toga ovisi o vremenu. Tako-er, nadam se dobroj i predsezoni,a s obzirom da sam po prirodioptimist i siguran sam ako se nedogodi neπto ekstremno, da Êemo i

ove godine poluËiti bolje financij-ske rezultate nego u srpnju i kolo-vozu lani koji su nam inaËe bilirekordni mjeseci.

Promjene u distribucijiroba- Kako ide proces kresanja troπko-

va u vaπoj regiji?- Troπkovi su rak-rana u naπoj

regiji kao uostalom i cijele Podravke.NajveÊi problem su nam troπkovidistribucije jer bilo je sluËajeva darobu prevozi nekoliko manjih ka-miona umjesto jedan πleper. Zato jedobro πto je u Prodaji Hrvatskapostavljeno mjesto voditelja distri-bucije i logistike te Êe sigurno bitibolji protok informacija o potreba-ma i najefikasnijoj realizaciji. ©to sepak tiËe dostave u naπoj novojorganizaciji, zadræali smo ambu-lantnu prodaju, jer se pokazala ne-ophodna i korisna, ali za razliku odprije kada je bilo πest, a po novojorganizaciji sada su tri djelatnikaambulantne prodaje, radi i ritel igastro. Vozila koja su ostala sma-njenjem tih ljudi preraspodjelompostojeÊeg kadra po novoj organi-zaciji stavljena su u vlastitu distribu-ciju. To se pokazalo kao jako dobarpotez, a veÊ sijeËanjski rezultati tihprodavaËa dokazuju kako smouspjeπno organizirali taj segmenatambulantne prodaje i ujedno uπte-djeli na troπkovima. Sve u svemu,nova organizacija poluËuje rezulta-te - rekao je na kraju razgovoraDenis StarËeviÊ.

SudeÊi po provedenim aktivnosti-ma, Podravkina tvornica ”Sana” uHoËama koja posluje u sastavu SPJDolcela, Lino, Kviki mirno oËekujeskori ulazak Slovenije u Europskuuniju. ZapoËela je puna primjenaHACCP-a, dobivena je suglasnostza koriπtenje slova ”e” na ambala-æi, te zadovoljeni kriteriji za stavlja-nje zelene toËke na proizvode.Uvoenje sustava HACCP u ”Sani”

je bio dugoroËni proces za koji suponajprije postavljene teorijske pret-postavke, da bi se zatim korak pokorak provela cjelokupna imple-mentacija u proizvodnju.- Na svakoj vreÊici koja izlazi iz

tvornice sada je oznaka naloga pre-ma kojemu moæemo toËno utvrditiiz koje sirovine je nastao proizvod,na kojem stroju je izraen, tko ga jei kada izraivao. PraktiËki, svakiproizvod ima svoju osobnu kartu,pa imamo vrlo visoki stupanj kon-trole kvalitete i takozvanu sljedlji-vost - rekao nam je tehnolog Zvo-ne Finguπt.

Sve sloæene poslove na uvoenjuHACCP-a Sanini struËnjaci napravi-li su praktiËki sami uz savjete Ne-venke VdoviÊ iz PodravkinogHACCP tima te mariborskog Zavo-da za zdravstvo zaduæenog za pro-voenje kontrole. Direktorica tvor-nice Tanja Steblovnik posebno isti-Ëe doprinos radnika:

- I do sada su zaposleni u Sanipoπtivali visoke kriterije kvalitete izaπtite na radu, a promjene koje jedonijelo uvoenje HACCP dobrosu prihvatili. Proπli su i osposoblja-vanje posebno vaæno zbog novinau voenju dokumetacije, pa sviposlovni procesi teku bez proble-ma.Na svim vaflima, pudinzima, πlag

pjenama i ostalim proizvodima «Sa-nefl koji odlaze na razliËita træiπtauskoro Êe se naÊi i oznaka ”e” kaodokaz kontrolirane teæine. U Eu-ropskoj uniji ovaj znak odobravaInstitut za mjere (MIRS) kao garan-ciju da se u vreÊici, odnosno upakovanju nalazi upravo ona teæi-na koja je oznaËena na deklaraciji.Mnogi potroπaËi na policama oda-biru samo proizvode koji nose ta-kvu meunarodno priznatu ozna-ku. To od proizvoaËa zahtijevastalnu kontrolu teæine, a u Sani seona obavlja svaki sat. Prema rijeËi-ma tehnologa Finguπta, svaki na-log ima svoju provjeru i dokazteæine, pa se potroπaËima doistagarantira da Êe kupnjom ovih Pod-

ravkinih proizvoda dobiti toËnodeklariranu koliËinu.Od poËetka godine tvornica Sana

zadovoljava i kriterije za koriπtenjezelene toËke (green punkte) koja jetakoer neophodna na træiπtima Eu-ropske unije. ToËnije, propisi EU

Tvornica Sana, HoËe

Ulazak Slovenije u Europsku uniju doËekuje se spremno

zahtijevaju da proizvoaËi podmi-ruju troπkove recikliranja ambalaæe,a Sana je sklopila ugovor s tvrtkom«Slopackfl kojoj Êe se plaÊati za pre-radu ambalaæe proizvoda koji iduna slovensko træiπte. OËito, 1. svib-nja u Sani se doËekuje spremno.

Zvone Finguπt

Proizvodi iz Sane dobivaju svoju ”osobnu kartu”prema kriterijima Europske unije

Razgovor s direktorom Prodaje Podravke - Regija Istra i sjeverno Primorje Denisom StarËeviÊem

Razgovarao: Boris Fabijanec

Novom organizacijom dobri proπlogodiπnji prodajnirezultati joπ Êe se poboljπati

Denis StarËeviÊ

5Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Prvo πto upada u oËi pri πetnji ulica-ma Viborga, grada u srediπtu danskogpoluotoka Yilanda, su prozori bezzavjesa i roleta koji dopuπtaju pogledu domove i urede. Tako moæete vidje-ti Ëitavu obitelj okupljenu u veËer-njem razgovoru u blagovaonici pre-punoj antiknog namjeπtaja, usamlje-nu ËitaËicu udobno zavaljenu u fote-lju pored kamina, slike impresionistapovjeπane u sobi s diskretno upalje-nim svjetlima koja tek Ëeka ukuÊane,tinejdæericu kako iz mikrovalke uzi-ma svoj obrok, redove knjiga na po-licama, ukrasne predmete koji pod-sjeÊaju na daleka putovanja, vaze pre-pune cvijeÊa, brojne uredno posloæe-ne sitne detalje koje kuÊu Ëine do-mom. Kao da nitko pred susjedima iprolaznicima niπta ne krije. Ili paknitko i ne zaviruje u tue prozore,naravno osim stranaca kojima je teπkoodoljeti tom neobiËnom izazovu. Timviπe πto je svaki prozor uredno obojensvjeæom bojom, najËeπÊe bijelom. Za-

pravo kad se hoda ulicama ViborganemoguÊe je naiÊi na kuÊu ili zgradus neurednom fasadom. Sve izgledajukao da su liËioci baπ juËer s njihodmaknuli skele. Bljeπtavo izgledajuËak i zgrade od crvene cigle, starestotinjak godina, kao da ih redovnoperu. A graevine prate liniju breæu-ljaka u Viborgu, okruæene su uree-nim vrtovima u kojima su veÊ procva-le prve visibabe, do njih vode staze iputevi koji su ovih zimskih dana briæ-ljivo posuti krupnim æutim pijeskomkako bi se izbjegla poledica i klizanje.Na najviπoj koti grada nalazi se kate-drala sagraena u 12. stoljeÊu u roma-niËkom stilu na koju su mjeπtani oso-bito ponosni jer predstavlja najveÊugranitnu crkvu u Danskoj. U njenoj sublizini gradska vijeÊnica, muzej i staragradska jezgra s glavnim trgovaËkimulicama. U njima je u petak iza 18 sati,kada sam krenula u upoznavanje gra-da, vladalo pravo mrtvilo. Sve trgovi-ne veÊ su bile zatvorene, u restorani-ma su tek oËekivali goste, a jediniotvoreni πoping centar bio je gotovopoluprazan. Pa gdje su ti ljudi, pitala

sam se. Isto pitanje javilo mi se i usubotnje prijepodne kada sam okodevet ujutro proπetala istim ulicamakoje su se tek budile. Odgovor jedoπao nakon nepunih sat vremenakada su se odjednom ispred svihtrgovina pojavili πtandovi prepuni cvi-jeÊa, voÊa, kozmetike, garderobe, ku-Êanskih potrepπtina, torbi, cipela... ana veÊini je pisalo Udsalg. Odmahsam shvatila da je to sniæenje (ilirasprodaja), jer je uz ovih πest magiË-nih slova pisalo 30, 50 ili 70 posto.MagiËnih zato πto su privukle brojneobitelji, mlade parove, umirovljenikeu subotnju kupovinu. No unatoË ni-skim cijenama (primjerice dobre hla-Ëe mogle su se kupiti veÊ za 100 krunaπto je neπto viπe od 100 kuna, æenskamajica za 30 kruna, muπka vesta za230 kruna, djevojaËki sako za 50 kru-na) nigdje nije bilo guæve ili nervoze.ProdavaËice, uglavnom mlade i pla-vokose, vrlo su ljubazne, sluæe seengleskim ili njemaËkim jezikom, a utrgovinama za djecu obiËno su obuËe-ne u kostime Snjegulice ili Dobre vile.Na srediπnjem gradskom trgu u pro-davaËe su se pak pretvorili poljopriv-rednici s imanja u okolici ViborganudeÊi ekoloπki proizvedeno voÊe ipovrÊe, domaÊice koje kuÊni budæetpopravljaju prodajuÊi rukom oslikaneËestitke ili πarene kamenËiÊe, studen-tice s prekrasno izraenim unikatnimnakitom. Na ulicama se dobro trgova-lo kao πto i priliËi gradu koji biljeæinajbræi gospodarski rast u Danskoj. UViborgu je razvijena kemijska, metal-ska, duhanska, tekstilna i pivarskaidustrija, tu djeluje jaki istraæivaËkiinstitut, a razvijen je i sustav obrazo-vanja i osposobljavanja. Viborg jejedan od pet danskih gradova u ko-jem funkcionira teritorijalni ugovor ozapoπljavanju Ëije je osnivanje pota-kla Europska unija kako bi se boljekoristili strukturalni fondovi zajedni-ce. Projekt potiËe regionalno i lokal-no partnerstvo i koordinaciju u stvara-nju uvjeta za zapoπljavanje, posebicetzv marginalnih grupa poput æenaniæeg obrazovanja u tradicionalnimzanimanjima, starijih i onih koji dugoËekaju na posao, radnika s umanje-nom sposobnoππÊu, izbjeglica i imi-granata, mladih bez adekvatnih kvali-

fikacija. U Viborgu su postignuti dobrirezultati koji Ëesto sluæe i kao modelza osamdesetak drugih europskih gra-dova ukljuËenih u ovaj projekt.Ipak, prije svega Viborg je grad

sporta. Njegovi stanovnici bave se saËak 30 raznih sportova za koje postojeodliËni uvjeti, ukljuËujuÊi i igraliπte zasve popularniji golf sa 18 rupa. Pozna-ti su po najveÊem pjeπaËkom dogaa-nju u Skandinaviji - Haervejsmarchukoji svake godine u posljednjem vi-kendu u lipnju okuplja brojne poklo-nike hodanja iz viπe od 20 zemalja. Upjeπake koji po toËno utvrenim ruta-ma po tresetiπtima, i πumama, krozsela u okolici Viborga hodaju dvadana, uvrπtavaju se i stari i mladi,obitelji, timovi πkola, sportaπi. Primje-rice, obiteljska ruta iznosi 2 x 20kilometara, za djecu od 5 do 14 godi-na i æene iznad 50 godina predvienoje 2 x 30 kilometara, a za muπkarceizmeu 15 i 49 godina 2 x 45 kilome-tara. Za vrijeme pjeπaËenja nije do-zvoljeno puπenje, upotreba tranzisto-ra i kazetofona. Prava promocija zdrav-lja i stapanja s prirodom.Viborg je proπaran biciklistiËkim sta-

zama, a raπireno prijevozno sredstvokoristi se i za dolazak na omiljenerukometne utakmice u dvoranu izgra-enu pored nogometnog stadiona pod

Ëijim natkrivenim tribinama je smjeπte-na ogromna kuglana (zapravo bowlingsa 16 staza) i sala za biljar s restoranomi igraonicom za djecu. U sportskojdvorani Ëak postoji i poseban prostorza parkiranje i Ëuvanje bicikla uz koji seformira i pravi parking za djeËja kolica.Jer u Viborgu je posve normalno da nautakmice dolaze Ëitave obitelji, a oninajmlai joπ se u pelenama uËe da jenajdraæa boja zelena. Stoga nije neuo-biËajeno vidjeti da πestomjeseËna bebau rukama dræi zelenu zveËku i da naglavi ima zelenu klupsku kapicu. Ilipak da djed «ozeljenjenfl od glave dopete u klupskoj trgovini na ulazu udvoranu kupuje πal unuku kojem je zaroendan poklonio i godiπnju kartu zarukomet. Posve je normalno da gospo-e u πezdestim godinama obuku klup-ski dres i bez prestanka bubnjaju navelikim bubnjevima cijelu utakmicu.Zapravo ne jednu nego dvije, jer nakonæenskog susreta osmine finala KupaEHF na Valentinovo zaljubljenici urukomet mogli su pogledati i srazsvoje muπke ekipe s uvijek opasnimsusjedima iz Ikasta. Viborgovi navijaËistvaraju posebnu atmosferu u kojojnema nasilniπtva, uvreda, u kojoj sebuËno nagrauje svaki dobar potez, ukojoj se pljeπÊe i protivnicima, u kojojpobjeuje sport.

Putopisno - rukometni zapis iz Danske

Viborg - grad sporta

Ponos Viborga - katedrala iz 12. stoljeÊa I πareni kamenËiÊi nalaze kupce

Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ

Novi predsjednik Marijan SlukiÊNa skupu sindikalnih povjerenika odræanom u utorak 17. veljaËe 2004. izabranje novi predsjednik Sinpoda. Tu Êe funkciju u narednom Ëetverogodiπnjemrazdoblju obavljati Marijan SlukiÊ.Marijan SlukiÊ u Podravki je zaposlen neprekidno od 1989. godine, aktivni jeËlan i sindikalni povjerenik Sinpoda od samog osnivanja, a trenutno radi uOpÊim poslovima.»lanovi Sinpoda sve potrebne informacije o radu tog Podravkinog sindikatamogu dobiti na telefon broj 1222.Poslove vezane za blagajnu uzajamne pomoÊi koja djeluje u sastavu Sinpoda,obavljati Êe Boæidar Flis. Kontakt telefon za blagajnu uzajamne pomoÊi od 1.oæujka je 1888.

Vjerojatno joπ nitko nije pokuπaoizraËunati kroz Ëije je ruke u Podravkiproπlo najviπe novca. Usuujemo seustvrditi kako smo doπli do odgovorana to pitanje, i to ne s velikom mu-kom. RijeË je o Ëetvero ljudi koji su“obrnuli” milijune i milijune.Njihova imena su Ksenija GerπiÊ,

Marija ©tefulj, –urica ©imuniÊ iZdravko Poljak, imaju normalno rad-no vrijeme i nemaju menadæerskeugovore. Ekipa je to Podravkine inter-ne blagajne, a upoznao ih je svatkotko je podizao naknadu za sluæbenoputovanje, plaÊao Podravkino grija-nje, raËune za kakav otpadni materijalkoji je kupio u Podravki, dao pπenicuu polog ili, uopÊe, imao kakav goto-vinski ili bezgotovinski financijski aran-æman s Podravkom.Ti milijuni koje su, dakle, “obrnuli”

nisu iπli niti iz njihova dæepa niti unjihov dæep, a dokaz da je rijeË odoista velikim iznosima valja potraæitiu tome πto sve Ëetvoro veÊ dugoobavlja blagajniËki posao.Marija ©tefulj najdulje, Ëak 21 godi-

nu, a danas se pomalo sa sjetomprisjeÊa negdaπnje atmosfere, kada suljudi bili uljudniji, manje ustrËani i smanje financijskih problema.- Osim toga, imamo sve viπe posla,

a kompjuterizacijom nismo baπ dobilina vremenu - kazala je ona.Zdravko Poljak, sa 17 godina drugi

po blagajniËkome staæu, otkrio je taj-nu kako se bori s napasti kad sesvakodnevno u rukama dræi velikalova, a πto neupuÊeni dræe proble-mom blagajniËkoga poziva: - Napro-sto se ogugla na to, izgubio sampotpuno osjeÊaj da je rijeË o novcu.Poljak istiËe kako su Podravkini bla-

gajnici ponekad na meti nezadovolj-nih “muπterija”: - Jednom je jedanradnik, nezadovoljan svotom koja muje isplaÊena, odmah s vrata poËeovikati na mene, pa i vrijeati me, kaoda sam mu ja neπto ukrao. Svi ljudi neshvaÊaju da im mi samo isplaÊujemoono πto im nadleæne sluæbe obraËu-naju.–urica ©imuniÊ na blagajni je godi-

nu dana manje nego jedini blagajniki veoma je zadovoljna dvjema stvari-ma: poslom i kolegama: - Ne bihmijenjala radno mjesto, i to prvenstve-no zbog ‘pajdaπije’. Svi Ëetvoro radi-mo isti odgovoran posao pa je nor-malno da si pomaæemo. Osim πtoidemo zajedno na gablec, povremenose druæimo i izvan posla.I Ksenija GerπiÊ, blagajnica s najma-

njim, 10-godiπnjim staæem, poput osta-lih se prema novcu koji broji na posluodnosi kao prema obiËnome papiru,a da je ipak rijeË o novcu shvati na

kraju radnoga dana kada sva saldamoraju πtimati u lipu - tu pogreπke nesmije biti. Nju smeta πto se promijenioodnos mlaih ljudi prema starijima utvrtki, πto odnos velikih i malih plaÊau Podravki nikad nije bio veÊi, a i joπneπto: - Smatram kako nije u redu, anije niti po propisu, da novac odputnih naloga za direktore podiæunjihove tajnice, to bi svatko trebaouËiniti osobno.U internoj banci “muπterije” dolaze

u valovima - nekad ih je malo, a nekadsu guæve. Ovo potonje ponajËeπÊe jekrajem tjedna, kada ih dnevno bude i150. Mala, ali sloæna Ëetvorka dala jedo znanja kako bi bilo dobro da ih semalo bolje opremi, no oprezno kaæu“kako bi dobro doπlo tehnoloπko os-vjeæenje”. Tu prije svega misle nanove kompjutore jer sada ih imajusamo dva, ali niti brojaËi novca nisunajsvjeæijega datuma proizvodnje.BlagajniËko radno mjesto svakako

je jedno od odgovornijih u Podravkijer se radi s novcem, pa propustimogu dovesti do velikih πteta, a to jei veoma stresan poziv. Ili, kako jezakljuËio Zdravko Poljak, prenoseÊispoznaju do koje je doπao na jednomblagajniËkom seminaru: - Blagajnikmora biti posebno povjerljiva i pre-cizna osoba, jer radi s gotovim nov-cem; tu nema mjesta πlampavosti ipovrπnosti.

Podravkina interna blagajna - odgovornost i ‘pajdaπija’

»etvorka koja je ‘obrnula’ milijunePiπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

»etvorka iz Podravkine interne blagajne - traæi se preciznost i odgovornost

Sindikat radnika koncerna Podravka - Sinpod

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Druπtvena prehrana

Jelovnik23. 2. ponedjeljak: - Fino varivo, kobasica, voÊe

24. 2. utorak: - Sekeli gulaπ, krumpir pire, kolaË

25. 2. srijeda: - Juha, pohani osliÊ, grah-salata

26. 2. Ëetvrtak: - Junetina sa πampinjonima, pirjana riæa, salata

27. 2. petak: - PileÊi paprikaπ, tjestenina, salataLijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Obavijest

Pred velikim brojem posjetitelja proπlogje petka u Izloæbenom salonu Podravkeotvorena izloæba fotografija istaknutoghrvatskog umjetnika Marka »oliÊa iz Za-greba. Autor se predstavio sa πezdesetakradova nastalih zadnjih godina.

- Ovo je zasigurno jedna od naj-uspjeπnijih izloæbi fotografija koja je uposljednje vrijeme odræana u Kopriv-nici - rekao je prigodom otvorenjadoæupan KoprivniËko - kriæevaËkeæupanije Slavko Flamaceta te dodao:

Protekloga je petka 25 godina rada bibliobusne sluæbe u Koprivniciobiljeæeno dolaskom novoga bibliobusa u vlasniπtvu Knjiænice i Ëitaonice”Fran GaloviÊ”. U financiranju bibliobusa - vrijednog 954.000 kuna -sudjelovalo je Ministarstvo kulture sa 500.000 kuna i KoprivniËko-kriæevaËkaæupanija sa 300.000 kuna, dok je Knjiænica svojim ciljanim akcijama poputprodaje ilustriranih majica, organizacije ljetnih trænica knjiga i akcijom “Kunaza bibliobus” prikupila 104.000 kuna. U zatvaranju fincijske konstrukcijesudjelovala je Podravka sa 50.000 kuna. Vozilo je oslikao Ignac Horvat, aizradu je nadzirao prometni inæenjer Stanko Novak. Novi bibliobus moæeprimiti 70 m knjiga, odnosno 3.000 svezaka.

Bibliobus Êe s obilaskom svojih stajaliπta zapoËeti poËetkom oæujka, adosadaπnjih 27 proπireno je na 36 stajaliπta. BuduÊi da je bibliobus krenuoispred Podravke, kao svojeg prvog stajaliπta prije 25 godina, a prije godinudana zatvorio taj krug do izrade novoga bibliobusa, prvo stajaliπte novepokretne knjiænice, nakon jednogodiπnje pauze, bit Êe ispred Podravke uStarËeviÊevoj ulici. Prema rijeËima ravnateljice Knjiænice Dijane SaboloviÊKrajina, bibliobus bi trebao nadoknaditi stacionirane knjiænice u mjestima gdjeone ne postoje, te proπiriti knjiæniËne usluge na nove medije i pruæiti pristupinformacijama u dislociranim mjestima. Stoga nudi bolju i kvalitetniju uslugukoja u klimatiziranom vozilu ukljuËuje automatiziranu posudbu knjiga,elektroniËku bazu podataka, moguÊnost gledanja video i DVD projekcija ikoriπtenja CD-a. OpÊine i poduzeÊa financijski sudjeluju u ovome projektu,plaÊajuÊi Ëlanarinu za svoje korisnike bibliobusa. Ines Banjanin

Kupnja tekstila uz popust i na otplatuOdjel za standard obavjeπtava radnike Podravke da mogu kupovati tekstil iodjevne predmete u prodavaonicama ”Perla”, Trg kralja Zvonimira 1 i ”Kruna”na Gradskoj trænici uz moguÊnost plaÊanja do 6 (πest) rata uz 10 % popustana svu kupljenu robu od 23. 2. do 31. 12. 2004. godine. Zainteresirani radniciza kupnju u navedenim prodavaonicama moraju podiÊi potvrde za kupnju uSluæbi ustega/obraËunu plaÊa. Odjel za standard radnika

Podravkinim intranet stranicama odne-davno je pridruæena katalogizacija umjet-niËkih djela u vlasniπtvu Podravke d.d.,koja je rezultat zajedniËkih napora OpÊihposlova, Informatike, Internet/intranetkomunikacija te Internog komunicira-nja. Galerija je izraena koriπtenjemnajnovije informatiËke tehnologije i sva-kako predstavlja korak naprijed u raz-voju Podravkinog weba i prezentacijePodravkinih vrijednosti. Do sada je u Podravkinoj umjet-

niËkoj galeriji sistematizirano viπe od350 djela razliËite umjetniËke vrijednosti.Prevladavaju uljane slike na staklu iplatnu, ali ima i akvarela, crteæa, serigra-fija, reljefa, kipova, radova u keramici,metalu i ostalo. Neke od ovih radovaprvi put daju se na uvid javnosti. Kolek-cija nije potpuna, veÊ Êe se nadopunja-vati. BuduÊi da je projekt Podravkine umjet-

niËke galerije uspjeπno priveden kraju,red je da se kaæe nekoliko rijeËi o tomekako je do projekta doπlo i kako jerealiziran.

Sve je poËelo prije godinu i pol danakad je Neven MagdiÊ, tada direktor OpÊihposlova, dao inicijativu za projekt.ZapoËeo ga je Nikola Wolf koji je vrlo

kvalitetno u studiju posnimio oko 200umjetniËkih slika koje su u vlasniπtvuPodravke, dok je Ankica Vranar, refe-rentica za poslove u kulturi, poËelastvarati inicijalnu bazu podataka s popi-som autora i umjetnina.Kasnije se u projekt ukljuËuje i web-

administrator Marijan Gal, koji preuzimabrigu o dalnjem sortiranju i punjenjubaze, te je snimio novih 150 slika iskupljao informacije o umjetniËkim dje-lima.Taj posao trajao je 6 mjeseci.Na kraju se dobrovoljno u projekt

ukljuËio i Dalibor Toth, vrstan struË-njaki programer, koji je za manje od mjesecdana isprogramirao kompletnu aplika-ciju za prikazivanje svih umjetniËkihdjela, radeÊi kod kuÊe i izvan radnogvremena.Podravkina umjetniËka galerija tre-

nutno broji 347 umjetnina, a najzastup-ljeniji su radovi Josipa GreguriÊa (17),Ivana GeneraliÊa (13), Fedora Malan-Ëeca (12), Josipa TurkoviÊa (11) itd.Naravno tu su i radovi brojnih pod-ravskih slikara i kipara naivne umje-tnosti, osobito Ëlanova Likovne sek-cije ”Podravka 72”.Podravkinoj umjetniËkoj galeriji moæe

se pristupiti s poËetne stranice Podrav-kinog intraneta klikom na «Galerija umjet-ninafl (dolje lijevo). Ugodno razgledavanje!

Marijan Gal,Informatika

Novo na Podravkinim intranet stranicama

Podravkina umjetniËka galerija

Izloæba u Podravki

Fotografije Marka »oliÊa

»lanovi Podravkine likovne sekcijeproπlog su tjedna posjetili izloæbu”Secesija u Hrvatskoj” u Muzeju zaumjetnost i obrt u Zagrebu, gdje su uzvodiËa razgledali viπe od 1000 izloæakas podruËja arhitekture, slikarstva,kiparstva, predmeta od keramike,metala i stakla, te mode tog vremena.

Meu ostalima, imali su prigode vidjetiostvarenja istaknutih hrvatskih umjet-nika, slikara Vlahe Bukovca, Bele»ikoπa-Sesije, Mirka RaËkog, Tomi-slava Krizmana, kipara RobertaFrangeπa-MihanoviÊa, Ivana Meπtro-viÊa i drugih.Nakon razgledavanja izloæbe posjetili

su kazaliπnu predstavu ”Budala zaveËeru” u kazaliπtu Komedija. Ovazanimljiva komedija u izvrsnojinterpretaciji glumaca izazvala je salvesmijeha, pa je tako tridesetak ËlanovaLikovne sekcije bilo vrlo zadovoljnoovim posjetom kulturnim priredbamau Zagrebu. A. V.

Likovna sekcija ”Podravka 72”

Posjet izloæbi ”Secesija u Hrvatskoj” ikazaliπnoj predstavi ”Budala za veËeru”

Dobijete iznenadne bolove u grudi-ma. Pomislite na srËani infarkt. ©toËinite? Uzmite u obzir da odmah po-pijete Aspirin. AmeriËka udruga zasrce to preporuËuje. Prema nedavnomizvjeπtaju objavljenom u Ëasopisu teudruge ”Circulation”, Ëak deseci tisu-Êa æivota moglo bi biti spaπeno svakegodine kad bi svatko u takvoj situacijiposluπao savjet udruge.SrËani infarkt nastaje kad krvni ugru-

πak zaËepi srËanu, koronarnu krvnu

æilu. Doktori smatraju da za vrijemerane faze procesa zaËepljenja Aspirin- poznat kao agens koji spreËavasljepljivanje krvnih ploËica (trombo-cita) - zaustavlja stvaranje viπe ugru-πaka. Ovaj uËinak moæe smanjiti teæi-nu i ozbiljnost srËanog udara i sma-njiti rizik od ponovljenog srËanogudara.Joπ 1993. godine, AmeriËka udruga

za srce je preporuËila da se kodpojave naglog jakog bola u grudimaili drugih simptoma koji bi mogliukazati na srËani infarkt (bol u rame-nu ili vilici), uzme Aspirin od 325

miligrama. Nekoliko godina kasnije,kad se provelo ispitivanje s ciljem dase vidi koliko ljudi slijedi takvu pre-poruku, vidjelo se da nedovoljanbroj osoba poduzima tako jednosta-van korak koji moæe spasiti æivot.”Usprkos naπe preporuke, Aspirin i

dalje ostaje naπiroko nedovoljno isko-riπten i ljudi prijevremeno umiru sva-ke godine. A ustvari velik broj smrt-nih sluËajeva bi se mogao izbjeÊi”,kaæe dr. Charles Henekens, profe-sor preventivne medicine na bo-stonskom sveuËiliπtu i voditelj spo-menutog ispitivanja.

Aspirin pomaæe kod srËanog udara

S otvorenja izloæbe fotografija Marka »oliÊa u Podravki

- Mnogi se, vjerujem, sjeÊaju »oliÊakao autora brojnih fotografija estrad-nih zvijezda, odnosno Ëovjeka koji jeosmislio na stotine naslovnih stranica,ali ovaj put to je jedan drugi »oliÊkakvog malo poznajemo. Stoga namje vrlo drago πto je odluËio jednuovakvu izloæbu postaviti i u Podravki,tim prije πto su nam i njegovi motivi sfotografija dobro poznati.Osim doæupana, nazoËnima su se

obratili i Mladen PavkoviÊ i MaraBareza ispred organizatora, Udrugebranitelja, invalida i udovica Domo-vinskoga rata djelatnika Podravke. Naotvorenju izloæbe sudjelovali su iËlanovi Literarne sekcije KUD-aPodravka, koji su proËitali nekolikosvojih pjesama.Izloæbu su zajedniËki organizirali

Podravkini OpÊi poslovi i Udrugabranitelja Podravke (UBIUDR), a mo-æe se razgledati do kraja mjeseca.

Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ”

Novi bibliobus

Podravkaπi sudjeluju u nabavci vozila zaprijevoz invalida

U akciju za nabavku novog kombi vozila prilagoenog prijevozu osoba sinvaliditetom, πto ju je je pokrenula Udruga invalida KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije, ukljuËili su se i Podravkini zaposlenici. Sindikalni povjerenici obilazili sui informirali zaposlene na radnim mjestima, a zaposlenima koji odluËe pomoÊi ovuhumanitarnu akciju iznos Êe biti obustavljen od plaÊe. BuduÊi da je novo vozilonamijenjeno i invalidima u invalidskim kolicima, potrebno je ugraditi dizalo zainvalidska kolica, te je stoga cijena takvog posebno prilagoenog vozila oko260.000 kuna, a Udruga je do sada u svojim organiziranim akcijama prikupila oko20.000 kuna. Za ovu humanitarnu akciju prikupljanja sredstava otvoren je i posebniæiro raËun Udruge u Podravskoj banci broj 2386002-1500527068. I. B.

7Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Prva hrvatska kuglaËka liga - 13. kolo

Rukomet: Osmina finala Kupa EHF-a

Nakon zatvaranja kuglane u hotelu “Dijamant” u PoreËu, Istra u ovomprvenstvu kao domaÊin igra u Pazinu. Ne samo da igra, veÊ hametice “tuËe”sve πto joj doe u Pazin. Nakon Rijeke i Osijeka ’97, koji su poraæeni sa 1:7,samo neπto bolje proπla je Podravka - poraæena je 2:6. HoÊe li Istra “skinuti”i Ëetvrtog Ëlana “velike Ëetvorke” Zagreb, saznat Êemo 13. oæujka.Slaba igra Podravke u prvoj seriji “trasirala” je put Podravke u poraz.

Neiskusna Ines Vuka nije se snaπla na nepoznatim stazama, a Vesna Æuneknije iskoristila svoje bogato iskustvo - uz slab rezultat ima i peh, gubi za samojedan Ëunj. Istra je povela 2:0 i stekla prednost od 52 Ëunja.U drugoj seriji neka sasvim druga slika. Tandem Orehovec - Picer popravlja

slab start prvog para, vraÊa nadu u uspjeπan ishod u Pazinu. Rezultat jeizjednaËen na 2:2, a prednost od 19 Ëunjeva preπla je na stranu Podravke.Moæe li se i do pobjede? Ne, jer domaÊe u zavrπnici imaju pravu dobitnukombinaciju. Dvojac MaletiÊ - RavniÊ igra sjajno i pobjedi domaÊih nemaprigovora. LukaË gubi od MaletiÊ s velikih 40 drva razlike, dok Zver uneizvjesnoj zavrπnici za Ëetiri Ëunja gubi protiv reprezentativne kolegiceNataπe RavniÊ.Rezultati: MoËibob - Vuka 521:470, LioviÊ - Æunek 487:486, M. LioviÊ -

Orehovec 481:532, RebroviÊ - Picer 505:525, MaletiÊ - LukaË 557:517, RavniÊ- Zver 567:563. Ljestvica nakon 13. kola: 1. Podravka 21, 2. Zagreb 19, 3. Osijek ’97 19, 4.

Rijeka 17 itd.Ove subote slijedi obraËun vodeÊe Ëetvorke: u Rijeci se sastaju Rijeka -

Zagreb, a u Koprivnici Podravka - Osijek ’97 (14 sati).

Joπ kad je za protivnika u osminifinala Kupa EHF-a izvuËen danskiViborg poznavatelji rukometa izja-vili su da je to preteπka zaprekaPodravki Vegeti za daljnje evrop-sko igranje. Temeljeli su to na snazidanskog rukometa, jakom sastavuViborga Ëiji zeleni dres nose dvijefrancuske, po tri danske i nizozem-ske te jedna maarska reprezenta-tivka, ali i brojnim slabostima u igrikoje ove godine iskazuju hrvatskeprvakinje, usto pokoπene bolesti-ma i ozljedama. Poraz od desetgolova razlike zabiljeæen u subotu14. veljaËe potvrdio je da su bili upravu. Ipak, nitko nije predviaoda bi se Podravka u jednoj europ-skoj utakmici mogla pokazati utako loπem svjetlu. Djevojkama suËesto ispadale lopte, kriva dodava-nja u inaËe sporom napadu bila suuobiËajena, obrana po kojoj jePodravka nekada bila poznata bilaje prepuna rupa, πto su brze ispretne igraËice Viborga efikasnokoristile, promaπivani su sedmerci,prva kontra odigrana je tek πestminuta prije kraja utakmice, zara-dili smo i nepotrebna iskljuËenja.Pedantni novinari zabiljeæili su 21tehniËku pogreπku i 25 promaπaja.Trener Goran Mren je prije uta-kmice od igraËica zatraæio da «po-ginufl na terenu, ne stavljajuÊi prednjih imperativ pozitivnog rezultata(πto je podrazumijevalo i prihvatlji-vi poraz od nekoliko zgoditaka).Neke igraËice oËito ga nisu razu-mjele ili im moæda nije ni vaænoispuniti oËekivanja trenera i klubau cjelini. Primjerice, Budimir je zasvega tri pogotka potroπla 11 uda-raca, promaπila je Ëak i dva sed-merca, prodala je desetak lopti unapadu, a u obrani je «zujalafl, Ho-dak je prvi gol postigla u drugompoluvremenu, Vresk je igrala ispodrazine reprezentativnog krila, Ta-tari je previπe grijeπila kao organi-zatorica (mada joj se poneπto zbogmladosti moæe i oprostiti), »uljak -vjerojatno joπ neoporavljena - igra-la je blijedo. Golmanicama je biloizuzetno teπko, jer je veÊina udara-ca dolazila s crte; pivotmenka OlgaAssink, najbolja igraËica utakmice,Ëak im je 13 puta zatresla mreæu.Skupile su ukupno 14 obrana, tri

manje od vratarki Viborga, pa mo-gu dobiti prolaznu ocjenu. Jedinesvijetle toËke bile su Hobjila i Gil-ca. Gabi je konaËno pokazala daima seriju raznovrsnih udaraca izvana (iako joπ mora popraviti po-stotak πuta) te da moæe preciznorealizirati sedmerce, a Gilca, kojujoπ nismo vidjeli da igra loπe udresu s Podravkinim srcem, zabija-la je iz teπkih pozicija ili pak iznu-ivala sedmerce, te bila korisna uobrani.Pohvalu osobito zasluæuju i navi-

jaËi Podravke koji su putovali 24sata da bi bodrili svoje ljubimice.Oboruæani transparentima, zasta-vama, obiljeæjima Podravke iHrvatske s navijanjem nisu presta-jali ni kada smo gubili i s 12 pogo-daka razlike. Svojim ponaπanjem

posve su se uklopili u prekrasnuatmosferu u dvorani u kojoj je preko2000 zaljubljenika u rukomet po-kazalo da se navijati moæe i buËnoi sportski istovremeno. Iako im jeporaz teπko pao, a dæeparac segotovo istroπio, po zavrπetku uta-kmice igraËicama su s crvenim ru-æama Ëestitali Valentinovo. Akozbog niËega drugog, djevojke bizbog tih crvenih ruæa u uzvratnomsusretu u subotu 21. veljaËe u 18sati u koprivniËkoj sportskojdvorani trebale pruæiti puno boljupartiju nego u Viborgu.Za Podravku su nastupile: StanËin

(6 obrana), KnezoviÊ (4 obrane)Vresk 3, Hobjila 10 (3), Gilca 5,Hodak 3, »uljak 2, KoπËak, Popo-viÊ, Sirovec, BlaæekoviÊ, Tarle, Ta-tari 1 (1), Budimir 3 (1).

Teπki podbaËaj Podravkaπica u DanskojViborg - Podravka Vegeta 37: 27 (19 : 12 )

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Rober ©ostariÊ

Istra nastavlja ’sjeËu’favoritaIstra - Podravka 6:2 (3118:3093)

Druga liga sjever - kuglaËi

Prava drama odigrala se u posljed-njim sekundama zavrπnice dvoboja u»akovcu kod rezultata 3:1 i sedamËunjeva prednosti za domaÊi sastav.Nakon vrlo slabe igre tandema VuËiÊ- BakaË domaÊi su poveli 2:0 i 18 drvaprednosti. U drugom paru Ruæmangubi, dok Troπelj osvaja poen i sma-njuje prednost domaÊih na sedamËunjeva. U zavrπnici iskusni MikloπiÊuvjerljivo je bolji od Vukoje, prednostu ukupnom broju Ëunjeva sada je nastrani Podravkaπa. OdluËuje dvobojZubiÊ - Betlehem u kojem su obaigraËa u borbi s vremenom. U posljed-nje 23 sekunde Betlehem ima joπ trihica, domaÊin Ëetiri. Betlehemu touspijeva, a ZubiÊu je “iscurilo” vrijeme.Betlehem osvaja poen s Ëunjem pred-nosti, a Podravka je u zadnji Ëas“odletjela” do pobjede.Na ljestvici Podravka je prva s Ëetiri

boda prednosti, a u nedjelju (14 sati)u Koprivnici se igra derbi Podravka -Bjelovar.

Jedan Ëunj odluËiopobjednikaZanatlija - Podravka 3:5 (3084:3119)

Druga liga istok - kuglaËice

Mlade kuglaËice Belme uvjerljivo su nadigrale iskusniji sastav Koprivni-ce. Viπe se oËekivalo od “goπÊi” koje su odigrale ispod oËekivanja. Sve jebilo gotovo veÊ nakon prve serije. Tandem Belec - Puhala sa 2:0 i 111Ëunjeva prednosti trasirao je put u pobjedu. PoËasni poen za Koprivnicuosvojila je Mirica IliÊ, sa 567 Ëunjeva igraËica derbija.Rezultati: Belec - BlaæeviÊ 540:518, Puhala - SertiÊ 550:461, Milas - LonËar

495:485, Tuba - KuËko 477:475, DuπiÊ - Kralj 528:504, HirjaniÊ - IliÊ536:567.

Belmice bolje u gradskomderbijuBelma - Koprivnica 7:1 (3126:3010)

Hobjila i Gilca bile su najbolje u redovima Podravkaπica

KoprivniËki navijaËi bili su ovaj put bolji dio ”ekspedicije” u Dansku

Rezultati: Cenko - VuËiÊ 501:493,ÆnidariÊ - BakaË 524:514, GraπiÊ -Ruæman 526:515, Koπak - Troπelj503:525, ZubiÊ - Betlehem 534:535,Vukoja - MikloπiÊ 496:537.

Zlatko Betlehem - pobjeda uposljednjim sekundama

U sklopu priprema za nastavak pr-venstva nogometaπi Slaven Belupa ovajsu tjedan intenzivno trenirali te odigralii dvije prijateljske utakmice. Pobijedilisu Naftu iz Lendave 3:0, a pogotke supostigli Gradiπtanac, RadiÊ i GuÊ. Ta-koer, pobijedili su i treÊeligaπa Grani-Ëara iz –urevca 1:0 pogotkom Srpaka.U urevaËkoj utakmici πef struËnogstoæera Ivan Bedi i trener Milo NiæetiÊzapravo su traæili alternativna rjeπenjaza susret protiv Rijeke jer je medicinskaslika Slavenaπa viπe nego loπa. Ozlije-

eni su Boæac, ViπkoviÊ, P. Boπnjak,Milas i Dodik, na pripremama mladereprezentacije su Gal, ©omoci i Vuko-jeviÊ pa Êe Slavenaπi priliËno nekom-pletni krenuti u Rijeku. O oËekivanjimana tom gostovanju Milo NiæetiÊ kaæe:- Rijeka je sigurno lagani favorit u

tome susretu, ali Ëvrstom igrom i akoim uspijemo nametnuti tempo od prveminute, uz potrebnu dozu opreza, mi-slim da imamo πanse. Treba traæitiprilike, po moguÊnosti dati pogodak, asvaki rezultat osim poraza je za mene

dobar. Ja sam realni optimist te oËeku-jem Ëvrstu i dobru utakmicu.Odreeni optimizam s NiæetiÊem di-

jeli i Ivan Bedi:- Nadam se da do odlaska u Rijeku neÊe

biti novih ozljeda, da Êe se neki igraËioporaviti i da Êemo imati sastav koji Êe seravnopravno suprostaviti RijeËanima. Ciljnam je i dalje plasman u prvu poloviculjestvice i nadam se da Êemo ga ostvariti,iako smo u momËad morali uvestinekoliko vrlo mladih i joπ uvijek nedo-voljno iskusnih igraËa. B. F.

NK Slaven Belupo

Slavenaπe oËekuje teπko gostovanje u Rijeci

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Recept tjedna:

Sastojci:1 kg mjeπavine za krafne Podravka450 ml mlake vode40 g svjeæeg kvasca50 ml uljaPostupak:Od mjeπavine za krafne odvojite 2

ælice, a od 450 ml vode odvojite oko50 ml. Dodajte im svjeæi kvasac (40 g)i ostavite neka se diæe 15 minuta natoplom mjestu. Preostaloj mjeπavinidodajte dignuti kvasac, 50 ml ulja ipostupno dolijevajte preostalu vodu.Umijesite glatko tijesto i ostavite gastajati 30 do 40 minuta.

Dignuto tijesto razvaljajte na deblji-nu od 0,5 do 1 cm te reæite kalupompromjera oko 8 cm. Izrezano tijestoostavite stajati joπ 15 do 20 minuta.Dignute krafne stavite peÊi u veÊukoliËinu dobro ugrijanog ulja tako daih poloæite u ulje gornjom stranom.Præite pokriveno oko 3 minute, mak-nite poklopac, okrenite krafne i præitedalje dok se ne zarumeni i drugastrana.Vadite ih πupljikavom lopaticom i

stavljajte na upijajuÊi papir.Joπ tople krafne posipajte πeÊerom u

prahu.

Savjet:Tijesto za pripremu pokladnica ne

smije se ohladiti, stoga se radi utoploj, zatvorenoj prostoriji, a braπnotreba biti sobne temperature.Ukoliko æelite pravu poslasticu, uπtr-

cajte πpricom za ukraπavanje torti (naj-tanjim nastavkom) u srediπte gotovihkrafna malo mijeπane Podravkine mar-melade.

Krafne

BraËni par Mirjana i Mladen Lukaneciz Novog Virja, dobitnici nagradnogputovanja u igri “Podravka juhe &Talianetta vode vas i na kraj svijeta”,krajem proπlog mjeseca vratili su se sasvojeg putovanja iz snova. U suradnjis turistiËkom agencijom osmislili suputovanje na Tajland u vrijednosti50.000 kuna, ukljuËujuÊi dæeparac.Nakon povratka ispriËali su nam svojedojmove s puta koje vam ukratkoprenosimo.Prva tri dana proveli su u hotelu

Rembrandt u Bangkoku za kojegakaæu da je prenapuËen i buËan gradprepun smoga i nedostka svjeæegazraka, ali grad s mnogo sadræaja.Preostalih devet dana ugodno su pro-veli u 900 km udaljenom Phuketu,najveÊem otoku u Tajlandu i jednoj

od najpopularnijih destinacija zaodmor u JugoistoËnoj Aziji, koja se joπnaziva i Biser Tajlanda. Prema Mirja-ninim rijeËima, mnogobrojnim se tu-ristima nude raznovrsni sadræaji i onisu nastojali u dva tjedna iskoristiti sveπto se nudilo i vidjeti πto viπe toga.- Nije nam bio cilj doÊi u mjesto koje

odavno sanjam i zatvoriti se u hotel.Æeljeli smo πto viπe toga iskusiti idoæivjeti, razgledati hramove, posjeti-ti otoke, kupovati, cjenkati se, ispro-bati hranu... i sve πto rade turisti.Svatko ima svoj osobni doæivljaj mje-sta koje posjeti i teπko ga je objektivnoopisati, ali znam da mi se ova æeljanikada ne bi ostvarila da nisam sudje-lovala u Podravkinoj nagradnoj igri.Kada sam saznala da sam postaladobitnica nagradnog putovanja i damogu birati destinaciju, odmah samodluËila da putujemo na Tajland. Utom sam trenutku æeljela zagrliti cijeli

U Moskvi je od 9. do 13. veljaËe odræan 11. po redu Meunarodni sajam prehrane i trgovine PROD-EXPO2004. Ovaj najveÊi i najznaËajniji sajam u Ruskoj Federaciji i zemljama CIS-a uvijek okupi izlagaËe iz raznihzemalja - Poljske, Maarske, NjemaËke, Italije, ©panjolske, Belgije, SAD-a, Finske i dr., a tako je bilo i ove godine.Podravka je, u suradnji sa svojim uvoznikom i glavnim distributerom, firmom Fort Trade Food iz Moskve,

predstavila cjelokupni asortiman proizvoda koji prodaje na ruskom træitu (na slici). Sajam je bio prilika zasusrete s veÊ postojeÊim distributerima, s kojima je razgovarano o rezultatima proπle godine te planovimarazvoja i πirenja distribucije u 2004., pogotovo u regijama Ëiji je razvoj jedan od prioriteta u ovog godini.Sajam je iskoriπten i za prikupljanje informacija o potencijalnim, novim partnerima za one regije u kojimajoπ nemamo distributere svojih proizvoda.

Mirjana Perlok,voditelj Marketinga u Moskvi

Sajam PROD-EXPO u Moskvi

Podravka predstavila proizvodekoje prodaje u Rusiji

Odjeci velike Podravkine nagradne igre

Sanjali æivot, a doæivjeli sanZabiljeæila: Ines Banjanin

Mirjana i Mladen Lukanec oËarani su prirodnimi kulturno-povijesnim ljepotama Tajlanda

svijet, jer mi se ostvarila æelja iz snova- rekla je Mirjana Lukanec.Cjelokupan je put do odrediπta sa

Ëekanjima i presjedanjima u zraËnimlukama trajao 20 sati πto je bilo dostanaporno, ali boravak u Tajladnu bioim je ugodan pa Mladen kaæe kako bise brzo naviknuo na æivot na Tajlan-du, ukoliko bi se pomirio s time daumjesto kruha jede riæu, a Mirjananadodaje kako bi tamo sigurno dobrodoπla Vegeta.- Prehrana se uglavnom bazira na

riæi i povrÊu i sasvim je drugaËija odnaπe kuhinje. Usluga je vrhunska,plaæe su prekrasne, mnogo smo togavidjeli i doæivjeli, jer upoznali smojednu sasvim drugaËiju kulturu i naËinæivljenja.Mirjanu i Mladena takoer se dojmi-

lo neobiËno komuniciranje i snalaæe-nje u prometu, jer svi voze veomabrzo i ”sporazumijevaju” se trublje-njem.- Turisti koriste prijevozno sredstvo

“tuk-tuk” u kojemu smo se dva satavozili i razgledavali mjesto za samooko tri kune. Na Tajlandu je uobiËaje-no cjenkanje pa sam tako kuÊi doni-jela lepezu za koju je trgovac traæio3.750 bahti da bi mi je na kraju prodaoza 200 bahti, odnosno 30 kuna. Nepo-znavanje njihovog jezika nije bila pre-preka niti za kupnju, niti za dobarprovod.- U svakom sluËaju, nama se i te

kako isplatilo sudjelovati u Podravki-noj nagradnoj igri, jer smo doæivjelineπto πto si nikada ne bismo moglipriuπtiti, a sad i mi i svi naπi susjedi snestrpljenjem Ëekamo sljedeÊu - Pod-ravkinu nagradnu igru - rekla je Mirja-na Lukanec.