Godina XLIBroj 1628 Petak 11. listopada 2002.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

Piπe: Hrvoje ©labekSnimke: Nikola Wolf

ΩΩodravka je izniknula na slat-ΩΩΩkim temeljima prerade voÊa.Ta se reËenica mnogo puta Ëulau srijedu 9. listopada, kada jenizom dogaanja proslavljena55. obljetnica Tvornice voÊa, aujedno i Podravkin roendan.Kada je, naime, 1947. godineIndustrija konzervi braÊe Wolfnacionalizirana i dobila ime da-naπnje vodeÊe hrvatske prehram-bene kompanije i jedne od vo-deÊih u regiji, preteæito je proi-zvodila marmelade, dæemove,pekmeze i kompote. Juhe i Ve-geta, po kojima je Podravka po-znatija, doπli su tek kasnije.

Proslava je poËela otvorenjemizloæbe stare ambalaæe voÊnihproizvoda i starih fotografija po-gona ispred restorana Druπtve-ne prehrane, koju je postavilakus-tosica Muzeja prehrane Na-da Matijaπko, a otvorila dugo-godiπnja voditeljica laboratorijaVoÊa i tehniËka direktorica Tvor-nice Ruæica Fiala, najzasluænijaza pekmez od πljiva, nedavnoproglaπen izvornim hrvatskimproizvodom. Ne krijuÊi uzbue-nje, Fiala je, meu ostalim, kaza-la kako poËeci poznate Pod-ravkine kvalitete potjeËu iz Tvor-nice voÊa, a tamoπnji struËnjacibili su kljuËni za razvoj ostalih,godinama sve brojnijih, proiz-vodnih programa.Slijedila je izloæba i degustacija

kolaËa s voÊnim preraevinamau restoranu Druπtvene prehrane,kada su svi radnici bili iznenae-ni slatkim dodatkom gablecu, amnogi su doznali o kakvoj jevrijednoj obljetnici toga dana ri-jeË.Susret nekadaπnjih i sadaπnjih

”VoÊara” u pogonima Tvornicebio je dirljiv. Stotinjak umirovlje-nika i ljudi zasluænih za razvojVoÊa, predvoeni direktorom SPJVoÊe i povrÊe Milivojem ©ifkor-nom te direktoricom TvorniceNadicom Balija, a prikljuËiose i koprivniËki gradonaËel-nik Zvonimir MrπiÊ, okupilisu se u pogonu i razgledaliproizvodnju jubilarne mijeπa-ne marmelade sa starinskometiketom s poznatim ”zamu-sanim” djeËakom.Tamo su ihdoËekali sadaπnji radnici tesu obnovljena stara poznan-stva, ostvarena nova, a pala

je i pokoja suza radosnica.Svi su stari ”VoÊari” bili poËaπ-

Êeni pozivom na roendanskoslavlje tvornice u kojoj je veÊinaprovela Ëitav radni vijek. Jedanod njih kazao nam je kako Êepozivnicu Ëak uokviriti i objesitina zid. Drugi su se prisjeÊali kakoje nekad bilo teπko raditi u tompogonu i izraæavali zadovoljstvovienim tehnoloπkim napretkom.Povorka potom se preselila u

restoran Druπtvene prehrane, gdjeje odræana sveËana akademija upovodu jubileja te zabavni pro-gram uz gozbu, svirku i ples,Ëemu su se pridruæili i ËlanoviPodravkina menadæmenta, me-u ostalima i predsjednik UpraveDarko Marinac te njegov za-mjenik Æeljko –urina.Srediπnji, pak, dio proslave bilo

je rezanje velike roendansketorte.

(Nastavak na 2. stranici)

U srijedu sveËano obiljeæen jubilej prerade voÊa u Podravki

Velika torta za 55. roendan VoÊai Podravke

Rezanje πestokatne torte za veliki jubilej Tvornice voÊa i Podravke bilo je osobito sveËano

Susreti nekadaπnjih i sadaπnjih ”VoÊara” bili su priliËno emocionalni

MinistarpoljoprivredeBoæidar PankretiÊposjetioTvornicu Kalniku Varaædinustr. 3

U Koprivniciprezentiranapozitivna iskustvaPodravkinogIntenationala u»eπkojstr. 3

P

2 Broj 1628 Petak 11. listopada 2002.

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Kao i na svakoj roendanskoj pro-slavi, rezanje slavljeniËke torte biloje u prvome planu u srijedu u resto-ranu Druπtvene prehrane. ©estoka-tnu slasticu u Ëast 55. obljetniceprerade voÊa u Podravki razrezalisu predsjednik Uprave Darko Ma-rinac, izvrπni direktor VoÊa i povr-Êa Milivoj ©ifkorn, direktorica Tvor-nice voÊa Nadica Balija te radnicaMatica Vincek.Na sveËanoj akademiji u povodu

obljetnice, koja je tome prethodila,razvojni put prerade voÊa u Podravki

Obljetnica: 55 godina prerade voÊa u Podravki

Tvornica za ponos

Rekli su:Milivoj ©ifkorn, izvrπni direktor VoÊa i povrÊa:- Ponosni smo πto danas slavimo 55 godina proizvodnje voÊa pod imenom

Podravka. To nije samo jubilej voÊa, veÊ i Podravke, a to znaËi da se moramopodsjetiti da je sve krenulo od voÊnih preraevina, marmelada i dæemova.Podravka poËiva na Ëvrstim i stabilnim temeljima sazdanim od slatkihproizvoda. Ta je proizvodnja tijekom godina imala svojih uspona i padova, anaroËito negativni trendovi bili su zadnjih godina proπlog stoljeÊa, kada smobili suoËeni sa stagnacijom, pa i padom proizvodnje. NasreÊu, nastupa periodrevitalizacije voÊnog programa u okviru strateπke poslovne jedinice VoÊa ipovrÊa jer su ti proizvodi naπli mjesto u okviru razvojne strategije Ëitavogkoncerna. KreÊemo s inovacijama, ulazimo u nove proizvodne kategorije teÊemo i dalje biti prvi na domaÊem træiπtu i napraviti jaËe iskorake u izvozu.To ne moæemo napraviti sami, pa oËekujemo jaËi ciklus investiranja, koji jeu planu za iduÊu godinu. Morat Êemo obnoviti strojni park, a neki su primjerciveÊ muzejske vrijednosti, kako bismo postali dohodovno efikasniji i smanjilitroπkove proizvodnje. Nadamo se da Êemo doÊi na red, a i ova obljetnica utome bi nam mogla pomoÊi.

opisao je ©ifkorn, istaknuvπi kako jenakon stagnacije prethodnih godi-na program voÊa opet na dobromputu. Obrazloæio je to Ëinjenicom odvostruko boljim financijskim po-slovnim rezultatima nego proπlegodine te lansiranjem novihproizvoda, poput light dæemova odbreskve, jagode i borovnice, te na-djevom od viπanja, koji Êe se uskoronaÊi na træiπtu.»elni Ëovjek Podravke Marinac za-

hvalio je svim bivπim radnicima Vo-Êa πto su svoj radni vijek ugradili urazvoj Podravke, a koprivniËki gra-donaËelnik Zvonimir MrπiÊ Ëesti-tao je na jubileju i kazao:

- Da nije bilo Tvornice voÊa ne bibilo Podravke, a da nije bilo Tvorni-ce voÊa i Podravke, Koprivnica biostala malim provincijskim gradomu kojem ne bi bilo tako lijepo æivjetikao πto je danas.»estitke negdaπnjim i sadaπnjim

”VoÊarima” uputio je i VladimirVladimirVladimirVladimirVladimirPavliËeviÊPavliËeviÊPavliËeviÊPavliËeviÊPavliËeviÊ iz Tvornice Kalnika teumirovljenik VoÊa Franjo Marko-Franjo Marko-Franjo Marko-Franjo Marko-Franjo Marko-viÊviÊviÊviÊviÊ, koji je kazao kako Tvornicamoæe svima biti na ponos.Kako i priliËi roendanskoj feπti,

nakon rezanje torte uslijedila je za-kuska te druæenje i ples bivπih isadaπnjih ”VoÊara” uz æivu glazbu urestoranu Druπtvene prehrane.

Ruæica Fiala, ‘izumiteljica’izvornog hrvatskog proizvodapekmeza od πljiva:- Jako sam vezana uz VoÊe; tamo mi

je bilo prvo radno mjesto, na kojemsam morala uËiti i dokazati se. Bilo jevrlo lijepo raditi, jer su mi kolege usvakom momentu davali podrπku, ato se ne moæe zaboraviti. Radila samu laboratoriju, zatim sam bila tehniË-kom direktoricom VoÊa, sve do odla-ska na mjesto direktorice DjeËje hra-ne. U ovom Ëasu, uz radost, osjeÊami tugu πto nema mnogo mojih dragihsuradnika: predradnika, vakumaπa,skladiπtara, bravara... no to se nemoæe promijeniti. Pedeset i pet godi-na velika je obljetnica.

Ivan Papeæ, dugogodiπnjiradnik:- U Tvornici voÊa radio sam punih 37

godina i osam mjeseci i mogu reÊi dasam bio zadovoljan. Najviπe sam radiona ”demferu”, gdje se pripremala siro-vina za marmeladu. Posao je, bogami,bio teæak, ali bio sam zadovoljan pla-Êom. Sretan sam πto su me pozvali naproslavu roendana tvornice, tolikoda Êu pozivnicu uramiti i staviti na zid.

Katica BraËko, dugogodiπnjaradnica:- U VoÊu sam provela dvadeset dvije

i joπ neπto godina, a zatim sam otiπlau invalidsku mirovinu. Bilo je jakoteπko i danaπnji radnici nemaju pojmakako je to nekad bilo. Gazili smo poblatu i naporno radili, ali to se zabo-ravlja. S druge strane, bilo je i lijepihtrenutaka, jer smo mi radnici bili slo-æni i dobro druπtvo. I plaÊa je biladobra, dalo se bolje æivjeti nego danasod mirovine.

Nadica Balija

Ruæica Fiala Ivan Papeæ

Nadica Balija, direktoricaTvornice voÊa:- Tvornica voÊa je zapravo dugo

vrijeme bila Podravka. Proslavom 55.obljetnice proizvodnje voÊa æeljeli smopodsjetiti one koje znaju i kazati oni-ma koji moæda ne znaju da je rijeË oPodravkinu roendanu. Ne moæemo,na æalost, pokazati mnogo novih stro-jeva, ali i na ovome πto imamo radimovrhunske proizvode. Uskoro na træi-πte, primjerice, izlazimo s nadjevomod viπanja, koji ne proizvodi nitko uHrvatskoj. Nuæne su nam investicije utehnologiju, jer tako bismo se pribliæi-li Europi i svijetu i udovoljili trenduproizvodnje bez konzervansa, od smr-znute, svjeæe ili aseptiËne sirovine.Prije 55 godina Tvornica voÊa bila jei rasadnik struËnjaka te mjesto gdje jezaËeta kontrola kvalitete proizvoda uPodravki, pa smo na njezin roendanpozvali sve bivπe ”VoÊare” kako bi seu susretu sa sadaπnjim radnicima pri-sjetili nekadaπnjih lijepih trenutaka.

Katica BraËko

Proslava poËela otvorenjem izloæbe stare ambalaæe i fotografijaTvornice voÊa

Svi su se mogli uvjeriti u kvalitetu Podravkinih marmelada na degustaciji slastica

“Zamusani” djeËak -dugogodiπnji je zaπtitni znak

Podravkinih preraevina voÊa

Milivoj ©ifkorn

3Broj 1628 Petak 11. listopada

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Belupo transformiran u dioniËko druπtvoFarmaceutska tvrtka Belupo, koja je u stopostotnom vlasniπtvu Podravke d.d., transformirana je i od 9. listopada

registrirana kao dioniËko druπtvo na TrgovaËkom sudu u Bjelovaru.Promjena pravnog statusa Belupa u suglasju je sa strategijom Podravke u kojem su definirane dvije osnovne

djelatnosti: prehrana i farmaceutika.

TromjeseËna primjena softvera «Spa-cemenfl koji omoguÊava efikasnu izra-du planograma (πema placiranja)proizvoda na prodajnim mjestima, ana-lizira najbolje i najloπije prodavaneproizvode i daje toËne podatke o obr-taju dala je u »eπkoj odliËne rezultate.Prema rijeËima Jane Zichove, trade-marketing managerice u Podravka In-ternational, prodaja Vegete je uveÊanaza Ëak 55 posto, zalihe su optimizira-ne, postignute su uπtede kako u novcutako i vremenu kojeg su utroπili trgo-vaËki predstavnici, a nije zanemariv nimnogo bolji estetski dojam postignutprimjenom ovog novog naËina «slaga-njafl Podravkinih proizvoda na polica-ma hiper marketa.Pozitivna Ëeπka iskustva u primjeni

programa za takozvani space mana-gement koji je najnoviji trend u svjet-skoj prodaji i svojevrsna prethodnicacategory managementu Jana Zichovaprenijela je na konferenciji koju je 4.listopada u Koprivnici organiziraoPodravkin Strateπki marketing. Uzodgovorne osobe za træiπta srednjeEurope i iz Internationala u Maar-skoj, Poljskoj, Sloveniji, SlovaËkoj, »e-πkoj, te Hrvatskoj i Rumunjskoj i struË-njake iz SPJ, konferenciji su prisustvo-vali i predstavnici AC Nielsena, vode-Êe svjetske kompanije za istraæivanjau marketingu. AC Nielsen osnovan jeu Sjedinjenim ameriËkim dræavama

1923. godine, danas djeluje u stotinjakzemalja, zapoπljava oko 21.000 ljudikoji pruæaju usluge marketinπkih istra-æivanja, analiza i informiranja za viπeod 9000 klijenata. Njihov program«Spacemenfl lider je u svom segmentu,te najprodavaniji softver u malopro-daji u Hrvatskoj.- Suradnja izmeu najkvalitetnije

svjetske istraæivaËke tvrtke i vodeÊehrvatske prehrambene kompanije po-sve je logiËna, pa smo stoga na ovukonferenciju doπli s naπom najboljomekipom - podvukao je Branko GaliÊ,glavni direktor AC Nielsena za

Hrvatsku, dok je Ivan Gadæe, opera-tivni menadæer ove tvrtke za Hrvatsku,procijenio da je konferencija zavrπe-tak prve faze upoznavanja Podravke snajpoznatijim proizvodom AC Nielse-na i da Êe skora suradnja na rjeπavanjuproblema pozicioniranja proizvoda bitiuspjeπna.A ta suradnja, kako je zakljuËujuÊi

konferenciju naglasio Æeljko CuriÊ izStrateπkog marketinga, dobit Êe svoje-vrsne regionalne obrise, s obzirom dasu osim »eπke interes za primjenu«Spacemanafl, pokazali i internationaliiz drugih zemalja. J. L.

Zakon o hrani, kao svojevrsni zavrπni Ëin agrarne reforme treba biti donijetdo kraja godine, a uvest Êe reda na domaÊem træiπtu. I domaÊi i strani ponuaËihrane «igratfl Êe po istim pravilima, a nelojalnoj konkurenciji nekvalitetnihuvoznih proizvoda po naizgled pristupaËnim cijenama bit Êe postavljenebarijere. To je prilikom posjeta Podravkinoj Tvornici Kalnik u Varaædinuistakao ministar poljoprivrede Boæidar PankretiÊ. Ministar je govorio i odræavnim poticajima u poljoprivredi, naglasivπi da Êe sljedeÊe godine poticajibiti za 300 milijuna kuna veÊi od ovogodiπnjih te je podræao ideju o izgradnjiveletrænice i hladnjaËe u Varaædinu na lokaciji pored Tvornice Kalnik.- Ako Kalnik, odnosno Podravka, grad Varaædin i æupanija imaju interes za

izgradnjom ovakvog objekta nema razloga da to ne podræi i Ministarstvo,naravno ne samo naËelno nego i sa sredstvima. No najprije nam predoËiteidejni projekt - rekao je PankretiÊ.U pratnji varaædinskog æupana Zvonimira Sabatija i gradonaËelnika Ivana

»ehoka, te njihovih suradnika ministar PankretiÊ razgledao je i proizvodnepogone Kalnika. Tu mu je predoËen podatak o velikom rastu proizvodnje uodnosu na proπlu godinu. ToËnije do poËetka listopada u Kalniku jeproizvedeno blizu 8000 tona razliËitih proizvoda Ëime su nadmaπene ukupneproizvedene koliËine u cijeloj 2001. godini. A posebnu paænju gostijuzaplijenio je novi proizvod - pinur koji je 7. listopada prvi puta krenuo sproizvodnih linija. Naravno svi su iskoristili priliku da ga isprobaju, anajglasniji komentar bio je ministrov koji je rekao: - Pinur je prava stvar zagorice! J. L.

U Podravki odræana konferencija internationala

Podravka i u placiranju proizvodaæeli biti korak ispred

Ministar PankretiÊ, æupan Sabati igradonaËelnik »ehok posjetili Kalnik

Pinur oduπevioPankretiÊa!

Prezentacija Jane Zichove izazvala je veliku paænju

Ovotjedno sveËano obiljeæavanje 55.obljetnice proizvodnje voÊnih prerae-vina pod imenom Podravke predsta-vljalo je i jedno nostalgiËno vraÊanje upovijest koprivniËkog giganta. U teme-lje one prvotne Podravke, registrirane1947., ugraeni su, naime, pekmezi,marmelade i dæemovi, dok su robnemarke po kojima je tvrtka danas dalekopoznatija nastajale tek desetljeÊe-dvakasnije. ©toviπe, tradicija prerade voÊa,kao i povrÊa, seæe joπ u meuratnorazdoblje, buduÊi da su taj vid industrij-ske proizvodnje 1934. poËela razvijatibraÊa Wolf, a nacionalizacijom njiho-ve tvornice konzervi i pekmezarepoËinje i razvoj danas najveÊe pre-hrambene industrije u srednjoj i jugo-istoËnoj Europi.Iz suvremene perspektive gotovo ne-

vjerojatno zvuËi da je u prvom desetlje-Êu postojanja Podravke oko 90 postonjene ukupne proizvodnje predstavlja-la mijeπana marmelada, obiËno zapaki-rana u drvene sanduke, a zatim i uvelike limenke s naπiroko poznatomslikom zamusana djeËaka. Ta je marme-lada, bez ikakva pretjerivanja, u raz-doblju nakon drugog svjetskog rata bila

moæda i jedina vrsta slatkiπa koji sumogli kuπati milijuni djece u tadaπnjojporuπenoj i siromaπnoj zemlji.Okrenimo se, meutim, sadaπnjosti.

Tvornica za preradu voÊa, koja se nalaziu istom profitnom centru s varaædin-skom i umaπkom tvornicom povrÊa,opet je na prekretnici. Njen daljnji ra-zvoj treba promatrati u kontekstu novePodravkine træiπne strategije, temeljenena πto πirem proizvodnom asortimanu.U tome koprivniËki voÊari doista imajuπto ponuditi. Podravkin je pekmez odπljiva, prisjetimo se, dobio status izvor-nog hrvatskog proizvoda, a po receptu-ri i kvaliteti jedinstven je i u meunaro-dnim okvirima. Milivoj ©ifkorn, izvrπidirektor spomenutog profitnog centra,priæeljkuje da baπ taj naziv “pekmez”izvan dræavnih granica postane i simbolhrvatske nacionalne kuhinje, buduÊi daga je nemoguÊe adekvatno prevoditi nastrane jezike. No, tu su joπ i raznemarmelade i dæemovi, pogotovo oniniskokaloriËni koji na etikatama imajuoznaku “light”, kao i najnoviji proizvod- nadjev od viπanja, koji se moæe koristitiu domaÊinstvima i u restoranske i slasti-Ëarske svrhe.

Pomalo je zaboravljeno da je PodravkaveÊi dio tog proizvodnog programauspjeπno iskuπavala joπ prije petnaestgodina na zastarjelim postrojenjima, alijoj tadaπnje okolnosti nisu iπle u prilog.Tri su tome bila razloga. Prvi je bio taj daosamdesetih godina joπ nije bilo u tren-du inzistiranje na zdravoj hrani, niti suse masovnije proizvodile niskokaloriË-ne ili dijetetske voÊne preraevine.Podravka je i u tome oËito bila ispredsvoga vremena.Drugi je razlog izvjesne poslovne sta-

gnacije bila srpska agresija, πto je dove-lo do raspada tadaπnjeg træiπta, ali iporemeÊaja u nabavi pojedinih sirovi-na. Posebno je nezgodno bilo πto se torazdoblje poklopilo i s potpunom libe-ralizacijom uvoza, pa se Podravka suo-Ëila s ogromnom konkurencijom ino-zemnih marmelada i dæemova, za kojeisprva kao da nitko nije provjeravaoudovoljavaju li i minimalnim proizvo-aËkim standardima. Proizvodi najviπekvalitete, kakvi su oni koprivniËki, bilisu, a dijelom su i joπ, na udaru takvenelojalne konkurencije i damping cije-na.Doda li se svemu tome, kao treÊe, i

donedavna prevelika orijentacija na vrloograniËen broj Podravkinih brandova,pogotovo u izvoznim programima, ra-zumljivo je da je voÊni program biopomalo zaboravljen. Potonji proizvodinikad nisu donosili zarade koje bi semogle mjeriti s Vegetom ili juhama, alise zanemarivala Ëinjenica da dobro mo-gu popuniti onih “dva metra polica” utrgovaËkim lancima, o kojima je neda-vno slikovito govorio i predsjednik Upra-ve Darko Marinac.Menadæment voÊa i povrÊa imao je,

sreÊom, snage opet lansirati ambicio-zne razvojne programe, koji ovaj put istartaju u povoljnijem træiπnom ozraËju.A rijeË je o tome da bi do 2007. i tajPodravkin segment, tvrdi Milivoj ©if-korn, trebao narasti do vodeÊeg prera-ivaËa voÊa i povrÊa u ovome dijelueuropskoga kontinenta.Da bi se to ostvarilo, potrebno je da i

dræava tome dade svoj prilog. VeÊ smo,primjerice, pisali o tome kako jePodravka traæila daleko veÊe subvenci-je za industrijsko voÊe i povrÊe od onihkoje su bile u saborskoj proceduri, jer bitaj segment poljoprivrede mogao zapo-sliti viπe ljudi nego πto ih, usporedbe

radi, potrebuje proizvodnja æitarica. Ipak,blagi se optimizam nazire u Ëinjenici daod nove godine kreÊu barem minimalnipoticaji, a Podravka se obvezala da Êeotkupiti najveÊi dio onog πto Êe bitiponueno na træiπtu.Nedavno je ministar poljoprivrede Bo-

æidar PankretiÊ posjetio susjednu Vara-ædinsku æupaniju, kako bi poduproideju o gradnji tamoπnje hladnjaËe iveletrænice, koje bi znatnim dijelom bilei u funkciji Podravkine tvornice Kalnik,kao i koprivniËkih voÊara. Zanimljivo jeda je PankretiÊ tom prilikom napome-nuo kako uskoro u saborsku proceduruulazi i prijedlog zakona o hrani, koji binapokon mogao napraviti poneπto re-da na hrvatskom træiπtu. Kad budeusvojen viπe se neÊe dozvoljavati uvoznekvalitetnih voÊnih preraevina, a kojeprimamljuju kupce svojom niæom cije-nom. Podravka, dakako, ne traæi da jojse u okolnostima otvaranja svjetskihtræiπta osigurava monopol ili neka dru-ga privilegija, ali je poznato da ni njeniproizvodi ne mogu u izvoz ukoliko nezadovolje vrlo stroge strane pravilnike.Zaπto Hrvatska ne bi to isto traæila odinozemnih proizvoaËa?

VoÊarima Êe najviπe pomoÊi najavljeni zakon o hrani

4 Broj 1628 Petak 11. listopada 2002.

Piπe: Vladimir MitroviÊ

Korisnici naπeg informatiËkog su-stava æele do potrebnih poslovnihinformacija dolaziti πto bræe i na πtojednostavniji naËin. Takoer se po-drazumijeva da su te informacijetoËne i da se netko brine za njihovusigurnost. VeÊinu “obiËnih” korisni-ka ne zanimaju tehniËki detalji, paÊu ovdje samo reÊi kako se SAP R/3sustav “vrti” na 8 snaænih posluæite-lja (servera), a podaci su pohranjenina diskovnim ureajima (stora-geu).Kada smo prije neπto viπe od 3

godine stavljali u pogon naπ SAP,napravljene su mnoge kalkulacije okoliËini podataka koju Êe trebatipohraniti i s tim u skladu nabavljenisu odgovarajuÊi ureaji. Meutim,pokazalo se da koliËina podatakakoje SAP generira znatno nadmaπu-je oËekivanja (dakako, ovo nije samonaπ problem; procjenjuje se da Êetijekom sljedeÊih 10 godina nastatidva puta viπe novih podataka negood postanka ËovjeËanstva do danas!).Stoga smo proπle godine morali do-kupiti joπ jedan ureaj za pohranukako bismo mogli nastaviti raditi.VeÊ tada smo znali da je to samoprivremeno rjeπenje i odluËili zaPodravku nabaviti veliki i moÊnienterprise storage. Ovakvi ureajimogu pohraniti velike koliËine po-

dataka, a uz to su vrlo sigurni i brzi.Ne radi se, dakle, samo o ormaru ukoji je smjeπten veÊi broj diskova,nego o vrlo sofisticiranom ureajuupravljanom snaænim raËunalom iizvedenom na naËin da kvar nitijedne pojedinaËne komponente neuzrokuje zastoj u radu.Nakon viπemjeseËne analize sveu-

kupne ponude, odabrali smo Hitac-hi-jev Lightning 9970V. Ovaj ureajse pojavio na træiπtu u srpnju ovegodine, dakle, radi se o najnovijojtehnologiji. IsporuËen nam je poËet-kom rujna, a veÊ od 30. rujna je upunoj funkciji, πto prvenstveno mo-æemo zahvaliti naπim mladim infor-matiËkim struËnjacima na Ëelu s Dra-æenom HegeduπiÊem, voditeljemodjela za DB administraciju. Sa svo-jim trenutnim kapacitetom od oko 2TB neto, storage Êe u prvom trenu-tku zadovoljavati potrebe SAP su-stava, ali Êe ga u buduÊnosti koristitii ostale vitalne informatiËke funkcije- posluæitelj elektroniËke poπte, fileposluæitelj i sl. Pohranjivanjem veÊi-ne vitalnih podataka na jednom ure-aju olakπavamo njihovo odræava-nje i takav pristup se danas koristi usvim veÊim firmama. Ureaj je tele-fonski povezan sa servisnim cen-trom proizvoaËa, koji trajno nadzi-re njegov rad.Zajedno s novim enterprise stora-

ge sustavom nabavljena su i dva

nova SAP posluæitelja, tipa CompaqProliant DL 760. Time smo svoj in-formatiËki “vozni park” znatno osu-vremenili i nadamo se kako Êe sviSAP korisnici ovo osjetiti kroz bræiodziv sustava. Naravno, tu se nemoæemo zaustaviti - veÊ od iduÊegodine planiramo na novi storagepostupno prebacivati druge infor-matiËke procese pa Êe i njegov ka-pacitet trebati poveÊati. Tu se radi oznatno manjoj investiciji od ovogo-diπnje, jer se poveÊanje kapacitetaobavlja jednostavnim dodavanjemnovih diskova u postojeÊi kabinet.

SljedeÊa veÊa investicija iz ovogpodruËja oËekuje nas kroz 2-3godine. Tada planiramo oformiti di-saster recovery centar. Pod ovimpojmom se krije paralelni informa-cijski sustav, koji bi bio postavljenna Danici ili moæda na nekoj drugojpogodnoj lokaciji izvan Koprivnice.On Êe biti trajno povezan i usklaens matiËnim informacijskim sustavomi spreman preuzeti njegovu funkcijuu svakom trenutku. Koliko god ova-kvo udvostruËavanje kapacitetaizgledalo neracionalnim, ne smije-mo zaboraviti kako je najveÊi dioposlovnih procesa Podravke danasevidentiran u elektroniËkom oblikui gubitak tih informacija uslijed po-æara ili neke veÊe elementarne kata-strofe predstavljao bi nenadoknadi-vu πtetu.

Novo u Informatici

Instaliran novi moÊni ureaj za pohranu podataka Hitachi Lightning 9970V

Ured uprave: Boæidar SpevanStrateπki marketing: Nada Cukor, Stje-

pan Grahovac, Ljubica Jakupanec, Ve-sna RuπinoviÊ i Brankica SertiÊ.Razvoj poslovanja: Vlado MarkotaRazvoj tehnologije i kontrola: Vladi-

mir BlaπkoviÊ, Ana DuπiÊ, Zlata GaliÊ,Dragica Jakupec, Gordana Kolar, Ljer-ka LukiÊ, Mirko Maerek, Vesna Pobi-Peroπ, Brankica Sinjerec, Boæica ©ti-mac i Kata Vuradin.Riznica: Ljiljana SubotiËanec i Branki-

ca VitanoviÊ.Upravljanje imovinom: Jelena Cim-

briπakKontroling: Maja BrkljaËa, Ivana Fe-

renËak, Marija HegeduπiÊ, Ruæica Kiπi-Ëek, Katarina LjubiÊ, Katica Markota,Ljuba Mikulinjak, Vesna RaniloviÊ iRuæica ©ajn.Informatika: Dunja FijaËko, Gordana

GaπpariÊ, Marija ImbriovËan, VladimirMitroviÊ, Zlata Tomas i Æeljko Trnski.Ljudski potencijali: Mirjana Bratko-

viÊ, Katarina CikaË, Ivanka JergoviÊ, –ura KivaË i Stojan RoksandiÊ.Korporativno komuniciranje: Mladen

PavkoviÊPravni poslovi: Duπanka DaniloviÊ i

Zdenko Juranek.Træiπte RH: Zlatko BaËi, Biserka –

ura, Franjo –uretiÊ, Kreπimir Ivanko-viÊ, ©tefanija JandraπiÊ, Lidija JeriËeviÊ,Marija KoπËak, Stjepan Kuπan, IvanMertiÊ, Stjepan Miπir, Biserka ©egerc iAnka VolariÊ.

Træiπte srednje Europe: Miroslav Kokot

Træiπte zapadne Europe i prekomor-skih zemalja: Viπnja BihlerMarketing za Podravka jela: Vlatka

MartinoviÊKontroling (Vegeta i Podravka jela):

Mira GabelicaRazvoj Podravka jela i Vegete: Ljiljana

Balent i Ankica RaletiÊ.Proizvodnja Podravka jela: –ura Ba-

niËek, ©tefanija DeËkoviÊ, Viπnjica Faj-toviÊ, Stjepan Fulir, Ivica GroπiÊ, MirkoHemetek, Ljubica HorvatiÊ, Æivka Igrec,Boæica Ravenski, Slavko SaboliÊ, ©tefi-ca Terpin i Mladen VratiÊ.Proizvodnja Vegete: Marija Glavak,

Anka KovaË i Radojka ©ajatoviÊ.Kontroling (Lino, Dolcela, Kviki): Ivan

BeriÊ, Marija GrgiÊ i Vesna KrznariÊ.Proizvodnja djeËje hrane: Vesna Be-

πvir, Mirjana Blaæek, Biserka Henezi,Zdravko Krtanjek, Anelka Kumek,Vladimir Meimorec, Branka Nemec,Ankica PopoviÊ, Slavko Prosenjak, IvanRaæek, Vjekoslav Strahija, Veronika ©ulji Jadranka Zvonar.Proizvodnja Linolade: Marija VargaProizvodnja koktel peciva: Mladen

BedekoviÊ, Slavko Meimorec, Ljubi-ca Obran, Branka Prosenjak, TomoPuklek, Rade RaπiÊ, Branka SabolËec iBoæica Salajec.Ured direktora za voÊe i povrÊe: Ivan

IkiÊRazvoj (VoÊe i povrÊe): Anica Ledin-

skiProizvodnja Kalnik Varaædin: Vera

Balaæinec, ©tefanija BregoviÊ, Ana –

urkas, ©tefanija FlorijaniÊ, Nevenka Hoj-sok, Zdravko HerekoviÊ, Mladen Hu-dika, Darinka KoπiÊ, Marija PuËek iDragica Turk.Proizvodnja voÊa Koprivnica: Marija

DukariÊ, Ladislav Knez, Katarina Mi-kulinjak, Katica Sinovec i Ivica Vaga-niÊ.Proizvodnja povrÊa Umag: Danilo

PastorËiÊProdaja i distribucija piÊa: –uro Skle-

piÊRazvoj piÊa: Branko AbrahamProizvodnja Studenac Lipik: Vladimir

KeË, Ivan LukiÊ i Boæidar Sabo.Komercijala (Mlin i pekara): Marijan

Vorih i Vesna Brnica.Pekara: Marijana GidijaMlin: Zvonko Varga, Zdravko Zrin-

ski, Mijo Æidov i Ivan Æufika.ZajedniËki poslovi upravljanja mate-

rijalima: Spomenka Erdeljac, MladenIπtvanoviÊ, Vesna Moπkon i Slava Ze-toviÊ.Nabava: Ana VeËenajCentralna priprema: Dragica KukecLogistika i transport: Mirko Ban, Ivan

BareπiÊ, Zlatko Brgles, Drago Ciglar,Vladimir Dolenec, Branko Dolenec,Vladimir DukariÊ, Ivan –urkan, Mla-den FiËko, Zdravko Gabaj, GabrijelKuπeniÊ, Martin LjubiÊ, Zdravko Ore-πki, Ivan PerokoviÊ, Draga Premec,Duπan RadanoviÊ, Josip Sambol, JosipStaziÊ, Vlado ©poljariÊ i Marijan Tot.Odræavanje: ©tefanija Blaæek, Ivan

Blaæek, Ankica GalekoviÊ, Valent Ga-

πpariÊ, Anka Gaæi, Vladimir KovaË,Marina KrznariÊ, Tomislav Matica, Ka-tarina Mihac, Marija MihaliÊ, MarijanOstriæ, Mirko OæegoviÊ, Zvonimir Pa-vloviÊ, Mladen Puhalo, Jelica ©kutin,Marija Trepotec, Marijana Varga, Kreπi-mir VeËenaj i Darinka VuËkoviÊ.Zaπtita i nadzor: Mladen FranËiÊ,

Zdravko Kukolja, Dragutin SoviÊ, Ma-rijan VusiÊ i Jadranka ZagorπËak.OpÊi poslovi: Marijana Bosak, Katica

GraπiÊ, Tahira Hojsak, Marija Posaveci Katarina RoæmaniÊ.Ugostiteljstvo: Mira Aleksa, Andrija

»olig, Katica GaleπiÊ, Ruæica Glavnik,Branko KolariÊ, Ankica KramariÊ, Ru-æa Ledinski, Stanislav MarkoviÊ, RuæaSambol, Zdenka ©imek i Vesnica ©i-puπ.BELUPO d.o.o.: Ruæica Balija, Ne-

venka Baran, Marija Bareza, RadomirBaπiÊ, Josip BenkoviÊ, Barica Betle-hem, Terezija Borovec, Katica BrkiÊ,Ruæica CikaË, Ruæica »olig, Miljenko∆oriÊ, Barbara DijanoviÊ, Branko Er-deljac, Ljubica FiËko, Boæena FuËek,Marija Godek, Blaæenka GrginiÊ, Jo-sip Horvat, Dragutin Hrelja, LjerkaIvanËan, Biserka IviÊ, Boæica Jadanec,Davorka JagodiÊ, Smiljanka Jakopa-nec, Boæica JakupiÊ, Mira JukiÊ, Zla-tko Kadija, Dragica KlariÊ, Nada Koci-jan, Katica KodriÊ, Dragica Kolar, Ru-æa Kolenko, Boæica Komar, DragicaKorotaj, Ankica KoπËak, Marija Kova-ËiÊ, Mijo KovaËiÊ, Ivan Kruπec, Ne-venka KuzmiÊ, Marija Ledinko,Tomislav Legemec, Ivan LekËeviÊ, ©te-fica LovrenËiÊ, Goranka LjubiÊ, Miro-slav MaeriÊ, Gabrijela MariÊ, MaricaMatijaπec, Nada Njerek, JasminkaObranoviÊ, Boæica OrloviÊ, Micika Pa-

trËeviÊ, Anita Pirc, Antun Piπkor,Zvonimir Pokos, Stjepan Polak, ©tefa-nija PoljiËak, –urica Poπtenik, ©tefi-ca PremuæiÊ, Zvonkica PrvËiÊ, ZlataRaπanec, Viπnja RudeliÊ, Jadranka Se-dlaniÊ, Zoran Sotirovski, Ruæica Stan-Ëin, Francika Stanko, Marija ©estanj,Martin Tetec, Dragica Træec, KaticaVarga-»repinko, Stanka Vidmar, Ma-rija Vuk i Krunoslav Zagrajski.DANICA d.o.o.: Jasenka Bakanj, Ivan

Balaπko, Marica BedeniËec, Vid Bi-πkup, Ivan Buhinjak, Ivan Cmrk, Ivan-ka Cvrtila, Stanka »aluπiÊ, Æeljka Da-raæi, Ivan Dolenec, Marija Dominko-viÊ, Katica –umiÊ, Marija –urinoviÊ,Viπnjica ErneËiÊ, Josip FerËec, MarijaGanæuliÊ, Ivan GaπpariÊ, Josip Golu-biÊ, Iva GrujiËiÊ, Josip Hruπko, IvanJalπovec, Josip Keceuπ, Ratko Kneæe-viÊ, Josip KolariÊ, Matija KoliÊ, SlavkoKoren, Miro KoπËak, Ruæica Kuhar,©tefa Kuruc, Vladimir Lipuπ, SlavicaMajdak, Marija Martan, Josip Matija-πiÊ, Dragutin Matiπa, Zvonimir Me-dvariÊ, Boæica MeriÊ, Slavko Meπtro-viÊ, Zvonimir Mihac, Josip Mihalec,Nada Mohorko, Elizabeta NinkoviÊ,Stjepan Pavlek, Kata Pernjak, Jadran-ka Petek, Boæo PintariÊ, Ruæa PintariÊ,Æeljko Posavec, Boris PotoËnjak, Dra-gica RoksandiÊ, Vjekoslav SoËev, Ka-ta Surkuπ, Ana ©estanj, Slava ©tefiËiÊ,Ranko Tkalec, Mirjana Vadla, BoæoVugrek i Boæica Vuk.KOPRIVNI»KA TISKARNICA d.o.o.: Bo-

æena BelaiÊ, Ankica BeluπiÊ, Mira Drago-savljeviÊ, Josip Galinec, Blaæenka JakopoviÊ,©tefanija JankoviÊ, Mirjana Matica, Ana Ostoj-ËiÊ, –ura Peradin, Ivan Posavec i StjepanVrbaniÊ.HOTEL PODRAVINA d.o.o.: Ljiljana Strahija

Jubilarci

Radnici sa 25 godina rada u Podravki

Proπlog petka u Osnovnoj πkoliDrnje bilo je viπe nego sveËano.Podravka je πkoli, odnosno novo-otvorenoj InformatiËkoj radionici

darovala 12 novih kompjutera.- Mi veÊ dvije godine u πkoli radimo

na informatiËkom opismenjavanju uËe-nika i u tome postiæemo lijepe

rezultate, a za to je veoma zasluæandipl. inæ. Miljenko VukoviÊ koji voditu radionicu. Kod nas je to izbornanastava, za koju se opredjeljuje Ëak95 posto uËenika. Za nas je to velikavrijednost. Ovo je, inaËe, prva takvainformatiËka radionica koju jePodravka opremila u nekoj πkoli na

Podravka prigodom dana nezavisnosti darivala uËenicima Osnovne πkole Drnje opremu za informatiËko obrazovanje

Dar mladim informatiËarimanaπem podruËju. Osim kompjuteraPodravka nam je dala i 7000 kuna zaumreæavanje kompjutorskog sustava- rekao nam je i te kako zadovoljanravnatelj O© Drnje Mijo PetriÊ.Kako se Dan neovisnosti podudara

s Danom uËitelja, koji je proglaπenodlukom UNESCO-a, poslije predaje

InformatiËke radionice, na druæenjusu se naπli uËitelji O© Drnje. U sveËar-skom raspoloæenju, izmeu ostalog,oni su bili ugoπÊeni i pekarskim pro-izvodima Podravkine Pekare, koji seodnedavno peku u njihovoj πkolskojkuhinji.

S. PetriÊ

Draæen HegeduπiÊ i njegova ekipa struËnjaka zasluæni su πto je noviureaj u kratkom roku u funkciji

5Broj 1628 Petak 11. listopada

Za jednog od najznaËajnijih gastrokupaca u Regiji sjeverozapadna Hr-vatska - Specijalnoj bolnici za medi-cinsku rehabilitaciju i hotelu ”Miner-va” u Varaædinskim Toplicama Ëiji jekapacitet 500-njak osoba vrijedni ga-stro-promotori Podravke Zlatko Se-dlaniÊ, Ivan CuriÊ i Zoran DeliÊ pri-premili su 1. listopada brojne gastro-delicije bazirane na proizvodimaPodravke. ToËnije, prezentirano jedesetak vrsti slastica, svi umaci, dre-sinzi, Ëajevi, juhe, sve salate, kiseline,marmelade, dæemovi s posebnim na-glaskom na nove light dæemove, da-kle gotovo cjelokupni Podravkin asor-timan proizvoda te trgovaËka roba izgastro-asortimana. Tijekom prezenta-cije poseban naglasak je stavljen nafinancijsku i vremensku uπtedu upo-trebom Podravkinih proizvoda. Uz to,pojaËava se kvaliteta ishrane, a uje-dno se smanjuju troπkovi. O uspjeπ-nosti prezentacije u Varaædinskim To-plicama moæda najbolje govore rijeËiravnatelja Specijalne bolnice za medi-cinsku rehabilitaciju Denisa KovaËi-Êa:- Izuzetno sam zadovoljan promoci-

jom vaπih proizvoda te njihovom br-zom pripremom. O kvaliteti Podrav-kinih proizvoda nema potrebe govo-riti i sigurno Êe se nakon ovakveprezentacije poslovna suradnja izme-u naπe i vaπe tvrtke znaËajno proπi-riti.

Dan kasnije, ista ekipa odradila jevrlo uspjeπnu prezentaciju u kopriv-niËkom Domu za starije i nemoÊneosobe. Naime, 2. listopada - na Meu-nardni dan starijih i nemoÊnih osoba- u koprivniËkom Domu odræan jestruËni skup na temu reforma sustavasocijalne skrbi te je tom prigodomodræana i prva javna prezentacija sposebnim naglaskom na prijedlog Za-kona o izmjenama socijalne skrbi. Naskupu su bili svi ravnatelji centara iustanova socijalne skrbi iz sjeveroza-padne Hrvatske i Slavonije te pomoÊ-

nik ministra rada i socijalne skrbi NinoÆganec, koji je bio oduπevljen Po-dravkinom gastro-prezentacijom teistaknuo kako za proizvode naπe tvr-tke ima joπ puno mjesta diljem socijal-nih ustanova u Hrvatskoj, jer kvalitetaproizvoda i profesionalni poslovniodnos najveÊi su aduti Podravke. Uo-stalom, viπegodiπnja vrlo dobra po-slovna suradnja s najboljim hrvatskimdomom za starije i nemoÊne osobe -koprivniËkim, dokazuje da Podravkai te kako brine o tom segmentu potro-πaËa. B. F.

Proπloga tjedna u Varaædinskim Toplicama i Koprivnici Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Uspjeπne gastro-promocije

”»injenica je da u SR Hrvatskojsredstva kojim se raspolaæe nisuadekvatna privrednom potencijalui udjelu Hrvatske u cjelokupnojprivredi Jugoslavije. (...) ZnaËi, Ëimse javlja moguÊnost da u odnosimadvaju partnera, jedan partner koji jezahvaljujuÊi moguÊnosti koncentra-cije kapitala moæe ulagati tamo gdjeje upotreba efikasna i da odatlevuËe kajmak, a da taj kajmak neostaje onom radnom Ëovjeku koji jetaj viπak rada stvorio, onda je oËi-gledno da se radi o jednoj organiza-ciji koja nije do kraja adekvatnanaπem samoupravnom i dohodov-nom sistemu i da tu trpi cjelokupnanaπa zajednica...”Te je rijeËi izgovorila predsjednica

Centralnog komiteta SKH-a iz 1971.godine Savka DabËeviÊ-KuËar pri-godom svog posjeta Podravki sre-dinom travnja te godine, a Ëinjenicada ni za ”rutinskoga” posjeta je-dnom poduzeÊu nije propustila pro-govoriti o preokupacijama ”prolje-Êarskog” hrvatskog vodstva, svje-doËi o zamahu i πirini ”maspoka”.Iako je politiku dræao ”izvan buti-ge” koliko je to god bilo moguÊe, u1971. godini list ”Podravka” nijeostao neokrznut s jedne strane na-cionalnim poletom, a s druge unita-ristiËkim ocjenama. Prvo se ogledau feljtonu ”Posljednji Zrinski i Fran-kopani”, koji je - za svaki sluËaj -popraÊen redakcijskom napome-nom: ”ÆeleÊi na svojim stranicamasvojim Ëitateljima pruæiti i zabavnoπtivo, redakcija naπeg lista potrudilase da nabavi feljton iz pera pozna-tog hrvatskog slikara Tomislava Hru-πkovca...” Feljton o Zrinskim i Fran-kopanima kao ”zabavno πtivo” odtravnja do studenoga 1971. godine?Malo sutra! Usprkos najavi o nastav-ku u iduÊem broju, feljton je napra-sno nestao nakon famozne sjedniceu Karaorevu, gdje je pala i Savki-na glava.”Hrvatska kraljica” u Podravki je,

kako svjedoËi ”Bilten”, bila i u pe-tak 10. rujna 1971. godine, no tadanije bila u prvom planu. Koprivnicu

je, naime, posjetio Josip Broz Tito,a tome su posveÊena dva broja”Podravke”, opπirna, bogato foto-grafski opremljena i otisnuta nakvalitetnijem no obiËno papiru. Ti-to je, kako pratimo u reportaæi, uPodravku stigao u 10 sati i 11 minu-ta, proπao kroz upravnu zgradu,razgledao laboratorije i izaπao utvorniËki krug. ”Sva srca bila su is-punjena beskrajnom radoπÊu” rad-nika koji su ga tamo doËekali, vidje-li kako je popio Jacobsovu kavu,obiπao gradiliπte pivovare, pogonza juhe i izaπao u 10 sati i 49 minuta,kako biljeæi pedantan kroniËar. UiduÊem broju Podravkini novinarirazgovarali su sa svima koji su biliblizu Titu, rukovali se s njime ili mu,pak, skuhali kavu.SudeÊi po sastavu koji je s njim

doπao u Koprivnicu, tadaπnje hrvat-sko vodstvo joπ nije bilo u nemilo-sti. Uz Savku, naime, tu su bili MikoTripalo, Dragutin Haramija, PeroPirker i Ivan ©ibl, znani kao pred-vodnici hrvatskoga proljeÊa. Dva ipol mjeseca kasnije demisirali suprozvani nacionalistima.”ProljeÊarsko” godiπte lista

Podravke zatvara se u manje polet-nom, Ëak sumornom iz danaπnjeperspektive tonu. Na naslovnici bro-ja od 15. prosinca stoji naslov ”Rad-nici Podravke bezrezevno uz rijeËidruga Tita i CK SKH” i pod njimtekst: ”Slijed dogaaja nakon 21.sjednice Predsjedniπtva SKJ (Kara-orevo, op. H. ©.), na kojoj jepredsjednik SKJ Josip Broz Titouputio oπtru kritiku na raËun ruko-vodstva SK Hrvatske, koje je dopu-stilo da πovinizam, nacionalizam,pa Ëak i kontrarevolucija dou dopunog zamaha, vama je, dragi Ëita-telji, vjerojatno poznat. Radnicinaπeg poduzeÊa pruæili su bezre-zervnu podrπku rijeËima druga Ti-ta...” U iduÊem, pak, novogodiπ-njem, broju ”Podravke” donosi seizvjeπÊe sa sjednice OpÊinskog ko-miteta SK Koprivnice, koji je zaklju-Ëio kako ”na podruËju koprivniËkekomune nije bilo nacionalistiËkih iπovinistiËkih ispada, izuzev onihgostioniËarskih, a takvih je bilo i bitÊe.”

Pripremio: Hrvoje ©labek

‘Hrvatsko proljeÊe’ 1971.godine i u Podravki

Ivo OstriæNema viπe doajena Podravkine pro-

daje na terenu. Umro je Ivo Ostriæ.Iznenada, neoËekivano veliko ljud-sko srce koje je 30 godina kucalo zaPodavku stalo je dana 7. listopada2002. godine.Ponosni smo na naπeg Ivu, jer je

svojim radom i nesebiËnim zalaga-njem uËinio prve korake u prodajiPodravkinih proizvoda na terenu ito na naËin od srca k srcu, te takosvojom osobnoπÊu stvorio lik ko-mercijaliste na kojeg je Podravkabila ponosna a koji je bio uzor svimkasnijim generacijama na terenu.

Gastro-promocija u Varaædinskim Toplicama bila je vrlo uspjeπna

Nedavno je u Ljubljani odræan 1. Cen-tralnoeuropski kongres o namirnicama iprehrani u organizaciji Slovenskog druπ-tva za prehranu, Biotehnoloπkog fakulteta(Odsjek za namirnice) iz Ljubljane, Me-unarodne udruge za prehrambenu zna-nost i tehnologiju i Prehrambeno-bio-tehnoloπkog fakulteta iz Zagreba, uznazoËnost viπe od 350 sudionika. Ovomkongresu nazoËili su i predstavnici Po-dravkinog sektora Razvoj tehnologije ikontrole.

Rad kongresa odvijao se kroz predava-nja i prezentacije radova u obliku poste-ra, te predstavljanje odreenih publika-cija, programa, laboratorija, firmi i uslu-ga vezanih uz prehranu i tehnologijuhrane.

Namirnice i tehnologija, Namirnice isigurnost, Namirnice i prehrana bila su

tri osnovna predavanja kojima su otvara-ni radni dani kongresa, dok su kraÊapredavanja bila podijeljena na Ëak 21sekciju. Iznimna raznolikost tema (na-mirnice i zdravstveni rizik, antioksidan-si, faktori rizika i kroniËne bolesti, ulja imasti, mineralne tvari, prehrambena mi-krobiologija, funkcionalna hrana, legli-slativa, zaπtita potroπaËa, osiguranje kva-litete, genetski izmijenjena hrana) pru-æale su moguÊnost svakom sudioniku daodabere svoje interesno podruËje. Su-djelovanje istaknutih poljskih, maar-skih, Ëeπkih, slovenskih znanstvenika (izzemalja koje ‘’Ëekaju’’ na ulaz u Europ-sku uniju prije Hrvatske) potvrdili suzajedniËku problematiku oko usklai-vanja prehrambene legislative i istaklisvu kompleksnost pristupanja EU, isto-vremeno potvrujuÊi da su spomenute

zemlje otiπle korak dalje, te da ulaæuogromne napore oko uspostavljanja di-jaloga na relaciji znanost - industrija -potroπaËi.

Primjerice, poljski znanstvenici su osno-vali u Varπavi GMO Informacijski ured,s namjerom pruæanja znanstveno doka-zanih informacija prema javnosti, pogla-vito novinarima, ali i potroπaËima, Ëija sepercepcija o genetskim modifikacijamahrane razlikuje od npr. percepcije ame-riËkog potroπaËa.

I Savez potroπaËa Slovenije ulaæe veÊ10-tak godina velike napore oko educi-ranja i informiranja slovenskih potroπa-Ëa, te su s tim u vezi izdali viπe broπura,letaka, knjiga, kontinuirano se pojavljujuu medijima, organiziraju skupove…

Fundamentalna mikrobiologija se morakombinirati s medicinom, higijenom,

tehnologijom i prehranom, za kvalitetnukontrolu svih parametara koju omogu-Êuju veÊu sigurnost u lancu prehrane, uzobaveznu preporuku HACCP sistema.

Nevjerojatno brz napredak u prehram-benoj tehnologiji i biotehnologiji,socijalne promjene u druπtvu, rezultiralesu novim kategorijama namirnica, kojepored osnovne hranjive vrijednosti, po-sjeduju i dodatni pozitivan uËinak nazdravlje potroπaËa tzv. funkcionalna hra-na.

Prehrana/Nutricionizam je multidisci-plinarna znanost, πto je nedvojbeno i naovom kongresu potvreno. ZajedniËkirad znanstvenika i meunarodnih udru-ga kao πto su FAO/WHO, Europskakomisija, na pravodobnom i znanstvenoopravdanom informiranju javnosti i pro-moviranju zdravlja kroz fiziËke aktivnostii zdravu i uravnoteæenu prehranu, biti Êejedan od glavnih izazova 21. stoljeÊa.

Pripremila: dipl. inæ.Jasmina RaniloviÊ

Tehnologija - namirnice - prehrana - zdravlje

U Ljubljani odræan 1. Centralnoeuropski kongres o namirnicama i prehrani In memoriam

U organizaciji Vegetarijanske udru-ge grada Zagreba i Ëasopisa Vegeno-va veÊ πestu godinu za redom obilje-æen je 1. listopada - Svjetski danvegetarijanstva.Mjesto odræavanja bilo je u Importa-

ne galeriji na Iblerovom trgu u Zagre-bu od 10 do 20 sati, a program je bio

U Zagrebu obiljeæen 1. listopada - Svjetski dan vegetarijanstva

Joπ jedan uspjeπan chat je iza nas, ovajput na temu prehrane i zdravlja.Podravkin gost koji je chatao s mnogimzainteresiranim korisnicima bio je dr.Ignac Kulier, specijalist za dojenaËku idjeËju hranu te nutricionist, jedan odnajplodnijih pisaca struËne i znanstve-no-popularne publicistike u Hrvatskoj.Sudjelovati su mogli svi zainteresiranikorisnici na partnerskim Internet stra-nicama www.online.hr/chat.

Podravka predstavilaproizvode za vegetarijance

osmiπljen na tri razine: edukativnoj,promotivnoj i izloæbenoj.Uz prigodna predavanja i radionice,

promocije knjiga, prezentirani su pro-izvodi i usluge znaËajni za podruËjezdravog æivota.SPJ Podravka jela predstavila je pa-

letu proizvoda za vegetarijance: od

juha u vreÊicama, juha u kockama doTalianette.Ljubitelji vegetarijanske kuhinje uz

struËne savjete djelatnica iz Podravki-nog Kulinarskog centra mogli su de-gustirati dvije nove juhe iz palete FiniMini: krem juhu od rajËice i medite-ransku juhu.Reakcije posjetitelja bile su vrlo po-

zitivne i pohvalne πto Podravka pratitrendove u prehrani i razmiπlja o zdra-vom naËinu æivota.

Marina ©tefotiÊ

Chat odræan 9. listopada u trajanjuod dva sata privukao je viπe deseta-ka korisnika od 16 do 70 godinakoje je zanimalo zapravo sve πtoima veze s prehranom, nutricioni-zmom i zdravljem. Vrlo Ëesta pita-nja bila su vezana uz rajËicu i proiz-vode od rajËice, dæemove sa sma-njenim udjelom πeÊera, zeleni Ëaj,ginseng, brzu prehranu, dijete, pro-bavu, skladiπtenje namirnica, preh-

ranu sportaπa, a transkript dijelachata objavljen je na PodravkinimInternet stranicama.Zbog velikog interesa na samom

chatu i korisnicima je obeÊan joπjedan u πto skorije vrijeme, a Pod-ravkine internet i intranet komuni-kacije pozivaju struËnjake iz kom-panije da sudjeluju u ovakvim aktiv-nostima.

Tanja GligoroviÊ

Chat o prehrani

6 Broj 1628 Petak 11. listopada 2002.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËka urednica:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

16. 10. srijeda: - –uveË, rizi-bizi, salata

17. 10. Ëetvrtak: - Kosani odrezak, seljaËki krumpir, salata

18. 10. petak: - Vinski gulaπ, kolaË

LijeËnik za vas

15. 10. utorak: - Pohana pileÊa prsa, slani krumpir, salata

14. 10. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata

Alergijske reakcije Ëesto uzrokuju mikroskopski male grinje koje se nalaze uËesticama praπine. Ako je u vaπoj obitelji bilo sluËajeva astme ili drugih alergija,onda koliËina alergena u grinjama kuÊne praπine, kojoj su izloæena vaπa djeca,moæe biti odluËujuÊa hoÊe li oni oboljeti od astme ili neÊe.

IstraæivaËi sa sveuËiliπta Virginia iz Engleske objavili su u Ëasopisu New EnglandJournal of Medicine rezultate svojih ispitivanja na grupi od 67 djece, u dobi odroenja do 11 godine. Svi su oni imali rizik oboljenja od astme, zato jer im je jedanroditelj imao astmu ili peludnu groznicu.

Od 17-ero djece, koja su do dobi od 11 godina oboljela od aktivne astme, 16ih je bilo izloæeno velikim koliËinama grinja u kuÊnoj praπini, dok su joπ bili sasvimmala djeca. Rizik oboljenja od astme bio je gotovo pet puta veÊi u te djece negou onih koji u ranim godinama svojeg æivota nisu bili izloæeni velikim koliËinamagrinja u praπini.

Grinje se Ëesto nalaze u tamnim, vlaænim mjestima, kao πto su madraci, dekei tepisi.

Vi moæete smanjiti izlaganje svog djeteta odstranjenjem ”toplih podova” uspavaÊoj sobi, Ëestim mijenjanjem filtera u air-condition ureajima, pokrivanjemmadraca i jastuka s presvlakama nepropusnim za praπinu i tjednim pranjemposteljine u vruÊoj vodi. Dr. Ivo Belan

Astma i grinje u praπini

1. ZASTAVA 80.12 AN sanduËar 1989. ispravno 11.000,002. ZASTAVA 80.12 AN hladnjaËa 1990. ispravno 20.000,003. TAM 130 T 11 B sanduËar 1987. ispravno 11.500,004. TAM 130 T 11 B sanduËar 1987. ispravno 7.000,005. TAM 130 T 11 B sanduËar 1987. ispravno 11.000,006. TAM 130 T 11 B sanduËar 1988. ispravno 13.500,007. TAM 130 T 11 B sanduËar 1991. ispravno 17.500,008. TAM 130 T 11 B sanduËar 1985. ispravno 10.000,009. TAM 190 T 15 B sanduËar 1987. ispravno 24.000,0010. TAM 190 T 15 B sanduËar 1986. ispravno 18.000,0011. TAM 190 T 15 B sanduËar 1988. ispravno 20.000,0012. TAM 190 T 15 B sanduËar 1988. ispravno 22.000,0013. TAM 190 T 15 B sanduËar 1988. ispravno 22.000,0014. TAM 190 T 15 B sanduËar 1989. ispravno 22.000,0015. TAM 190 T 15 B sanduËar 1991. ispravno 39.000,0016. TAM 190 T 15 B sanduËar 1991. ispravno 35.000,0017. TAM 260 T 22 BL hladnjaËa 1989. ispravno 45.000,0018. TAM 260 T 22 BL hladnjaËa 1989. ispravno 45.000,00

Navedena vozila mogu se razgledati 16. 10. 2002. u dvoriπtu Vanjskogtransporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ) od 8 do 11 sati.Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu uiznosu 10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno-kupljeno”bez prava na naknadne reklamacije.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio

sredstvo, duæan je isto platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanognadmetanja. Nakon tog roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubipravo na povrat jamËevine.

Podravka d.d.Logistika i transportOdjel Vanjskog transporta

Prodaja rashodovanih teretnih vozilaNa osnovi statuta poduzeÊa ”Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodovanih

teretnih vozila putemjavne prodaje - zatvorenim ponudamadana 16. 10. 2002. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9,

Koprivnica u 12 sati.Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta.

Prodaju se slijedeÊa vozila:Marka Vrsta God. Stanje PoËetnai tip vozila vozila proizv. vozila cijena (kn)

Kako se bliæi kraj godine sve je viπeizvjesnija sudbina tzv. “malog mirovin-skog zakona”, kojim se od 1. studeno-ga 1998. godine do kraja prosinca 2002.godine vraÊa dio duga onim umirovlje-nicima koji su u mirovinu otiπli do 30.lipnja 1998. godine. Prema tom zakonuoko 778.000 umirovljenika primalo jedodatak nazvan “100 kuna plus πestposto”. Kad bi sada krajem godinezakon prestao vrijediti, sve bi mirovinepale, kao πto dræavna tijela kaæu, uprosjeku 9,5 posto. UmirovljeniËkeudruge imaju svoj izraËun, pa govore opadu mirovina za Ëak 13 posto, a istinaje vjerojatno negdje na pola puta.- Ni jedna mirovina neÊe biti umanje-

na ni jednu kunu. Zadnjih dana inten-zivno radimo da u proraËunu za 2003.godinu osiguramo 1,75 milijardu kuna,koliko je stajala godiπnja isplata ovogdodatka. Radna skupina u Ministarstvurada i socijalne skrbi istraæuje najboljuvarijantu i predloæiti Êe najpovoljnijerjeπenje. Ali veÊ sada tvrdim da dosada-πnji dodatak nipoπto neÊe uÊi u miro-vinsku osnovicu, kako su to traæili ipredlagali Ëelnici umirovljeniËkih udru-ga - rekla je prije nekoliko dana Ruæica

Terze, pomoÊnica ministra VidoviÊa.Nakon posljednjih jesenskih poskup-

ljenja plina i struje, kao i moguÊegprestanka ovog dodatka, Matica umi-rovljenika odræala je konferenciju zanovinare. Predsjednik Matice VladimirLokmer naglasio je neke od ovih bitnihproblema, koji veliku skupinu umirov-ljenika vode u bezizlazno stanje.- ProsjeËna mirovina svih umirovlje-

nika, zajedno s ovim dodatkom uzmirovinu, iznosi oko 1.640 kuna. Me-utim, kad se iz ukupnog broja umiro-vljenika izdvoje korisnici povlaπtenihmirovina ili mirovina ostvarenih podpovoljnijim uvjetima, te korisnici Ëije sumirovine viπe od 2.000 kuna, oko700.000 umirovljenika preæivljava s pro-sjeËnom mirovinom od 1.300 kuna. Izte velike skupine oko 500.000 umirov-ljenika prima prosjeËnu mirovinu uiznosu od 1.100 kuna. Postavljamopitanje, kako ta skupina umirovljenikamoæe dalje æivjeti, a posebno nakonnajnovijih poskupljenja - upitao je Vla-dimir Lokmer, Ëelnik Matice.Ipak, u Ministarstvu rada i socijalne

skrbi bili su spremni oko sudbine ovogdodatka razgovarati s predstavnicimaumirovljeniËkim udrugama veÊ za kojidan.

- Miπljenja smo da dodatak “100 kunaplus πest posto” mora i nadalje biti doda-tak uz mirovinu. Ulaskom dodatka umirovinsku osnovicu, kao πto traæe umi-rovljenici, te redovnim usklaivanjemmirovina, stvorila bi se joπ veÊa razlikaizmeu starih i novih umirovljenika. Pre-stankom dodatka, a nastavkom isplateiste visine mirovine, dodatak bi dobioznaËaj poveÊanja mirovine. RazmatramomoguÊnost da bi dodatak dobili svi umi-rovljeni do kraja 1998. godine, jer sudodatkom bili obuhvaÊeni samo oni dolipnja 1998. godine - rekla je o novimmoguÊim rjeπenjima Ruæica Terze.

Nakon mnogo “prepucavanja” zadnjavijest glasi: svi umirovljenici koji primajudodatak na mirovine zvan “sto kuna plusπest posto” primat Êe ga i dalje, doæivot-no. Tako su se dogovorili Ëelnici umirov-ljeniËkih udruga i ministar rada i socijalneskrbi Davorko VidoviÊ. Prijedlog Êe bitiupuÊen Vladi, koja ga πalje u saborskuproceduru.

Kako je rekla pomoÊnica ministra Vi-doviÊa, dodatak se ne tiËe umirovljenihod 1. sijeËnja 1999. godine, jer od tadavrijedi novi mirovinski zakon, a time inovi pravni reæim. RijeË je o 170.000umirovljenih i oπteÊenih po tom novomzakonu.

Kutak za umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

“Sto kuna plus πest posto” - doæivotno!

U Izloæbenom salonu koprivniËkePodravke u ponedjeljak 14. listopadau 13 sati, pod pokroviteljstvomVjesnika, bit Êe otvorena Ëetvrtaizloæba karikatura pod nazivom ”Bilisu prvi kad je trebalo”. Na izloæbi soko stotinjak radova sudjeluje 31karikaturist iz Hrvatske, Bosne iHercegovine, Makedonije i Poljske.Izloæbu, u suradnji s Podravkinim

OpÊim poslovima, organizira Udrugabranitelja, invalida i udovicaDomovinskog rata Podravke isvojevrsna je kronika svega onogaistinskoga πto se dogaalo ili se dogaas ljudima koji su branili i obranilihrvatsku opstojnost.Izloæbu Êe otvoriti æupan Kopriv-

niËko-kriæevaËke æupanije JosipFriπËiÊ, dok Êe u ime organizatora joπgovoriti Mladen PavkoviÊ. U pri-godnom programu sudjelovat ÊeBemian duet. Voditeljica Êe bitiJadranka Lakuπ.InaËe, prosudbeni sud u sastavu:

Ivan ©ariÊ, predsjednik Hrvatskogdruπtva karikaturista, Mladen Pav-koviÊ, novinar i publicist (preds-jednik), Ivan Pahernik, karikaturist,Janko BuËar, karikaturist i Ivan IvicaPercl, kantautor i karikaturist, jed-noglasno je odluËio da se Nagrada”Bili su prvi kad je trebalo 2002.” - zakarikaturu dodijeli Otti Reisingeru,koji ove godine obiljeæava i 75.obljetnicu æivota.

To je inaËe prvi put da se prigodomovih izloæbi dodjeljuje i nagrada.Reisinger objavljuje karikature viπe

od 50 godina, a odlikuju se britkimhumorom. NajËeπÊe komentirapolitiËka i druπtvena zbivanja, a veÊidio njegovih radova na temuDomovinskoga rata tiskana su u knjizi”Rat i mir”. Osim ove knjige, Reisingerje u naπoj zemlji objavio joπ jednupod nazivom - ”Pero”.Dosad je izlagao na brojnim

izloæbama, a bavi se i ilustracijamaknjiga, radi plakate, crtane filmove idrugo.Nagrada Êe Reisingeru biti predana

na otvorenju izloæbe, koja Êe se moÊirazgledati mjesec dana.

U ponedjeljak u Podravki

»etvrta izloæba karikatura pod nazivom”Bili su prvi kad je trebalo”.

Æupan KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije Josip FriπËiÊ i zapovjed-nik 117. brigade Hrvatske vojskeDragutin Kralj upriliËili su proπlogtjedna prijem za Ëlanove zapovjed-niπtva postrojbe. Povod druæenjubilo je obiljeæavanje 11. obljetniceosnutka zapovjedniπtva 117. briga-de, a æupan Josip FriπËiÊ tom jeprilikom rekao da takvih susretatreba biti viπe, jer se tijekom prote-klih 11 godina pojavilo niz proble-ma u æivotu branitelja. Bila je toprigoda da se i porazgovara oproblemima branitelja te da se po-krene inicijativa za podizanje spo-men obiljeæja poginulim pripadni-cima 117. brigade.

Uz 11. obljetnicu osnutka ratne 117. brigade

Æupan upriliËio prijem za Ëlanovezapovjedniπtva brigade

Æupan i branitelji razgovarali o problemima koje treba rjeπavati

7Broj 1628 Petak 11. listopada

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Kuglanje - Prva hrvatska liga, 2. kolo

Na otvorenju kuglaËke sezone nadomaÊim stazama, a nakon sjajne po-bjede u Zagrebu, kuglaËice Podravkeuvjerljivo su pobijedile sastav Istre izPoreËa. Razlika od 263 Ëunja u koristdomaÊih kuglaËica najbolje pokazujeodnos snaga i kvalitete izmeu vice-prvakinja dræave i sastava koji je tek umajstorici izborio ostanak u najbo-ljem razredu.Samo je u prvom paru rezultat ostao

nerijeπen - 1:1 i 17 Ëunjeva prednostiza Podravku. Ljiljana Picer je osvojilapoen, ali igrom i rezultatom nije bilana “zagrebaËkom” nivou, gdje je bilaprva “dama” derbija. Marina MikloπiÊjoπ traæi pravu formu - jedina je izgu-bila poen, ali za protivnicu je imalaRobertu MaletiÊ, najbolju igraËicu Istre.U drugom paru nije bilo neizvjesno-

sti, veÊ od samog poËetka naπe igraËi-ce bile su u vodstvu. Melita ValentiÊimala je protiv sebe Nataπu RavniÊ,kolegicu iz juniorske reprezentacije -Melita je bila bolja za 55 Ëunjeva.Nakon dugo sjedenja na klupi, prilikuza igru dobila je –urica LukaË. Do-bre rezultate na treninzima potvrdilaje protiv iskusne RebroviÊ - osvaja-njem poena i ostvarenim drugim re-zultatom u ekipi potvrdila je da se nanju moæe raËunati. Podravka je pove-la 3:1 sa 94 Ëunja prednosti.U zadnjoj izmjeni trebao je igrati

Druga liga - istok

Visok poraz BelmeSloboda Tvin - Belma 7:1 (2860:2705)Na gostovanju u Virovitici mlade kuglaËice Belme pretrpjele su novi poraz.

DomaÊa iskusna i bolje pripremljena ekipa bila je za njih previsoka prepreka.Iako ni domaÊin nije briljirao, ipak je rezultatski bio vrlo ujednaËen. Belmicesu zabiljeæile nekoliko vrlo slabih rezultata, ali sve je to posljedica minimalnihpriprema. Jasmina Tuba je opet bila igraËica utakmice. U 3. kolu, ove subote,Belma je slobodna.

Druga liga - sjever

Katastrofa najveÊeg favoritaPodravka - TSH 7:1 (3527:3293)Teπka “havarija” snaπla je TSH iz »akovca, najveÊeg favorita za naslov prvaka

regije sjever. Bivπi prvoligaπ pretrpio je visok poraz, ali treba reÊi - Podravkaπisu odigrali sjajno. Postojao je strah od velikog suparnika, ali samo zbognedovoljnih i prekratkih priprema. Ipak, vjera u vlastite snage i kvalitetu,borbenost i æelja za pobjedom bila je jaËa od renomiranih »akovËana. Nakonnekoliko godina stanke, opet je zaigrao Zdravko MikloπiÊ - dobro i prepoz-natljivo.Sve je bilo odluËeno u prvom paru - treneri su u derbi uπli s najjaËim “figurama”.

Tandem BakaË - VuËiÊ protiv tandema PokrivaË - Pigac. Kad je Podravka povelas 2:0 i 105 Ëunjeva prednosti, nastavak je bio formalnost. Prosjek igraËa Podravkeod 586 Ëunjeva najbolje govori o njihovom uËinku. Najbolji igraË derbija bio jeZdravko VuËiÊ, ostali - izuzev GroπaniÊa - blizu 600 Ëunjeva. Ove subote kuglaËiPodravke gostuju u Bjelovaru, kod momËadi Sirele.

Izborna skupπtina ©KK Podravka

Dr. Draæen SaËer novipredsjednikNa izbornoj skupπtini ©KK Podravka izabrano je novo rukovodstvo kluba.

Za novog predsjednika kluba izabran je dr. Draæen SaËer, a za dopredsjed-nike Ilinka Milas, Milivoj ©ifkorn i Tomislav Troπelj. Ostali Ëlanovi Izvrπnogodbora su Marija Zver, Ljiljana Picer, Zdravko VuËiÊ i Æeljko ©emper. UNadzorni odbor izabrani su Drago Orban, Ivanka JergoviÊ i Vesna Æunek,dok su u Stegovnu komisiju izabrani Vladimir GroπaniÊ, Ljubomir Oroz iZlata BlaæekoviÊ.- »ast mi je biti na Ëelu tako trofejnog kluba, koji je s tako malo novca,

a s puno odricanja, postigao niz sjajnih uspjeha. Osvojiti toliko naslovaprvaka u ekipnoj i pojedinaËnoj konkurenciji, toliki broj svjetskih medalja- to u naπem gradu nemaju svi sportovi zajedno. Budite ustrajni i nastaviteovu nisku uspjeha. Hvala na povjerenju i nadam se da Êemo i dalje biti takouspjeπni - kratko je rekao dr. Draæen SaËer.

reprezentativnitandem MarijaZver i Æeljka Ore-hovec. Ipak, Æelj-ka je mjesto pre-pustila Verici Vu-ËiÊ, koja je u Za-grebu “izborila”mjesto u priËuvi.Verica se dosta

FantastiËan rekord Marije ZverPodravka - Istra 7:1 (3364:3101)

muËila, imala je Ëak 15 promaπaja, alije ipak sruπila 538 Ëunjeva - samojedan Ëunj viπe od svoje protivnice. Aposebnu priËu “napisala” je MarijaZver.Bila je to prava kuglaËka rapsodija -

prva domaÊa igra u novom sustavunatjecanja i odmah fantastiËan, teπkodohvatljiv pojedinaËni rekord kugla-ne. Ovakvim sustavom igralo se uprvenstvu 95/96. godine, pa iz tihvremena, u sustavu po 120 hitaca (4 x30) joπ na semaforu stoji: Vesna Æu-nek 605. Sada je Marija Zver (dosadaπ-nja rekorderka sa takoer sjajnih 556Ëunjeva u 100 hitaca) u fantastiËnojigri “zadala” teπku zadaÊu svim kugla-Ëicama, da prestignu ovo “svemirsko”izdanje - Ëak 660 Ëunjeva! Vjerujte, zakuglaËice to je nevjerojatan rezultatkakve postiæu tek najbolji kuglaËi!U 2. kolu ekipa Zagi iz Zagreba

(bivπe Jedinstvo) sruπila je joπ jednogfavorita za visok plasman - nakonRijeke na kuglani Lokomotive pao jei Osijek ’97, Ëak 7:1. Podravka ovesubote gostuje na neugodnom “tere-nu” u Sisku, protivnik je INA.

Marija Zver

Na treÊem ”Trofeju nezavisnosti”u disciplini poluatomatska puπka -200 metara - leæeÊi stav, odræanom5. listopada 2002. godine na streli-πtu ”VrapËanski potok” u Zagrebuseniorska ekipa S©K Podravka osvo-jila je odliËno drugo mjesto.U uzbudljivom natjecanju najbo-

ljih 15 hrvatskih ekipa S©K Podravkaod poËetka je slovila za jednog odfavorita. Za odliËja se do samogkraja ravnopravno borilo pet eki-pa, a na kraju se S©K Podravka saotpucanih 758 krugova plasiralaiza ekipe ”Karlovac” koja je otpu-cala 800 krugova dok je treÊe mje-

sto zauzela ekipa ”Metalis” iz Do-nje Stubice sa 758 krugova, alislabijom zadnjom serijom.Za S©K Podravka nastupili su: Mato

Kuzminski 248 krugova, KrunoslavFilipaπiÊ 259 krugova i Ivan Betle-hem 251 krug.Ovim rezultatom S©K. Podravka

jedina je hrvatska ekipa koja je nadræavnom prvenstvu i dva dræavnaturnira osvajala odliËja. R. K.

Streljaπtvo - Trofej nezavisnosti

Ekipa Podravke druga

UoËi odlaska na vaæno gostovanje uVolgograd u glavama Podravkaπica”ostao je” proπlogodiπnji rezultat kadaje ekipa Akve deklasirala KoprivniËan-ke sa 12 pogodaka razlike. Zbog togaje trener Podravkaπica Jiræi Zerzan po-Ëeo utakmicu sa standardnom posta-vom - Petika, Bilobrk, Hobjila, Hodaki Vresk, a na vratima je od prve minutebranila Petrakova. Ovo potonje poka-zao se kao najbolji potez stratega Ko-privniËanki, jer je Natalija tijekom uta-kmice imala 17 obrana i spasila Po-dravkaπice od uvjerljivijeg poraza.

PoËelo je dobro. Iako su Ruskinjekonstantno vodile, pametnom igromKoprivniËanke dræe prikljuËak te se naodmor odlazi s jednim pogotkom ra-zlike za Akvu. Viπe nego povoljanrezultat za uzvrat, ali postoji i drugopoluvrijeme u kojemu se naprostoraspala igra KoprivniËanki. Gotovo istotako bilo je i proπle godine u Volgogra-

du. U 42. minuti Ruskinje vode 17:14,da bi Ëetiri minute kasnije veÊ bilo21:14 za Akvu. Nazirala se proπlogo-diπnja katastrofa. No, πto neefikasno-πÊu Ruskinja, πto dobrim obranamaPetrakove, ipak je na kraju zabiljeæenporaz sa podnoπljivih πest razlike. Uzraspoloæenu Nataliju Petrakovu jedinasvijetla toËka kod Podravkaπica bila jeLjerka Vresk. To je zaista premalo,posebice kada neumoljiva statistikapokazuje da su tri rukometaπicePodravke Vegete pucale 26 puta na golRuskinja te pogodile samo pet puta.Snjeæana Petika je igrala bolesna, pre-viπe je forsirala, ali niti njezine izmjene»uljak i Raguæ nisu bile na visini zadat-ka. Sve u svemu, previπe indisponira-nih i izgubljenih Podravkaπica na ru-skom parketu.

Naravno, sada je osnovno pitanje -mogu li Podravkaπice dostiÊi i prestiÊiπest pogodaka razlike u sutraπnjem

uzvratnom susretu? PredsjednikPodravke Vegete Damir PolanËec tvrdida ovakva Akva nije sastav pred kojimbismo trebali drhtati i od kojeg bismoove godine trebali ispasti u pretkolu...Moramo ih proÊi! OzraËje u klubu jeoptimistiËno, ide se na pobjedu i dalj-nji prolazak u Ligi prvakinja, a tu je iono najvaænije - vjerna, vatrena kop-rivniËka publika. Ne sumnjamo da Êeu subotu u 20 sati koprivniËka Sport-ska dvorana biti puna, da Êe se zduπnobodriti Podravkaπice, jer ipak dosadaπ-nja iskustva pokazuju da KoprivniËan-ke ne mogu dva puta ponoviti loπuigru. Naravno, svi Êemo biti uz Podrav-ku Vegetu.

Protiv Akve u Volgogradu za Podrav-ku Vegetu su igrale: StanËin, Petrako-va, Vresk 5, Hobjila 2, Harlanjuk, Pen-sa, PalËiÊ 2, Hodak 1, Raguæ 4, »uljak1, Bilobrk 3, Sirovec, Petika 2 i FraniÊ.

B. F.

Prva utakmica 2. pretkola Lige prvakinja

Neshvatljiv pad igre Podravkaπicau drugom poluvremenu

Prva hrvatska nogometna liga - 10. kolo

AKVA - PODRAVKA VEGETA 26:20 (11:10)

Pritajena nadanja koprivniËkih lju-bitelja nogometa ostvarila su se.Njihovi ljubimci vratili su se s gosto-vanja na Kantridi sa tri vrlo vrijednaprvenstvena boda. IgraË utakmiceMarijo Dodik postigao je svoj treÊipogodak u ovogodiπnjem prvenstvui njime donio Slaven Belupu rijeËkeprvenstvene bodove.Utakmica, kao gotovo sve u doma-

Êem prvenstvu, poËela je obostranoopreznom igrom. No, veÊ u 11.minuti Gerπak dobro prolazi de-snom stranom, ubacuje prema Do-diku koji s desetak metara tuËe po-kraj vratiju. Najbolju prigodu imalisu nogometaπi Rijeke u 30. minutikada BrajkoviÊ neometan sa sedammetara prebacuje vrata Solomuna.I u nastavku koprivniËki nogome-

taπi djeluju organiziranije od rijeËkihdomaÊina. Taktika trenera SlavenBelupa Rajka MagiÊa sa tri napadaËapokazuje da KoprivniËanci æele po-bjedu. U 72. minuti JurËiÊ visoko

skaËe, dodaje loptu do Dodika kojirutinirano zaobilazi vratara RijeËanaKaliniÊa i posprema loptu u mreæu.Nekoliko minuta kasnije opet je Do-dik na sceni, izgledna je prilika, alina æalost, lopta prolazi kraj vratiju.Mogli su RijeËani izjednaËiti predkraj susreta, ali KliÊev udarac gla-vom bio je neprecizan. Na krajuveliko veselje KoprivniËanaca kojinakon pobjede nad Rijekom zauzi-maju visoko Ëetvrto mjesto na pr-venstvenoj tablici.Nakon utakmice Rajko MagiÊ je

rekao:- Iako utakmica nije bila posebno

lijepa, moji deËki zasluæuju sve Ëe-stitke za veliku borbenost. No, nakonove pobjede ne treba padati u eufo-riju, treba spustiti loptu na zemljuunatoË tome πto do kraja jeseniimamo pet utakmica doma i dvijevani. Dakle, moæemo skupiti lijepuzalihu bodova za proljeÊe.Bez obzira πto je i dalje osnovni cilj

kluba ulazak uLigu 6, a ondapokuπaj pla-smana u KupUEFE, optimi-stiËki vjetrovi uKoprivnici po-lako ali sigurnopokazuju daSlavenaπi moguviπe. Naime, ni-je samo rijeË odobrim igramau posljednjevrijeme, veÊ i otome da se Sla-ven Belupo

PjevajuÊi i iz Rijeke

Marijo Dodikzavio je

Kantridu u crno

RIJEKA - SLAVEN BELUPO 0:1 (0:0)

U 4. kolu Prve hrvatske rukometnelige rukometaπice Podravke Vegetegostovale su kod rijeËkog Zameta i -prema oËekivanju - ostvarile visokupobjedu. Zapravo, rijeËka utakmica jeposluæila izabranicama trenera JiræijaZerzana kao dobar trening uoËi uz-vratnog susreta protiv ekipe Akve.

KoprivniËki trener dao je priliku svimigraËicama i one su se i sve upisale ulistu strijelaca, a najbolje i najefikasni-je protiv Zameta bile su Renata Hodaksa postignutih 11 i Antonela Pensa sa9 pogodaka. Znatno iskusnije i kvali-tetnije Podravkaπice pokazale su urijeËkom susretu izuzetnu sposobnost

realizacije, πto pritajeno oËekujemo iu vaænoj subotnjoj uzvratnoj utakmicidrugog pretkola Lige prvakinja.Protiv Zameta za Podravku Vegetu

su igrale: StanËin, Petrakova, Vresk 3,Hobjila 2, Harlanjuk 2, Pensa 9, PalËiÊ1, Hodak 11, Raguæ 3, »uljak 2, Bilo-brk 5, Sirovec 2, Tarle 1, FraniÊ 2.

B. F.

Prva hrvatska rukometna liga - 4. kolo

Podravka ekspres protutnjao RijekomZAMET - PODRAVKA VEGETA 22:43 (11:22)

profilirao u jednu kvalitetnu i ozbilj-nu ekipu koja igra i te kako prepo-znatljiv i dobar nogomet. U svakomsluËaju, priliku da sve ovo potvrdeimat Êe Slavenaπi 19. listopada kadaim u Koprivnicu dolaze nogometaπi©ibenika.Protiv Rijeke za Slaven Belupo su

igrali: Solomun, AmiæiÊ, S. Boπnjak,Boæac, KovaËeviÊ, FerenËina, JurËiÊ,ViπkoviÊ, KovaËiÊ (od 67. JuriÊ), Do-dik (od 89. Abaza), Gerπak (od 75.FilipoviÊ). B. F.

8 Broj 1628 Petak 11. listopada 2002.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Sastojci:18 dag dæema jagoda light Podravka,1

dl vode, 1 vanilin πeÊer, 25 dag svje-æeg kravljeg sira, 15 dag skute, 2 dlslatkog vrhnja, 4 æliËice πeÊera, 2 listaæelatine, 1 æliËica zelenog ili bijelogpapraPreljev od meda:10 dag bagremova vrcanog meda

Podravka, 0,5 dl bijelog vina, 1 gran-Ëica ruæmarina, 0,5-1 dl vodeZa ukraπavanje:1 dl tuËenog vrhnja, 2 granËice ruæ-

marinaPriprema:Dæem od jagoda pomijeπajte s vo-

dom, dodajte vanilin πeÊer i kratko

prokuhajte. Ovako pripremljeni dæemohladite i rasporedite u Ëetiri Ëaπe.Æelatinu stavite u hladnu vodu, a

kad nabubri, otopite ju u vodenojkupelji. Svjeæi kravlji sir pomijeπajte saskutom, dodajte slatko vrhnje, πeÊer idæem od jagoda. Sve pjenasto izmije-πajte, a na kraju umijeπajte otopljenuæelatinu i grubo mljeveni zeleni pa-par. Na pripremljeni dæem u Ëaπamarasporedite kremu od sira i ohladite.Za preljev od meda kratko prokuhajtemed, vodu, vino i ruæmarin. Izvaditeruæmarin i joπ kuhajte dok ne dobijeteodgovarajuÊu gustoÊu. Prije posluæi-vanja ukrasite kreme tuËenim vrh-njem prelijte preljevom od meda iukrasite granËicama ruæmarina.

Savjet:Ovako pripremljeni dæem od jago-

da, osim s kremom od sira, moæetekombinirati i s vanilin kremom.Vrijeme pripreme; oko 45 minuta.

Recept je objavljen u knjiæicirecepata s Podravkinim

proizvodima od voÊa

Od 16. svibnja do 16. rujna Belupo jeorganizirao nagradnu igru CoppertoneËiji je osnovni cilj bio daljnja promidæbasredstava za sunËanje te renomiranetalijanske tvrtke. Za sudjelovanje u na-gradnoj igri bilo je potrebno poslatikopiju raËuna sa kupljena dva proizvodasredstava za sunËanje Coppertone. Iz-vlaËenje nagrada odræano je 16. rujna, aglavnu nagradu - automobil CitroenSaxo X 1,5 D dobila je nezaposlenakemijska tehniËarka iz Zagreba PaulaCvitanoviÊ. U pratnji tate TomislavaPaula je 4. listopada posjetila Belupo,gdje su joj Ëelni ljudi Kozmetike te tvrtkeuruËili kljuËeve glavne nagrade.- Presretna sam, konaËno imam vlastiti

auto koji je doπao kao Boæji dar. Kada sume zvali iz Belupa, mislila sam da zovu

u vezi posla. No, i ovo je super, jer iakomoja obitelj igra nagradne igre, nikadado sada nismo osvojili niπta veliko -rekla nam je vidno uzbuena Paula.InaËe, za Coppertone nagradnu igru

doπlo je nekoliko tisuÊa omotnica iz svihkrajeva Hrvatske. Odazivom potroπaËau Belupu su zadovoljni, a direktor Ko-zmetike Belupa Vlado MariÊ je istaknuo: - Zadovoljni smo odazivom u nagrad-

noj igri, jer ipak je trebalo kupiti dvaproizvoda Coppertonea koji su u odno-su na konkurenciju relativno skuplji.No, i to govori da je kvaliteta Copperto-ne proizvoda neupitna.Na sveËanom uruËenju kljuËeva gla-

vne nagrade bio je i zastupnik milansketvrtke Tavala Tihomir Mihaldinec koji jenaglasio kako je nagradna igra Copper-

tona imala veliki utjecaj na proizvodnjutih sredstava za sunËanje. InaËe, Belupood 1977. godine nudi na hrvatskomtræiπtu paletu sredstava za sunËanje Cop-pertone, a od 1993. godine u suradnji stvrtkom Tavala.Ovogodiπnja nagradna igra Copperto-

nea zasigurno je imala najatraktivnijifond nagrada u kozmetiËkoj branπiHrvatske, jer osim automobila joπ jepodijeljeno tri skutera Aprilia Rally 50,10 mobitela Siemens, te 382 majiceCoppertone. Kako je istaknuto tijekomdruæenja 4. listopada u Belupu, veÊ serade planovi i u tijeku su poslovnirazgovori o suradnji Belupa i Tavale zaiduÊu godinu, a to znaËi opet lijepaiznenaenja za vjerne potroπaËe Co-ppertonea. B. F.

U Belupu je 4. listopada predana glavna nagrada u nagradnj igri Coppertonea

Paula CvitanoviÊ iz Zagreba preuzelakljuËeve Citroena Saxo

Sretni dobitnici preuzeli su vrijedne nagrade u Belupovoj nagradnoj igri za Coppertone

Dragi zaposlenici i umirovljeniciPodravke, SPJ Podravka jela - Marketing

pripremio je, u povodu 45 godinaPodravka juha, nagradnu igru ukojoj moæete osvojiti lijepe i vrijed-ne nagrade - 45 juπnika, 45 stolnja-ka i 45 platnenih setova.

Nagradna igra traje od 20. rujnado 11. listopada, a sve πto trebateuËiniti je slijedeÊe: kroz narednaËetiri kola sakupljajte dijelove pla-

kata nagradne igre Podravka juhe«Za vjernost srcufl. Nakon 4. kolakarticu s nalijepljenim dijelovimaplakata te sa svojim podacima uba-cite u kutije, koje Êe biti postavlje-ne na istoËnoj i sjevernoj portiPodravke, na porti tvornice Ve-gete, na porti tvornice Belupo ina recepciji, ili poπaljite na adre-su: “Podravka juhe - Za vjernostsrcu, SPJ Podravka jela, 1. kat,soba 115/3”.IzvlaËenje imena dobitnika odr-

æat Êe se 22. listopada u SPJ Po-dravka jela, a 25. listopada u listuPodravka bit Êe objavljena imenasretnih dobitnika.

U ovom broju objavljujemo Ëetvrtuod Ëetiri sliËice koje trebate zalije-piti na predloæak plakata koji mo-rate saËuvati do kraja nagradneigre.Æelimo Vam puno sreÊe!

SPJ Podravka jela - Marketing

Pravila interne nagradne igre Podravka juhe - «Za vjernost srcufl

Krema od jagoda i sira