DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA� TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 329. kolovoza 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

„Ustani i jedi jer je pred tobom dalek put!... I okrijepljen tom hranom, ißao je √etrdeset dana i√etrdeset no≈i sve do BoΩje gore Horeba.“ 1 Kr 19,7-8

ULAZNA PJESMA: Pogledaj, Gospodine, naSavez svoj, i Ωivot svojih siromaha ne zaboravi zauvijek.Ustani, BoΩe, zauzmi se za svoju parnicu, ne zaboravi vißeonih koji te zazivaju.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,smijemo te zvati svojim Ocem. Daj da nam u srcu porasteduh sinovstva te u∂emo u obe≈anu baßtinu. Po Gospodinu.

◊ITANJE PRVE KNJIGE O KRALJEVIMA (1Kr 19, 4-8): U one dane: Ode Ilija dan hoda u pustinju. Sti-gavßi onamo sjede pod jednu Ωuku, zaΩelje umrijeti i re√e:»Ve≈ mi je svega dosta, Gospodine! Uzmi dußu moju jernisam bolji od otaca svojih.« Zatim leΩe i zaspa ondje. Aligle, an∂eo ga taknu i re√e mu: »Ustani i jedi!«

On pogleda, kad gle – kraj njegova uzglavlja nakamenu pe√en kruh i vr√ vode. Jeo je i pio pa opet legao.Ali se an∂eo Gospodnji javi i drugi put, dota√e ga i re√e:»Ustani i jedi jer je pred tobom dalek put!« Ustao je, jeo ipio. I okrijepljen tom hranom, ißao je √etrdeset dana i√etrdeset no≈i sve do BoΩje gore Horeba.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM:Kußajte i vidite kako je dobar Gospodin!

...............................................................................................Blagoslivljat ≈u Gospodina u svako doba, njegova ≈e mi

hvala biti svagda na ustima! Nek se Gospodinom dußa moja hvali: nek √uju ponizni i nek se raduju!

...............................................................................................Veli√ajte sa mnom Gospodina, uzvisujmo ime njegovo

zajedno! TraΩio sam Gospodina i on me uslißa, izbavi me od straha svakoga.

...............................................................................................U njega gledajte i razveselite se, da se ne postide lica vaßa.

Eto, jadnik vapi, a Gospodin ga √uje, izbavlja ga odsvih tjeskoba.

...............................................................................................An∂eo Gospodnji tabor podiΩe oko njegovih ßtovalaca da

ih spasi. Kußajte i vidite kako dobar je Gospodin: blago √ovjeku koji se njemu utje√e!

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA EFE¸ANIMA (Ef 4, 30 - 5, 2): Bra≈o! NeΩalostite Duha Svetoga, BoΩjega kojim ste ope√a≈eni za

Dan otkupljenja! Daleko od vas svaka gor√ina, i srdΩba, ignjev, i vika, i hula sa svom opakoß≈u! Naprotiv! Budite,jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praßtajte jedni drugi-ma kao ßto i Bog u Kristu nama oprosti. Budite daklenasljedovatelji BoΩji kao djeca ljubljena i hodite u ljubavikao ßto je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinosi Ωrtvu Bogu na ugodan miris.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Ja samkruh Ωivi koji sam s neba sißao, govori Gospodin; tko budejeo od ovoga kruha, Ωivjet ≈e uvijeke. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO IVANU(Iv 6, 41-51): U ono vrijeme: ¸idovi mrmljahu protiv Isusaßto je rekao: »Ja sam kruh koji je sißao s neba.« Govorahu:»Nije li to Isus, sin Josipov? Ne poznajemo li mu oca imajku? Kako sada govori: ‘Sißao sam s neba?’«

Isus im odvrati: »Ne mrmljajte me∂u sobom! Nitkone moΩe do≈i k meni ako ga ne povu√e Otac koji me posla;i ja ≈u ga uskrisiti u posljednji dan. Pisano je u Prorocima:Svi ≈e biti u√enici BoΩji. Tko god √uje od Oca i pou√i se,dolazi k meni. Ne da bi tko vidio Oca, doli onaj koji je kodBoga; on je vidio Oca. Zaista, zaista, kaΩem vam: Tkovjeruje, ima Ωivot vje√ni. Ja sam kruh Ωivota. O√evi vaßijedoße u pustinji manu i pomrijeße. Ovo je kruh koji silazi sneba: da tko od njega jede, ne umre. Ja sam kruh Ωivi kojije s neba sißao. Tko bude jeo od ovoga kruha, Ωivjet ≈e uvi-jeke. Kruh koji ≈u ja dati tijelo je moje – za Ωivot svijeta.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, prinosimo tidarove koje si nam ti udijelio. Molimo te, primi ih iz rukusvoje Crkve i snagom Duha pretvori u otajstvo spasenja. PoKristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Slavi, Jeruzaleme, Gospo-dina, pßenicom te hrani najboljom.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, pri√estilismo se tijelom i krvlju tvoga Sina. Ta pri√est neka nas spasii utvrdi u svjetlu tvoje istine. Po Kristu.

DEVETNAESTA NEDJELJAKROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZA STRANA 3

Evan∂elist Ivan u viße navrata prikazuje Isusa koji govori osebi u slikama bliskim ljudima njegovog vremena. To suslike iz Ωivota koje su ljudi onoga vremena mogli razum-jeti. Stoga ≈e Isus re≈i: "Ja sam svijetlost svijeta." (Iv 8,12);"Ja sam istinski trs." (Iv 15,1); "Ja sam pastir dobri." (Iv10,11); "Ja sam vrata ovcama." (Iv 10,7); "Ja sam Put i Isti-na i ¸ivot." (Iv 14,6). U odlomku koji √itamo na XIX. ned-jelju kroz godinu Isus govori:"Ja sam kruh koji je sißao sneba." (Iv 6,41) Na ovaj na√in, Isus svojimsuvremenicima, a i nama nas-toji pribliΩiti stvarnost BoΩjegnauma spasenja, koji je√ovjeku neshvatljiv ukolikose ne temelji na dubokompovjerenju u Boga i Njegovuneizmjernu ljubav prema√ovjeku. Promotrimo pobliΩe ßto namgovore Isusove rije√i da je onkruh koji je sißao s neba. IsusKrist nam se daruje u kruhu itime √ovjeka, vjernika hranina njegovom Ωivotnom putuprema vje√nosti za koju jestvoren. Kad uzmemo u raz-matranje sliku kruha,moΩemo re≈i da euharistijskikruh prati zakonitosti kruhasvagdaßnjeg, kruha koji otac imajka priskrbljuju svojojobitelji. Zna√enje kruhanalazi se u tome ßto ga jenetko proizveo, netko ga jezavrijedio – kruh je plod radaljudskih ruku i kona√no netko≈e ga blagovati. U kruhu pre-poznajemo √ovjekovu potre-bu za drugim √ovjekom, koja se o√ituje primanjem dara izljubavi. Kao ßto roditelji ugra∂uju sebe, svoje snage,moΩemo re≈i √itavo svoje bi≈e da bi obitelj mogla dostojnoΩivjeti, to jest da bi imali kruha, tako se Bog u Isusu Kristudaje za √ovjeka, za njegovo spasenje, daruje mu se kaokruh Ωivota vje√noga.TraΩe≈i od Isusa znak, oni koji su ga slußali neprestano suimali potrebu vra≈ati ga u proßlost i stavljati njegove rije√ii djela u okvir onoga ßto se doga∂alo u proßlosti. Isus, koji

nije doßao dokinuti Zakon i proroke, nego ih dopuniti,pokazuje da njegovim dolaskom na svijet starozavjetnaobe≈anja postaju ispunjena i da se njegovim utjelovlje-njem, dolaskom Sina BoΩjega na svijet, doga∂a radikalnapromjena koji daje novo svjetlo i novi smisao svakomdoga∂aju, svakoj egzistenciji.Mnogi od Isusovih suvremenika, da bi relativizirali nje-

gove rije√i postavljajupitanje: "Nije li to Isus, sinJosipov? Ne poznajemo limu oca i majku? Kako sadagovori: 'Sißao sam s neba?'"(Iv 6,42) Na sli√an na√inneka razmißljanja danaßnjegvremena dovode u pitanjevrijednost i primijenjivostevan∂elja na Ωivot mod-ernog √ovjeka. Evan∂elje jezahtjevno i traΩi od nas dase mijenjamo izlaze≈i izsebi√nih okvira vlastitihΩelja. To ne zna√iomalovaΩiti sebe, negopreispituju≈i svoje stavovebiti spreman umrijeti sebi,neprestano traΩiti Boga, tojest slobodu, to jest Ωivotsinova i k≈eri BoΩjih.Isus sakramentalno dolazime∂u nas u svakoj euharisti-ji pod prilikama kruha natako jednostavan i svakod-nevni na√in. Kruh, koji jenaßa svakodnevna hranapostaje Kristovim tijelom.Prepoznajmo u tome poticajza nas. Ne trebamo ga traΩitinegdje daleko u velikimstvarima koje nas zadivljuju

i ostavljaju bez daha. Bog nam je blizu u jednostavnimstvarnostima naßega Ωivota. Istina je da Bog √ini velikestvari, ali se u svakodnevici Ωeli posluΩiti nama ljudima usvoj naßoj neznatnosti, kao ßto je uzeo kruh da bi ostaosakramentalno trajno me∂u nama.

Krunoslav Novak

Kruh – hrana za Ωivot

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZASTRANA 4

Castel Gandolfo, 03.08.2009.

U ovim prvim danima mjesecakolovoza, na primjer, spominjemo senekih koji su pravi uzori sve≈eni√keduhovnosti i posve≈enja.

Draga bra≈o i sestre!Prije nekoliko dana sam se vratio iz Val d'Aoste i sada se svelikim zadovoljstvom nalazim ovdje me∂u vama, dragi pri-jatelji iz Castel Gandolfa. Biskupu, Ωupniku i Ωupnoj zajednici,kao i civilnim vlastima i svim stanovnicima Castella kao ihodo√asnicima i posjetiteljima ponovno upu≈ujem srda√an poz-drav, kao i duboku zahvalnost za vaße gostoprimstvo koje je uvi-jek tako srda√no. Hvala tako∂er za duhovnu blizinu, koju su mimnogi iskazali kada mi se u Les Combesu dogodila manjanesre≈a sa zapeß≈em desne ruke.Draga bra≈o i sestre, Sve≈eni√ka godina koju smo slavili pred-stavlja dragocjenu priliku za produbljivanje vrijednosti misijeprezbitera u Crkvi i u svijetu. Korisni poticaji na razmißljanje, uvezi s tim, pruΩa nam spomen svetaca koje nam Crkva svakod-nevno predlaΩe. U ovim prvim danima mjeseca kolovoza, na primjer, spominje-mo se nekih koji su pravi uzori sve≈eni√ke duhovnosti iposve≈enja. Ju√er je bio liturgijski spomen svetog Alfonsa Mari-je de'Liguorija, biskupa i crkvenog nau√itelja, velikog u√iteljamoralne teologije i uzora krß≈anskih i pastoralnih kreposti, kojije uvijek bio pozoran na vjerske potrebe naroda.Danas razmatramo kod svetog Franje Asißkog goru≈u ljubavprema spasenju dußa, koju svaki sve≈enik mora neprestano gaji-ti: na danaßnji dan pada naime takozvani „Porcijunkulskioprost", koji je on dobio od pape Honorija III. 1216. godine,nakon jednog vi∂enja koje je imao dok se molio u crkvici Porci-junkuli. Ukazao mu se tada Isus – s desna mu stajala DjevicaMarija a oko njega mnoßtvo an∂ela – i rekao mu da izrazi jednuΩelju, a Franjo zamoli "velik i obilan oprost" za sve one koji ≈e"raskajani i pomireni s Bogom" posjetiti tu crkvu.Nakon ßto je dobio papinsko odobrenje, svetac nije √ekaopisanog dokumenta, ve≈ pohrli u Asizi i, nakon ßto je stigao uPorcijnkulu, objavi lijepu vijest: "Bra≈o moja, sve vas Ωelimposlati u raj!". Od tada, od popodneva 1. kolovoza do pono≈i 2. kolovoza,moΩe se, uz uobi√ajene uvjete, dobiti potpuni oprost tako∂er zapokojne, posje≈uju≈i neku Ωupnu ili franjeva√ku crkvu. Íto re≈io svetom Ivanu Mariji Vianneyu, kojeg se spominjemo 4.kolovoza?Upravo u spomen na 150. obljetnicu njegove smrti proglasiosam Sve≈eni√ku godinu. Obe≈avam da ≈u o tome skromnomΩupniku, koji predstavlja uzor sve≈eni√kog Ωivota ne samo zaΩupnike ve≈ tako∂er za sve sve≈enike, govoriti u katehezi naop≈oj audijenciji idu≈e srijede.Nadalje, 7. kolovoza slavi se spomen svetog Gaetana iz Thienea,koji je obi√avao ponavljati da se "duße √iste ne sentimentalnom,ve≈ djelotvornom ljubavlju".

A dan kasnije, 8. kolovoza, Crkva ≈e nam kao uzor pokazatisvetog Dominika, o kojem je zapisano da je "otvarao usta samoonda kada bi razgovarao s Bogom u molitvi ili govorio oBogu".Ne mogu na kraju zaboraviti spomenuti tako∂er veliki lik papeMontinija, Pavla VI., √ija 31. obljetnica smrti, koja se zbilaupravo ovdje u Castel Gandolfu, pada na 6. kolovoza. NjegovΩivot, tako duboko sve≈eni√ki i bogat tolikim √ovjekoljubljem,ostaje u Crkvi dar za kojeg treba zahvaljivati Bogu.Neka Djevica Marija, Majka Crkve, pomogne sve≈enicima dasvi budu potpuno zaljubljeni u Krista, nasljeduju≈i primjer tihuzora sve≈eni√ke svetosti.

SVECI ZAÍTITNICI OD BOLESTI UNAÍOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

KLARA 11. kolovozaO√ne bolesti, mucanje, vodena bolest

Ro∂ena je u uglednoj obitelji Offredduzzi, 1194., u Asizu, gdje≈e se joß kao djevoj√ica susresti s 12 godina starijim sv. Fra-njom i postati jedan od njegovih najodußevljenijih sljedbenica.U po√etku to bijahu susreti tijekom prvih propovijedi ßto ih jebudu≈i svetac odrΩavao u znamenitoj crkvici sv. Damjana, azatim u obliΩnjoj crkvi sv. Marije od an∂ela. Usprkos protivlje-nju roditelja i bra≈e, Klara se u svojoj osamnaestoj godini defin-itivno odlu√uje za redovni√ki poziv te potajno polaΩefranjeva√ke zavjete. Po preporuci sv. Franje, na neko se vrijemepred bijesnom rodbinom sklanja u obliΩnji benediktinskisamostan. Nakon ßto se situacija primirila, Klara prelazi u mali,gotovo napußten samostan sv. Damjana, gdje joj se uskoropridruΩuje joß nekoliko Ωena odlu√nih da, Ωive≈i u strogojosami, siromaßtvu i molitvi, ostatak Ωivota posvete Bogu.Nakon nekog vremena budu≈a svetica dobiva odobrenje zaosnivanje tzv. drugog franjeva√kog reda, namijenjenog Ωenamakoje prihva≈aju na√ela sv. Franje i odlu√uju se Ωivjeti usamostanu. Po svojoj utemeljiteljici red se prozvao redom siro-maßnih klarisa. Uz duhovne aktivnosti i tjelesna odricanja, kojeklarise provode u strogoj klauzuri, njihovo glavno karitativnodjelovanje usmjereno je na zbrinjavanje i odgoj siromaßnihdjevojaka. ¸ive≈i do kraja Ωivota krajnje isposni√ki i unajve≈em siromaßtvu, Klara je tek povremeno kontaktirala svanjskim svijetom. ◊ak se i papi, koji joj je dirnut njenim siro-maßtvom ponudio oslobo∂enje od zavjeta siromaßtva, odlu√nozahvalila na paΩnji. Povremene kontakte odrΩavala je jedino sasv. Franjom, koji ju je svaki put nadahnjivao novom duhovnomsnagom.S tim u vezi, sa√uvano je i nekoliko dirljivih legendi poput onekada su, nakon jednog njihovog susreta, usred zime procvjetaleruΩe. Kada je nekoliko godina kasnije sv. Franjo umro, a Klarazbog klauzure nije mogla prisustvovati njegovom pogrebu,budu≈a je svetica u Ωaru svoje molitve doΩivjela jedinstvenuviziju: na zidu njenog samostana nizale su joj se slike

Kolovoz – mjesec velikih uzora sve≈enißtva

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009 NEDJELJA 9. KOLOVOZA STRANA 5

Gea √ija energija struji kroz sve ßto postoji. U tom smislu je poz-itivno to ßto ne vide √ovjeka zatvorenog u vrijeme i prostor,materiju, nego otkrivaju tu duhovnu dimenziju. Me∂utim, trebaodmah re≈i – jer je to jedan kompleksni pojam – da tu onda imasvega i sva√ega u smislu ideologije new age-a koja u biti

obe≈ava sre≈u jeftino. Nudi se, dakle, jedan pogled na svijet gdjesvatko sebi stvara svoju ljestvicu vrednota i svatko izabire onoßto se njemu svi∂a.Uslijed naglih promjena u naßem drußtvu ateizam je ustupiomjesto relativizmu u obliku new age duhovnosti koja je sasobom donijela pravu duhovnu konfuziju, isti√e franjevacBlaΩevi≈, stru√njak za new age. Poraslo je zanimanje zaduhovnost, no, ta duhovnost postala je bezli√na. Samo uHrvatskoj posljednjih godina pove≈ao se broj pojedinaca iliskupina koje se deklariraju kao terapijske, filozofske,znanastvene, magijske.Tradicionalne crkve i vjere su √esto postale stereotipne i one supostale same sebi dovoljne te nedovoljno brinu o pojedincu kojitreba neßto malo viße. Meni se √ini da su mnoge od tih novihreligija, religioznih pokreta imaju vrlo izraΩenu dimenzijuodonosa: ja – ti. New age nudi sliku boga s kojim se moΩe trgo-vati, manipulirati, iskorißtavati ga za neke svoje ciljeve. Ispunja-va se njegovom energijom za √udotvorna izlje√enja. Apsolutnose ne prati ßto se kasnije doga∂alo s tom osobom. ◊ovjek i kadaje bolestan, nije bolestan u totalitetu. On hipertrofira taj zdravidio svojega tijela, svoje duße, i on da se moΩe prikazati kaozdrav ali to moΩe samo neko vrijeme. „Budu≈i da je to ipak privremene naravi, brzo do∂e i razo√ara-nje. U tom smislu Crkva im pomaΩe da prihvate malo viße real-nosti Ωivota i ozbiljniji pristup stvarnosti, da u kona√nici prihvatesvoj kriΩ. Ono ßto im se doga∂a-Ova alternativa krß≈anstvuimala je prili√an uspjeh u novo doba √ovjekova shva≈anjaduhovnosti i religioznsti. Hrvatska √ak i kao tradicionalna zem-lja ima nekakvo visoko vjerovanje u ponovno ra∂anje i sli√nogledanje u horoskop, zvijezde... ali to nije neki masovnifenomen.Ovom fenomenu potrebno je pristupiti ozbiljno, stru√no iznanstveno. Jer je on postao na√in Ωivljenja mnogih, pa i vjerni-ka krß≈ana koji su √esto u neznanju prihvatili ideje koje sunespojive s krß≈anskom vjerom.

Prilog iz emisije HRT-a „Mir i dobro“, 02. kolovoza 2009.

cjelokupnog obreda iz crkve sv. Marije od an∂ela. Zbog toga ≈e,usput budi re√eno, sv. Klara u naße dane biti izabrana za zaßtit-nicu televizije.Tre≈a legenda govori o njenoj nadnaravnoj duhovnoj snazi, avezana je za napad Saracena na njen samostan. Premda teßkobolesna, Klara je odlu√no ustala iz kreveta i otißla u crkvu da bizatim, s piksidom s posve≈enim hostijama, izaßla pred nev-jernike koji su se nakon toga u strahu razbjeΩali.Zbog na√ina Ωivota, gladovanja i tjelesnih patnji kojima se pod-vrgavala, njeno se od ranije krhko fizi√ko zdravlje upornonarußavalo, tako da je postupno sve viße vremena provodila upostelji. Umrla je u 59. godini Ωivota, to√nije 11. kolovoza 1253.,a dan njene smrti postat ≈e kasnije i njen spomendan u katoli√kojCrkvi.Zbog brojnih √uda i √udesnih ozdravljenja koja joj se pripisuju,ve≈ je za Ωivota postala vrlo omiljena u puku koji ju stoga zazivau brojnim teßkim situacijama i bolestima. Njena je glavna"specijalnost" zaßtita vida i o√iju. No, razlog tome nisu osobnaiskustva s o√nim bolestima ili izlje√enjima drugih, ve≈ je, kao ikod sv. Lucije, sv. Augustina ili sv. Vida, posrijedi asocijacija simenom (Clara = Jasna). Suvremenici su je opisivali kao"siroticu iz Asiza koja je plijenila jasnim pogledom". Nadalje,smatra se pomo≈nicom kod mucanja zbog √udesnog ozdravlje-nja jedne redovnice koja je imala problema s time. Mada nijeznan razlog, zazivaju je i bolesnici s vodenom boleß≈u koji zaci-jelo teßko pate, naro√ito u poodmaklom stadiju kada ih bolest,kao i sv. Klaru, trajno veΩe uz postelju.

Prof. dr. sc. Ante Íkrobonja, dr. med

New age – religijski fenomen novogadoba

Iz emisije HRT-a „Mir i dobro“ od proßloga ponedjeljka izabraosam za ¸upni Vjesnik temu „new age-a“ koja je aktualna ovdjeme∂u nama jer Ωivimo u tom zapadnom civilizacijskom krugukoji je zaraΩen neoliberalizmom i relativizmom, pa nam, a datoga nismo ni svjesni, nudi neke ideje koje se temelje na tom reli-gioznom pokretu novoga doba, a ßteti naßoj ispravnoj reli-gioznosti. Nadam se da ≈e svaki od √itatelja u ovom tekstuprona≈i elemente new age-a u svojem shva≈anju i Ωivotu i sskladu s tim biti pozorniji na √isto≈u svoje vjere oslobo∂enuraznih primjesa koje se √ine privla√nima ali √ovjeka otu∂ujuobe≈avaju≈i mu jeftinu sre≈u bez kriΩa. Pojam „New age“ ili novo doba ozna√uje skup strujanja u zem-ljama zapadnog civilizacijskog kruga nastalih u zadnja tri deset-lje≈a dvadesetog stolje≈a. Takav oblik religioznosti naglaßavadoΩivljaj a protivi se tehnologijama i znanstvenmoj slici svijeta.New age je zapravo metafora za jedno novo stanje svijesti.Prema u√enju new age-a zemlja upravo kroz ovaj cikli√ki periodulazi u jedno novo doba, doba vodenjaka ßto je istovremenoobiljeΩeno i velikim promjenama i preobrazbi na samome√ovjeku, na samom pojedincu. New age sadrΩava elementeΩidovsko-krß≈anske duhovnosti i shva≈anja svijeta premaisto√nim prirodnim religijama, suvremene znanosti, prirode iastrologije. Namjesto transcendentalnoga Boga dolazi boΩica

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuJelena Leljak- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50Marija Mesari≈-za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50Rozika Chatzopoulos- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100Rozika Chatzopoulos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200Za svaki vaß dar od srca hvala!

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto vam je ve≈ poznato, intenzivnose radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti

invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani(o √emu se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranjeotvorenog prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupauredu i crkvi, kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“.Taj korisni projekt dakako ne moΩemo napraviti bez vaßepodrßke i pomo≈i. Stoga se obra≈am svima vama kojimave≈ sada treba dizalo, i onima kojima ≈e kasnije trebati(osim ako misle biti „forever young“!), da posebnimnov√anim prilozima pomognete tu akciju, koja predstavlja zajedni√ko dobro, a sve javne zgrade po zakonu tre-baju imati pristup za invalidne osobe. Do mene su doßle informacije da neki govore da nam to ne treba (vjero-jatno zato ßto traΩim nov√ane priloge). Hvala unaprijed navaßim dragovoljnim prilozima kojima potvr∂ujete osje≈ajpripadnosti ovoj zajednici koju ne Ωelite samo koristiti negoi pomagati.

Josip, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

02.08. – IMOTSKI03.08. – DRUÍTVO HRVATA LIKE09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZA STRANA 7

Nedjelja, 09. kolovoza u 9:30† Mila i Mirko ZLOMISLI˛† Mile MESI˛u 11:00 am.- Nema mise u crkvi- 1:00 p.m.- Park- Gorani

Ponedjeljak, 10. kolovoza u6:30 p.m.†

Utorak, 11. kolovoza u 6:30p.m.† Dragutin LELJAK, god.

Srijeda, 12. kolovoza u 6:30p.m.† Anka LJUBI◊I˛† Ljudmila BRANKOVI˛, god. i

Marija i Ludvig DORFER† Îuro VOJNI˛

◊etvrtak, 13. kolovoza u 6:30p.m.† An∂a LASI˛, god.

Petak, 14. kolovoza u 6:30p.m. - na √ast MB – na nakanu

RASPORED MISA

Subota, 15. kolovoza u 11:00 a.m. – ¸upnau 6:30 p.m. † Josip, Barbara i Mijo

JEZERINAC† Zdenka PRALJAK† Margita KUMI˛† Anka ÍPRAJC† Viktor CVITKOVI˛† Branko ◊ULIG† Ivan i Marija LUKETI˛ i †

iz obitelji: Marko i Ana BROZI◊EVI˛

† Mara i Mato DASOVI˛† Mißko Josip i Stanko

BILJAN† Mara i Stjepan GAGRO† Janko, Jela i Mijo

VUKMANI˛† Alexander i Suzana

VLAÍI˛, god.† Anna i Mika ÍINTI˛† Janja CUKINA† Petar i Eva HALAR i † iz

obitelji† Josip HORVATIN

Nedjelja, 16. kolovoza 2009 - 9:30 a.m.† Mile MESI˛† Magdalena ÍMINTI˛- 11:00 am. – Velika Gospa

u Parku

SLAVLJE VELIKE GOSPE

Ove godine slavimo Ωupni blagdan Velike Gospe u ned-jelju, 16. kolovoza sve√anom misom i procesijom uParku koju predvodi naß gost sve≈enik KrunoslavNovak u 11 sati. Slavlju ≈e prethoditi trodnevnapriprava u Torontu: u √etvrtak, petak i subotu (13.14. i 15. kolovoza ve√ernjim misama). Teme priprave: u√etvrtak: Marija i Euharistija; u petak: Marija itrpljenje; u subotu: Marijina proslava. Pjevanje udane priprave animirat ≈e naß gost i otprije nam poznatikantautor Luka Balvan, koji ≈e u nedjelju poslije podneu Parku odrΩati koncert svojih pjesama, od kojih sumnoge posve≈ene Mariji. Mo≈i ≈ete nabaviti cd-e nje-govih pjesama.Pozivamo vas da se uklju√ite u pripravu i slavlje blag-dana Velike Gospe – zaßtitnice naße Ωupne zajednice iduhovno a tako∂er u pripravi svega ßto je potrebno zaodrΩavanje slavlja, Na slavlje nam dolaze brojni gosti izdrugih zajednica, pa smo pozvani biti dobri doma≈ini.

Josip, Ωupnik

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,upißite ih najkasnije do srijede!

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈, Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈u 11:00 sati: Nema miseu 1:00 sat poslije podne: Misa u Parku

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustinu 11:00 sati: Nema miseu 11:00 sati : Velika Gospa - Misa u Parku

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"9. kolovoza 2009.

STRANA 28

Vrijeme za nove ljude

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2009, NEDJELJA 9. KOLOVOZA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈Zasjedanje, i to izvanredno, Hrvatskoga sabora, antirecesijski

zakoni koji su doneseni kao i uporno i sustavno ßirenje pesimiz-ma, bilo iz politi√kih redova bilo iz medija, stavljaju suvremenehrvatske gra∂ane, pa i gra∂ane vjernike, pred temeljne neizvjes-nosti i izazove.

Prva elementarna neizvjesnost, nakon novoga drΩavnogposezanja u dΩep prakti√no svih gra∂ana, jest ßto se to zapravodoga∂a s hrvatskom drΩavom, s hrvatskim drußtvom, kamo tozapravo idemo. Kardinal Josip Bozani≈ s punim je pravom u ned-jelju 2. kolovoza u Imotskom upozorio: »Sa svih smo strana pri-tisnuti loßim vijestima i prognozama. U sadaßnjemu drußtvenomtrenutku veoma se duboko usa∂uje osje≈aj straha. Glasno se pred-vi∂aju poteßko≈e i nesigurnosti, sve do zatvaranja u ozra√jenepodnoßljive budu≈nosti. Strah pred sutraßnjicom ispunja mnogasrca tjeskobom i malodußjem. U opasnosti smo da poput ¸idova upustinji ne vidimo izlaza i Ωalimo za nekim proßlim vremenima.Jesu li ta vremena uistinu bila bolja? Ili smo zaboravili kakve subile prilike u kojima smo Ωivjeli i podnosili tegobu dana ireΩima?« S obzirom na golemu mo≈, politi√ku, ekonomsku imedijsku, onih snaga u Hrvatskoj koje ne Ωele uop≈e hrvatskudrΩavu, a kamoli njezino dobro, doma≈i, √esto namjerno reΩiranipromaßaji i odjeci svjetske ekonomsko financijske krize mogli biim izvrsno posluΩiti ne samo za dodatno slabljenje Hrvatske negoi za stvaranje golemog kaosa koji bi posluΩio ili za unißtavanjehrvatske drΩave ili za potpuno, totalitarno ovladavanje svimnjezinim segmentima. Ve≈ina hrvatskih gra∂ana iskusila je ipreΩivjela bez ve≈ih ßteta daleko skromniji standard Ωivota negoßto ≈e biti nakon usvojenih antirecesijskih mjera, ali je imala sluhza istezanje po mjeri pokriva√a i imala je nadu da ≈e se oslobodititotalitarne, povlaßtene i odnaro∂ene klase. A sada umreΩeni i uliberalisti√ku ideologiju presvu√eni ostaci te iste klase, vode≈ibrigu samo o svojim interesima i o interesima svojih simpatizera,sustavno i smißljeno siju bezna∂e, crnilo, sve √ine≈i ne bi li priz-vali i pospjeßili propast koja je neizbjeΩna ako se ubije nada, vjerai nacionalni ponos. U Hrvatskoj sigurno postoji zdravi ostatak,poput onoga biblijskog koji je o√uvao izabrani narod usprkossvim katastrofalnim neda≈ama, te ne≈e u hrvatskom narodu izum-rijeti ni vjera ni nada ni nacionalni ponos - a ßto je ne samo jamst-vo opstanka nego i prosperiteta. S pravom je kardinal Bozani≈ uImotskom tako∂er istaknuo: »Svaka kriza i svaki problem imajurjeßenje i rok trajanja. Ujedno svaka je kriza ßansa za novipo√etak i prilika za obnovu i propitkivanje Ωivotnih prioriteta.Napose gospodarska kriza je jedinstvena prilika da zastanemo iupitamo se na kojim temeljima gradimo svoj Ωivot. Kriza je jedin-stveno vrijeme za pokazivanje blizine i solidarnosti jednih prema

drugima, napose prema onima koji zbog raznih Ωivotnih okol-nosti na osobit na√in osje≈aju teret neimaßtine.«

U Hrvatskoj sigurno postoji zdravi ostatak, poput onog bib-lijskoga koji je o√uvao izabrani narod usprkos svim katastrofal-nim neda≈ama, te ne≈e u hrvatskom narodu izumrijeti ni vjera ninada ni nacionalni ponos - a ßto je ne samo jamstvo opstankanego i prosperiteta. Druga elementarna neizvjesnost i izazov kojise ti√u svih hrvatskih gra∂ana jest: Tko to zapravo tako vodiHrvatsku, odnosno jesu li odlu√uju≈i politi√ari, bez obzira nastrana√ku pripadnost, uop≈e dorasli upravljati zemljom s takopuno potencijala kao ßto je Hrvatska? Za ispravno upravljanjezemljom nije dovoljno uspjeßno rjeßavati tek pitanje funkcioni-ranja prihoda i rashoda drΩavnog prora√una, ve≈ je potrebno vo-ljeti tu zemlju, imati viziju, cilj, realnu strategiju te poßtivatipravednost, zakonitost, dostojanstvo svakoga √ovjeka i razvijatistvarnu demokraciju. Za ispravno upravljanje zemljom potrebnoje poznavanje stvarnih prilika i mogu≈nosti, prednosti inedostataka Hrvatske, i potrebno je smißljeno i uvijek u duhusluΩenja zajedni√kom dobru suo√avati se sa svim poteßko≈ama.U Hrvatskom saboru, na izvanrednom zasjedanju, politikantskisu se prizivali izvanredni parlamentarni izbori kao da je vaΩnotko sjedi u drΩavnim foteljama a ne kako Hrvatsku postaviti nasvoje zdrave noge na svim podru√jima drußtvenoga Ωivota. Od2000. godine, kad je Hrvatska ußla u redovitu fazu svoga Ωivota,istina teßko optere≈ena posljedicama velikosrpske agresije,u√injeno je veoma mnogo krivih koraka koji nisu bili ispravljanibez obzira na promjenu koalicija na vlasti, a koji sada dolaze nanaplatu. U tom razdoblju bile su u Hrvatskoj na vlasti gotovosve parlamentarne politi√ke stranke te su se i sve te strankepokazale objektivno nedorasle za izgradnju stvarnedemokratske, gospodarski i drußtveno prosperitetne drΩave. Tobi trebali imati na umu √lanovi svih politi√kih stranka te bi prijesvakih parlamentarnih izbora, bilo redovitih bilo izvanrednih,trebali smo≈i snage i osloboditi se nesposobnih i √esto kompro-mitiranih svojih dosadaßnjih vodstava i otvoriti prostor za noveljude, bez totalitaristi√kih repova i lißenih sebi√nih ambicijazadovoljenja svojih ili grupnih interesa. U Hrvatskoj imasposobnih i √asnih ljudi, ima ih sigurno i u strankama, ali imumreΩena i u svim strankama proßirena ideoloßko-politi√kakompromitirana i nesposobna manjina ne daje prostora. Aktual-na kriza, koja je u hrvatskom drußtvu zapravo konstantno stanje,a sada je samo eskalirala do mjere da su nesposobni politi√ariprisiljeni joß dublje posezati u dΩep svakoga gra∂anina, povoljanje izazov i trenutak za ozdravljenje stranaka, za oslobo∂enje odunutarnje okovanosti i za bu∂enje hrvatske ve≈ine koja morakona√no progledati, progovoriti i po√eti djelovati.

Page 1-5 & Aug. 9, 2009 6Page 1-5 & Aug. 9, 2009 1Page 1-5 & Aug. 9, 2009 2Page 1-5 & Aug. 9, 2009 3Page 1-5 & Aug. 9, 2009 4Toronto August 9, 2009 1Toronto August 9, 2009 2Page 1-5 & Aug. 9, 2009 5