111SSTTUUDDEENNII 22001100..

Ime krajnjeg sjeverozapadnog dijela otoka Pa-ga, izduæena kao tanko πilo (neki Êe ga uspo-rediti s kaæiprstom) zabodeno u KvarneriÊ vje-

rojatno dolazi od Punta Loni, odnosno PuntaLonga, Lunga, Lun. Hrvatsko stanovniπtvo tajnaziv prevodi kao Koncilun, gdje konci treba do-vesti u vezu s konec, kraj, na kraju. Petar Skok usvom opseænu djelu Slavenstvo i romanstvo na ja-dranskim otocima (1950.) Lun izvodi od latin-

skoga leo, leonis = lav, ali ipak s napomenom onesigurnosti takva nastanka imena za taj rt. No,prvi stanovnik Luna u pisanim dokumentima(arheoloπkih artefakata koji upuÊuju i na ranijunaseljenost ima posvuda) spominje se tek 1653.godine, kada su rapski plemiÊi dopustili MatejuBadurini da se naseli na njihovim tamoπnjimposjedima kao najamnik, pastir, ali i kolon.

Matejeva osobita sortaS nepobitnom sigurnoπÊu moæe se zakljuËiti da jeMatej Badurina na Lunu zakoraËio u carstvo

masline. Carstvo je to divlje masline znanstveno-ga naziva Olea europaea oleaster L., koju ponegdjeduæ naπeg maslinarskog podruËja joπ nazivaju imastrinka. Za biljku reÊi da je divlja, znaËi da seza razliku od njezina pandana (pitome, kultivira-ne) razmnoæava, opstaje i πiri u prirodi samostal-no, samoniklo. I upravo je to najveÊe bogatstvoLuna i njegovih maslinika. Prvo upoznavanje slunjskim maslinama dobio sam od dipl. ing. Ivi-ce PeraniÊa iz Novalje. Od njega sam doznao opokuπajima zaπtite tih jedinstvenih maslinika, alii problemima na koje se nailazilo. Svakako vrije-

110

dan hvale jest pokuπaj, od kojega se nije odusta-lo, da se pisanom rijeËi i slikovnim prilogom po-kaæe i naπoj i stranoj javnosti πto to otok Pag nasvom izduæenu rtu tako vrijedno ima. A to vri-jedno krije se u svakoj maslini iznikloj iz koπticejer je time zasebna i jedinstvena æivotna kreacijaprirode. Stoga, koliko god takvih maslina ima,svaka je drugaËija, posebna genomskoga koda.Kad se tome pridoda da opstanu samo one kojesu dobrano prilagoene æivotu i opstanku uodreenim uvjetima, eto i jedinstvenosti cijelogaprirodnoga maslinika na Lunu.

A pred ulazom u Lun doËekat Êe vas novopos-tavljena informativna ploËa s potrebnim infor-macijama, pa i o masliniku i najstarijoj masliniu njemu. Samo skretanje u maslinik oznaËno jeslabo uoËljivim i ipak malim znakom.

Ima li u dræave pameti?Divlja maslina raste na mjestu koje je odabralasama, odnosno gdje je pao plod i iz koπtice serazvio novi æivot. Lunjske se odlikuju velikomklijavoπÊu, πto je joπ jedna osobitost toga kraja.Ondje gdje zapoËne svoj æivot, bori se s kame-

nom, ali i u njega se zaljubljuje te ga prigrli.Zavoli ga jer joj pruæa hvatiπte i Ëvrst i siguranoslonac u nadmetanju s burom. Ipak, bura jesvija, uvija, zakreÊe, naginje i prisiljava je na za-ËuujuÊe kreacije. To je joπ jedna osobitost tihmaslinika. Takvih iskonskih maslinika teπko jenaÊi u kolijevci europske civilizacije, Sred-ozemlju. StruËnjaci koji su se ukljuËili u pokretzaπtite toga prirodnoga blaga tvrde da se neπtosliËno, ali samo sliËno, moæe naÊi u Izraelu iGrËkoj. Zaπto je lunjskim maslinicima i masli-nama potrebna zaπtita? Od koga ih ili Ëega tre-

napisao Marko VuËetiÊsnimili Zoran Badurina-RumeπiÊ, Marko VuËetiÊ

baπtina | lunjski maslinici

TisuÊljetni lunjski maslinici bioloπki su fenomen, antropoloπki znamen, mistiËnodubok krajobraz i nacionalna baπtina prve klase, zato je potpuno razumljiv napormjeπtana da ih zaπtite i saËuvaju od ljudske pohlepe i gluposti Panji πto æivot znaËe

Snim

io: M

lade

n ©Ê

erbe

113SSTTUUDDEENNII 22001100..112

ba πtititi? Eh, duga je to priËa koju mi polako uobilasku od masline do masline otkriva gospo-din Zoran Badurina. PoËevπi joπ od prvog sta-novnika toga kraja, Mateja Badurine, Lunjanisu poËeli cijepiti (navrÊati) divlju s plemkamapitome masline, i to oblicom. VeÊe organizira-no cijepljenje zapoËelo je u 19. stoljeÊu i nastav-lja se do danas. Kako su Lunjani u pravilu bilikoloni (sluæbeno ukinuÊe feudalnih odnosaLun je doËekao tek 1946.), nisu bili vlasnicizemlje, a πto iz neznanja, πto iz nemoguÊnostiposlije se nisu uknjiæili na zemlju na kojoj suuzgajali masline i tako ostadoπe bez nje! Svakamaslina (panj) imala je i ima svog vlasnika (sva-ka maslina ima oznaku svoga vlasnika), alizemlja iz koje raste pripada nekom drugom

vlasniku ili, joπ gore, dræavno je vlasniπtvo!Dok se Lunjani zbog meusobna dvojnog vlas-niπtva ne zabrinjavaju, dræavno im vlasniπtvostvara noÊnu moru. Naime, Program raspolaga-nja poljoprivrednim zemljiπtem u vlasniπtvu RH,πto je uvod u raspisivanje natjeËaja za davanjedræavnog zemljiπta u koncesiju, smatraju Lu-njani, dovest Êe u njihove maslinike nekoga ko-me nije stalo do maslina i ulja, veÊ sjene tihstoljetnih stabala koja Êe Ëuvati njeæne puti uleæaljkama nekog mastodontskog turistiËkognaselja ili, tko zna, Ëiniti zapreke na nekomgolfskom igraliπtu. No, ipak se moæe oËekivatida Êe u dræavnim tijelima pobijediti razum. To-me u prilog svakako je i nedavni posjet Lunupredsjednika RH Ive JosipoviÊa, koji je baremnakratko sudjelovao u manifestaciji Masline odLuna ∑ poËetak berbe, ali time i dao vaænu po-ruku svima koji se moraju skrbiti za to nacio-nalno blago. Naime, prije koji mjesec “ne-poznat netko” bagerom je iπËupao i odvezaoËetiri viπestoljetne masline, a udrugama kojese brinu o baπtini nije trebalo dugo da otkri-ju kako se iza tog biocida krije pomodar-stvo domaÊih novopeËenih bogataπa. SuoËe-ni s time πto naπim maslinarima bezimeniljudi za sitniπ nude otkup starih maslina nakojima prodajom mogu zaraditi od 5 do 100tisuÊa eura, æelimo svoju djedovinu stavitipod zaπtitu kako nerazumni pojedinci ne bizauvijek uniπtili stabla koja su Hrvate doËe-

kala kada su doπli u ove krajeve, upozorio jejavno Æelimir Badurina.Prodaja jednoga srednjovjekovnog drvetamoæe omoguÊiti viπegodiπnju egzistencijuvlasnika pa lunjski maslinari ne imenuju i nekrive grjeπnika koji je za bagatelu od 12 tisu-Êa kuna po stablu izdao svoje naslijee.

U znaku oliveU ophodu maslinikom zastajkujuÊi uz grotesk-ne, ali oku umiljate, a duπi umirujuÊe kreacijete porazgovaravπi koju rijeË s beraËima maslina,zatekla nas je noÊ pa se gospoa Danijela Ba-durina pomalo i zabrinula. Trebalo je joπ poku-piti kaπete s maslinama koje su danas ubrane iodnijeti ih u uljaru, a ondje su bili svi koji sudanas brali. Masline su izvagane i ostavljene daËekaju svoj red za preradu, a mi smo se spusti-li u Tov(e)rnele (romanski taberna u znaËenjukrËma) na zasluæenu Ëaπicu. I kako to obiËnobiva, zaËas smo bili okruæeni mjeπtanima. Bilisu ondje Boæidar, Tomislav, Vilibald, Ivica, aonda nije viπe bilo moguÊe pratiti tko dolazi.Nitko nije odlazio! U jednome trenutku stigaoje i autobus pun studenata Agronomskog fa-kulteta iz Zagreba pod vodstvom prof. dr. sc.–anija BenËiÊa, koji se inaËe aktivno ukljuËiou zaπtitu lunjske masline kao globalnog rarite-ta, a, evo, i svoje studente upuÊuje na taj put.PriËe o maslini ubrzo su zamijenjene kulinar-skim specijalitetima, a nije dugo trebalo Ëekati

ni pjesmu. Pjevalo se o moru, maslini, kamenui draËi i, dakako, o voljenoj Dalmaciji i Hrvat-skoj. Pitanje je je li bilo dovoljno glasno da Hr-vatska i Ëuje ljubav tih ljudi.S uzdizanjem jutarnjeg sunca i uz okrepljujuÊukavu opet smo se vratili maslinama! »avrljajuÊiu ugodnu druπtvu s Danijelom i Zoranom, pri-biljeæio sam joπ mnoπtvo podataka o maslinamai Lunu. Danijela Êe i samozatajnog Zoranapohvaliti kao idejnog i stvarnog kreatora veÊspomenute internetske stranice, a on Êe dodatii zasluge cijele Ekoloπke udruge „Maslina“, ko-ja je osnovana 5. lipnja 2001. godine radi okup-ljanja zaljubljenika u Lun i djelovanja u πto vi-πe druπtveno korisnih i ekoloπkih akcija. U Lu-nu joπ djeluju Udruga lunjskih maslinara i Za-druga lunjskih maslinara. Sve u znaku maslina.

Ne prodaj se, sine!Jutarnja πetnja po Tovrnelama otkriva pitomuuvalu gdje, istina, nema baπ puno vezova zanautiËare, ali za one koji odluËe doÊi vidjetilunjski maslinik uvijek Êe se naÊi vez. Teπko jene zamijetiti po uvali brojne kamenice koje sunekada sluæile za Ëuvanje maslinova ulja i bilobi dobro i njih urediti i primjerenije postaviti,sliËno kao πto je uËinjeno s mnogim mlinskim(za masline) kamenovima koji ostadoπe kaospomenik maslinarske povijesti toga kraja. Pre-ma istraæivanjima koja su obavljena pod vod-stvom dr. sc. Karmela Poπtenjaka dio lunjskih

maslina spada meu najstarije na svijetu. Napribliæno 23 ha raste oko 80.000 maslina me-u kojima se oblicima i veliËinom izdvaja oko1500 stabala oblice cijepljene na divlju masli-nu. Dio toga podruËja joπ je 1963. godine zaπ-tiÊen i proglaπen botaniËkim rezervatom. Naj-starija je maslina u izvrsnoj kondiciji, a ima tek„siÊuπnih“ oko 1500 godina. Kolika su to sta-bla ili, kako bi Lunjani rekli, panji, neka sliko-vito posluæi podatak dobiven od Ivice Baduri-ne PaviËiÊa, koji je proπle godine s ËetveroËla-nom obitelji dva dana brao plodove samo najednome panju, a nabrali su 650 kg. Usputspomenimo da je zbog visokih stabala i bujnekroπnje istodobno na jednome panju prislonje-no i nekoliko skala, a beraËi se meusobno go-

tovo i ne vide. Naæalost, dogaaju se i padovikoji ne zavrπavaju uvijek baπ najbolje.Ipak, ne treba zaboraviti, pravo bogatstvo krijese u divljoj maslini. Kako je ona ondje jedinstve-na i samoobnovljiva, moguÊe se u njoj i krijeulje jedinstvene kakvoÊe, πto bi mogao biti pre-poznatljiv lunjski brend. Zato su znanstvenici,istraæivaËi zamolili Lunjane da do konaËnogzavrπetka istraæivanja i zaπtite ne cijepe divljemasline, veÊ ih ostave da donesu svoj plod i po-kaæu svoju kakvoÊu ulja.Jutrom su Tovrnele i Selo (Lun) pusti, svi berumasline. Crkva sv. Jerolima otvorena, ali bez vjer-nika, a na oglasnoj ploËi uz raspored vjerskihobreda i dvije pjesme: Ne prodaj, sine, zemlju iMaslina. Znakovito! I pametnom dosta!

Branje maslina u lunjskim maslinicima istodobnoje vrhunski estetski doæivljaj, rekreacija i jedna odnajboljih moguÊih ponuda paπkoga agroturizma