Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu...

370

Transcript of Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu...

Page 1: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 2: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 3: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Nastavni plan i program

za osnovnu πkolu

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

Page 4: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Nakladnik:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

Za nakladnika:prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

Tekst uredili:doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.

Lektor:Tomislav Ladan, prof.

Recenzenti:prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ, doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka

Naslovnica:Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL

GrafiËka priprema:SAND, Zagreb

Tisak:GIPA, Zagreb

Naklada: 10.000

Zagreb, kolovoz 2006.

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πportaTrg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490E-mail: [email protected] URL: http://www.mzos.hr

ISBN 953-6569-25-6

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 371.214(497.5)

NASTAVNI plan i program za osnovnu πkolu /<tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>.- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja iπporta, 2006.

ISBN 953-6569-25-6

I. Nastavni planovi -- Osnovno πkolstvo -- Hrvatska

300731027

Page 5: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Nastavni plan i program

za osnovnu πkolu

Zagreb, 2006.

Page 6: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 7: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU ....................................................................... 8

1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8

2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu................................................................................. 9

3. Ciljevi i zadaÊe odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli ................................................................................... 10

4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11

5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12

6. Odgojno-obrazovni, πkolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13

7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada............................... 13

8. Rad s darovitim uËenicima ................................................................................................................................. 14

9. Rad s uËenicima s posebnim potrebama............................................................................................................ 15

10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj πkoli .............................................................................. 16

11. Odgojno-obrazovna djelatnost struËnih suradnika u osnovnoj πkoli .............................................................. 17

12. ©kolska knjiænica................................................................................................................................................... 19

13. Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu πkolu.............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK...................................................................................................................................................... 25

LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51

GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66

STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79

ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81

NJEMA»KI JEZIK.................................................................................................................................................... 117

FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156

TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194

KLASI»NI JEZICI .................................................................................................................................................... 224

LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224

GR»KI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232

MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238

PRIRODA I DRU©TVO....................................................................................................................................... 253

PRIRODA................................................................................................................................................................... 261

BIOLOGIJA................................................................................................................................................................. 266

KEMIJA......................................................................................................................................................................... 272

FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279

POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284

GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292

TEHNI»KA KULTURA ....................................................................................................................................... 304

INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321

KATOLI»KI VJERONAUK................................................................................................................................. 336

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU............ 365

SADRÆAJ

Page 8: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 9: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u πkoli - uËitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiæniËara te mentora, savjetnika i sveuËiliπnihnastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Poboljπanje je usmjerenona rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja,predmetno i meupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteæenuraspodjelu po razredima, preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinamauËenika.

Unoπenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojno-obrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najviπe kvalitete rada osnovnoπkolskoga sustavaodgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je novpristup pouËavanja u osnovnoj πkoli, usmjeren na uËenika umjesto na sadræaj, ostvareno je primjerenijeumijeÊe pouËavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaËenost s predπkolskom, srednjoπkolskom ivisokoπkolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.

Kako bi se dobile odreenije, jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja iobrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvojasustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo joπdva znaËajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊinacionalne ispite meu uËenicima prvih razreda gimnazija. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenamasustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicamakoje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima Êeπkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuËeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja iobrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu krozHrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoganacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika zapromiπljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u πkoli.

Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnihpodruËja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuËiliπnim profesorima i drugima kojisu predano radili na poboljπanju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli.

Nova hrvatska πkola dopuπta, omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvarenajviπa postignuÊa svoga poziva, kako u podruËju sveukupnoga πkolskog æivota, tako i u prihvaÊanju provedbeovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

MINISTAR

Page 10: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

1. UVOD

SaæetakU uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovnevrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnimpromjenama, prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uËenicima i s uËenicima steπkoÊama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada, odgojno-obrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionikaπkolskoga i nastavnog rada, te oËekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupnopoboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijelaπkole.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël. 22. Zakona o osnovnom πkolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadræajno donosi:

1. NASTAVNE PLANOVE, i to

E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godiπnjem broju sati, teukupnom tjednom i godiπnjem broju sati

E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju satiE plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika

2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,zadaÊama, odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi(odgojno-obrazovna postignuÊa)

E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnimsadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)

E posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnimsadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)

Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja.Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.

Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoganastavnoga i πkolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmogarazreda osnovne πkole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom2005./2006. godine u 49 osnovnih πkola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-apovjereni su znanstvenicima Instituta druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija.Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe takoer jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj πkoli, odnosnoputokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«, 2006.

Page 11: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Na temelju Ëlanka 24. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU

o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu

I.Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu primjenjuje se od πkolske godine 2006./2007.

Dosadaπnji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnomvjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne πkole.

II.Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I. sastavni je dio ove odluke.

III.

S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnuπkolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehniËke kulture i izbornenastave informatike iz toËke I., stavak 3 ove odluke.

IV.Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama.

KLASA: 602-02/06-05/00041

URBROJ: 533-10-06-1

Zagreb, 3. kolovoza 2006.

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

Page 12: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. CILJEVI I ZADAΔE ODGOJA IOBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI

Osnovna πkola predstavlja obveznu razinu odgoja iobrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanjaπirokog opÊeg odgoja i obrazovanja. S opÊim odgojem iobrazovanjem uËenici dobivaju temeljna znanja potrebnaËovjeku za æivot, otvara im se moguÊnost daljnjegaπkolovanja, postiæe se jednakost odgojno-obrazovnihmoguÊnosti, a s obvezom polaæenja osnovne πkolesprjeËava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje idruπtveno marginaliziranje.

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se napouËavanje uËenika onim znanjima i na razvijanje onihkompetencija koje Êe im biti potrebne za obnaπanjerazliËitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smisluusvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebinije dostatno Ëovjeku za æivot, pa opÊe obrazovanjepodrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naËinapouËavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji sutemelj za razvijanje intelektualnih, druπtvenih, estetskih,stvaralaËkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,praktiËnih vjeπtina i odlika osobnosti, kontinuiranoprilagoenih razvojnoj dobi uËenika i primjerenihuËenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima.

UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanjesvijeta u kojemu æive, razumijevanje proπlosti i sadaπnjostiu svijetu prirode i druπtva, Ëovjekovom odnosu premaprirodi i druπtvu, ljudskom stvaralaπtvu, materijalnim iduhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima.

Funkcija i uloga πkole znaËajno je promijenjena i nemoæe se reducirati na druπtveno-kulturnu reprodukciju.Druπtveno-politiËke, gospodarske, radno-tehnoloπke,informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada isve dinamiËniji razvoj znanosti, nameÊu πkoli zahtjev zauspostavljanjem nove kulture pouËavanja i uËenja, koja Êepridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih zacjeloæivotno uËenje. Od πkole se oËekuje da uËenike nauËiuËiti.

Opredijeljenost za europski suæivot znaËi prihvaÊanjenovih druπtveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda usvim æivotnim podruËjima, ali istodobno Ëuvanje vlastitihkulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiËku dimenzijupotrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. Zato je razvoj stavova,miπljenja, motivacije i volje sastavni dio pouËavanja iuËenja u osnovnoj πkoli. Osobne i druπtvene vrijednostiispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. UËenike valja pouËitidruπtveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu odπkole se oËekuje promiπljanje o vrijednostima idugoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanjeu skladu sa zajedniËki usuglaπenim druπtveno-kulturnimvrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanjedruπtva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politikausmjerena je na stvaralaπtvo, inovativnost, kompetitivnost,osposobljenost za usavrπavanje, te potrebu cjeloæivotnogobrazovanja.2 Njima treba teæiti na svim razinamaformalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj iobrazovanje Ëine njihov temelj.

Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli su:E osigurati sustavan naËin uËenja o svijetu, prirodi,

druπtvu, ljudskim dostignuÊima, o drugima i sebi, E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni,

tjelesni, estetski, druπtveni, moralni, duhovni razvojuËenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima,

E stvoriti moguÊnosti da svako dijete uËi i budeuspjeπno,

E osposobiti uËenike za uËenje, nauËiti ih kako uËitii pomoÊi im u uËenju,

E pripremiti uËenike za moguÊnosti i iskuπenja kojaih Ëekaju u æivotu,

E pouËiti uËenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka.

Suvremeno druπtveno-kulturno okruæenje pretpostavljaodgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarneosobe, osobe stvaralaËkoga duha, s dubokim osjeÊajem za oËuvanjenacionalne i kulturne baπtine, te poπtivanje vrijednosti drugihkultura i naroda.

S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli valja usmjeriti na cjelovitirazvoj uËenika imajuÊi u vidu druπtvene, politiËke,gospodarske, informacijsko-tehnoloπke, globalizacijske idruge promjene.

Promjene πkolskoga pouËavanja/uËenja posebice suusmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojnodjelovanje. U tom smislu uËenike valja pouËiti o i osposobitiza æivljenje prema:

E najsuvremenijim spoznajama iz jeziËnoga,matematiËkoga, prirodoslovnoga, druπtvenoga,tehnoloπkoga, informacijsko-komunikacijskoga,umjetniËkoga, zdravstveno-tjelesnog podruËja ipodruËja opÊe kulture i religije,

E zahtjevima promjenjivoga svijeta, πto iziskujevisoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnostiapstraktnoga miπljenja, sposobnosti samostalnogauËenja i samostalnoga rjeπavanja problema, trajnorazvijena intelektualna Ëuvstva, te sposobnosti zaostvarivanja humanih meuljudskih odnosa,

E vrijednostima znanja i uËenja kao individualnoga idruπtvenog dobra,

E individualnim i kolektivnim pravima iodgovornostima,

E graanskom moralu, opÊim kulturnim icivilizacijskim vrijednostima koje izviru iznacionalne i europske tradicije,

10

2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, 2005., str. 11.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 13: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,E sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja,E slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miπljenja,

svijesti i savijestiE naËelima poπtivanja razliËitosti i interkulturalnog

razumijevanja.

Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju iobrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost,inicijativnost, istraæivaËki duh, stvaralaËki interes,komunikativnost, poπtenje, pravednost, samopouzdanje,poπtivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija irazumijevanje, samostalno i kritiËko miπljenje,miroljubivost, odgovornost, osjeÊaj za jednakovrijednost ijednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniËki duh tesamosvjesnost.

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA I NASTAVNOGRADA PREMA HNOS-u

Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnui nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenostpouËavanja na uËenika. Ona podrazumijeva:

E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstavarada pojedinaËnim potrebama uËenika, kako bi seosigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoguËenika,

E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda isredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svihpodruËja uËenikove osobnosti,

E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu spostavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnimciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uËenjaodreenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasnauËitelju, uËenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,

E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednogaiskustva,

E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih≈pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju,

E planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog radaprema sposobnostima uËenika, stvarajuÊi razlikovnesadræaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalnoustrojstvo i tempo nastave,

E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvoenjenjemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja, kojiÊe omoguÊiti aktivno, samostalno uËenje ipraktiËno djelovanje uËenika,

E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnihsredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje,samostalno istraæivanje, zakljuËivanje, znatiæelju teuËenje kako uËiti,

E stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraËjakoje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika zauËenje,

E stvaranje πkolskoga i razrednog ozraËja koje setemelji na meusobnom poπtivanju, iskrenosti,razumijevanju i solidarnosti,

E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe,upuÊivanje u tehnike uspjeπnog uËenja i sustavnopraÊenje izradbe domaÊih zadaÊa,

E identificiranje i praÊenje darovitih uËenika iuËenika s teπkoÊama u uËenju,

E pruæanje pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u razvojui senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe,pomoÊ i suradnju,

E poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanjenjihovoga stvaralaπtva

E sustavno ocjenjivanje uËenika, primjenjivanjerazliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridræavanje standardaocjenjivanja i redovito, razloæno izvjeπÊivanje ouËenikovom napretku o uËenju i razvoju,

E redovito praÊenje te pravodobno, jasno i razvidno,uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika skonstruktivnim povratnim informacijama ouËenikovom napredovanju, razvoju i ponaπanju, nanaËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumijupotrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja inaËin daljnjega razvoja i poboljπanja,

E uvoenje i praÊenje samovrjednovanja uËenika imeusobnoga vrjednovanja uËenika u razredu,

E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnihciljeva, naËina njihova postizanja i ishodanastavnoga rada te rada i rezultata uËenika,

E redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima uobliku rasprava o povezanosti i postojanostiodgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojno-obrazovnim podruËjima i/ili predmetima, razmjenemiπljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja,moguÊnosti organizacije i dr., te poticanjeprofesionalnoga entuzijazma,

E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislujasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanjaciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli, odnosno unastavi svakoga pojedinog predmeta,

E razumljivu komunikaciju, dogovorena naËela radau πkoli, naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe, izahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,

E djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnomsatu i u πkoli.

11

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 14: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

12

NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODI©NJE) PO RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

OBVEZNI PREDMETI

1. HRVATSKI JEZIK (175) 55 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)

2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

5. MATEMATIKA (140) 44 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)

6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)

7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)

8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)

9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)

10. PRIRODA I DRU©TVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)

11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

13. TEHNI»KA KULTURA (35) 11 (35) 1 (35) 1 (35)

14. TJELESNA IZDRAVSTVENA KULTURA

3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO OBVEZNIPREDMETI (REDOVITANASTAVA)

18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)

IZBORNI PREDMETI

15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

17. OSTALI IZBORNIPREDMETI

2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO IZBORNIPREDMETI (IZBORNANASTAVA)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASI»NIH JEZIKA

18. LATINSKI JEZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

19. GR»KI JEZIK 3 (105) 3 (105)

UKUPNO POSEBNIPROGRAMI

3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210)

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

20. DOPUNSKA NASTAVAI DODATNI RAD

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

21. IZVANNASTAVNEDJELATNOSTI

1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 15: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, ©KOLSKI INASTAVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli ostvaruje seredovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnimradom s uËenicima.

Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuËivanjedjece starosne dobi od πest do petnaest godina u odgojno-obrazovni rad osnovne πkole, koji se u pravilu organizirakao razredna nastava za uËenike od I. do IV. razreda i kaopredmetna nastava za uËenike od V. do VIII. razreda.Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednogodjela koji se formira od uËenika istoga razreda. IzuzetakËine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati zasve uËenike od I. do IV. razreda ili za uËenike od V. doVIII. razreda u planinskim i otoËkim πkolama.

Izborna nastava odnosi se na uËenikov osobni izborodreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnihpredmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja uπkoli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavnipredmet u πkolskoj godini u kojoj se uËenik za njegaopredijelio. O uËenikovom izboru i obveznosti pohaanjaizborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.Svrha organiziranja izborne nastave je omoguÊivanjeslobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,proπirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onomodgojno-obrazovnom podruËju za koje uËenik pokazujeposebne sklonosti i pojaËan interes.

Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovniprogram koji se odnosi na uËenika i/ili skupinu uËenikakoji ne prate redoviti nastavni program s oËekivanomrazinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organiziraoblik pomoÊi u uËenju i nadoknaivanju znanja, stjecanjusposobnosti i vjeπtina iz odreenih nastavnih podruËja iliviπe nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnogpredmeta. Dopunski rad se moæe organizirati za svenastavne predmete izuzevπi likovnu, glazbenu, tehniËku itjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastavesluæi i kao posebna pomoÊ djeci graana RepublikeHrvatske koji se vraÊaju iz inozemstva. Dopunski rad setada organizira radi bræega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede razliËitih πkolskih sustava,uspjeπnijega prilagoavanja novom πkolskom okruæenju, tekao efikasan naËin prevladavanja jeziËnih prepreka usluæenju materinjim jezikom.

Dodatni rad oblik je rada u πkoli koji se organizira zadarovite uËenike.

Razina odgojno-obrazovne πkolske i nastavneuËinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, i oblicima nastavnogarada, nego i o stupnju osposobljenosti uËitelja za primjenunajadekvatnijih oblika, metoda i sredstava πkolskoga,nastavnoga i izvanπkolskog rada.

UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicimanastavnoga i πkolskog rada, te svim vidovima odgoja iobrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom

radu s uËenicima. Iako se izbor odreenoga odgojno-obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnimmoguÊnostima πkole, Ëesto je zadræavanje tradicionalnihoblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.PreporuËuje se viπe timskoga promiπljanja i unoπenjapromjena koje Êe poveÊati kvalitetu nastavnoga i πkolskograda.

7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,METODE I SREDSTVAIZVANNASTAVNOGA IIZVANU»IONI»KOG RADA

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj πkolipodrazumijevaju uËiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaπtvo, a istodobno iuspjeπan poticaj za angaæiranje uËenika za rad izvanredovite nastave.

Izvannastavne aktivnosti obiËno su povezane sodreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarnenaravi. NaËini i metode realizacije izvannastavnihaktivnosti preteæito su radioniËkoga, projektnoga, skupno-istraæivaËkoga, samoistraæivaËkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnihdidaktiËko-metodiËkih pristupa.

Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uËenike -uËenike prosjeËnih sposobnosti, darovite uËenike, uËenikekoji zaostaju za oËekivanom razinom uËenja i uËenike sposebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnihaktivnosti pretpostavlja samostalnu uËeniËku odluku oukljuËivanju, πto odraæava i njihovo htijenje za veÊimuspjehom, a pokazuje i veÊu motivaciju za uËenjem uslobodnijim okruæenjima pouËavanja/uËenja.

Sadræaji i podruËja ostvarenja izvannastavnih aktivnostiveoma su raznolika. To su:

E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,likovne radionice, organiziranje πkolskog radija iπkolskih novina, projekti - umjetniËki stilovi irazdoblja (odjeÊa, komunikacija, obrasci ponaπanja,prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanjetrajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniËkoj glazbi iostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,

E prirodoslovno-matematiËko podruËje, kojeomoguÊuje iskustveno uËenje i razmatranje odnosa,primjerice, Ëovjek i biljke, Ëovjek i æivotinje,pokusi iz kemije, kemija u okoliπu, kemija usvakodnevnom æivotu, meteorologija, istraæivanjeuzroka i posljedica prirodnih nepogoda,kartografija, genetika, astronomija i sl.,

E πportsko-zdravstveno-rekreacijsko podruËje koje seodnosi na stjecanje πportskih vjeπtina i sposobnosti(nogomet, koπarka, odbojka, πah...), uËenjedruπtvenih plesova, folklora, ovladavanjevjeπtinama i sposobnostima korektivne gimnastike,vjeæbama relaksacije i dr.,

13

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 16: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E njegovanje nacionalne i kulturne baπtine, koje seodnose na izradbu i realizaciju projekata oistraæivanju zaviËaja, etnologije, turistiËke kulture isl.,

E oËuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naËina æivota- istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoliπa,uËenje o oËuvanju okoliπa, stjecanje kultureæivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ,

E druπtveno-humanistiËki projekti i radionice(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece iljudska prava),

E uËeniËko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,domaÊinstvo, pËelarstvo, osnovne tehnikekukiËanja, vezenja, pletenja, ureenje πkolskihvrtova i sl.,

E tehniËko stvaralaπtvo (tehniËke inovacije, tehnikemodeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.).

Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËinsprjeËavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja, aiznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika isamostalno-istraæivaËko uËenje.

IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave kojipodrazumijeva ostvarivanje planiranih programskihsadræaja izvan πkole. U izvanuËioniËku nastavu spadaju:izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazaliπta, galerije i drugeustanove, terenska nastava, πkola u prirodi i drugi sliËniorganizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan πkole. CiljizvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem uneposrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojemu se uËenicisusreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji unjoj æive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan πkolepotiËe radost otkrivanja, istraæivanja i stvaranja, pogodan jeza timski rad, utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutarodgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualnaËuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditiraËuna o interesima, moguÊnostima i sposobnostimauËenika. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnostinterdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitihnastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jestlakπe i bræe uËenje. Vaæno je temeljito planiranje aktivnostiizvan uËionice, s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaÊama,sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. NajËeπÊioblici izvanuËioniËke nastave su πkolski izleti, πkolskeekskurzije te program poznat kao ≈πkola u prirodi«. Plan iprogram ovih aktivnosti utvruje se godiπnjim planom iprogramom rada πkole.

©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËkiodlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je πkola iliizvan njega, a koji organizira i izvodi πkola u svrhuispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva izadaÊa.

©kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radiposjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, πportskim itehniËkim odrediπtima izvan sjediπta πkole, u skladu sodreenim ciljevima i zadaÊama πkole. ©kolske ekskurzijemogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duæan

upoznati roditelje s planom i programom izleta iliekskurzije prije poËetka provedbe.

©kola u prirodi je oblik nastave koji se organiziraviπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu sodgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostoraza pouËavanje i uËenje. Program ©kola u prirodi temelji sena godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole.

8. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA

Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima ipostignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenjaotkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranjumoguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom iliviπe podruËja. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenurazrednu situaciju u kojoj su se sadræaji, metode i oblicirada prilagoavali prosjeËnoj veÊini u razredu. UoËavanjedarovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitostiizradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obvezauËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj πkoli.

Dva najËeπÊa pristupa koja se koriste za potrebe darovitihuËenika u osnovnoj πkoli su:

E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenogaodgojno-obrazovnog programa i

E akceleracija programa.Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga

odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika iliskupinu darovitih uËenika pretpostavlja:

E identificiranje darovitoga uËenika, odnosnodijagnosticiranje darovitosti

E izradbu programa rada za jednog ili skupinudarovitih uËenika,

E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratitinjegov/njihov rad,

E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,nastavna sredstva, literatura, oblici pouËavanja,odnosno uËenja),

E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa.

MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitogauËenika ili uËenike su raznovrsne. Program se moæeodnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje, a pristupsadræaju je dublji, individualno voen, Ëesto povezan sdrugim podruËjima, interaktivan, a moæe biti podvodstvom mentora izvan πkole (primjerice, znanstvenika,umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaÊenog programadaroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice iπkolskog okruæenja, nego individualno rade na zadacima iliprojektima uz struËno voenje. Vaæno je voditi raËuna oindividualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitoguËenika, a napose o njihovoj motivaciji.

Akceleracija je oblik nastave kojim se uËenikuomoguÊuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraÊemod propisanog. Odnosi se na one uËenike koji se istiËuizvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno-

14

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 17: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

obrazovnim predmetima. Takvim uËenicima se pruæamoguÊnost svladavanja nastavnih programa iz dva razredatijekom jedne πkolske godine. Akceleracija moæe bitidjelomiËna - kada daroviti uËenik provodi u viπem razredusamo dio πkolskoga dana, sluπajuÊi jedan ili viπe predmeta,i potpuna - kada uËenik u jednoj πkolskoj godini zavrπavadva razreda.

Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naËin ostvarenjapotreba darovitoga uËenika. Darovita se djeca istiËuodreenim natprosjeËnim sposobnostima, πto je za uËiteljazahtjevnije u didaktiËko-metodiËkom pristupu. Vaæno jepritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalnezrelosti darovitoga uËenika prije donoπenja odluke oprimjeni akceleracije.

Dodatnim radom Ëesto se potiËe ukljuËivanje uËenika zasudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.

Hrvatski πkolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada sdarovitim uËenicima, a to je omoguÊivanje ukljuËivanja uposebne povremene odgojno-obrazovne programe koji seorganiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole,ili programe kojima se organizira poseban razred zadarovite uËenike, a postoje i posebne πkole - glazbene,baletne, likovne, i sliËni programi koji se povremenoorganiziraju kao tzv. ljetne πkole, subotnje πkole, programispecijalizacija i sl.

9. RAD S U»ENICIMA S POSEBNIMPOTREBAMA

Suvremena hrvatska πkola omoguÊuje i potiËeintegraciju uËenika s lakim teπkoÊama u razvoju u redovitiπkolski sustav, πto ovisi o stupnju teπkoÊe i procjeniposebne odgojno-obrazovne podrπke koju uËenici steπkoÊama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima kojepruæa πkola i omoguÊuje lokalna zajednica.

Prema novim terminologijskim odreenjima uËenici steπkoÊama u razvoju kategoriziraju se u uËenike sposebnim potrebama, jer njihova integracija u redovitiosnovnoπkolski sustav podrazumijeva prakticiranjeposebnih sadræaja, naËina, metoda rada i vrjednovanjapostignuÊa.

UËenici s lakim teπkoÊama u razvoju u pravilu seukljuËuju u redovite razredne odjele, te svladavajuredovite nastavne programe uz individualizirane naËinerada s obzirom na struËnu procjenu posebnoga odgojno-obrazovnog djelovanja, o kojemu miπljenje i prosudbudonosi poseban tim struËnjaka.

Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne πkoleomoguÊuje dva vida integracije djece s teπkoÊama urazvoju:

a) potpunu integraciju, ib) djelomiËnu integraciju.

Potpuna integracija podrazumijeva ukljuËenostuËenika s teπkoÊama u razvoju u razredni odjel, izradbu iprimjenu posebno prilagoenih programa za uËenika steπkoÊom ili teπkoÊama u razvoju, koje kreira uËitelj usuradnji s defektologom i drugim struËnim suradnicima. Sposebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.

NajveÊi broj uËenika s posebnim obrazovnim potrebamapotpuno je integriran u redovne razredne odjele i to nanaËin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviπe triuËenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom obroju uËenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu uosnovnoj πkoli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel ukoji je ukljuËen jedan uËenik s teπkoÊama u razvoju, moæeimati najviπe 28 uËenika, s dva uËenika s teπkoÊama urazvoju razredni odjel moæe imati najviπe 26 uËenika, a stri uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæeimati najviπe 24 uËenika.

Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenikas teπkoÊama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjerenioblici πkolovanja uËenika s posebnim obrazovnimpotrebama.

Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim oπteÊenjima(vida, sluha, tjelesnih oπteÊenja) koji su potpuno integriraniu redovite razredne odjele organizira se produæeni struËnipostupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave.

DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuËenostuËenika s teπkoÊama u razvoju, najËeπÊe s lakommentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednomodjelu sa skupinom uËenika koji rade prema Nastavnomplanu i programu za osnovnu πkolu, a dio programa svladavajuprema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu zauËenike s teπkoÊama u razvoju, kojega realizira defektolog uposebnom razrednom odjelu.

UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnihteπkoÊa u razvoju πkoluju se u sustavu djelomiËneintegracije u posebnim razrednim odjelima u kojimasvladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika, matematikei prirode i druπtva, dok nastavne sadræaje likovne iglazbene kulture te tehniËke i tjelesne i zdravstvenekulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,uglavnom po prilagoenom programu.

U odgojno-obrazovnom radu s uËenicima s teπkoÊama urazvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebeuËenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga inastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrπkeprimjenom rehabilitacijskih programa, ukljuËivanjemosposobljenih asistenata u nastavi i dr.

15

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 18: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao iNacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. -2012. predviaju niz mjera u podruËju odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje iusavrπavanje uËitelja, meuresornu suradnja i suradnja scivilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova iprograma, mobilne sluæbe podrπke i dr.

Sustavnim struËnim usavrπavanjem uËitelja i struËnihsuradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti zarad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnimpotrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izboranajprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiËko-metodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanjanapredovanja i uspjeπnosti.

Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga radas uËenicima s teπkoÊama u razvoju i njihovoj integraciji uredoviti nastavni rad u πkoli ukljuËuje intenzivnu suradnjuuËitelja, ostalih uËenika, struËnih suradnika, ravnatelja,roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji, lokalne zajednice,udruga.

U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitomsustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte sestavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih inastavnih programa. Posebno izraen programpretpostavlja individualizirani rad, praÊenje i vrjednovanjeuËenikova napredovanja, savjetovanje sa struËnimsuradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.

Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnogprograma temelji se na procjeni sposobnosti, interesa ipotreba uËenika, te procjeni podruËja koja treba razvijatikod uËenika s posebnim potrebama.

Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalnaprocjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadræaja, razineusvajanja sadræaja, vremenske dimenzije (kratkoroËni idugoroËni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka,sredstava i pomagala, praÊenje i ocjenjivanje postignuÊauËenika. PreporuËuje se ËeπÊe praÊenje uspjeπnostiprograma zbog eventualne potrebe mijenjanja ilidoraivanja programa.

Ukoliko πkola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi suËenicima s teπkoÊama u razvoju, ona je duæna osiguratiprimjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporusuradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovlaπteniminstitucijama. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenikaulaæu se u mapu uËenika.

Na kraju svake πkolske godine struËni tim i uËitelji πkoleduæni su izraditi pisano izvjeπÊe o postignuÊima, kao ipreporuke za daljnji rad.

Individualizirani odgojno-obrazovni programi izraujuse za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebamatemeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i OdlukeuËiteljskog vijeÊa πkole.

Nova hrvatska πkola predvia moguÊnost uvoenjanovih, alternativnih oblika rada s uËenicima s teπkoÊama urazvoju, koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove iprograme, a mogu se provoditi kao izvannastavne iliizvanπkolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.≈bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskihaktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivnerazine, a za uËenike s teπkoÊama u razvoju predstavljajuteπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Ovaj oblik rada jeposebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece uspecijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliskesredine kada to nije nuæno. Blok satovi olakπavajuorganizaciju ≈bonus nastave«.

Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadræaje, planira πkolau suradnji s roditeljima, uËenikom i struËnim suradnicima,a oni ovise o inicijativnosti, domiπljatosti i moguÊnostineposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNEDJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI

Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su:ravnatelj, uËitelji i struËni suradnici.

Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba zafunkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada uπkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkojdjelatnosti πkole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja jestvaranje ozraËja za promjene, povezivanje s kolektivom,poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rjeπavanjaproblema, stvarati suradniËko ozraËje, pokazati jasnonamjere, ciljeve i zadaÊe πkole, istaknuti doprinose izasluge Ëlanova kolektiva, ukljuËiti lokalnu zajednicu u radi æivot πkole, jasno iskazivati prioritete πkole, suraivati sËlanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo izahvalnosti s drugima, nagraivati napore uËitelja iuËenika, nazoËiti proslavama, provoditi vrjednovanje isamovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje isamovrjednovanje rada uËitelja.

UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnojnastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. Oniostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uËenicimas posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuËioniËkimaktivnostima.

Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na voenjepovjerenoga razrednog odjela te komunikacijskoposredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionikaodgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uËenika,uËitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj iodgojitelj odreene skupine uËenika koja Ëini razrednoodjeljenje. On je osoba koja upuÊuje uËenike u πkolski inastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaæe im,potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva meu uËenicima teih pouËava zajedniËkom æivljenju. Ulazak djeteta u πkoluoznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem, drukËijim

16

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 19: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

druπtvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova jeuloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholoπkog ozraËja imeusobnoga poπtovanja. Razrednik prati rast i razvojuËenika, njihovo ponaπanje, otkriva uzroke moguÊeganeprihvatljivog ponaπanja. Razrednik radi u skladu sodgojno-obrazovnim ciljevima πkole i nastave, identificiraprobleme uËenika, pomaæe im u rjeπavanju problema ineuspjeha u uËenju, te stalno surauje s drugim uËiteljima.Njegova je obveza i stalna suradnja sroditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praÊenjarazvoja uËenika, razrednik vodi pedagoπke iadministrativne poslove. Na poËetku πkolske godinerazrednik izrauje program rada svoga odjela.

11. ODGOJNO-OBRAZOVNADJELATNOST STRU»NIHSURADNIKA U OSNOVNOJ ©KOLI

Razvojno-pedagoπka i psiholoπka djelatnost sastavni jedio programa rada osnovne πkole, Ëija uloga jest stalnounaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga radau πkoli i nastavi.

Nositelji razvojno-pedagoπke djelatnosti su struËnisuradnici u πkoli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,socijalni radnik i knjiæniËar.

StruËni suradnici u πkoli ostvaruju sljedeÊe zadaÊe:E potiËu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje

omoguÊavaju cjelovit razvoj osobnosti uËenika,E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuÊa

uËenika,E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi

uËenika,E profesionalno informiraju i usmjeravaju uËenike u

skladu s njihovim potrebama, interesima isposobnostima,

E pruæaju savjetodavnu pomoÊ uËenicima,roditeljima, uËiteljima, struËnim tijelima i drugimsudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalniodgojno-obrazovni rad,

E sudjeluju u struËnom usavrπavanju odgojno-obrazovnih djelatnika,

E istraæuju potrebe za kvalitetnu organizacijuodgojno-obrazovnoga rada,

E istraæuju i analiziraju pojedine pedagoπke /psiholoπke / defektoloπke pojavnosti (programa,akcija, odgojno-obrazovnih postignuÊa, pedago-πkog standarda) i drugih sastavnica odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E rade na povezivanju πkole s lokalnom i πiromzajednicom,

E uvode i prate inovacije u svim sastavnicamaodgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E prate nove spoznaje iz podruËja pedagogije /psihologije / defektologije i njihovu primjenu unastavnom i πkolskom radu,

E uspostavljaju i razvijaju sustav informatiËke idokumentacijske djelatnosti radi evidencije iunaprjeivanja osobnoga rada te rada πkole,

E provode vrjednovanje i samovrjednovanje radasudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa uπkoli.

Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnogaradnika i knjiæniËara usmjeren je na sva podruËja odgojno-obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju uostvarivanju ciljeva osnovne πkole. Ta podruËja su:

E pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije,

E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu,

E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,provoenje studijskih analiza, istraæivanja iprojekata,

E stalni struËni razvoj nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u πkoli,

E biblioteËno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost.

Pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije odnosi se na:

E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uËenika,πkole i okruæenja - ispitivanje i utvrivanje pojava iprocesa s ciljem operativnih, dijagnostiËkih,znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizacijui pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;

E organizacijske poslove, planiranje i programiranjerada πkole i nastave - planiranje i programiranje radasvakoga struËnog suradnika; sudjelovanje uosmiπljavanju i kreiranju kratkoroËnoga idugoroËnog razvoja πkole, te izradbu godiπnjegaplana i programa rada πkole; planiranje iprogramiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti irada struËnih tijela πkole; provedbu kvantitativne ikvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva πkole;praÊenje razvoja i napredovanja uËenika;profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;izvannastavne aktivnosti; rad struËnih tijela πkole;planiranje provedbe integrativnih nastavnih iπkolskih programa; pripremu individualnih programaza uvoenje pripravnika u samostalni rad;sudjelovanje u planiranju i programiranju javneafirmacije πkole;

E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programaπkole - praÊenje cjelokupnoga rada πkole ivrjednovanje kvalitete rada i didaktiËko-metodiËkihuvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbunastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje uestetsko-ekoloπkom ureivanju prostora πkole;poticanje uËitelja za primjenu audio-vizualnihsredstava i informatiËke opreme u nastavi.

17

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 20: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu sastoji se od sljedeÊih aktivnosti:

E upisi djece u I. razred osnovne πkole - utvrivanjepsihofiziËke sposobnosti djece pri upisu u I. razred,utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;

E unaprjeenje rada πkole - sudjelovanje usuvremenim promjenama rada πkole; poticanjeuvoenja i primjene novih metoda i oblikanastavnoga i πkolskog rada; struËna pedagoπko-psiholoπka i didaktiËko-metodiËka pomoÊ uostvarivanju nastavnih planova i programa; praÊenjerealizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornihpredmeta, izvannastavnih i izvanuËioniËkihaktivnosti; identifikacija i praÊenje rada i uspjehadarovitih uËenika, sudjelovanje u izradbiindividualiziranih programa za darovite uËenike iuËenike s teπkoÊama u razvoju, pruæanje struËnepomoÊi uËenicima s teπkoÊama u uËenju, s loπimobiteljskim prilikama i drugim oteæavajuÊimokolnostima; provoenje razvojnih i akcijskihistraæivanja i drugih znanstveno-struËnih projekata;vrjednovanje realizacije nastavnih programa iπkolskoga rada, uËenika i razrednih odjela;predlaganje naËina za unaprjeivanje kvalitete radaπkole, kulture πkole i profesionalne kulture;sudjelovanje u meuπkolskim, æupanijskim,regionalnim i meunarodnim projektima;

E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupnopruæanje savjetodavne pomoÊi uËenicima,roditeljima, uËiteljima; razmatranje i predlaganjeodgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranjenepoæeljnih ponaπanja uËenika; individualni i skupnisavjetodavni rad sa struËnjacima;

E profesionalno informiranje i usmjeravanje uËenika -ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnihpotreba uËenika, procjenjivanje njihovihsposobnosti i motivacije; upoznavanje uËenika,roditelja i uËitelja s moguÊnostima nastavkaπkolovanja djece/uËenika s obzirom na potrebesvijeta rada; suradnja sa struËnim sluæbama Zavodaza zapoπljavanje i drugim relevantnim ustanovama;savjetodavni rad s uËenicima s posebnim potrebama;

E zdravstvena i socijalna zaπtita uËenika - sudjelovanjeu provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja ipodizanje zdravstvene kulture uËenika i drugihsudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomoÊuËenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalnezaπtite; upoznavanje socijalnih prilika uËenika ipomoÊ uËeniku u ostvarivanju socijalno-zaπtitnihpotreba; uvaæavanje i zastupanje prava uËenika.

StruËno usavrπavanje je obveza neposrednihsudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli i nastavi,a aktivnosti struËnih suradnika povezane su sa stalnimstruËnim razvojem, i to na naËin:

E planiranja i provedbe obveznoga struËnogusavrπavanja uËitelja i struËnih suradnika,

E praÊenja i pruæanja struËne pomoÊi pripravnicima iuËiteljima poËetnicima,

E suradnje sa struËnjacima i ustanovama koje prateodgojno-obrazovni sustav i onima koji se baveunaprjeivanjem odgoja i obrazovanja,

E organiziranja i voenja struËnih rasprava u πkoli,E organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova,E angaæiranja u odgovarajuÊim struËnim

udruæenjima, E praÊenja znanstvene i struËne literature.

BiblioteËno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost podrazumijeva sljedeÊe aktivnosti:

E nabavku znanstveno-struËnih Ëasopisa, knjiga idruge literature,

E nabavku multimedijskih izvora znanja, E poticanje uËenika, roditelja, uËitelja na koriπtenje

znanstvene i struËne literature, E pruæanje struËne pomoÊi uËeniku i roditelju u

koriπtenju literature, E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju

informatizacije πkole, E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uËenike,

uËitelje, roditelje, nastavni i πkolski rad,E voenje πkolske, pedagoπke i nastavne

dokumentacije, E izradba i Ëuvanje uËeniËke dokumentacije.

StruËni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dioposlova neophodan je timski rad.

Pedagog je najπire profiliran struËni suradnik. Sudjelujeu svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, odplaniranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. Onsurauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovnedjelatnosti/procesa u πkoli. Prati, istraæuje i analiziranastavni rad, te predlaæe naËine i sadræaje za unaprjeivanjei poboljπavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnograda u πkoli. Teæiπte rada pedagoga je na pedagoπko-didaktiËkom podruËju πkolskoga i nastavnog rada.

Psiholog je struËnjak koji primjenjuje znanstvenespoznaje pedagoπke i razvojne psihologije u πkolskojpraksi. Primjenom odgovarajuÊih psihologijskihinstrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanjupsiholoπkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnogprocesa. Teæiπte njegova rada je individualni i skupni rad suËenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihovaosposobljavanja za bolje razumijevanje uËenikovih potrebai ponaπanja, te djelotvorniji rad s njima. PrateÊi razvoj inapredovanje uËenika, psiholog radi s njima savjetodavno,a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.

Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju iterapiji uËenika s teπkoÊama u razvoju i uËenju. Utvrujeindividualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjeneuËenicima s teπkoÊama u razvoju i uËenju, te odreujenastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostimatakve djece. Brine o osposobljavanju i struËnomusavrπavanju uËitelja u podruËju integracije i brige za

18

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 21: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

razvoj djece s teπkoÊama. U skladu s vrstom i stupnjemteπkoÊe, utvruje didaktiËko-metodiËke uvjete rada.Surauje s roditeljima usklaujuÊi odgojno-obrazovnenapore πkole i roditeljskoga doma.

Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uËenika uπkoli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira iutvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih Ëimbenika iuspjeha uËenika. Analizom socijalne situacije u πkoliutvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnihproblema i neuspjeha pojedinih uËenika. Upoznaje se sneposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastajudjeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæerjeπavanje socijalnih problema takvih uËenika. PruæapomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnogaambijenta i otklanjanju socijalnih problema.

KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture iosposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnograda. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada suËenicima i njihova upuÊivanja u koriπtenje razliËitihizvora znanja, knjiæniËar sudjeluje u formiranjumultimedijskoga srediπta πkole kroz opremanje struËnomliteraturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuÊomodgojno-obrazovnom tehnikom. KnjiæniËar pratiznanstveno-struËnu literaturu, izrauje anotacije i tematskebibliografije, te potiËe uËenike i uËitelje na koriπtenjeznanstvene i struËne literature. S aktualiziranimpromjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli, teprovoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standardza osnovnu πkolu, knjiæniËari unose kvalitativne promjene uodgojno-obrazovni rad knjiænice donoπenjem posebnogaprograma rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja.

12. ©KOLSKA KNJIÆNICA

Suvremena πkolska knjiænica informacijsko je, medijskoi komunikacijsko srediπte πkole. Kao izvor informacija iznanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljimaza potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnimi izvannastavnim aktivnostima πkole, mjesto okupljanja iprovoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena.

Nositelj djelatnosti πkolske knjiænice πkolski je knjiæniËarod kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji iradu, sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba teinformacijske vjeπtine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnojuporabi informacija.

©kolska knjiænica je prostor prilagoen potrebamauËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje.ZadaÊa je suvremene πkolske knjiænice potpora odgojno-obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana iprograma πkole. Na prvome mjestu treba osigurati pristupizvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite idejeu procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanjestvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

To su i preduvjeti za uspjeπna postignuÊa u uËenju irazumijevanju, poticanju maπte i uæivanju u Ëitanju,promicanju naËela da su sloboda miπljenja i slobodanpristup informacijama polaziπta za uspjeπno i odgovornosudjelovanje u graanskom demokratskom druπtvu. Zaostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna jesuradnja s uËenicima, nastavnicima, administrativnimosobljem i roditeljima/skrbnicima.

Djelatnost knjiæniËara u πkolskoj knjiænici obuhvaÊaneposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struËno-knjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost.

Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je nainformacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. U danaπnjem druπtvuinformacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnicaËovjekove pismenosti uopÊe. Ona ukljuËuje razumijevanje iuporabu informacija, ne samo iz klasiËnih izvora znanja,nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.Upravo u osposobljavanju koriπtenja tog oblika pismenostiπkolska knjiænica dobiva veÊu ulogu, jer pouËava uËenikesamostalnom projektno-istraæivaËkom radu, potiËe ih nastvaralaËko i kritiËko miπljenje pri pronalaæenju, selektiranju,vrjednovanju i primjeni informacija.

©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijetknjige i Ëitanja. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijetliterature. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanjeproËitanoga postaju bitan preduvjet uspjeπnosti procesacjelokupnoga πkolskog uËenja. ZadaÊa je πkolskogaknjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe soduπevljenjem i radoπÊu osjetiti knjiæevno djelo.

Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija iznanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama, sluæenjunjihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naËela,uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentnezbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga isvrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja ustruci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.

Timskim radom πkolskoga knjiæniËara i uËiteljaomoguÊuje se meupredmetno povezivanje sliËnih ilizajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske iËitalaËke pismenosti, kako pri planiranju tako i uostvarivanju, Ëime se znatno smanjuje optereÊenostuËenika. Program rada πkolske knjiænice moæe bitinamijenjen uËenicima, uËiteljima, roditeljima ili svimkorisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima.

Aktivnosti πkolske knjiænice u korelacijskom pristupuprema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe:

E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema,E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,E provoenje individualnih i skupnih projekata,E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,

tema ili cjelina,E organiziranje predavanja i radionica za uËenike,

uËitelje, struËne suradnike, roditelje,E prezentacije projekata.

19

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 22: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi urazliËitim oblicima:

E radionica za interesnu skupinu uËenika,E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela,E radionica za uËenike s posebnim potrebama,E nastavni dan u πkolskoj knjiænici,E knjiæevni susreti - predstavljanje knjiga,E izradba biltena, preporuËenih popisa literature,

bibliografija i drugih izvora,E izloæbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih

materijala, audiovizualne grae, uËeniËkihradova...),

E organiziranje susreta s osobama koje izlaæuodreenu temu,

E organiziranje Ëitateljskih klubova,E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike

i uËitelje,E obiljeæavanja obljetnica pisaca, bivπih poznatih

uËenika πkole i dr.

Nezaobilazna je uloga πkolske knjiænice u promicanjuprava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakogaËovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojihsposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanjobrazovanja, pridonijeti svojoj druπtvenoj sredini, aktivnose ukljuËiti u cijelo druπtvo, znati se oduprijeti æivotnimnedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura istilove æivljenja, sa znatiæeljom usvajati nova znanjapotrebna za prilagoivanje u svim æivotnim situacijama.

Osnovna je zadaÊa suvremene πkole zajedno sa πkolskomknjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalimvrstama knjiæniËne grae, razvijati ËitalaËke vjeπtine inavike te osnove informacijske pismenosti i informacijskevjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenjeinformacija. Isticanjem osnovne zadaÊe πkolske knjiænice,uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske πkole.

Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanusvjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êeim pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u druπtvo znanja.

Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u πkolskojknjiænici su:

E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje,E utjecati na pozitivna miπljenja i stavove o knjizi,

knjiænici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijatinaviku koriπtenja knjiænice i moguÊnosti koriπtenja,

E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vjeπtineuËenika (komunikacijske, informacijske, istraæi-vaËke...),

E osposobiti uËenike za koriπtenje izvora znanja iinformacija u πkolskoj knjiænici,

E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja, motiviratiuËenike za izvanπkolsko Ëitanje,

E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija inauËiti ih koristiti usluge πkolske i drugih knjiænica,posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjeËnikai sl. za istraæivaËke i projektne zadaÊe,

E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvorraznovrsnih znanja (informativnih, umjetniËkih,tehniËkih, zabavnih), prikazanih vizualnim,auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,crteæ, mapa, tonski i videozapis),

E raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu, uslobodnim aktivnostima, te na satovima razrednezajednice,

E upoznati uËenike s primarnim i sekundarnimizvorima informacija za potrebe cjeloæivotnoguËenja,

E pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu, E pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat,

citiranje, referenca, biljeπka i saæetak za potrebeproblemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada,

E pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskihpodataka o knjiænoj grai.

Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u πkolskojknjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima, tezadaÊama odgojno-obrazovnoga rada.

Od I. do IV. razreda osnovne πkole razvijaju se vjeπtinepisanja i Ëitanja. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicimau i sa πkolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kaojeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. RazvijanjemËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanjeuËenika, daju im se nova znanja, obogaÊuje se rjeËnik,pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanjuetiËkih normi, πto su preduvjeti za uspjeπno uËenje svihpredmeta.

U I. razredu uËenike treba upoznati sa πkolskimknjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom, nauËiti ihrazlikovati knjiænicu od knjiæare, upoznati ih s izvorimauËenja i znanja i njihovoj svrsi, nauËiti ih posuivati, Ëuvatii vraÊati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga(slikovnica, rjeËnik, knjiga), razvijati sposobnostpromatranja, zapaæanja i slobodnog iznoπenja vlastitogamiπljenja.

U II. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovatidjeËje Ëasopise (naslovnica), razlikovati djeËji tisak oddnevnoga tiska i Ëasopisa, znati prepoznati rubriku iodrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavnilist), razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik,mjeseËnik), stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa.

Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalnoorijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu, da znajukako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjiæni blok), dasavladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkimtekstovima na razini prepoznavanja, da doæivljavaju knjigukao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjempriËa i bajki u knjiænici, da nauËe aktivno sluπati, da usvajajunove rijeËi i bogate rjeËnik.

U III. razredu uËenik treba znati imenovati osobe kojesu vaæne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadræaj,biljeπka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

20

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 23: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevno-umjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radipoticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnomkoriπtenju slobodnoga vremena.

U IV. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnuzbirku (enciklopedija, leksikon, rjeËnik, pravopis, atlas) i naËinenjezine uporabe u svrhu proπirivanja znanja, trebaju znatiprepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima, teznati pronaÊi, izabrati te primijeniti informaciju. UËenicitrebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela,popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati navikusluæenja znanstveno-popularnim tekstom.

Od V. razreda πkolska knjiænica uvodi uËenike u svijetinformacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvorainformacija i znanja. U procesu pouËavanja vaæno jerazvijati sposobnosti procjene vrijednosti svakeinformacije. U srediπtu su pozornosti, dakle, informacija injeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobneodgovornosti pri stjecanju vjeπtina potrebnih zacjeloæivotno uËenje.

U V. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËjaljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti,zapaziti njihovo grananje, Ëitati tekst iz Ëasopisa srazumijevanjem i znati ga prepriËati. OËekivanje je dauËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature,objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uzpomoÊ knjiæniËnoga kataloga.

U VI. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalnedecimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificirajupopularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znatipronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici, sluæiti se katalozima ibibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebeproblemsko-istraæivaËke i projektne nastave. UËenik trebasamostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naËinepretraæivanja i izvore informacija za rjeπavanjeproblemsko-istraæivaËkih zadaÊa.

U VII. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabitipodatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija,treba znati citirati, pronaÊi citat i uporabiti ga, usvojiticitiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkogatipa, razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literatureu tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojamautorstva (poπtovati intelektualno vlasniπtvo u uporabi ikreiranju informacija). UËenik treba biti osposobljenpretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-linekatalozi), znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odreenaknjiænica neku jedinicu knjiæniËne grae, koliko ih ima ikoji im je trenutaËni status, treba samostalno uoËiti kojeknjige nekoga autora ima knjiænica. UËenik treba znatirazlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis.

U VIII. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustavpojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj(Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, narodna, specijalna iπkolska knjiænica) i u svijetu; znati samostalno pretraæivati

fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-lineinformacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne grae iliizvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada.OËekuje se da uËenici steknu znanje o meupredmetnompovezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugimpredmetima, da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem iprepriËavati vlastitim rijeËima, raditi biljeπke i pisatisaæetak, te primijeniti steËena znanja i vjeπtine ucjeloæivotnom uËenju.

Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenostii knjiæniËno-informacijskoga podruËja πkolskeknjiænice

Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih zarad u πkolskoj knjiænici nije odreen posebnim brojemnastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadræajebit Êe potrebno viπe sati, a neki Êe se obraditi tijekomjednog sata. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogiredoslijed obradbe.

Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivnoukljuËuju uËenike, potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost.Sadræaji programa mogu se izvoditi u πkolskoj knjiænici,informatiËkoj uËionici, razredu, viπenamjenskom ilinekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje.

BuduÊi da πkolska knjiænica sve uspjeπnije usklaujesvoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnimaktivnostima, teme iz programa mogu se ostvaritikorelacijom s bilo kojim podruËjem iz πkolskogaprograma, jer svaki sadræaj moæe biti podloga zaostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskogopismenjivanja.

U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika, meu kojimaje i πkolski knjiæniËar, te korelacijski pristup planiranju iprogramiranju rada, jer se samo meupredmetnimsuodnosom, usporedbom sadræaja, pokazivanjem sliËnosti irazlike unutar odreenoga podruËja znanja moæe usvojitikvalitetno i primjenjivo znanje.

©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javnedjelatnosti kao πto su organiziranje, priprema i provedbakulturnih sadræaja - knjiæevne i filmske tribine, natjecanjau znanju, knjiæevni susreti, veËeri poezije, predstavljanjeπkolskih novina, knjiga, tematske izloæbe, filmskeprojekcije i videoprojekcije.

Program rada u πkolskoj knjiænici odnosi se i na suradnjus ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecomi mladeæi u slobodno vrijeme.

21

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 24: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

13. INTERGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRÆAJI ZAOSNOVNU ©KOLU

a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJEPlaniranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i

obrazovanja uËenika u osnovnoj πkoli jedan je odtemeljnih ciljeva i zadaÊa opÊega odgoja i obrazovanja.Sadræaji zdravstvenoga odgoja odnose se na uËenje ozdravlju i zdravom æivljenju, promociju zdravlja i kulturezdravoga æivljenja svakoga Ëovjeka.

Napredak znanosti i intenzivne promjene ekoloπkih iglobalizacijskih uvjeta æivota nadiπli su moguÊnostisamostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kaovrijednosti koja pridonosi kvaliteti æivota pojedinca izajednice.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u πkolitimskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih izdravstvenih djelatnika. OpÊi cilj interdisciplinarnoga radaje promicanje zdravlja i zdravoga naËina æivota, usvajanjezdravih æivotnih navika, pravilne prehrane i redovitetjelesne aktivnosti.

Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanjausmjereni su na razumijevanje Ëimbenika higijene iosobnoga æivotnog stila u odgoju i obrazovanju zazdravlje.

BuduÊi da na zdravlje utjeËu okolina i æivotne navike,potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuËitiroditelje i druge struËnjake, odnosno istaknute pojedincekoji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim æivotnimnavikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanjuopÊih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.

Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizacijidefinira kao fiziËko, duπevno i socijalno blagostanje, a nesamo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

U radu s uËenicima, preventivni odgojno-obrazovniprogram potrebno je temeljiti na viπedimenzionalnommodelu zdravlja koji ukljuËuje podruËja tjelesnoga,emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga iduhovnog zdravlja.

Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravljejest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.BuduÊi da je zdravlje veoma sloæena kvaliteta æivljenja,pouËavanje o zdravlju i zdravom æivljenju treba doticatisva podruËja koja na njega utjeËu.

U odgoju i obrazovanju za zdravlje oËekivanja suusmjerena na to da uËenici razumiju odnos higijene iosobnoga æivotnog stila, Ëime se razvija odgovornost zavlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uËenici razumijuodnos izmeu hrane i zdravlja, moÊi Êe donositi odlukekoje Êe poboljπavati njihovo zdravlje i sprjeËavati bolesti.

U sigurnoj i poticajnoj sredini πkole i roditeljskoga domauËenici trebaju nauËiti preuzimati odgovornost za vlastitozdravlje, πto podrazumijeva stjecanje znanja o zdravojprehrani, uËenje o spolno prenosivim bolestima, oËuvanjureprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,uËinkovitom suprotstavljanju uæivanju sredstava ovisnosti idrugim riziËnim ponaπanjima.

Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zaπtiti, zdravstvenojkulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno jeuskladiti s razvojnom dobi uËenika, njihovim interesima ipotrebama.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadræajsatova razredne zajednice, koji se odraæava na cjelokupniæivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskihsastanaka i okosnica zajedniËkoga druæenja, okupljanja,provedbe razliËitih humanitarnih i drugih aktivnosti.

Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetnopovezane s konkretnim nastavnim sadræajima i temamakoje obvezuju uËitelje prirode, biologije, tjelesne izdravstvene kulture, razrednike i struËne suradnike kojisudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili urealizaciji drugih planiranih programa i projekata.

UËinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazu-mijeva opredjeljenje cijele πkole i usklaeno djelovanjesvih Ëimbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitomdjelovanju πkole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvarujusvi uËitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalniradnici, rukovodstvo πkole i svi zaposlenici πkole u suradnjis roditeljima.

Roditelje je potrebno ukljuËiti u odgojno-obrazovni radπkole kada dijete krene u πkolu. S roditeljima je osobitovaæno suraivati na promicanju zdrave prehrane,upozoravati na potrebu redovitoga djeËjega sna i odmora,na vaænost kretanja i boravka na svjeæem zraku, na najËeπÊeprobleme i poremeÊaje koji se pojavljuju u odreenojrazvojnoj dobi, na specifiËna ponaπanja i problemeodrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na riziËnaponaπanja.

Odgojno-obrazovno djelovanje πkole i roditeljadopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,ovlaπtenim vanjskim suradnicima, ustanovama iinstitucijama.

Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesuusvajanja zdravoga naËina æivota, posebno s obzirom naprevenciju najznaËajnijih zdravstvenih problema, terazvoja pozitivnih stajaliπta i motiva za zdrav i odgovorannaËin æivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u πkolisu razumijevanje zdravlja, shvaÊanje vrijednosti zdravlja isposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.

Svjetska i domaÊa iskustva rada na tom podruËjupokazuju kako je vaænije i uËinkovitije promicati zdravlje,

22

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 25: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele ponaπanjaradi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i naporeusmjerivati na sprjeËavanje bolesti.

RazliËite aktivnosti u πkoli, prmjerice, urednost i ËistoÊaπkolskoga prostora, moguÊnost odræavanja potrebne razineosobne higijene, primjerenost namjeπtaja i opreme, teestetsko ureenje πkole, vaæni su Ëimbenici u provedbi iostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.

Provoenje programa zdravstvenoga odgoja iobrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni-kacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecajzdravlja na kvalitetu æivljenja i donoπenje kvalitetnihodluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osimredovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenogaodgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije, predavanja,posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranogapromicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËesuradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjeπtina, glediπtai vrijednosti.

Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaπanjemdaju uËitelji, struËni suradnici, ravnatelji i drugi zaposleniciπkole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici idruπtveno okruæenje u najπirem smislu, vaæan je za razvojsloæenih kognitivnih i socijalnih vjeπtina koji Êe djeci imladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterijezdravoga ponaπanja i prihvaÊanja zdravlja kao istinskevrijednosti.

Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanjapotrebno je trajno usavrπavanje uËitelja, nastavnika istruËnih suradnika.

b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© IODRÆIVI RAZVOJ

Pitanje zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja strateπko jepitanje svake dræave. Ono je takoer u srediπtu zanimanjameunarodne zajednice te je predmetom brojnihdeklaracija, konvencija i meudræavnih sporazuma. Zaostvarivanje odræivoga razvoja, koji podrazumijevagospodarski i druπtveni rast i razvoj, uz istodobno oËuvanjekvalitete okoliπa i razumno koriπtenje prirodnih resursa,obrazovanje ima presudno znaËenje. Potrebna je temeljitapromjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti oneiscrpnom kapacitetu okoliπa, koji Êe pridonijeti inadomjestiti sva naruπavanja nastala ljudskim aktivnostima.Novi naraπtaji moraju izgraditi drukËiji odnos spramokoliπa, te razviti sposobnosti i vjeπtine koje Êe im pomoÊiu suoËavanju s naslijeenim i novonastalim problemima.

Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj svojimsadræajima obuhvaÊa sve πto nas okruæuje te podrazumijevaprirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarskeaspekte okoliπa. BuduÊi da se temelji na izgraivanjupozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, Ëesto se govori ounutarnjem okoliπu, πto se odnosi na poπtovanje fenomena

æivota, suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih,zadovoljavanje vlastitih potreba, pri Ëemu se vodi raËunada se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanjapotreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa, naizgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnihodnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.

U smislu osposobljavanja mladih ljudi za uloguaktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,razvijanje kritiËkoga miπljenja i vjeπtina vrjednovanjainformacija te vjeπtina demokratske rasprave u rjeπavanjuproblema, mirnog rjeπavanja sukoba i spremnost zaodgovorno donoπenje odluka. Ostvarivanje ovihkompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda ioblika rada, koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika temu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem,rjeπavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivnosudjelovanje u donoπenju odluka.

ZadaÊa je πkole osmiπljavati i unositi sadræaje zaostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliπ i odræivi razvoj.

Osim u postojeÊim nastavnim predmetima, odgoj iobrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj moæe se ostvarivati uizvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskimoblicima rada: integriranom izvanπkolskom nastavom,danima integrirane nastave u πkoli, ostvarivanjem πkolskihprojekata za okoliπ, posebno u suradnji s lokalnomzajednicom, struËnim institucijama, udrugama igospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, tesudjelovanjem u razliËitim regionalnim, nacionalnim imeunarodnim projektima.

Projekti i programi s temom zaπtite okoliπa i odræivogarazvoja, poput meunarodnih programa GLOBE iSEMEP, projekta RKO - πkole, nacionalnoga programaMladih Ëuvara prirode i sliËno, daju tematski i sadræajni okviraktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliπ, omoguÊujuumreæavanje πkola sa sliËnim interesima te osiguravajumeusobnu potporu i razmjenu iskustava.

Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj predstavljarelevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. U realizacijuovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/skrbnika, ali i lokalne zajednice.

c) PROMETNA KULTURAPrometna kultura je dio opÊe kulture, a odnosi se na

sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanjeu prometu sastavni su dio plana i programa osnovne πkole.Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest usprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavajudjeca i odrasli.

Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu.Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazatidjelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelaskuæeljezniËke pruge ako put do πkole vodi preko nje. Zasamostalno kretanje uËenika do πkole i oko πkole odgoj iobrazovanje poËinju u πkoli.

23

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 26: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

U I. razredu od uËenika se ne oËekuje snalaæenje usloæenim prometnim situacijama. U niæim razredimaosnovne πkole djeca su posebno ugroæena u prometnojsvakidaπnjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila,tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.

Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnostsnalaæenja, zbog niskoga rasta imaju suæeno vidno polje iorijentacija im je znatno oteæana na prometnoj ulici. Djecate dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasneprometne situacije, pa im paænja Ëesto skreÊe na drugesadræaje i to ih posebno ugroæava.

Nastavnim programom predvieni su sadræaji prometnekulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda idruπtvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehniËkakultura u viπim razredima osnovne πkole. Osim u redovitojnastavi sadræaji prometne kulture predvieni su u izbornojnastavi, uz program tehniËke kulture.

UËenici mogu, ako to æele, odabrati jedan od izbornihmodula veÊ od V. razreda. Izborni programi izvode sekontinuirano tijekom cijele πkolske godine jedan, odnosnodva πkolska sata tjedno, ovisno o programu.

Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijamaklubova mladih tehniËara pruæa velike moguÊnosti zaodgojno-obrazovno djelovanje u podruËju prometnekulture i preporuËuje se njihovo osnivanje gdje godpostoje moguÊnosti za njihov rad.

Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnojkulturi uËenika korisne su i povremene akcije u suradnji sprometnom policijom i predstavnicima hrvatskihæeljeznica.

Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanjauËenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja uvjeπtinama kao πto su voænja bicikla, uklanjanje kvarova nabiciklu, natjecanja u voænji biciklom na prometnompoligonu.

Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovoris roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomoÊ filmovaroditelji mogu pomoÊi uËiteljima u prevenciji stradavanjadjece u prometnim nezgodama.

Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniËitisamo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilanprometni odgoj i obrazovanje ukljuËuje uvjeæbavanjeponaπanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranojprometnoj situaciji.

Primjer odraslih u pouËavanju prometne kulture jepresudan. Dobri primjeri vrijede viπe od zapovijedi izabrana.

d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKAPRAVA I DEMOKRATSKO GRA–ANSTVO

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratskograanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade RepublikeHrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programaodgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.

U njemu su ujedinjena dosadaπnja iskustva steËenaprovoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naπemsustavu i iskustva drugih zemalja.

Program obuhvaÊa:E odgoj za ljudska prava,E odgoj za demokratsko graanstvo,E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,E odgoj za mir i nenasilno rjeπavanje sukoba, E odgoj za odræivi razvoj,E odgoj za sprjeËavanje predrasuda i diskriminacije,E istraæivanje humanitarnog prava i sl.

Ovaj program moæe se ostvarivati na nekoliko naËina:E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadræe

programske teme koje su bliske temama ljudskihprava,

E kao izborni predmet,E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,E kroz izvanπkolske aktivnosti,E sustavno kroz cjelokupni πkolski plan i program.

Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj jeprogramski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruËjurazredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.razreda izraena su dva posebna programa: program odgojai obrazovanja za ljudska prava i program graanskogodgoja.

Poæeljno je da svi uËitelji budu upuÊeni na programodgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgojakako bi uËinkovitije koristili metodu integracije ikorelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadræaja.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratskograanstvo omoguÊuje primjenu aktivnih metoda uËenja ipouËavanja: projektno uËenje, suradniËko uËenje, uËenje uparu, igranje uloga, simulacije, rjeπavanje problema,socijalno uËenje koriπtenjem informacijskih ikomunikacijskih tehnologija i dr.

24

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Page 27: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODHrvatski jezik najopseæniji je predmet osnovnoπkolskoga

obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najuæe je povezanasa svim ostalim predmetnim podruËjima jer se sva nastavnakomunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet jezastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaÊa Ëetiripredmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjiæevnost, jeziËnoizraæavanje i medijsku kulturu. Prema naËeluunutarpredmetnoga povezivanja zadaÊe i sadræaji svihpredmetnih sastavnica meusobno se proæimaju inadopunjuju, a prema naËelu meupredmetnogapovezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnimpodruËjima.

CILJTemeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti

uËenike za jeziËnu komunikaciju koja im omoguÊujeovladavanje sadræajima svih nastavnih predmeta iukljuËivanje u cjeloæivotno uËenje.

Ostvarivanje svrhe i zadaÊa nastave hrvatskoga jezikaukljuËuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi:

E razvoju jeziËno-komunikacijskih sposobnosti prigovornoj i pisanoj uporabi jezika u svimfunkcionalnim stilovima;

E razvoju literarnih sposobnosti, Ëitateljskih interesa ikulture;

E stvaranju zanimanja i potrebe za sadræajima medijskekulture; osvjeπÊivanju vaænosti znanja hrvatskogajezika;

E razvijanju poπtovanja prema jeziku hrvatskoganaroda, njegovoj knjiæevnosti i kulturi.

Nastava hrvatskoga jezika omoguÊuje uËenicimastjecanje znanja, vjeπtina, sposobnosti, stajaliπta, vrijednostii navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju iomoguÊuje im aktivno sudjelovanje u druπtvu. S obziromna sloæenu strukturu nastavnoga predmeta, potrebno jenavesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosiostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanjeuËenika za jeziËnu komunikaciju u svim priopÊajnimsituacijama u kojima se moæe zateÊi uËenik osnovne πkole.

Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje serazmjenjivanjem poruka: primanjem i odaπiljanjem.Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jeziËneporuke, a odaπiljanje pretpostavlja jeziËnu proizvodnju ilioblikovanje zvuËne i pismovne poruke.

Strukturalna i sadræajna sloæenost jeziËnih poruka kojimasu izloæeni uËenici osnovne πkole mora biti primjerenazateËenoj razini njihovih jeziËno-komunikacijskihsposobnosti. JeziËne sposobnosti ostvaruju se jeziËnimdjelatnostima i misaonom obradbom. Primanje porukaukljuËuje sluπanje i Ëitanje te misaonu obradbu jeziËnoga

sadræaja. Odaπiljanje poruka ili jeziËna proizvodnjaostvaruje se misaonom obradbom sadræaja i njegovimjeziËnim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.

ZADAΔEZadaÊe svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su

s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosiostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.

ZadaÊe nastavnoga podruËja hrvatski jezik: E osposobljivanje uËenika za uspjeπno snalaæenje u

svakodnevnim priopÊajnim situacijama;E ovladavanje jeziËnim sredstvima potrebnim za

uspjeπnu komunikaciju;E osvjeπÊivanje potrebe za jeziËnim znanjem;E suzbijanje straha od jezika;E osvjeπÊivanje razlika izmeu standardnoga jezika i

zaviËajnih idioma;E postupno usvajanje hrvatskoga jeziËnog standarda.

Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostimajeziËno-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitijeuËenika od prvoga do Ëetvrtoga razreda osposobljivati zapraktiËno sluæenje hrvatskim jezikom, posebno jeziËnimnormama, nego ga uËiti jezikoslovnim pojmovima tenormama i pravilima na teorijskoj razini.

ZadaÊe nastavnoga podruËja jeziËno izraæavanje:E razvoj sposobnosti izraæavanja doæivljaja, osjeÊaja,

misli i stavova;E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih)

i pravopisnih (ortografskih) norma;E ostvarivanje uspjeπne usmene i pisane komunikacije.

ZadaÊe nastavnoga podruËja knjiæevnost:E spoznavanje i doæivljavanje, tj. primanje (recepcija)

knjiæevnih djela;E razvijanje osjetljivosti za knjiæevnu rijeË;E razvijanje Ëitateljskih potreba;E stvaranje Ëitateljskih navika;E osposobljivanje za samostalno Ëitanje i primanje

(recepciju) knjiæevnih djela.

ZadaÊe nastavnoga podruËja medijska kultura:E osposobljivanje za komunikaciju s medijima:

kazaliπtem, filmom, radijem, tiskom, stripom,raËunalom;

E primanje (recepcija) kazaliπne predstave, filma,radijske i televizijske emisije;

E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih itelevizijskih emisija te filmskih ostvarenja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

25

HRVATSKI JEZIK

Page 28: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

RAZREDNA NASTAVA

1. RAZRED

PoËetno Ëitanje i pisanje osobitost je prvoga razreda iprovodi se cijele πkolske godine.

NASTAVNO PODRU»JE:PO»ETNO »ITANJE I PISANJE

TEME1. Priprema za poËetno Ëitanje i pisanje

KljuËni pojmovi: rijeË.Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje izapamÊivanje slike rijeËi; globalno Ëitanje i otkrivanjesmisla proËitanih skupova rijeËi i reËenica;zamjeÊivanje glasova na poËetku, u sredini i na krajurijeËi; stvaranje rima na zadani poticaj; rastavljanjereËenica na rijeËi.

2. Svladavanje glasova i slovaKljuËni pojmovi: slovo, Ëitanje.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje tiskanih slova(grafema) i povezivanje s glasom (fonemom);povezivanje glasova i slova u cjelovitu rijeË;otkrivanje znaËenja rijeËi.

3. PoËetno ËitanjeKljuËni pojmovi: globalno Ëitanje, analitiËko-sintetiËko Ëitanje.Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje rijeËi;glasovna analiza i sinteza rijeËi; analitiËko - sintetiËkoËitanje kraÊih reËenica i tekstova.

4. PoËetno pisanje tiskanih slova (latiniËnopismo)KljuËni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo; napisanarijeË i reËenica; abeceda tiskanih slova; glasovnaabeceda.Obrazovna postignuÊa: pisanje slova, rijeËi i reËenicavelikim tiskanim slovima.

5. PoËetno pisanje pisanih slova (latiniËnopismo)KljuËni pojmovi: veliko i malo pisano slovo, abecedapisanih slova.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisanje slova; rijeËi ireËenica pisanim slovima.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Glas, slovo, rijeË

KljuËni pojmovi: glas, slovo, rijeË.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i razlikovatipojmove glas, slovo, rijeË.

2. Izgovor i pisanje glasovaKljuËni pojmovi i nazivi: glas.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i zapisivatisve glasove u rijeËima, s osobitom pozornoπÊu na onekoje veÊina uËenika teæe zamjeÊuje i razlikuje (Ë, Ê,dæ, , lj, nj, potom ije/je).

3. ReËenicaKljuËni pojmovi: reËenica.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam reËenica ukomunikacijskim situacijama; samostalno izgovarati inapisati reËenicu; prepoznati prema intonaciji iinterpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu,upitnu i uskliËnu reËenicu.

4. InterpunkcijaKljuËni pojmovi: kraj reËenice, toËka, upitnik,uskliËnik.Obrazovna postignuÊa: oznaËiti kraj izjavne reËenicetoËkom; rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne iuskliËnik na kraju jednostavne uskliËne reËenice.

5. Veliko poËetno slovoKljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo, malo poËetnoslovo.Obrazovna postignuÊa: znati da se velikim poËetnimslovom uvijek piπe poËetna rijeË u reËenici i svaimena; primjenjivati pravilo o pisanju velikogapoËetnoga slova na poËetku reËenice, u imenima iprezimenima ljudi, te u imenu mjesta u kojem uËenikæivi.

NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVNJETEME1. Sluπanje i govorenje

KljuËni pojmovi: sluπanje i govorenje.Obrazovna postignuÊa: sluπati sugovornika; govoriti,primiti kraÊu sluπnu poruku; sasluπati i primiti duljusluπnu poruku (priËe, interpretativno Ëitanjeknjiæevnih tekstova).

2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora(razgovor)KljuËni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor.Obrazovna postignuÊa: poπtivati pravila pristojnogarazgovaranja (komuniciranja); znati oblikovati pitanjei oblikovati odgovor.

3. Stvaranje nizova rijeËiKljuËni pojmovi: niz rijeËi.Obrazovna postignuÊa: pridruæiti nekoj rijeËi drugerijeËi na temelju zadanoga poticaja (rijeËi kojimaimenujemo odjeÊu, kojima naglaπavamo kakva jeodjeÊa, rijeËi kojima moæemo reÊi da sunce jako grijeitd.).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

26

Page 29: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Sastavljanje reËenica od zadanih nizovarijeËiKljuËni pojmovi: niz rijeËi, reËenica.Obrazovna postignuÊa: sastavljati reËenicu odzadanoga niza rijeËi.

5. Dopunjavanje reËenicaKljuËni pojmovi: dopunjavanje reËenica.Obrazovna postignuÊa: dopuniti reËenicu rijeËju kojanedostaje na razliËitim sintaktiËkim mjestima.

6. PripovijedanjeKljuËni pojmovi: pripovijedanje.Obrazovna postignuÊa: samostalno pripovijedatiprema poticaju slike ili niza slika, vlastita iskustva ilizamiπljanja.

7. »itanjeKljuËni pojmovi: tekst, Ëitanje.Obrazovna postignuÊa: Ëitati i otkriti poruku uproËitanome tekstu; Ëitati glasno s toËnomintonacijom izgovornih cjelina i reËenice; usavrπavativjeπtinu Ëitanja.

8. PisanjeKljuËni pojmovi: pisanje.Obrazovna postignuÊa: samostalno oblikovati kraÊupisanu poruku.

9. Pisanje - poπtivanje pravopisne normeKljuËni pojmovi: veliko slovo na poËetku reËenice,toËka, upitnik, uskliËnik.Obrazovna postignuÊa: sluπanjem odreivatireËeniËne granice i pisati ih u skladu s pravopisnomnormom; uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi ukojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je premapopisu rijeËi.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOSTTEME1. PriËa

KljuËni pojmovi: priËa.Obrazovna postignuÊa: ostvariti vezu (komunikaciju)s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjimazatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doæivjeti iiskazati doæivljaj kratke priËe stilski i sadræajnoprimjerene uËeniku.

2. PjesmaKljuËni pojmovi: pjesma.Obrazovna postignuÊa: spoznati, doæivjeti i iskazatidoæivljaj kratke pjesme, stilski i sadræajno primjereneuËeniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznogateksta.

3. LikKljuËni pojmovi: likObrazovna postignuÊa: zamijetiti i meusobnorazlikovati likove u priËi; zapaziti osnovne etiËkeosobine: dobar-loπ.

4. Lutkarski igrokazKljuËni pojmovi: igrokaz, pozornica, gledaliπte.Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti(recepcija) kraÊe igrokaze, stilski i sadræajnoprimjerene djetetu; razlikovati igrokaz kao tekstnamijenjen izvoenju na pozornici.

5. SlikovnicaKljuËni pojmovi: slikovnica, slika, tekst.Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti(recepcija) kratke slikovnice, stilski i sadræajnoprimjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugihknjiga zbog povezanosti slike i teksta.

Popis lektire: (izabrati 4 djela, obavezno prvo)1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)2. Zvonimir Balog: Male priËe o velikim slovima3. Grigor Vitez: A zaπto ne bi4. Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara5. SunËana ©krinjariÊ: Kako sanjaju stvari ili Plesna

haljina æutog maslaËka6. Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu7. Ewa Janikovszky: Baπ se veselim ili Znaπ li i ti ili Da

sam odrastao ili Kako da odgovorim8. Æeljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed

ili SlikopriËe ili LeteÊi glasovir ili Petra uËi plivati9. Sonja ZuboviÊ: Kako se gleda abeceda10. Ivanka Borovac: Æivotinjska abeceda11. Stanislav FemeniÊ: Idi pa vidi12. Svjetlan JunakoviÊ: Dome, slatki dome13. Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maËak koji je hrkao14. Ana –okiÊ-PongraπiÊ: Nemaπ pojma, Grizlijane

NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURATEME1. Animirani film

KljuËni pojmovi: lutkarski film, crtani film. Obrazovna postignuÊa: primanje kratkih lutkarskih icrtanih filmova stilski sadræajno primjerenih djetetu;razlikovati lutkarski i crtani film.

2. Lutkarska predstavaKljuËni pojmovi: lutka, lutkarska predstava. Obrazovna postignuÊa: doæivjeti lutkarsku predstavu;navesti glavne likove; oæiviti scensku lutku; izvestikraÊi ulomak igrokaza.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

27

Page 30: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. KnjiænicaKljuËni pojmovi: πkolska knjiænica, mjesna knjiænica,knjiæniËar.Obrazovna postignuÊa: upoznati πkolsku i mjesnuknjiænicu; nauËiti posuivati, Ëuvati i vraÊati knjige;razlikovati knjiænicu od knjiæare.

Popis filmova:1. B. Kolar: Vau-vau2. M. JoviÊ i S. Fabrio: Pale sam na svijetu3. N. Kostelac: Crvenkapica4. B. RanitoviÊ: Srce u snijegu5. N. Park: Krive hlaËe6. B. DovnikoviÊ i A. Marks: Tvrdoglavo maËe ili Bijela

priËa ili Tko je Videku napravio koπuljicu7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih

filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, MickeyuMouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu

2. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIKTEME

1. ImeniceKljuËni pojmovi: imenice.Obrazovna postignuÊa: razumjeti imenice kao rijeËikojima imenujemo sve πto nas okruæuje; razlikovatiimenice meu drugim rijeËima u govornoj i pisanojkomunikaciji.

2. Veliko poËetno slovoKljuËni pojmovi: imena, veliko poËetno slovo.Obrazovna postignuÊa: nauËiti pisati veliko poËetnoslovo u imenima s kojima uËenik dolazi u doticaj(jednoËlanima i viπeËlanima), imenima ulica i trgovate naseljenih mjesta.

3. ReËeniceKljuËni pojmovi: izjavna reËenica, upitna reËenica,uskliËna reËenica, jesna reËenica, nijeËna reËenica.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatiizjavnu, upitnu i uskliËnu reËenicu; prepoznati irazlikovati jesnu (potvrdnu) i nijeËnu (negiranu)reËenicu.

4. Red rijeËi u reËeniciKljuËni pojmovi: reËenica, red rijeËi.Obrazovna postignuÊa: povezivati rijeËi u smislenu,jasnu i razumljivu cjelinu.

5. Otvornici, zatvornici, slogKljuËni pojmovi: otvornici, zatvornici, slog.Obrazovna postignuÊa: razlikovati otvornike izatvornike; rastavljati rijeËi na slogove; odrediti brojslogova u rijeËi prema broju otvornika.

6. Rastavljanje rijeËi na kraju retka, spojnicaKljuËni pojmovi: spojnica.Obrazovna postignuÊa: pravilno rastavljati rijeËi nakraju retka; nauËiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju.

7. Skupovi ije/je/e/iKljuËni pojmovi: ije, je, rijeË.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisatiskupove ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima.

8. Pisanje nijeËnicaKljuËni pojmovi: nijeËnice, ne i ni.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisatinijeËnice (rijeËce ne i ni) u nijeËnim izjavnimreËenicama.

9. Pisanje rijeËce liKljuËni pojmovi: rijeËca li.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisatirijeËcu li u upitnim reËenicama.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME1. Sluπanje sugovornika i govorenje -

telefonski razgovorKljuËni pojmovi: govornik, sugovornik.Obrazovna postignuÊa: uljudno razgovarati i sluπatisugovornika u telefonskome razgovoru; razlikovatirazgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja iodgovarati na pitanja.

2. Pripovijedanje prema poticajuKljuËni pojmovi: pripovijedanje.Obrazovna postignuÊa: oblikovati i ispriËati kratkupriËu prema poticaju; uoËavati nejeziËne sastavnice ukomunikaciji.

3. OpisivanjeKljuËni pojmovi: opisivanje, opis.Obrazovna postignuÊa: zapaæati pojedinosti upromatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...),opisati lik prema planu opisa; opisati predmet premaplanu opisa.

4. ObavijestKljuËni pojmovi: obavijest.Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmom obavijesti;oblikovati usmenu i pisanu obavijest.

5. IzvjeπÊivanje o proπlome dogaajuKljuËni pojmovi: usmeno izvjeπÊivanje, proπli dogaaj.Obrazovna postignuÊa: usmeno izvjeπtavati oproπlome dogaaju bez suviπnih pojedinosti.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

28

Page 31: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatkuKljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje.Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o zadatku,obavljenome ili onome koji Êe se tek obaviti, dræeÊise kronoloπkoga slijeda dogaaja.

7. Izraæajno Ëitanje (interpretativno)KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje.Obrazovna postignuÊa: glasno Ëitati ulomke svakogaobraenoga knjiæevnoumjetniËkoga teksta; obratitipotrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.

8. Pisanje Ëestitke i razgledniceKljuËni pojmovi: Ëestitka, razglednica.Obrazovna postignuÊa: oblikovati pisanu poruku kojase uobiËajeno upuÊuje primatelju kao razglednica iËestitka; poπtivati pravopisnu normu.

9. StvaralaËko pisanje - sastavakKljuËni pojmovi: sastavak.Obrazovna postignuÊa: samostalno pisati kraÊe vezanetekstove - sastavke prema zadanome poticaju.

10. Pisanje - poπtivanje pravopisne normeKljuËni pojmovi: veliko slovo - viπeËlana vlastitaimena, nijeËnice, toËka, upitnik, uskliËnik.Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivatiprethodna znanja i vjeπtine; pisati viπeËlana vlastitaimena, nijeËnicu u skladu s pravopisnom normom;uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima sepojavljuju glasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je prema popisu rijeËi.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOST

TEME1. Dijelovi pjesme

KljuËni pojmovi: pjesma, kitica, stih, pjesniËka slika.Obrazovna postignuÊa: razlikovati dijelove pjesme:kiticu i stih; primati (recepcija) pjesme i pojedinepjesniËke slike stilski i sadræajno primjerene uËeniku.

2. Redoslijed dogaaja u priËiKljuËni pojmovi: redoslijed dogaaja.Obrazovna postignuÊa: zamijetiti uzroËno-posljediËnu i vremensku povezanost dogaaja u priËi;primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski isadræajno primjerene uËeniku.

3. Glavni i sporedni likoviKljuËni pojmovi: glavni lik, sporedni lik.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne i sporednelikove; zamijetiti vaæne pojedinosti o likovima:osnovne etiËke osobine (npr. hrabar-kukavica,marljiv-lijen).

4. BajkaKljuËni pojmovi: bajka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati bajku meu drugimdjelima kao priËu o Ëudesnim dogaajima i likovima.

5. IgrokazKljuËni pojmovi: igrokaz, glumac, uloga, gluma.Obrazovna postignuÊa: ostvarivanje igrokazaprimjerenih uËeniku; u izvedenome igrokazurazlikovati glumca, ulogu i glumu.

Popis lektire: (izabrati 5 djela, obavezno prvo)1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)2. Ratko Zvrko: Grga »varak3. Karel »apek: Poπtarska bajka4. Carlo Collodi: Pinokio5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh6. Dubravko HorvatiÊ: Stanari u slonu7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada8. Nada IveljiÊ: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili

BoæiÊna bajka9. Æelimir Hercigonja: Poπtar zeko Brzonogi ili

Praπnjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i starakruπka

10. Andrea Peterlik-HuseinoviÊ: Plavo nebo ili Ciconia ciconia

11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i Ëarobnica Lili12. Ela Peroci: Djeco, laku noÊ (izbor)13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi14. Mila Æeljeznjak: Sretne priËe15. Boæidar Prosenjak: Miπ16. Hrvoje KovaËeviÊ: General Kiro miπ17. Larisa Mravunac: DjeËak u zvjezdanim Ëizmama18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, KraljeviÊ »uperak,

MaËak u Ëizmama Pepeljuga, ili Ljepotica i zvijer Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom.)

19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrËak

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURA

TEME1. Filmska priËa

KljuËni pojmovi: filmska priËa, slijed dogaaja, lik ufilmu.Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) primjerenedjeËje filmove; zamijetiti i odrediti slijed dogaaja ufilmu; ispriËati filmsku priËu kratkoga crtanoga filma;razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.

2. Kazaliπte KljuËni pojmovi: kazaliπna predstava, pozornica,gledaliπte.Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) nekolikoprimjerenih kazaliπnih predstava (prema moguÊnosti);razlikovati kazaliπnu predstavu od filma; razlikovatipozornicu od gledaliπta.

3. TelevizijaKljuËni pojmovi: televizija, televizijski program,televizijska emisija.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti iz televizijskogaprograma najdraæu emisiju, pogledati ju i razgovaratio njoj.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

29

Page 32: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. DjeËji ËasopisiKljuËni pojmovi: djeËji Ëasopisi, strip.Obrazovna postignuÊa: upoznavati neke djeËjeËasopise i stripove u njima, Ëitati ih, razlikovati ih odostaloga tiska.

Popis filmova:1. VrbaniÊ: Svi crteæi grada2. D. VukotiÊ: Kauboj Jimmy3. Z. GrgiÊ: Posjet iz Svemira4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh5. M. LovriÊ: Putovanje plavog lonca6. M. LovriÊ: Ruæno paËe7. Lj. JojiÊ: Svinjar8. Lj. JojiÊ: Kraljevna na zrnu graπka9. K. Golik: Gliπa, Raka i Njaka10. M. JoviÊ I S. Fabrio: Metla i Metlenko11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih

filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju,Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch.Chaplinu

13. Televizijske emisije s tematikom doma, πkole izaviËaja

3. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Imenice

KljuËni pojmovi: vrste rijeËi, opÊe imenice, vlastiteimenice, jednina/mnoæina.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam imenice kaovrste rijeËi; razlikovati opÊe i vlastite imenice;razlikovati jedninu i mnoæinu imenica.

2. Veliko poËetno slovoKljuËni pojmovi: imenica, veliko poËetno slovo.Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravilo o pisanjuviπeËlanih vlastitih imenica u pisanju imena voda igora u zaviËaju, nebeskih tijela, naseljenih mjesta kojauËenik poznaje, nazivima ustanova i poduzeÊa, πkola,kazaliπta.

3. Umanjenice i uveÊaniceKljuËni pojmovi: umanjenice, uveÊanice.Obrazovna postignuÊa: prepoznati umanjenice iuveÊanice kao vrste imenica.

4. Izgovor i pisanje Ë i Ê u umanjenicama iuveÊanicamaKljuËni pojmovi: glas Ë, glas Ê.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë i Êu umanjenicama na -iÊ, -ËiÊ, -Ëica, u uveÊanicama na -Ëina.

5. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama iuveÊanicamaKljuËni pojmovi: 0.Obrazovna postignuÊa: pravilan izgovor i pisanjeije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim umanjenicama iuveÊanicama.

6. GlagoliKljuËni pojmovi: glagoli.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole kao rijeËikojima izriËemo πto tko radi ili πto se dogaa;prepoznati glagol u reËenici prema pitanjima πtonetko radi, πto se dogaa.

7. PridjeviKljuËna pojmovi: pridjevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao rijeËikoje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje - kakvoje πto, Ëije je πto.

8. DvotoËje i zarez u nabrajanjuKljuËni pojmovi: nabrajanje, dvotoËje, zarez.Obrazovna postignuÊa: upoznati dvotoËje i zarez kaointerpunkcijske znakove, pravilno ih rabiti unabrajanju.

9. KraticeKljuËni pojmovi: kratice.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati opÊe kratice:r., uË., itd., npr., te ËeπÊe oznake za mjere.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME

1. Sluπanje i govorenjeKljuËni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor.Obrazovna postignuÊa: razlikovati samostalni govorninastup (monolog) od razgovora (dijaloga); uljudno iprikladno sudjelovati u svakodnevnim razliËitimdijaloπkim komunikacijskim situacijama; ostvaritikraÊi samostalni govorni nastup; zamijetiti uloguneverbalne komunikacije.

2. Sporazumijevanje hrvatskim knjiæevnimjezikomKljuËni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor,samostalni govor poruka.Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmovimagovornik, sugovornik, sluπatelj, poruka.

3. PripovijedanjeKljuËni pojmovi: stvarni dogaaj, nestvarni dogaaj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati zamiπljeni dogaajod stvarnoga; pripovijedati o stvarnome izamiπljenome dogaaju.

4. Stvaranje zajedniËke priËe prema poticaju KljuËni pojmovi i nazivi: zajedniËka priËa premapoticaju.Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u stvaranjuzajedniËke priËe prema zadanome poticaju oblikujuÊi

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

30

Page 33: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

jedan ili nekoliko dogaaja, poπtujuÊi uzroËno-posljediËne veze.

5. ObavijestKljuËni pojmovi: obavijest.Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijest kao vrstuteksta Ëije su sastavnice provjerljive i istoznaËne za sveprimatelje - ovladati pojmom; oblikovati kraÊuobavijest.

6. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatkuKljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o obavljenomezadatku dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja.

7. StvaralaËko pisanje - oblikovanje kraÊegasastavka KljuËni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuËak usastavku.Obrazovna postignuÊa: oblikovati i pisati sastavak uzpoticaj i bez njega.

8. »itanje po ulogamaKljuËni pojmovi: Ëitanje po ulogama.Obrazovna postignuÊa: izraæajno glasno Ëitati dramskitekst (igrokaz) poπtujuÊi vrjednote govorenoga jezika;sudjelovati u dramskim improvizacijama.

9. Rasprava KljuËni pojmovi: rasprava, raspravljanje.Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u raspravipoπtujuÊi uljudbena pravila; pridræavati se teme,poπtujuÊi tue i iznoseÊi vlastito miπljenje.

10. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo (viπeËlana vlastita imenavoda, gora, naseljenih mjesta u zaviËaju poznatihuËeniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama iuveÊanicama, Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama,kratice.Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivatiprethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovoviπeËlanih vlastitih imena voda i gora, naseljenihmjesta u zaviËaju poznatih uËeniku u skladu spravopisnom normom; uvjeæbati pisanje i izgovornajËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, ,dæ, ije/je prema popisu rijeËi.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOST

TEME1. Tema u poeziji i prozi

KljuËni pojmovi: tema.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivanje i izdvajanjeteme u proznome i poetskome tekstu.

2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmiKljuËni pojmovi: ritam, srok/rima.Obrazovna postignuÊa: zamijetiti ponavljanja u stihu,kitici i pjesmi radi isticanja i naglaπavanja neke idejeili zvuËnoga doæivljaja pjesme; sluπno i vidnozamjeÊivanje sroka.

3. ©aljiva pjesmaKljuËni pojmovi: πaljiva pjesma.Obrazovna postignuÊa: primati πaljive pjesme(recepcija); razlikovati πaljivu pjesmu meu drugimpjesmama.

4. Povezanost dogaaja s vremenom,mjestom i likomKljuËni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjestoradnje.Obrazovna postignuÊa: povezati dogaaje i likoveproznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.

5. Izgled i ponaπanje likaKljuËni pojmovi: obiljeæja lika.Obrazovna postignuÊa: odrediti osnovna obiljeæja likaprema izgledu, ponaπanju i govoru.

6. UsporedbaKljuËni pojmovi i nazivi: usporedba.Obrazovna postignuÊa: uoËiti usporeivanje dvajupojmova po sliËnosti.

7. PripovijetkaKljuËni pojmovi i nazivi: pripovijetka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijetku odbajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprotnestvarnima.

8. BasnaKljuËni pojmovi: basna, pouka.Obrazovna postignuÊa: primati basnu (recepcija);zamijetiti osobine likova; uopÊiti zakljuËak basne uobliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobinadrugim æivim biÊima i stvarima.

9. DjeËji romanKljuËni pojmovi: djeËji roman.Obrazovna postignuÊa: prepoznati djeËji roman kaoopπirniji prozni tekst o djeci i njihovimpustolovinama.

Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu2. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa3. Luko Paljetak: Miπevi i maËke naglavaËke4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen5. Dubravko HorvatiÊ: GriËki top6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik

Pauline P.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

31

Page 34: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Sanja PiliÊ: Nemam vremena ili E baπ mi nije æao ili HoÊui ja

8. Stanislav FemeniÊ: Ludi kamen9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu10. Nada IveljiÊ: ©estinski kiπobran ili »uvarice novih

krovova11. Boæidar Prosenjak: SijaË sreÊe12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili »ipolino13. Hrvatske narodne bajke14. James M. Barrie: Petar Pan15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru16. Frank Lyman Baum: »arobnjak iz Oza17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjeπtica18. Elwyn Brooks White: Paukova mreæa19. Dragutin HorkiÊ: »aave zgode20. Basne (izbor)

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURATEME1. DjeËji film

KljuËni pojmovi i nazivi: djeËji film, glumac. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene djeËjefilmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu odanimiranoga filma; ispriËati filmsku priËu.

2. Radijska emisijaKljuËni pojmovi: radijska emisija za djecu.Obrazovna postignÊa: primati radijsku emisiju zadjecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuËnaizraæajna sredstva.

3. Knjiænica - koriπtenje enciklopedijeKljuËni pojmovi: djeËja enciklopedija, sadræaj/kazalo,abecedni red.Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest udjeËjoj enciklopediji sluæeÊi se kazalom i abecednimredom.

Popis filmova:1. Z. GrgiÊ, A. ZaninoviÊ, B. Kolar: Izbor filmova o

profesoru Baltazaru2. M. BlaæekoviÊ: PalËiÊ3. D. Vunak: Mali vlak4. B. DovnikoviÊ, A. Marks: Dva miπa5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miπ6. M. BlaæekoviÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa7. M. Relja: Vlak u snijegu8. V. Fleming: »arobnjak iz Oza9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga

4. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Imenice

KljuËni pojmovi: vrste rijeËi, muπki rod, æenski rod,srednji rod.Obrazovna postignuÊa: odrediti imenice kao vrsturijeËi; razlikovati muπki, æenski i srednji rod, jedninui mnoæinu imenica.

2. GlagoliKljuËni pojmovi: glagoli.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole od drugihrijeËi u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrsturijeËi; znati da glagolima iskazujemo tko radi, πto radiili πto se dogaa.

3. Izricanje proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnostiKljuËni pojmovi: proπlost, sadaπnjost, buduÊnost.Obrazovna postignuÊa: prepoznati proπlu, sadaπnju ibuduÊu glagolsku radnju.

4. PridjeviKljuËni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao vrsturijeËi; meusobno razlikovati opisne i posvojnepridjeve.

5. Upravni i neupravni govorKljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor.Obrazovna postignuÊa: razlikovati upravni odneupravnog govora; sluæiti se upravnim i neupravnimgovorom u govorenju i pisanju.

6. Veliko poËetno slovoKljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo, naziv.Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanjuvelikoga poËetnoga slova u viπeËlanim nazivima.

7. KraticeKljuËni pojmovi: kratice.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati kraticepoznatijih viπeËlanih naziva.

8. Izgovor i pisanje Ë, Ê, dæ, , lj, nj, ije/je/e/iKljuËni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa.Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë, Ê,dæ, , lj i nj, ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima.

9. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih odvlastitih imenaKljuËni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena.Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanjuvelikoga i maloga poËetnoga slova u pridjevimaizvedenim od vlastitih imena.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

32

Page 35: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

10. Knjiæevni jezik i zaviËajni govorKljuËni pojmovi: knjiæevni jezik, zaviËajni govor,narjeËje.Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevni jezik odzaviËajnoga govora; odrediti svoj zaviËajni govor uodnosu na jedno od tri narjeËja hrvatskoga jezika;usmeno i pisano komunicirati na svome zaviËajnomegovoru.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME1. Pripovijedanje

KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijedanje.Obrazovna postignuÊa: teËno i samostalnopripovijedati o stvarnome i zamiπljenome buduÊemdogaaju.

2. Saæimanje pripovjednih tekstovaKljuËni pojmovi: dogaaj, saæimanje, saæetak.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i izdvajati dogaaju pripovjednome tekstu i vaæne pojedinosti udogaaju; saæeto prepriËavati dogaaj ukljuËujuÊibitne pojedinosti za razumijevanje teksta; samostalnooblikovati saæetak.

3. Samostalno stvaranje priËeKljuËni pojmovi: sastavak, dogaaj, likovi.Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati priËuprema ponuenomu saæetku; samostalno pisatisastavak (stvaralaËko pisanje).

4. Opisivanje KljuËni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis.Obrazovna postignuÊa: razlikovati stvaran i slikovitopis; opisivati prema planu (usmeno i pisano).

5. SporazumijevanjeKljuËni pojmovi: govorno i negovornosporazumijevanje.Obrazovna postignuÊa: razumjeti govorenu inegovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu inegovorenu poruku; uoËiti i prepoznati vrjednotegovorenoga jezika; uoËiti i prepoznati nejeziËneelemente u sporazumijevanju (pokreti).

6. Pisanje - pismoKljuËni pojmovi: pismo.Obrazovna posignuÊa: pisati pismo poπtujuÊiuljudbena pravila i formu.

7. Izraæajno ËitanjeKljuËni pojmovi: reËeniËna intonacija, reËeniËninaglasak.Obrazovna postignuÊa: izraæajno Ëitati i razumjetiproËitano; glasno Ëitati poπtujuÊi reËeniËni naglasak iintonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika.

8. RaspravaKljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava.Obrazovna posignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊiuljudbena pravila; pridræavati se teme izraæavajuÊisvoje osjeÊaje i raspoloæenje.

9. Pisanje - poπtivanje pravopisne normeKljuËni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi odvlastitih imena na -ov, -ev, -in); kratice poznatijihviπeËlanih naziva.Obrazovna posignuÊa: pisati osvjeπÊivati iprimjenjivati prethodna znanja i vjeπtine; pisati velikoslovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, -in) u skladu s pravopisnom normom; uvjeæbati pisanjei izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljujuglasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je prema popisu rijeËi; pisatikratice poznatijih viπeËlanih naziva.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOST

TEME1. Odreivanje teme u poeziji i prozi

KljuËni pojmovi: tema.Obrazovna postignuÊa: primati tekstove primjereneuËeniku (recepcija); zamijetiti i odrediti temu;odreivati pojedinosti u tematsko - sadræajnomesloju.

2. Vidni i sluπni doæivljajKljuËni pojmovi: vidni i sluπni doæivljaj.Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) prozne ipoetske tekstove u cjelini i pojedine pjesniËke slikeprimjerene uËeniku; zamijetiti i izdvojiti vidne isluπne pjesniËke slike.

3. Ritam u pjesmiKljuËni pojmovi: srok, ritam, slog, stih.Obrazovna postignuÊa: primati primjerene lirskepjesme (recepcija); zamjeÊivati pojedinosti zvuËnogasloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova, srok).

4. Uvod, rasplet i zaplet u priËiKljuËni pojmovi: uvod, rasplet i zaplet.Obrazovna postignuÊa: primati primjerenefabulativne tekstove (recepcija); zamijetiti i razlikovatidijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet).

5. Odnosi meu likovimaKljuËni pojmovi: lik, govor lika, ponaπanje lika.Obrazovna postignuÊa: primati primjerene proznetekstove (recepcija); oblikovati i izraziti sud olikovima prema njihovu ponaπanju (govor i postupci);pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima.

6. PersonifikacijaKljuËni pojmovi: personifikacija (poosobljenje).Obrazovna postignuÊa: upoznati personifikaciju kaopjesniËku sliku; stvarati personifikacije na zadanipoticaj.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

33

Page 36: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Dijelovi tekstaKljuËni pojmovi: dijalog, monolog, opis,pripovijedanje.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i razlikovati ulogudijelova proznoga teksta.

8. Knjiæevne vrsteKljuËni pojmovi: pjesma, bajka, pripovijetka, djeËjiroman, igrokaz.Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovatiosnovna obiljeæja pjesme, basne, bajke, pripovijetke,djeËjeg romana i igrokaza.

Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)1. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: RegoË i ©uma Striborova2. Mato Lovrak: Druæba Pere Kvræice3. Anto Gardaπ: Duh u moËvari ili LjubiËasti planet ili

Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajnazelene peÊine ili IgraËke gospoe Nadine

4. Erich Kästner: Emil i detektivi ili TonËek i ToËkica iliLeteÊi razred ili Blizanke

5. Hrvoje KovaËeviÊ: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maËje πape ili Tajna Tuænog psa ili Tajna graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba

6. Slavko MihaliÊ: Petrica Kerempuh7. Felix Salten: Bambi8. Rudyard Kipling: Knjiga o dæungli9. Nikola PuliÊ: KljuËiÊ oko vrata10. Matko MaruπiÊ: Snijeg u Splitu11. Johanna Spyri: Heidi12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci13. Zlata KolariÊ-Kiπur: Moja zlatna dolina14. Maja GluπËeviÊ: Bijeg u koπari ili Klopka za

medvjediÊa15. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Tko vjeruje u rode joπ16. Silvija ©esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 217. Zoran PongraπiÊ: Mama je kriva za sve18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi20. Sanja LovrenËiÊ: Esperel, grad malih Ëuda21. Astrid Lindgren: Pipi Duga »arapa ili Ronja

razbojniËka kÊi ili Razmo u skitnji22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili

Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand VeliËanstveni24. Anton van de Velde: NeobiËni doæivljaji ptiÊa SoviÊa25. »eËuk, »unËiÊ-Bandov, Horvat-Vukelja, KolariÊ-

Kiπur: Igrokazi

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURA

TEME1. Dokumentarni film

KljuËni pojmovi: dokumentarni film.Obrazovna postignuÊa: primanje primjerenihdokumentarnih filmova (ekoloπkoga sadræaja,zaviËajna tematika) primjerenih uËeniku; zamijetitiosnovna obiljeæja dokumentarnoga filma.

2. Usporedba filma s knjiæevnim djelomKljuËni pojmovi: knjiga, film.Obrazovna postignuÊa: primati nekoliko djeËjihfilmova nastalih na knjiæevnome predloπku(recepcija); iskazivati vlastiti doæivljaj knjiæevnog djelai filma; zamijetiti sliËnosti i razlike izmeu filma iknjiæevnog djela prema kojemu je snimljen.

3. RaËunaloKljuËni pojmovi: raËunalo, mreæa (internet).Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijesne izabavne moguÊnosti raËunala.

4. Knjiænica - sluæenje rjeËnikom i πkolskimpravopisomKljuËni pojmovi: rjeËnik, pravopis.Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest uπkolskome rjeËniku ili pravopisu sluæeÊi se kazalom iabecednim redom.

Popis filmova:1. D. VukotiÊ: Krava na Mjesecu2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja3. D. VukotiÊ: Piccolo4. M. BlaæekoviÊ: »udesna πuma5. V. Tadej: Druæba Pere Kvræice6. O. GluπËeviÊ: Vuk7. B. MarjanoviÊ: Mala Ëuda velike prirode (izbor)8. T. Burto: Batman9. R. Donner: Superman

PREDMETNA NASTAVA

5. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. JednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi

KljuËni pojmovi: osnovno znaËenje rijeËi, prenesenoznaËenje rijeËi, jednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovno znaËenjerijeËi i preneseno znaËenje poznatih rijeËi; oprimjeritinekoliko viπeznaËnih rijeËi; prikladno primjenjivativiπeznaËne rijeËi u jeziËnim djelatnostima (sluπanju,Ëitanju, govoru, razgovoru i pisanju).

2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeËiKljuËni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijeËi,osnova rijeËi, nastavak.Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogupromjenjivih i nepromjenjivih rijeËi u hrvatskomejeziku; zapaæati, imenovati i razlikovati poznatepromjenjive i nepromjenjive rijeËi; dijeliti rijeËi naosnovu i nastavak u primjerima bez glasovnihpromjena i umetaka.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

34

Page 37: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. GlagoliKljuËni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagolikretanja, govorenja.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagolsku osobui glagolski broj u reËenici; uoËavati i rabiti glagolekretanja i govorenja u svim jeziËnim djelatnostima.

4. Sklonidba imenicaKljuËni pojmovi: sklonidba (deklinacija), nazivipadeæa, padeæna pitanja.Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogupadeæa u hrvatskome jeziku; znati padeæne nazive:nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ,instrumental, vokativ; u reËenici prepoznavati padeæeu temeljnim znaËenjskim ulogama; u odreivanjupadeæe sluæiti se proπirenim padeænim pitanjima (tj.cijelom reËenicom s upitnom zamjenicom iglagolom); u govoru i pismu rabiti padeæne oblike (sprovedenim glasovnim promjenama) u skladu snormom; ovladati uporabom padeæa uz pojedineprijedloge u skladu s normom; prepoznati jednakeoblike rijeËi u razliËitim padeæima.

5. Odreeni i neodreeni oblik pridjevaKljuËni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjevau nominativu.Obrazovna postignuÊa: prepoznati odreeni ineodreeni oblik pridjeva u nominativu; samostalnopronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblikapridjeva u reËenici i tekstu; pravilno rabiti neodreenioblik pridjeva.

6. Sklonidba pridjevaKljuËni pojmovi: sklonidba pridjeva, padeæi.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati padeæepridjevskih oblika s pomoÊu proπirenoga padaænogapitanja i imenice s kojom se pridjev slaæe; rabitipadeæne nastavke odeenih i neodreenih pridjeva;uoËiti jednak glasovni sastav razliËitih oblika.

7. Stupnjevanje pridjevaKljuËni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv,komparativ, superlativ).Obrazovna postignuÊa: imenovati i prepoznatipozitiv, komparativ i superlativ u govorenju i pisanju;prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju;pravilno rabiti komparativ i superlativ najËeπÊihpridjeva; moÊi tvoriti komparative i superlativeplodnim naËinima (sufiksom -iji i prefiksom naj-).

8. BrojeviKljuËni pojmovi: glavni i redni brojevi, sklonidbarednih brojeva.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glavne i rednebrojeve u reËenici; uoËavati razliËite oblike rednihbrojeva u reËenici; pisati brojeve u skladu spravopisom.

9. ZamjeniceKljuËni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje zamjenice utekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijeËi zazamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika;zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.

10. Nepromjenjive vrste rijeËi: prilozi,prijedlozi, veznici, Ëestice, uskliciKljuËni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta,vremena, naËina), prijedloga, veznici, Ëestice, usklici.Obrazovna postignuÊa: prepoznati priloge, Ëesteprijedloge, veznike, Ëestice da, ne, li i usklike ureËenici; pravilno rabiti prijedloge s(a), k(a), pravilnorabiti priloge gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti veznike,Ëestice, usklike u govorenju i pisanju.

11. PredikatKljuËni pojmovi: predikat.Obrazovna postignuÊa: prepoznati glagolski predikatkao temeljni dio reËenice; prepoznati glagolskipredikat u reËenici u svim glagolskim vremenima;prepoznati i rabiti glagolski predikat.

12. SubjektKljuËni pojmovi: subjekt, viπe subjekata, neizreËenisubjekt.Obrazovna postignuÊa: samostalno imenovati subjektizreËen glagolskim oblikom; prepoznavati reËenice sviπe subjekata kao proπirene reËenice s viπe istovrsnihdijelova; prepoznavati reËenice s neizreËenimsubjektom.

13. Veliko poËetno slovo u nazivimakontinenata, dræava, zemalja, naroda inaseljenih mjestaKljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivimakontinenata, dræava, zemalja, naroda i naseljenihmjesta.Obrazovna postignuÊa: primijeniti pravila o pisanjuvelikoga poËetnoga slova u nazivima kontinenata,dræava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta naprikladnim primjerima u skladu s pravopisom

14. Hrvatski jezik - proπlost i sadaπnjostKljuËni pojmovi: hrvatski knjiæevni jezik, ulogaknjiæevnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnojdjelatnosti.Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajne idiome iknjiæevni jezik; osvijestiti postojanje razliËitihnarodnih govora i potrebu njihova njegovanja;razvijati svijest o vaænosti pravilnoga pisanja igovorenja hrvatskim knjiæevnim jezikom.

15. Hrvatski jezik i dvojeziËnostKljuËni pojmovi: materinski jezik, drugi jezik,dvojeziËnost, sluæbeni jezik, manjinski jezik.Obrazovna postignuÊa: razlikovati materinski i drugi

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

35

Page 38: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

jezik; razumjeti razliku izmeu jednojeziËnoga idvojeziËnoga ovladavanja hrvatskim jezikom;razumjeti ulogu sluæbenoga jezika; razumjeti ulogumanjinskoga jezika.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME1. Subjektivno i objektivno iznoπenje

dogaajaKljuËni pojmovi: subjektivno i objektivnopripovijedanje.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatisubjektivno i objektivno pripovijedanje; subjektivno iobjektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano).

2. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe KljuËni pojmovi: opis, subjektivni opis osobe.Obrazovna postignuÊa: razlikovati subjektivni odobjektivnoga opisa osobe; stvarati subjektivni opisosobe (usmeni i pisani).

3. Pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobiKljuËni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi,pripovijedanje u treÊoj osobi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje uprvoj i treÊoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju;pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prvaosoba) i nesudionik (treÊa osoba).

4. StvaralaËko prepriËavanje KljuËni pojmovi: prepriËavanje, uvoenje novihelemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik).Obrazovna postignuÊa: prepriËavati izmijenjene ilidopunjene priËe uvodeÊi novi dogaaj i likove.

5. Pisanje i izgovor prijedloga, priloga,veznika i ËesticaKljuËni pojmovi: prijedlozi k(a), s(a); prijedlozi na, o,pri, u uz lokativ i akuzativ; prilozi gdje, kamo, kuda;Ëestica put.Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti prijedloge k/kaispred rijeËi koje poËinju sa k i g ili suglasniËkimskupom koji zavrπava sa k i g (ka πkoli, ka zgradi), s(a)(sa mnom) u govoru i pismu; prepoznavati irazlikovati akuzativ i lokativ (na, o, pri, u); pravilnorabiti i razlikovati priloge gdje, kamo, kuda u govoru ipismu; pisati Ëesticu put uz redne brojeve.

6. Izgovor i pisanje rijeËi s glasovima ije, je(umanjenice i komparativi) KljuËni pojmovi: glasovi ije, je.Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilnoizgovarati i pisati umanjenice i komparative s obziromna glasove ije/je; sluæiti se pravopisom.

7. Pisanje velikoga poËetnoga slovaKljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivimaplaneta, kontinenata, oceana, dræava, zemalja, narodai naseljenih mjesta (zaviËaj).Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravopisnunormu u pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivimaplaneta, kontinenata, oceana, dræava, zemalja, narodai zaviËajnih mjesta s obzirom na zaviËajnu pripadnosti najËeπÊih primjera.

8. ReËeniËni znakoviKljuËni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali; zarez izausklika i rijeËi u vokativu.Obrazovna postignuÊa: pisati veznike a i ali ureËenicama u skladu s pravopisom; pisati zarez izausklika na poËetku reËenice; pisati zarez iza rijeËi uvokativu.

9. Sluπanje, izgovor i pisanje rijeËi sprovedenim glasovnim promjenamaKljuËni pojmovi: rijeË, glasovne promjene, pravopis.Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilnoizgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedeneglasovne promjene; sluæiti se pravopisom.

10. Sluπanje i interpretativno Ëitanjeknjiæevnih tekstova KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje lirskih,pripovjednih i dramskih tekstova.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike udoæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga djela s obzirom narazliËite govorne interpretacije; izraziti doæivljaj djelaprikladnim interpretativnim Ëitanjem (sluæeÊi sevrjednotama govorenoga jezika).

11. Sluπanje knjiæevnih i neknjiæevnih tekstovaKljuËni pojmovi: knjiæevni i neknjiæevni tekstovi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne ineknjiæevne tekstove na temelju sluπnoga primanja(recepcije); zamjeÊivati ulogu pridjeva i imenica teslikovitih izraza u tekstu.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOSTTEME1. Knjiæevnost

KljuËni pojmovi: knjiæevnost, knjiæevni rod (lirika,epika, drama), knjiæevna vrsta.Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne rodove sobzirom na vanjski oblik (proza, lirika, drama).

2. Obiljeæja pripovjednoga tekstaKljuËni pojmovi: pripovijedanje, dogaaj ili radnja,osnovna misao, proza.Obrazovna postignuÊa: uoËiti da pripovjedni tekstpripovijeda o radnji; uoËiti osnovnu misaopripovjednoga teksta.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

36

Page 39: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Fabula i dijelovi fabuleKljuËni pojmovi: fabula, dijelovi fabule, poglavlje.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovatidijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet radnje);uoËiti poglavlje u djeËjem romanu.

4. NaËini pripovijedanjaKljuËni pojmovi: pripovjedaË u 1. i 3. osobi,pripovijedanje, opisivanje, dijalog.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u 1.i 3. osobi; uoËiti odnos pripovjedaËa u 1. i 3. osobiprema pripovijedanome - oprimjeriti ga navodima izteksta; razlikovati dijelove teksta koji iznose tijekradnje, opisivanje i dijalog.

5. Lik u knjiæevnome djeluKljuËni pojmovi: karakterizacija lika govorom ipostupcima.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovatiosobine lika u proznome i dramskome djelu;oprimjeriti govornu i etiËku karakterizaciju navodimaiz teksta.

6. Pustolovni roman KljuËni pojmovi: pustolovni roman.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja pustolovnogaromana; odrediti dijelove fabule; okarakterizirati lik(etiËki, govorno) i odnose meu likovima.

7. Preneseno znaËenje u knjiæevnome djeluKljuËni pojmovi: preneseno znaËenje, pjesniËka slika,poslovica, zagonetka.Obrazovna postignuÊa: zamijetiti preneseno znaËenjeiskazano personifikacijom i pjesniËkom slikom uknjiæevnim djelima.

8. Lirsko pjesniπtvoKljuËni pojmovi: lirska pjesma, motiv, vezani islobodni stih, naziv stiha prema broju slogova.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja lirske pjesme;prepoznati i imenovati motive i temu; prepoznati irazlikovati vezani od slobodnoga stiha; imenovativezani stih prema broju slogova; uoËiti ritam uvezanome i slobodnome stihu.

9. Stilska izraæajna sredstvaKljuËni pojmovi: onomatopeja, kontrast, epitet.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilskasredstva u poetskome i pripovjednome tekstu;razlikovati epitet od pridjeva.

10. Tematska i vrstovna podjela lirskihpjesamaKljuËni pojmovi: domoljubna, pejsaæna i ljubavnapjesma, himna, haiku.Obrazovna postignuÊa: razlikovati domoljubnu,pejsaænu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu iglavnu misao pjesme; hrvatska himna; uoËiti obiljeæjahimne, uoËiti obiljeæja haiku pjesme.

11. Dramski tekstoviKljuËni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici,dijalog, monolog, didaskalije.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja tekstanamijenjena izvoenju na pozornici; razlikovatidijalog od monologa.

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURATEME1. Mediji

KljuËni pojmovi: medij - prijenosnik poruke, vrstemedija.Obrazovna postignuÊa: osvijestiti postojanje razliËitihvrsta medija; navesti primjer za priopÊajni proces(poπiljatelj - poruka - medij - primateljsporazumijevanje) u jednome od medija.

2. Filmski rodovi KljuËni pojmovi: dokumentarni film, animirani film,igrani film.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatifilmske rodove.

3. Animirani filmKljuËni pojmovi: crteæ ili predmet u pokretu.Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovna obiljeæjaanimiranoga filma; razlikovati crtani film odlutkarskoga filma.

4. TisakKljuËni pojmovi: vrste tiska.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati vrstetiska.

5. KazaliπteKljuËni pojmovi: kazaliπna izraæajna sredstva: govor,gluma, scenografija, kostimografija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti suprotstavljene likove,prepoznati kazaliπna izraæajna sredstva u predstavi:scenografiju, kostimografiju, rasvjetu.

IZBORNI SADRÆAJIDuga i kratka mnoæina Zbirne imenice (tvorba, znaËenje, slaganje s predikatom)Imenice koje imaju samo mnoæinu/jedninuImenice koje mnoæinu zamjenjuju zbirnim imenicamaImenice koje mnoæinu tvore zamjenskim (supletivnim)osnovama (Ëovjek-ljudi)Nazivi dræava i sklonidbaBrojevne imeniceAkuzativ i genitiv uz glagol nematiNavezakSibilarizacijaPalatalizacijaJotacija Nepostojano a, ePravilna uporaba prijedloga uz pojedine padeæe

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

37

Page 40: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Prijedlozi i padeæi u medijima (dobri i pogrjeπni primjeri) Jednostavni i sloæeni prijedloziPrilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka)Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako...Prilog ili prijedlog? Prilog ili pridjev?Uporaba evo, eto, enoHrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski»itanje s razumijevanjem (knjiæevnih i neknjiæevnihtekstova)Opseæno prepriËavanjeSubjektivno i objektivno izvjeπÊivanjeOsnovno i preneseno znaËenjeOsobno intimno pismoRazgovor

U zaviËaju hrvatske himne miruje proπlost i zrcali sebuduÊnost moje zemljePostanak i razvoj himne od antike do suvremenoga dobaUsmene lirske pjesme o BoæiÊuPripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bakei jezikom moje generacijePriËa nastala iz onomatopeje (uËeniËki ostvaraji)Lirske pjesme na zaviËajnome narjeËju Motiv u likovnoj i knjiæevnoj umjetnostiZnanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi udjeËjim romanima odabranoga knjiæevnikaPejsaæ u djelima zaviËajnih pisacaPokretna slika na filmu, televiziji i raËunaluZvuk u filmuKazaliπni plakat kao medij

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)1. Ivan Kuπan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi

ili Zagonetni djeËak ili Koko u Parizu ili Laæeπ, Melitaili DomaÊa zadaÊa

2. ©aljive narodne priËe3. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice4. Milivoj Matoπec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traæi

neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suviπan u Svemiru5. Grigor Vitez: Pjesme6. Sempe/Goscinny: Nikica7. Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu

ili Zaljubljen do uπiju ili Svaπta u mojoj glavi8. Zlatko KriliÊ: PoËetak plovidbe ili »udnovata istina ili

Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili ©aljive priËe i priËebez πale

9. Sanja PiliÊ: Mrvice iz dnevnog boravka10. Pavao PavliËiÊ: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju11. Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreæa je baËena ili

Bijeg s Mreæe12. Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u

©Ëitarjevu ili Muki13. Mark Twain: Doæivljaji Toma Sawyera ili Doæivljaji

Huckleberryja Finna14. Jules Verne: Put u srediπte zemlje ili Put oko svijeta za

80 dana ili 20000 milja pod morem15. Maja Brajko-LivakoviÊ: Finka Fi

16. Tito BilopavloviÊ: Paunaπ17. Aleksandar Puπkin: Bajka o ribaru i ribici18. Basne (izbor)19. Branka Primorac: Ljubavni sluËaj maËka Joje20. Roald Dahl: Charlie i tvornica Ëokolade21 Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas22. Ivan Cankar: Istina i ljubav23. Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja)24. Hrvoje Hitrec: Matko na πtakama25. Anto Gardaπ: Miron u πkripcu ili Filip djeËak bez imena26. Selma Lageröf: Legende o Kristu

Popis filmova:Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oniobrauju u tom razredu.1. ©to je film: Uvod u filmske vrste2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja3. D.VukotiÊ:1001 crteæ, Igra4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi5. W. Disney: po izboru6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.

6. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Vrste zamjenica

KljuËni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne,povratna, povratno-posvojna, pokazne.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i pravilno rabitiposvojne, povratne, povratno-posvojne i pokaznezamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.

2. Glagoli po predmetu radnjeKljuËni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli,povratni glagoli.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagole popredmetu radnje (tj. po imenskoj rijeËi u akuzativu);razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole popredmetu radnje u skladu s normom.

3. Glagoli po viduKljuËni pojmovi: glagolski vid, svrπeni i nesvrπeniglagoli.Obrazovna postignuÊa: razlikovati svrπene i nesvrπeneglagole; uoËavati i razlikovati najËeπÊe vidske parove.

4. InfinitivKljuËni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova izavrπetci.Obrazovna postignuÊa: prepoznati infinitiv i njegovezavrπetke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbiglagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuniglagola.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

38

Page 41: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Glagolski pridjevi i glagolska imenicaKljuËni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjevradni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i tvoritiglagolske pridjeve; razlikovati i pravilno rabiti radni itrpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sazavrπetkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv iglagolsku imenicu.

6. Izricanje sadaπnjosti prezentom KljuËni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija),prezent pomoÊnih glagola.Obrazovna postignuÊa: prepoznati prezent, razumjetinjegovo osnovno znaËenje; sprezati glagole uprezentu prema morfoloπkim obiljeæjima (osoba ibroj); usvojiti prezent pomoÊnih glagola; prikladnorabiti prezent u govorenju i pisanju.

7. Izricanje proπlosti perfektom KljuËni pojmovi: perfekt, krnji perfekt.Obrazovna postignuÊa: prepoznati perfekt, razumjetinjegovo osnovno znaËenje, vladati oblicima perfektapomoÊnih glagola; prikladno rabiti perfekt ugovorenju i pisanju; razlikovati prezent i perfekt ugovorenju i pisanju.

8. Izricanje proπlosti aoristom, imperfektom ipluskvamperfektomKljuËni pojmovi: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati aorist iimperfekt kao jednostavne glagolske oblike;prepoznati pluskvamperfekt kao sloæeni glagolskioblik; razumjeti njihovo osnovno znaËenje; usvojitiaorist i imperfekt pomoÊnoga glagola biti;prepoznavati aorist i imperfekt pomoÊnoga glagolahtjeti; moÊi zamjenjivati aorist, imperfekt ipluskvamperfekt perfektom; moÊi proizvoditi oblikeglagola koji se u aoristu, imperfektu ipluskvamperfektu najËeπÊe rabe.

9. Izricanje buduÊnosti futuromKljuËni pojmovi: futur prvi, futur drugi.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, razlikovati,pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi;razumijevati njihova znaËenja i tvorbe; samostalnosprezati glagole u futuru prvome; zamjenjivati futurdrugi svrπenim prezentom; preoblikovati prezent uoba futura.

10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativomKljuËni pojmovi: glagolski naËin, imperativ.Obrazovna postignuÊa: prepoznati imperativ kaoglagolski naËin, razumjeti njegovo znaËenje,razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati zapovijed imolbu imperativom; prepoznati imperativ u reËenici;razlikovati istoobliËnice imperativa i prezenta ureËenici.

11. Izricanje æelje kondicionalomKljuËni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatikondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu; pravilnorabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju zaizricanje æelje i molbe.

12. Vrste predikataKljuËni pojmovi: glagolski i imenski predikat.Obrazovna postignuÊa: prepoznati imenski predikat;prepoznati imenski predikat u razliËitim glagolskimoblicima; razlikovati imenski od glagolskogapredikata.

13. ReËeniËni i pravopisni znakovi: trotoËje,izostavnik, crtica, zagradaKljuËni pojmovi: trotoËje, izostavnik, crtica, zagrada.Obrazovna postignuÊa: prepoznati trotoËje, zagrade utekstu kao reËeniËne znakove i crticu kao pravopisniznak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisatitrotoËje, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvaritiu Ëitanju; pravilno pisati veliko i malo slovo izarazgodaka.

14. Veliko poËetno slovo u imenima pokrajinai krajeva, dijelova naselja, trgova i ulicaKljuËni pojmovi: viπeËlani nazivi pokrajina i krajeva,dijelova naselja, ulica i trgova.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetnoslovo u viπeËlanim imenima pokrajina i krajeva tedijelova naselja (gradske Ëetvrti, dijelovi sela, trgova,ulice, parkovi...); samostalno se koristiti pravopisom upisanju velikoga poËetnoga slova.

15. PoËetci hrvatske pismenostiKljuËni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica,Êirilica; BaπËanska ploËa, prvotisak.Obrazovna postignuÊa: razlikovati latinicu, glagoljicu,Êirilicu i znati osnovne podatke o njima; prepoznatipismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovnepodatke o BaπËanskoj ploËi, prvoj hrvatskoj tiskanojknjizi i jednome spomeniku na svakome pismu;imenovati i prepoznati najvaænije o spomenike usvojemu zaviËaju, znati vaæne povijesne podatke onjima.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME1. StvaralaËko prepriËavanje s promjenom

glediπtaKljuËni pojmovi: glediπte, prepriËavanje s promjenomglediπta.Obrazovna postignuÊa: prepriËavati tekst usmeno ipisano mijenjajuÊi glediπte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

39

Page 42: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Saæeto prepriËavanjeKljuËni pojmovi: saæeto prepriËavanje, saæimanje,saæetak.Obrazovna postignuÊa: saæimati tekst; saæetoprepriËavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti;samostalno oblikovati saæetak (usmeno i pisano).

3. RazgovorKljuËni pojmovi: sluæbeni razgovor, privatnirazgovor.Obrazovna postignuÊa: razlikovati sluæbeni odprivatnoga razgovora; sudjelovati u dramskimimprovizacijama sluæbenoga i privatnoga razgovorapoπtujuÊi osobitosti svakoga od njih.

4. Interpretativno Ëitanje i krasnoslov KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje, krasnoslov.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike udoæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga teksta s obzirom narazliËite govorne interpretacije; izraziti doæivljajknjiæevnoumjetniËkoga teksta prikladnim interpreta-tivnim Ëitanjem; krasnosloviti.

5. PortretKljuËni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, planopisa.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vanjski odunutarnjega opisa lika; portretirati lik na temeljuprethodno stvorenoga plana.

6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostoraKljuËni pojmovi: pejsaæ, otvoreni prostor, zatvoreniprostor, plan opisa.Obrazovna postignuÊa: opisivati pejsaæ, otvoreni izatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenogaplana opisa.

7. StvaralaËko pisanje i interpretativnokazivanje viceva i anegdotaKljuËni pojmovi: stvaralaËko pisanje (anegdote izπkolskoga æivota), govorenje anegdota i viceva.Obrazovna postignuÊa: stvaralaËki pisati na zadanipoticaj (voeno i samostalno); sluπati i sluπnodoæivljavati interpretaciju anegdote i vica;interpretativno kazivati anegdotu i vic.

8. Dramatizacija pripovjednoga tekstaKljuËni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog,monolog, didaskalije.Obrazovna postignuÊa: preoblikovati pripovjednitekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst.

9. Sluπanje, izgovor i pisanje rijeËi sprovedenim glasovnim promjenamaKljuËni pojmovi: rijeËi u kojima su provedeneglasovne promjene.Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilnoizgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedeneglasovne promjene; sluæiti se pravopisom.

10. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskogapridjeva radnogaKljuËni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskogapridjeva radnoga(m. r. jd.).Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoritiinfinitiv ispred zanaglasnice i iza nje; pravilno pisatiglagolski pridjev radni u m. r. jd. kojemu osnovazavrπava na je- (htjeti, smjeti, æivjeti, umrijeti, vidjeti...).

11. Pisanje, izgovor i Ëitanje glagolskih oblikaKljuËni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti;nijeËnica uz glagolske oblike.Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti aorist glagolabiti u govoru i pismu; pravilno pisati nijeËnicu uzglagolske oblike.

12. Pisanje zamjenica KljuËni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se;razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojnezamjenice u govoru i pismu.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoritipovratne glagole (smijati se, πaliti se).

13. »itanje i pisanje trotoËja, izostavnika,crtice i zagrade KljuËni pojmovi: reËeniËni i pravopisni znakovi.Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti trotoËje:izostavljanje rijeËi/skupa rijeËi/ u reËenici, na krajuprekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekidanabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reËeniËni znak:izraæavanje jaËe stanke nego πto je izraæena zarezom;pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak:zamjena prijedloga do (80 - 90 km, 1852. - 1881.),udaljenost izmeu dvaju (ili viπe) mjesta, smjer;prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik izagradu.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOSTTEME1. Odnos teme i motiva u knjiæevnome djelu

KljuËni pojmovi: tema motiv.Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme, poticaj doæivljaju, dogaaju,sukobu) u tematskome kontekstu.

2. Usmena (narodna) knjiæevnostKljuËni pojmovi: usmena knjiæevnost, stalni epitet,epski deseterac, epska i lirska pjesma.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epske i lirskenarodne pjesme; uoËiti stalni epitet i deseterac kaoobiljeæja usmenoga stvaralaπtva; razlikovati epsku odlirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ilidoæivljaja.

3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vicKljuËni pojmovi: crtica, anegdota, vic.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja crtice,anegdote, vica.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

40

Page 43: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. PovjesticaKljuËni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo,kompozicija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja povjestice kaodjela koje ima elemente pjesniËkoga i pripovjednogaizraæavanja; razlikovati povjesticu od lirske pjesme.

5. Povijesni i znanstveno-fantastiËni romanKljuËni pojmovi: povijesni roman, znanstveno-fantastiËni roman.Obrazovna postignuÊa: razlikovati romane prematematsko-motivskomu sloju; prepoznati naËinepripovijedanja.

6. PjesniËke slikeKljuËni pojmovi: pjesniËka slika.Obrazovna postignuÊa: spoznati pjesniËku sliku kaoslikovni izraz doæivljen osjetilom vida, sluha, njuha,okusa i dodira; uoËiti motive u pjesniËkim slikama ipovezati ih s osjetilima kojima su zamijeÊeni.

7. Stilska izraæajna sredstvaKljuËni pojmovi: ponavljanje, asonanca, aliteracija.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilskasredstva u poetskome i proznome tekstu, uoËiti uloguponavljanja istih glasova, rijeËi, izraza, reËenica uostvarivanju ritma.

8. Dijalektno pjesniπtvoKljuËni pojmovi: su zaviËajni motivi; Ëakavsko,kajkavsko i πtokavsko pjesniπtvo.Obrazovna postignuÊa: prepoznati suodnoszaviËajnoga govora (narjeËja ili dijalekta) i zaviËajnihtema i motiva; uoËiti ritmiËnost u pjesmama nanarjeËjima.

9. Vrste kitica (strofa)KljuËni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema brojustihova, vrste ritma. Obrazovna postignuÊa: odrediti i imenovati kiticu(strofu) prema broju stihova; dvostih, trostih,Ëetverostih; prepoznati vrste rime: parna, obgrljena,ukrπtena.

10. Dramski tekstKljuËni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja i dijelovedramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi,dramska situacija, Ëin: prepoznati dramski sukob kaotemelj dramskoj radnji.

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURA

TEME1. Filmska izraæajna sredstva

KljuËni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstvau filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kutasnimanja.

2. Mreæa (internet)KljuËni pojmovi: mreæne stranice, hrvatski jezik iknjiæevnost na mreæi.Obrazovna postignuÊa: pronaÊi nekoliko mreænihstranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjiæevnosti.

3. Strip KljuËni pojmovi: zraæajna sredstva stripa: crteæ,kvadrat, fabula prikazana kvadratima.Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstvastripa; uoËiti sliËnost i razliku izmeu filmskoga kadrai kvadrata stripa (plan i kut gledanja).

IZBORNI SADRÆAJIGlagoli po znaËenjuPovratni glagoli: pravi, nepravi, uzajamno povratniNesvrπeni glagoli: trajni i uËestaliDvovidni glagoliPrava i prenesena sadaπnjostGnomski prezent, aoristFuturski perfekt, aoristPripovjedni i svevremenski imperativIzricanje stroge zapovijedi i zabrane Prezent ili aoristImperfekt - zaboravljeno glagolsko vrijemeAorist i imperfekt u sms-porukamaInaËice futura (razgovorne, meujeziËne, dijalektne)Glasovne promjene u sprezanjuJotacija ili palatalizacija u prezentuGlasovne promjene u gl. pridjevu radnom: vokalizacija ipromjena je > i ispred oGlagoljske knjige; glagoljiËne i latiniËne inkunabulePovijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri(Aleja glagoljaπa)Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicimaSroËnost posvojne zamjenice i imenicaNaglaπeni i nenaglaπeni oblici povratne zamjeniceSklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica

StvaralaËko pisanje (dnevnik)Obavijest - vijestJavni govorIzraæajno Ëitanje dijalektnih tekstova (zaviËajni idiom)Scenske improvizacije

Izlet u zaviËaj duha (Josip BratuliÊ), πkola glagoljice, Alejaglagoljaπa od RoËa do Huma; BaπÊanska ploËa (Krk),Valunska ploËa (Cres) itd.PoËetci hrvatske pismenosti i knjiæevnoga stvaralaπtvaHrvatski epski junaci usmene knjiæevnosti

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

41

Page 44: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbiAnegdote i vicevi na zaviËajnome narjeËjuCrtice o æivotu u πkoli, obitelji i zaviËajuDramski tekstovi zaviËajnih puËkih pisacaZaviËajne narodne poslovice i poruke u njima

Vrste stripa po temiUporaba rijeËi u stripuRaËunalne igre

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)1. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: PriËe iz davnine (osim ©ume

Striborove i RegoËa koji su u Ëetvrtome razredu)2. Stjepan Tomaπ: Mali ratni dnevnik3. August ©enoa: Povjestice4. Blanka Dovjak-MatkoviÊ: ZagrebaËka priËa5. Mark Twain: KraljeviÊ i prosjak6. Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praπumu7. Ivona ©ajatoviÊ: Tajna ogrlice sa sedam rubina8. Snjeæana GrkoviÊ-JanoviÊ: Velebitske vilin staze9. Josip CveniÊ: »vrsto dræi joy-stick10. Jadranko Bitenc: Twist na bazenu11. ©ime StoriÊ: Poljubit Êu je uskoro, moæda12. Christine Nöstlinger: Konrad, djeËak iz limenke ili

Olfi meu æenama13. Vlatko ©ariÊ: Rogan ili Miπko14. Vladimir Nazor: Veli Joæe15. Milutin Majer: Dolazak Hrvata16. Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen17. Dubravko HorvatiÊ: JunaËina Mijat TomiÊ18. Jonathann Swift: Gulliverova putovanja19. Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina20. Joæa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga21. Frances Hodgson Burnett: Mali lord21. Pajo Kaniæaj: TriËave pjesme22. Danijel DragojeviÊ: Bajka o vratima23. Æelimir Hercigonja: Tajni leksikon24. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor)25. Oscar Wilde: Sretni kraljeviÊ26. Nikola PuliÊ: Maksimirci

Popis filmova:Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih)koji Êe uËenicima najbolje pokazati pojedina filmskaizraæajna sredstva. 1. ©to je film: Filmska izraæajna sredstva2. Kazaliπte: Sve je to kazaliπte, Guæva na pozornici3. BraÊa Lumiere, G. Melies4. P. Krelja: Povratak5. R. Zemeckis: Forrest Gump6. S. Raimi: Spiderman 27. G. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal)8. W. Wyler: Ben Hur

7. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Objekt

KljuËni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravniobjekt.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati objekt ureËenici; razlikovati izravni i neizravni objekt.

2. Priloæne oznakeKljuËni pojmovi: priloæne oznake, priloæna oznakamjesta, vremena, naËina.Obrazovna postignuÊa: uoËiti priloæne oznake ureËenici; razlikovati priloæne oznake mjesta, vremena,naËina.

3. ImeniËki dodatci: atribut i apozicijaKljuËni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniËki,atributni skup, apozicija, apozicijski skup.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati atribut iatributni skup; apoziciju i apozicijski skup; razlikovatipridjevni i imeniËki atribut; prikladno rabiti atribut iapoziciju u govorenju i pisanju; pravilno pisati zarezkod apozicije i apozicijskoga skupa uposlijeimeniËnome poloæaju.

4. Zamjenice i njihova uloga u reËeniciKljuËni pojmovi: upitne, odnosne i neodreenezamjenice.Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti padeæne oblikeupitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica ugovorenju i pisanju; razumjeti uloge povratne ipovratno-posvojne zamjenice u reËenici.

5. Jednostavna reËenicaKljuËni pojmovi: jednostavna reËenica, neproπirenareËenica, proπirena reËenica; neoglagoljena reËenica,besubjektna reËenica.Obrazovna postignuÊa: upoznati strukturuneproπirene reËenice; prepoznati slaganje subjekta ipredikata u reËenici; prikladno slagati subjekt ipredikat; upoznati strukturu proπirene reËenice;prepoznati predikat i rijeËi koje ga dopunjuju uproπirenoj reËenici; prepoznati subjekt i rijeËi koje gadopunjuju u proπirenoj reËenici; prepoznati iimenovati neoglagoljenu reËenicu; prepoznati iimenovati besubjektnu reËenicu.

6. Sloæena reËenica KljuËni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrπtavanjereËenica, vezniËka sredstva.Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavnereËenice u sloæenu; razumjeti naËine sklapanjajednostavnih reËenica u sloæenu; prepoznavativezniËka sredstva: veznike, vezniËke skupove, prilogei zamjenice kao vezniËke rijeËi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

42

Page 45: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Nezavisno sloæena reËenicaKljuËni pojmovi: vezniËke i nevezniËke reËenice(reËeniËni niz), sureËenice.Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavnereËenice u sloæenu nizanjem i povezivanjem;razlikovati vrste veznika u nezavisno sloæenimreËenicama.

8. Vrste nezavisno sloæenih reËenicaKljuËni pojmovi: nezavisno sloæena reËenica: sastavna,rastavna i suprotna reËenica, iskljuËna i zakljuËnareËenica.Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje razliËitihvrsta nezavisno sloæenih reËenica; prepoznavati vrstenezavisno sloæenih reËenica; nauËiti tipiËne veznike;pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloæenimreËenicama.

9. Zavisno sloæena reËenicaKljuËni pojmovi: zavisno sloæena reËenica, glavna izavisna sureËenica, inverzija, umetnuta reËenica.Obrazovna postignuÊa: uvrπtavati jednostavnereËenice u sloæenu; prepoznati zavisno sloæenureËenicu, u zavisno sloæenoj reËenici raspoznavatiglavne i zavisne sureËenice, inverziju, zavisneumetnute sureËenice i vezna sredstva.

10. Izricanje predikata, subjekta, objekta iatributa reËenicomKljuËni pojmovi: predikatna reËenica, subjektnareËenica, objektna reËenica, atributna reËenica.Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje predikatnereËenice, subjektne reËenice, objektne reËenice,atributne reËenice; prepoznavati ih; u jednostavnijimprimjerima zamjenjivati imenski predikatpredikatnom reËenicom, subjekt subjektnomreËenicom, objekt objektnom reËenicom, atributatributnom reËenicom.

11. Vrste priloænih reËenicaKljuËni pojmovi: priloæna reËenica; vrste priloænihreËenica: mjesna, vremenska, naËinska.Obrazovna postignuÊa: zamjenjivati priloæne oznakemjesta, vremena i naËina zavisnim sureËenicama;prepoznavati priloæne reËenice i razumjeti njihovoznaËenje; znati pisati zarez u zavisnim reËenicama.

12. Naglasak KljuËni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku,mjesto naglaska u naglaπenoj rijeËi.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i prema uzorupravilno rabiti naglaske u govorenju i Ëitanju;postupno odreivati naglasna obiljeæja: mjesto,duæinu i ton u tipiËnim rijeËima; pravilno Ëitatinaglasno oznaËene rijeËi; osvijestiti razliku izmeuvlastitoga i knjiæevnoga naglasnoga sustava.

13. SamoznaËne i suznaËne rijeËiKljuËni pojmovi: samoznaËne i suznaËne rijeËi,naglasnice, nenaglasnice, prednaglasnice,zanaglasnice.Obrazovna postignuÊa: razlikovati samoznaËne(leksiËke) rijeËi i suznaËne (gramatiËke) rijeËi;razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice izanaglasnice (tipiËni primjeri); pravilno rabitiprednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju;prepoznavati naglasne cjeline; prepoznavati i pravilnoizgovarati naglaπene i nenaglaπene rijeËi.

14. Veliko poËetno slovo u imenima druπtava,organizacija, udruga, pokreta i javnihskupovaKljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u imenimadruπtava, organizacija, udruga, pokreta i javnihskupova.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetnoslovo u najËeπÊim primjerima.

15. Povijest hrvatskoga knjiæevnoga jezikaKljuËni pojmovi: prvi tiskani rjeËnik i prva tiskanaslovnica (gramatika); Gajeva reforma, gajica,zajedniËki jezik svih Hrvata.Obrazovna postignuÊa: znati imena i osnovnepodatke o prvome tiskanome rjeËniku i prvoj tiskanojslovnici hrvatskoga jezika (Faust VranËiÊ, 1595.;Bartol KaπiÊ, 1604.); razumjeti ulogu i vaænostipojave tiskanih rjeËnika i slovnice u razvojuhrvatskoga jezika; razumjeti razloge koji su doveli doGajeve reforme i njezine uËinke.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJE I STVARANJE

TEME1. Pripovijedanje (usmeno i pisano)

KljuËni pojmovi: elementi fabule, dijalog upripovjednome tekstu.Obrazovna postignuÊa: razlikovati i izdvajati dijelovefabule u govorenju i pisanju; pripovijedati na temeljuzadanih dijelova fabule; djelotvorno se koristitidijalogom u pripovijedanju.

2. Uloga opisa u pripovijedanjuKljuËni pojmovi: opis, statiËan i dinamiËan opis,usporavanje radnje.Obrazovna postignuÊa: prepoznati ulogu opisa upripovijedanju (statiËan i dinamiËan opis, usporavanjeradnje); djelotvorno se koristiti opisom upripovijedanju.

3. Natuknica i biljeπkaKljuËni pojmovi: natuknica i biljeπka.Obrazovna postignuÊa: izdvajati kljuËne pojmove izvezanoga teksta; djelotvorno se sluæiti biljeπkama inatuknicama u pripremi izvjeπÊa, komentara, rasprave

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

43

Page 46: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Biografija i autobiografijaKljuËni pojmovi: biografija i autobiografija.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije podatke izautobiografije; stvarati natuknice za pisanje biografije.

5. Vijest, novinska vijestKljuËni pojmovi: vijest.Obrazovna postignuÊa: sluπati, Ëitati i razumjeti vijest;samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu.

6. KomentarKljuËni pojmovi: komentar.Obrazovna postignuÊa: prepoznati komentar irazlikovati ga od vijesti; sluπati i razumjeti komentar;stvarati komentar u govoru i pismu.

7. Izraæavanje pjesniËkim slikamaKljuËni pojmovi: stilska izraæajna sredstva.Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati pjesniËkeslike prema razliËitim osjetilnim poticajima;samostalno stvarati onomatopejske rijeËi i izraze ujeziËnim poetskim igrama; samostalno stvaratiusporedbu, personifakciju, metaforu, hiperbolu igradaciju u jeziËnim poetskim igrama; rabiti stvoreneizraze u pri stvaralaËkome pisanju.

8. Odnosi meu rijeËimaKljuËni pojmovi: istoznaËnice, bliskoznaËnice,suprotnice.Obrazovna postignuÊa: uoËavati razliËite znaËenjskeodnose meu rijeËima; preoblikovati tekstzamjenjujuÊi pojedine rijeËi znaËenjski srodnima;prevoditi zaviËajne sinonime na standardni jezik;zapaæati uloge istoznaËnih i bliskoznaËnih rijeËi uknjiæevnome tekstu.

9. NaËini sporazumijevanjaKljuËni pojmovi: sporazumijevanje, vrjednotegovorenoga jezika, nejeziËna sredstvasporazumijevanja.Obrazovna postignuÊa: upoznati vrjednotegovorenoga jezika i nejeziËnih sredstavasporazumijevanja te zamjeÊivati njihovu obavijesnufunkciju; primjereno se sluæiti vrjednotamagovorenoga jezika; djelotvorno se sluæiti nejeziËnimsredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji.

10. Izraæajno ËitanjeKljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje.Obrazovna postignuÊa: sluπati izraæajno Ëitanje;izraæajno Ëitati poznate tekstove; zamjeÊivati ulogureËeniËnih znakova i njihovu vezu s govornimvrjednotama jezika.

11. Zarez u sloæenoj reËeniciKljuËni pojmovi: reËeniËni niz, inverzija, umetnutareËenica, vezna sredstva.Obrazovna postignuÊa: rabiti zarez u sloæenoj reËeniciu skladu s pravopisom (reËeniËni niz, inverzija,

umetnuta reËenica, vezna srodstva).

12. Upravni govorKljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju,navoenje i objaπnjenje.Obrazovna postignuÊa: pisati upravni govor ureËenicama s razliËitim odnosima navoenja iobjaπnjenja; pisati upravni govor u skladu spravopisom; pravilno preoblikovati upravni uneupravni govor i obratno.

13. Pisanje neodreenih zamjenicaKljuËni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica iprijedloga, zamjenica i Ëestice god.Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati neodreenezamjenice s prijedlogom; pravilno pisati i razumjetirazliku u znaËenju izmeu sloæene zamjenice sËesticom god i rastavljenoga pisanja Ëestice god uzzamjenicu.

14. Pisanje - poπtivanje pravopisne normeKljuËni pojmovi: veliko slovo; reËeniËni i pravopisniznakovi; pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je;pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu).Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivatiprethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo uskladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËiu kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ, , ije, je (premapopisu rijeËi); pisati kratice u skladu s pravopisom;sluæiti se pravopisom.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOST

TEME1. Ideja u knjiæevnome djelu

KljuËni pojmovi: ideja.Obrazovna postignuÊa: uoËiti ideju u knjiæevnomdjelu; razlikovati ideju od pouke.

2. Slijed dogaaja u pripovjednome djeluKljuËni pojmovi: kompozicija, kronoloπki slijed,retrospekcija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti kompoziciju upripovjednome djelu; prepoznati kronoloπki slijed;prepoznati retrospekciju.

3. Mit i legendaKljuËni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova ilegenda, likovi u mitu i legendi.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja mita i legende;razlikovati mit i legendu; uoËiti znaËajke lika u mitui legendi.

4. Biografija, autobiografijaKljuËni pojmovi: biografija, autobiografija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja biografije iautobiografije.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

44

Page 47: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Socijalna tematika u pjesniπtvu i proziKljuËni pojmovi: socijalni roman, socijalnapripovijetka, socijalna pjesma.Obrazovna postignuÊa: uoËiti socijalne motive i temeu pjesniËkim i pripovjednim tekstovima.

6. KriminalistiËka pripovijetka ikriminalistiËki romanKljuËni pojmovi: kriminalistiËka pripovijetka ikriminalistiËki roman.Obrazovna postignuÊa: uoËiti motive, teme iznaËajke likova u pripovjednim djelimakriminalistiËke tematike.

7. Lik u knjiæevnome djeluKljuËni pojmovi: etiËka karakterizacija, psiholoπkakarakterizacija, socijalna karakterizacija, portret;motiviranost postupaka lika.Obrazovna postignuÊa: uoËiti znaËajke lika uknjiæevnome djelu; prepoznavati naËinekarakterizacije lika u knjiæevnome djelu; odreditiportret lika u knjiæevnome djelu; uoËiti motiviranostpostupaka likova i njihove meuodnose.

8. Stilska izraæajna sredstva: metafora,hiperbola, gradacijaKljuËni pojmovi: metafora, hiperbola, gradacija.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasnitimetaforu; prepoznati i imenovati hiperbolu igradaciju u knjiæevnom tekstu.

9. SonetKljuËni pojmovi: sonet.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje, razotkrivanje.

10. BaladaKljuËni pojmovi: balada.Obrazovna postignuÊa: uoËiti lirsko-epska obiljeæjabalade; primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj iepskom u pjesmi te stilskim sredstvima priinterpretaciji balade.

11. Teme lirskih pjesamaKljuËni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna(religiozna) pjesma.Obrazovna postignuÊa: uoËiti teme i motive umisaonim i duhovnim pjesmama.

12. Dramske vrsteKljuËni pojmovi: komedija, tragedija, drama u uæemsmislu rijeËi; dramski prizor.Obrazovna postignuÊa: razlikovati komediju,tragediju i dramu u uæem smislu rijeËi; uoËiti dramskiprizor.

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURA

TEME1. Igrani film

KljuËni pojmovi: igrani film, vrste igranoga filma.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti obiljeæjaigranoga filma i filmske priËe; uoËiti ideju te odnosemeu likovima i izraæajna sredstva; razlikovati vrsteigranoga filma; usporediti film i knjiæevno djelo.

2. Televizijske emisijeKljuËni pojmovi: vrste televizijskih emisija.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste televizijskihemisija s obzirom na njihovu namjenu.

3. RadioKljuËni pojmovi: zvuk - radijsko izraæajno sredstvo,vrste radijskih emisija.Obrazovna postignuÊa: prepoznati radijska izraæajnasredstva; razlikovati vrste radijskih emisija; osvijestitiobavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija.

4. KnjiænicaKljuËni pojmovi: knjiæna graa.Obrazovna postignuÊa: samostalno se sluæitireferentnom zbirkom: rjeËnikom, enciklopedijom ipravopisom.

IZBORNI SADRÆAJI

Prijedloæni objektGlagoli koji otvaraju mjesto razliËitim vrstama objekta(gl. rekcija)Prijedloæni atributGlagolski pridjevi u funkciji atributaApozicije koje se ne slaæu s imenicom u rodu i brojuNeimenske rijeËi u imenskome predikatuInfinitiv kao subjektPriloæne oznake sredstva, koliËine, druπtvaPriloæna oznaka mjesta u znaËenju mjesta radnje, ciljaradnje i tijeka radnjePreoblika upravnoga govora u neupravni objektnomreËenicom i obratnoPrimjeri sloæenih reËenica s veznikom a kojima se neizraæava suprotnostMjesto odnosne zamjenice u sloæenoj reËeniciTvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje odpridjevaRazlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva Glasovne promjene: rijeËi u kojima je provedeno viπeglasovnih promjenaAntonimi, djelomiËna i viπestruka antonimijaObliËni i leksiËki homonimi, homonimija, homonimskiparovi, homografiPisanje razliËitih vrsta kraticaNajstariji hrvatski rjeËnici (Jakov Mikalja, Juraj HabdeliÊ,Ivan Belostenec)Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar BernardinaSpliÊanina)Razgovor u razliËitim komunikacijskim situacijama

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

45

Page 48: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama)Mitski likoviPrijevod dijalektnih tekstovaPisanje pjesme

Od hrvatskih petrarkista do Matoπa (sonet u hrvatskojknjiæevnosti)Lirsko-epske knjiæevne vrste: romanca i poema©enoino dobaAutobiografije ljudi koji osvjetlaπe svijetRazvoj hrvatskoga putopisa ZaviËajne legendeTrivijalna knjiæevnostEtiËka karakterizacija likova u djelima odabranogaknjiæevnika

Maska, scenografija i kostimografija u filmuFilm i kazaliπteKazaliπni æivot u HrvatskojTelevizijska i radijska vijest

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)1. Boæidar Prosenjak: Divlji konj2. Hrvoje Hitrec: Smogovci3. Vladimir Nazor: Pripovijetke4. Dobriπa CesariÊ: Pjesme5. Damir Miloπ: Bijeli klaun6. Zoran PongraπiÊ: Gumi-gumi7. Branka Primorac: Maturalac8. Dubravko JelaËiÊ-Buæimski: Sportski æivot LeteÊeg

Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e iKGB-a

9. Charles Dickens: Oliver Twist10. IÊan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja11. August ©enoa: »uvaj se senjske ruke12. Dinko ©imunoviÊ: Duga13. Pero Zlatar: OtkljuËani globus14. Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili

Mirakul od mora15. Branka Kalauz: »uj, Pigi, zaljubila sam se16. Jadranka Klepac: Miris knjige17. Bernard Jan: Potraæi me ispod duge18. Daniel Defoe: Robinson Crusoe19. Pavao PavliËiÊ: Dobri duh Zagreba20. Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice21. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi

jadi Adriana Molea22. Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja23. Scott O’Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo24. Gustav Schwab: Najljepπe priËe klasiËne starine25. Nada IveljiÊ: Æeliπ li vidjeti bijele labudove ili Bijeli

patuljak ili Lutke s duπom26. Deborah Ellis: DjevojËica iz Afganistana27. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Lastin rep28. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije29. Izbor proze i poezije o domovinskome ratu

Popis filmova:U prvom su planu igrani filmovi:1. ©to je film: Igrani film2. ©to je film: Gluma u filmu3. Filmovi Ch. Chaplina4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film

po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaËajnenagrade)

6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna ikvalitetna serija po izboru)

8. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:JEZIK

TEME1. Nastajanje rijeËi

KljuËni pojmovi: proπirivanje znaËenja, posuivanjerijeËi, tvorenje rijeËi.Obrazovna postignuÊa: osvijestiti naËine nastajanjanovih rijeËi (proπirivanjem znaËenja, promjenomoblika, promjenom vrste, posuivanjem); moÊistvarati nove rijeËi proπirivanjem znaËenja ipromjenom oblika.

2. Podrijetlo rijeËiKljuËni pojmovi: podrijetlo rijeËi, knjiæevne rijeËi,dijalektne rijeËi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati domaÊe (knjiæevnei dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijeËi;osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom;razumjeti πtetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih)stranih rijeËi u hrvatskome jeziku.

3. RijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenjaKljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice,istoobliËnice.Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊeistozvuËne i istopisne rijeËi vladati primjerima;razlikovati znaËenja rijeËi jednaka oblika, a razliËitaznaËenja u pisanju i govorenju.

4. FrazemiKljuËni pojmovi: frazem.Obrazovna postignuÊa: prepoznati frazem; poznavatiosnovna obiljeæja frazema, tumaËiti poznate frazeme;prikladno rabiti ËeπÊe frazeme, osobito zaviËajne.

5. GlasoviKljuËni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuËni ibezvuËni glasovi.Obrazovna postignuÊa: znati kako nastaje glas; znatipodjelu glasova na otvornike i zatvornike; znatipodjelu glasova po zvuËnosti; poznavati podjeluglasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeunaËina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kaozatvornik, najËeπÊe suglasnik, katkad samoglasnik).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

46

Page 49: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Glasovne promjeneKljuËni pojmovi: glasovna promjena u govorenju ipisanju.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati glasovnepromjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju,palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaËenje pozvuËnosti, jednaËenje po mjestu tvorbe, ispadanjesuglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.

7. RijeËi u kojima se smjenjuju glasoviije/je/e/iKljuËni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat,kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijeËi.Obrazovna postignuÊa: glasovno i pisano razlikovatioblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima;izgovarati i pisati rijeËi u kojima se smjenjujuije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodnerijeËi s razliËitim refleksom u govornika razliËitihhrvatskih narjeËja; razlikovati troslov od slijeda trijuslova.

8. Zamjenjivanje zavisnih reËenicaglagolskim prilozima KljuËni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanjezavisnih reËenica glagolskim prilozima.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatiglagolski prilog sadaπnji i glagolski prilog proπli,razumjeti njihovo znaËenje i sluæbu u reËenici;pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisnereËenice glagolskim prilozima.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenostiu sloæenoj reËenici KljuËni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.Obrazovna postignuÊa: prepoznati vremenske odnoseiskazane razliËitim glagolskim oblicima u reËenicamai razumjeti njihova znaËenja; znati slagati futur prvi ifutur drugi u zavisno sloæenim reËenicama.

10. Izricanje pogodbe, moguÊnosti i æeljesloæenim reËenicamaKljuËni pojmovi: izricanje pogodbe, moguÊnosti iæelje.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razumjetipogodbu, moguÊnost i æelju izreËene kondicionalima;izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnomreËenicom.

11. Viπestruko sloæena reËenicaKljuËni pojmovi: viπestruko sloæena reËenica.Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæjaviπestruko sloæenih reËenica; raπËlanjivati viπestrukosloæene reËenice na ishodiπne reËenice i odreditinjihov meusobni odnos; pravilno sastavljativiπestruko sloæene reËenice u pisanju i govorenju.

12. Osnovna obiljeæja hrvatskih narjeËjaKljuËni pojmovi: hrvatska narjeËja, πtokavsko narjeËjei hrvatski knjiæevni jezik, hrvatski standardni jezik.

Obrazovna postignuÊa: razlikovati najvaænijaobiljeæja svakoga hrvatskoga narjeËja i glavneprostore gdje se govore; razlikovati πtokavskonarjeËje od hrvatskoga knjiæevnoga jezika; razumjetiodnos naziva hrvatski knjiæevni jezik i hrvatskistandardni jezik, razlikovati ih.

13. ZaviËajni govor i narjeËje premaknjiæevnome jezikuKljuËni pojmovi: zaviËajni govor i hrvatski knjiæevnijezik.Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajni govor inarjeËje od knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos iulogu zaviËajnoga govora i narjeËja premahrvatskome knjiæevnome jeziku; zamjenjivati rijeËi,izraze i reËenice zaviËajnoga govora hrvatskimknjiæevnim jezikom i obratno.

14. Pisanje viπeËlanih imenaKljuËni pojmovi: pisanje velikoga slova u viπeËlanimimenima.Obrazovna postignuÊa: poznavati i primjenjivatipravopisna naËela o pisanju velikoga slova uviπeËlanim imenima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeÊaKljuËni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija onazivu i poloæaju hrvatskoga jezika.Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne podatke ohrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeÊu; razumjetivaænost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskogajezika.

NASTAVNO PODRU»JE:JEZI»NO IZRAÆAVANJETEME1. RazliËitost stilova

KljuËni pojmovi: stil, vrste stilova.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatiknjiæevnoumjetniËki, znanstveni, novinarski,administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjetipotrebu za razliËitim stilovima izraæavanja.

2. Razgovorni stilKljuËni pojmovi: razgovorni stil, posuenice,æargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati obiljeæjarazgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice,æargonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeÊivatinjihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ihstilski neutralnim rijeËima i izrazima; primjereno sesluæiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima urazliËitim komunikacijskim situacijama.

3. RaspravaKljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija),dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

47

Page 50: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: sluπati i primjereno nastupiti uraspravi; osvijestiti vaænost dokazivanja (argumen-tiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze(argumente) izraæavajuÊi misli i stavove u pisanoj igovornoj komunikaciji.

4. Problemski ËlanakKljuËni pojmovi: problemski Ëlanak, kritika,suprotstavljanje miπljenja.Obrazovna postignuÊa: razlikovati problemski Ëlanaki kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku iliproblemski Ëlanak.

5. Novinarski stilKljuËni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup,saæetost, aktualnost, intervju.Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerenetekstove pisane novinarskim stilom; zamjeÊivatiobiljeæja novinarskoga stila; izdvajati najvaænijeobavijesti iz novinskoga Ëlanka; pisati novinarskimstilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

6. Administrativno-poslovni stil KljuËni pojmovi: administrativno-poslovni stil,administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerenetekstove pisane administrativno-poslovnim stilom;upoznati stilska obiljeæja zapisnika, zahtjeva i prijave;znati ispuniti uobiËajene administrativne obrasce(brzojav, pretplatni listiÊ, anketu, prijavnicu).

7. ÆivotopisKljuËni pojmovi: æivotopis, molba, dopis.Obrazovna postignuÊa: upoznati æivotopis kaoposeban tekst pisan administrativno-poslovnimstilom; pisati vlastiti æivotopis kao prilog nekomudrugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr.dopisu ili molbi; upoznati obiljeæja dopisa i molbe.

8. Osvrt ili prikazKljuËni pojmovi: osvrt ili prikaz.Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osvrta iliprikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluæeÊise biljeπkama ili natuknicama.

9. PismoKljuËni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osobnoga iotvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo poπtujuÊuuljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilskaobiljeæja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu nasluæbeni dopis.

10. Red rijeËi u reËeniciKljuËni pojmovi: red rijeËi u reËenici, stilskineobiljeæen red rijeËi, stilski obiljeæen red rijeËi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiËni,neobiljeæeni red rijeËi od obiljeæenoga; razumjeti

ulogu razliËitoga poretka rijeËi u reËenici; pravilnorabiti nenaglasnice u reËenici.

11. SliËnosti i razlike meu rijeËima KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice iistoobliËnice.Obrazovna postignuÊa: razlikovati istozvuËnice,istopisnice i istoobliËnice u govoru i pismu.

12. Sluπanje i Ëitanje, govorenje i pisanjedijalektnih tekstovaKljuËni pojmovi: standardni jezik, zaviËajni govor,materinski jezik, manjinski jezik.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike izmeustandardnoga i zaviËajnoga govora, materinskoga imanjinskoga jezika; sluπati, Ëitati i razumjeti zaviËajnaknjiæevna djela; govoriti i pisati zaviËajnim idiomom.

13. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo, reËeniËni i pravopisniznakovi, pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je,pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu).Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati, primjenjivati iusustaviti prethodna znanja i vjeπtine; pisati velikoslovo u skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje iizgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ,ije, je (prema popisu rijeËi); pisati kratice u skladu spravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora

u skladu s pravopisom; sluæiti se pravopisom.

NASTAVNO PODRU»JE:KNJIÆEVNOST

TEME1. Pristup temi u knjiæevnome djelu: humor,

ironija, satiraKljuËni pojmovi: humor, ironija, satira.Obrazovna postignuÊa: uoËiti odnos pripovjedaËa,pjesnika i dramskoga pisca prema temi.

2. PutopisKljuËni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja putopisa;uoËiti asocijativnost kao vaæan postupak u nastajanjuputopisa.

3. NovelaKljuËni pojmovi: novela, psiholoπko i emotivnoprikazivanje lika.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja novela;uoËavati odnose meu likovima u noveli.

4. Moderna bajkaKljuËni pojmovi: klasiËna bajka, moderna bajka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati modernu bajku odklasiËne.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

48

Page 51: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. EpKljuËni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epa i njegovedijelove (pjevanja); uoËiti znaËajke epskoga junaka.

6. Stilska izraæajna sredstva: simbol, alegorijaKljuËni pojmovi: simbol, alegorija.Obrazovna postignuÊa: prepoznati simbol; prepoznatii objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju upripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi(alegorijska pjesma).

7. Kompozicija lirske pjesmeKljuËni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma uprozi.Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost teme imotiva u lirskoj pjesmi; uoËiti obiljeæja pjesme uprozi.

8. Ritam u lirskoj pjesmiKljuËni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraËenje,stanka, prebacivanje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti elipsu, inverziju,opkoraËenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorneelemente u lirskoj pjesmi.

9. Dramske vrsteKljuËni pojmovi: monodrama, protagonist,antagonist, unutarnji monolog.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja monodrame;razlikovati protagonista i antagonista u dramskometekstu; uoËiti obiljeæja unutarnjega monologa.

10. Knjiæevnost - umjetnost rijeËiKljuËni pojmovi: pisac i pripovjedaË, lirski subjekt.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pisca odpripovjedaËa ili lirskoga subjekta; uoËavati kako se istatema ostvaruje u razliËitim knjiæevnim rodovima ivrstama; usustaviti temeljna knjiæevna znanja.

11. Knjiæevna baπtinaKljuËni pojmovi: Marko MaruliÊ - otac hrvatskeknjiæevnosti; stari pisci hrvatski prema naËeluzaviËajnosti.Obrazovna postignuÊa: znati ulogu Marka MaruliÊa uhrvatskoj knjiæevnosti; imenovati jednogaknjiæevnika starije hrvatske knjiæevnosti iz svogazaviËaja.

NASTAVNO PODRU»JE:MEDIJSKA KULTURA

TEME1. Scenarij, knjiga snimanja

KljuËni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati scenarij i knjigusnimanja; uoËiti ulogu redatelja.

2. Dokumentarni filmKljuËni pojmovi: dokumentarni film: obiljeæja i vrstedokumentarnoga filma.Obrazovna postignuÊa: razlikovati dokumentarni filmod ostalih filmskih rodova; razlikovati vrstedokumentarnih filmova; uoËiti filmska izraæajnasredstva u dokumentarnome filmu.

3. ZagrebaËka πkola crtanoga filmaKljuËni pojmovi: ZagrebaËka πkola crtanoga filma.Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja ZagrebaËkeπkole crtanoga filma; navesti imena najznaËajnijihautora.

4. U potrazi za knjigomKljuËni pojmovi: kataloπko i raËunalno pretraæivanje.Obrazovna postignuÊa: samostalno ili uz pomoÊknjiæniËara pronaÊi podatke o odreenomeknjiænome naslovu kataloπkim i raËunalnimpretraæivanjem.

IZBORNI SADRÆAJI

Popridjevljeni glagolski priloziTvorba rijeËi - osnovni pojmovi i tvorbeni naËini Tvorenje novih rijeËi prijenosom znaËenjaTvorenje novih rijeËi preobrazbomNovotvoreniceRijeËi iz stranih jezikaNe mogu se sve strane rijeËi prevesti na hrvatski. Ili ipakmogu?Obiljeæen red rijeËi i govorna sredstvaPriloæne oznake uzroka i namjereUzroËna i namjerna reËenicaSliËnosti i razlike izmeu reËenica s veznicima da i kakoNetipiËni veznici Biljeæenje naglasaka na jednostavnim i Ëestim primjerimaNajvaænije gramatike, pravopisi, rjeËnici i Ëasopisi;filoloπke πkole©tokavsko, kajkavsko i Ëakavsko narjeËje ProuËavanje govora materinskoga narjeËja i dijalekta

KnjiæevnoumjetniËki stilZnanstveni stilPopularno-znanstveni stilVrste intervjuaMoj prvi intervjuHumoristiËko pripovijedanjePisanje putopisaPisanje scenarija i knjige snimanja

Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)Vukovarske ratne slike Siniπe GlavaπeviÊaDuhovne teme u æivotu petnaestogodiπnjaka (Ivan PavaoII., B. Duda, Golub, S. Lice)Osvrt (esej)Nacionalni i umjetniËki epoviStilska izraæajna sredstva: dostojanstvo sinestezije©umore πume, zlate se æita i miruje more... duπom zemlje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

49

Page 52: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Hrvatske (individualno stvaralaπtvo)Stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnostiAlegorija u likovnoj i knjiæevnoj umjetnostiPortret najbliskijeg knjiæevnog likaSlika uËeniËkog zaviËaja u djelima putopisaca, npr. MatkaPeiÊa

Povijest filmaFilmski trik Filmska montaæa

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)1. Dinko ©imunoviÊ: Alkar2. Slavko Kolar: Breza3. Dragutin TadijanoviÊ: Srebrne svirale4. Ernest Hemingwey: Starac i more5. August ©enoa: Prosjak Luka ili Branka6. Dnevnik Ane Frank7. Ephraim Kishon: Kod kuÊe je najgore8. Viπnja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga9. Marija JuriÊ Zagorka: KÊi LotrπÊaka10. SunËana ©krinjariÊ: Ulica predaka ili »arobni prosjak11. –uro Sudeta: Mor12. William Shakespeare: Romeo i Julija13. Pero Budak: MeÊava14. Silvija ©esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Paπteticu15. Nada MihelËiÊ: Biljeπke jedne gimnazijalke16. Maja Brajko LivakoviÊ: Kad pobijedi ljubav17. Sanja PiliÊ: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam

popubertetio

18. Vladan Desnica: Pravda19. Mate Balota: Tijesna zemlja20. Eugen KumiËiÊ: Sirota ili ZaËueni svatovi21. Tomislav MilohaniÊ: Deπtini i znamenje22. Miroslav Krleæa: Djetinjstvo23. Ivan Goran KovaËiÊ: Pripovijetke24. Karl Bruckner: Sadako hoÊe æivjeti25. Josip LaÊa: Grand hotel26. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne

dao Bog veÊeg zla27. Zlatko KriliÊ: Krik28. Milena MandiÊ: Pokajnik29. Antoine de Saint Exupery: Mali princ30. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston31. Nancy Farmer: KuÊa πkorpiona32. Nick Hornby: Sve zbog jednog djeËaka33. Michael Ende: Momo ili Beskrajna priËa

Popis filmova:U prvom su planu dokumentarni filmovi:1. ©to je film: Filmska montaæa2. ZagrebaËka πkola crtanoga filma (Bourek, GrgiÊ,

VukotiÊ, DovnikoviÊ i dr.)3. R. Sremec: Zelena ljubav4. I. ©krabalo: Slamarke divojke5. Z. TadiÊ: Druge6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija7. R. Benigni: Æivot je lijep

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

50

Page 53: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODProgram likovne kulture u osnovnoj πkoli temelji se na

procesu istraæivaËkoga uËenja i stvaranja. Strukturaprograma uvaæava i prati razvojne faze uËenikovalikovnoga izraæavanja i stvaranja, a od uËitelja zahtjevakreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanjulikovne problematike kao i likovnog i psihofiziËkograzvitka djece.

Obiljeæja djeËjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda suspontanost, ekspresija, skladnost, ritmiËnost te stapanjerealnog i fantastiËnog.

Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaÊaju brojneelemente, od poticanja psihomotoriËnoga razvitka, prekomaπte, intelektualnoga razvitka do estetiËke osjetljivosti iemocija.

Likovnom izobrazbom uËenici stjeËu trajna i uporabljivaznanja i vjeπtine u svrhu likovnog izraæavanja, odnosnovizualne komunikacije.

AnalitiËko-misaoni procesi potiËu kod uËenika aktivan istvaralaËki odnos prema okolini, razvijaju vizualnupercepciju te proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja.Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijajusposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskihprosudba i odluka i na taj naËin oblikuju likovni govor.

Nastava se likovne kulture temelji na doslovnomopaæaju, istraæivanju neposredne okoline i umjetniËkogadjela, stvaralaËkoj preradi informacija, poticanjuspoznajnih procesa, istraæivanju i vrjednovanju.

Likovni se govor razvija preustrojem unutraπnjih vezameu vizualnim znakovima i znaËenjima u osobnomiskustvu stvaralaËkih procesa. Oblikuje se promatranjem,istraæivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja ovizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.

Programski sadræaji potiËu vizualnu znatiæelju,otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost zaprobleme te originalnost u njihovu rjeπavanju likovno-tehniËkim sredstvima. Takoer potiËu razvoj svihstupnjeva divergentnoga miπljenja na podruËju vizualno-likovnoga odgoja i obrazovanja.

UmjetniËka djela uËenike uvode u svjetove razliËitihkultura i prirodnog okoliπa, nadahnjuju ih i otvarajumoguÊnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnostiza sebe. Sadræajem i oblikom program je prilagoenpotrebama pomicanja paradigme znanja, likovnogaizraæavanja i stvaralaπtva poËetkom 21. stoljeÊa. Na veÊpostojeÊe nastavne sadræaje, a u svezi s eksplozijom vizualnihobavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiËki dizajn,video i kompjutorsku sliku u podruËju ploπnogaoblikovanja; umjetniËku instalaciju, umjetniËko oblikovanjesvjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanjute etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu iurbanizam u primijenjenom oblikovanju.

Sadræaji i metode buduÊih kurikuluma kako su definiranisastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda -HNOS-a (nastavne teme, kljuËni pojmovi, obrazovna

postignuÊa, likovnoumjetniËka djela) omoguÊujurecikliranje dosadaπnjih nastavnih sadræaja na naËinprimjeren ritmu i tijeku pouËavanja.

SpecifiËnosti nastavnoga predmeta likovne kulture oËitujuse i u tome da:

E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj πkoli temelji sena praktiËnom rjeπavanju likovnoga problema,

E nastava razvija opÊe sposobnosti u likovnojumjetnosti, stvaralaËke sposobnosti, odgaja estetskuosjetljivost na primjerima umjetniËkih likovnih djela iizraæavanju uËenika, πto je mjerljivo,

E HNOS sadræi elemente razlikovanja, pa je nuænouoËiti kompetencije na viπe razina zahtjevnosti, ispodi iznad normalnog standarda,

E svaki uËenik moæe u potpunosti izraziti sebe, steÊiznanje i proπiriti kompetencije vizualno-likovnogamiπljenja, πto zahtijeva realizaciju nastave unutarblok- sata.

Nastavni predmet likovna kultura obuhvaÊa sljedeÊapodruËja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenjete dizajn, povezujuÊi funkcionalno sadræaje svih navedenihpodruËja. U skladu s tim podruËjima organizirane suobvezne i izborne nastavne teme: ToËka i crta, Ploha, Boja,Povrπina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedniËke za sverazrede. Takvom se podjelom odreuje je li rijeË ooblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika),prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji(ploπna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Zasvaku nastavnu temu navedeni su kljuËni pojmovi (likovniproblemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju unastavnim jedinicama. Nastavna tema sadræi dvije ili viπenastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavnikupotrebno kako bi obradio navedene kljuËne pojmove.Nazivi nastavnih tema upuÊeni su uËiteljima, kljuËnipojmovi uËenicima. Redoslijed je predloæen, a neobvezujuÊi. Uz teme su navedena i obrazovna postignuÊaza uËenike, po Ëemu se uËenik razlikuje prije i poslijeuËenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi odpostignuÊa za uËenike i zadaÊa koje uËitelj mora ispuniti, akoje su navedene u napomenama. Na svakom senastavnom satu treba pokazati odgovarajuÊelikovnoumjetniËko djelo. UmjetniËko djelo nije u funkcijiilustracije motiva, veÊ je ono konkretna ilustracijalikovnoga problema koji Êe uËenici rjeπavati; trebasadræajem, a ne temom odgovarati likovnom podruËju.SliËno vrijedi i za povezanost s drugim nastavnimpredmetima. Iako se tematska korelacija najËeπÊe ostvarujetraæenjem zajedniËkoga motiva, korisnija je strukturalnakorelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razinizajedniËkih pojmova πto se usvajaju. Na odgojnoj raziniuËenik tako stjeËe nazore i uvjerenja o unutarnjemureenju (strukturi) svijeta u kojem æivi. Na taj se naËinznakovno neoËiglednim poveznicama proπiruje naznaËenjsko i spoznajno.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

51

LIKOVNA KULTURA

Page 54: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

CILJCilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i

uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjeπtina ulikovnom izraæavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji.Likovnom izobrazbom uËenici razvijaju svoju vizualnupercepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovnostvaralaπtvo, proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja.Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijajusposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskihprosudba i odluka te na taj naËin oblikuju likovni govor.

ZADAΔECilj se nastave likovne kulture razlaæe u tri temeljne

zadaÊe. Te zadaÊe odreuju kljuËni oblici likovnepismenosti uËenika i upuÊuju na povezanost vizualnepercepcije, likovnog stvaralaπtva i uËenja.

UËenik treba steÊi i razvijati sljedeÊe sposobnosti, znanjai stavove:

SposobnostiE usmjereno likovno opaæanjeE razumijevanje i primjena likovnih tehnika i

sredstava E samostalni i suradniËki, praktiËni i stvaralaËki radE vizualno, kritiËko i stvaralaËko miπljenjeE likovna/vizualna komunikacijaE uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne

kulture sa sadræajima drugih nastavnih predmetaE estetska prosudba likovnoga rada, umjetniËkoga

djela i okolineZnanja

E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova isadræaja iz nastavnih tema

E poznavanje i razumijevanje umjetniËkih podruËjaslikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjeneumjetnosti i dizajna te novih medija

E poznavanje kulturne baπtine (svjetska, nacionalna,etno umjetnost)

StavoveE pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima

likovnoga rada (osobnoga i drugih uËenika),umjetniËkoga djela te radnog i æivotnog okruæenja

E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnubaπtinu

NAPOMENANastavne su teme u programu likovna kultura: a)

obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od35 sati godiπnje. Nastavne cjeline i teme upuÊuju uËenikena to: πto se uËi, kako se uËi, kada se uËi i gdje se uËi.Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovnekulture djelomiËno se preklapaju, a djelomiËno sukomplementarni. HNOS likovne kulture sluæio je kaopodloga za izradbu programa. Srediπnji dio programanastavne su teme koje se odnose na konceptualizacijunastavnoga procesa uz pomoÊ kljuËnih pojmova iobrazovnih postignuÊa koja uËenik/uËenica treba postiÊi.Svaka nastavna tema ima specifiËni cilj i zadatke koje trebaostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poËiva na sljedeÊim

procesima: uoËavanje, istraæivanje, izraæavanje/ stvaranje,vrjednovanje i spoznavanje.

E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniËkodjelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji je prikazani pojaπnjava odreeni likovni problem. SvojimrazliËitim razinama iπËitavanja konkretna ilustracijanudi uËenicima i viπi stupanj oblikovnoga miπljenjasvjesnim iπËitavanjem likovnih struktura, omoguÊujei interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadræajimadrugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivacijiuËenika.

E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniËkodjelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji odabireuËitelji po slobodnom izboru.

E KljuËni pojmovi su temeljni pojmovi koje uËeniciusvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadræava-njem pozornosti te praktiËnim radom. UËenicitrebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovnoizraziti, upoznati, imenovati.

E Obrazovna postignuÊa vezana su na specifiËnostusvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbekljuËnih pojmova uËenik mora ponijeti sa sobomkroz æivot kao trajno postignuÊe.

E Izborni sadræaji ukljuËuju terensku nastavu (muzeji,galerije, radionice...).

E Prijedlozi za rad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama obuhvaÊaju na razliËitimrazinama praktiËni rad u nastavi likovne kulture, πtoukljuËuje rad u timu struËnjaka uËitelja likovnekulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.

Likovna kultura pouËava samodisciplini, jaËasamopouzdanje, potiËe sposobnosti miπljenja, poduËavavaænost timskoga rada i suradnje. Ona upuÊuje naneposrednu vezu izmeu uËenja, radnoga zadatka,fiziËkoga rada i najviπih razina postignuÊa.

Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnognaËina miπljenja prodiruÊi maπtom u znanost i razumom ustvaralaπtvo.

Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga æivotaosobe. Ona pomaæe uËenicima da razviju nazore, karakteri spoznajnu integraciju s drugima, omoguÊuje zajednicerazliËitosti koje su temelj druπtva pluralizma i demokracije.

SpecifiËnosti likovne kulture:1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiπljanja i

izraæavanja u korelaciji s nastavnim sadræajima drugihpredmeta.

2. OmoguÊiti individualno istraæivanje odnosa likovnih/ vizualnih elemenata na briæljivo odabranimprimjerima hrvatske i svjetske likovne baπtine te usamostalnom likovnom izraæavanju.

3. Razvijati individualni pristup uËitelja svakomuËeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.

4. Utjecati posebnoπÊu nastavnih sadræaja, nastavnihsredstava i situacija na razvoj opaæanja, oblikovnogamiπljenja i stvaralaËkoga ponaπanja uËenika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

52

Page 55: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

RAZREDNA NASTAVA

1. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - crtanjeTEMA1. TO»KA I CRTA - Crte po toku i

karakteruKljuËni pojmovi: toËka, crta (razliËite crte), crtanje,crteæ, skupljeno/rasprπeno, niz.Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i istraæitidoæivljaj crta; izraæavati se i stvarati toËkama i crtama;razlikovati crte (vrsta, smjer, niz).

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - slikanjeTEME1. BOJA - Imena boja, osnovne i izvedene

bojeKljuËni pojmovi: boja, slika, slikanje, slikar, osnovneboje, izvedene boje.Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati,imenovati i izraæavati se razliËitim bojama;mijeπanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.

2. BOJA - Tonovi bojeKljuËni pojmovi: svjetlina boje, mijeπanje boja, mrlja,potez.Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati i rabititonove boja; mijeπanjem s bijelom i crnom dobitisvjetliju i tamniju boju.

3. PLOHA - Geometrijski i slobodni likoviKljuËni pojmovi: geometrijski lik, slobodni lik.Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraæavati segeometrijskim i slobodnim likovima.

4. PLOHA - Ritam likovaKljuËni pojmovi: ritam, lik.Obrazovna postignuÊa: opaziti i izraziti ritam kaoponavljanje boja i likova.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenjeTEME1. POVR©INA - PlastiËke teksture

KljuËni pojmovi: glatka i hrapava povrπina,modeliranje, graenje, razliËite povrπine.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spontano izrazitirazliËite plastiËke teksture.

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Geometrijska i slobodna tijelaKljuËni pojmovi: kip, kipar, geometrijsko tijelo, obloi uglato tijelo.

Obrazovna postignuÊa: opaziti, razlikovati iimenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima uprostoru.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Primijenjeno oblikovanje - dizajnTEME1. CRTA - Crta kao likovni element pisma

KljuËni pojmovi: znak, pismo.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati crte kaogradbene elemente pisma.

2. PLOHA - Likovi i slika u pokretuKljuËni pojmovi: crtani film, TV slika.Obrazovna postignuÊa: prepoznati animirani film kaoniz slika u pokretu.

3. BOJA - IlustracijaKljuËni pojmovi: slikovnica.Obrazovna postignuÊa: likovno izraziti doæivljajpriËe.

4. POVR©INA - Vizualna komunikacijaKljuËni pojmovi: reklama, poruka.Obrazovna postignuÊa: uoËiti da se vizualnimelementima mogu prenositi poruke.

5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -DizajnKljuËni pojmovi: oblik i namjena.Obrazovna postignuÊa: povezati izgled oblika kojimase svakodnevno sluæi s njihovom namjenom.

PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELAOblikovanje na plohi - crtanje

1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuπ i pero2. Miroslav KraljeviÊ: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tuπ i pero3. Hrvoje ©ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tuπ i pero

Oblikovanje na plohi - slikanje1. Vasilly Kandinsky: Æuto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu2. Piet Mondrian: Kompozicija, 1921., ulje na platnu3. Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje

na platnu4. Juraj DobroviÊ: Polja, 1969., ulje na platnu5. August Macke: Kairouan, akvarel, na papiru, 1914. 6. Victor Vasarely: Folk-Lor, 1973., sitotisak

Oblikovanje na plohi - grafika1. Katchushika Hokusai: Val, 1823.-1829., drvorez u boji

Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor2. Duπan Dæamonja: Metalna skulptura 86, 1975., æeljezo3. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen4. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3, 1962., drvo5. Miroslav ©utej: Veliko jaje, 1968., drvo i plastika

Primijenjeno oblikovanje - dizajn1. Iktin, Kalikrat, Karpion: Partenon, 432. g. p. n. e., kamen2. Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. g.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

53

Page 56: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Julije KloviÊ: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., riznica ZagrebaËke katedrale

4. KeramiËke posude iz VuËedola, 3000. g. pr. Kr.5. Duπan VukotiÊ: Surogat, 1961., animirani film6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film

2. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - crtanjeTEME1. TO»KA I CRTA - Gradbene (strukturne)

i obrisne (konturne) crteKljuËni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorenacrta, zatvorena crta.Obrazovna postignuÊa: stvarati gradbenim i obrisnimcrtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.

2. TO»KA I CRTA - Kontrast crta pokarakteruKljuËni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, mekacrta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidanacrta.Obrazovna postignuÊa: izraziti kontrast crta razliËitimlikovnotehniËkim sredstvima.

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - slikanjeTEME1. BOJA - »istoÊa boje

KljuËni pojmovi: ËistoÊa boje, jarke i zagasite boje.Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati, stvarati iimenovati jarke i zagasite boje.

2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamnoKljuËni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno,ton.Obrazovna postignuÊa: promatrati, usporeivati iizraæavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje.

3. BOJA - Kontrast toplo - hladnoKljuËni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo -hladno.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati kontrastetoplih i hladnih boja.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenjeTEME1. POVR©INA - Kontrast povrπina

KljuËni pojmovi: kontrast povrπine.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, usporeivati irazlikovati razliËite vrste tekstura.

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Omjeri veliËina masaKljuËni pojmovi: masa, veliËine masa.

Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati odnoserazliËitih veliËina masa.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Graevine i tijela u prostoruKljuËni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor,graevina, ulica, trg.Obrazovna postignuÊa: snalaziti se u prostoru,razlikovati i odreivati poloæaj (smjer) u prostoru.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Primijenjeno oblikovanje - dizajnTEME1. TO»KA I CRTA - GrafiËki dizajn

KljuËni pojmovi: dizajn, vizualni znak.Obrazovna postignuÊa: objasniti dizajn kaooblikovanje uporabnih predmeta u neposrednomokruæju.

2. PLOHA - Fotografija KljuËni pojmovi: fotografija, fotograf.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati uporabufotografije.

3. POVR©INA - Odnos slike i tekstaKljuËni pojmovi: reklama (promidæba), poruka.Obrazovna postignuÊa: uoËiti veliËinu i oblik slike uodnosu na veliËinu i oblik teksta na reklami.

PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELAOblikovanje na plohi - crtanje

1.Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525., olovka, srebrenka i tinta

2.Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., tuπ i trska3.Henry Matisse: Crteæ, 1908., tuπ i pero

Oblikovanje na plohi - slikanje1.Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu2.Paul Gauguin: Trænica (Ta matete), 1892., ulje na

platnu3.Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu4.Rembrandt van Rijn: S. Petar poriËe poznanstvo s

Gospodinom, 1660., ulje na platnu5. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun (mrtva

priroda s novinama), 1916., ulje na platnu6.Raoul Haussman: Tatljin kod kuÊe, 1920.,

fotomontaæa7.René Magritte: NeodluËnost (≈Ovo nije lula«, 1929.,

ulje na platnuProstorno oblikovanje - modeliranje i graenje

1. Alexander Archipenko: Æena koja se Ëeπlja, 1915., bronca2. Henry Moore: LeæeÊa figura, 1938., drvo

Primijenjeno oblikovanje - dizajn1.Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen2.Paul Klee: Izranjanje iz sivila noÊi..., 1918., tuπ, pero,

akvarel3.Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koæa,

krzno, vuna

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

54

Page 57: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4.SunËeva ploËa - AsteËki kalendar (1300.-1525.), kamen5.Kreπimir TadiÊ: Svjetovi, 1966., fotografija6.Henri Cartier Bresson: Atena, 1953., fotografija7.Dubrovnik, fotografija odozgo i urbanistiËki plan

grada8.Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., ruËno

bojani celuloid, animirani film

3. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - crtanjeTEME1. TO»KA I CRTA - Ornament, narodni

ukras, simetrijaKljuËni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament(narodni ukras).Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: uoËiti, prepoznatii izraziti ornament (narodni ukras).

2. TO»KA I CRTA - CrtaËka teksturaKljuËni pojmovi: crtaËka tekstura, skupljeno-rasprπeno.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavaticrtaËke teksture.

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - slikanjeTEME1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko

KljuËni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskihboja, πarene i neπarene boje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavatikontraste boja i neboja (πarenih i neπarenih boja).

2. BOJA - Komplementarni kontrastKljuËni pojmovi: komplementarni kontrasti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavatikomplementarne odnose i kontraste boja.

3. PLOHA - Modelacija i modulacijaKljuËni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiËko slikanje.Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izrazitiplohu; uoËavati, razlikovati i izraæavati se tonskim ikoloristiËkim slikanjem.

4. POVR©INA - Slikarska teksturaKljuËni pojmovi: slikarska tekstura.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati slikarsketeksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnimdijelovima povrπine.

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - grafikaTEMA1. PLOHA - Ritam, omjeri veliËina likova

KljuËni pojmovi: grafika, monotipija.Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovne pojmovevezane uz grafiËke tehnike.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenjeTEME1. POVR©INA - PlastiËka tekstura

KljuËni pojmovi: plastiËna tekstura, povrπina.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati plastiËneteksture kao sastavne dijelove povrπine.

2. POVR©INA - Visoki, niski i udubljenireljefKljuËni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef,udubljeno/ispupËeno.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati doæivljajmase i prostora u niskom, visokom i udubljenomreljefu.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Kontrast punoga i praznoga prostoraKljuËni pojmovi: kiparstvo, proπupljena masa,udubljeno-ispupËena masa u prostoru.Obrazovna postignuÊa: uoËavati, razlikovati iizraæavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Ploπno istanjena masa, ravnoteæaKljuËni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati ravnoteæuu prostoru.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Primijenjeno oblikovanje - dizajnTEME1. TO»KA I CRTA - Kadar, odnos slike i

tekstaKljuËni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i izraæavati kadarkao isjeËak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu ianimiranom filmu.

2. PLOHA - Ritam i niz likovaKljuËni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraziti lik u pokretu,plohu u prostoru.

3. BOJA - Kadar, simbolika bojaKljuËni pojmovi: film, animirani film.Obrazovna postignuÊa: izraziti pokret i simbolikuboja u kadru.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

55

Page 58: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. POVR©INA - ScenografijaKljuËni pojmovi: scena, scenografija, materijali.Obrazovna postignuÊa: upoznati, istraæivati iizraæavati oblike u prostoru uporabom razliËitihmaterijala u oblikovanju scene.

5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Udubljeno - izboËena masaKljuËni pojmovi: scenska lutka.Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati iizraæavati razliËite tipove lutaka i njihovih oblika kojiproizlaze iz naËina njihova pokretanja.

PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELAOblikovanje na plohi - crtanje

1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuπ i pero

2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., trska i tintaOblikovanje na plohi - slikanje

1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., ulje na platnu

2. Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889., ulje na platnu3. Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu4. Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu5. Majstor iz Flæmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj

ploËi6. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912.,

ulje na platnu7. Edgar Degas: Dæokeji prije trke, 1872., ulje i pastel na

papiruOblikovanje na plohi - grafika

1. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema sluæbenicama,1796., drvorez u boji

2. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II, 1914., drvorezProstorno oblikovanje - modeliranje i graenje

1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor

2. Miron: Diskobol (bacaË diska), 5. st. pr. Kr., mramor3. Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i æica4. Alberto Giacometti: PalaËa u 4h ujutro, 1933., drvo,

staklo, æica i nitiPrimijenjeno oblikovanje - dizajn

1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen, arhitektura i tlocrt2. Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koæa,

krzno, vuna4. Norman McLaren: Pas de Deux, 1968.,

eksperimentalni film5. Borivoj DovnikoviÊ: Uzbudljiva ljubavna priËa, 1989.,

animirani film

4. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - crtanjeTEME1. TO»KA I CRTA - Kompozicija (smjeπtaj

u formatu)KljuËni pojmovi: kompozicija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i opisati smjeπtaj toËakai crta u formatu papira; prepoznati elementekompozicije.

2. TO»KA I CRTA - Crte prema znaËenjuKljuËni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta.Obrazovna postignuÊa: istraæivati i uoËavati razlikeizmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uoËiti iizraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).

NASTAVNO PODRU»JE:Oblikovanje na plohi - slikanjeTEME1. BOJA - Kompozicija i nijanse boja

KljuËni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja.Obrazovna postignuÊa: istraæivati nijansiranje bojemijeπanjem (vrsta, ton, ËistoÊa).

2. POVR©INA - Teksture, optiËko mijeπanjeKljuËni pojmovi: mrlja, potez, raster, optiËkomijeπanje boja. Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati iizraæavati optiËko mijeπanje boja toËkama osnovnihboja.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenjeTEME1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -

Kompozicija oblikaKljuËni pojmovi: odnosi veliËina, kompozicijavolumena i masa u prostora.Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati iizraæavati raspored i odnose veliËina razliËitih oblika.

2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Linijski istanjena masaKljuËni pojmovi: crta u prostoru, prostorni crteæ.Obrazovna postignuÊa: istraæivati, uoËavati iizraæavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -TlocrtKljuËni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov.Obrazovna postignuÊa: upoznati tlocrte jednostav-nijih graevina.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

56

Page 59: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Arhitektura i urbanizamKljuËni pojmovi: arhitektura, gradogradnja.Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja naseljarazliËitih krajeva.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Primijenjeno oblikovanje - dizajnTEME1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliËina...

(harmonija)KljuËni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvoboja, oblika i veliËina.Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati iizraæavati pojedine odnose (boja, oblika, veliËina) ucjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedniËkihmjera i naËela; upoznati razliku izmeu umjetnosti iprimijenjene umjetnosti.

2. POVR©INA - Kompozicija, rekompozicijaKljuËni pojmovi: fotomontaæa, rekompozicija. Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati iizraæavati rekompoziciju elemenata odreenekompozicije fotomontaæom.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -Oblici i funkcijeKljuËni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika ifunkcije.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavatiuvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom;razlikovati razliËite vrste dizajna.

4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika,veliËina...KljuËni pojmovi: plakat, grafiËki dizajn, kompjutorskagrafika.Obrazovna postignuÊa: uoËavati kontraste idominacije boja, oblika, veliËina... na plakatu,reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne iverbalne poruke.

PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELAOblikovanje na plohi - crtanje

1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., trska i tinta

2. Albrecht Dürer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tuπ i pero ili drvorez

Oblikovanje na plohi - slikanje1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.,

ulje na drvenoj ploËi2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu3. Raphael: Atenska πkola, 1511., freska4. Paul Klee: Vrt ruæa, 1920., ulje i tuπ na papiru5. Georges Seurat: Lijepa æena se pudra, 1888., ulje na

platnu

6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., ulje na platnu

7. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun, 1916., ulje na platnu

8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnuOblikovanje na plohi - grafika

1. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II, 1914., drvorez2. Boæidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez

Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo2. Vojin BakiÊ: Razvijene povrπine III, 1960., metalna

ploËa3. Siniπa Majkus: Benin, 1996., æica4. Michelangelo Buonarroti: Pietà, 16. st., mramor

Primijenjeno oblikovanje - dizajn1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., Ëelik2. Zvonimir LonËariÊ: 4. Animafest, 1980., sitotisak,

plakat3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La

Goulue, 1891., litografija, plakat4. Vilko Æiljak: VÆ6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH,

1975./1996., kompjuterska grafika5. VuËedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr.,

keramika

PREDMETNA NASTAVA

5. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta - Obrisne crte, tok i karakter

crtaKljuËni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karaktercrte, graenje crtom, smjer.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti i spoznatiekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raoul Dufy,SviraË, crteæ perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee,Tanz Entzetzen (PlesaË), tuπ i pero, 1931.;Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crnaolovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski,More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, Teatar ITDPablo Picasso: Mlada djevojka, crteæ perom, 1948.

2. ToËka i crta - Strukturne toËke i crteKljuËni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,toËka.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenihcrta i toËaka u promjeni smjera, duæine i gustoÊe usloæenim strukturama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,Izraæajna lira; Käthe Kollwitz, Bijeda, litografija,1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

57

Page 60: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

aluminij, nehrajuÊi Ëelik,1957., Oton Gliha, crteæ,flomaster 1968.

3. Boja - »iste boje, kontrast toplo-hladnoKljuËni pojmovi: spektralni krug boja, tople i hladneboje, kromatski intenziteti dinamika boje,daltonizam.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete idinamiku toplih i hladnih boja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Roul Dufy,Barke, ulje na platnu, 1907.; Menci Klement CrnËiÊ,Bonaca, ulje na platnu, poË. 20. st.; Paul Gaugin, Æenasa cvijetom, ulje na platnu,1891.; Paul Gauguin,Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.

4. Boja - Komplementarni kontrastKljuËni pojmovi: komplementarni kontrast (≈suprotne«boje koje se nadopunjavaju), likovni elementi.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miroslav ©utej,Ultra ab, serigrafija, 1967.; Henri Matisse, Portretgospoe Matisse, ulje na platnu,1905.; Jerolim Miπe,Borovi u Supetru, ulje na platnu, prva polovica 20. st.

5. Ploha - Likovi na plohiKljuËni pojmovi: lik, ploha, dvodimenzionalno,simetrija-asimetrija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi usimetriËnim i asimetriËnim kompozicijama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian,Kompozicija s crvenim, crnim, plavim, æutim i sivim, uljena platnu, 1920.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje naplatnu,1929.; Vasilij Kandinski, Æuto-crveno-plavo, uljena platnu, 1925.

6. Povrπina - Slikarske tekstureKljuËni pojmovi: slikarske teksture, karakter povrπine.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i istraæiti slikarsketeksture u likovnoumjetniËkom djelu te izraziti,vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitomuratku.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh, Soba uArlesu, ulje na platnu, 1889.; Marino Tartaglia,Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Vincent van Gogh,Vrt, ulje na platnu, 1890.

7. Ploha - StatiËne i dinamiËne ploheKljuËni pojmovi: statiËno/dinamiËno, grafika,kartonski tisak, visoki tisak, matrica, otisak, grafiËki list.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati odnos statiËnih i dinamiËnihploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafiËkogalista.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse,Les Codomas, kolaæ/sitotisak, 1947; M. C. Pravilnapodjela plohe 1 drvorez, 1957.; Karl Schmidt-Rotluff,MaËke, drvorez, 1914.; Glava æene, 1919.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEME1. Povrπina - Ritam oblika i tekstura

KljuËni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura,kiparski materijal.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura uniskom i visokom reljefu.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: PloËe oltarnepregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef), kamen,kraj 11. st.; Andrija Buvina, Drvene vratnice katedrale,1214., Split.

2. Masa/volumen i prostor - Osnovnitrodimenzionalni obliciKljuËni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor-masa/volumen.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostorau neposrednoj okolini, vlastitom uratku ilikovnoumjetniËkim djelima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ,Zdenac æivota, bronca, 1905.; VuËedolska ≈golubica«,glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, ©upljioblik s bijelom unutraπnjosti, drvo, 1963.; GeorgesVantongerloo, Zajedniπtvo volumena, kamen.

3. Masa/volumen - Sloæene prostornestrukture i konstrukcijeKljuËni pojmovi: struktura, nosive strukture,funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcio-nalnost prostora na temelju tlocrta.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv. Kriæa,11. st., Nin; Katedrala sv. Jakova, ©ibenik, 15. st.;Iktinus i Kalikrates, Partenon, Atena, 5. st. pr. Kr.; Sv.Donat, Zadar, 9. st.; Eero Saarinen, TWA - TransWorld Airlines, Kennedy aerodrom, New York, 1956.- 1961.; Jon Utzon, Opera, Sidney, 1959. - 1973.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta - Strukturne crte

KljuËni pojmovi: ornament, kulturna baπtina, niz,polje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbiornamenata u vlastitom radu i u likovno-umjetniËkim djelima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tapiserija izBayeuxa, Engleska, kraj 11. st.; Vunena torba iz Segetakraj Trogira, Etnografski muzej, Zagreb.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

58

Page 61: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Ploha - Redefinicija ploheKljuËni pojmovi: ritam, dinamika, rekomponiranje,plakat, vizualne komunikacije.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohepri rekomponiranju likovnoumjetniËkoga djela usluæbi vizualnih komunikacija.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse,Kauboj, ilustracija za knjigu Jazz, kolaæ/otisak, 1947.,MOMA, NY; Boris BuÊan, kazaliπni plakat ≈Æarptica«, sitotisak, 1982., HNK; Mihajlo Arsovski,More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, TeatarITD.

3. Boja - Svjetlosne vrijednosti Ëistih bojaKljuËni pojmovi: kromatska ljestvica, svjetlina boje,Ëiste boje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti Ëistih bojaunutar kruga boja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Jan Vermeer,Sluæavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.;Vjenceslav Richter, Sis 4, ulje na platnu, 1975.

4. Povrπina - GrafiËka modelacijaKljuËni pojmovi: skupljeno-rasprπeno, grafiËkamodelacija, strukturne linije.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati razliËite osobine povrπine uneposrednoj okolini i umjetniËkom djelu te ih izraziticrtama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,PrijeteÊa glava, grafika (radirung), 1905.; MichelangeloBuonarroti, Studije figura, tuπ i pero, 1495.; AnteKuduz, Zagorski pejsaæ, tuπ i pero 1982.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEMA1. Masa/volumen i crta - Proporcije

trodimenzionalnih oblika (tijela) uprostoruKljuËni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline idijelova, figura.Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: istraæiti i izrazitiomjer i razmjer cjelina i dijelova razliËitih oblika masau prostoru.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Kopljonoπa (premaPolikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; AlbertoGiacometti, »ovjek koji pokazuje prstom, bronca,1947.; Rimska keramiËka Ëaπa, ©Êitarjevo - VelikaGorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (bacaË diska,mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan KoæariÊ, Prizemljenosunce, bronca, 1971.; Henry Moore, LeæeÊe figure,bronca, 1934., Petar BariπiÊ, Umjetnost gaanja iz luka,bronca 1992.

REPREZENTATIVNI PRIMJERI

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEMA

1. ToËka i crta - strukture toËke i crteKljuËni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,toËkaObrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenihcrta i toËaka u promjeni smjera, duæine i gustoÊe usloæenim strukturama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,Izraæajna lira, olovka; Käthe Kollwitz, Bijeda,litografija, 1893. - 1901.; Naum Gabo, Linearnakonstrukcija br.4 aluminij, nehrajuÊi Ëelik, 1957.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEMA1. Masa/volumen i prostor - Osnovni

trodimenzionalni obliciKljuËni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor -masa/volumen.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena iprostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku ilikovnoumjetniËkim djelima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ,Zdenac æivota, bronca, 1905.; VuËedolska ≈golubica«,glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, ©upljioblik s bijelom unutraπnjosti, drvo, 1963.; GeorgesVantongerloo, Zajedniπtvo volumena, kamen.

6. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta -Teksturne crte

KljuËni pojmovi: teksturne crte.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite vrste teksturnih vrijednosti povrπinete shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrπine.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer,KuniÊ, crteæ, 1502.; Ivan LovrenËiÊ, Dvorci Hrvatskogzagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ©ercar, Riba sa zlatnimnogama, tuπ i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub,litografija, 1950.

2. ToËka i crta - Teksturne i strukturne crteKljuËni pojmovi: strukturne crte.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati sliËnosti i razlike izmeu teksturne istrukturne crte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

59

Page 62: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ingres, Autoportret,olovka, 19. st.; Pablo Picasso, »impanza, akvatinta,1936.; Lepoglavska i paπka Ëipka, Etnografski muzej;Paul Klee, Velika kupola, tuπ, pero, 1927.

3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanjebojeKljuËni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja),tonska gradacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite lokalne boje te njihove tonskestupnjeve u tonskoj gradaciji.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vjekoslav Karas,Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; MilanSteiner, Na kiπi, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek,Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely:LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj DobroviÊ, Polja 2,ulje na platnu, 1969.

4. Boja - OptiËko mijeπanje bojaKljuËni pojmovi: mehaniËko i optiËko mijeπanje boja.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razlike izmeu mehaniËkoga i optiËkogamijeπanja boja u kompoziciji.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Georges Seurat,Cirkus, ulje na platnu, 1890.; SjedeÊi model u profilu,ulje na platnu, 1887.

5. Ploha - Simetrija i asimetrija ploπnihoblika u kompozicijiKljuËni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija,geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati simetriju i asimetriju ploπnih oblika ukompoziciji.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Nikola Koydl:Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj,Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas,Ana KreπiÊ, ulje na platnu, 1856.; Matisse,Kompozicija s maskama, kolaæ, 1953.; Matisse, MorskaËudoviπta, kolaæ, 1950.; Hundertwasser, Stanovnicistabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; JurajDobroviÊ: Polja, ulje na platnu, 1969.

6. Povrπina - Slikarske teksture i faktureKljuËni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarskirukopis, slikarske tehnike.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite slikarske teksture i fakture uvlastitom radu i likovno - umjetniËkim djelima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh,Zvjezdana noÊ, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha,GromaËe, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.;Mark Rothko, LjubiËasto, bijelo i crveno, ulje na platnu,1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G.Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; IvoDulËiÊ, Maestral i kupaËi, ulje na platnu, 1954.; EdoMurtiÊ, Æuta staza II, akrilik na platnu, 1998.; DavidHockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.

7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor ploheKljuËni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe,grafika - visoki tisak.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostoraplohe u visokom tisku.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Emil Nolde,Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.;Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; AubreyVincent Beardsley, Saloma, crteæ perom, 1892.; ErnstLudwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.;Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz),kolaæ/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i noÊ, drvorez,1938.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEME1. Povrπina - PlastiËka tekstura

KljuËni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki iuleknuti reljef.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliËitimizraæajnim moguÊnostima plastiËnih tekstura povrπinete imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanjizboËenosti plohe u prostoru.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv.Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duπan Dæamonja,Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; DuπanDæamonja, Projekt spomenika ærtvama u Dachauu(model), æeljezo, 1965.; Duπan Dæamonja, Æeljeznatapiserija - MX, æeljezo, 1978.; Majstor Radovan,Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke,Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti:Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim,Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar,aluminij, 1967.

2. Masa/volumen i prostor - Odnosmase/volumena i prostoraKljuËni pojmovi: puna plastika, ploπno istanjena masa.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznatii izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike urazliËitim kompozicijskim odnosima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ,Razvijene povrπine III, metalne ploËe, 1960.;Alexander Calder, Kopljonoπa, obojeni metal, 1971.;Constantin Brancusi: PoËetak svijeta, polirana bronca,1924.; Robert Frangeπ MihanoviÊ, Kralj Tomislav,bronca, 1931., Petar BariπiÊ, Prostorno pruæanje,pozlaÊeno drvo 1999.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

60

Page 63: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Masa/volumen i prostor - Linijski istanjenamasaKljuËni pojmovi: linijski istanjena masa,materijalizacija crta.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati dinamiku linijski istanjene mase ukompozicijskim odnosima s prostorom.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AlbertoGiacometti, »ovjek koji pokazuje prstom, bronca,1947.; Sol Lewitt, Zidna struktura pet modela s jednomkockom, lakirani Ëelik 1965.; Naum Gabo, Linearnakonstrukcija br. 4, aluminij, nehrajuÊi Ëelik, 1957.;Ivan KoæariÊ, KupaË, bronca, 1955., SlavomirDrinkoviÊ, Koplje sv. Juraja, kromirani Ëelik i granit,1991.

IZBORNA NASTAVA

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta - Ploπni rasteri

KljuËni pojmovi: raster toËaka, raster crta.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati ploπni raster kao nezavisni element urazliËitim kompozicijskim odnosima naizmjeniËnihrastera toËaka i rastera crta.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tvrava - gradKarlovac, plan iz 1646. Ivan Picelj, Conexion 1-5,serigrafija, 1978.; Albrecht Dürer, Rinoceros, drvorez,1515.; Duπan Dæamonja, Crteæ BX-I, tuπ, lavirani tuπ,valjak, pero, 1993.

2. Ploha - Rekompozicija oblika, boja i crtaKljuËni pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn,kostimografija, scenografija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati izraæajne moguÊnosti rekompozicije oblika,boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji iscenografiji.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ante Kuduz,Kruæna kompozicija, serigrafija, 1967.; Ji≥í Kolá≥,Nasmijeπeni pejzaæ, kolaæ, 1967.; Rene Magritte, LeBlank Cheque, ulje na platnu, 1965.; Gustav Klimt,Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorciza friz u palaËi Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela iboja bronce, kreda, olovka na papiru,1905. - 1906.

3. Ploha - Privid (iluzija) volumena na plohiKljuËni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi,kadar, grafiËka i tonska modelacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati privid, iluziju mase/volumena na plohigrafiËkom ili tonskom modelacijom u razliËitimlikovnim tehnikama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: V. Vasarely, Pal-Ket, akrilik, 1973. - 1974.; Domenico Ghirlandaio,Roenje Bogorodice, freska; Vermeer van Delft, Æena idva Ëovjeka, oko 1659. - 1660.; Leo Junek: Autoportret,

ulje na platnu, 1925.; Nives KavuriÊ-KurtoviÊ,RastoËeno jedinstvo, olovka, olovke u boji, 1986.

4. Boja - SimboliËka i asocijativna uloga bojeKljuËni pojmovi: mimikrija, maskirne boje,simbolika, asocijacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti ispoznati simboliËko i asocijativno znaËenje boja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Boris LjubiËiÊ,Krvatska, plakat, 1991.; Zvonimir LonËariÊ, plakat za4. Animafest, sitotisak, 1980.; Mark Chagall, Selo i ja,ulje na platnu, 1911.; Joan Miró, Osobe i pas podsuncem, tempera na platnu, 1949.

NASTAVNO PODRU»JE:Primijenjeno oblikovanje - dizajnTEMA1. Masa/ volumen i prostor - Odnos oblika,

materijala i funkcijeKljuËni pojmovi: meuprostor, prohodnost,funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala ifunkcije.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spoznatitrodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti,funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Rietveld, Stolica,drvo, 1917. g.; Fotografija francuskoga vrta.

7. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta - Linearna perspektiva

KljuËni pojmovi: linearna perspektiva, stajaliπte,oËiπte, horizont, kut gledanja, vidno polje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visinihorizonta i oËiπta te kutu gledanja promatranogaprostora u umjetniËkim djelima i vlastitom likovnomradu.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo daVinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,1482.; Paolo Uccello, »udo hostije, tempera na dasci,1467. - 1468.; Piero della Francesca, BiËevanja Krista,tempera na drvenoj ploËi, oko 1455., LucianoLaurana/Lucijan Vranjanin (?), Idealni grad, temperana dasci, oko 1470.; Pavo Urban, Posljednje slike, II,dijapozitiv u boji, Dubrovnik 1991.

2. ToËka i crta - Proporcije (odnos viπeveliËina)KljuËni pojmovi: omjer, razmjer, kanon, proporcija,zlatni rez.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite veliËine i odnose na plohama i tijelima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

61

Page 64: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

i uoËiti zakonitosti zlatnoga reza i razliËitih kanona.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo daVinci, Studija po Vitruviju, 1492. Poliklet (premaPolikletu): Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.

3. Povrπina - Izraæajnost crta - sloæenestruktureKljuËni pojmovi: gustoÊa crte, struktura crtama.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati gustoÊu i izraæajnost crte kao elementasloæenih struktura.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: MichelangeloBuonarroti, Studije figura, tuπ i pero, 1495.; EduardoPaolozzi, Crteæ glave, 1954.

4. Boja - Tonska modelacijaKljuËni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,privid zaobljenosti.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, primijeniti,vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom ufunkciji privida zaobljenosti.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ,Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; MarinoTartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,»ipkarica, ulje na platnu, 1669. - 1670.; –uro Tiljak,Park, ulje na platnu, 1925.; Leo Junek, Autoportret,ulje na platnu, 1925.; Miljenko StanËiÊ, U spomenKarasu, ulje na platnu, 1953.

5. Boja - KoloristiËka modulacijaKljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija, izraæajnost(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti i spoznatirazliku izmeu tonske modelacije kojom izraæavamoprivid volumena na plohi i koloristiËke modulacije teizraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovnekompozicije.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia,Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Henri Matisse,Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.; ZlatkoPrica, Aglomeracija æuto zeleno plavo, ulje na platnu,1969.

6. Povrπina - Linearna perspektiva, privid(iluzija) volumena na plohiKljuËni pojmovi: kadar, æablja, ptiËja, linearna iligeometrijska perspektiva.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite vrste prikazivanja volumena na plohii u kadru.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raffaelo, Atenskaπkola, freska, 1511; Piero della Francesca, Perspektivaidealnoga grada, tempera na drvenoj ploËi, 1470.; M.C. Escher, Drugi svijet II, drvorez, 1947.; Piero dellaFrancesca, BiËevanje Krista, tempera na drvu, 1455.,Antonello da Messina, Sv. Sebastijan, tempera nadrvenoj ploËi, 1476.; Andrea Mantegna, Mrtvi Krist,tempera, 1506.; M. C. Esher, Gore - dolje, crteæi,1947.

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2D - dizajnTEMA1. Ploha - Ravnoteæa i ritam u kompoziciji

KljuËni pojmovi: sklad, znak, znaËenje, Ëitljivostvizualne poruke, grafiËki dizajn.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati Ëitljivost vizualne poruke kroz izraæajnost,znaËenje i jasnoÊu znaka.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Mihajlo Arsovski,More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, TeatarITD.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEME1. Masa/volumen i prostor - Ritam ploπno

istanjenih masaKljuËni pojmovi: usijecanje, rotacija, ploπno istanjenamasa.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovatiusijecanje, rotaciju i ritam ploπno istanjenih masa.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ,Razvijene povrπine III, metalna ploËa, 1960.; AlexanderCalder, Obus, obojeni Ëelik, 1976., Washington, DC;Antoine Pevsner, Konstruirana glava II, celuloid, 1916.

2. Masa/volumen i prostor - ProporcijaKljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjer).Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati odnos veliËina prema zakonitostima zlatnogareza na primjeru likovno-umjetniËkoga djela ivlastitoga likovnoga rada.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miron, Diskobol(bacaË diska), mramor, 5. st. pr. Kr.; Poliklet, Doriforos,mramor, 5. st. pr. Kr.; Slavomir DrinkoviÊ, Izmeuneba i zemlje, kamen, 1993; Le Corbusier, Modulor,oko 1946.

3. Masa/volumen i prostor - RavnoteæaKljuËni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija,statika, ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetrijuodnosno asimetriju.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËka dvoglavazmija, drvo s mozaikom od tirkiza, 15. st.; ZvonimirLonËariÊ, Pjeπak na konju, poliester, metal,1986.;Artisti, poliester, metal, 1997.; Lipovac, Biciklist;Plutej iz Biskupije kraj Knina, kamen, 9. st.; MarijaUjeviÊ, TrkaË, bronca, Savska aleja skulptura, Zagreb,1995.; Marija UjeviÊ, ©enoa, bronca, 1988./1989.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

62

Page 65: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNA NASTAVA

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. ToËka i crta - Linearna perspektiva s dva

oËiπtaKljuËni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oËiπta,optiËka iluzija, prostorni planovi, projekcija.Obrazovna postignuÊa: istraæiti, izraziti i spoznati natemelju projekcije i kuta gledanja te prostornihplanova linearnu perspektivu s dvaju oËiπta.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo daVinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,1482.; Caillebotte, Pariπka ulica - kiπni dan, ulje naplatnu, 1876. - 1877.; Nasta Rojc, Popov toranj, uljena platnu, 1938.; Edward Rusha, Dvostruki standard,sitotisak u boji na papiru, 1969.

2. Ploha - Ritmovi: dominacija, alternacija,varijacija, gradacija, radijacijaKljuËni pojmovi: dominacija, alternacija, varijacija,gradacija, radijacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati na umjetniËkom djelu i vlastitom radudominaciju, alternaciju, varijaciju ploha.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Victor Vasarely,Vega 200, akril na platnu, 1957.; Marc Chagall, ZeleniguslaË, ulje na platnu, 1923.; Zlatko Prica, Crveni grm,ulje na platnu, 1957.; Zlatko Prica, Aglomeracija æutozeleno plavo, ulje na platnu, 1969.

3. Boja - KoloristiËka perspektivaKljuËni pojmovi: koloristiËka perspektiva, jarkostboje, dinamika boja.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati jarkost boja te njihovu dinamiku uprostornim planovima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Maurice deVlaminck: Bougival, ulje na platnu, 1905.; AndréDerain, Most Charing Cross, ulje na platnu, 1906.

4. Povrπina - Materijalizacija teksturepovrπineKljuËni pojmovi: varijacija, gradacija.Obrazovna postignuÊa: istraæiti i primijeniti razliËiteteksture u likovnom izrazu.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Lucio Fontana,Prostorni koncept, ulje na platnu, 1962.; Lucio Fontana,Prostorni koncept: VjenËanje u Veneciji, ulje na platnu,1960.-1961.; Alberto Burri, Juta i crveno, gruboplatno, ljepilo i vinil na platnu, 1954.; Antoni Tàpies,Sivo Oker, LXX, mijeπana tehnika: uljana boja, lateksi mramorna praπina na platnu, 1958.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEMA1. Masa/volumen i prostor - Ritam

KljuËni pojmovi: alternacija, interval.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovatialternaciju mase/volumena u razliËitim intervalima.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËki kalendar,kamen, 16. st.; Raoul Goldoni, Kompozicija (TorzoIII) iridirano staklo, 1975.; Ron Arad, Izloæbeni sistem,2005.

REPREZENTATIVNI PRIMJERI

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. Boja - KoloristiËka modulacija

KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija, izraæajnost(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti i spoznatirazliku izmeu tonske modelacije kojom se izraæavaprivid volumena na plohi i koloristiËke modulacije teizraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovnekompozicije.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia,Autoportret, ulje na platnu, 1917.; H. Henri Matisse,Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.

2. Boja - Tonska modelacijaKljuËni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,privid zaobljenosti.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, primijeniti,vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom ufunkciji privida zaobljenosti.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ,Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; MarinoTartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,Sluæavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.

8. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. Crta kao dominanta

KljuËni pojmovi: dominanta, dominacija, suprot-stavljanje.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati crtu kao dominantan element kompozicije.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian,Drvo jabuke u cvatu, ulje na platnu, 1912.; PietMondrian, More, ulje na platnu, 1912.; Paul Klee,Starac koji raËuna, bakropis, 1929.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

63

Page 66: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Sklad likovaKljuËni pojmovi: horizontalna, vertikalna,dijagonalna, kruæna/ovalna, piramidalna kompozicija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti izraziti, vrjednovati ispoznati sklad i harmoniju likova u razliËitimkompozicijama.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vasilij Kandinski,Skica I za ≈Kompoziciju VII«, ulje na platnu, 1913.;Frans Hals, Portret W. van Heythusena, ulje na platnu,17. st. (za dijagonalnu kompoziciju); Leonardo daVinci, Bogorodica sa Sv. Anom, ulje na drvenoj ploËi,1510. ( za piramidalnu kompoziciju); Paπka Ëipka, nitiagave, Etnografski muzej (za kruænu); Henry Matisse,Ples, ulje na platnu, 1910. (za ovalnu); PierreBonnard, Æene u vrtu 1 - 4, tempera na papiru, 1891.;Charles R. Sheeler, Prozori, ulje na platnu, 1965., ElGreco, Krist na Maslinskoj gori (vertikalnakompozicija); Boris BuÊan, Nedjelja na selu, ugljen,pastel, voπtane krede na papiru, 1985.-1986.; PaulGauguin, Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.;Vincent iz Kastva, Ples mrtvaca, freska, 1474., Crkvasv. Marije na ©krilinah, Beram (horizontalnakompozicija); Giovanni Bellini, Bogorodica i pejzaæ(≈Madona na livadi«), ulje na dasci, oko 1505. (zapiramidalnu ili trokutastu kompoziciju).

3. Kompozicija linearnih teksturaKljuËni pojmovi: crtaËke teksture, grafiËka modelacija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite kompozicije linearnih tekstura.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer,Rinoceros, drvorez, 1515.; Albrecht Dürer, Pasija(Kristove muke), drvorez, 15. st.; Albrecht Dürer, BorbaSv. Mihaela sa zmajem, drvorez, 1498.; DuπanDæamonja, Crteæ BX- 1, tuπ, lavirani tuπ, pero, valjak,1993.; Ante Kuduz, Zagorski pejzaæ 10, tuπ i pero,1982.; Michelangelo, Studija figure, tuπ i pero, 1495.

4. Izraæajnost bojeKljuËni pojmovi: izraæajnost boja, asocijativnost boja,simbolika.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati izraæajnost i simboliku boja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Franz Marc,Veliki plavi konji, ulje na platnu, 1911.; EduardMunch, Krik, 1893.; Vincent van Gogh, Kavana noÊu,1888.; Paul Gauguin, Trænica (Ta matete), ulje naplatnu, 1892.; Paul Gauguin, Odakle dolazimo? Tkosmo? Kuda idemo?, ulje na platnu, 1897.; Slavonskiponjavac, Etnografski muzej; Moreπka, maskiranipantomimiËki ples, koji se pleπe u KorËuli,πpanjolskog podrijetla iz 15. st.; Joan Miród, Osobe ipas pred suncem, tempera na platnu,1949.

5. Prostorno djelovanje bojeKljuËni pojmovi: dinamika boja, planovi prostora.Obrazovna postignuÊa: izmjenom kontrasta toplih ihladnih boja uoËiti, izraziti, vrjednovati i spoznatiprostorno djelovanje boje.

Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Gauguin,Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; MarkRhotko, Crveno, crno, bijelo na æutom, ulje na platnu,1955.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu,1925.; Auguste Macke, Gospoa u zelenom haljetku,ulje na platnu, 1913.

6. Rekompozicija, fotomontaæaKljuËni pojmovi: rekompozicija, fotomontaæa.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite moguÊnosti rekomponiranja.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: RobertRauschenberg, Buffallo II, 1964.; Raoul Hausmann,Tatlin kod kuÊe, fotomontaæa, 1920.; Max Ernst,Autoportret, fotomontaæa, 1920. Ji≥í Kolá≥, Nasmijeπenipejzaæ, kolaæ, 1967.; Boris BuÊan, Plakat za predstavuRoko i Cicibela, serigrafija, 1983.; David Hockney,Terasa sa sjenama, fotografski kolaæ, 1985.

7. Kontrast - ritam suprotnostiKljuËni pojmovi: dinamiËno, statiËno.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati uz pomoÊ kontrasta ploha statiËni idinamiËni ritam.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: David Hockney,Terasa sa sjenama, fotografski kolaæ, 1985.; DavidHockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu,1980.;Boris Demur, Spira Mirabilis (»udesna spirala), grafika(suha igla i akvatinta), iz mape grafika Spira mirabilis,2002.

8. Ritam i simetrija likovaKljuËni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament,simetrija, ritam ploha.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju isimetriju likova.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: hrvatska kulturnabaπtina - Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda,Etnografski muzej, –akovo; Victor Vasarely, Vega,sitotisak, 1957.; Etnografski muzej, Zagreb; »oha izVelike Gorice, 19. st., Etnografski muzej, Zagreb.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEME1. Kontrast

KljuËni pojmovi: kontrast, (suprotnost), puno -prazno.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati razliËite stupnjeve kontrasta masa u prostorute osvijestiti izraæajnost kompozicije masa kao cjeline.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alesandar,Atenodor, Polidor, Laokont i sinovi, mramor, II. st. pr.Kr.; Henry Moore, LeæeÊa figura, kamen, 1938., TateGallery, London.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

64

Page 67: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. KompozicijaKljuËni pojmovi: kompozicija: piramidalna,dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruæna.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati kontrast mase i prostora u odabranojkompoziciji.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Stonehenge,kamen, 2200. - 1300. g. pr. K.; Constantin Brancusi,Ptica u prostoru, bronca,1928.; Rozeta s katedrale uRabu; Amfiteatar u Puli, 1. st.; Michelangelo, Pietà(Oplakivanje), mramor, kapela Medici, Firenza,1555.; Brancusi, Beskrajni stup, lijevano æeljezo,1937.; ©ime Vulas, Jedra, braËki kamen, spomenikpomorcima na Silbi, 2000.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEME1. Odnos slike i teksta

KljuËni pojmovi: kadar, kadrirati, strip.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu idejutoËkom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AndrijaMauroviÊ, Sedma ærtva, tuπ, pero, kist, lavirani tuπ,1936.; Majstor iz Flémallea, Roenje, ulje na drvenojploËi, 1420.; Dubravko Gjivan, Konj (strip), pero,kist, tinta tuπ, tuπ u boji, olovka, 1974.; RoyLichtenstein, Whaam!, ulje na platnu, 1963.; AndyWarhol, Velika poderana limenka Campbell juhe, akrilikna platnu, 1962.; Keith Haring, Bez naslova, vinil-tuπna gumiranom platnu, 1982.; Jean-Michel Basquiat,Zydeco, akrili ulje na platnu u 3 dijela, 1984.

2. Ploha - RitamKljuËni pojmovi: video, film, digitalna slika, svjetlost,kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena ikontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, vrjednovati i spoznatiznaËenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla,sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Norman McLaren, Begone Dull Care, ruËno bojani celuloid, 1949.;Duπan VukotiÊ, Surogat, animirani film, 1961.;Borivoj DovnikoviÊ, Uzbudljiva ljubavna priËa,animirani film, 1989.; Goran Petercol, Sjene,instalacija na podu i zidovima prostora: trinaizmjeniËna osvjetljenja, aluminijski elementi, 1994.

3. Boja - Oblik i bojaKljuËni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija,asocijativnost, primijenjena umjetnost.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati znaËenje boje i oblika u funkcijiindustrijskoga dizajna.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Gerrit Rietveld,Stolac, 1917., drvo; Boris LjubiËiÊ, Prijedlozi novogdizajna hrvatskih nacionalnih simbola, oko 1990.;Sonia Delaunay, Nacrt za odjeÊu i namjeπtaj, 1924.;Ron Arad, Stolac za ljuljanje, APOC, 2003.

IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE:Ploπno oblikovanje / 2DTEMA1. Harmonija, ritam, kontrast tekstura

KljuËni pojmovi: kostimografija, modni dizajn,harmonija.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati raznovrsna znaËenja i vrste povrπina uostvarenju skladnosti oblika.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Issey Miyake,Modeli iz kolekcije ≈Pleats Please«, 1988.; Modeli slikovne izloæbe ≈Issey Miyake Making Art«, CentarCartier fondacije, Pariz, 1998. - 1999.; Gustav Klimt,Portret Emilie Floge, ulje na platnu, 1907.; AlanHranitelj, Izloæba kostima (≈Δelava pjevaËica«, ≈Malatrgovina uæasa«, ≈Pigmalion«...), GalerijaMeunarodnoga grafiËkog likovnog centra,Ljubljana, 2006. - 2007., G. Klimt, Portret Adele, uljei zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palaËiStoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce,kreda, olovka na papiru, 1905./1906.

NASTAVNO PODRU»JE:Prostorno oblikovanje / 3DTEMA1. Oblikovanje prostornih povrπina

KljuËni pojmovi: umjetniËka instalacija, urbanizam,nacionalna baπtina, engleski park / francuski park,perfomance i land art.Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati ispoznati moguÊnosti oblikovanja prostornih povrπinai umjetniËkih instalacija kroz primjere urbanizma,graditeljstva, nacionalne baπtine, englesko/francuskoga parka, perfomansa i land arta.Primjeri likovno-umjetniËkih djela: RobertSmithson, Spiral Jetty, nasip zemlje, 1970., Great SaltLake, Utah; Zelena (Lenuzzijeva) potkova, 1860. -1980.; Bunja ili kaæun, kamen, narodno graditeljstvo,Dalmacija; Drvena kurija, Lomnica kod VelikeGorice, autohtona arhitektura Turopolja i Posavine;Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka pokraj Zagreba,drvo, oko 1867.; Maksimir, pejzaæni perivoj, engleskitip parka, Zagreb, kraj 18. st.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

65

Page 68: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODKako je glazba vrlo znaËajan dio ljudske kulture, ona

mora imati svoje mjesto u opÊem odgoju i obrazovanju.Nastavu glazbene kulture proæimaju dva temeljna naËela:jedno je psiholoπko, a drugo kulturno-estetsko. PsiholoπkonaËelo uzima u obzir Ëinjenicu da uËenici u pravilu voleglazbu i da se njome æele i aktivno baviti (pjevati, svirati).Koliko je to moguÊe, toj æelji uËenika treba izlaziti ususret,jer njihova dob, pa zatim i πkola, nisu samo vrijeme imjesto pripreme za æivot, nego su i æivot sam. S drugestrane, kulturno-estetsko naËelo polazi od toga da nastavaglazbe mora uËenika i pripremati za æivot, tj.osposobljavati ga da veÊ za vrijeme, ali i nakon πkole, budekompetentan korisnik glazbene kulture. U danaπnjojpoplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vaæno.

Glazba je u niæim razredima osnovne πkole idealnopodruËje za snaæno poticanje pozitivnih emocija, osjeÊajapripadnosti, zajedniπtva i snoπljivosti. Ona moæe datisnaæan doprinos rastuÊoj potrebi poticanja i izgradnjekulture nenasilja meu πkolskom djecom. Djeca urazrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluπaju odabranuglazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajuÊi uËitelja,pleπu, kreÊu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugihglazbenoteorijskih sadræaja. Isto tako, uËenicima sunepotrebni udæbenici i radne biljeænice. Sav tekstovninastavni materijal moæe stajati u πkoli i nije potrebno da gadjeca nose kuÊi.

Predmetna nastava glazbene kulture moæe zapoËeti u 4.razredu.

Nastava glazbene kulture nuæno u srediπte pozornostistavlja uËenikovu glazbenu aktivnost. U Ëinu pjevanja, sviranja(bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluπanja (bilo kojedobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doæivljavase i uËi glazba, obogaÊuje se uËenikov osjeÊajni svijet iizoπtruje njegov umjetniËki senzibilitet. UËinak togaprocesa nije moguÊe izravno koliËinski odrediti. Ta seËinjenica izravno odraæava i na ocjenjivanje utoliko πtouËitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti uobzir i skrivene uËinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnosprema predmetu, odnosno glazbi), kao πto mora voditi raËuna opojedinaËnim glazbenim sposobnostima uËenika. Stoga senastavna podruËja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, upravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnihpostignuÊa kod nastavnih tema upoznavanja glazbe teuoËavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaËki glasovi,glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).

Program je nastave glazbene kulture otvoren, πto znaËida daje slobodu uËitelju da, uz obvezatne sadræaje, samuobliËuje dobar dio nastave uzimajuÊi u obzir i æelje imoguÊnosti uËenika. Obvezni dio nastavnoga sadræajamora biti sluπanje i upoznavanje svih pojavnih oblikaglazbe: od tzv. umjetniËke glazbe, preko narodne (domaÊe

i strane), do jazza i popularnih æanrova svih vrsta. UËiteljje slobodan u izboru naËina aktivnoga muziciranja - ponaËelu realne ostvarivosti i moguÊnostima glazbenorelevantnoga dosega.

I popise pjesama u nastavnom podruËju pjevanje trebashvaÊati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora spredloæenoga popisa i/ili izvan njega, uËitelja obvezujesamo naznaËena koliËina pjesama.

UËitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera zaodreenu nastavnu jedinicu i u podruËjima, cjelinama itemama u kojima se nastavni rad temelji na sluπanju glazbe,a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaËki glasovi, oblikovanjeglazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.

Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruËjaglazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanjumoguÊu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafiËkihznakova. Glazbeno Êe se pismo upoznavati samo ≈kaofenomen« osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinuglazbene pismenosti u osnovnoj πkoli nije moguÊe postiÊi,pa se na tome ne smije inzistirati. UËitelj Êe sam odluËitikoliko Êe vremena posvetiti tomu podruËju. Kako je svakiuËinak u razredu relativan, uspjeh uËenika u tom podruËjune moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu.

Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno,izvan tablica po razredima. U odgovarajuÊim razredimanaznaËeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi.UËitelju je prepuπten izbor redoslijeda obradbe kako bi semoglo poπtovati naËelo zaviËajnosti.

Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnojπkoli ukljuËuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti(zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples,glazbenu sluπaonicu, raznovrsne glazbene projekte) tenastavu izvan uËionice, u prvom redu posjete glazbenimpriredbama (Hrvatska glazbena mladeæ i dr.). Posebnupozornost zasluæuju ansambli: zbor i moguÊi orkestri. Onisu, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnogamuziciranja.

Nuæno je da se nastava glazbe odræava svakoga tjedna.Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta.

Specijalizirana uËionica je conditio sine qua non uspjelenastave glazbe.

CILJCilj nastave glazbe u opÊeobrazovnoj πkoli uvoenje je

uËenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnihelemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbenekreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerilaza (kritiËko i estetsko) procjenjivanje glazbe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

66

GLAZBENA KULTURA

Page 69: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ZADAΔE

UËenike treba:E upoznati (metodiËki voenim sluπanjem) s

razliËitim glazbenim djelima,E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga

jezika,E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje,

sviranje).S ZadaÊa pjevanja pjesama u prvom je redu

pjevanje kao takvo a ne (samo) uËenje pjesme. S ZadaÊa sviranja jest sviranje kao takvo a ne

(samo) uËenje konkretnoga glazbenog komada. S ZadaÊa sluπanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i

upoznavanje konkretnih glazbenih djela iodlomaka.

S ZadaÊa glazbenoga opismenjivanja je stjecanjesamo osnovnih obavijesti o notnom pismu.

S ZadaÊa obradbe glazbenih vrsta i oblika uprvom je redu aktivno sluπanje glazbe. Sami suoblici i vrste pritom u drugome planu iverbalno znanje o njima u naËelu ne ide daljeod onoga πto se moæe sluhom otkriti naglazbenom primjeru.

NAPOMENA Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraËju

liπenom svake napetosti. Ako je to ikako moguÊe, trebanapustiti uobiËajeni raspored sjedenja u dvoredovima kakobi se uËionica doæivjela kao slobodan prostor u kojemuËenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se viπeili manje stilizirano (plesati, koraËati). Temeljna metodarada mora biti razgovor uËitelja s uËenicima - pa i razgovorizmeu samih uËenika. Sve πto je vaæno znati, uËi se tu, nasamome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjeæbanjem(pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim sluπanjemglazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnostkoja niËim ne optereÊuje uËenike. Kod njih treba stvaratidojam kako je dovoljno da budu opuπteni da se prepustedjelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju suËiteljem kao partnerom.

Pjesme se uËe po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristitiza (retrogradno) uvjeæbavanje intonacije dura i mola -pjevanjem solmizacijom - sve shvaÊati kao neobveznu igru.NauËene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radipovezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu sepjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja akoodgovaraju dobi, glazbenim moguÊnostima djece i svrsipredmeta.

Treba postiÊi lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor irazumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenuinterpretaciju.

Skladbe se sluπaju postupkom aktivnoga sluπanja u kojemuËenici prate oblikovne elemente, kretanje teme(melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbeneznaËajke.

Intonacijske i ritamske pojave osvjeπÊuju se na nauËenimpjesmama po sluhu - bez ulaæenja u teoriju i bezuvjeæbavanja.

Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan.Stoga uspjeh uËenika u toj temi ne moæe utjecati na njegovkonaËan uspjeh u predmetu.

Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊihglazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaËajke zvukapojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imativiπe glazbenih primjera:Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini, ali sesluπanje u cjelini preporuËuje ako to raspoloæivo vrijemedopuπta. Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjemglazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje naglazbu, ples, sviranje uËitelj organizira i ostvaruje potpunoslobodno, vodeÊi raËuna samo o njenoj glazbenojrelevantnosti. U ovim aktivnostima vaæniji je proces odishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti koduËenika se izoπtravaju pojedine glazbene sposobnosti(intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu.Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uËinak na uËenike.Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluπanja i aktivnogapraÊenja predloæenih glazbenih primjera. UËenici samiizvode zakljuËke. Temeljna metoda: razgovor (nakonsluπanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri sluπajuse viπekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju naglazbenim primjerima. Ne uËe se definicije. Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstuupoznaju po dva do tri stavka (broja) - veÊ premaraspoloæivom vremenu. Verbalne obavijesti svode se naodreenje vrste, na glavne znaËajke, glavne skladatelje(informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakonsluπanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se sluπajuviπekratno i u cjelini. Ne uËe se verbalne definicije.

Napomena za teme iz folklorne glazbeSvi se pojmovi izvode iz sluπanja glazbenih primjera po

sljedeÊem naËelu: najprije se sluπa glazbeni primjer, a zatimse - razgovorom - iz glazbe izvode zakljuËci. Gdje god ikad god je to moguÊe, treba se posluæiti i videokomponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente:obiËaje, noπnje. Samo se po sebi razumije da Êe se pjevatipjesme s obraivanih folklornih podruËja.

UËenici moraju znati prepoznati glazbu premafolklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisatiznaËajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ihprema slici. Znanje uËenika provjeravati iskljuËivo uzupotrebu glazbenih primjera!

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

67

Page 70: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

RAZREDNA NASTAVA

Program nastave glazbene kulture, u prva tri razredaosnovne πkole, temelji se na glazbenim podruËjimapjevanja, sviranja, sluπanja glazbe i glazbene kreativnosti.

Nastavno podruËje pjevanja razvija osjeÊaj toËneintonacije i ritma, glazbeno pamÊenje i samopouzdanje.Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesamabez obvezatnoga zapamÊivanja teksta.

Nastavno podruËje sviranja razvija osjeÊaj ritma, metra,precizne koordinacije i suradnje.

Nastavno podruËje sluπanja glazbe razvija sposobnostsluπne koncentracije, specifikacije sluha (moguÊnostprepoznavanja zvukova i boja razliËitih glasova i glazbala),analize odsluπanog djela i uspostavlja osnovne estetskekriterije vrjednovanja glazbe.

Nastavno podruËje glazbene kreativnosti izoπtravapojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvijasenzibilitet za glazbu, potiËe maπtovitost glazbenoga izrazai samopouzdanje pri iznoπenju novih ideja.

Sve kljuËne pojmove potrebno je rabiti na raziniprepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskogaobrazlaganja.

PraÊenje i vrjednovanje nuæno je prilagoditiindividualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakonutvrenoga inicijalnog stanja na poËetku te zavrπnoga, nakraju πkolske godine.

UËenici tijekom prva tri razreda trebaju:E uoËiti i sluπno razlikovati visinu tona / viπi i niæi

ton/ i trajanje tona /duæi i kraÊi tonE sluπno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /

tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano,umjereno, brzo

E razvijati intonativne i ritamske sposobnostiE razvijati glazbeno pamÊenjeE prepoznati i sluπno razlikovati vokalnu,

instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbuE prepoznati i sluπno razlikovati izvodilaËki sastav

skladbe / zvuk pojedinaËnih glazbala na raziniprepoznavanja

E razvijati glazbeni izriËajE razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu

kreativnostiE obogaÊivati emocionalni svijet i izoπtravati

umjetniËki senzibilitetE razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih

kriterija za kritiËko i estetski utemeljenoprocjenjivanje glazbe

1. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:Ljiljana Goran: Semafor; Vera GerËik: Kiπica; HristoNedjalkov: Jesen; Janez Bitenc: Mlinar Miπo; VladimirTomerlin: Zdruæena slova; Zlatko ©poljar: Veseljak;Dragutin Basrak: Padaj, padaj snjeæiÊu; Janez Bitenc:Tika-taka; Primoæ Ramovπ: Dijete pjeva; StjepanMikac: Prvoπkolci; Makso Pirnik: ZvonËiÊ u proljeÊe;Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: »estitkamajËici; Josip Kaplan: Zeko pleπe.

Narodne: Iπ, iπ, iπ, ja sam mali miπ; En ten tini; TeËe, teËe, bistravoda; Moj dom; DjeËja poskoËica; Sveti Niko svijetom πeta;Spavaj mali BoæiÊu; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smodjeca vesela; Pliva riba; Kako se πto radi.

KljuËni pojmovi: brojalica, glazbena igra, djeËjapjesma (umjetniËka, narodna), solopjevaË.Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasnoizgovarati tekst obraenih pjesama; percipirati iizvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinutona (viπi i niæi ton), pratiti smjer kretanja melodije(uzlazno, silazno).

NAPOMENAMogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru

uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobii glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15pjesama.

2. SVIRANJEE sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim

brojalicama i pjesmamaE sviranje doba - sviranje doba kao pratnja

obraenim brojalicama i pjesmama

KljuËni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, naziviritamskih udaraljki kojima sviramo.Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobejednostavnih pjesama i brojalica.

3. SLU©ANJE GLAZBESkladbe:Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπadomovino; Ludwig van Beethoven: PtiËja tuga; Jean -Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeËji zbor); RobertSchumann: Divlji jahaË (iz Albuma za mlade, op. 68.);Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma zamlade, op.68.); Dmitrij ©ostakoviË: KoraËnica;Miroslav MiletiÊ: Bubnjar; Modest PetroviËMusorgski: Ples piliÊa (iz ciklusa Slike s izloæbe);Camille Saint-Saëns: Pijetao i kokoπi (iz ciklusaKarneval æivotinja); Ludwig van Beethoven: Za Elizu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

68

Page 71: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

(samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata zaklavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); SergejProkofjev: 1. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«), op. 25:3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; BorisKrnic: Medo pleπe; Bela Bartok: Igra.Narodna: Narodi nam se.

KljuËni pojmovi: skladba, pjevanje (pjevaË, zbor),sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna.Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbenoizraæajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaËkisastav, tempo, dinamiku, ugoaj).

NAPOMENAUpoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini

prepoznavanja, prema pojednaËnim sposobnostimauËenika. Po izboru uËitelja, a prema raspoloæivu vremenu,sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu.

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Improvizacija ritmaE izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih

neutralnim slogom, govorom, spontanoizgovorenim skupinama glasova, udaraljkama…

E slobodna zvukovna improvizacija rukama,nogama, glazbalima kojima uËenici raspolaæu

E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima iglasom

Improvizacija melodijeE slobodni improvizirani dijalozi glasomImprovizacija pokretomE male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz

pokretTonsko slikanjeE obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom

nekih glazbala prema izboru uËenikaE oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa

spontanom ili dogovorenom improvizacijom

KljuËni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.Obrazovna postignuÊa: izmiπljati male ritamske /melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama ipokretom; obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukomnekih glazbala prema izboru uËenika.

2. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko ©poljar: Proljetnapjesma; Mario Bogliuni: SnjegoviÊ; Lazarova-Ruml -Jerabkova: Ruke; Zlatko GrgoπeviÊ: Cin, cin, cin;Zlatko Grgoπevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin:Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; JosipKaplan: Pred majËinom slikom; Marija MatanoviÊ:

Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bihznao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetakæuti; Josip LuliÊ: Moj djed; Ukolu je sestrica; MariaCukierówna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto:Doπ’o, doπ’o, Juro je.

Narodne:Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdomala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma;Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Miπmi je polje popasel; Muzikaπ; Mali ples.

KljuËni pojmovi: ton.Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasnoizgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati iizvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluπnorazlikovati pjesme razliËitog tempa i dinamike,percipirati visine i trajanja tonova.

NAPOMENAMogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru

uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobii glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15pjesama.

2. SVIRANJEE sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim

brojalicama i pjesmamaE sviranje doba - sviranje doba kao pratnja

obraenim brojalicama i pjesmama

KljuËni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojimasviramo.Obrazovna postignuÊa: svirati i razlikovati ritam idobe obraenih bojalica i pjesama.

3. SLU©ANJE GLAZBESkladbe:Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπadomovino; Robert Schumann: VojniËka koraËnica(Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka(djeËji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: StaridubrovaËki plesovi; Josip MagdiÊ: Mali zoo (Leptir,Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille Saint-Saëns: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karnevalæivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let(PriËa o caru Saltanu); Leopold Mozart: DjeËja simfonija(svi stavci, ali pojedinaËno); Wolfgang AmadeusMozart: Menuet (3. stavak, Mala noÊna muzika KV525); Aram HaËaturijan: Ples sa sabljama (iz baletaGajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onajcvjetak æuti (djeËji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx:Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: ProljeÊe;Johann Strauss: JelaËiÊ koraËnica; Branimir SakaË:Instrument Ëarobnjak.

KljuËni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent,skladatelj.Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbenoizraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,dinamika, ugoaj).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

69

Page 72: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

NAPOMENAUpoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini

prepoznavanja, prema individualnim sposobnostimauËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivomvremenu sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu.

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTIImprovizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina

ostvarenih neutralnim slogom, govorom,spontano izgovorenim skupinama glasova,udaraljkama…

E slobodna zvukovna improvizacija rukama,nogama, instrumentima kojima uËenici raspolaæu,

E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima iglasom

Improvizacija melodijeE slobodni improvizirani dijalozi glasomImprovizacija meloritamskih cjelinaE slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po

dogovorenom predloπkuImprovizacija pokretomE male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz

pokretTonsko slikanjeE obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom

nekih glazbala prema izboru uËenikaE oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa

spontanom ili dogovorenom improvizacijom

KljuËni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamskecijeline.Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi maleritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,udaraljkama i pokretom; oponaπati zvukoveslobodnom improvizacijom.

3. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:Antun MihanoviÊ-Josip Runjanin: Lijepa naπadomovino; Arsen DediÊ: Sretna Nova godina; BrankoStarc: ZvonËiÊi-Êi; Nikπa NjiriÊ: Godiπnja doba; RajkoEÊimoviÊ: Saonice male Sanje; Lovro ÆupanoviÊ:Zapjevajmo sloæno svi; Branimir MihaljeviÊ: Zeko ipotoËiÊ; Marija MatanoviÊ: ProljeÊe u srcu; M. BrajπaRaπan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj;Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica;xxxx: Bumbari i pËele; Vatroslav Kolander: Jesenska.

Narodne:Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; KriËi, kriËi, tiËek;Pleπi, pleπi poskoËi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U tovrijeme godiπta; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce

sije, kiπa Êe; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruæu mel; FtiËekveli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kiπa pada; Racaplava po Dravi; Ode zima.

KljuËni pojmovi: domoljubna pjesma.Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasnoizgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati,izvoditi i sluπno razlikovati pjesme u razliËitom tempui dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.

NAPOMENAMogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru

uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobii glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15pjesama.

2. SVIRANJEE sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim

brojalicama i pjesmamaE sviranje doba - sviranje doba kao pratnja

obraenim brojalicama i pjesmama

KljuËni pojmovi: ritam, dobe.Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe nauËenihpjesama; razlikovati ritam i dobe.

3. SLU©ANJE GLAZBESkladbe:Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπadomovino; Wolfgang Amadeus Mozart. »eænja zaproljeÊem (djeËji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart:Das klinget so herrlich das klinget so schön - zbor sazvonËiÊima (iz opere »arobna frula: Finale 1. Ëina);Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica(djeËji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor itamb. ork.); Fortunat PintariÊ: Dudaπ; Rudolf Matz:Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska;Antonin Dvo≥ák: Humoreska; Camille Saint-Saëns:Labud (iz ciklusa Karneval æivotinja); Camille Saint-Saëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval æivotinja); CamilleSaint-Saëns: Slon (iz ciklusa Karneval æivotinja);Camille Saint-Saëns: Zavrπna koraËnica (iz ciklusaKarneval æivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolohorvatsko; Sergej Prokofjev: PeÊa i vuk; LuigiBoccherini: Menuet; Petar IljiË »ajkovski: Ples πeÊernevile.

KljuËni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelnapjesma, solopjesma strofnog oblika).Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbenoizraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).

NAPOMENAUpoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini

prepoznavanja, prema pojedinaËnim sposobnostimauËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivomvremenu, sluπanje i upoznavanje joπ pokoje skladbe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

70

Page 73: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTIImprovizacija ritmaE izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih

govorom, spontano izgovorenim skupinamaglasova, udaraljkama…

E slobodna zvukovna improvizacija rukama,nogama, glazbalima kojima uËenici raspolaæu,

E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima iglasom

Improvizacija melodijeE slobodni improvizirani dijalozi glasomE improvizacija meloritamskih cjelinaImprovizacija meloritamskih cijelinaE slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po

dogovorenom predloπkuImprovizacija pokretomE male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz

pokretTonsko slikanjeE obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom

nekih glazbala prema izboru uËenikaE oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa

spontanom ili dogovorenom improvizacijom

KljuËni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi maleritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,udaraljkama i pokretom; obiljeæavati pojedine rijeËi ifraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika;oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom.

PREDMETNA NASTAVA

4. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:W. A. Mozart: »eænja za proljeÊem; F. Schubert:Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Z.GrgoπeviÊ: SunËece zahaja; Gle ide jeæ; R. Rogers:DO, RE, MI; M. MilankoviÊ: Maestral; A. DediÊ:Himna zadrugara; J. Kaplan: »estitka majËici; MjeseËevpjesnik; J. Gotovac: Dom; N. NjiriÊ: Vjetar.

Δuk sedi; Evo san ti doπa; VrbniËe nad morem; Dva i dvasu Ëetiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevajsokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; OjJelo, Jelice; TeËe, teËe bistra voda; Δiro; Farandine moj;Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi podjasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadilasam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela.

KljuËni pojmovi: pjesme kao takve.Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama;lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor irazumijevanje teksta; u pjesmama razlikovatimelodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku.

2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBESkladbe:P. I. »ajkovski: Zima (djeËji zbor); F. Chopin: Valceru Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn: Koncert za trubu uEs-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s izloæbe(Promenada, Ples piliÊa Tuilleries); F. Schubert:Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn:Svadbena koraËnica op. 61/9 iz glazbe zaShakespeareovu komediju San Ivanjske noÊi; W. A.Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3.stavak); R. Schumann: Divlji jahaË iz Albuma za mlade,op. 68.; A. Vivaldi: 4 godiπnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi: Zbor Ciganaiz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (djeËji zbor);B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1;Sinfonietta za gudaËe, 3. stavak Perpetuum mobile; B.Kunc: Mlado liπÊe: Draga priËa: Tri prizora iz crtanogfilma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi.

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje 5-10 novihskladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnimsposobnostima uËenika); znati ime skladatelja iskladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmoviizvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoaËkihsastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,dinamiku i sliËno) - na razini prepoznavanja.

3. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMOSlika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija.Dvodobna, trodobna i Ëetverodobna mjera;jednostavne ritamske pojave (figure).Ritamske i metarske oznake iz nauËenih pjesama;temeljne oznake tempa.Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanjenota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva≈teoretiziranja«; pjevanje pjesama po sluhu uzgledanje u note radi uoËavanja podudarnosti kretanjamelodije s njenim grafiËkim prikazom. Iz pjevanjapjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu.Upoznavanje pojava bez uvjeæbavanja.

KljuËni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, dobacrtovlje, kljuË.Obrazovna postignuÊa: pjevanje ljestvice solmiza-cijom i abecedom; trajanja nota = razina prepozna-vanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike)notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenjejednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,izgovaranjem neutralnim slogom.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

71

Page 74: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. GLAZBENE IGRESlobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uËitelja:slobodno ritmiziranje oponaπanjem uËitelja, slobodnoi stilizirano kretanje na sluπanu glazbu, sviranje (bezvelikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.

KljuËni pojmovi: 0.Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; kompe-tencije su relativne i individualno razliËite.

IZBORNE TEMEZbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta, u

nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, alipostoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjimapjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju glazbenih igara.

NASTAVNO PODRU»JE:SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBETEMEFolklorna glazba*

1. Folklorna glazba Slavonije i BaranjePrimjeri za izbor: ©okaËko kolo; Svatovac; Tri jetrve æitoæele; Slavonsko kolo; Kabanica od seksera; Svatovskidrmeπ; Samica; Diva Marica æito doæela; Kolo izDuboπevice.

KljuËni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tamburasamica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella,pjevanje uz ples, slavonsko kolo, πokaËko kolo,beÊarac, radne pjesme.Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih znaËajki folklorne glazbe Slavonije iBaranje; barem neki od pojmova na razini izravnogprepoznavanja na glazbenom primjeru.

2. Folklorna glazba Podravine i PosavinePrimjeri za izbor: PaË poljka; Sejali smo baæuljka; Stara polka; Zbira junakdeklice; Drmeπ; Kozatuπ; Tri djevojke jeËam æele; Ples zropËecom; Oj Ivane IvaniÊu; Lepi Juro kres nalaæe;Turopoljski drmeπ; I ovo se klajna zeleni Juraj, kirales;Glasnice; Drmeπ; Volim æeti i kopati; Ja posijah repu.

KljuËni pojmovi: citura (citra) tamburaπki sastav,cimbal, dvojnice gudaËki sastavi; grupno (najËeπÊeæensko) pjevanje. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih znaËajki folklorne glazbe Podravine iPosavine; barem neki od pojmova na razini izravnogprepoznavanja na glazbenom primjeru.

3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja iMeimurjaPrimjeri za izbor: Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Meimurski lepideËki; Baruπi; Barica; Polka; »ardaπ; Dobar veËer dobriljudi; ©roteπ; Zagorski ples; Polegla trava detela; JankiËdojahal; Igrajte nam muæikaπi; Grad se beli preko Balatina.

KljuËni pojmovi: violina, cimbal, u novije vrijeme iharmonika, solo æenski glas, æenske pjevaËke skupine,muπke pjevaËke skupine, vrste pjesama: rugalice,ljubavne, radne, plesne.Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih karakteristika folklorne glazbe HrvatskogZagorja i Meimurja; barem neki od pojmova narazini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

4. Folklorna glazba Banovine i LikePrimjeri za izbor: Glasnice, Volim æeti i kopati; Titrala se lepa Mara;Svadbene pjesme; Pastirska; Oj meni vele udaj se mala;LiËk;, Oj odi brate da ga zapivamo; Sva su sela prominilaboju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala naopanke moje; Viknu vila s Prologa planine.

KljuËni pojmovi: æenske skupine a cappella, muπkarci(solo), æene (solo), radne pjesme, dijaloπke pjesme,pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbenepjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje,netemperirano pjevanje. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih znaËajki folklorne glazbe Banovine i Like;barem neki od pojmova na razini izravnogprepoznavanja na glazbenom primjeru.

5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka,Dubrovnika i dalmatinske obalePrimjeri za izbor: Roene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Nadobro vam novi dan svanija; Mljetska poskoËica; Lino;Svet Ivane o’ moga Trogira; Cvit mi je u gori; Da si odsrebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci.

KljuËni pojmovi: a cappella pjevanje muπkih i æenskihskupina, jednostavna melodika malog opsega,netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,mandoline, poskoËica, lino. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih znaËajki folklorne glazbe dalmatinskihotoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem nekiod pojmova na razini izravnog prepoznavanja naglazbenom primjeru.

6. Folklorna glazba Istre i KvarneraPrimjeri za izbor: Potancu; Meni te je majka obeÊala; Pojila je nevjestica;Labinski tanac; Oj ribare ribariÊu; Divojka je i od sebe lipa;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

72

* Teme iz folklorne glazbe obrauju se, od 5. razreda nadalje, slobodnimredoslijedom po razredima po naËelu zaviËajnosti.

Page 75: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Balun; Vid’ja san je na πtacjunu; Potpuhnul je tihi vitar;N. DevËiÊ: Istarska suita (PoskoËica).

KljuËni pojmovi: sopele, mih, πurla, ples, πaljivepjesme, netemperirano pjevanje, ≈istarski√ idiom,pjevanje solistiËko, u parovima, grupe, dvoglasno.Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,glazbenih znaËajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera;barem neki od pojmova na razini izravnogprepoznavanja na glazbenom primjeru.

5. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika.

KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama; lijepo,izraæajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta.Glazbeni se pojmovi izvode iz znaËajki same pjesme(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.).

2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBESkladbe: W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavaksamo tema); V. Æganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz:Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opereUkleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N.Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. Villa-Lobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca izopere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A.Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: SeljaËkakantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje skladbi (premaosobnim sposobnostima uËenika); znati imeskladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoaËkihsastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,dinamiku i sliËno - na razini prepoznavanja nakonkretnim glazbenim primjerima.

TEME1. Oblikovanje glazbenoga djela

Dvodijelna pjesma, reËenica, period, trodijelnapjesma, fraza, motiv.

Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se natemelju sluπanja predloæenih glazbenih primjera.UËenici sami izvode zakljuËke.

Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisuilustracijski. Sluπaju se viπekratno i u cjelini.

Primjeri:Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesecsja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti; W. A.

Mozart: »eænja za proljeÊem; F. Schubert: Uspavanka;R. Schumann: Divlji jahaË; Radostan seljak; L. vanBeethoven: PtiËja tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.;xxxx: Ptice se vraÊaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak(samo tema); P. I. »ajkovski: Slatko sanjarenje; R.Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous lerendre…(Pjesma Toreadora iz opere Carmen).

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje glazbenihprimjera; dvodijelna pjesma, reËenica, period,trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnomglazbenom primjeru. Ne uËe se definicije.

2. GudaÊa glazbalaPrimjeri:Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N.Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W.A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu iorkestar u Es-duruKV 364; ViolonËelo: C. Saint Saëns:Karneval æivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija ihumoreska; Kontrabas: C. Saint-Saëns: Karnevalæivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr.Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavakKoncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).

Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaËaB. Papandopulo: Sinfonietta za gudaËe, 1. stavak Intradai/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicatopolka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: PlayfulPizzicato.

KljuËni pojmovi: violina, viola, violonËelo, kontrabas.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog gudaÊega glazbala - na glazbenomprimjeru i na slici. Ne uËe se definicije.

Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:Nastavne teme iz folklorne glazbe!

3. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMOKljuËni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznaketempa i dinamike.Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanjetemeljnih znakova notnoga pisma - na raziniprepoznavanja.

4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANORITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,

PLES I SVIRANJEUËitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog

nastavnog podruËja, vodeÊi raËuna o njihovojglazbenoj vaænosti i kvaliteti.

KljuËni pojmovi: 0 - vaæna je aktivnost.Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; muzikalnoizvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualnorazliËite.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

73

Page 76: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNE TEMEZbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u

nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, alipostoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjimapjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju glazbenih igara.

6. RAZREDNASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:Slobodan izbor uËitelja i uËenika.

KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 novih pjesama;lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor irazumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbeneznaËajke (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbenioblik i dr.).

2. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO KljuËni pojmovi: slobodno - prema nahoenjuuËitelja.Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanjetemeljnih znakova notnoga pisma - na raziniprepoznavanja.

3. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME1. Oblikovanje glazbenoga djela

Sloæena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama;Rondo.

Primjeri:W. A. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet(3. stavak); Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E-duru, op. 13, br. 5; P. I. »ajkovski: ©ËelkunËik: ValcercvijeÊa; A. Dvo≥ák: Slavenski ples, op 72, br. 2; W.A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu ≈Ahvous dirai-je maman√, KV 265; N. Paganini: Capricciou a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu;Sonata u c-molu, op. 13 - 2. stavak Adagio cantabile;Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che faròsenza Euridice; I. M. JarnoviÊ: Koncert za violinu iorkestar u A-duru, 3. stavak (Rondo).

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnihglazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika -na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalnedefinicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznatioblik na glazbenom primjeru; sloæena trodijelnapjesma, tema s varijacijama, rondo - prepoznavanje nakonkretnim glazbenim primjerima.

2. PjevaËki glasoviVrste pjevaËkih glasova, vrste zborova.Glasovi se upoznaju na temelju sluπanja

odgovarajuÊih glazbenih primjera. Kako bi seosvijetlile sve znaËajke pojedinog pjevaËkog glasa,potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenihprimjera.

Primjeri:W. A. Mozart: »arobna frula: arija Kraljice noÊi DerHölle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris; G. Rossini:Seviljski brijaË: arija Figara Largo al factotum; G.Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G.Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome; Trubadur: arijaAzucene Stride la vampa; Traviata: arija Germonta DiProvenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski:Pjesma Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Sehduπ dan; G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera); I.Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski:Kapljice.

Nekoliko primjera pjevaËa popularne glazbe. Urazgovoru s uËenicima odrediti vrstu glasa. Zborskeskladbe po izboru. Voditi raËuna o kakvoÊi iprimjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju sesluπati u cjelini, ali se sluπanje u cjelini preporuËa ako toraspoloæivo vrijeme dopuπta. Tada je to aktivno sluπanjes aktivnim praÊenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica:melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.

KljuËni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor,bariton, bas, zborovi: mjeπoviti, muπki, æenski, djeËji.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje pjevaËkihglasova na glazbenim primjerima.

3. Glazbalaa) Glazbala s tipkamaPrimjeri:Klavir/Ëembalo: J. S. Bach: Das wohltemperierteKlavier, I. sv.: br. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846(preludij); »embalo: J. Ph. Rameau: La Poule(Kokoπ); Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu,BWV 565; G. Faure: Requiem: In paradisum deducant;T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje igudaËi); Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neπtodrugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios nonino (ilineπto drugo πto se nae pri ruci); »elesta: P. I.»ajkovski: ©ËelkunËik: Ples πeÊerne vile; B. Bartók:Glazba za gudaËe, udaraljke i Ëelestu - 1. stavak: nakonzavrπetka fuge.

Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini negosamo karakteristiËni dijelovi.

KljuËni pojmovi: klavir (glasovir), Ëembalo, orgulje,harmonika, Ëelesta.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumenta - na glazbenomprimjeru i na slici; ne uËe se definicije.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

74

Page 77: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

b) TrzalaËka glazbalaPrimjeri:Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba izfilma Zabranjene igre); F. Tarénga: SjeÊanje na Alhambru;J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagioi/ili, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe povolji i dostupnosti; Rock i pop glazba: od J.Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do RollingStonesa - bit Êe dobro sve gdje se dobro Ëuje gitara;Harfa: P. I. »ajkovski: Valcer cvijeÊa iz baleta ©ËelkunËik- Uvod; Mandolina: W. A. Mozart: Don Giovanni:Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2.Ëina.

Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini negosamo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imenaskladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Akoima dosta vremena, neke je primjere preporuËljivosluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenjeglazbenih parametara i tada se naslov skladbe iskladatelj piπu na ploËu.

KljuËni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumlazbala - na glazbenomprimjeru i na slici. Ne uËe se definicije.

Folklorna glazba (2 teme po izboru)

4. SLOBODNO IMPROVIZIRANORITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,PLES I SVIRANJE

UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti ikvaliteti.

KljuËni pojmovi: 0 - vaæna je aktivnost.Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; glazbenoizvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,plesa, sviranja; kompetencije su relativne iindividualno razliËite.

IZBORNE TEMEZbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta,

u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja upodruËjima pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËjuglazbenih igara.

7. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme:Slobodan izbor uËitelja i uËenika.

KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.Obrazovna postignuÊa: 15-20 novih pjesama; lijepo,izraæajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta.

2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBETEME1. Oblikovanje glazbenoga djela

Sonatni oblikPrimjeri:W. A. Mozart: Mala noÊna muzika K. V. 525, I. stavakAllegro; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K. V.550, I. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5.simfonija u c-molu, op. 67, I. stavak Allegro con brio; S.Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«), op. 25,I. stavak Allegro.

Primjeri nisu ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i ucjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenimprimjerima. Ne uËe se definicije.

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnihglazbenih djela: dva do tri primjera na raziniprepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;cilj je glazba, oblik je sredstvo; sonatni oblik(ekspozicija, provedba, repriza) - prepoznati naprimjeru.

2. Glazbalaa) Drvena puhaÊa glazbala Primjeri:Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-duru (ili G-duru); A. Dvo≥ák: Simfonija u e-molu, br. 9(Iz Novoga svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana :Vltava, poËetak; J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2.suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx - flauta soloPrélude à l’après-midi d’un faune; S. Prokofjev: Sonata uD-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov:©eherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak PriËacareviÊa Kalendera; Mala flauta: G. Bizet: Carmen,Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante;Oboa: B. Bersa: SunËana polja, 2. i 3. tema; V.Lisinski: VeËer; P. I. »ajkovski: Labue jezero (br. 10,poËetak 2. Ëina,); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudaËe;Engleski rog: A. Dvo≥ák: 9. simfonija u e-molu, 2. st.;G. Rossini: Wilhelm Tell - uvertira, treÊi odsjeËak(dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto deAranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart:Koncert za klarinet i orkestar; C. M. von Weber: Koncertza klarinet i orkestar - u f molu, op. 73 i/ili u Es-duru,op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B.Papandopulo: Kvintet za gudaËki kvartet i klarinet - 3.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

75

Page 78: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

st.; Fagot: P. Dukas: »arobnjakov uËenik - glavna tema;N. NjiriÊ: Scherzo i tarantela - za fagot i klavir; W. A.Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. vonWeber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.; P.I. »ajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I.Stravinski: PosveÊenje proljeÊa - poËetak.; S. Prokofjev:KlasiËna simfonija u D-duru, op. 25 - 1. st.; Saksafon:M. Ravel: Bolero; A. HaËaturjan: Gajane: Ples sasabljama.

Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini negosamo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imenaskladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Akoima dosta vremena, neke je (kraÊe) primjerepreporuËljivo sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivnouz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslovskladbe i skladatelj piπu na ploËu.

KljuËni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleskirog, klarinet, fagot, saksofon.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumenta - na glazbenomprimjeru i na slici. Ne uËe se definicije.

b) Limena puhaÊa glazbalaPrimjeri:PuhaËi kao grupa: A. Copland: Fanfare za obiËnogËovjeka; Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Esduru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. Ëin Marccia trionfale;M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika sizloæbe; P. I. »ajkovski: Talijanski capriccio; L.Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis;Mala truba: G. F. Händel: Music for the RoyaFireworks: Uvertira ili La Rejouissance; J. S. Bach:Brandenburπki koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog:W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duruKV 412, 2. stavak Rondo-Allegro; R. Strauss: Koncertza rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: TillEulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. »ajkovski: 5.simfonija u e-molu, 2. st.; Trombon: W. A. Mozart:Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R. Wagner:Preludij 3. Ëinu opere Lohengrin; S. ©ulek: Vox Gabrieli(trombon); Tuba: I. JosipoviÊ: Tuba ludens;Musorgski-Ravel: Slike s izloæbe, Bydlo; I. Stravinski:Petruπka, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: TheYoung Person’s Guide to the Orchestra (VodiË krozorkestar za mlade), op 4.

Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini negosamo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imenaskladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Akoima dosta vremena, neke je primjere preporuËljivosluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenjeglazbenih parametara i tada se naslov skladbe iskladatelj piπu na ploËu.

KljuËni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumenta - na glazbenomprimjeru i na slici. Ne uËe se definicije.

c) UdaraljkePrimjeri:Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra, simfonijskapjesma, op. 30.; Veliki bubanj: G. Rossini: SeviljskibrijaË: arija don Basilija La calunnia e un venticello; Malibubanj: M. Ravel: Boléro; I. KuljeriÊ: Koncert zamarimbu i orkestar; A. MarkoviÊ: Ugoaj za marimbu iorkestar; Kastanjete: G. Bizet: Carmen, 2. Ëin: ChansonAmoureuse… ce n’est pas une raison; P. I. »ajkovski:©panjolski ples iz baleta Labue jezero; Tamtam (gong):M. P. Musorgski: NoÊ na pustoj gori; D. ©oπtakoviË: 8.simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka); Ksilofon: C.Saint Saëns: Karneval æivotinja: Fosili; Zvona: P. I.»ajkovski: SveËana uvertira 1812, op. 49 - zavrπetak; M.P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa; G.Puccini: Tosca - 1. Ëin, zavrπetak scene u crkvi; H.Berlioz: FantastiËna simfonija, 5. st.; ZvonËiÊi: W. A.Mozart: »arobna frula, finale 1. Ëina Das klinget soherrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchenoder Weibchen wünscht Papageno sich.

Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini negosamo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imenaskladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Akoima dosta vremena, neke je (kraÊe) primjerepreporuËljivo sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivnouz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslovskladbe i skladatelj piπu na ploËu.

KljuËni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj,konge, bongos, tamburin, Ëinele, gong, trokutiÊ,marimba(fon), vibrafon, zvona, zvonËiÊi, ksilofon,kastanjete, woodblocks).Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumenta - na glazbenomprimjeru i na slici. Ne uËe se definicije.

3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskogorkestraSonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesmaPrimjeri:L. van Beethoven: Sonata u c-molu (PatetiËna), op. 13,br. 8, 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata)1. st.; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op.35, 3. stavak Marche funebre; J. S. Bach: Air, 2. stavakiz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavakiz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg: Peer Gynt:1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: PjesmaSolveige; L. van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5,op. 67, 1. stavak: Allegro con brio; W. A. Mozart:Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Moltoallegro; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25(≈KlasiËna«) 3. stavak: Gavota; J. Haydn: Koncert zatrubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P.I. »ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op.23, 1. st.; B. Bersa: SunËana polja - simfonijska pjesma;B. Smetana: Vltava - simfonijska pjesma; Paul Dukas:»arobnjakov uËenik - simfonijska pjesma.Primjeri nisu ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i ucjelini. Ne uËe se definicije.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

76

Page 79: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KljuËni pojmovi: skladbe kao takve.Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnihglazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - narazini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalnedefinicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znatislobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert,simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma,programna glazba - prema konkretnom glazbenomprimjeru.

Folklorna glazba (2 teme po izboru)

3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALA©TVO,

RA»UNALO (MIDI-oprema) - po izboruUËitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodeÊiraËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.

KljuËni pojmovi: prema nahoenju uËitelja ikonkretnim moguÊnostima.Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; obrazovnapostignuÊa prema konkretnim moguÊnostima, dakle,sasvim relativna.

IZBORNE TEME Zbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta,

u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja upodruËjima pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËjuglazbenih igara.

8. RAZRED

NASTAVNO PODRU»JE:1. PJEVANJE

Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika.

KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.Obrazovna postignuÊa: lijepo, izraæajno pjevanje,jasan izgovor razumijevanje teksta.

2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBETEME1. Glazbeno-scenske vrste

Opera, opereta, musical, baletPrimjeri:W. A. Mozart: Arija Kraljice noÊi Der HölleRache…(»arobna frula); G. Puccini: Nessun dorma, arijaKalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arijaPorina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmeniz istoimene opere; G. Rossini: Largo al factotum, arijaFigara iz opere Seviljski brijaË; G. Gershwin:Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J.Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrπno kolo); V. Lisinski:Porin - uvertira; I. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: - U boj,u boj; J. Bock-J. Stein: GuslaË na krovu: If I Were aRich Man; I. TijardoviÊ: Mala Floramye: tropjev ©jor

Bepo: arija Floramye iz 2. Ëina; J. Strauss: Mein HerrMarquise… arija Adele iz 2. Ëina operete ©iπmiπ; J.Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. Ëinaoperete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: JesusChrist Superstar: Hosanna; I don’t know how to love him;A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovajsvijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski:Ruski ples (Petruπka); P. I. »ajkovski: Valcer cvijeÊa(©ËelkunËik); A. HaËaturjan: Ples sa sabljama (Gajane);K. BaranoviÊ: Licitarsko srce; F. Lhotka: –avo u selu.

Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπativiπekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.

KljuËni pojmovi: skladba kao takva.Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne znaËajkekonkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, Ëinovi,slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletniodlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoaËi /orkestar,glumci-pjevaËi/, karakter, glavni skladatelji.);poznavati barem po dva cijela glazbena primjera(arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; netreba pamtiti verbalne definicije nego znati svojimrijeËima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet;cilj je glazba.

2. Vokalno-instrumentalne vrsteOratorij i kantataPrimjeri: G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child isBorn, He Shall Feed His Flock; C. Orff: CarminaBurana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.

Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπati viπekratno,u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.

KljuËni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.Obrazovna postignuÊa: poznavati barem po dva cijelaglazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na raziniprepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicijenego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: oratorij,kantata.

3. Popularna glazbaPopularna glazbaSlobodan izbor uËitelja i uËenika. Tema se odreuje iobrauje potpuno slobodno uz velik angaæmanuËenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kodostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuËcidonose razgovorom nakon aktivnog sluπanja glazbe.

KljuËni pojmovi: rhythm and blues, country, western,rock and roll, soul, pop, hard rock, punk rock, heavymetal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip - hop, rap,grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. -slobodni odabir primjera prema afinitetima uËitelja iuËenika. Obrazovna postignuÊa: slobodno i kompetentnoraspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

77

Page 80: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim,marketinπkim i masmedijskim aspektima.

4. GlazbalaElektroniËka glazbala

ElektroniËke orgulje, sintetizator zvuka(sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir), ≈elektriËna«gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanjaodgovarajuÊih glazbenih primjera. Primjeri suilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego samokarakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena skladateljai nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Konkretniprimjeri po izboru i dostupnosti. Bit Êe korisno≈eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima ilis onima u razredu (elektroniËki klavir, sintesajzer).

KljuËni pojmovi: elektroniËke orgulje, sintetizatorzvuka (sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir),elektriËna gitara.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgledsvakoga pojedinog instrumenta - na glazbenomprimjeru i na slici; ne uËe se definicije.

5. Glazbeno stilska razdobljaa) Glazba do srednjeg vijekaStari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazbatrubadura.Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeniprimjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Nijepotrebno da ih uËenici pamte.

KljuËni pojmovi: Gregorijanski koral, glazbatrubadura (verbalna informacija).Obrazovna postignuÊa: odrediti razdoblje srednjegavijeka; osnovna informacija o pojavi srednjovjekovneglazbe.

b) Glazba renesanse i barokaVokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S.Bach.Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeniprimjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranijesluπali.

KljuËni pojmovi: vokalna polifonija, misa, opera,polifonija, fuga, J. S. Bach (verbalna informacija).Obrazovna postignuÊa: Odrediti razdoblje; osnovneinformacije o glazbenim vrstama i polifonomglazbenom idiomu.

c) Glazba u BeËkoj klasiciSonata, simfonija, gudaËki kvartet; W. A. Mozart; J.Haydn; L. van Beethoven.Sadræaj se obrauje verbalno-informativno; glazbeniprimjeri prema dostupnosti - kao ilustracija;obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranijesluπali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljenosluπanje.

KljuËni pojmovi: sonata, simfonija, gudaËki kvartet,W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalnainformacija).Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;pamtiti predstavnike.

d) Glazba romantizmaSimfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadræaj seobrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeriprema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatnoupotrijebiti primjere koje se veÊ ranije sluπalo.

KljuËni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura,simfonijska pjesma (verbalna informacija).Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski,hrvatska nacionalna opera.

e) Glazba 20. stoljeÊaSadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeniprimjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.

KljuËni pojmovi: atonalnost, karakteristiËni zvuËnisklopovi.Obrazovna postignuÊa: osnovna informacija osuvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaËajkama;moÊi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.

f) JazzTema se obrauje po naËelu: aktivno sluπanje glazbes glazbenim zadatcima, a zatim razgovor oodsluπanome. Na temelju razgovora uËenici donosezakljuËke. Posluæiti se primjerima iz jazz glazbe povolji. Glazba ameriËkih Crnaca, podvrste jazza,improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika,sastavi. Poznati izvoaËi.

KljuËni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata(sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi.Obrazovna postignuÊa: zvuËno prepoznavanje jazza injegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta iidioma; moÊi opisati znaËajke jazza na sluπnomprimjeru.

3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALA©TVO,RA»UNALO (MIDI-oprema) - po izboru

UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti ikvaliteti.

KljuËni pojmovi: 0 - u srediπtu je paænje aktivnost.Obrazovna postignuÊa: prema nahoenju uËitelja ikonkretnim moguÊnostima.

IZBORNI SADRÆAJIZbog malog broja sati, izborni se sadræaji ne predviaju.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

78

Page 81: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODOvaj dokument sadræi nastavne programe za osnovnu

πkolu za engleski, njemaËki, francuski i talijanski jezik, i to zanastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1.do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8.razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dioHrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) zapojedini jezik.2

Dok HNOS obuhvaÊa sveukupnost nastavnih ciljeva,sadræaja i standarda pouËavanja, nastavni programi za stranejezike izdvajaju sadræaje, tj. odgojno-obrazovna postignuÊate nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodnenastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenompristupu nastavi stranih jezika, sadræajno rastereÊenjeprethodnih programa, uvoenje novih sadræaja (npr.strategije uËenja, interkulturalne kompetencije) teprijedloga za njihovo organiziranje i meusobnopovezivanje. Obradba predvienih sadræaja u skladu smetodiËkim pristupom usmjerenosti na uËenikapretpostavlja primjenu standarda pouËavanja, metodiËkih idrugih uputa sadræanih u HNOS-u.

SVRHA I OBILJEÆJA NASTAVESTRANIH JEZIKA

Obrazovni sustavi duæni su odgovoriti na globalnepromjene u suvremenom druπtvu, koje zahtijevaju jeziËnei komunikacijske vjeπtine u interpersonalnim iinterkulturalnim situacijama, vjeπtine rada u timu,osposobljenost za rjeπavanje problema i sl. Gledano izperspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostimarastuÊih meunarodnih, interkulturalnih kontakata naprivatnom i profesionalnom planu, medijske ikomunikacijske umreæenosti i povezanosti globalnihrazmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljuËnihkompetencija koje pojedinac treba steÊi kako bi poboljπaosvoje moguÊnosti tijekom obrazovanja kao i u svedinamiËnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezikapridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoπljivosti,omoguÊava ravnopravno i kritiËko pribavljanjeinformacija, koriπtenje izvora znanja i dr. U zemljamaËlanicama Europske unije i VijeÊa Europe znanje sejednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno senastoji oËuvati jeziËnu i kulturnu raznolikost europskogakontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju zaviπejeziËnost graana Europe, a πto podrazumijeva da bi setijekom obveznog obrazovanja svakom uËeniku u EUtrebalo omoguÊiti uËenje barem dvaju stranih jezika.

Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisanakomunikacijska kompetencija na stranome jezikuproπirena elementima sociokulturne, interkulturalne teËitalaËke/knjiæevne kompetencije. Istodobno, u skladu spotrebama druπtva nastava stranih jezika, osim jeziËnih,mora nuæno razvijati i vjeπtine komuniciranja, timskogarada te osposobljavati uËenika za rjeπavanje problema.Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u srediπtenastavnoga procesa stavlja uËenike i njihov kognitivno-afektivno-socijalni razvoj primjenjujuÊi nastavne metodeusmjerene na uËenike. Obiljeæje je tih metoda poticanjeuËenika na razmiπljanje i kognitivno organiziranje sadræajate kreiranje situacija u kojima uËenik moæe primijenitipostojeÊe znanje. Takav pristup nastavi, obogaÊenrazvijanjem strategija uËenja osposobljava uËenika zacjeloæivotno uËenje i istodobno u potpunosti primjenjujeparadigmu uËenja i pouËavanja na kojoj se temelji HNOS.

Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnimskupinama zastupljenima u osnovnoj πkoli. Osmogodiπnjaosnovna πkola s obzirom na dob djeteta zahvaÊa dobranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom nakognitivne sposobnosti djece vaæno je razlikovati ranouËenje stranih jezika u prva tri ili Ëetiri razreda osnovneπkole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te treÊerazdoblje u 7. i 8. razredu.

Ovisno o dobi uËenika razlikovat Êe se naËini ostvarenjaciljeva nastave stranih jezika i primjena naËela nastave, tj.ostvarenje standarda pouËavanja. UËenje i pouËavanjestranih jezika u niæim razredima osnovne πkole temelji sena multisenzornom (vidnom, sluπnom, dodirnom i dr.) icjelovitom uËenju koje se obraÊa spoznajnim, Ëuvstvenimi motoriËkim svojstvima uËenika. Rano uËenje stranihjezika teæiπte ima u govornoj komunikaciji, uËenju izsituacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnogizraza, igre i pjesme. U toj dobi vaæno je razviti osjetljivostdjece za drugi jeziËni sustav i olakπati im daljnje uËenjestranih jezika. Za razliku od ranoga uËenja stranoga jezika,nastava se u viπim razredima osnovne πkole postupnousmjerava na kognitivno uËenje. JeziËne se struktureobjaπnjavaju uz osvjeπÊivanje njihove uporabe u kontekstui postupno uvoenje metajezika. U tom se razdobljunastoji ujednaËeno razvijati govornu i pisanukomunikaciju.

CILJEVI I ZADAΔE

Obrazovni ciljevi i zadaÊe

Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezikapodrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluπanja irazumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnogizgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji igovornoj produkciji, sposobnost Ëitanja i razumijevanjarijeËi, reËenica i kraÊih tekstova, kao i sposobnost primjene

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici

79

STRANI JEZICI

1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se premageneracijama uËenika koje s uËenjem prvoga stranoga jezika zapoËinjuu 1. razredu, a uËenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uËenikekoji su uËenje prvoga stranoga jezika zapoËeli u 4. razredu (2003.,2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programomdrugoga stranoga jezika.

2 Vidi pod http://www.mzos.hr

Page 82: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijeËi, reËenicai kraÊih poruka.

Pri razvoju receptivnih jeziËnih vjeπtina valja voditiraËuna o tome da je sluπanje i Ëitanje proces dekodiranja irazmiπljanja koji ukljuËuje stvaranje pretpostavaka,dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvannastave stranih jezika. Stoga uËenike treba poticati danepoznate rijeËi i izriËaje prvo pokuπaju razumjetiprimjenom postojeÊeg znanja, konteksta i pomoÊustrategija za razumijevanje.

Isto tako, polaziπte pri obradbi gramatike istraæivaËko jeuËenje koje predstavlja taktiku voenja uËenika premasamostalnom uoËavanju analogija i jeziËnih pravilnosti.UËenik induktivnim putem samostalno otkriva jeziËnezakonitosti i sam dolazi do gramatiËkih pravila, bez suviπneuporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijedakoraka u kojima uËenici najprije prepoznaju i sakupljajunove gramatiËke strukture, potom ih razvrstavaju te ihnaposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. UËenik,potaknut na razmiπljanje i kreativno rjeπavanje problema,primjenjujuÊi steËeno tako sam stvara novo znanje.

Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojemsociokulturne i interkulturalne kompetencije. UËenik sekao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija nakognitivnom, afektivnom i socijalnom planu.

Pri odreenju razina jeziËne kompetencije koje bi uËenicitrebali postiÊi na kraju pojedinih odgojno-obrazovnihrazdoblja, tj. odsjeËaka osnovnoπkolskoga πkolovanja uzetesu u obzir smjernice ZajedniËkog europskog referentnog okviraza jezike.3

UËenici bi nakon osam godina uËenja prvoga stranogajezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj: E ≈razumjeti izolirane reËenice i Ëesto rabljene rijeËi s

podruËja od neposrednog osobnog interesa«E ≈komunicirati u jednostavnim i uobiËajenim

situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednurazmjenu informacija o poznatim temama iaktivnostima«

E ≈jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja,neposrednu okolinu te sadræaje s podruËjazadovoljavanja neposrednih potreba«.4

U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda)predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavljameustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razineA2 (temeljni stupanj). To znaËi da uËenici mogu:E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze

vezane uz svakodnevni æivot i neposredno okruæjeE uz pomoÊ sugovornika komunicirati u jednostavnim,

svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavnerazmjene informacija o poznatim temama iaktivnostima

E vrlo jednostavno opisati podruËja koja ih osobnozanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruæja izadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.

Odgojni ciljevi i zadaÊeOdgojni ciljevi i zadaÊe u nastavi stranoga jezika znaËe

sustavno senzibiliziranje i motiviranje uËenika za razvijanjetolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijem, tj.razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseÊiistodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle,na svakoj razini uËenike treba upoznavati s kulturom icivilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitomzemljom.

Kod uËenika se razvija svijest o mnogojeziËnosti iviπejeziËnosti te meukulturalnim sliËnostima i razlikama.UËenike se potiËe na samostalno uËenje i usvajanjeuspjeπnih strategija uËenja i sluæenja znanjem pripremajuÊiih za cjeloæivotno obrazovanje. Na taj naËin se razvijajunavike skupnog i suradniËkog uËenja kao i sposobnostsamoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuÊa temoguÊnost objektivne usporedbe s postignuÊima drugih.

NAPOMENA1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u

nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavljuNastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programaza strani jezik nije obvezujuÊi. Vaæno je da sepredloæene teme obrade. Pojedina cjelina moæesadræavati veÊi ili manji broj tema. Pojedine se temeponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikliËkogaproπirivanja leksika i struktura.

2. Broj leksiËkih jedinica koje Êe uËenici aktivno rabiti,kao i onih koje Êe usvojiti samo na razinirazumijevanja, odreen je pribliæno za svaku godinu uodjeljku LeksiËka podruËja. Udæbenici za uËenje jezika iizvorni materijali za pojedini razred sadræavat Êe radiautentiËnosti teksta viπe leksiËkih jedinica odnavedenoga broja. Dovoljno je da ih uËenici razumijuu kontekstu.

3. Isto se tako u udæbenicima i izvornim tekstovima radiautentiËnosti iskaza mogu naÊi neke gramatiËke strukturekoje nisu navedene u istoimenom popisu struktura zaodreenu godinu uËenja jezika. Te oblike nijepotrebno obraivati u nastavi. UËenici Êe ihprepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivnoupotrebljavati.

4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je temauËenicima zanimljiva i za njih relevantna. Uprotivnome uËitelji mogu u dogovoru s uËenicimaodabrati neku drugu temu. Za obradbu tih temapredvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnihsati.

5. MetodiËke upute za uËitelje i naËin provjere i vrjednovanjaznanja, vjeπtina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u.Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnihpisanih radova tijekom πkolske godine treba uskladiti svaæeÊim Pravilnikom o naËinu praÊenja i ocjenjivanjauËenika.

6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer senalaze u HNOS-u.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici

80

3 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje,pouËavanje, vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.

4 Usp. isti izvor, str. 24.

Page 83: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODEngleski se jezik kao materinski jezik ili sluæbeni jezik

govori u velikom broju zemalja, proteæe se kroz razliËitekulture i danas sluæi kao glavni jezik komunikacije ucijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike jevaænosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i zauspostavljanje druπtvenih i poslovnih meunarodnihdodira i veza. Zato uËenje engleskog jezika veÊ u osnovnojπkoli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti ijeziËnih umijeÊa potrebnih za meunarodnu komunikacijui pripremanje uËenika za rastuÊe meunarodno træiπte rada.Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenubrzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvojainformatiËke i komunikacijske tehnologije. Osim toga,uËenjem engleskoga jezika uËenici upoznaju zemljeengleskoga govornoga podruËja te sloæenost i viπestrukostrazliËitih kultura koje se njime sluæe. Nastava engleskogajezika u osnovnoj πkoli priprema uËenike za nastavakobrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, aprimjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnomeprocesu poticat Êe i odræati pozitivan stav i motivaciju zanjegovo uËenje tijekom cjelokupnog obrazovanja.

Engleski kaoprvi strani jezik

1. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje i

komunikacijski obrasci, uljudno ponaπanje,oslovljavanjeKljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Goodmorning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. What'syour name? I'm... How are you today?- Fine, thanks. Notwell. Please... Sorry... Thank you...

2. Ja i moji prijatelji - predstavljanje sebe iprijatelja, izricanje dobi, Ëestitanje roendana,pjevanje prigodne pjesmiceKljuËne strukture i izriËaji: What’s your name?I’m...Who is this? This is my friend. How old are you?I’m 6/7. Happy birthday to you!

3. Ja i moja obitelj - predstavljanje Ëlanova uæeobiteljiKljuËne strukture i izriËaji: This is my family. Who isthis? - This is my mum/dad/sister/brother.

4. Razredni jezik - razumijevanje uputa ipostupanje prema njima, traæenje dopuπtenjaKljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Stand up! Go...!Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!Can I go out, please?

5. Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanjepredmeta, bojenje po diktatuKljuËne strukture i izriËaji: What colour is it? - It'swhite/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!

6. ©kolski pribor - imenovanje osnovnogaπkolskog pribora KljuËne strukture i izriËaji: This is my pencil/book/pen.

7. Moja uËionica - imenovanje nekih predmeta idijelova uËionica, pozivanje na aktivnostKljuËne strukture i izriËaji: Open/Close the door. Thisis a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!

8. DoruËak - imenovanje jela i piÊa za doruËakKljuËne strukture i izriËaji: What ’s for breakfast?I like/don’t like milk/bread and butter.

9. Blagdani - BoæiÊ i Uskrs - Ëestitanje, pjevanjei/ili recitiranje prigodne pjesmiceKljuËne strukture i izriËaji: Merry Christmas; SantaClaus/Father Christmas. Happy New Year. HappyEaster. Easter eggs...

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne recitacije i pjesmice, prikladna djeladjeËje knjiæevnosti, kulturno-civilizacijske teme i dr.Izrauju se tematski panoi, posteri i dr. Sadræaji seproπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanihtematskih sadræaja.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri

susretu, uljudno obraÊanje, oslovljavanje, imenovanje ipredstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji, imenovanjepredmeta (igraËke i πkolski pribor, predmeti u uËionici),pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja,aktivnosti u razredu (razumijevanje najËeπÊih uputa inaredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanjenekih osnovnih jela i piÊa (doruËak), roendani, blagdani(BoæiÊ, Uskrs, Nova godina).Do kraja 1. godine uËenja u 1. razredu osnovne πkole

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

81

ENGLESKI JEZIK

Page 84: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksiËkihjedinica, a razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica.Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalouvoditi viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno

veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnimstrukturama.

Na kraju 1. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalihglagola vezanih uz tematska podruËja u jednini

ZamjeniceE osobne zamjenice: I, you, he, she, itE pokazna zamjenica: this

ImeniceE jednina imenica (a boy, a girl...)E mnoæina imenica (boys, girls...)

PridjeviE posvojni pridjevi: my, yourE opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball.

Upitne rijeËiE upitne rijeËi: what, how, where

Brojevi E glavni brojevi od 1do 10

PrijedloziE neki prijedlozi (in, on, under, up, down...)

PriloziE neki prilozi vremena (today...)

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice

Na razini prepoznavanja E zapovijedi u sklopu tematskih podruËjaE prezent glagola to be i to have i nekih uËestalih glagola

vezanih uz tematska podruËja u mnoæiniE osobne zamjenice: we, theyE upitne reËenice s upitnom rijeËju how manyE inverzne upitne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje dobi, svojine,koliËine, imenovanje predmeta i osoba, opis predmeta iosoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni obrasci uljudnogponaπanja: molbe i zahvale, Ëestitanje blagdana iroendana.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki sadræaji integrirani su u predviena

tematska podruËja vezana i za odgoj i socijalizaciju,primjerice, pozdravljanje, uljudno ponaπanje,oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana, prva kiticapjesme We wish you a Merry Christmas, imena vrπnjaka uzemlji/zemljama jezika cilja, neka tipiËna prezimena.DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornihdjeËjih puËkih pjesmica s pokretima od kojih neke mogubiti pjevane. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitatidvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetneslikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosnotekstom koji se ponavlja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog

sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanjaE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni zapisi)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊihreËenica

E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica zagovorenje i pjevanje uz pokret, ukljuËujuÊi i jazzchants i rap

E elementarno opisivanje slikovnoga predloπka E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3

kratke reËenice)E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu elementarnih jeziËnih funkcijaE odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih

jeziËnih struktura i tematskih sadræaja

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica

na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno

PISANJEE preslikavanje izoliranih rijeËi i kraÊih reËenica prema

grafijskomu i likovnomu predloπku (u 2. polugodiπtu)

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti krozodgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

82

Page 85: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.imena, prezimena, blagdanski obiËaji i sl.).Kulturoloπkim sadræajima pristupa se kontrastivno.OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se saonima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja tedrugih kultura uopÊe.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMPostupno ovladavanje jednostavnim strategijama uËenja

i sluæenja znanjem, koriπtenje vizualnih elemenata radimemoriranja jeziËnih sadræaja, uoËavanje uloge ilustracijakao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta,postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja i svijestio vlastitom napretku.

2. RAZRED druga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi i oslovljavanje - pozdravljanje pri

dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnojrazini, predstavljanje i oslovljavanje odraslihKljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Goodmorning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs/Miss White. What's your name? I'm... How are youtoday? I'm fine, thank you./OK. And you?

2. Moja obitelj - predstavljanje Ëlanova svoje uæei πire obitelji, izraæavanje svojineKljuËne strukture i izriËaji: my, your, his, her; This ismy mum/dad/brother/uncle/aunt. I've got/I have...You've got/You have... S/he's got/S/he has...

3. Boje - opisivanje predmetaKljuËne strukture i izriËaji: What colour is your/her/hispencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown.

4. Moje igraËke - ponavljanje i proπirivanje nazivaza igraËke, opisivanje svojih igraËaka, globalnorazumijevanje pojma jedan i viπeKljuËne strukture i izriËaji: I have/ have got threeballs/dolls. How many...? My plane is blue/big. Theteddy is in the box.

5. ©kolski pribor - ponavljanje i proπirivanjenaziva za πkolske predmete, odnos predmeta uprostoruKljuËne strukture i izriËaji: in, on, under, behind, infront of. Your pencil is on the desk.

6. KuÊni ljubimci - usvajanje naziva za kuÊneljubimce, opisivanje kuÊnih ljubimacaKljuËne strukture i izriËaji: I have got a pet/a dog/a cat.Have you got a pet? Yes, I have./No, I haven't. What isit?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.

7. Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva zaglavne dnevne obroke i najËeπÊa jela/piÊa,izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊuKljuËne strukture i izriËaji: I have... forbreakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don'tlike coffee.

8. Moje tijelo - opisivanje osoba, opisivanjeradnje koju trenutno ËinimoKljuËne strukture i izriËaji: He's got brown hair/bighands/a small nose/blue eyes... He's drawing/jumping/eating ...

9. OdjeÊa - imenovanje odjeÊe koju djeca te dobinajËeπÊe noseKljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? Annis wearing jeans, a T- shirt ...

10. Blagdani - usvajanje novih pojmova vezanih uzblagdane, Ëestitanje i pjevanje prigodnihpjesama, izricanje nekih tipiËnih radnji vezanihuz blagdane, razumijevanje kraÊe priËe poslikamaKljuËne strukture i izriËaji: Christmas tree/presents/cards/carols, Father Christmas, Easter bunny/ eggs...Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - WeWish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns ... HappyHalloween!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i prema interesima uËenika,prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,posteri. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima usklopu zadanih tematskih sadræaja.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JASusreti (pozdravljanje pri susretu i opraπtanju, predsta-

vljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja(imenovanje i predstavljanje uæe i πire obitelji), brojevi (od1 do 20), boje, πkola (πkolski pribor i aktivnosti u πkoli),kuÊni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obrokai osnovnih vrsta jela i piÊa), moje tijelo (imenovanje i opisosnovnih dijelova ljudskoga tijela), odjeÊa (nazivi za najËeπÊeodjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiËaji(Halloween, BoæiÊ, Nova godina, Uskrs).

Do kraja 2. razreda osnovne πkole uËenici bi trebaliaktivno rabiti oko 180 leksiËkih jedinica, a na raziniprepoznavanja i mehaniËkog usvajanja do 250 (pjesmice,recitacije i brojalice).

Planira se aktivno usvajanje i koriπtenje 5 - 6 novihleksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novogagradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

83

Page 86: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno

veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnimstrukturama.Na kraju 2. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalihglagola vezanih uz tematska podruËja u jednini i 3.lice mnoæine

E izraæavanje svianja/nesvianja: I like/don't likeE traæenje dopuπtenja pomoÊu glagola can

ZamjeniceE osobne zamjenice: I, you, he, she, it, theyE pokazna zamjenica: this

ImeniceE jednina / mnoæina imenica (prema tematskim

podruËjima)»lan

E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan the (globalnauporaba)

PridjeviE posvojni pridjevi: my, your, his, her, theirE opisni pridjevi kao dio predikata

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 20; pitanje za broj s How many ...

PrijedloziE prijedlozi: in, on, under, behind, in front of

Upitne rijeËiE upitne rijeËi: who, what, how, where

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice

Na razini prepoznavanjaE prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih

glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini (1. i2. lice glagola)

E imperativ 2. lice jednine i mnoæine - izraæavanjezapovijedi i u sklopu tematskih podruËja (razrednigovor)

E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (presentcontinuous uËestalih glagola vezanih uz tematskapodruËja, jednina i 3. lice mnoæine)

E osobne zamjenice: we, youE inverzne upitne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnojrazini, osnovni obrasci uljudnoga ponaπanja, predstavljanjesebe i drugih, imenovanje predmeta, osoba, pojava,opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opisivanjekuÊnih ljubimaca, izraæavanje koliËine/broja, izraæavanjesvojine, imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i piÊa,izraæavanje osobnog stava i osjeÊaja, Ëestitanje blagdana iroendana, izraæavanje odnosa u prostoru, opisivanjeradnje koju trenutno Ëinimo, izraæavanje molbe i naredbe,pozivanje na igru.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji

uvrπteni su u predviena tematska podruËja, kao npr.:predstavljanje, tipiËna imena i prezimena, pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana iobiËaji vezani uz blagdane, hrana.

DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornihdjeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojihneke mogu biti pjevane, jednu do dvije kratke i jednostavneautorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati nanastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu se preporuËaobraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Nekato budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i smalo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanjejedna neka sadræi priËu. Obraditi barem jednu tradicionalnudjeËju priËu ili bajku.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE razumijevanje i izvrπavanje uputa i kratkih

jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.)E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanjaE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatskiE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni zapisi)E postupno privikavanje uËenika na globalno

razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina engleskoga jezika prema zvuËnomu uzorku

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊihreËenica

E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica zagovorenje i pjevanje, ukljuËujuÊi i rap

E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmetai radnji

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu elementarnih jeziËnih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje nanjih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskihsadræaja

E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekihelemenata

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama premazadanom predloπku

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

84

Page 87: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»ITANJEE sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstomE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijeËi i

osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputamaE glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbane, u skupini ilipojedinaËno

PISANJEE sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijeËi

ili kraÊih reËenica prema uzorkuE prepoznavanje i koriπtenje slova koja ne postoje u

hrvatskom jeziku (x, y, w, q) E dopunjavanje u govoru usvojenih rijeËi slovima koja

nedostajuE dopunjavanje reËenica rijeËima koje nedostaju prema

uzorkuE pisanje Ëestitki za blagdane prema uzorkuE pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeËju,

prema uzorku

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih

dosega:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova zarazvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome idrugaËijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiËaji i sl.).

Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa sekontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturiusporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskogagovornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uzrazvijanje razumijevanja i tolerancije.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMPostupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja,

koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja(npr. vlastiti slikovni rjeËnik), postupno ovladavanjetehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih,jednostavnih projekata, uoËavanje uloge ilustracija kaopomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta,postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja, svijestio vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene(portfolio, Europski jeziËni portfolio).

3. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja, moji prijatelji i obitelj - davanje osnovnih

podataka o sebi, prijateljima i uæoj i πirojobitelji KljuËne strukture i izriËaji: This is... My name /Hername is... She is 9. She has got long hair. He is tall /short.He can ride a bike... He likes football. His birthday is inJune.

2. Moj dom - imenovanje razliËitih vrstastanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelovapokuÊstva, postavljanje pitanja vezano uzstanovanjeKljuËne strukture i izriËaji:There is a desk in my room.My home is a big house. /My home is a small flat. I livein a flat. There are three chairs in the kitchen. There is ahall in my house. Are there bunk beds in your room? - No,there aren’t. Where do you live?- I live in a house.

3. OdjeÊa i obuÊa - imenovanje i opisivanjeodjeÊe i obuÊe, izraæavanje ukusa/svianja inesvianjaKljuËne strukture i izriËaji:Tom is wearing a T-shirt.What are you wearing? What colour is your T-shirt? Theshoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt ...She likes/doesn’t like hats.

4. DomaÊe i divlje æivotinje - imenovanje iopisivanje æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: The pig has four legs / onetail. The dog is black/ small/ strong. The rabbit can runfast /jump high.

5. U uËionici - imenovanje predmeta u uËionici,izraæavanje odnosa u prostoru, postavljanjepitanja za broj KljuËne strukture i izriËaji: I am in the classroom. MyEnglish teacher is... There is a chair... There are 10 boysin the playground. How many pupils are there?In/on/under/in front of/ behind.

6. Vrijeme - mm izricanje kronoloπkoga vremena:dani u tjednu, puni sat i pola sata, godiπnjadoba, mjeseci; izricanje atmosferskoga vremenaKljuËne strukture i izriËaji:When do you go to school?What time do you play tennis?- On Saturday/ At 4o’clock. What time is it? - It is five o’clock./ It is half pastfive. What month is it? - It is May. What season is it?- Itis summer. It is cloudy, rainy, sunny.

7. Slobodno vrijeme i πport - imenovanjeπportova i aktivnosti kojima se bavimo uslobodno vrijeme, izricanje posjedovanjaKljuËne strukture i izriËaji:I am playing football. /She isplaying the violin. He can run./She can ride a bike. Canyou/she... I have got a ball. She has got a bike.

8. ©kolski praznici i kako ih provodimo -opisivanje aktivnosti tijekom odmora urazliËitim godiπnjim dobimaKljuËne strukture i izriËaji: It is summer. They aremaking a sand castle on the beach. It is winter. We aremaking a snowman. Have a nice holiday!

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

85

Page 88: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

9. Obroci - imenovanje obroka i nekih vrstahrane i piÊaKljuËne strukture i izriËaji: I have breakfast at 8 in themorning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghettifor breakfast/lunch. I like tea. I don’t like juice.

10. Blagdani - Ëestitanje blagdana i pjevanje i/ilirecitiranje prigodne pjesmice - premakalendaru, navoenje nekih tipiËnih aktivnosti,pisanje Ëestitke, pozivnicaKljuËne strukture i izriËaji: Happy Halloween! Come tomy Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas!Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter!Easter bunny, Easter eggs.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se po izboru nastavnika i prema interesima uËenikaprigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,posteri. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima usklopu zadanih tematskih sadræaja.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri

susretu, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, imenovanje,predstavljanje i opis prijatelja i Ëlanova πire obitelji,imenovanje i opis predmeta (πkolski pribor, πkolskiprostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdanii proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute inaredbe, izvrπavanje radnji), kronoloπko vrijeme (dani utjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba, mjeseci),atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i piÊe(obroci), voÊe i povrÊe, imenovanje i opis odjeÊe i obuÊe,neke πportske aktivnosti i igre.

Do kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebaliaktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350leksiËkih jedinica.

Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalouvoditi viπe od 6 do 8 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno

veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnimstrukturama.

Na kraju 3. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola be i have/have gotE izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present

continuous glagola za opis aktivnosti E izraæavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I

don't like - S/he doesn't like) E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz

pomoÊ imperativa Zamjenice

E osobne zamjenice E pokazna zamjenica: thisE upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many

ImeniceE razlikovanje jednine i mnoæine - There is / There areE razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoæine

imenica te nekih nepravilnih mnoæina»lan

E neodreeni Ëlan a /anE odreeni Ëlan the

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikataE posvojni pridjevi my, your, his, her, their

BrojeviE glavni brojevi 1-100

PrijedloziE neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at)

PriloziE neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right,

there, here)Brojevi

E glavni brojevi od 1 do 100ReËenice

E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: SVO - Ilike pizza.

E kratke izjavne reËenice s glagolom can: I can ride a bike.E jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju whoE postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your

ball?Na razini prepoznavanja

E present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast.E pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...?E pitanja s glagolom can - Can you ride a bike?E simple past - da bi se omoguÊilo njegovo spontano

koriπtenje pri priËanju i Ëitanju priËaE posvojni pridjevi u mnoæini - our, yourE neke priloæne oznake vremena (a long time ago, once

upon a time)

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje dobi, imenovanjepredmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba,potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja iodgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaπanja,izraæavanje ukusa i stava prema neËemu, izricanje radnji,izraæavanje molbi, koliËina, naredbi, izraæavanje onoga πtoznamo i ne znamo raditi, Ëestitanje blagdana.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

86

Page 89: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji

uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr.:pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanjeblagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imenavrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena,neka jela i prehrambene navike, odijevanje, πportskeaktivnosti i igre. Neke osnovne informacije ozemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavnigrad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).

DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjihpuËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih nekemogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavneautorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati nanastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu obraditi iliproËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budulikovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s maloteksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jednaneka sadræi priËu. Obraditi jednu tradicionalnu djeËjupriËu ili bajku.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog

sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno razumijevanje kratkog teksta poznate

tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika (zvuËni zapisi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezikaprema zvuËnom uzorku

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, kraÊihreËenica, brojalica i pjesmica (ukljuËujuÊi rap i jazzchants)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihmodela

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovaengleskog jezika u rijeËima

E smiπljanje i produkcija kratkih reËenica sodgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom

E opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnica ili

aplikacija/slikovnih karticaE iznoπenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku

od obraenih tema

E prepriËavanje nekog slijeda dogaajaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na

njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskihsadræaja

E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenicisamostalno mijenjaju pojedine elemente

E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopupoznatih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igri uloga

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i kraÊih reËenica na

razini prethodno usvojenih usmenih uzorakaE glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËnoE razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o

poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova kojisadræe poznate strukture i rjeËnik

PISANJEE preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema

pismovnom i likovnom predloπkuE prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno

usmeno obraeniE nadopunjavanje kratkog teksta rijeËima (prema

modelu)E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u

logiËku cjelinuE pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeËju,

prema modelu)E pisanje Ëestitki za blagdane prema predloπkuE samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu

poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora

kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa

hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanjenaziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikimpoËetnim slovom)

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih

dosega:senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti krozodgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanjesnoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, prometnasredstva i sl.).

Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa sekontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturiusporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskogagovornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

87

Page 90: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje

vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr.vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kaopomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta ikonteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenjanepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednogstrukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisarijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranjaslikovnih rjeËnika i sluæenje njima kao pomoÊnimsredstvom za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanjaodreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnih medija ufunkciji uËenja stranog jezika, koriπtenje najjednostavnijihmoguÊnosti novih medija u funkciji uËenja stranog jezikauz pomoÊ uËitelja, predstavljanja rezultata skupnog radanpr. postera o nekoj od obraenih tema, razvojsamostalnog i suradniËkog uËenja, razvijanje odgovornostiza vlastito uËenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitomnapretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja isamoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio).

4. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje Ëlanova

uæe i πire obitelji, opisivanje tjelesnih ikarakternih osobina Ëlanova obitelji i prijatelja,zanimanjaKljuËne strukture i izriËaji: This is my dad/ mum. He'skind. She's pretty. He’s a vet/sailor. /She’s alawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? Myuncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny.He is taller than John.

2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proπirivanjerjeËnika vezanoga uz temuKljuËne strukture i izriËaji: I play computer games everyday. Who do you play/walk/go...with? When do youwatch TV? How often...? How many hours a week...?

3. U πkoli - aktivnosti u πkoli, razredu, πkolskipredmeti, raspored sati, izraæavanje odnosa uprostoru, razumijevanje i izraæavanje molbe,dopuπtenja, zapovijediKljuËne strukture i izriËaji: in, on, in front of, behind,under, between, at school/ at home, do the homework,There is /there are...What is she doing? - She'sreading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrowyour pen? Yes, you can./No, you can't.

4. U gradu / na selu - prometna sredstva, mjestau gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uËenjeo ponaπanju u prometu - prelazak preko ceste,usvajanje izraza za naËine putovanja, davanjesvoje adrese / adrese πkoleKljuËne strukture i izriËaji: My place/village/town issmall/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His houseis..., Our car is...; There is a church near my home. Crossthe road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/onfoot.

5. Praznici - ponavljanje i proπirivanje izrazavezanih uz godiπnja doba, mjesece i vremenskeprilike, gdje provodimo praznikeKljuËne strukture i izriËaji: in the country / at the seaside/ go diving He's swimming... What's the weather like insummer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter.

6. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnihobroka i proπirivanje rjeËnika za nazive jela,voÊa i povrÊa, nabavljanje hrane: trgovine,supermarket, cijene, izrada popisa namirnicaza kupovinuKljuËne strukture i izriËaji: How many apples ...? I'vegot an apple /two apples. I go to the supermarket/shopevery day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread,milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shopopens /closes at...

7. OdjeÊa - ponavljanje i proπirivanje naziva zaodjeÊu, opisivanje odjeÊeKljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? I’mwearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a longcoat...

8. Moje tijelo i Ëuvanje zdravlja - ponavljanje iproπirivanje naziva za dijelove tijela i osjeÊaje,opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja,razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijelaKljuËne strukture i izriËaji: I’m scared. Foot/feet;What’s the matter with you? I’ve got a toothache/ a cold.Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower everyday. Do exercises every morning.

9. Æivotinje - ponavljanje i proπirivanje naziva zadomaÊe i divlje æivotinje, opisivanje njihovihdijelova tijela, glasanje æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: mouse - mice; Birds can fly.A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. Theneigbour’s dog barks at the cat.

10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uzblagdane i usporeivanje obiËaja (Halloween -karneval)KljuËne strukture i izriËaji: Halloween - go trick ortreating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding,crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Eastereggs/basket/bunny.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

88

Page 91: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, priËe, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji seobogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPredstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje

srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine,najËeπÊa zanimanja, πkolski predmeti u 4. razredu, πkolskeaktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometnasredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naËini putovanja,aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj,prijatelji, odjeÊa, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godiπnjadoba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevniobroci, hrana i piÊe, najËeπÊe voÊe i povrÊe, zdravlje izdravstvene tegobe, domaÊe i divlje æivotinje, blagdani.

Do kraja 4. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 380leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bitrebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu uzimanja novoga gradiva.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture ne objaπnjavaju eksplicitno veÊ

se usvajaju globalno u sklopu predloæenih tematskihjedinica.

Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola to be i to have/have gotE izricanje radnje koja se ponavlja (present simple

uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice -izjavni, upitni i nijeËni oblik)

E izricanje radnje koja se upravo dogaa (presentcontinuous uËestalih glagola vezanih uz tematskejedinice - izjavni, upitni i nijeËni oblik)

E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uzpomoÊ imperativa

E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomoÊglagola can

ZamjeniceE osobne zamjeniceE postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who,

whose, what, when, whichE pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be

(There is/are)E pokazne zamjenice / pridjevi this i that

ImeniceE globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanihuz tematska podruËja

E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva(Saxon genitive)

»lanE neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice

PridjeviE posvojni pridjeviE opisni pridjevi

PrijedloziE pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into,

under, behind, in front of, at, to, betweenPrilozi

E prilozi i priloæne oznake mjesta i vremena (here, overthere, always, every day, every week, now)

Upitne rijeËiE raspitivanje o mjestu uz pomoÊ whereE postavljanje pitanja s how many

Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100

Na razini prepoznavanjaE simple past tenseE uporaba glagola must za izraæavanje naredbi E present perfect simple za izraæavanje rezultata neke

radnje (Have you finished/copied...?)E phrasal verbsE stupnjevanje pridjeva E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan - globalno

usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje Ëlanova πireobitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadnosti,opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja inesvianja, imenovanje najËeπÊih zanimanja, dnevnihobroka i namirnica i izraæavanje svojega miπljenja u vezi stim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodnovrijeme, godiπnjih doba, mjeseca, dana i atmosferskihprilika, odjeÊe, dijelova ljudskoga tijela, osjeÊaja izdravstvenih tegoba, æivotinja i dijelova njihova tijela,πkolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uzπkolu; davanje i traæenje informacija o mjestima u gradudavanje svoje adrese ili adrese πkole; postavljanje pitanja supitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, howmany i izraæavanje koliËine; prepriËavanje nekoga slijedadogaaja, izraæavanje molbe i zapovijedi; Ëestitanjeblagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, nekeaktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka uzemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, tipiËnaprezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UKi u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednihaktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika,naËin stanovanja, kupovanja æiveænih namirnica, vaænijegraevine u mjestu, osnovne informacije ozemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja i sl.).DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

89

Page 92: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditizagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvijeslikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju upredstavljanju priËe te ponuditi uËenicima najmanje jednuslikovnicu s nepoznatom priËom ili jednu kratku priËu,basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogusamostalno proËitati.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kratkih

i jednostavnih naredbiE sposobnost povezivanja vidnog i zvuËnoga jeziËnog

sadræajaE sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih,

ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskogjezika

E sposobnost razumijevanja sporijeg i paæljivoartikuliranoga govora s duljim stankama zaasimiliranje znaËenja

E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica ipitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E globalno i selektivno razumijevanje kratkog tekstapoznate tematike

E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornihgovornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranihrijeËi, reËenica, pjesmica i brojalica vezanih zapredloæene jeziËne sadræaje i situacije

E spelling (izgovor slova abecede)E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica za

opisivanje osoba, predmeta i situacijaE povezivanje elemenata priËe slikovnicama ili

slikovnim karticama i sposobnost opisivanjaslikovnoga predloπka

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uzpredloæene jeziËne sadræaje

E iznoπenje rezultata skupnog ili pojedinaËnog rada npr.postera na neku od obraenih tema

E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova ili slijedadogaaja

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu elementarnih jeziËnih funkcija

E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja iodgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja

E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici

samostalno mijenjaju pojedine elementeE samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim

situacijamaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzorakaE uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod

uËestalih rijeËiE sposobnost Ëitanja reËenica i dijaloga nakon

odsluπanih zvuËnih uzorakaE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih

imena, rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanimuputama

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i kratkih,jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisapopraÊenih vizualnim sadræajima

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja kratkih ijednostavnih poruka s razglednica i jednostavnihobavijesti u svakodnevnim situacijama

E svladavanje reËeniËne intonacije

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga iengleskog jezika

E prepisivanje reËenica/kratkih tekstova koji suprethodno obraeni

E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki zablagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnihpodataka na obrascima

E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E pismeno odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u

logiËku cjelinuE pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno

usvojenih sadræajaE pisanje rijeËi, reËenica i vrlo kratkih tekstova prema

zvuËnom modelu - diktat

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova zarazvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu idrugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temamakao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊimsadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, nekim

tehnikama uËenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst;koriπtenje vizualnih elemenata pri memoriranju jeziËnihsadræaja, ilustracija kao pomoÊnoga sredstva zarazumijevanje sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku idvojeziËnih rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija ufunkciji uËenja stranoga jezika; voenje vlastitoga

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

90

Page 93: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima;predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada;samostalno zakljuËivanje; razvoj samostalnoga i suradniËkoguËenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima,svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnostisamovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËniportfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika; postupnopreuzimanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak.

5. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis

sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,njihove tjelesne i karakterne osobine,ponavljanje starih i usvajanje novih naziva zazanimanjaKljuËne strukture i izriËaji: My name is.../I am 10. Iam from... I've got a small/big family. I live with mymother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer.What would you like to be? I've got many friends. I've got/He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at...,He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's gotblond hair and blue eyes; to be/ have/ have got.

2. Dom i oko njega - Opisivanjedoma/kuÊe/stana, soba, pokuÊstva te prostoraizvan i oko njega - vrta, ulice, prometaKljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat issmall/big. There is a hall, a living room... There is a bed/adesk in his/David's room. There are a lot of drawings onthe wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in frontof, behind.

3. ©to uËimo u πkoli - nastavni predmeti u 5.razredu osnovne πkole, raspored sati,ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi,engleska abeceda, slovkanje rijeËiKljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite/leastfavourite subject? When do you have English/maths...?On Mondays, Can you spell your name? be good/badat/be best in; I like/don't like geography/science...My sisteris writing her homework now. Have you finished theexercise?

4. Kako provodimo slobodno vrijeme -imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova,hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your freetime? What do you usually do in the afternoon/evening/atfive? I like...swimming. I play badminton on Mondays andWednesdays. When did you start collecting stamps? I goskating/skiing in winter.

5. Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana,godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanjevremena, glavni brojevi 1 - 1000, Ëitanjeosnovnih raËunskih operacija i telefonskihbrojevaKljuËne strukture i izriËaji: What’s the time? It’s 5o’clock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, atmidnight/ noon/ 2 o’clock What is your best friend'stelephone number? What is twenty plus sixty-six?

6. Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje,opisivanje svojega mjesta/grada /domovine iusporedba sa zemljama engleskoga govornogpodruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura,ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uzbiljke i æivotinje - opisivanje mjesta, pojava,æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. Thecapital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the mostfamous square in London. A squirrel is smaller than arabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. Thelongest river in the world is the Nile. The most famous sightin New York is the Statue of Liberty... a story - stories, abox - boxes.

7. Zdravlje i kako ga saËuvati - ponavljanje iproπirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor ozdravoj prehrani i zdravome naËinu æivota,usporedba hrane i prehrambenih navika u nas iu zemljama engleskoga govornog podruËja,bavljenje πportom / tjelesnim aktivnostima,higijena, kod lijeËnika, najËeπÊe tegobeKljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch,dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? Iwouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk,walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I'vegot a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose.I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, atooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps thedoctor away.

8. Blagdani - obiËaji vezani uz proslavu BoæiÊa iUskrsa u nas i u zemljama engleskogagovornog podruËja, proslava Valentinova,pisanje prigodnih poruka za Valentinovo,Halloween KljuËne strukture i izriËaji: carol singers, a pantomime,Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Bemy Valentine!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanjuuËenika, kao na primjer neka priËa, bajka, pjesma, strip i sl.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

91

Page 94: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA»lanovi uæe i πire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu

osnovne πkole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000,redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raËunske operacije,nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda,tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjeÊa prema prigodi igodiπnjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje,boje, unutraπnjost i okruæenje doma (kuÊe/stana), mjestostanovanja /grad/dræava/domovina, odnosi u prostoru,godiπnja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana,sati, biljke i æivotinje, voÊe, povrÊe i hrana u pojedinimdnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme,izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji, glazbala, blagdani.

Do kraja 5. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko660 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novog leksiËkoggradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE BuduÊi da je uËenicima ovo peta godina uËenja

engleskoga jezika, gramatika se objaπnjava eksplicitno(present simple i present continuous za izraæavanje sadaπnjostite past simple za izraæavanje proπlosti). Iako se gramatikaobjaπnjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako tone znaËi uËenje gramatiËkih paradigmi i pravila uporabenavedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje.UËenike je neophodno gramatiËki osvjeπÊivati, ali ih pritom valjai rastereÊivati, a to se postiæe primjenom razliËitih kreativnihmetoda i naËina rada. S druge strane, present perfect simple zaizraæavanje rezultata neke radnje ne objaπnjava seeksplicitno veÊ se takve jeziËne strukture globalno usvajajuu sklopu predloæenih tematskih jedinica.

Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola to be i to have/have got u svim licimaE izricanje radnje koja se ponavlja (present simple

uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice -potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori napitanja)

E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja(present continuous uËestalih glagola vezanih uztematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeËni oblik,kratki odgovori na pitanja)

E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja sedogaa u trenutku govorenja (present simple / presentcontinuous)

E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativomE izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom

glagola canE izraæavanje æelja za buduÊnost uz pomoÊ glagola

would

E izricanje proπle svrπene radnje (past simple - uporabanekoliko najuËestalijih glagola)

ZamjeniceE osobne zamjeniceE postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica

(who, whose, what, when, which, why, how, how many) iodgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -Because...)

E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are)E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that

ImeniceE izraæavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon

genitive)E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i

nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uztematska podruËja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i nekeosobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes)

»lanE neodreeni Ëlan a / an

PridjeviE izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnih pridjeva

(my, your, his, her, our, their)E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i

stupnjevanje pridjeva good i badPrilozi

E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today,yesterday, now, usually, always, sometimes)

PrijedloziE pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,

under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of,next to)

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 1000E redni brojevi od 1 do 1000

Na razini prepoznavanjaE izraæavanje rezultata neke radnje (present perfect simple)E phrasal verbsE znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama /

udæbenicima trebaju se rabiti opÊeprihvaÊeni simbolifonetske abecede)

E globalna uporaba odreenoga Ëlana the

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

imenovanje i predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obiteljii prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne πkole,opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanjei opis zanimanja, biljaka i æivotinja, odjeÊe koju nosimo uodreenim prilikama i godiπnjim dobima, imenovanjeπkolskih predmeta, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija,nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanjeengleske abecede i slovkanje, opisivanje naËina provoenjaslobodnoga vremena, svojega doma (kuÊe/stana), njegoveunutraπnjosti i onoga πto ga okruæuje, svojegamjesta/grada/dræave/domovine i usporedba sa zemljamaengleskoga govornog podruËja, snalaæenje u prostoru/naulici, izraæavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

92

Page 95: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

atmosfersko i kronoloπko vrijeme, prepriËavanje dogaajaiz proπlosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenihnavika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja;sudjelovanje u dijalogu, Ëestitanje blagdana, upoznavanje sobiËajima uz proslavu nekih specifiËnih blagdana iroendana.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana iroendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imenavrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena,neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometnasredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre,neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezikuËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv nekeregije/rijeke/planine i sl.).

DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekolikotradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkihautorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazzchants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvijeslikovnice s nepoznatom priËom i najmanje jednu kratkupriËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenicimogu samostalno proËitati.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE razumijevanje i uzvraÊanje na naputke i naredbe na

engleskom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog

sadræajaE razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije

poznate tematikeE globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

poznate tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumije-vanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina engleskoga jezika premazvuËnom uzorku

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih isnimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi,reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæenejeziËne sadræaje i situacije

E slovkanje rijeËi (spelling)E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za

opisivanje osoba, predmeta i situacija

E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnihkartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka

E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga radanpr. projekta ili postera na neku od obraenih tema

E prepriËavanje slijeda dogaajaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu elementarnih jeziËnih funkcijaE sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna

pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura itematskih sadræaja

E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenicisamostalno mijenjaju pojedine elemente

E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopupoznatih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima

»ITANJEE prepoznavanje i Ëitanje fonetskih simbolaE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËiE sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊega teksta

nakon odsluπanih zvuËnih uzorakaE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih

imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnimpisanim uputama

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnihtekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenihvidnim sadræajima

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnihporuka s razglednica i jednostavnih obavijesti usvakodnevnim situacijama

E svladavanje reËeniËne intonacije

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskogai engleskog jezika

E pisanje reËenica/kratkih tekstova tematike i rjeËnikakoji su prethodno obraeni, Ëestitka za blagdane,kratkih poruka na razglednicama, osobnih podatakana obrascima

E sposobnost pisanja jednostavnih reËenicaE sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i

izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i πto radeE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema

uzorku i pisanje kraÊih reËenicaE odgovaranje na pitanjaE povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u

smislenu cjelinuE samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu

prethodno usvojenih sadræajaE pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema

zvuËnomu modelu - diktat.

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:stvaranje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

93

Page 96: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu idrugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temamakao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊimsadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanjebiljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja; koriπtenjevidnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja,ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanjesadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnihrjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenjastranoga jezika, raËunala, elektroniËke poπte i interneta uuËenju stranoga jezika; voenje vlastitoga rjeËnika;usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima; uoËavanjei pronalaæenje pravilnosti i analogija; prikaz rezultatapojedinaËnog i skupnoga rada; razvoj samostalnoga isuradniËkoga uËenja, svijesti o vlastitom napretku i razvojsposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio,Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanjauËenika; samostalno zakljuËivanje.

6. RAZREDπesta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja, moja obitelj i prijatelji - ponavljanje i

proπirivanje rjeËnika - opisivanje osobina iizgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji iobveza, izricanje prave sadaπnjostiKljuËne strukture i izriËaji: to be, have/have got,must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose,clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy ... We must doour homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film.

2. Moj dom - ponavljanje i proπirivanje rjeËnika,opisivanje doma - prostorije, namjeπtaj, ulica,trgovine, mjesta u gradu, razgovor oprednostima æivota u gradu i na seluKljuËne strukture i izriËaji: there is/ there are, share theroom with... In my room there is/are... This is my room,not hers. I like living in the city/in my village. The air isclean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams,museums, theatres... There are fields, meadows, woods ...Home, sweet home. There's no place like home.

3. Naπe zdravlje i okoliπ - razgovaranje o zdravojhrani, æivotu i okoliπu, usvajanje rjeËnikavezanog uz ekologiju i osvjeπÊivanje potrebe zazaπtitom okoliπaKljuËne strukture i izriËaji: We must protect theenvironment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plasticbottles. In ten years we'll have no water. Are there anyflowers? - No, there aren't any. /Yes, there are some. Howmuch money/sugar/tea...? How manyapples/cars/people...?

4. Knjiæevnost, likovna i glazbena umjetnost -usvajanje rjeËnika vezanoga uz temuKljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best,bad/worse/the worst, much-many/more/the most, This isthe best painting I have ever seen. I like readingfables/novels/comics. I don't like listening to operas.

5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije iSjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australijai Novi Zeland - upoznavanje kulture icivilizacije te znamenitih osobaKljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor/writer/ composer., She played tennis last weekend. Wewent home after school yesterday, but she didn't. When didthey arrive in London?, 1 - 100 (cardinal and ordinalnumbers), a hundred - two hundred, one thousand - fourthousand, on July 15, on Monday, at school, in May, atfive o' clock, in the afternoon..., He won his 3rd gold medalin swimming.

6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijeËi i izrazavezanih uz slobodno vrijeme, medije, πport,putovanja, pomoÊ u kuÊi, prepriËavanje svojihdoæivljaja i iskustava, priËanje o planovima inamjeramaKljuËne strukture i izriËaji: Have you finished yourwork?, I've done my homework., Then you can send SMSmessages to your friends. Last summer I went to....with myfriends. can/may: May I go out? - No, you may not. Canwe surf the Internet now? - No, you can't. I like playingfootball. I'm going to play football tomorrow. She is goingto visit her friends.

7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskihobiËaja, pjesama, jela, igara, plesova narodaengleskoga govornog podruËjaKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura i izraza te usvajanje novih ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanjuuËenika, kao na primjer priËe ili se pripremaju tematskipanoi i projekti. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim ividnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔAZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAObitelj i prijatelji, karakterne osobine i izgled osoba;

mjesto stanovanja: dom, grad, zaviËaj, svakodnevneobveze u kuÊi i πkoli, zdrava hrana, zdravo tijelo,zagaenje i zaπtita okoliπa, buduÊi dogaaji, mediji, πport,putovanja, likovna i glazbena umjetnost i knjiæevna djela,kronoloπko i atmosfersko vrijeme, odjeÊa, kultura i

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

94

Page 97: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

civilizacija zemalja engleskoga govornog podruËja iznamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskogagovornoga podruËja, proslava blagdana, obiËaji, pjesme,tipiËna blagdanska jela i sl.Na kraju 6. razreda osnovne πkole uËenici bi trebaliusvojiti i samostalno rabiti oko 780, a na razinirazumijevanja do 880 leksiËkih jedinica. Predvia seaktivno usvajanje oko 10 novih leksiËkih jedinica po satuobradbe novoga gradiva. LeksiËke jedinice trebaneprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prematematskim sadræajima i interesima uËenika.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez

mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila ikonteksta. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnuuporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.

Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E glagoli to have/have got i to be; struktura there is /areE present simple (potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E present continuous (potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E present simple u odnosu na present continuousE phrasal verbsE planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future

(potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E simple future za predvianje buduÊih radnjiE traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can i may

(upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja)E izricanje obveze uz pomoÊ must / have toE simple future za predvianje buduÊih radnjiE izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih

i nepravilnih glagolaE would za izricanje æelje

ZamjeniceE posvojne zamjenice (mine, yours...)E ponavljanje osobnih zamjenica

ImeniceE tvorba mnoæine imenicaE brojive i nebrojive imeniceE neodreena koliËina uz pomoÊ some, any, much, manyE razlika izmeu How much? i How many?- brojive i

nebrojive imeniceE neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like

swimming in the sea.Pridjevi

E stupnjevanje pridjeva (kratki, dugi i nepravilnipridjevi good, bad, many, much, little, far)

E posvojni pridjevi (my, your...)Prijedlozi

E prijedlozi mjesta i vremenaPrilozi

E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËeniciE prilozi i priloæne oznake vremena

BrojeviE glavni i redni brojevi od 1 do 1000

Na razini prepoznavanjaE present perfect simple za izricanja rezultata radnje

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

priËanje o sebi i drugima, obitelji i prijateljima, opisivanjekarakternih osobina i izgleda osoba, opisivanje predmeta isituacija, usporeivanje predmeta i osoba, postavljanjepitanja, snalaæenje u prostoru i vremenu, opisivanje svojegadoma, grada ili mjesta, uljudno ponaπanje, izricanjesklonosti i potreba, izraæavanje stava, prepriËavanje proπlihdogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, onihkoje se ponavljaju, koje su upravo zavrπile i buduÊih radnji,traæenje i davanje informacija, opisivanje kronoloπkoga iatmosferskoga vremena, odjeÊe, upoznavanje kulture icivilizacije, znamenitih osoba i tipiËnih blagdanskih jelazemalja engleskoga govornog podruËja i usporeivanje sHrvatskom, Ëestitanje blagdana, roendana i sl., pisanjeËestitki, poruka i pisama.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kaonpr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje,Ëestitanja, razne informacije o blagdanskim i drugimobiËajima, pjesme, igre, dnevne obveze vrπnjaka, rasporedsati, slobodno vrijeme, odijevanje, stanovanje, informacijeo zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatimspomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama,izletiπtima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnimosobama iz podruËja knjiæevnosti, likovne, glazbenekulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevniæivot.

DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmicaili tradicionalnih pjesmica, ukljuËujuÊi zagonetke, brzalice,rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proËitati najmanjedvije ilustrirane kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu, basnu,narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogusamostalno proËitati.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje

fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina engleskoga jezika

E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govoraE razumijevanje i izvrπavanje uputa i naredbiE povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica,

razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

95

Page 98: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovaengleskoga jezika

E reproduciranje reËeniËne intonacijeE reproduciranje zvuËnih modelaE spelling (izgovor slova abecede)E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih

zvuËnih modelaE verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu jeziËnih funkcijaE sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja

obraene cjelineE sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu

poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræajaE sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u

smislenu cjelinuE iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne

poticajeE reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno

mijenjaju pojedine dijeloveE sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz

predloæene jeziËne sadræajeE postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na

njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskihsadræaja

»ITANJEE sposobnost razumijevanja pisanih uputaE sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon

odsluπanoga zvuËnog uzorkaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim

sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajimaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s

razglednica, kraÊih pisama, obavijesti u svakodnevnimsituacijama

E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih strukturai rjeËnika

E svladavanje reËeniËne intonacijeE samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËnikuE samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje

zadataka nakon Ëitanja teksta

PISANJEE pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih

sadræajaE uoËavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te

razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskogjezika

E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slovaabecede

E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kratkihpisama, osobnih podataka na obrascima

E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu æivljenja irada, πkolovanja

E popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostajuE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta i pismeno odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga, kraÊih

tekstova u smislenu cjelinuE samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno

obraenih sadræajaE ispunjavanje obrasca s osobnim podatcimaE samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon

πto su sadræaji uvjeæbaniE samostalno i zajedniËko osmiπljavanje tekstova i

grafiËkih rjeπenja za razredni pano

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova zarazvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu idrugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temamakao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊimsadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, uporabavizualnih elemenata u svrhu pamÊenja jeziËnih sadræaja,udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËinapisanja rijeËi, novih medija u uËenju stranog jezika;voenje vlastitoga rjeËnika, uoËavanje i pronalaæenjepravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih imetakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka,primjena tehnika zapamÊivanja, predstavljanja rezultatapojedinaËnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj odobraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkogauËenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvojsamovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, EuropskijeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.

7. RAZREDsedma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Æivot mladih i njihovi problemi - razgovaranje

o problemima mladih u suvremenom svijetu, oljubavi i prijateljstvu, o sukobu naraπtaja, oæivotu i problemima u razredu i πkoliKljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.My father flies to New York every Saturday but thisSaturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager Ihad a car accident. I didn't get hurt. We didn't pay attentionto... They lived/flew/went/had/bought... I had to call myfriend yesterday to pick me up at my home because my leghurt badly. Who opened the door? Who did you see? Whathappened three days ago? What did you do? She is morebeautiful than her friend. This is the worst excuse I haveever heard.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

96

Page 99: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Svakidaπnjica - ponavljanje i proπirivanjerjeËnika na temu zdravoga æivota, stanovanja,poslova, zanimanja, razgovaranje o ugroæenimbiljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj isvijetu, prijedlozi kako pomoÊi ugroæenimvrstama te kako oËuvati planet ZemljuKljuËne strukture i izriËaji: who, which, that. He was awriter who spent the whole life in a small village. It is ananimal that lives in the desert. Endangered species live allover the world. The wolf and the brown bear live in theforests of Croatia. What can we do to protect them? Wheredo they live? In forests/seas/lakes/deserts...

3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo -razgovaranje o televizijskom programu,odlasku u kino, vrstama filmova, poznatimglumcima/redateljima, vrstama glazbe,πportovima, Ëitanju knjiga i knjiæevnostiKljuËne strukture i izriËaji: Can/be able to. I can see thewaves crashing on the beach. We'll be able to talk to peoplefrom other planets. I could sing but I couldn't play a musicalinstrument. My favourite film is.../I saw it last week... Ioften listen to classical music. Mark Twain's novels are verygood but I prefer reading about Harry Potter'sadventures.Girl's room, girls' room, children's room, boy -boys, house - houses, piano - pianos, baby - babies, goose -geese.

4. Doæivljaji i maπta - priËanje o vlastitimdoæivljajima i pustolovinama i o likovima izmaπte, Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa iliromana za djecu i omladinuKljuËne strukture i izriËaji: They bought themselvessome ice-cream. She is looking at herself in the mirror.Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won'tlike the moon. We are going to travel by rocket in the future.It was raining heavily the whole day yesterday. Milly waswatching television when she heard a loud crash. While Iwas cooking, my friend was watching TV.

5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije iSjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,Novi Zeland, obradba tema vezanih uz kulturui civilizaciju zemalja engleskog govornogpodruËja i usporedba s Hrvatskom, putovanja -snalaæenje u nepoznatom gradu/stranomsvijetuKljuËne strukture i izriËaji: Since/for. I have known himfor 3 years. I have known him since 2001. Already/yet.She has already finished her homework. I haven't finishedyet. Man - men, foot - feet, fish - fish(es). The USA, theSava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere.Excuse me, can you tell me the way to .../How can I getto... - Take the 77 bus.../Turn left at the traffic lights ...

6. Blagdani - obiljeæavanje BoæiÊa i Uskrsa radomna prigodnim tekstovima i pjesmama,usporeivanje raznih obiËaja vezanih uzproslavu Nove godineKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnimmaterijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se

po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremajutematski panoi, posteri, projekti, kao na primjer ougroæenim biljnim i/ili æivotinjskim vrstama uHrvatskoj/svijetu, glazba/filmovi/knjige koje volim.Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima. PreporuËuje se uporaba izvornih tekstova naengleskom jeziku primjerena jeziËnoj kompetencijiuËenika.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPredstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,

opis osoba, razgovor o problemima mladih u suvremenomsvijetu i o sukobu generacija, o zdravom naËinu æivota,stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloπke teme ougroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa ikako pomoÊi, razgovor o slobodnom vremenu - odlasku ukino (vrste filmova), sluπanju glazbe (vrste glazbe), πportu iliteraturi, prepriËavanje i razgovor o vlastitim doæivljajima,traæenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta,upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja -znamenitosti, naËin æivota, πkolovanje, obiËaji i usporedbas Hrvatskom, blagdani i proslave.

Do kraja 7. godine uËenja u 7. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksiËkihjedinica, a razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica. Ne bitrebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinicapo nastavnom satu obradbe novoga gradiva. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu

gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika setumaËi i provjerava situacijski bez mehaniËkogzapamÊivanja paradigmi i pravila.

Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E present continuous - potvrdni, upitni i nijeËni oblik, zaizricanje sadaπnjosti i buduÊnosti

E present simple - potvrdni, upitni i nijeËni oblikE razlikovanje uporabe present simple/continuousE past simple pravilnih i nepravilnih glagolaE trajanje radnje u proπlosti - past continuous (potvrdni,

upitni i nijeËni oblik)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

97

Page 100: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E razlikovanje uporabe past simple i past continuous -izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji uproπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugomradnjom

E buduÊa radnja i predvianje izraæeno sa simple futureE planovi u buduÊnosti - going to futureE radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeËni

oblik)E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za

izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlostiE uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje

sposobnosti u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti E uporaba modalnoga glagola would

ZamjeniceE pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) E neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere)E povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)E odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where)

ImeniceE razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica -

pravilne i nepravilne mnoæineE glagolske imeniceE proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim

imenicamaE posvojni genitiv u jednini i mnoæini

»lanE uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i

zemljopisne pojmovePridjevi

E proπirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerimanepravilnoga stupnjevanja

BrojeviE ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,

godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa,telefonskih brojeva i sl.

ReËenicaE subjektna i objektna pitanja s who i what

Na razini prepoznavanjaE odnosne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih kultura:

predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,izraæavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladognaraπtaja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meuvrπnjacima u razredu i u æivotu, izraæavanje miπljenja,glediπta i zamisli o oËuvanju okoliπa, imenovanje iopisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriËavanjevlastitih doæivljaja iz proπlosti, planovi za buduÊnost,predvianja u buduÊnosti, razmiπljanje o sadaπnjosti,proπlosti i buduÊnosti, davanje savjeta, razumijevanje uputakako stiÊi na odreeno mjesto, Ëestitanje blagdana.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje;uljudno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana; nekeaktivnosti vezane uz blagdane; imena vrπnjaka uzemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, neka

tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnihi tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena ipraznika, naËin stanovanja, kupovanje namirnica. UËeniciupoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruËja,velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturnespomenike, pojedine dijelove zemalja i obiËaje ljudi. Kroztematske jedinice susreÊu se sa znaËajnim osobama,osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze izzemalja engleskoga govornog podruËja, te s njihovimknjiæevnim djelima i likovima.

Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorskepjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesamapopularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoeruvodimo najmanje dvije kratke priËe, autorske basne ilibajke i sl. U sedmoj godini uËenja uËenike potiËemo daproËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku ili kraÊiroman tematski i jeziËno primjeren njihovoj dobi.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i

razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina engleskoga jezika

E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranogagovora

E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i naredbiE sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stiÊi do

odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/graduE sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog

sadræajaE reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jezikuE razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica,

razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovaengleskoga jezika

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina engleskoga jezika

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih akustiËkih modela

E spelling (izgovor slova abecede)E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja

obraene cjelineE sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacijaE davanje uputa kako stiÊi do odreenoga mjesta u

mjestu/graduE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

98

Page 101: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora usmislenu cjelinu

E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada(postera, teksta ili sl.)

E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje,prepriËavanje slijeda dogaaja

E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenogateksta

E sposobnost prepriËavanja osobnih doæivljajaE verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu jeziËnih funkcijaE sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu

poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræajaE reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno

mijenjaju pojedine dijeloveE samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih

situacijaE sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga

»ITANJEE sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputaE sposobnost Ëitanja pripovjednih tekstova i dijaloga

nakon sluπanja uzorkaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o

poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnimsadræajima

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova srazglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnimsituacijama

E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih strukturai rjeËnika

E svladavanje reËeniËne intonacijeE samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku

PISANJEE pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova

abecedeE uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike

pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezikaE pisanje diktataE sposobnost pisanja prema uzorkuE pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih

pisama, osobnih podataka na obrascimaE sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu

æivljenja i rada, πkolovanjaE samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje

zadataka nakon proËitanoga tekstaE nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostajuE sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i

pismeno odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih

tekstova u smislenu cjelinuE samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno

obraenih sadræajaE ispunjavanje obrasca s osobnim podacimaE pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih

sadræaja

E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakonuvjeæbanih sadræaja

E samostalna i zajedniËka izradba tematskih posteraE samostalno pisanje voenih sastavakaE stvaralaËko pisanje - pisanje voenih sastavaka i

pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uËenikana stvaralaËko pisanje

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:

senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti krozodgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanjesnoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.)

Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa sekontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturiusporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskogagovornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenjevizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja(boje, crteæi, podcrtavanje, zaokruæivanje i sl.), poticanjeuËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovuuzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mindmaps), voenje vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkogi dvojeziËnog rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËinapisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti ianalogija, koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika,razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenjapri rjeπavanju zadataka (npr. predvianje sadræaja teksta naosnovi naslova, koriπtenje konteksta radi lakπegarazumijevanja, analiza, saæimanje i dr.), primjena tehnikazapamÊivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami,sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultatapojedinaËnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj odobraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja,razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvojsamovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, EuropskijeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.

8. RAZREDosma godina uËenja

CJELINE I TEME1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -

problemi mladih, razgovaranje oneprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. naπportskim priredbama, ulici, nasilje meuπkolskom djecom, problemi vezani uz odnosmeu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenjezaposlenja, vaænost uËenja stranih jezikaKljuËne strukture i izriËaji: You should talk to yourparents about the problem. I'm going to study at theuniversity. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

99

Page 102: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnogvremena (mediji, glazba, Ëitanje, kuÊniljubimci, πport) razgovaranje o izgledu i modi,o ljubavi i zaljubljivanjuKljuËne strukture i izriËaji: She has already seen thatcomedy. She was at the theatre yesterday. People leave theirpets in the street, don't they? You must take care of yourpet. She's as tall as her brother. Today's fashion is muchnicer than... My/mine,etc. This book is mine. Sugar/tea/coffee/money/information/advice/news.

3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaæenje ustranoj zemlji, izvjeπtavanje o putovanju,pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatskakao turistiËko odrediπteKljuËne strukture i izriËaji: It says in the brochure that...I'm leaving tomorrow. The train leaves at two o’clock.While I was sitting in the doubledecker a man with a bowlerhat on got in. Where did you spend your winter holidays?-We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coastin the world.

4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima usvijetu: glad, siromaπtvo, rat, ekoloπkiproblemi, ugroæene vrste, razvoj tehnologije -raËunalo, internet, mobitelKljuËne strukture i izriËaji: The natural habitats of manyanimals are destroyed by human activity. Many people dieof starvation in Africa. In 10 years computers will be usedin all schools. My parents always tell me not to leave thelight on.

5. Zemlje engleskog govornog podruËja(Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije iSjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija)i Hrvatska - zemljopisna obiljeæja, dogaaji izpovijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje KljuËne strukture i izriËaji: London is the capital ofEngland/the UK. He likes coffee but he doesn't like tea.Drinking tea is not so popular among young people in theUK. Columbus discovered America but it was named afterAmerigo Vespucci.

6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uzblagdane i usporedba obiËaja s naπimobiËajima u HrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura i uvoenje novih struktura ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se

po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremajutematski panoi ili projekti kao na primjer o modi, AIDS-u, nasilju meu djecom, ≈kada bih mogao zaæeljeti 3æelje«... Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima. UËenike treba poticati na Ëitanje izvornihtekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihovejeziËne kompetencije.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA»ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj,

prijatelji, mladeæ i odrasli i njihovi problemi, problemivezani uz posao, traæenje zaposlenja), svakidaπnjica(zdravlje, stanovanje, skrb o mladima, zaπtita od zaraznihbolesti), slobodno vrijeme (mediji, glazba, Ëitanje, πport),putovanja (turizam, rad turistiËke agencije, planiranjeputovanja, izvjeπÊa o putovanjima, turistiËko snalaæenje ustranoj zemlji i s tim u vezi vaænost engleskoga kaosvjetskoga jezika), svijet u kojem æivimo/problemisuvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo, glad, ekoloπkiproblemi...), teme iz kulture i civilizacije zemaljaengleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr.ukljuËivanje Hrvatske u EU), blagdani.

Do kraja 8. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 1300leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400.Planira se uvoenje 12 - 14 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko segradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama,posebice iz podruËja kulture i civilizacije. Treba poveÊatibroj izvornih tekstova.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatika se uvodi i uvjeæbava i na komunikacijskim

uzorcima, cikliËki se ponavlja i utvruje, a metajezik sekoristi u sklopu struktura propisanih programom.GramatiËke strukture usporeuju se sa sliËnima uhrvatskom jeziku.

Na kraju 8. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E present simple/present continuous/present perfect - tvorba,oblici, uporaba i razlikovanje uporabe

E past simple/continuous - tvorba, oblici, uporabaE simple future/going to future/present simple/present

continuous za izricanje buduÊe radnjeE modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i

oblicima (can/could, be able to, may/might, must/haveto, ought to, shall/should, will/would)

E can s glagolima percepcijeE pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present

/future/simple past) tvorba, oblici, uporabaZamjenice

E osobne zamjenice (u nominativu i objektnompadeæu)

E odnosne zamjenice (who, which, that, whose, whom)E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim

pridjevima - oblik i razlikeE povratne zamjeniceE neodreene zamjenice

ImeniceE ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoæine

imenica i proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivimimenicama

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

100

Page 103: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»lanE proπirivanje znanja o uporabi/ispuπtanju Ëlanova

ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnihpojmova

PridjeviE posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu

na posvojne zamjeniceE stupnjevanje pridjeva (proπiriti komparativom

jednakosti: as tall as)E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi, tvorbi i

mjestu u reËeniciPrilozi

E prilozi naËina - tvorba i uporabaE prilozi mjesta, vremena, uËestalosti i njihovo mjesto u

reËeniciE odnosni prilog where

BrojeviE ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,

godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa,telefonskih brojeva i sl.

ReËenicaE question tags -tvorba i uporabaE upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u

glavnoj reËenici u present tensesE neupravne molbe/zapovijediE redoslijed rijeËi u reËenici (SVO)E subjektna i objektna pitanja

Na razini prepoznavanjaE kondicionalne reËenice - prvi i drugi tipE vremenske reËenice

JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meunaraπtajima, o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanjasnoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama,o blagdanskim obiËajima, o elementima kulture icivilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemaljaengleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom, orazlikama, prednostima i nedostatcima æivota na selu/ugradu, o naËinu koriπtenja slobodnoga vremena, o svojiminteresima i hobijima i ponaπanju mladih u svezi s tim, ooËekivanjima i planovima za buduÊnost, prepriËavanjeosobnih doæivljaja i iskustava, raspravljanje o problemimavezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja, izvjeπÊeo putovanju, snalaæenje u stranoj zemlji kao turist,izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenimvrstama, izraæavanje molba, zahtijeva, zahvala, æelja,slaganja i neslaganja, obveza i duænosti.

KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, nekeaktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka uzemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, nekatipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnihi tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i

praznika, naËin stanovanja, kupovanje æiveænih namirnica.UËenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskogagovornog podruËja, velikim gradovima i njihovimzanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinimdijelovima zemalja i obiËajima ljudi. Kroz tematskejedinice stjeËu znanja o znaËajnim osobama, osobama izpop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemaljaengleskoga govornog podruËja, te o njihovim knjiæevnimdjelima i likovima.

Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorskepjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesamapopularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo itradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. Takoeruvodimo najmanje dvije kratke priËe, jedna od kojih moæebiti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje Ëita igrokaz,kraÊa drama i sl. Bilo bi dobro da uËenici proËitajunajmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman zadjecu i mlade.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE razumijevanje izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicimaE razumijevanje informacija u jednostavnim

svakodnevnim materijalima, poput promidæbenihporuka, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.

E razumijevanje kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kraÊih i

jednostavnijih naredbiE povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræajaE raspoznavanje i razumijevanje fonoloπkih, ritmiËkih,

naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezikaE razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora sa

stankama za asimiliranje znaËenjaE razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja,

razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika

E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnihsadræaja

E spelling (izgovor slova abecede)E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na

projektu u sklopu obraenih temaE sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u

sklopu obraenih temaE verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

101

Page 104: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcijaE sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna

pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura itematskih sadræaja

E sudjelovanje u kraÊim dijalozima u kojima uËenicisamostalno mijenjaju pojedine elemente

E sudjelovanje u dramatizacijama

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu

obraenih sadræajaE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËiE sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i tekstova u

sklopu obraenih sadræajaE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih

imena, rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputamaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova

o poznatim sadræajimaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s

razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijamaE svladavanje reËeniËne intonacijeE Ëitanje fonetskih simbola

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod

uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskogai engleskog jezika

E prepisivanje reËenica/kraÊih tekstova koji suprethodno obraeni

E pisanje Ëestitki za blagdane, poruka na razglednicama,osobnih podataka na obrascima

E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostajuE odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanjaE pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu

prethodno usvojenih sadræajaE pisanje rijeËi, reËenica i tekstova po diktatuE pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i

struktura

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:

veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnihkompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi seuËenike potaknulo na uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnove zarazvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima ikulturama.

UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezis interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok irazgovor o iskustvima u svezi s tim). Proπiruju se znanja nakognitivnoj razini: znanja o kulturi kao naËinu æivota uzajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturnadostignuÊa poput knjiæevnih djela, likovnih, umjetniËkihdjela, te elementi druπtveno-kulturalnog konteksta.

Postupno se uvode interkulturalne kompetencije narazini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u odreenomdruπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)

dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoiretre) na ovom stupnju joπ ne oËekuje.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, koriπtenjeilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanjesadræaja teksta, voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanjerijeËi po tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi uudæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih),samostalno zakljuËivanje, razvijanje kognitivnih imetakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka(npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenjastranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinaËnoga iskupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga isuradniËkog uËenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku irazvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene(portfolio, Europski jeziËni portfolio) i meusobnogavrjednovanja uËenika.

Engleski kaodrugi strani jezik

4. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje,

predstavljanje i oslovljavanje odraslih ivrπnjaka, identificiranje osoba i predmetaKljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning.Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?-Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you...I'm... My name is... This is... What's her/his name? Whois this? - This is John. What is this? This is a book.

2. Ja i moja obitelj - usvajanje naziva ipredstavljanje Ëlanova uæe obitelji, opisivanjenjihovih osobina, izricanje osjeÊajaKljuËne strukture i izriËaji: This is mymum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl.She has got a brother. I'm happy/tired/scared...

3. Moj dom i oko njega - opisivanjestana/kuÊe/sobe, izraæavanje vlasniπtva,pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uzpomoÊ prijedloga, opisivanje bliæega okoliπa(vrt, trgovina, ulica)KljuËne strukture i izriËaji: This is my room. It issmall/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in,on, under. There is/are. There is a park in my street.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

102

Page 105: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. U uËionici - usvajanje razrednoga govora -naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanjepitanja o stvarima u razreduKljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Read! Write!Listen! Copy! Come here/to the board! ... S/he is reading.Is s/he writing? - Yes, s/he is. Where is the book? Who isreading? What is s/he doing? Sandy's pencil

5. Moje tijelo - usvajanje naziva za dijeloveljudskoga tijela i njihovo opisivanje, brojevi od1 do 20, razumijevanje uputa, savjetaKljuËne strukture i izriËaji: S/he 's got a big nose...Brush your teeth! Wash your hands! One mouth, twohands... ten fingers... How many boys are there...? An arm- arms, a foot - feet.

6. Ja i moji prijatelji - opisivanje osobe, izricanjedobi/pitanje za dobKljuËne strukture i izriËaji: How old are you? - I am 10.My best friend is 10 years old. S/he is clever/short S/he isnice/kind. I play basketball. S/he plays football

7. Moja odjeÊa - usvajanje naziva za odjeÊu iboje, opisivanje odjeÊeKljuËne strukture i izriËaji: What colour is...? What areyou wearing today? I'm wearing a yellow dress/ bluejeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat...

8. Dnevni obroci - usvajanje naziva za dnevneobroke, neke vrste hrane i piÊa, izraæavanjesvianja i nesvianjaKljuËne strukture i izriËaji: breakfast, lunch, dinner,supper; I have fish for dinner. I like apples/I don't likebananas. My favourite food/drink is...

9. KuÊni ljubimci - usvajanje naziva za kuÊneljubimce, domaÊe i neke divlje æivotinje(zooloπki vrt), opisivanje æivotinja - usvajanjenaziva za dijelove tijela æivotinja, opisivanje πtoæivotinje radeKljuËne strukture i izriËaji: My favourite animal is ... Ithas got long ears. It can hop.

10. Slobodno vrijeme - imenovanje nekihπportskih aktivnosti i pojedinih πportovaKljuËne strukture i izriËaji: I play football. I likebasketball. My friend likes...I can swim/ski...

11. Svijet oko nas - imenovanje i opis nekihdijelova prirodnoga okoliπa: cvijeÊe, voÊe,povrÊeKljuËne strukture i izriËaji: What is this? This is aflower. What colour is it? It's red.

12. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uzblagdane i usporeivanje obiËaja hrvatskoganaroda i naroda zemalja engleskoga govornogpodruËjaKljuËne strukture i izriËaji: Thanksgiving Day/Danikruha; Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas!carols, Christmas pudding, crackers, Happy New Year!Happy Easter!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se

po izboru nastavnika i/ili uËenika prikladna djela djeËjeknjiæevnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremajurecitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se obogaÊujunovim sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri

susretu, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, prijatelji iËlanovi uæe obitelji, igraËke i πkolski pribor, prirodni okoliπ(voÊe, povrÊe, cvijeÊe), brojevi od 1 do 20, osnovne boje,aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe, radnje nanastavnom satu), neki dijelovi odjeÊe i obuÊe, izricanjekronoloπkoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kuÊi istanu, okoliπ i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), nekiπportovi i πportske aktivnosti.

Do kraja 1. godine uËenja u 4. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinicai razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica.

Ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.LeksiËko gradivo cikliËki se proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih

uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturamaodnosno u situacijama.

Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalihglagola vezanih uz tematska podruËja u jednini

E there is / there areE imperativE present continuous (izjavni, upitni i nijeËni oblik)E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he

plays, I like / don't like)E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi

imperativomE glagol can za izraæavanje sposobnosti

Imenice: E jednina imenica (a boy, a girl...)E mnoæina imenica (boys, girls...)E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

103

Page 106: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ZamjeniceE osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, theyE pokazne zamjenice this / that

PridjeviE posvojni pridjevi: my, your, his, herE opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball.

Prilozi E neki prilozi i priloæne oznake vremena (today, every

day, often ...)Upitne rijeËi

E upitne rijeËi: what, who, where, howPrijedlozi

E neki prijedlozi: in, on, under, up, down ...Brojevi

E glavni brojevi od 1 do 20 ReËenice

E jednostavne izjavne reËenice koje opisuju radnju kojase upravo dogaa (present continuous; kratki odgovorina pitanja: Yes, s/he is.)

Na razini prepoznavanjaE prezent glagola to be i have got i nekih uËestalih glagola

vezanih uz tematska podruËja u mnoæiniE present simple (izjavne reËenice, nijeËne reËenice u

svim licima)E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot - feet; tooth -

teethE globalna uporaba neodreenog i odreenog ËlanaE upitne reËenice s how many, whose, whereE nepravilna mnoæina nekih imenica: foot - feet, tooth -

teeth

JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnojrazini, predstavljanje sebe i drugih, izraæavanjeraspoloæenja, vlasniπtva, dobi, koliËine, molbe, zahvale inaredbe, izricanje ukusa, stava prema neËemu i radnji,imenovanje predmeta i osoba, Ëestitanje blagdana,roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki sadræaji uklopljeni su u predviena

tematska podruËja vezana i za socijalizirajuÊe i odgojneaktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudnoponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana,πkolsko okruæje, stanovanje, odijevanje, imena vrπnjaka uzemljama engleskoga govornog podruËja, neka prezimena,neki nazivi gradova.

DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjihpuËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih nekemogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke ijednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogunauËiti Ëitati na nastavi, te nacrtati neπto u svezi njima. Nasatu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvijeizvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetneslikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosnotekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadræipriËu.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnog

sadræaja.E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja.E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni sadræaji)E razumijevanje kratkih slovkanih rijeËi (slovo po slovo

abecede-spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E razumijevanje i ponavljanje fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezikaprema zvuËnom uzorku.

E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenihzvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, reËenica, brojalica,pjesmica, ukljuËujuÊi i jazz chants i rap

E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloπkaE povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnice,

aplikacije/slikovnih karticaE slovkanje - spelling (izgovor slova abecede)E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu najosnovnijih jeziËnih ulogaE postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na

njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskihsadræaja

E sudjelovanje u kraÊim dijalozima i dramatizacijama

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica

na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno

E na razini prepoznavanja: znakovi fonetsketranskripcije (u svim πkolama/udæbenicima trebakoristiti opÊeprihvaÊene meunarodne simbolefonetske transkripcije)

PISANJEE prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπkuE nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeËimaE pisanje rijeËi i kratkih reËenicaE pisanje Ëestitki prema pisanom predloπkuE uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora

kod uËestalih rijeËi teksta rijeËima prema vidnome ilizvuËnome predloπku

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama:

senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti krozodgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivostii empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. imena,prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje, provoenjeslobodnog vremena i praznika i sl.).

Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

104

Page 107: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturiusporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskogagovornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, koriπtenjevizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr.vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kaopomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta,koriπtenje konteksta kao pomoÊi pri razumijevanjuznaËenja nepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednogastrukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisarijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranjaslikovnih rjeËnika, koriπtenje slikovnih rjeËnika kaopomoÊnoga sredstva za traæenje znaËenja rijeËi i naËinapisanja odreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnihmedija pri uËenju stranoga jezika.

5. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i

opisivanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji iprijatelja - njihovih tjelesnih i karakternihosobina; usvajanje naziva za zanimanjaKljuËne strukture i izriËaji: My name is... I am 10. Iam from... I've got a small/big family. I live with mymother, my father... My dad/mum is a teacher/ anarchitect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/apostman. What would you like to be? I've got many friends.I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazyabout.../good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty.I've got/He's got blond hair and blue eyes. To be/ have got.

2. Dom i oko njega - opisivanje doma(kuÊe/stana), njegove unutraπnjosti(sobe/pokuÊstva) i prostora izvan i oko njega(vrta, ulice, prometa)KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat issmall/big. There is/are - There is a hall, a living room...There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lotof drawings on the wall. My street is/isn't very long. On,in, under, in front of, behind.

3. Nastavni predmeti u πkoli - imenovanjenastavnih predmeta u 5. razredu osnovneπkole, raspored sati, dani u tjednu, izraæavanjesvianja i nesvianja, izricanje naredbi,engleska abeceda, slovkanje rijeËiKljuËne strukture i izriËaji: What is your favouritesubject? When do you have English/maths...? OnMondays... Can you spell your name? Be good/bad at /be best in. I like/don't like... My sister is playing in thekindergarten now. Have you finshed the exercise?

4. Slobodno vrijeme - imenovanje izvanπkolskihaktivnosti, πportova, hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your freetime? What do you usually do in the afternoon/evening/atfive? I like swimming. I play badminton.I go skating inwinter.

5. Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana,godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanjevremena, ponavljanje glavnih brojeva od 1 do100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi,Ëitanje osnovnih raËunskih operacija itelefonskih brojevaKljuËne strukture i izriËaji: What's the time? - It's 5o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. In theafternoon/morning/ evening. On Sunday/ inJuly/summer/at midnight/noon/2 o'clock. What is your bestfriend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?

6. Svijet u kojem æivimo - opisivanje svojegamjesta / grada / dræave / domovine iusporedba sa zemljama engleskoga govornogpodruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura,ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uzbiljke i æivotinje - opisivanje i usporedba;opisivanje svakodnevne/uobiËajene radnjeKljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. Thecapital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the mostfamous square in London. A squirrel is smaller than arabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. Thelongest river in the world is the Nile. The most famous sightin New York is the Statue of Liberty. A story - stories, abox - boxes.

7. Hrana i zdravlje - ponavljanje i proπirivanjenaziva za voÊe, povrÊe i hranu u pojedinimdnevnim obrocima, razgovor o zdravojprehrani, usporedba hrane i prehrambenihnavika naπe i zemalja engleskoga govornogpodruËja, razgovor o zdravlju i zdravomnaËinu æivota, kretanje i bavljenjeπportom/tjelesnom aktivnoπÊu, kod lijeËnika -najËeπÊe tegobeKljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch,dinner, supper. I'd like some... Would you like any...? Iwouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk,walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I'vegot a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. Icough/sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, atooth - teeth, a sheep - sheep, a child - children.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

105

Page 108: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Blagdani - usporedba obiËaja vezanih uzproslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljamaengleskoga govornog podruËja; upoznavanjeuËenika s proslavom Valentinova, pisanjeprigodnih poruka za Valentinovo, Halloween ikako se slaviKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura. Uvoenje novih struktura ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se

teme po izboru nastavnika i/ili uËenika, prigodne priËe,pjesmice, recitacije, kulturno-civilizacijske teme ilipripremaju tematski panoi ili projekti.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA»lanovi uæe i πire obitelji, tjelesne i karakterne osobine

ljudi, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole,izraæavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100,Ëitanje osnovnih raËunskih operacija (zbrajanje ioduzimanje), Ëitanje nadnevka i godine, Ëitanje telefonskihbrojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling),slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji,glazbala), imenovanje i opisivanje odjeÊe koju nosimo uodreenim prilikama i godiπnjem dobu, ponavljanje nazivaza boje, opisivanje doma (kuÊe/stana), njegoveunutraπnjosti (sobe/namjeπtaj) i onoga πto ga okruæuje(vrt/ulica /promet), snalaæenje u prostoru/na ulici (odnosiu prostoru), utvrivanje i proπirivanje izraæavanja vremena(godiπnja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovidana/sat), ponavljanje i proπirivanje naziva za biljke iæivotinje, opisivanje svojega mjesta/grada, ponavljanje iproπirivanje naziva za voÊe, povrÊe i hranu u pojedinimdnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanjeobiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i uzemljama engleskoga govornog podruËja, upoznavanjeuËenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.

Do kraja 2. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksiËkih jedinicai razumjeti oko 300 leksiËkih jedinica.

Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREPostupno se uvode osnove metajezika i jednostavna

gramatiËka pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu,kroz primjere, a uËenici je i dalje uglavnom usvajajuglobalno u sklopu predloæenih jeziËnih struktura.

Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:

GlagoliE prezent glagola to be i to have/have got u svim licimaE izricanje radnje koja se ponavlja (present simple

uËestalih glagola potvrdni, upitni i nijeËni oblik,kratki odgovori na pitanja)

E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja(present continuous uËestalih glagola - potvrdni, upitni inijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja)

E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativomE izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom

glagola canZamjenice

E osobne zamjeniceE postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica

(who, whose, what, when, which, why, how, how many) iodgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -Because...)

E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are)E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those

ImeniceE razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i

nekih primjera nepravilne mnoæine imenica (wolf,mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti u pisanju (astory - stories, a box - boxes)

E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva(Saxon genitive)

»lanE neodreeni Ëlan a / an

PridjeviE izraæavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my,

your, his, her, our, their)E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i

nepravilno stupnjevanje pridjeva good i badPrilozi

E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today,now, usually, always, sometimes)

PrijedloziE pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,

under, behind, in front of, at, to, between) Brojevi

E glavni brojevi od 1 do 100E redni brojevi od 1 do 100

Na razini prepoznavanjaE would za izricanje æelja i planova u buduÊnostiE izraæavanje ishoda neke radnje (present perfect simple)E globalna uporaba odreenog Ëlana the

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, imenovanjezanimanja, imenovanje πkolskih predmeta u 5. razreduosnovne πkole, izraæavanje svianja i nesvianja te stava premaneËemu, opisivanje naËina provoenja slobodnog vremena,imenovanje i opisivanje odjeÊe, opisivanje svojega doma ionoga πto ga okruæuje, snalaæenje u prostoru, izraæavanjepripadnosti, izraæavanje koliËine, izraæavanje vremena,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

106

Page 109: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjezahtjeva, naredbe i molbe, imenovanje i opisivanje biljaka iæivotinja, Ëestitanje blagdana i roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana iroendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imenavrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena,neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometnasredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre,neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi(npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv nekeregije/rijeke/planine i sl.).

DjeËja knjiæevnost: Na nastavi obraditi nekolikotradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkihautorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazzchants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekstravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe. Obraditi joπnajmanje jednu tradicionalnu priËu ili bajku.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jezikuE povezivanje vidnog (slikovnog) i sluπnoga (jeziËnog)

sadræajaE razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

poznate tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskog jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezikaprema zvuËnom uzorku

E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih isnimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi,reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæenejeziËne sadræaje i situacije

E spelling (slovo po slovo)E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova

engleskoga jezikaE reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijomE reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih

uzorakaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu osnovnih jeziËnih funkcijaE sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i

odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih

struktura i tematskih sadræajaE reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici

samostalno mijenjaju pojedine elementeE samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu

poznatih situacijaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijamaE sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za

opisivanje osoba, predmeta i situacijaE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnih

kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz

predloæene jeziËne sadræajeE iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada

npr. postera na neku od obraenih tema

»ITANJEE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora uËestalih

rijeËiE sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊeg teksta

nakon sluπanja zvuËnih uzorakaE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih

imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnimpisanim uputama

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnihtekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenihvidnim sadræajima

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnihporuka s razglednica i jednostavnih obavijesti usvakodnevnim prigodama

E postupno svladavanje reËeniËne intonacije

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskogi engleskog jezika

E pisanje reËenica/kratkih tekstova na osnovi obraenetematike i rjeËnika

E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki zablagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnihpodataka na obrascima

E sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova osebi i izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i onomuπto rade

E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju premauzorku i pisanje kraÊih reËenica

E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanjaE povezivanje pomijeπanih dijelova kratkog teksta u

smislenu cjelinuE pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno

usvojenih sadræaja

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih

dosega:senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti krozodgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivostii empatije prema drugome i drugaËijem (npr. imena,prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje, provoenje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

107

Page 110: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

slobodnog vremena i praznika i sl.)Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se

kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturiusporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskogagovornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje

vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (boje,crteæi, podcrtavanje, zaokruæivanje i sl.), koriπtenjeilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanjesadræaja teksta, voenje vlastitog rjeËnika, usustavljivanjerijeËi po tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi uudæbeniku te dvojeziËnih, a postupno i jednojeziËnihrjeËnika, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija,koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenjastranog jezika, koriπtenje raËunala, elektroniËke poπte iinterneta u uËenju stranoga jezika, predstavljanje rezultatapojedinaËnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj odobraenih tema, razvoj samostalnog i suradniËkoga uËenja,razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnostisamovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, EuropskijeziËni portfolio) i meusobnog vrjednovanja uËenika,samostalno zakljuËivanje.

6. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja, moja obitelj i prijatelji - razgovaranje o

sebi, obitelji, prijateljima, njihovimosobinama, izgledu; opis mjesta u kojemæivimo, regije, jezika kojim govorimo, opissvojega doma, ulice, trgovina, kina, kazaliπta,muzeja, πportskih objekata i sl., izricanjesvakodnevne radnje i obvezeKljuËne strukture i izriËaji: to be, have got. There is /there are. He is drinking his tea. I always/sometimes /nevergo to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'mwearing a dress. This is my room, not hers. Must / have to:We must do our homework. He has to work hard.

2. Zdrav æivot i okoliπ - proπirivanje rjeËnika ozdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravojhrani i zdravome æivotu, ekologiji i zaπtitiokoliπaKljuËne strukture i izriËaji: We must protect theenvironment/stop pollution/recycle paper, glass and plasticbottles. I'm going to cook lunch tomorrow. She is going tovisit her friends. In 50 years we will have no water.tomorrow, next year. Can I go out? No, you can't. Can wesurf the Internet now? - No, you can't. I like playingfootball.

3. Zanimanja - imenovanje zanimanja, vrsteposlova, opis prostora u kojem se posaoobavlja KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best,bad/worse/the worst, much/many-more-the most. He is apostman. - He works at the post office/ He delivers letters.My mum is a nurse. She works in a hospital.

4. Hrana - kupovanje namirnica u trgovini /natrænici, imenovanje i razlikovanje namirnica,izricanje koliËine i cijene, izraæavanje ukusa,glavni brojevi od 1 do 1000KljuËne strukture i izriËaji: some, any, much, many.Have you got any/some milk? Yes, we have some. Arethere any flowers? No, there aren't any. Yes, there are some.How much money/sugar/tea? How many apples/cars/people...?

5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije iSjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,Novi Zeland - upoznavanje kulture icivilizacije te znamenitih osoba KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor. Sheplayed tennis last weekend. We went home after schoolyesterday, but she didn't. When did they arrive in London?On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock,in the afternoon.

6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijeËi i izrazavezanih uz medije, πport, praznike i putovanja,pomoÊ u kuÊi, prepriËavanje doæivljaja iiskustavaKljuËne strukture i izriËaji: Have you finished yourwork? I've done my homework. Must / have to: They mustdo their homework. Then they can play on the computer orread comics. Where were you last summer? - I was in Italy.I visited Rome and Venice. Next summer I am going tovisit the USA.

7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskihobiËaja, pjesama, jela, igara i plesova narodaengleskoga govornog podruËjaKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura. Uvoenje novih struktura ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanjuuËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,tematski panoi, posteri i sliËno. Sadræaji se obogaÊujunovim sluπnim i vidnim materijalima.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

108

Page 111: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JARazgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima;

karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ilimjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojimgovorimo, opisivanje svojega doma; proπirivanje rjeËnika ozdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zaπtiti okoliπa;opisivanje svakodnevnih obveza u kuÊi, πkoli,komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (utrgovini, poπti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000;vokabular vezan uz medije, πport, putovanja, prepriËavanjesvojih iskustava; proπirivanje izraæavanja i opisivanjakronoloπkoga i atmosferskog vremena; ponavljanje iproπirivanje vokabulara o odjeÊi; upoznavanje kulture icivilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja,znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitimosobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobinaproslava blagdana u zemljama engleskoga govornogpodruËja, obiËaji, pjesme, tipiËna blagdanska jela i sl.

Na kraju 6. razreda osnovne πkole uËenici bi trebaliusvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksiËkih jedinica, a narazini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanjeod 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po satu novoga gradiva.LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËkiproπirivati prema tematskim sadræajima i zanimanjuuËenika.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke strukture uËenici usvajaju u predloæenim

jeziËnim strukturama.Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim

jeziËnim strukturama:Glagoli

E glagoli to be i to have/have gotE there is / areE present simple (potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E present continuous (potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E present simple u odnosu na present continuousE planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future

(potvrdni, upitni i nijeËni oblik)E would za izricanje æelja i planova u buduÊnostiE traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can (upitni i

nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja)E izricanje obveze uz pomoÊ must / have toE izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih

i nekih nepravilnih glagolaZamjenice

E posvojne zamjenice (mine, yours...)E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those

ImeniceE tvorba mnoæine imenicaE brojive i nebrojive imeniceE neodreena koliËina uz pomoÊ some, any, much, manyE razlika izmeu How much? i How many?

»lanE neodreeni Ëlan a / an i odreeni Ëlan the

PridjeviE stupnjevanje pridjeva (jednosloæni, viπesloæni i

nepravilni pridjevi good, bad, many, much)Prilozi

E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËeniciE prilozi i priloæne oznake vremena

PrijedloziE prijedlozi za mjesto i vrijeme

BrojeviE glavni i redni brojevi od 1 do 1000

Na razini prepoznavanjaE present perfect simple za izricanje ishoda radnje E simple future za predvianje buduÊih radnji E phrasal verbsE neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like

swimming in the sea

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu predloæenih tematskih podruËja i jeziËnih

struktura:priËanje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba isituacija, postavljanje pitanja, snalaæenje u prostoru ivremenu, uljudno ponaπanje, izricanje sklonosti i potreba,izraæavanje stava, prepriËavanje proπlih dogaaja, izricanjeradnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje seponavljaju, traæenje i davanje informacija, izricanjebuduÊih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrπile,usporeivanje predmeta i osoba, Ëestitanje blagdana,roendana i sl., pisanje Ëestitki, poruka i pisama.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji su uvrπteni

u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanja, razni podatci oblagdanskim i drugim obiËajima, pjesme, igre, plesovi,dnevne obveze vrπnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme,odijevanje, naËin stanovanja, informacije o zemljama,glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima,umjetninama, muzejima, galerijama, izletiπtima,nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama izpodruËja knjiæevnosti, likovne, glazbene kulture te ostalimobiËajima vezanim uz svakodnevni æivot.

DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekolikotradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkihautorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazzchants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednuslikovnicu s nepoznatom priËom i jednu kratku priËu,basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici nakonobradbe mogu samostalno proËitati.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje

fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina engleskoga jezika

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

109

Page 112: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora E razumijevanje i izvrπavanja uputa i naredbiE povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica,

razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovaengleskoga jezika

E reproduciranje reËeniËne intonacijeE reproduciranje zvuËnih modelaE spelling (izgovor slova abecede)E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih

zvuËnih modelaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu jeziËnih funkcijaE sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja

obraene cjelineE sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u

smislenu cjelinuE iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada

(postera, teksta, i sl.)E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne

poticaje E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu

poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræajaE reproduciranje dijaloga u kojim uËenici samostalno

mijenjaju pojedine dijeloveE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz

predloæene jeziËne sadræaje

»ITANJEE sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja

uzorkaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o

poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnimsadræajima

E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova srazglednica, kraÊih pisama, obavijesti u svakodnevnimsituacijama

E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih strukturai rjeËnika

E svladavanje reËeniËne intonacijeE samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËnikuE samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje

zadataka nakon proËitanoga teksta

PISANJEE pisanje diktata nakon obradbe sadræajaE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika

izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezikaE pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova

abecedeE pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kratkih

pisama, osobnih podataka na obrascimaE sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu æivljenja i

rada, te o πkolovanjuE popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostajuE sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i

odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga, kraÊih

tekstova u smislenu cjelinuE samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno

obraenih sadræajaE ispunjavanje obrasca s osobnim podacimaE samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih

sadræajaE samostalno i zajedniËko osmiπljanje tekstova i

grafiËkih rjeπenja za razredni pano

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih

dosega:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanjasnoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda istereotipa, nenasilno rjeπavanje sukoba i sl.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, koriπtenjevizualnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja(boje, crteæi, podcrtavanje, usklopivanje i sl.), voenjevlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika zapronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi, uoËavanje ipronalaæenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnihi metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka (npr.predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova, koriπtenjekonteksta radi lakπega razumijevanja, analiza, saæimanje idr.), primjena tehnika zapamÊivanja (npr. mnemotehnike,rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koriπtenje novihmedija u uËenju stranoga jezika, predstavljanja rezultatapojedinaËnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj odobraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja,razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvojsamovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, EuropskijeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

110

Page 113: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Obitelj i prijatelji - ponavljanje i proπirivanje

rijeËi i izraza za predstavljanje i opis obitelji iprijatelja, razgovaranje o problemima mladih usuvremenom svijetu, o sukobu naraπtaja,problemima u razredu, πkoli, meuprijateljimaKljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.My father flies to New York every Saturday but thisSaturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager Ihad a car accident. I didn’t get hurt. I had to call my friendyesterday to pick me up at my home because my leg hurtbadly. Who opened the door? What happened three daysago? She is more beautiful than her friend. This is the bestfilm I have ever seen.

2. Zdrav æivot i okoliπ - ponavljanje i proπirivanjerjeËnika na temu zdravoga æivota, razgovor ozaπtiti okoliπa, ugroæenim biljnim iæivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu;prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstamaKljuËne strukture i izriËaji: Endangered species live allover the world. The wolf and the brown bear live in theforests of Croatia. What can we do to protect them?

3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo -ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanog uzslobodno vrijeme, razgovaranje o televizijskomprogramu, odlasku u kino, vrstama filmova,sluπanju glazbe, vrstama glazbe, πportovima,Ëitanju knjiga i knjiæevnosti KljuËne strukture i izriËaji: Can/could/be able to: I cansee the waves crashing on the beach. We’ll be able to talk topeople from other planets. I could sing but I couldn’t play amusical instrument. Girl’s room, girls’ room, children’sroom. My favourite film/movie is.../I saw it last week... Ioften listen to classical music. I have never seen such a goodmovie.

4. Doæivljaji i maπta - priËanje o vlastitimdoæivljajima i pustolovinama i o likovima izmaπte, Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa iliromana za djecu i mladeæ KljuËne strukture i izriËaji: Tourists will stay in hotelson the moon. Some people won’t like the moon. We aregoing to travel by rocket in the future. It was raining heavilythe whole day yesterday. Milly was watching televisionwhen she heard a loud crash. While I was cooking, myfriend was watching TV.

5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -obradba tema vezanih uz kulturu i civilizacijuzemalja engleskoga govornog podruËja,usporedba s Hrvatskom KljuËne strukture i izriËaji: Since /for - I have knownhim for 3 years. I have known him since 2001. Already/yet. She has already finished her homework. I haven’tfinished yet. Have you visited Australia? - No, but we flewto New York last spring. The USA, the Sava, the AdriaticSea. Anybody, something, nowhere. There’s something inyour hair. Have you seen anybody in the building?

6. Blagdani - obiljeæavanje blagdana BoæiÊa iUskrsa - rad na prigodnim tekstovima ipjesmama, usporeivanje obiËaja vezanih uzblagdaneKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura. Uvoenje novih struktura ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanjuuËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,tematski panoi, posteri i sliËno, kao na primjer o ekoloπkojproblematici, modi i sliËno.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPredstavljanje sebe, predstavljanje i opisivanje prijatelja i

Ëlanova uæe i πire obitelji, problemi mladih u suvremenomsvijetu i problemi sukoba generacija, zdrav naËin æivota,ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta izagaenju okoliπa i kako pomoÊi, razgovor o stanovanju,zanimanjima i poslovima, o slobodnom vremenu - odlaskuu kino (vrste filmova), sluπanju glazbe (vrste glazbe), πportui knjiæevnosti, prepriËavanje vlastitih doæivljaja,upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja,znamenitosti, naËin æivota, πkolovanje, obiËaji i usporedbas Hrvatskom, blagdani i proslave.

Do kraja 4. godine uËenja u 7. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksiËkih jedinicaa razumjeti oko 600 leksiËkih jedinica. Ne bi trebalouvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu obradbe novoga gradiva. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno, najËeπÊe

induktivno.Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim

jeziËnim strukturama:Glagoli

E present continuous - upitni, nijeËni i potvrdni oblik E present simple - upitni, nijeËni i potvrdni oblik

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

111

Page 114: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E past simple pravilnih i nepravilnih glagola E trajanje radnje u proπlosti - past continuous (potvrdni,

upitni i nijeËni oblik)E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous -

izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji uproπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugomradnjom

E buduÊa radnja i predvianje sa simple futureE planovi u buduÊnosti - going to futureE radnja u present perfectu (potvrdni, nijeËni i upitni

oblik)E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za

izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje

sposobnosti u sadaπnjosti, buduÊnosti i proπlostiE phrasal verbs

ZamjeniceE pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i

akuzativu)E odnosne zamjenice (who,which, that i whose)

ImeniceE razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica -

pravilne i nepravilne E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim

imenicamaE posvojni genitiv u jednini i mnoæini

»lanE neodreeni Ëlan a/anE uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i

zemljopisne pojmovePridjevi

E proπirivanje komparacije pridjeva novim primjerima Brojevi

E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000ReËenice

E subjektna i objektna pitanja s who i whatNa razini prepoznavanja

E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere,itd.

E povratne zamjenice E glagolske imeniceE odnosne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:

predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,izraæavanje srodnosti/pripadanja, izraæavanje problemamladog naraπtaja, izraæavanje problema odnosa premaroditeljima, izraæavanje problema u odnosu meuvrπnjacima u razredu i u æivotu, glediπta i miπljenja,izraæavanje zamisli o oËuvanju okoliπa, imenovanje iopisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriËavanjevlastitih doæivljaja iz proπlosti, planovi i predvianja zabuduÊnost, davanje savjeta, Ëestitanje blagdana, roendana,pisanje pisama prijateljima.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje;uljudno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana; nekeaktivnosti vezane uz blagdane; imena vrπnjaka uzemlji/zemljama engleskog govornog podruËja, nekatipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnihi tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena ipraznika, naËin stanovanja, kupovanje æiveænih namirnica.UËenici se upoznaju s povijeπÊu zemalja engleskoggovornog podruËja, velikim gradovima i njihovimzanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinimdijelovima zemalja i obiËajima ljudi. Kroz tematskejedinice susreÊu se s piscima i autorima iz zemaljaengleskog govornog podruËja, te s njihovim knjiæevnimdjelima i likovima.

Knjiæevnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskihpjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuËujuÊi zagonetke,brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proËitatinajmanje dvije kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu, basnu,narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogusamostalno proËitati.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i

razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina engleskoga jezika

E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranogagovora

E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja jednostavnijihuputa i naredbi

E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnogsadræaja

E razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica,razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega tekstapoznate tematike

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovaengleskoga jezika

E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonoloπkih,ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobinaengleskoga jezika

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih sluπnih modela

E slovkanje (izgovor slova abecede)E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja

obraene cjelineE sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u

smislenu cjelinu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

112

Page 115: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada(postera, teksta i sl.)

E prepriËavanje uz likovne poticaje, prepriËavanjeslijeda dogaaja

E prepriËavanje proËitanoga i obraenog tekstaE prepriËavanje dogaaja iz osobnog iskustvaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu jeziËnih funkcijaE sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu

poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræajaE reproduciranje razgovora u kojima uËenici

samostalno mijenjaju pojedine dijeloveE samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijamaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranju uloga

»ITANJEE sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputaE sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja

uzorkaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o

poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnimsadræajima u svakodnevnim prigodama

E tiho i glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenihstruktura i rjeËnika

E svladavanje reËeniËne intonacijeE Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika

izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezikaE pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova

abecedeE pisanje kraÊih diktataE sposobnost pisanja prema uzorkuE pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih

pisama, osobnih podataka na obrascimaE sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta

æivljenja i rada, πkolovanjaE nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostajuE sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i

pismeno odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih

tekstova u smislenu cjelinuE samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno

obraenih sadræajaE samostalno pisanje voenih sastavakaE ispunjavanje obrasca s osobnim podatcimaE samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih

sadræajaE samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEOphoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih

dosega:razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitostikroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanjasnoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.

imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,provoenje slobodnog vremena i sl.)

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenjevidnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja(boje, crteæi, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenjevlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika zapronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi, koriπtenjedvojeziËnoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËinapisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti ianalogija, poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenjaprimjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming),mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih imetakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka(npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika uz pomoÊuËitelja, predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnograda npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvojsamostalnoga i suradniËkog uËenja, razvoj svijesti ovlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja,samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) imeusobnoga vrjednovanja uËenika.

8. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -

problemi mladih, razgovaranje oneprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. naπportskim priredbama, ulici, nasilje meuπkolskom djecom, problemi vezani uz odnosmeu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenjezaposlenja, vaænost uËenja stranih jezikaKljuËne strukture i izriËaji:You should talk to yourparents about the problem. I'm going to study at theuniversity. I'll help you carry the bag.

2. Mladi i njihovi interesi - provoenjeslobodnoga vremena, mediji, glazba, Ëitanje,πport, kuÊni ljubimci, razgovaranje o izgledu imodi, statusnim simbolima, ljubavi izaljubljivanjuKljuËne strukture i izriËaji: She has already seen thatcomedy. She was at the theatre yesterday. You must takecare of your pet. Today's fashion is much nicer than...my/mine, etc. This book is mine.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

113

Page 116: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaæenje ustranoj zemlji, izvjeπtavanje o putovanju,pisanje kratkoga pisma ili razglednice,Hrvatska kao turistiËko odrediπteKljuËne strukture i izriËaji: While I was sitting in thedoubledecker a man with a bowler hat on got in. Where didyou spend your winter holidays? - We went toGreece...Croatia has got the most beautiful coast in theworld.

4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima usvijetu: glad, siromaπtvo, rat, ekoloπkiproblemi, ugroæene vrste, razvoj tehnologije -raËunalo, internet, mobitelKljuËne strukture i izriËaji:The natural habitats of manyanimals are destroyed by human activity. Many people dieof starvation in Africa. My parents always tell me not toleave the light on.

5. Zemlje engleskoga govornog podruËja iHrvatska - zemljopisna obiljeæja, povijesnidogaaji, kultura i civilizacijaKljuËne strukture i izriËaji: He likes coffee but he doesn’tlike tea. Columbus discovered America but it was namedafter Amerigo Vespucci.

6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uzblagdane i usporeivanje blagdanskih obiËaja snaπim obiËajima u HrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenihstruktura. Uvoenje novih struktura ovisno oprigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanjuuËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,tematski panoi, posteri i sliËno kao na primjer o modi,AIDS-u, nasilju meu djecom, ≈kada bih mogao zaæeljeti3 æelje«... Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA»ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj,

prijatelji, mladeæ i odrasli i njihovi problemi, problemivezani uz posao, traæenje zaposlenja); svakidaπnjica;(zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zaπtititi odzaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, Ëitanje,πport); putovanja (turizam, rad turistiËke agencije,planiranje putovanja, izvjeπÊa o putovanjima, turistiËkosnalaæenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vaænostiengleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojemæivimo/ problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo,glad, ekoloπki problemi); teme iz kulture i civilizacije

zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr.ukljuËivanje Hrvatske u EU); blagdani.

Do kraja 8. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 700leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planirase uvoenje 10 - 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnomsatu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËkiponavlja i proπiruje novim temama posebice iz podruËjakulture i civilizacije. Treba poveÊati broj izvornih tekstova.

GRAMATI»KE STRUKTURE Na kraju 8. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊimjeziËnim strukturama:Glagoli

E present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici,uporaba i razlikovanje uporabe)

E past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba)E simple future / going to future za izricanje buduÊe radnjeE modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i

oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall/ should, will / would)

E phrasal verbsE pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /

past) tvorba, oblici, uporaba Zamjenice

E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who, which, that, whose)E povratne zamjenice (myself)E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u

obliku i uporabiE neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd.

ImeniceE jednina i mnoæina imenica - pravilnih i nepravilnih E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim

imenicamaE glagolske imenice

»lanE neodreeni Ëlan a/anE uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i

zemljopisne pojmovePridjevi

E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike uobliku i uporabi

E proπirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i

mjestu u reËeniciPrilozi

E prilozi naËina (tvorba i uporaba)E prilozi mjesta, vremena, uËestalosti i njihovo mjesto u

reËeniciBrojevi

E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa,telefonskih brojeva i sl.

ReËeniceE neupravne molbe/zapovijediE redoslijed rijeËi u reËenici (SVO)E subjektna i objektna pitanja s who i what

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

114

Page 117: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Na razini prepoznavanjaE vremenske reËeniceE question tagsE upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj

reËenici u present tenses

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i struktura:

razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meunaraπtajima; prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava;raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja itraæenje zaposlenja; razgovaranje o vaænosti znanja stranihjezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugimnarodima i kulturama; razgovaranje o obiËajimapovezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije,povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskogagovornog podruËja i usporedba s Hrvatskom; razgovaranjeo razlikama, prednostima i nedostatcima æivota na selu i ugradu; izvijeπÊe o putovanju; snalaæenje u stranoj zemljikao turist; razgovaranje i izraæavanje stavova o ekoloπkimproblemima i ugroæenim vrstama, o naËinu koriπtenjuslobodnoga vremena, o oËekivanjima i planovima zabuduÊnost, o svojim interesima i hobijima i ponaπanjumladih u vezi s tim; izraæavanje molba, zahtjeva, zahvala,æelja, slaganja i neslaganja, obveza i duænosti.

KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje;pristojno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana;obiËaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu;tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja; imena iprezimena u zemljama engleskoga govornog podruËja;vaænija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike usadræajima vezanih uz πkolu: πkolskim predmetima;raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenjeslobodnoga vremena i praznika; stanovanje; kupovanjeæiveænih namirnica; informacije o zemljama Ëiji se jezik uËi(zemljopisna obiljeæja, dogaaji iz povijesti, povijesne ikulturne znamenitosti i sl.).

Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorskepjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesamapopularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer bitrebalo uvesti najmanje dvije kratke priËe, autorske basneili bajke i sl. One uËenike koji su za to spremni trebapoticati da proËitaju najmanje jednu neπto duljupripovijetku, igrokaz ili kraÊu dramu.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sposobnost razumijevanja izriËaja i rijeËi koji su bitni

uËenicimaE sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim

svakodnevnim materijalima, poput reklama,jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.

E sposobnost razumijevanja kraÊih i jednostavnijihosobnih pisama

E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kraÊihi jednostavnijih naredbi

E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnogsadræaja

E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih,ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobinaengleskoga jezika

E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranogagovora sa stankama za zapamÊivanje znaËenja

E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja,razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznatetematike

E uoËavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornihgovornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu namaterinski jezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih znaËajki engleskoga jezika

E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnihsadræaja

E spelling (izgovor slova abecede)E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na

projektu u sklopu obraenih temaE sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u

sklopu obraenih temaE verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna

pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura itematskih sadræaja

E sudjelovanje u kraÊim razgovorima u kojima uËenicisamostalno mijenjaju pojedine elemente

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranje uloga

»ITANJEE pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu

obraenih sadræajaE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËiE sposobnost Ëitanja reËenica, razgovora i tekstova u

sklopu obraenih sadræajaE sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih

imena, rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputamaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova

o poznatim sadræajimaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s

razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijamaE svladavanje reËeniËne intonacijeE Ëitanje fonetskih simbola

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

115

Page 118: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJEE uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod

uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskogai engleskog jezika

E prepisivanja reËenica / kraÊih tekstova koji suprethodno obraeni

E sposobnost pisanja Ëestitki za blagdane, poruka narazglednicama, osobnih podataka na obrascima

E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanjaE pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu

usvojenih sadræajaE pisanje rijeËi, reËenica i tekstova po diktatuE pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i

struktura

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEVeliku pozornost treba posvetiti usvajanju

interkulturalnih kompetencija kako bi uËenici razviliosjeÊaj za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti unutarcivilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajuÊesadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugimnarodima i kulturama.

UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezis interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok irazgovor o iskustvima s tim u vezi). Proπiruju se znanja nakognitivnoj razini: o kulturi kao naËinu æivota u zajedniciodreenog jezika, upoznaju se kulturna dostignuÊa poputknjiæevnih djela, likovnih, umjetniËkih djela, tedruπtveno-kulturalni kontekst.

Postupno se uvode interkulturalne kompetencije narazini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u ciljanomdruπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMOvladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje

biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, ovladavanjenekim tehnikama uËenja, koriπtenje ilustracija kaopomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta,voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi potematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi uudæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih),razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenjapri rjeπavanju zadataka, primjena tehnika zapamÊivanja,samostalno zakljuËivanje, koriπtenje moguÊnosti masovnihmedija u funkciji uËenja stranoga jezika, predstavljanjerezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu, razvojsamostalnoga i suradniËkog uËenja, razvoj svijesti ovlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja,samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) imeusobnoga vrjednovanja uËenika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

116

Page 119: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNjemaËki se jezik ne govori samo u NjemaËkoj, Austriji

i ©vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu,dijelovima istoËne Francuske, istoËne Belgije i sjeverneItalije. Kao znatno zastupljen strani jezik uËi se πiromsvijeta, a posebice u zemljama srednje i istoËne Europe. Nataj naËin njemaËki jezik moæe posluæiti kao sredstvokomunikacije kako s mnogobrojnim izvornimgovornicima tako i s velikim brojem ostalih govornikatoga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemaËkimjezikom u raznim podruËjima æivota na privatnom iprofesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini,bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putemmasovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europskeintegracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemaËkogajezika bitan je Ëimbenik u postizanju cilja viπejeziËnostikao jednog od temelja oËuvanja kulturne i jeziËneraznolikosti naπega kontinenta.

Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatskesrednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viπestoljetnapovezanost Hrvatske i zemalja njemaËkoga govornogapodruËja dovela i do kulturnih i jeziËnih proæimanja.Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku i nekimhrvatskim narjeËjima prisutni utjecaji njemaËkoga jezika.U nekim krajevima Hrvatske njemaËki jezik kao materinjijezik govore pripadnici njemaËke i austrijske manjine. Uokviru nastave njemaËkoga kao stranog jezika uËitelji Êepoticati uËenike da sami pronau veze zemalja njemaËkogagovornoga podruËja s Hrvatskom kao i veze njemaËkoga ihrvatskoga jezika.

Osnovna naËela, odgojni i obrazovni ciljevi nastavenjemaËkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuÊaprema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike:uËenje, pouËavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajedniËkomUvodu za strane jezike 2 koji sadræi vaæne napomene zaprimjenu ovog nastavnog programa.

NjemaËki kaoprvi strani jezik

1. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraπtanju na

neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje,oslovljivanje, uljudno ophoenjeKljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/GutenMorgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag,Frau/Herr BariÊ/Müller! Wie geht’s? - Danke,gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schön./Bitte schön.

2. Obitelj: predstavljanje sebe i uæe obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Wer bist du? Ich bin... Wieheißt du? Ich heiße... Wer ist das? Das ist... Wie heißtdein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meineFamilie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter,Schwester. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine ...heißt...

3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanjevlastite dobi i dobi prijateljaKljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das istmein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? - Er/sieheißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).

4. Igre i igraËke: imenovanje i opis igraËaka,predmeta i igaraKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das istein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein.Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? - Ich spieleMemory.

5. ©kola: πkolski pribor i aktivnosti u πkolskomokruæenju, razumijevanje i izvrπavanjeosnovnih uputa i naredbi, izricanje radnjiKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das istein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich!Nimm bitte dein Buch!

6. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekihdijelova prirodnog okoliπaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eineBlume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er istschön/grün/groß/klein... Welche Farbe hat der Apfel? -Rot, gelb, grün.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

117

NJEMA»KI JEZIK

1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje,pouËavanje, vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.

2 Vidi str. 79.

Page 120: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. KuÊni ljubimci: imenovanje i opis æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Haustier? Hastdu einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eineKatze. Wie heißt deine Katze?

8. Godiπnja doba: imenovanje godiπnjih doba iizricanje osnovnih atmosferskih prilikaKljuËne strukture i izriËaji: Es ist Sommer/Winter...Die Sonne scheint. Es regnet/schneit.

9. Roendan i proslava roendana: Ëestitanje,pjevanje prigodne pjesmiceKljuËne strukture i izriËaji: Alles Gute zum Geburtstag!Hier bitte, dein Geschenk. Danke.

10. Blagdani, obiËaji i tradicijaKljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinuodræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izraujuse tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl.Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri

susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji iËlanovi uæe obitelji, predmeti (igraËke i πkolski pribor),neki dijelovi prirodnoga okoliπa (cvijeÊe i voÊe), nekeæivotinje (kuÊni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10,osnovne boje, aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute inaredbe, radnje na nastavnom satu), godiπnja doba i nekeosnovne atmosferske prilike.

Do kraja prve godine uËenja u 1. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica, aod toga aktivno rabiti oko 80 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditiviπe od otprilike 4 do 5 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih

uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturamakoje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda uËenicibi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama:Glagoli

E haben i sein u jednini prezenta E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini

prezenta

Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u

nominativu i akuzativuE mnoæina nekih imenica

»lanE neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

Zamjenice E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, esE posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred

imeniceE pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikata

Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10

Prilozi E neki prilozi: heute, morgen... E upitni prilozi: wie...

Negacija E nein

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die

Rose ist rot.E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist

das? Wie heißt du?Na razini prepoznavanja

E glagoli sein i haben te neki najuËestaliji glagoli umnoæini prezenta

E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoæineimperativa)

E jednina imenica s odreenim Ëlanom u nominativu iakuzativu

E osobne zamjenice: wir, ihrE neki prilozi: hier, dort, rechts, links...E neki prijedlozi: in, auf, unter...E negacija nichtE upitne reËenice s upitnim prilozima wieviel, wie vieleE inverzne upitne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, imenovanje i opispredmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izraæavanjemolbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana,roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanjeblagdana i roendana. Upoznaju se imena i prezimena

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

118

Page 121: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornogapodruËja.

DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje puËke pjesmice zagovorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jednalikovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræajaE razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih

reËenica i pitanjaE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatihjeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranjena takva pitanja

E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenupojedinih elemenata

E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama premazadanomu predloπku

E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica zagovor i pjevanje

E koriπtenje viπe reËenica u nizu (2-3) za predstavljanjesebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnogapredloπka)

E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica iliaplikacija/slikovnih kartica

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovanjemaËkoga jezika u rijeËima

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom

E slovkanje

»ITANJEE prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i

reËenica na razini poznatog i prethodno usmenoobraenoga predloπka

E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica narazini prethodno usvojenih usmenih uzoraka

E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje suprethodno usmeno uvjeæbane

PISANJEE preslikavanje jednostavnih rijeËi i kraÊih reËenica

prema grafijskom i likovnomu predloπku, uzdodavanje jednostavnih rijeËi ili povezivanje silustracijama

E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova

E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovorakod uËestalih rijeËi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanskiobiËaji i sl.).

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom prve godine uËenja u 1. razredu

trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja

jeziËnih sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnogarjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova uokviru neke odreene teme) i kao pomoÊi prirazumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama zatvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovislike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivatina osnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjemmaterinskoga jezika, uoËiti korake koji vode doodreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, koristiti semedijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskimprogramima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

2. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i

opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima iodraslima, predstavljanjeKljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/GutenTag!/GutenMorgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/AufWiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? - Ich heiße... Werbist du? - Ich bin... Wie alt bist du? - Ich bin 8 Jahre alt.Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac / Leibnitz /Düsseldorf... Wie geht’s? - Danke, gut. / Nicht so gut. /Super. / So so.

2. Obitelj: predstavljanje πire obitelji, opisivanjeËlanova obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihreFamilie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/Opa/Onkel... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sieheißt... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut,streng/nicht streng, schlank...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

119

Page 122: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Aktivnosti u πkoli i izvan nje: izricanje radnji,izraæavanje stajaliπta, izvrπavanje i izdavanjenaredbi, imenovanje osoba u πkolskomokruæenju, pozivanje na igru i neke πportskeaktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/machen wirin der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen /lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peterrechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e // Sein/eLehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. Kannst du gutsingen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Wasmachst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele amComputer/... gern. Ich schreibe nicht gern.

4. ©kolsko okruæenje: imenovanje πkolskogapribora i nekih dijelova uËioniceKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist einLineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch imKlassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tischesind hier? - Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hater/sie? - Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl?

5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godiπnjihdoba i atmosferskih prilika, imenovanje dana utjednu i izricanje punoga sataKljuËne strukture i izriËaji: Wie viele Jahreszeiten hatein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wieist das Wetter? - Schön / schlecht. Es ist kalt / warm /windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche?Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wiespät ist es? - Es ist drei Uhr.

6. KuÊa i stan: imenovanje prostorija, snalaæenjeu prostoruKljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad.Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier.

7. Jelo i piÊe: imenovanje nekih vrsta jela i piÊa,izraæavanje osobnoga stajaliπta (nazora,miπljenja)KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ichesse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag...

8. Æivotinje: imenovanje i opis æivotinja (kuÊniljubimci, æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu),glasanje nekih æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zuHause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. DerHund bellt.

9. Naπe tijelo: imenovanje i opisivanje nekihdijelova tijelaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Der Kopf/dieAugen. Wie sind deine Augen? Blau.

10. OdjeÊa: imenovanje i opisivanje nekih odjevnihpredmetaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? EinRock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön. Welche Farbehat der Rock?

11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnihprometnih sredstavaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? EinBus/Zug... Womit fährst du? Ich fahre mit demBus/Zug...

12. Blagdani, obiËaji i tradicija:KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinuodræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izraujuse tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadræajise obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i

upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji iËlanovi πire obitelji, predmeti (πkolski pribor, πkolskiprostor, osobe u πkoli), kuÊni ljubimci i æivotinje na selu iu zooloπkom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani iproslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute inaredbe, izricanje radnji), djeËje igre (pozivanje na igru ineke πportske aktivnosti), godiπnja doba i atmosferskeprilike, kronoloπko vrijeme (dani u tjednu, puni sat),prostorije u kuÊi i stanu, snalaæenje u prostoru, osnovnevrste jela i piÊa, neki odjevni predmeti, neka osnovnaprometna sredstva, neki dijelovi tijela.

Do kraja druge godine uËenja u 2. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 220 leksiËkihjedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bitrebalo uvoditi viπe od otprilike 5 do 6 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËkiponavlja i proπiruje.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,

nego ih uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno ustrukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E haben i sein u jednini i mnoæini prezenta

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

120

Page 123: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jedninii mnoæini prezenta

E prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini;oblici möchte i möchtest

E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja(2. lice jednine i mnoæine imperativa)

ImeniceE jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u

nominativu i akuzativu i s odreenim Ëlanom unominativu

E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu»lan

E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice

E osobne zamjenice u jednini i mnoæini: ich, du, er, sie,es, wir, ihr, sie

E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,ihr/ihre ispred imenica

E pokazna zamjenica: dasE upitne zamjenice: wer, was

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikata

BrojeviE glavni brojevi od 0 do 20

PrijedloziE neki prijedlozi: mit, in...E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima

Prilozi E neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort...,

schnell, langsam, gut, schlecht, gern...E upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...

NegacijeE nein, nicht

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata

/priloæna oznaka: Das Heft ist gelb/hier.E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist

das?E inverzne upitne reËeniceE kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom: Ich

kann schwimmen.Na razini prepoznavanja

E jednina imenica s odreenim Ëlanom u akuzativuE neki prilozi: jetztE neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...E jednostavne upitne reËenice s upitnom zamjenicom

welcher,-e,-esE inverzne upitne reËenice s modalnim glagolom

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, stajaliπta, svojine, dobi, koliËine, imenovanje

i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale,æelje, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana isl., pozivanje na igru i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanjeblagdana i roendana, naËin stanovanja, neka jela,prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimenavrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornogapodruËja, nazivi nekih gradova i sl.

DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje narodne pjesmice zagovorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma,didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki braÊeGrimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika,barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræajaE razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanjaE razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno

usmeno obraenE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenihtematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama premazadanomu predloπku

E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica zagovor i pjevanje

E koriπtenje viπe reËenica u nizu (3-4) za predstavljanjesebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnogapredloπka)

E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica iliaplikacija/slikovnih kartica

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovanjemaËkoga jezika u rijeËima

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom

E slovkanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

121

Page 124: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»ITANJEE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o

poznatim sadræajimaE pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

razini prethodno usvojenih usmenih uzorakaE glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbaneE svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu

modelu

PISANJEE prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih

reËenica i kratkih tekstova koji su prethodnoobraeni

E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeËimaE povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u

logiËan slijed E pisanje Ëestitke za blagdane prema predloπku E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reËenica o

poznatim prethodno usmeno obraenim sadræajimaE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËiE uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije

hrvatskog i njemaËkog jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanskiobiËaji, hrana i sl.).

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom druge godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 2. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika(crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviruneke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju,koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbupretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi slike),pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati naosnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjemmaterinskoga jezika, uoËiti korake koji vode doodreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijenitioblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti semedijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskimprogramima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

3. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i

opisivanje prijatelja i πire obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/e,sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wieheißt sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? - Er/sie heißt... Wiealt ist dein/deine...? - Er/sie ist... Was macht er/sie gern?Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie?Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien / Deutschland /Österreich...

2. Naπe tijelo i zdravlje: imenovanje nekihnajËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobiKljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dirweh? Ich bin krank. Mein / meine... tut weh. Ich huste /habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/Sport treiben...

3. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji ipotrepπtinaKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht er imBad? Ich bade/putze mir die Zähne/wasche mir dieHaare/kämme mich... Was brauchst du dazu? DieZahnbürste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch,den Spiegel...

4. OdjeÊa i obuÊa: imenovanje i opisivanjeodjevnih predmeta, izraæavanje ukusaKljuËne strukture i izriËaji: Was hast du heute an? EineHose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/dasT-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu,kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Siesind.... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.

5. Put do πkole: izricanje naËina dolaska u πkolu(prometna sredstva) i nekih osnovnih pravilaponaπanja u prometuKljuËne strukture i izriËaji: Wie kommst du zur Schule?Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fuß. Womit fährst du nachHause? Mit der Straßenbahn... Wie lange musst dufahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du beiRot/Grün/Gelb über die Straße? - Nein./Ja.

6. UËionica: imenovanje predmeta, pokuÊstva iopreme u uËionici, odnosi u prostoruKljuËne strukture i izriËaji: Was ist alles imKlassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-Player/Videogerät/Lampen/Bänke... Wie viele Stühlesind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Heftehaben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter /neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

122

Page 125: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelovastana i kuÊe, pokuÊstva i ureaja u kuÊanstvuKljuËne strukture i izriËaji: Das Wohnzimmer istgroß/klein/hell... In der Küche steht der Herd. Der Tischsteht vor dem Fenster.

8. Kronoloπko i atmosfersko vrijeme: dani utjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba,mjeseciKljuËne strukture i izriËaji: Wann haben wir Deutsch?Wann hast du/hat er/sie Tennis? - Am Montag und amMittwoch. Wie spät ist es? - Es ist halb drei. WelcheJahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Esregnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monathaben wir jetzt? - Januar. Welche Monate sind im Winter?- Dezember, Januar, Februar und März.

9. ©portske aktivnosti i igre: imenovanje iizricanje radnjiKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du auf demSportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du?Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!

10. Prehrana: imenovanje obroka, voÊa i povrÊa,izraæavanje vlastitoga ukusaKljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten /Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magstdu/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/eFreund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../ magkein/e/n...? Was frühstückst du? Was isst/trinkst du zuMittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht dasFrühstück / Mittagessen / Abendessen bei dir? Möchtestdu/möchten Sie...?

11. Roendanska proslava: opisivanje priprema zaproslavu roendana i roendanske proslaveKljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag?Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen?Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinemFreund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was machtihr auf der Party? Wir hören Musik, singen, spielen...Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk.Danke.

12. Blagdani, obiËaji i tradicijaKljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinuodræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izraujuse tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastavase obogaÊuje sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAKomunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju,

uljudno ophoenje, prijatelji i Ëlanovi πire obitelji, πkolskipribor, πkolski prostor, dijelovi stana i kuÊe, namjeπtaj iaparati u kuÊanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje(najËeπÊe upute i naredbe, radnje), kronoloπko vrijeme(dani u tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba, mjeseci),atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najËeπÊezdravstvene tegobe u djeËjoj dobi, jelo i piÊe (obroci),voÊe i povrÊe, prometna sredstva i ponaπanje u prometu,osobna higijena, odjeÊa i obuÊa, neke πportske aktivnosti iigre, proslava roendana.

Do kraja treÊe godine uËenja u 3. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica, aod toga aktivno rabiti oko 260 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditiviπe od otprilike 6 do 7 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja iproπiruje.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,

nego ih uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno ustrukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E glagoli haben i sein u prezentuE uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini

i mnoæini prezentaE prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s

povratnom zamjenicom u dativu i akuzativuE prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen,

dürfen u jednini; oblici: möchte, möchtest, möchtenE zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja

(2. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudnoobraÊanje sa Sie)

ImeniceE jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim

Ëlanom u nominativu i akuzativuE mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu

»lanE neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæineE posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,

ihr/ihre ispred imenicaE pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikata

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

123

Page 126: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Brojevi E glavni brojevi od 0 do 50

Prijedlozi E neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor,

zu, für... Prilozi

E neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier,dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...

E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...Negacije

E nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata /

priloæna oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist amSamstag.

E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolomE jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËjuE inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s

modalnim glagolomNa razini prepoznavanja

E prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen idürfen u mnoæini

E preterit glagola sein i haben u jednini E osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u

dativu i akuzativuE neki vremenski prilozi: gestern...E neki prijedlozi: von, nach, bei, über...E upitni prilog womitE uporaba Ëlana uz imena zemalja i zemljopisnih

pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine imenovanje iopisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,prepriËavanje slijeda dogaaja, izricanje odnosa u prostorui vremenu, izraæavanje stajaliπta, æalbe, zahvale, æelje,zahtjeva i naredbe, traæenje informacija, Ëestitanjeblagdana, roendana i sl., pozivanje na igru ili neku druguzajedniËku aktivnost i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.uljudno ophoenje, Ëestitanje blagdana i roendana, nekeaktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambenenavike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, πportskeaktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimenavrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemaljanjemaËkoga govornoga podruËja i neke osnovneinformacije o njima (npr. glavni grad, naziv nekeregije/rijeke/planine i sl.).

DjeËja knjiæevnost: narodne/tradicionalne djeËje pjesmicei autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna odnajpopularnijih bajki braÊe Grimm uz usporedbu izvorne imoderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima izhrvatske djeËje knjiæevnosti, dvije likovno kvalitetneizvorne slikovnice.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezikE razumijevanje slovkanih rijeËi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru elementarnih jeziËnih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatihjeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranjena takva pitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E samostalno voenje kratkih dijaloga u okvirupoznatih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijamaE reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanjeE imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji

(sa/ili bez slikovnoga predloπka)E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili

aplikacija/slikovnih karticaE prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ

pitanja ili vizualnih poticajaE iznoπenje rezultata skupnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova

njemaËkoga jezika u rijeËimaE reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijomE slovkanje

»ITANJEE globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

kraÊih tekstova o poznatim sadræajimaE glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova kojisadræe poznate strukture i leksik

E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomumodelu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

124

Page 127: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJEE prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno

usmeno obraeniE dopunjivanje kratkoga teksta rijeËimaE povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u

logiËku cjelinuE pismeno odgovaranje na pitanjaE pisanje pozivnica za proslavu roendana, Ëestitki za

roendan i blagdane prema predloπkuE samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru

poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræajaE pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr.

slovkanih rijeËi)E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËiE uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije

hrvatskoga i njemaËkoga jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanskiobiËaji, obroci, prometna sredstva i sl.).

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom treÊe godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 3. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elemenata radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika(crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviruneke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju,koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbupretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi slike),pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati naosnovi veÊega broja primjera, tematski usustavljivati leksik,uoËiti naËin strukturiranja slikovnoga rjeËnika i naËelaabecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku,koristiti popis rijeËi npr. u udæbeniku i slikovnih rjeËnika,uoËiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, sluæiti seznanjem materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode doodreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijenitioblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti semedijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskimprogramima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

4. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja i osobe oko mene: iznoπenje osobnih

podataka o sebi i poznatim osobama,ispunjavanje obrasca s osobnim podatcimaKljuËne strukture i izriËaji: Ich heiße... Ich bin... Jahrealt. Ich lebe in... Ich wohne in der ...-StraßeNummer.../am ...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierteKlasse. Meine Schule heißt... Mein/e Klassenlehrer/inheißt... Mein bester/meine beste Freund/in heißt..., Er/sieist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in...Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...

2. Zanimanja: imenovanje nekih ËeπÊihzanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrsteaktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner/ Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin /Automechaniker / Verkäufer...? Auf dem Feld/imRestaurant / Büro / Krankenhaus / Supermarkt. Wasmacht er/sie? - Er/sie programmiert / verkauft / bedientGäste / unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/eEltern von Beruf?

3. Nastavni predmeti: imenovanje nastavnihpredmeta, iznoπenje rasporeda sati, dana utjednu, izricanje satiKljuËne strukture i izriËaji: Welche (Schul)fächer hastdu/habt ihr am Montag? Wie heißt dein Lieblingsfach?Welches Fach magst du nicht besonders? Wannbeginnt/endet die erste, zweite... Stunde? - 10 vor/nach...Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die große Pause?Wie lange dauert die Pause?

4. Slobodno vrijeme: imenovanje izvanπkolskihaktivnosti, πportova, hobija, izricanje stajaliπtao tim aktivnostimaKljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby?Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest dugern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern?Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?

5. Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana iodgovarajuÊih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht sie/eram Morgen? - Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ichfrühstücke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/machter/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehefern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch...Er/sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

125

Page 128: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Kupovina namirnica: voenje razgovora utrgovini i/ili na trænici, izricanje koliËine icijeneKljuËne strukture i izriËaji: Kann ich dir helfen? Ichmöchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte...Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen...Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

7. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji i zaduæenjau domuKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche?Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirrab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele /lerne / räume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Siesieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/eVater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?

8. Briga o zdravlju: izricanje naËina ponaπanja,savjeta i zabrana u sluËaju bolestiKljuËne strukture i izriËaji: Christine/Thomas ist krank.Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bettbleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/viel schlafen... Sie/er darf nicht Fußball spielen/rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/willnicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern ärgern sich.

9. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijihgraevina u mjestu, snalaæenje u prostoruKljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in...Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Großstadt. Wasgibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nähe? Esgibt ein/e/en // kein/e/en Kino, Geschäft, Post, Hotel,Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? -Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Straße, am...Platz.

10. Prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi:imenovanje i opis krajolika, ponaπanje uprirodiKljuËne strukture i izriËaji: Das ist eine/einWiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heißt... Er/sie/es istin Österreich/Kroatien... Er / sie / es ist grün / schön /groß / hoch / lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Siemachen Ausflüge. Machst du manchmal Ausflüge? Wohin?Womit fährst du? Wer kommt mit? Was dürfen wir nichtin der Natur machen? Blumen pflücken, Abfall liegenlassen...

11. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenjapraznika, pisanje razglednice KljuËne strukture i izriËaji: Was macht er/sie in denSommerferien / Winterferien / Frühlingsferien? Er / sieschwimmt, sonnt sich, fährt Ski, macht Ausflüge, bleibt zuHause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, amMeer, auf dem Lande, bei Oma / Opa / Tante / Onkel/ Freunden, im Gebirge/Ausland, in Österreich/Ungarn...Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer,aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, insGebirge/Ausland, nach Österreich/Ungarn...

12. Blagdani, obiËaji i tradicijaKljuËne strukture i izriËaji: Ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladnadjela djeËje knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe isl. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADavanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama

(prijatelji, πira obitelj), aktivnosti u πkoli i izvan nje, nazivinastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme(izvanπkolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike,dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloπko vrijeme(dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godiπnja doba, mjeseci),glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanjei aktivnosti u kuÊi, blagdani i proslave, neki vaænijiobjekati u mjestu, kupovanje namirnica (koliËina i cijena),zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoliπ i ponaπanje uprirodi.

Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 4. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 500 leksiËkihjedinica, a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bitrebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËkiproπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,

nego ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnimstrukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razredauËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent glagola sein i habenE prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska

podruËja ukljuËujuÊi i neke sloæene glagole E prezent nekih povratnih glagola u jedniniE konstrukcija es gibtE prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen,

dürfen i wollen u jednini; oblici möchte, möchtest imöchten

E preterit glagola sein i haben u jedniniE zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine

imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)Imenice

E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom unominativu i akuzativu jednine

E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoæine

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

126

Page 129: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»lanE neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

ZamjeniceE osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te

u dativu i akuzativu jednineE posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,

ihr/ihre ispred imenicaE povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednineE pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikata

BrojeviE glavni brojevi od 0 do100E redni brojevi do 10

PrijedloziE neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,

nach, bei, mit, für...Prilozi

E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts,hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...

E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit,wohin...

NegacijeE nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi

predikata/priloæna oznaka: Die Rose ist rot./DieParty ist am Samstag.

E priloæna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): AmVormittag lerne ich/habe ich Tennis.

E izjavne reËenice s modalnim glagolomE upitne reËenice s upitnom rijeËjuE inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s

modalnim glagolomNa razini prepoznavanja

E perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskihpodruËja

E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskihpojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, derRhein, die Zugspitze...)

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, ukusa i stajaliπta, svojine, dobi, koliËine,imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanjeradnji, prepriËavanje slijeda nekog dogaaja, izricanjeodnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje æelje, molbe,zahvale, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendanai sl., pozivanje na neku zajedniËku aktivnost, izricanjesavjeta i zabrana, traæenje i davanje informacija i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kaonpr., uljudno ophoenje, Ëestitanje i neke aktivnostivezane uz blagdane, provoenje slobodnog vremena ipraznika, naËin stanovanja i dr. Upoznaju se imena iprezimena vrπnjaka, nazivi ulica i trgova uzemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije ozemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. nazivzemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.),neki poznati πportaπi iz zemalja jezika cilja.

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme inarodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje,jedna od bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji,likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavihrvatskoga i/ili njemaËkoga jezika u usporedbi s likovimaiz hrvatske djeËje knjiæevnosti.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræajaE razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornikaE globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

poznate tematikeE uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

E razumijevanje slovkanih rijeËi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru elementarnih jeziËnih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatihjeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranjena takva pitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E samostalno voenje kratkih dijaloga u okvirupoznatih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijamaE reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i

pjevanjeE imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa

ili bez slikovnog predloπka)E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili

aplikacija/slikovnih karticaE prepriËavanje slijeda nekog dogaaja uz pomoÊ

pitanja ili vizualnih poticajaE iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga radaE oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova

njemaËkoga jezika u rijeËima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

127

Page 130: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom

»ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o

poznatim sadræajimaE glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova kojisadræe poznate strukture i leksik

E svladavanje reËeniËne intonacije

PISANJE E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno

usmeno obraeniE dopunjivanje teksta rijeËimaE ispunjavanje obrasca s osobnim podatcimaE povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u

logiËku cjelinuE pismeno odgovaranje na pitanjaE pisanje Ëestitki za blagdane i razglednica s

putovanja/praznika prema predloπkuE samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru

poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræajaE pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr.

slovkanih rijeËi)E dopunjavanje i pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova

prema zvuËnomu modelu - diktatE uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod

uËestalih rijeËiE uoËavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i

njemaËkoga jezika

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, stanovanje,provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest okulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabipojedinih jeziËnih izriËaja.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 4. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËitipravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i

analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluæiti serjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijenitiperspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,redovito/sustavno ponavljati, uËiti rijeËi u kontekstu,koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivatistrane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika istranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji vode doodreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijenitioblike samoprocjene i meusobne procjene (EuropskijeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi ijeziËnoj razini uËenika.

5. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Obitelj: æivot u obitelji, snoπljivost meu

Ëlanovima obitelji, razgovor o bliænjima KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma in deinerFamilie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinenGroßeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast dueine/n Freund/in in Deutschland/Österreich...? Hast duKontakt mit ihm/ihr?

2. Prijatelji: druπtveno okruæenje, znaËaj ivrijednost prijateljstva, problemi mladih,njihovi interesi i potrebeKljuËne strukture i izriËaji: Kommen deine Freunde oftzu dir? Wie groß ist deine Clique? Was ärgert dich?Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fürmich? Ja, von mir für dich.

3. ©kola: æivot u πkoli, problemi koji se javljaju,teænja prema πto boljim postignuÊima iveÊemu znanju KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in derSchule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt,geschrieben, gelesen... Wir müssen das ganze Leben langlernen! Welche Themen interessieren dich besonders?Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmalAngst vor...?

4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivnoutjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenjeπportom, zdravlje, glazba, odlasci u kino,kazaliπte, knjiænicu, njegovanje kulture Ëitanja,koriπtenje medija u svakodneviciKljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja./Nein.Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lerntfleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/eTrainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. Heute Abendgehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule?Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein.Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

128

Page 131: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opisprostoraKljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohnein einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hatdein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hatdein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du eineigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hastdu/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch?

6. Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi æivot,zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje kojedonosi moderna civilizacijaKljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge?Wunderschön. Wandern macht fit. Was habt ihrgegessen/getrunken? Gesundes Essen, Obst, Gemüse,Milch, warme Gemüsesuppe, Äpfel, grüner Salat... FastFood ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick...

7. Kod kuÊe i u inozemstvu: prirodne ljepote iznamenitosti domovine i zemalja njemaËkogagovornog podruËja, putovanja, upoznavanjenovih krajeva i njihovih znaËajnih obiljeæjaKljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima/dieLandschaft in Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder,Flüsse, Inseln...? Welche Naturschönheiten/Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/inder Schweiz...? Welche typischen Spezialitäten gibt es inKroatien / Deutschland / Österreich...? In Österreich habeich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In denSommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, amBodensee, in Deutschland, in Köln...

8. Doæivljaji: stvarni doæivljaji, maπta,pustolovineKljuËne strukture i izriËaji: Träumst du gern? Schreibstdu manchmal über deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch?Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dirGedanken über Reisen?

9. Blagdani, obiËaji i tradicijaKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeËjeknjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadræaji seobogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAOsobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira

obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacijau prostoru i vremenu, aktivnosti u πkoli i izvan nje,putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva injihovih karakteristiËnih obiljeæja, znamenitosti, tipiËnajela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kultureËitanja, koriπtenje medija u svakodnevici, znaËenjebavljenja πportom, briga za zdravlje (zdrava prehrana),stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kulturastanovanja, neki vaæniji objekti u mjestu), glavni brojevido 1000, redni brojevi do 31, blagdani, obiËaji, tradicija iproslave.

Do kraja pete godine uËenja u 5. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica, aod toga aktivno rabiti oko 530 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditiviπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje iponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenicine usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini imnoæini

E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæinivezanih uz tematska podruËja

E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæiniE perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nekih

nepravilnih glagola u jednini i mnoæini s pomoÊnimglagolima haben i sein

E konstrukcija es gibtE zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine

imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)Imenice

E imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom unominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoæine

»lanE neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, derRhein...)

ZamjeniceE osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te

u dativu i akuzativu jednineE posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i

mnoæini u nominativu: mein/meine, deine/deine,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

129

Page 132: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraÊanjuiz poπtovanja

E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine imnoæine

E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativujednine i mnoæine

PridjeviE stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacijeE opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu

jednine i mnoæineBrojevi

E glavni brojevi do 1000E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu

(leksiËko posredovanje)Prijedlozi

E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,nach, bei, mit, für...

PriloziE stupnjevanje pravilnih prilogaE prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal...,

links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut,schlecht, gern...

E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,wohin, woher, warum...

NegacijeE nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine

ReËeniceE jednostavne izjavne reËeniceE jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËeniceE jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolomNa razini prepoznavanja

E jednina i mnoæina imenica s neodreenim iodreenim Ëlanom u genitivu

E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine imnoæine

E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber,oder, denn

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeradnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa istajaliπta prema neËemu, imenovanje predmeta, osoba ipojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba ipojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe,zahvale, æelje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza,duænosti, Ëestitanje blagdana, roendana i sl., traæenje idavanje informacija.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.Ëestitanje blagdana i roendana, blagdani i obiËaji, obitelj,prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti,kulturni æivot. Upoznaju se neke zanimljivosti ozemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i ovlastitoj zemlji.

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne /tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili viπejednostavnijih priËa iz suvremene njemaËke djeËjeknjiæevnosti, usporedba likova iz njemaËkih priËa/bajki ilikova iz hrvatske djeËje knjiæevnosti, likovi njemaËkedjeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræajaE globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematikeE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje kraÊih dijaloga uz samostalnu izmjenupojedinih elemenata

E samostalno voenje kraÊih dijaloga u okviru poznatihsituacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijamaE reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E prepriËavanje slijeda nekog dogaajaE iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom

»ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u

okviru poznate tematikeE samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova

koji sadræe poznate strukture i leksikE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

130

Page 133: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu /

zvuËnomu predloπku ili bez predloπkaE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model - voeni

sastav E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine

kraÊi sastav E pisanje Ëestitke, razglednice i sl.E pisanje kratkih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. bladanski obiËaji, svakodnevniæivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama uznaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja,senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa ipredrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom pete godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 5. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËitipravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima ianalogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom,tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivugovornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovitoponavljati, koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobnousporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem materinskogajezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake kojivode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima,primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,internet, tisak...) i edukacijskim programima primjerenodobi i jeziËnoj razini uËenika.

6. RAZREDπesta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Moj svijet: razgovor o sebi, bliænjima,

njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta ukojem æivimo, doma, ulice i Ëetvrti, jezikkojim govorimoKljuËne strukture i izriËaji: Ich habe viele Freunde. Ichwohne in der Grimmstraße Nr. 56. Wo ist es schöner, aufdem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/aufdem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? ImTheater war es schöner und interessanter als im Museum.Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber insKino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten.

2. U mom zaviËaju i izvan njega: putovanja,obiljeæja, ljepote i znamenitosti domovine izemalja njemaËkoga govornoga podruËjaKljuËne strukture i izriËaji: Die Hauptstadt Kroatiens istZagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Dasist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht amMarkusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ichwar länger in Wien als in Salzburg. Hast du vieleProspekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Wo kann ichden Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in derSchweiz... Meine Winterferien habe ich in Österreichverbracht.

3. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjemstranih jezika, mediji, komunikacija (internet,SMS poruke, slanje razglednica i pisama,odlazak u poπtu)KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprachen sprichstdu? Deutsch, Englisch, Französisch... Fremdsprachen sindsehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst dumanchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinenFreunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMS-Nachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer undInternet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft insInternet-Café. Liest du Tageszeitungen /Jugendmagazine...?

4. Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenojumjetnosti i knjiæevnostKljuËne strukture i izriËaji: Warst du schon mal imTheater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einerTheatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was machtein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gernGedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreibeninteressant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filmemagst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du einInstrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer trittheute Abend auf?

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

131

Page 134: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. ©kola i πkolovanje: nastavni predmeti, rasporedsati, ocjene, ustrojstvo πkolskih i izvanπkolskihaktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Ich mag Deutsch. WelcheFäher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde,Naturkunde, Mathematik... Welche Fπcher machen dirSchwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Wasmachst du noch in der Schule? Macht ihr manchmalAusflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?

6. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:odnosi u obitelji, zajedniËko organiziranjeslobodnoga vremena, problemi vezani zaodnose meu naraπtajimaKljuËne strukture i izriËaji: Meine Eltern leben getrennt.Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter undWinterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gernAusflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßigTaschengeld? Wie können die Schüler Geld verdienen?Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ichplaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war allesanders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten aufdem Feld...

7. Moda i odijevanje: kupovanje odjeÊe i obuÊe,vanjski izgled, razliËitosti u imovinskomestatusu mladoga naraπtaja, statusni simboliKljuËne strukture i izriËaji: Darf ich dir/Ihnen helfen?Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ichmöchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. WelcheGröße? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38.Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. DerPullover gefällt mir nicht. Welche Klamotten trägst du gern?Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist miraber auch nicht wichtig. Mein Vater fährt kein teures Auto.Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund.

8. Blagdani, obiËaji i tradicijaKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu imlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadræajise obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAOsobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira

obitelj), mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju,problemi mladih, πkola i πkolovanje, nazivi nastavnihpredmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje πkolskih iizvanπkolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici,sredstva komunikacije), mediji, zaviËaj, putovanja iznamenitosti, neki vaæniji objekti u mjestu, umjetnost,moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena ikonfekcijski brojevi), blagdani, obiËaji, tradicija, glavnibrojevi do 1000, redni brojevi do 31.

Do kraja πeste godine uËenja u 6. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 850 leksiËkih jedinica, aod toga uËinkovito upotrebljivati oko 680 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bitrebalo uvoditi viπe od otprilike 8 do 10 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËkiproπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenicine usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke segramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati ileksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænimnastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini imnoæini

E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæinivezanih uz tematska podruËja

E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæiniE preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæinivezanih uz tematska podruËja

E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nepravilnih,jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jedninii mnoæini

E konstrukcija es gibtE zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine

imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)Imenice

E deklinacija imenica s odreenim i neodreenimËlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija)

»lanE neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. Die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...)Zamjenice

E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

132

Page 135: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

jednine i mnoæini; uljudno obraÊanje sa Sie u svimpadeæima jednine i mnoæine

E posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativujednine i mnoæine

E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine imnoæine

E pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu

i akuzativu jednine i mnoæinePridjevi

E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacijeE opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i

akuzativu jednine i mnoæineBrojevi

E glavni brojevi (sistematizacija)E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje)

PrijedloziE neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,

nach, bei, mit, für... Prilozi

E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih prilogaE prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal,

links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut,schlecht, gern...

E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,wohin, woher, warum...

Negacije E nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËeniceE jednostavne izjavne reËeniceE jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolomE povezivanje reËenica u nezavisno sloæene reËenice

veznicima: und, aber, oderNa razini prepoznavanjaE nezavisno sloæena reËenica s veznikom dennE zavisno sloæena reËenica s veznikom weil

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeradnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa istajaliπta prema neËemu, imenovanje, opisivanje iusporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanjeodnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale,æelje, zahtjeva, naredbe, obveza, duænosti, negodovanja,traæenje i davanje informacija, Ëestitanje blagdana,roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje, putovanja,znamenitosti, mladi u druπtvenom okruæenju, πkolovanje,umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivostio zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i ovlastitoj zemlji.

Primjeri iz knjiæevnosti: narodne/tradicionalne i autorskepjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, ponekajednostavnija priËa o djetinjstvu, likovi njemaËke djeËjeknjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematikeE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenupojedinih elemenata

E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatihsituacija

E sudjelovanje u kratkim dramatizacijamaE reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E prepriËavanje slijeda nekog dogaajaE iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga radaE izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËima E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom

»ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u

okviru poznate tematikeE uoËavanje karakteristiËnih obiljeæja razliËitih vrsta

tekstovaE samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstovaE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

133

Page 136: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili

zvuËnomu predloπku ili bez predloπkaE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model - voeni

sastavE pisanje sastavaka na osnovi obraenih temaE pisanje Ëestitke, razglednice i sl.E stvaralaËko pisanjeE pisanje kraÊih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanjekulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloganjihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.blagdanski obiËaji, svakodnevni æivot i sl.), svijest okulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabipojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja ukomunikaciji, svijest o moguÊim nesporazumima uinterkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvojosnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacijaza uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda irazvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom πeste godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 6. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnoviproËitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica,ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putemasocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti serjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijenitiperspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnikezapamÊivanja, meusobno usporeivati strane jezike,sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika kojeuËenik uËi, uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja,uËiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjenei meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti semedijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskimprogramima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

7. RAZREDsedma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ljudi i dogaaji: iznoπenje podataka o sebi i

poznatim osobama (prijatelji, πira obitelj,poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti,zabave i πporta) KljuËne strukture i izriËaji: Carl Benz baute 1886 daserste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. BoπkoviÊ (1711-1787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofürinteressierte er sich? Finde Informationen über einenbekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einendeutschen Rock- oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einenkurzen Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar!

2. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanjeslobodnog vremena, vaænost bavljenja πportomi drugim organiziranim aktivnostima uslobodno vrijeme (odlasci u kino, kazaliπte, nakoncerte i javne priredbe), elektroniËki itiskovni mediji KljuËne strukture i izriËaji: Mit wem/Wie verbringst dudeine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Büchern...im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernenmuss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/ auf denSportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben istgesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen...Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party...Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich insKino/in die Konditorei einladen? - Ja, ich komme mit, dennheute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ichnicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor demComputer, surfe, spiele, unterhalte mich mit ..., chatte gern.

3. Prijateljstvo i druæenje, ljubav i zaljubljenost KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde?Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deineClique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch?Über welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wenärgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? -Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fußballspieler /Filmstar. Gibt es Außenseiter / schwarze Schafe in deinerKlasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll undtoleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasseist Denis. Alle Mädchen sind verliebt in ihn.

4. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja,razliËite æivotne navike, kuÊanske obveze iæivot u zajedniciKljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? InRijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einerNeubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen...Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20.Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause...Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine.Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

134

Page 137: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du?Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wermacht die meiste Arbeit in deiner Familie?

5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi,prometne veze, snalaæenje u stranoj zemlji(traæenje obavijesti na kolodvoru, uprometnim sredstvima, na recepciji)KljuËne strukture i izriËaji: Reist du gern? Wo warst duin den Sommerferien/Winterferien? Ich war inDeutschland/ in Österreich, am Meer/auf dem Lande/inden Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal/mitten in.../auf einer Höhe von... m. Wodurch ist deinLand/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt?An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Wasfindest du in Deutschland/dort besonders interessant?Vergleiche das mit... Womit fährst du in die Schule/in dieStadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit derStraßenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fuß. Wann fährt derZug nach...? Eine Platzkarte bitte.

6. Svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim,likovnim, glazbenim i filmskim djelima KljuËne strukture i izriËaji: Worum geht es in diesemText/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt dieseGeschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für einePerson ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie?Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovonberichtet man in diesem Artikel? Wie gefällt dir dieses Bild?Warum? - ovisno o odabranim primjerima izknjiæevnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti.

7. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicijeKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu imlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAOsobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira

obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, πporta izabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena,prijateljstvo i druæenje, ljubav i zaljubljenost, vaænostbavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima uslobodno vrijeme, (kino, kazaliπte, koncerti, javnepriredbe), elektroniËki i tiskovni mediji, kultura stanovanjanekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaæenje ustranoj zemlji, blagdani, obiËaji i njegovanje tradicije, svijet

maπte i svakodnevice u knjiæevnim, likovnim, glazbenim ifilmskim djelima.

Do kraja sedme godine uËenja u 7. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksiËkihjedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bitrebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËkiproπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenicine usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke segramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati irjeËniËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænimnastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola

E perfekt jednostavnih i sloæenih, pravilnih inepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnihglagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini

E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini imnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoæineimperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)

ImeniceE deklinacija imenica s neodreenim i odreenim

Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija)E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po

n-deklinaciji»lan

E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga ËlanaE uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, dieSave, die Türkei, die Adria...)

ZamjeniceE osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim

padeæima jednine i mnoæine (sistematizacija)E povratne zamjeniceE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim

padeæimaE neodreena zamjenica man

PridjeviE stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacijeE opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu,

dativu i akuzativu u pozitivuBrojevi

E glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

135

Page 138: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PrijedloziE sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i

akuzativPrilozi

E stupnjevanje priloga (sistematizacija)E prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzrokaE upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,

woher, worauf...Negacije

E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/eReËenice

E izjavne i upitne reËeniceE nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber,

oder, dennE zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn

Na razini prepoznavanja:E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen, helfen, geben;

sich interessieren für + A, träumen von + D, sich ärgernüber + A, sich freuen auf + A...

E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæimajednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva:odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev +imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ilinegacija kein/e + pridjev + imenica)

E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbomE zavisno sloæene reËenice uz veznik alsE odnosne reËeniceE pitanja s upitnim rijeËima: Wofür.../Für wen...

Wovon.../Von wem... Worüber... /Über wen...Worauf.../Auf wen...

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjedogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, prepriËavanjedogaaja, izraæavanje raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine,izricanje ukusa i stajaliπta o neËem, imenovanje, opisivanjei usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanjeradnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe,zahvale, æelje, negodovanja, odobravanja, slaganja,neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i duænosti, traæenje idavanje informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.njegovanje tradicije, mladi u druπtvu, mediji usvakodnevnom æivotu, zaπtita okoliπa i dr. Upoznaju sezanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornogapodruËja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjiæevnog,likovnog i filmskoga stvaralaπtva te glazbenoga stvaralaπtvaza mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,znanosti, πporta i zabave.

Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme, odkojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka

prikladna pripovijetka o æivotu djece, ulomci iz romana zadjecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jednofilmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela, likovi idjela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastavehrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog i sluπnoga sadræajaE globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okvirupoznate tematike

E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijamadijaloπkih situacija

E sudjelovanje u elementarnim oblicima raspraveE reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E prepriËavanje slijeda nekog dogaajaE iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËimaE reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom

»ITANJEE globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova

poznate tematikeE uoËavanje znaËajki razliËitih vrsta tekstovaE samostalno glasno ËitanjeE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

PISANJEE ispunjavanje obrazacaE dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili

zvuËnomu predloπku ili bez predloπkaE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga

teksta

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

136

Page 139: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model struktura(npr. natuknice i pitanja)

E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræajaE pisanje Ëestitke, razglednice, pisma, poruka i sl.E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe,

dijela priËe koji nedostaje i sl.)E pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanjekulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloganjihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturnouvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinihjeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim iinterpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija zanjihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanjestereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihovauklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture napercepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnostii heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako ivlastite kulture.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom sedme godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 7. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu premanekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi proËitanogateksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjeravasroËiti, pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica, ispuniti ilidopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, uoËiti ioznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti serjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijenitiperspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamÊivanja,meusobno usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjemmaterinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti iopisati korake koji vode do odreenoga cilja, odreditivlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uËitiu suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene imeusobne procjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti semedijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskimprogramima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

8. RAZREDosma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:

odnosi meu naraπtajima, problemi mladih,pripadnost skupini i izdvojenostKljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie undschon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mitden Eltern haben Lena und Lukas einen Computerbekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft - sie hat sichmodische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sichmit Kindern aus der Nachbarschaft.

2. Europsko okruæenje, multikulturalnost ivaænost uËenja stranih jezika: sliËnosti ipovezanosti kultura, predrasude i stereotipi,EU, uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi,jeziËni portfolio, poznate osobe iz svijetaumjetnosti i znanostiKljuËne strukture i izriËaji: In welchen Ländern sprichtman Deutsch? Was heißt Multi-Kulti? Welche Symbolesind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europazu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Dieeuropäische Flagge hat zwölf Sterne. Warum feiert die EUam 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst dugut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielleSprachen. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihrenfranzösischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, verstehtman sich besser.

3. Kultura i supkultura mladih: moda i modnitrendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihoviuzroci KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche inder Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie soaussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einenindividuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenenStil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidungausgibt. Mein Vater möchte vom Rauchen loskommen.Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen?Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf?Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich?

4. Zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, zdravaprehranaKljuËne strukture i izriËaji: Die Umweltverschmutzungist ein großes Problem. Schützt die Umwelt! Wirf keinePlastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenigVerpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke inDosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, sollman die Geräte abschalten. Ernährst du dich gesund? IhreEltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mitOlivenöl.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

137

Page 140: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Problemi druπtva, oblici prihvatljivog ineprihvatljivoga ponaπanja, civilno druπtvo inevladine udruge, briga i pomoÊ potrebitimaKljuËne strukture i izriËaji: Habt ihr schon einenWeihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geldgemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einerOrganisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich danützlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaßmacht. Der Streit fängt meist harmlos an, und dann wirdman mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektieremeine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Waskann man gegen Gewalt / Hunger /Rassendiskriminierung/Krieg... tun?

6. Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja,πkolovanjeKljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studierenmöchte, dann muss... Ich möchte..., weil.../denn... Ichmöchte..., aber... Ich möchte...(nicht)... studieren. Michinteressiert die Arbeit mit Holz. Darum möchte ichZimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizinstudieren. Was für eine Ausbildung soll man alsBoutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem inDeutschland/in ... ist anders als bei uns.

7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog inepoznatog u knjiæevnim, glazbenim,likovnim i filmskim djelima, poznate osobe izsvijeta umjetnosti i znanostiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimprimjerima iz knjiæevnosti, glazbene, filmske ilikovne umjetnosti. Europas große Erfinder/Künstler -die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler,Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke...Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wembist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?

8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,poslovi u slobodno vrijeme i za vrijemepraznikaKljuËne strukture i izriËaji: Hattest du einmal einenFerienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mitdem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wörterbuchgekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar inden Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinenEltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich:Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien beiMcDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wäre dirlieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest dulieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einenanderen Ort fahren?

9. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicijeKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima

uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu imlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAOsobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira

obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti),problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meunaraπtajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog ineprihvatljivoga ponaπanja, glazba), predrasude i stereotipiu multikulturalnom okruæenju i izvan njega, obrazovanjeza buduÊnost, sustavi πkolovanja, vaænost uËenja stranihjezika, uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi (jeziËniportfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijemepraznika, zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, briga i pomoÊpotrebitima, civilno druπtvo i nevladine udruge, otkrivanjenovoga i nepoznatoga, blagdani, obiËaji i njegovanjetradicije, svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim,glazbenim, likovnim i filmskim djelima.

Do kraja osme godine uËenja, u 8. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400leksiËkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalouvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinicapo nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje iponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenicine usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke segramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati ileksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænimnastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnihi sloæenih te povratnih glagola

E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeËni iupitni oblik)

E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnihglagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E futurE rekcija nekih uËestalih glagolaE zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine

imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)Imenice

E jednina i mnoæina imenica s neodreenim iodreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima

E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju pon-deklinaciji

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

138

Page 141: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»lan E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga ËlanaE uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova Zamjenice

E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini imnoæini u svim padeæima (sistematizacija)

E povratne zamjenice (sistematizacija)E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim

padeæimaE neodreena zamjenica manE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e

u svim padeæimaE pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima

Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacijeE opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima

jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidbapridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev+ imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ilinegacija kein/e + pridjev + imenica)

BrojeviE glavni i redni brojevi

PrijedloziE sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,

akuzativom; s dativom i akuzativomPrilozi

E stupnjevanje priloga (sistematizacija)E prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzrokaE zamjeniËki prilozi: darauf, dafür... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf,

wofür...Negacije

E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/eReËenice

E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber,oder, denn...

E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn ials

E odnosne reËeniceE indirektne upitne reËeniceE upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,

was für ein/e u svim padeæimaE upitne reËenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele,

woher, womit....E inverzne upitne reËeniceE izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom.

Na razini prepoznavanjaE konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih

glagola E prezent i preterit pasivaE kondicional (würde + infinitiv)

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema tj. leksiËkih podruËja i jeziËnih

struktura:pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriËavanjedogaaja i radnji u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti,izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje,opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava isituacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraæavanjekoliËine i cijene, dobi, molbe, zahvale, æelje, raspoloæenja,negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,naredbe, obveza i duænosti, ohrabrenja, podrπke,nagaanja, traæenje i davanje informacija, izraæavanjeuzroka i posljedice, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.æivot u europskom okruæenju, supkultura mladih, zaπtitaokoliπa, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti ozemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU, ovlastitoj zemlji, primjeri iz knjiæevnosti, likovne, filmske iglazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijetaumjetnosti, znanosti, πporta i zabave.

Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme, odkojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, ponekapripovijetka o æivotu djece, ulomak/ulomci iz romana zadjecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jednofilmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela,usporedba likova i djela na njemaËkom jeziku s onimapoznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire uslobodno vrijeme.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvuËnoga

sadræajaE globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstaE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okvirupoznate tematike

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

139

Page 142: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijamadijaloπkih situacija

E sudjelovanje u elementarnim oblicima raspraveE reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova teksta E prepriËavanje slijeda dogaajaE prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga

radaE interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËima E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom

»ITANJEE globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova

poznate tematike ukljuËujuÊi i kraÊe knjiæevne formeE uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstovaE samostalno glasno Ëitanje tekstovaE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

PISANJEE ispunjavanje obrazacaE dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu

/zvuËnomu predloπku ili bez predloπkaE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili

pisanoga tekstaE pisanje saæetkaE pisanje kraÊih sastava prema zadanomu modelu -

voeni sastavakE pisanje sastavaka nakon obraenih sadræajaE pisanje Ëestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS

poruka, elektroniËkih pisamaE stvaralaËko pisanje (npr. pisanje kratke priËe, novoga

kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje)E pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanjekulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloganjihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturnouvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinihjeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim iinterpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija zanjihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanjestereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihovauklanjanja, uoËavanje utjecaja vlastite kulture napercepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnosti

i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako ivlastite kulture.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom osme godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti: sluæiti sevizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja ikao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o znaËenju naosnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije prema nekomunaËelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napravitimentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naËelu,izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta, izraditiplan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti,pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica, ispuniti ilidopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, uoËiti ioznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti serjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematskiusustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivatistrane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika istranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake kojivode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja ikontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,internet, tisak...) i edukacijskim programima primjerenodobi i jeziËnoj razini uËenika.

NjemaËki kaodrugi strani jezik

4. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i

opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/GutenMorgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag,Frau/Herr BariÊ/Müller. Wie heißt du? Ich heiße... Ichbin... Wie geht’s? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.

2. Obitelj: imenovanje osoba, predstavljanjeËlanova uæe obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine Familie. Werist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

140

Page 143: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Schwester, Opa/Oma. Wie heißt dein/deine...?Mein/meine... heißt...

3. Prijatelji: predstavljanje, imenovanjeKljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das?Das istmein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? Er/sieheißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/eFreund/in? Er/sie wohnt in der ...-Straße/am ...-Platz.

4. Roendan: slobodno vrijeme i druæenje sprijateljimaKljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag?Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag!Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Möchtest du etwastrinken? Möchtest du ein Stück Torte...?

5. ©kolsko okruæenje: imenovanje predmeta(igraËke i πkolski pribor), aktivnosti u razredurazumijevanje i izvrπavanje osnovnih naredbi uπkolskom okruæenjuKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das istein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist dasdein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist dieSchultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß / klein/lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne /spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimmbitte dein Buch! Gib mir den Ball!

6. ©portske aktivnosti: imenovanje nekihπportskih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji:Treibst du Sport? WelchenSport treibst du? Fußball / Basketball / Tennis /Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern....Ich fahre Rad.

7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelovaodjeÊe i obuÊeKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Eine Hose, einT-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu,kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Siesind... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...?

8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kuÊi istanuKljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohnein Varaædin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung.Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer...Der/die/das... ist groß/klein, links/rechts...

9. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekihdijelova prirodnog okoliπaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eineBlume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/erist schön/grün/groß, klein... Welche Farbe hat die Tomate?

10. Vrijeme: izricanje kronoloπkoga vremena,imenovanje godiπnjih doba i osnovnihatmosferskih prilikaKljuËne strukture i izriËaji: Wie spät ist es? Es ist dreiUhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag istheute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hatein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wannhast du Geburtstag? Im April. Es ist Frühling / Sommer /Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig...

11. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uzblagdane, ËestitanjeKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladnadjela djeËje knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe isl. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu,

upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, uæaobitelj, prijatelji i druæenje s njima, igraËke i πkolski pribor,neki dijelovi prirodnog okoliπa (cvijeÊe, voÊe i povrÊe),glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti urazredu (najËeπÊe upute i naredbe, radnje na nastavnomsatu), kronoloπko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseciu godini), godiπnja doba, neke osnovne atmosferskeprilike, prostorije u kuÊi i stanu, neki dijelovi odjeÊe iobuÊe, proslava roendana, neki πportovi i πportskeaktivnosti.

Do kraja prve godine uËenja, u 4. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica, aod toga aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditiviπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih

uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturamaodnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uËenici bitrebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola sein i haben i nekih najuËestalijih glagolau jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja

E oblici möchte, möchtest, möchten, mag, magstE zapovjedni naËin (2. lice jednine imperativa)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

141

Page 144: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u

nominativu i akuzativu E jednina nekih imenica s odreenim Ëlanom u

nominativuE mnoæina nekih imenica

»lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

ZamjeniceE osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraÊanje sa

SieE posvojne zamjenice mein/meine i dein/deineE pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was

Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata

Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20

PriloziE neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links,

rechts, hier, dort, da...E upitni prilozi: wie, wo, wann

NegacijeE nein, nicht

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die

Rose ist rot.E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËjuE inverzne upitne reËenice

Na razini prepoznavanjaE zapovjedni oblik nekih uËestalih glagola (2. lice

mnoæine imperativa i uljudno obraÊanje sa Sie)E imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu jednineE osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine:

(mir,dir) i akuzativu (mich, dich)E neki prijedlozi: in, auf, unter...E negacija kein/e u nominativu i akuzativuE upitne reËenice s upitnim rijeËima wieviel, wie viele,

welcher/e/es

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa istajaliπta prema neËemu, izraæavanje dobi, imenovanje iopis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa uvremnu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale, æelje,zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje

blagdana i roendana, πkolsko okruæenje, stanovanje,odijevanje, πportske aktivnosti. Upoznaju se imena iprezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkogagovornoga podruËja, nazivi nekih gradova i sl.

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne /tradicionalne djeËje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje,neka ostvarenja konkretne poezije, jedna odnajpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj / modernojverziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga sadræaja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i

pitanja.E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

E razumijevanje slovkanja rijeËi

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru elementarnih jeziËnih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatihjeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranjena takva pitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za

govorenje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili

aplikacija/slikovnih karticaE imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba

i radnji (uz ili bez slikovnoga predloπka)E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova

njemaËkoga jezika u rijeËimaE reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijomE slovkanje

»ITANJEE prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i

reËenica na razini poznatoga i prethodno usmenoobraenoga predloπka

E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje suprethodno usmeno uvjeæbane

E svladavanje reËeniËne intonacije

PISANJEE prepisivanje jednostavnih rijeËi i reËenicaE dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom

ili zvuËnomu predloπku

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

142

Page 145: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E pisanje rijeËi i kratkih reËenicaE pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπkuE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, stanovanje,provoenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturnouvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinihjeziËnih izriËaja.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom prve godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 4. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja

jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju,zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæitiinformacije prema nekomu naËelu, predviati ipreispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,sastaviti listu prema nekomu naËelu, ispuniti ili dopunititablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti ioznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, sluæiti se rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik,promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnuvrstu, redovito/sustavno ponavljati, uËiti rijeËi ukontekstu, koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobnousporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem materinskogajezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake kojivode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima,primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,internet, tisak...) i edukacijskim programima primjerenodobi i jeziËnoj razini uËenika.

5. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i

opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima iodraslima, predstavljanje i komunikacijskiobrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/GutenMorgen!/Abend!, Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißtdu? Ich heiße... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wowohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wiegeht’s? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.

2. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanjeËlanova uæe obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihreFamilie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel,Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder,Schwester... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sieheißt... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt.Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.

3. ©kola: imenovanje nastavnih predmeta(πkolskoga pribora), osoba u πkolskomokruæenju, izdavanje i izvrπavanje najËeπÊihuputa i naredbi, izricanje radnji u πkoli i uslobodno vrijemeKljuËne strukture i izriËaji: Welche Schulfächer hastdu/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach?Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus.Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meineDeutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deineSchultasche?

4. Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti uslobodno vrijeme, πportske aktivnosti, hobiji,osobni raspored dana, izraæavanje miπljenjaKljuËne strukture i izriËaji: Was magst du? Ich mag...Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinkeCola... gern/nicht gern. Wie gefällt dir...? ... gefälltmir/gefällt mir nicht. Ich spiele Tennis / Fußball/Handball... Lπufst du schnell? Wann beginnt dasFußballspiel?

5. Stanovanje: imenovanje prostorija u kuÊi istanu, snalaæenje u prostoru i vremenuKljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/dasBad... Der/die/das ... ist links rechts/hier. Ist der Herd imBad? Nein, er ist in der Küche. Wer muss die Wohnungaufräumen? Räumst du dein Zimmer auf?

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

143

Page 146: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela,izraæavanje osobnoga odnosa prema njima,imenovanje pribora za jeloKljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ichesse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch,Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Unddein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola möchte ein Eisessen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Löffel!

7. Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekihdijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekihnajËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobiKljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dirweh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste /habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /Zahnschmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sportmachen...

8. OdjeÊa i kupovanje: imenovanje i opis nekihdijelova odjeÊeKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? EinRock/Hemd, eine Hose/Jacke/ Bluse... Welche Farbe hatder/ die/das...? Der/die/das ... ist blau/rot/gelb... Ichwill einen modernen Rock kaufen. Wie gefällt dir der blaueRock/das grüne Hemd...? Möchten Sie/möchtest du denblauen oder den gelben Rock anprobieren?

9. Promet: imenovanje nekih osnovnihprometnih sredstavaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/einAuto/eine Straßenbahn. Wohin fährst du? NachMünchen/ans Meer/in die Stadt... Womit fährst du? Ichfahre mit dem Bus/Auto, mit der Straßenbahn... Darfst dubei Rot gehen? Musst du bei Grün warten?

10. Æivotinje: imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca,æivotinja u zooloπkom vrtu i na selu, glasanjenekih æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zuHause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/dieKatze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund?Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. WelcheTiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/dasKrokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... istgroß/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt.

11. Vrijeme: atmosferske prilike, godiπnja doba iizricanje kronoloπkoga vremena (pola sata)KljuËne strukture i izriËaji: Welche Jahreszeit haben wirjetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. Es istkalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du imSommer/Winter...? Wann hast du Tennis? AmNachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wanngehst du zur Schule? Um halb acht.

12. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uztradicionalne blagdane, ËestitanjeKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladnadjela djeËje knjiæevnosti, kulturno-civilizacijski sadræaji idr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremajupriredbe i sl. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAPozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri

susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji iËlanovi obitelji, osobe u πkolskom okruæenju, πkolskipribor, neke vrste jela, prostorije u kuÊi i stanu, nekidijelovi tijela, neki dijelovi odjeÊe i obuÊe, neka osnovnaprometna sredstva, kuÊni ljubimci, æivotinje u zooloπkomvrtu i na selu, najËeπÊe upute i naredbe, radnje u slobodnovrijeme i u πkoli, kronoloπko vrijeme (puni sat, pola sata),neke osnovne atmosferske prilike, snalaæenje u prostoru ivremenu, druæenje s prijateljima, neki πportovi i πportskeaktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10,blagdani i obiËaji.

Do kraja druge godine uËenja u 5. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 320, a od togaaktivno rabiti oko 220 leksiËkih jedinica. Pri obradbinovoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvodit viπe od 8do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture obrauju na osnovi primjera i

situacija te postupno uvode neki osnovni metajeziËnipojmovi. Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali raspolagatisljedeÊim jeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent glagola sein i haben i nekih uËestalihjednostavnih i sloæenih, pravilnih i nepravilnih glagolau jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja

E prezent modalnih glagola u jednini i mnoæini: dürfen,können, müssen i wollen (jesni, nijeËni i upitni oblik);oblici: möchte, möchtest, möchten, mag, magst

E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæineimperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)

ImeniceE neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u

nominativu i akuzativu jednine i mnoæine»lan

E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)Zamjenice

E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraÊanje saSie

E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) iakuzativu (mich, dich)

E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu iakuzativu jednine i mnoæine: mein/meine, dein/deine,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

144

Page 147: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraÊanju izpoπtovanja

E pokazna zamjenica dasE upitne zamjenice: wer, was

PridjeviE opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u

nominativu i akuzativu jednineBrojevi

E glavni brojevi od 0 do 100E redni brojevi do 10

PrijedloziE neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in,

auf, an, unter...E neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit...E neki prijedlozi uz akuzativ: für...

PriloziE neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links,

rechts, geradeaus, hier, dort, da... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...

NegacijeE nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die

Rose ist rot.E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: was,

wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele...E inverzne upitne reËeniceE jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolomNa razini prepoznavanja

E prezent modalnih glagola mögen i sollenE neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u

dativu jednine i mnoæineE uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...)E upitne reËenice s upitnim rijeËima: welcher/e/es,

woher

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjeraspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, molbe, zahvale, æelje,zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu iprostoru, ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje iopisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traæenje idavanje informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, nekeaktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje, πkolsko okruæenje,stanovanje, odijevanje, πportske aktivnosti, prehrana,

promet, druæenje s prijateljima. Upoznaju se imena iprezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nekeinformacije o zemlji/zemljama njemaËkoga govornogapodruËja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne i autorske djeËje pjesmice za govorenje i/iliza pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki braÊe Grimm uizvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemaËke ihrvatske knjiæevnosti, likovi njemaËke djeËje knjiæevnostiupoznati u nastavi hrvatskoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i

zvuËnoga sadræajaE globalno i selektivno razumijevanje kratkih

jednostavnih tekstova poznate tematikeE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru elementarnih jeziËnih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatihjeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranjena takva pitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za

govorenje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica,

stripova ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta,

osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnogapredloπka)

E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊpitanja ili slikovnih poticaja

E iznoπenje rezultata skupnoga radaE oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova

njemaËkoga jezika u rijeËimaE reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom

intonacijomE slovkanje

»ITANJEE globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

tekstova na razini poznatoga i prethodno usmenoobraenoga predloπka

E glasno Ëitanje reËenica i tekstova koji su prethodnousmeno uvjeæbani

E svladavanje reËeniËne intonacije

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

145

Page 148: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJEE dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom

ili zvuËnomu predloπkuE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje jednostavnih reËenica E pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπkuE prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

izgovora kod uËestalih rijeËi

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnovaza razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije premadrugom i drugaËijemu (npr. bladanski obiËaji, svakodnevniæivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama uznaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom druge godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 5. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËitipravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima ianalogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom,tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivugovornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovitoponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamÊivanja,meusobno usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjemmaterinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËitikorake koji vode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji sdrugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobneprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima(televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programimaprimjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

6. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih

objekata u mjestuKljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in...Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt /Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in derNähe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt,Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der...Straße/am... Platz.

2. Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja, vrstaposlova i prostora u kojima se posao obavljaKljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/dieKellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/Automechaniker/Verkäufer...? Auf dem Feld, imRestaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was machter/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/unterrichtet...

3. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odrediπtaputovanja, znamenitostiKljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien?Wie war die Reise? Das war eine wunderschöne Reise. Wielange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wienals in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater?Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber insKino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten. Hastdu viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten?

4. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenjapraznika, pisanje razgledniceKljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien?In Deutschland, in München, am Meer, auf dem Lande,zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, imGebirge/Ausland, in Österreich, Ungarn... Was hat er /sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferiengemacht? Er/sie hat gebadet...

5. Kupovanje namirnica: imenovanje irazlikovanje namirnica, izraæavanje vlastitogaukusa, voenje razgovora u trgovini i/ili natrænici, izricanje koliËine i cijeneKljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten /Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magstdu/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in,Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag ... /keinen/keine/kein...? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2 KiloÄpfel, 40 Gramm Käse, eine Flasche Milch, 2 DosenLimonade, 3 Stück Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mirbitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das machtzusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

146

Page 149: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanjeobroka i njihovih osnovnih sadræajaKljuËne strukture i izriËaji: Was ist gesundes Essen?Was hast du heute gefrühstückt? Obst, Jogurt, Müsli,Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen?Gemüsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes,Süßigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abendgetrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dirdas Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtestdu/möchten Sie...?

7. Priroda i zaπtita okoliπa: Ëuvanje okoliπa,vaænost i znaËenje okoliπa, ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: Wir sind Naturfreunde. Dusollst die Umwelt schützen und die Umgebung sauberhalten. Welche Blumensorten blühen im Garten /Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in...?Wie sind die Inseln, Berge, Flüsse...?

8. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji ipotrepπtinaKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du im Bad? Ichwasche mich, ich kämme mich, ich ziehe mich an... Ichdusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir dieHaare.../kämme mich... Was brauchst du dazu? EineZahnbürste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch,einen Spiegel...

9. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji u vlastitomdomuKljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in derKüche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne dasGeschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ichhabe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt...Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest.Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater / Mutter / Bruder/ Schwester in der.../im...?

10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana:imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova,hobija, izricanje odnosa prema nekimaktivnostima, u vrijeme njihova obavljanja(Ëetvrt sata, minute)KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby?Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest dugern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ichstehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frühstücke, gehein die Schule... Was machst du am Vormittag/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund,spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wirins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags undmittwochs um Viertel vor fünf

11. Blagdani, tradicija i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djelaknjiæevnosti za djecu i mlade, kulturno-civilizacijskisadræaji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri,pripremaju priredbe i sl. Sadræaji se obogaÊuju novimsluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAKomunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje,

prijatelji i Ëlanovi obitelji, πkolski predmeti i pribor, nekidijelovi prirodnoga okoliπa, neka zanimanja, vrste poslovai prostora u kojima se posao obavlja, neki vaæniji objekti umjestu, kronoloπko vrijeme (dio dana, putni sat, pola iËetvrt sata i minute), putovanja i provoenje praznika,tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica iprehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, rednibrojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uzduænosti i obveze (najËeπÊe upute, naredbe i radnje).

Do kraja treÊe godine uËenja, u 6. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivnorabiti oko 340 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novogaleksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËeniciusvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama, tj. kao diokonteksta. Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali raspolagatisljedeÊim jeziËnim strukturama:Glagoli

E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih glagola vezanih uz tematska podruËja

E prezent povratnih glagola u jednini i mnoæiniE prezent modalnih glagola dürfen, können, müssen,

wollen; prezent glagola sollen i mögen u jednini imnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini imnoæini

E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih glagola s pomoÊnim glagolima haben i sein ujednini i mnoæini (izuzev modalnih glagola)

E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæineimperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)

ImeniceE imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u

nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoæine»lan

E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, derRhein...)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

147

Page 150: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ZamjeniceE osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu

jednine i mnoæineE posvojne zamjenice u svim padeæima jednine i

mnoæineE povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i

mnoæineE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu

Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima

komparacijeE opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i

akuzativu jednineBrojevi

E glavni brojevi od 0 do 1000E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje)

PrijedloziE prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an,

unter, vor...E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei... E prijedlozi uz akuzativ: für...

Prilozi E stupnjevanje pravilnih prilogaE prilozi u svim stupnjevima komparacijeE neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal...,

links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...

Negacije E nein, nichtE kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine

ReËeniceE nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber, oder, dennE jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima:

wieviel, wie viele, welcher/e/es, woherE inverzne upitne reËeniceE jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolomNa razini prepoznavanja

E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom ugenitivu jednine i mnoæine

E upitne reËenice s upitnim prilozima: womit...

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjedogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanje koliËine,dobi, svojine, molbe, æelje, zahvale, raspoloæenja, zahtjeva,naredbe, obveza i duænosti, izricanje odnosa u vremenu iprostoru, ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje iusporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosaizmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traæenje i davanjeinformacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.pozdravljanje, uljudno ophoenje, neke aktivnosti vezaneuz blagdane i obiËaje, prehrana, putovanja, aktivnosti uslobodno vrijeme, zaπtita okoliπa i sl. Upoznaju se nekeosnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljamanjemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji.

DjeËja knjiæevnost: tematski prikladne narodne i autorskepjesme, jednostavnije djeËje priËe i basne, usporedbalikova iz djela njemaËke i hrvatske knjiæevnost, likovi iznjemaËke knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika,po moguÊnosti barem jedno filmsko uprizorenjeobraivanih knjiæevnih djela.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i

zvuËnoga sadræaja. E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova

poznate tematikeE navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih

govornika (zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnuizmjenu pojedinih elemenata

E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanjeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova tekstaE imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga radaE izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËima E izgovaranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom

intonacijomE slovkanje

»ITANJEE globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

tekstova na razini poznatoga i prethodno usmenoobraenoga predloπka ili nepoznatoga, ali u okvirupoznate tematike

E glasno Ëitanje poznatih reËenica i tekstova E svladavanje reËeniËne intonacije

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

148

Page 151: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PISANJEE dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom

ili zvuËnomu predloπkuE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model struktura

(npr. pitanja)E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine

kraÊi sastavakE pisanje Ëestitke, razglednice, kraÊega pismaE pisanje kratkih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija zauoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianjerazloga njihova postojanja kao osnova za razvijanjeotvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom idrugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, svakodnevni æivot isl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju iuporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja ukomunikaciji, svijest o moguÊim nesporazumima uinterkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvojosnovnih strategija za njihovo prevladavanje.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 6. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja

jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju,zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæitiinformacije prema nekomu naËelu, predviati ipreispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,sastaviti listu prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta naosnovi proËitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoÊunatuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobiliziratipredznanje putem asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti senjima u prepriËavanju, uoËiti i oznaËiti pravilnosti ianalogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti ugramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom, tematskiusustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivatistrane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika istranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji vode doodreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijenitioblike samoprocjene i meusobne procjene (EuropskijeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi ijeziËnoj razini uËenika.

7. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Obitelj: æivot u obitelji, snoπljivost meu

Ëlanovima obitelji, razgovor o bliænjimaKljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma bei euch?Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dirzu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr guteBeziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Elternstreng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast duKontakt mit ihnen?

2. Prijatelji: druπtveno okruæenje, znaËaj ivrijednost prijateljstva, problemi mladih,njihovi interesi i potrebeKljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Hastdu in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommendeine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Wasmacht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich?Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fürmich? Ja, von mir für dich.

3. ©kola: æivot u πkoli, problemi koji se javljaju,teænja πto boljim uËincima rada i veÊem znanjuKljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in derSchule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben,gelesen ... Welche Fäher interessieren dich besonders?Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten?Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warumhast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.

4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivnoutjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenjeπportom, odlasci u kino, kazaliπte, knjiænicu;opasnosti suvremenoga svijetaKljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja/Nein.Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du?Schwimmen... Heute Abend gehe ich insTheater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filmemagst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du einInstrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler,die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?

5. Mediji: njegovanje kulture Ëitanja, koriπtenjamedija u svakodneviciKljuËne strukture i izriËaji: Siehst du gern fern? WelcheSendungen interessieren dich? Spielst du gern amComputer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auchlesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in?Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine /Modezeitschriften...? Welche? Warum?

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

149

Page 152: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kulturastanovanja i naËin æivljenja danas i nekadaKljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? InRijeka/in München. Ich wohne in einem kleinen Haus/ineiner alten Wohnung neben dem Park. Kleine Häuser sindgemütlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wiewar es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohnefließendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keineSpülmaschine... Meine Eltern kamen später in die Stadt.

7. Zaπtita okoliπa: ugroæenost prirode, znaËajzaπtite prirodnoga okoliπaKljuËne strukture i izriËaji: Welche Gefahren bringt dieUmweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man sollden Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Man mussWasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Wie kann mandie Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen inEuropa sind umweltbewusst.

8. Briga za zdravlje: zdrav æivot, zdravaprehrana, opasnosti po zdravlje koje donosimoderna civilizacijaKljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge?Wunderschön. Was ist gesundes Essen/gesundeErnährung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleischessen, kein Fast Food essen... Was habt ihrgegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch,Salzstangen, warme Gemüsesuppe, grünen Salat ...

9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote iznamenitosti domovine i zemalja njemaËkogagovornog podruËjaKljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima in ...?Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder, Flüsse...?Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was fürNaturschönheiten gibt es in ...? Wie ist das Meer/wie sinddie Berge in ...? Welche typischen Spezialitäteten/welchekulturellen Denkmäler gibt es in...?

10. Putovanja: Ëari putovanja, upoznavanje novihkrajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæjaKljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in denSommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/inÖsterreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du dieFerien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freundebesucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde inDeutschland besuchen.

11. Doæivljaji iz æivota: vlastiti doæivljaji, maπta,pustolovineKljuËne strukture i izriËaji: Wovon träumst du gern?Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst dudir Gedanken über die Reisen? Was für Abenteuer hast duerlebt?

12. Blagdani, tradicija i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu imlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnimmaterijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JAIznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama

(prijatelji, πira obitelj), odnosi s bliænjima, aktivnosti u πkolii æivot u πkoli, motivacija za uËenje, nazivi nastavnihpredmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, vaænostbavljenja πportom i drugim pozitivnim aktivnostima uslobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta,izvanπkolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike,zaπtita okoliπa, dnevni i tjedni raspored aktivnosti,kronoloπko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije,namjeπtaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kuÊi), blagdani iproslave, mediji (Ëitanje, gledanje televizije), neki vaænijiobjekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.

Do kraja Ëetvrte godine uËenja, u 7. razredu osnovneπkole uËenici bi trebali razumjeti oko 640 leksiËkihjedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bitrebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinicapo nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje iponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËeniciusvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. kao diokonteksta. Neke se gramatiËke strukture, npr. prijedlozi,mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati natoËnim padeænim nastavcima, pogotovo pri slobodnomgovoru. Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali raspolagatisljedeÊim jeziËnim strukturama:

GlagoliE prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

sloæenih te povratnih glagolaE perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

sloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnihglagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini

E prezent i preterit modalnih glagola u jednini imnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine teuljudno obraÊanje sa Sie)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

150

Page 153: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ImeniceE imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim

rodovima i padeæima u jednini i mnoæini(sistematizacija sklonidbe imenica)

»lanE uporaba odreenoga, neodreenoga i nultoga ËlanaE uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, dieSave, die Türkei, die Adria, der Rhein...)

ZamjeniceE osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i

mnoæini u svim padeæimaE povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i

mnoæineE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu

Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjevaE opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacije Brojevi

E glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe tenadnevak bez sklonidbe

PrijedloziE sistematizacija prijedloga

PriloziE stupnjevanje pravilnih i nepravilnih prilogaE prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzrokaE upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...

NegacijeE sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e

ReËenice E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber, oder, denn...E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wennE upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel, wie viele,

welcher/e/es, woher, womit...E inverzne upitne reËeniceE jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolomNa razini prepoznavanja

E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen, helfen, geben,beschreiben, sich interessieren für + A, sich freuen auf +A,träumen von + D, sich ärgern über + A

E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju pon-deklinaciji

E neodreena zamjenica manE neodreene zamjenice: jemand, niemand u svim

padeæimaE opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima

jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva:odreeni Ëlan + pridjev + imenica/pridjev +imenica/neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ilinegacija kein + pridjev + imenica)

E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbomE zavisno sloæene reËenice uz veznik alsE odnosne reËenice

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanjedogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, prepriËavanjedogaaja, izraæavanje dobi, koliËine i svojine, raspoloæenja,ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje i opisivanjepredmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosaizmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu iprostoru, izraæavanje molbe, zahvale, æelje, zahtjeva,naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja ineslaganja, obveza i duænosti, traæenje i davanjeinformacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.obiljeæavanje blagdana i obiËaji, prehrambene navike,putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih,aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija.Upoznaju se informacije o zemljama njemaËkogagovornoga podruËja i o Europskoj uniji u korelaciji svlastitom zemljom, aktualni dogaaji i poznati predstavnicinjemaËkoga govornoga podruËja iz svijeta glazbene ilikovne umjetnosti, filma, πporta i zabave.

Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme, od kojih nekemogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, nekajednostavnija priËa o djetinjstvu, ulomci iz romana zadjecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po moguÊnosti,barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnihdjela, likovi iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastavehrvatskoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i

zvuËnoga sadræajaE globalno i selektivo razumijevanje tekstovaE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okvirupoznate tematike

E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnimraspravama

E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

151

Page 154: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ilidijelova teksta

E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)

E prepriËavanje slijeda dogaajaE iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga radaE izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËima E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom

intonacijom

»ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova E uoËavanje karakteristika razliËitih vrsta tekstovaE samostalno glasno ËitanjeE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili

zvuËnomu predloπkuE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga

tekstaE pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model (npr.

natuknice i pitanja)E pisanje Ëestitke, razglednice, pisma, porukeE stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe ili

dijela priËe koji nedostaje)E pisanje kraÊih diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanjekulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloganjihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturnouvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinihjeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim iinterpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija zanjihovo prevladavanje, senzibilizacija zauoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvojsvijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti outjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena stranekulture, svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnimznaËajkama kako strane tako i vlastite kulture.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 7. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o

znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnoviproËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËeniknamjerava sroËiti, pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica,ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putemasocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti serjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijenitiperspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnikezapamÊivanja, meusobno usporeivati strane jezike,sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika kojeuËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji vode doodreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja ikontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,internet, tisak...) i edukacijskim programima primjerenodobi i jeziËnoj razini uËenika.

8. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:

odnosi meu naraπtajima, problemi mladih,pripadnost skupini i izdvojenostKljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie undschon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mitden Eltern haben Lena und Lukas einen Computerbekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft - sie hat sichmodische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sichmit Kindern aus der Nachbarschaft.

2. Europsko okruæenje, multikulturalnost ivaænost uËenja stranih jezika: EU, sliËnosti ipovezanosti kulturaKljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprache/n sprichstdu gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20offizielle Sprachen. Die europäische Flagge hat zwölfSterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag?Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihreHauptstädte sind... Die deutschen Austauschschülerwohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn mansich kennt, versteht man sich besser.

3. Kultura i supkultura mladih: moda i modnitrendovi, stil odijevanjaKljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche inder Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie soaussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einenindividuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenenStil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidungausgibt.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

152

Page 155: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, zdravaprehranaKljuËne strukture i izriËaji: Kaufen Sie Produkte mitwenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keineGetränke in Dosen kaufen. Ernährst du dich gesund? IhreEltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mitOlivenöl.

5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivogponaπanja, problemi druπtvaKljuËne strukture i izriËaji: Der Streit fängt meistharmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmenSchimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler,egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegenGewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?

6. Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja,πkolovanjeKljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studierenmöchte, dann muss... Ich möchte..., weil/denn... Ichmöchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann einegute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium.../Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ichmöchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur willich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll manals Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem inDeutschland ist anders als bei uns.

7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog inepoznatog u knjiæevnim, glazbenim,likovnim i filmskim djelima, poznate osobe izsvijeta umjetnosti i znanostiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimprimjerima iz knjiæevnosti, glazbene, filmske ilikovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text?Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt dieHauptperson? Was für eine Person ist sie/er? WelcheCharaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesemArtikel? Europas große Erfinder/Künstler - diebekanntesten Kroaten... Wofür/Für wen interessierst dudich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihrBeitrag zur Weltkultur?

8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,poslovi u slobodno vrijeme i za vrijemepraznikaKljuËne strukture i izriËaji: Wenn das Schiff vomFestland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen.Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adriaoder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinemFreund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in denFerien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wieverdienst du dein Taschengeld?

9. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicijeKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesimauËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu imlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju setematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira

obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijetaumjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi druπtva,oblici poæeljnog i nepoæeljnoga ponaπanja, predrasude istereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega,zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje,uËenje stranih jezika, uloga viπejeziËnosti kod nas i uEuropi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga ozdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u stranezemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.

Do kraja pete godine uËenja, u 8. razredu osnovne πkoleuËenici bi trebali razumjeti oko 840 leksiËkih jedinica, aod toga aktivno rabiti oko 670 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditiviπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnomsatu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz

odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenicine usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke segramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati ileksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænimnastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnimstrukturama:Glagoli

E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola

E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnihglagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)

E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih isloæenih te povratnih glagola

E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeËni iupitni oblik)

E futurE rekcija nekih uËestalih glagolaE zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine te

uljudno obraÊanje sa Sie)Imenice

E jednina i mnoæina imenica s neodreenim iodreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima

E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju pon-deklinaciji

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

153

Page 156: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

»lan E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga ËlanaE uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova Zamjenice

E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini imnoæini u svim padeæima (sistematizacija)

E povratne zamjenice (sistematizacija)E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim

padeæimaE neodreena zamjenica manE pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæimaE upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e

u svim padeæimaPridjevi

E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacijeBrojevi

E glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sasklonidbom

PrijedloziE sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,

akuzativom te s dativom i akuzativomPrilozi

E stupnjevanje priloga (sistematizacija)E prilozi u sva tri stupnja komparacijeE neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzrokaE upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...E zamjeniËki prilozi: darauf, dafür

NegacijeE sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e

ReËeniceE nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber,

oder, denn...E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn i alsE odnosne reËeniceE indirektne upitne reËeniceE upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,

was für ein/e u svim padeæimaE inverzne upitne reËeniceE izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom

Na razini prepoznavanjaE konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih

glagolaE kondicional (würde + infinitiv)E prezent i preterit pasivaE opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima

jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidbapridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev+ imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ilinegacija kein/e + pridjev + imenica)

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriËavanje

dogaaja i radnji u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti,izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje,opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava isituacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraæavanjekoliËine, cijene, dobi, molbe, zahvale, æelje, raspoloæenja,negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,naredbe, obveza i duænosti, ohrabrenja, podrπke,nagaanja, traæenje i davanje informacija, izraæavanjeuzroka i posljedice, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su

u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.æivot u europskom okruæenju, supkultura mladih, zaπtitaokoliπa, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti ozemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU, ovlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbeneumjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,znanosti, πporta i zabave.

Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme, od kojih nekemogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka oæivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade stematikom odrastanja, uz, po moguÊnosti, barem jednofilmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela, likovi idjela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskogjezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE reagiranje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga

sadræajaE globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstaE sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

(zvuËni tekstovi)E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinskijezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA IPRODUKCIJA, IZGOVOR

E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticajeu okviru jeziËnih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnihstruktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takvapitanja

E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okvirupoznate tematike

E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijamadijaloπkih situacija

E sudjelovanje u elementarnim oblicima raspraveE reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova u

okviru poznate tematikeE povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

dijelova tekstaE imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

154

Page 157: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)E prepriËavanje slijeda dogaajaE iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga radaE interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

rijeËima E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom

»ITANJE E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraÊih

tekstova poznate tematikeE uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstovaE samostalno glasno Ëitanje tekstovaE pravilna uporaba reËeniËne intonacije

PISANJEE ispunjavanje obrazacaE dopunjivanje teksta rijeËima prema

vidnomu/zvuËnomu predloπku ili bez predloπkaE dopunjivanje dijelova teksta koji nedostajuE pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili

pisanoga tekstaE pisanje saæetkaE pisanje kraÊih sastavaka prema zadanomu modelu -

voeni sastavakE pisanje Ëestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS

poruka, elektroniËkih pisamaE stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe ili

nekoga dijela priËe koji nedostaje)E pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJEU povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i

civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanjekulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloganjihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturnouvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinihjeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim iinterpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija zanjihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanjestereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihovauklanjanja, uoËavanje utjecaja vlastite kulture napercepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnostii heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako ivlastite kulture.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkogagovornoga podruËja.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMUËenici bi tijekom pete godine uËenja, sluæeÊi se

postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti:sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnihsadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati oznaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacijeprema nekomu naËelu, predviati i preispitivatipretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listuprema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnoviproËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËeniknamjerava sroËiti, pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica,ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putemasocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati premapravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijenitipravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti serjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematskiusustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivatistrane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika istranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake kojivode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja ikontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,internet, tisak...) i edukacijskim programima primjerenodobi i jeziËnoj razini uËenika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

155

Page 158: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODU osnovnim πkolama Republike Hrvatske francuski

jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih πkolapouËava i uËi kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uzengleski, njemaËki, talijanski i druge svjetske jezikefrancuski se pouËava kao strani jezik u svim zemljamaEurope i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornogapodruËja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i sluæbeni jezik.Poznavati francuski jezik znaËi moÊi izravno komuniciratis 265 milijuna ljudi iz razliËitih zemalja svijeta, globalnorazumjeti i lakπe uËiti ostale romanske jezike, pratitidvojeziËni program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV.gimnaziji u Zagrebu te moÊi poloæiti i hrvatsku maturu uznapomenu o posebnom ili pojaËanom programufrancuskoga jezika. Nadalje, to znaËi imati i moguÊnostukljuËivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu uZagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskomi francuskom jeziku, te steÊi diplomu koju izdajesveuËiliπte Paris II. Ta meunarodna diploma dajemoguÊnost zapoπljavanja u ustanovama Europske unije,osobito mladima koji Êe biti nositelji buduÊnostiRepublike Hrvatske u trenutku kad ona postaneravnopravnom Ëlanicom Europske unije. UËeniciosnovnih πkola i gimnazija Republike Hrvatske mogupolagati DELF (scolaire i junior).

Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih,radnih i sluæbenih jezika Europske unije i VijeÊa Europe paÊe stoga njegovo poznavanje omoguÊiti bræu i lakπukomunikaciju u velikom administrativnom sustavu uBruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemuovomu doda i Ëinjenica da se broj francuskih turista u naπojzemlji iz godine u godinu poveÊava, vaænost poznavanjaovoga stranoga jezika je neupitna.

Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika iopis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkomeuropskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje,vrednovanje 1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za stranejezike.2

Francuski kaoprvi strani jezik

1. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na

neformalnoj i formalnoj razini u komunikacijis vrπnjacima i s odraslimaKljuËne strukture i izriËaji: Globalno usvajanje obrazacaza pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoirMadame, Monsieur, Maîtresse.

2. Predstavljanje sebe i drugogaKljuËne strukture i izriËaji: Postavljanje i odgovaranje napitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Commentil/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est...

3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju KljuËne strukture i izriËaji: Ça va? Oui, ça va, merci,Ça va très bien, merci, Et toi? Non, ça (ne) va pas, S'ilte/vous plaît... voilà, merci, de rien, pardon, d'accord.

4. Izricanje vlastite dobi i dobi prijateljaKljuËne strukture i izriËaji: Tu as quel âge? J'ai 6/7ans, Il/Elle a quel âge? Il/Elle a 6/7 ans.

5. Imenovanje osoba, predstavljanje Ëlanova uæeobitelji i prijateljaKljuËne strukture i izriËaji: C'est mon père (papa)/frère,c'est ma mère (maman)/sœur, mon copain/ma copine.

6. Prepoznavanje i imenovanje predmeta -igraËke, πkolski pribor, smjestiti u prostoruKljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est unballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'estune poupée/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans.

7. Pojam broja, odreivanje broja predmeta iosoba od 1 do 10KljuËne strukture i izriËaji: globalno razlikovanje pojmajedan i viπe un crayon/des crayons/trois crayons, Il y acombien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons?J'ai...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

156

FRANCUSKI JEZIK

1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje, pouËavanje,vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.

2 Vidi str. 79.

Page 159: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Opis osobe i stvari (veliËina i boja),imenovanje bojaKljuËne strukture i izriËaji: un petit/grand garçon/unepetite/grande fille, sympa, gentil(le), poli(e), De quellecouleur est...? rouge, jaune, orange, rose, bleu, noir, vert,gris, blanc... (slaganje imenice i pridjeva u rodu ibroju).

9. Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnogokoliπa (cvijeÊe, voÊe - nekoliko imenica)KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est unarbre/ une fleur. Je vais au parc/au jardin, De quellecouleur est la rose/pomme?

10. Imenovanje i opis æivotinja - kuÊni ljubimciKljuËne strukture i izriËaji: Tu as un chien? Oui,(j'ai unchien) /Non, (j'ai un chat), un poisson, perroquet, unetortue...

11. Izricanje kronoloπkoga vremena (dani utjednu) - snalaæenje u vremenu (pojmovi danasi sutra)KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd'hui c'est... Demainc'est... (dani u tjednu).

12. ©kola, razred - naredbe/upute u πkolskomokruæenju (razredni jezik)KljuËne strukture i izriËaji: Razumjeti i slijediti upute:assieds-toi/asseyez-vous, lève-toi/levez-vous, écoute(z),répète/répétez, montre(z), dessine(z), colorie(z),regarde(z),prends/prenez, ouvre(z), ferme(z) ton livre/vos livres à lapage/ la fenêtre/ la porte... chante(z), mime(z).

13. »estitanje roendana i pjevanje prigodnihpjesmica - osnovni nazivi hraneKljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! Voilà uncadeau pour toi! merci, de rien, un chocolat/des chocolats,sandwich(s), gâteau(x), bonbon(s), un coca, jus de fruits,Super! Bravo!

14. »estitanje blagdana i pjevanje/recitiranjeprigodnih pjesmica/brojalica (premakalendaru)KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Bonne année!Joyeuses Pâques!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se prema interesima uËenika i izboru uËitelja prigodnerecitacije, pjesmice, priËe/bajke, kao npr. upoznavanjeuËenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chatbotté, Le petit chaperon rouge...). Sadræaji se proπirujudodatnim materijalima u okviru zadanih tema.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JANa kraju prve godine uËenja, u prvom razredu osnovne

πkole uËenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluæiti spribliæno 80 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 110 leksiËkih jedinica(pjesmice i brojalice).

Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva tobi iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razinisamostalne produkcije. LeksiËko se gradivo cikliËkiproπiruje i ponavlja.

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenimnastavnim temama za 1. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËka se znanja ne usvajaju analitiËki, veÊ globalno

prema predloæenim jeziËnim strukturama. Na kraju prvogarazreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnihstruktura:Glagoli

E prezent (jesni) gl. avoir, être, aller (tri lica jednine)Imenice

E imenice jedn./mnoæ. (prema tematskim podruËjima)Zamjenice

E nenaglaπene osobne zamjenice (jednina)Pridjevi

E opisni pridjevi, pridjevi boja m./æ. roda jednine kaodio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata

E izraæavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina)Brojevi

E glavni brojevi od 1 do10Prijedlozi

E oznake mjesta: sur, sous, dans, àPrilozi

E prilozi koliËine - beaucoup, combienNegacija

E samo non, glagol ostaje u jesnom oblikuUpitne rijeËi

E qui, comment, qu'est-ce que c'est, de quelle couleurReËenice

E jednostavne izjavneE upitna reËenica uz pomoÊ upitnih rijeËi i intonacije

Na razini prepoznavanjaE prezent jesni mnoæina (glagoli u okviru tematskih

podruËja) E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruËja -

razredni govor)E avoir, être 3. lice mnoæineE globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

(jedn./mnoæ.)E Ëlan odreeni i neodreeni, jedn./mnoæ. + imenicaE nenaglaπene osobne zamjenice mnoæina

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

157

Page 160: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E prilozi koliËine: combien de... il y a + izraz koliËineE razlikovanje pojma jedan i viπe

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe,opis osobe, imenovanje i opis predmeta i æivotinja,potvrivanje i nijekanje, Ëestitanje roendana i blagdanaizraæavanje osjeÊaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi iuputa na nastavnom satu, molba, traæenje, zahvaljivanje,izraæavanje koliËine, posvojnosti, smjeπtanje u prostoru,odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu)

KULTURA I CIVILIZACIJAKako su sociokulturalne sastavnice i kulturalno-

civilizacijski sadræaji integrirani u sve tematske cjeline(pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanjeblagdana i roendana, πkolsko okruæenje, imena iprezimena vrπnjaka u zemlji cilja...), potrebno jeusporeivati te sadræaje u hrvatskoj i francuskoj kulturi,tradiciji, obiËajima i uljudnom ophoenju te uËenicimaukazivati na sliËnosti i razlike meu njima vodeÊi raËuna okomparativnom pristupu.

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija zauoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj zarazvijanje tolerancije i empatije prema drugome idrukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanskiobiËaji).

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJE:E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi

(razredni govor) na francuskom jezikuE razumijevanje jednostavnih uputaE razumijevanje jednostavnih zvuËnih modelaE razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga

predloπkaE pretvaranje usmene poruke u likovni simbolE postupno razumijevanje sricanja rijeËi (slova abecede)

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA:

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika u rijeËima

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom

E potrebno je upuÊivati uËenike na uoËavanje razlika uizgovoru glasova i glasovnih skupina francuskogajezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje premazvuËnom predloπku, pazeÊi na fonoloπke, ritmiËke iintonacijske osobitosti francuskoga jezika.

E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne ineverbalne poticaje

E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uzobraene strukture i teme

E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraenestrukture i teme

E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmicaE sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

»ITANJEE prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno

usvojenih rijeËiE prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno

usvojenih jednostavnih iskaza i reËenica

PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODI©TA): E pretvaranje usmene poruke u likovni simbolE preslikavanje jednostavnih rijeËi prema predloπkuE preslikavanje jednostavnih reËenica prema predloπkuE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

uËestalih rijeËiE prepisivanje jednostavnih rijeËi sa slovima i

znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja

i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljeænicuE uoËavanje uloge ilustracija kao sredstva za

razumijevanje sadræaja tekstaE uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih

sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika)E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uËenjaE razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o

vlastitu napretku

2. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na

neformalnoj i formalnoj razini u komunikacijis vrπnjacima i s odraslima...KljuËne strukture i izriËaji: Proπirivanje obrazaca zapozdravljanje Bonne nuit, Bon week-end, Àbientôt/lundi... Mademoiselle...

2. Ja i moja πira obitelj KljuËne strukture i izriËaji: Voilà/c’est ma grand-mère(mamie)/mon grand-père (papi). Comment s’appelle tatante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est...

3. Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg,kuÊa, zgrada, stan KljuËne strukture i izriËaji: la ville/le village, la rue, laplace, la maison, la tour, l'appartement. J'habite à/aunuméro...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

158

Page 161: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. KuÊa kao mjesto stanovanja i imenovanjeprostorijaKljuËne strukture i izriËaji: la chambre, la cuisine, lesalon, la salle de bains, les toilettes. Il y a combien de piècesdans ton appartement/ta maison? Où est...? Àgauche/droite. Qu'est-ce que tu fais dans tachambre/cuisine, ton salon...? Je dors/ mange/ regarde latélé.

5. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela)KljuËne strukture i izriËaji: la tête, les yeux, le nez, labouche, les oreilles, les cheveux, De quelle couleur sont tesyeux/cheveux? (bleus, verts, bruns), le/les doigt(s), la/lesmain(s), le/les bras, la/les jambe(s), le/les pied(s).

6. Hrana i piÊeKljuËne strukture i izriËaji: le goûter, croissant, biscuit,yaourt, chocolat chaud, la brioche, l'eau. Qu'est-ce que tuprends comme boisson? Je prends... Je veux/voudrais.J'aime, je n'aime pas, j'adore.

7. DomaÊe æivotinje - seosko imanjeKljuËne strukture i izriËaji: la ferme, la cour de la ferme,la poule, le poussin, le lapin, la vache, le cochon, le cheval,Combien de...?

8. Divlje æivotinje - zooloπki vrtKljuËne strukture i izriËaji: le crocodile, le tigre, le zèbre,le loup, la girafe, le lion, l'éléphant. Comment est/sont...?grand/petit.

9. Godiπnja doba (imenovati). Izraæavanjeatmosferskih prilikaKljuËne strukture i izriËaji: l'automne, l’hiver, leprintemps, l'été, En quelle saison sommes-nous? On est enquelle saison? Nous sommes/on est au printemps, enautomne, hiver, été... Quel temps fait-il? Il faitbeau/froid/Il pleut/Il neige.

10. Slobodno vrijeme. Igre u kuÊi, igre naotvorenomeKljuËne strukture i izriËaji: J’aime dessiner/colorier/découper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto/monopoly... avec mon frère/ma soeur/mes amis, Je joue auchat/au loup.

11. Blagdani, praznici, svetkovine premakalendaruKljuËne strukture i izriËaji: le carnaval, Pâques (lacloche)

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se prema interesima uËenika i prema izboru uËiteljaprigodne recitacije, pjesmice, priËe/bajke, primjerice, uzslikovni predloæak kao poticaj izreÊi nekoliko jednostavnihreËenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadræaje ponavljatii proπirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JANa kraju 2. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali

usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 150 leksiËkihjedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkogareproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). Tobi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novogagradiva iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razinisamostalne reprodukcije.

Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnimtemama za 2. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih

uËenici usvajaju globalno, na implicitan naËin. Njihovo seznaËenje postupno osvjeπtava uglavnom u komunikaciji,oslanjajuÊi se na veÊ poznati leksik.Glagoli

E prezent, imperativ marcher, voler, sauter, nager, manger,habiter à, jouer à - 3. lica jednine

E gl. être - 3. lica mnoæine E faire, prendre - 3. lica jednineE izraæavanje ukusa: j'aime, je n'aime pas, j'adore

ImeniceE imenice jedn./mnoæ (prema tematskim podruËjima)

ZamjeniceE nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol (tri lica

jednine i tri lica mnoæine)Pridjevi

E opisni pridjevi m./æ. rod jedn./mnoæ. sympa,mignon,ne, gentil,le, petit,e, grand,e, pridjevi boja

E izraæavanje posvojnosti (mes, tes, ses)Brojevi

E glavni brojevi od 10 do 30Prijedlozi

E devant, derrière, à gauche, à droitePrilozi

E naËina - bienE vremena - aujourd’ hui, demain, maintenant, à bientôtE mjesta - devant, derrière, à gauche, à droite

Upitni izraziE est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de..., où,

comment?ReËenica

E jednostavna izjavna reËenicaS subjekt + glagol (Je mange.)S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.

Nous sommes en hiver.)E upitna reËenica pomoÊu upitnih rijeËi

Na razini prepoznavanjaE gl. avoir 3. lica mnoæine

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

159

Page 162: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E gl. dormir 3. lica jednineE traæenje dopuπtenja (Je peux...)E uljudno traæenje je veux/je voudraisE zamjenica on + glagol u 3. licu jednineE Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina +

imenicaE saæeti Ëlan (Je vais au parc. Nous sommes au printemps)E uoËavanje razlike m/æ. roda opisnih pridjeva na

fonoloπkoj raziniE upitni pridjev quel/leE negacija ne...pas

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,izricanje æelje i uljudno traæenje, Ëestitanje, zahvaljivanje,izraæavanje atmosferskih prilika, osjeÊaja, ukusa, snalaæenjeu prostoru, vremenu, izricanje koliËine...

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije,primjerice imena vrπnjaka, tipiËna prezimena, naËinstanovanja, nazivi hrane, neki likovi iz bajke/priËe, obradajedne bajke/priËe.

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija zauoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj zarazvijanje tolerancije i empatije prema drugome idrukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanskiobiËaji).

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna okomparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskogagovornoga podruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatskiE razumijevanje jednostavnih uputaE razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom

jeziku (razredni govor)E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modelaE razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanjaE povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga

predloπkaE pretvaranje usmene poruke u likovni simbolE postupno privikavanje uËenika na globalno

razumijevanje jednostavnoga dijaloga/tekstaE razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijeËi

(slovo po slovo abecede)

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihmodela

E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne ineverbalne poticaje

E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uzobraene strukture i teme

E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraenestrukture i teme

E reproduciranje kratkih dijalogaE sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni

predloæak kao poticajE povezivanje elemenata priËe u logiËan slijed pomoÊu

slikovnoga predloπkaE razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po

slovo abecede sricati svoje ime)

»ITANJEE svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnome

modeluE glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËiE glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih

jednostavnih reËenicaE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræaja

PISANJEE postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenataE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËiE prepisivanje rijeËi sa slovima i znakovima koja ne

postoje u hrvatskom jezikuE uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije

francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,apostrof, sedij)

E prepisivanje kraÊih reËenicaE dopunjivanje rijeËi slovima koja nedostajuE dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostajuE slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje Ëestitaka prema predloπku

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMNavedenim kompetencijama u prvom razredu dodati:

E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja(gramatiËki, leksiËki, funkcionalni i pojmovni),

E razvoj sposobnosti samopromatranja isamovrjednovanja uz pomoÊ Europskoga jeziËnogaportfolija (EJP)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

160

Page 163: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru iskupnoga rada

E razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada

3. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Izricanje kronoloπkoga vremena, mjeseci u

godini, Ëitanje sata (puni sat, pola sata)KljuËne strukture i izriËaji: Quelle date/quel joursommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes...Quels jours avons-nous français? Le mardi/le jeudi...Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neufheures et demie...

2. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana iodgovarajuÊe aktivnosti)KljuËne strukture i izriËaji: À quelle heure tu teréveilles/tu vas à l'école/tu fais tes devoirs... ? Je meréveille/ je vais à l'école/ je fais mes devoirs à... lematin/midi /soir, l'après-midi.

3. Naπe tijelo i zdravlje (imenovanje najËeπÊihzdravstvenih tegoba)KljuËne strukture i izriËaji: J'ai mal à.... + dijelovitijela. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fiêvre... le médecin,prendre des médicaments, l'ordonnance, sur ordonnance.

4. Osobna higijenaKljuËne strukture i izriËaji: le savon/peigne/dentifrice, labrosse ( à dents )/serviette, se laver/coiffer/ s'habiller, sebrosser.

5. Obroci - imenovanje obroka i osnovna jelaKljuËne strukture i izriËaji: le petit-déjeuner/déjeuner/goûter/dîner, Qu'est-ce que tu prends au...? de latartine/confiture, du lait/beurre/pain, du potage/poisson/riz, de la viande/salade/glace, des fruits/légumes/frites/pâtes/champignons, j’adore la glace.

6. OdjeÊa i obuÊa - imenovanje i opisivanjeosnovnih odjevnih predmetaKljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tumets/portes...? Je mets/porte... le T-shirt / pull / jean /pantalon / bonnet, l'anorak, la jupe/robe/casquette, leschaussures/chaussetttes/gants/ tennis, Regardez mesnouvelles chaussures! J’adore ce pull/cette jupe.

7. Slobodno vrijeme - igre, πportKljuËne strukture i izriËaji: faire de + naziv πporta, letennis / football / judo / ski... le vélo, lanatation/luge...aller à + le cinéma / théâtre / concert /musée / cirque/parc d'attractions, jouer à cache-cache,bataille navale.

8. Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva iponaπanje u prometuKljuËne strukture i izriËaji: passer le week-end à lacampagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus/car/voiture/tram(way), à vélo/pied, Au feu rouge nousattendons, au feu vert nous traversons.

9. Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaæenje uprostoruKljuËne strukture i izriËaji: Où se trouve...? Le parc setrouve derrière l’école, devant, à côté de, beau, belle.

10. Proslava roendana - pisanje pozivnica iËestitaka, Ëestitanje, pokloni, hrana i piÊe,aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! la fête,Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? leCD, le jeu vidéo, des fleurs, écouter de la musique, danser,Je n’aime pas la musique techno/le rap...

11. Blagdani prema kalendaru - Ëestitanje,pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica,tradicija i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranimblagdanima (npr. décorer le sapin) la fête des mères/pères.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadræaji se

obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima (CD,audio/videokasete, televizija...) npr. na zadanu temuizraditi vlastiti strip s poznatim/izmiπljenim junacima,izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reËenica pokuπatipredstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADo kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali

usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 250 leksiËkihjedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkogareproduciranja do 350 leksiËkih jedinica. Predvia seaktivno usvajanje 4 do 5 leksiËkih jedinica prilikomobradbe novih sadræaja.

LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËkiproπirivati prema tematskim sadræajima i interesimauËenika.

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenimnastavnim temama za 3. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke strukture ne tumaËe se eksplicitno veÊ ih

uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnimstrukturama. Na kraju treÊega razreda od uËenika seoËekuje znanje sljedeÊih struktura:

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

161

Page 164: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GlagoliE prezent glagola avoir i être (sva lica jednine i mnoæine)E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeËni sva lica) E glagoli boire, mettre, aller à, jouer à/de, faire de - 3. lica

jednineE izrazi s glagolom avoir (faim, soif, chaud, froid, mal à)

ImeniceE jednina i mnoæina imenica

»lanE odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz

imeniceZamjenice

E naglaπene osobne zamjenice (kratki odgovor)Pridjevi

E upitni pridjev quel/le, quel(le)sE æenski rod pridjeva

BrojeviE glavni brojevi do 50

PrijedloziE mjesta - devant, derrière, à côté de...

PriloziE neki prilozi vremena - à midi, le soir, l’après-midi

NegacijaE ne...pas

Upitni izraziE pourquoi, où, quand, quel(s)/le(s)

ReËenicaE red rijeËi u reËeniciE jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima

pourquoi, où, quandE jednostavne izjavne reËenice subjekt + glagol +

dodatak (Ma casquette est bleue, J’adore la glace.)Na razini prepoznavanja

E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskihsadræaja, 3. lica jednineS glagol offrirS perfekt glagola u sklopu tematskih sadræaja

E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednuE uporaba partitivnoga ËlanaE uporaba saæetoga Ëlana (Je joue au ballon. Il a mal au

bras. Je fais du tennis.)E izraæavanje posvojnosti pomoÊu naglaπene osobne

zamjenice (à moi/toi/lui...)E pokazni pridjeviE glavni brojevi do 60E uporaba prijedloga en i à uz prijevozna sredstvaE oznaËivanje i pisanje nadnevkaE svladavanje slova francuske abecede

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

postavljanje pitanja, izricanje osjeÊaja, ukusa, sklonosti,uljudno ophoenje, opisivanje i prepriËavanje,prepriËavanje proπlih dogaaja, traæenje informacija, opisprostora, Ëestitanje, izrazi vremena, snalaæenje u prostoru,izraæavanje koliËine (naziv hrane + partitivni Ëlan),ponaπanje u prometu.

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska

podruËja. U pristupu kulturalnim, odgojnim isocijalizirajuÊim sadræajima treba voditi raËuna okomparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatskekulture (imena vrπnjaka, tipiËna prezimena, neka jela,navike pri odijevanju, prometna sredstva, πportske igre iaktivnosti, obradba neke bajke/priËe).

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija zauoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj zarazvijanje tolerancije i empatije prema drugome idrukËijem (primjerice imena i prezimena, blagdanskiobiËaji, hrana, odjeÊa, igre i πportske igre i sl.).

U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim isocijalizirajuÊim sadræajima koristi se komparativnimpristupom usporeujuÊi ogovarajuÊe sadræaje u hrvatskojkulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornogapodruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE privikavanje na sluπanje drugogaE uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jezikuE povezivanje vidnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga

sadræajaE razumijevanje kraÊih izjavnih i upitnih reËenica E globalno razumijevanje kraÊega teksta poznate

tematike

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihuzoraka

E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda)E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeE odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz

obraene strukture i temeE postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene

strukture i temeE sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

i uz izmjenu nekih elemenataE reproduciranje kratkih razgovora, dijalogaE voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim

situacijamaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje sastavnice prethodno obraene priËe s

pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

162

Page 165: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovnipredloæak kao poticaj

»ITANJEE glasno Ëitanje kraÊih reËenica prethodno usmeno

uvjeæbanih poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova prethodno

usmeno usvojenih E Ëitanje po ulogamaE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræaja

PISANJEE svladavanje nekih pravopisnih elemenataE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËiE prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u

hrvatskom jezikuE uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa

francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,apostrof, sedij)

E prepisivanje kraÊih reËenicaE dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostajuE slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπkuE pisanje pisma zahvale na poziv ili ËestitkuE pisanje rijeËi prema zvuËnome uzorku (sricanje slova

abecede)

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMNavedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati:

E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenostisadræaja (gramatiËki, leksiËki, funkcionalni i pojmovnisadræaji)

E uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisarijeËi u udæbeniku i u slikovnom rjeËniku

E postupna uporaba popisa rijeËi u udæbeniku islikovnom rjeËniku

E privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom(traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi)

E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada uparu i skupnoga rada (interview, anketa i poster )

E postupno privikavanje na uporabu medija u funkcijiuËenja stranoga jezika

E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenjaE upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje

pretpostavki i samostalnoga zakljuËivanjaE razvijanje sposobnosti samopromatranja i

samovrjednovanja (EJP)E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje

i vlastito znanje

4. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Ja i osobe u mom okruæenju - ispunjivanje

obrasca s osobnim podatcima, neka najËeπÊazanimanjaKljuËne strukture i izriËaji: En quelle classe es-tu? Je suisen quatrième... Mon adresse est... Je viens de... lamaîtresse, l’employé(e)/ingénieur, le/la vendeur/vendeuse.

2. Mjesto u kojem æivim - kulturne, javne izdravstvene ustanove u mjestuKljuËne strukture i izriËaji: le magasin/(super)marché,l'hôpital / hôtel / église, la piscine / poste / pâtisserie/boulangerie / librairie/ bibliothèque, le zoo, acheter.

3. Æivot u πkoli - πkolski predmeti, prostorije uπkoli, raspored satiKljuËne strukture i izriËaji: Quelle est ta matièrepréférée? C'est... Je suis fort(e) en... la récréation/cantine/bibliothèque, Le croate/français, les maths... être enretard, excusez-moi, Qui est absent/de service? Personne.Pardon, pouvez-vous répéter, je n’ai pas compris. Tu peuxépeler le nom de ton copain?

4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja,izricanje telefonskih brojevaKljuËne strukture i izriËaji: Quel est ton numéro detéléphone/portable? Allô! Je peux parler à.. Un instant, nequittez pas,C’est de la part de qui?

5. Odlazak na trænicu i u kupovinu - imenovanjevoÊa i povrÊa, vrste trgovinaKljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu achètes au(super)marché? Combien de...Je vais acheter/prendrebeaucoup, peu de...J'achète du/de l'/de la/des... Ça faitcombien? On paie à la caisse.

6. Slobodno vrijeme i izvanπkolske aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Le mardi et le jeudi j'ai moncours d'anglais/ de piano/danse... L'école demusique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, lemél, J'adore les jeux vidéo.

7. Aktivnosti u kuÊi, neki dijelovi pokuÊstva injihov razmjeπtajKljuËne strukture i izriËaji: Est-ce que tu aides tamaman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre, je faisla vaisselle, je passe l'aspirateur, Qu'est-ce que tu fais dansta chambre? Je lis, j’écoute de la musique, je joue, je dors,je fais mes devoirs... Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre?Le lit/fauteuil/tapis, la table/chaise/lampe, l'étagère/armoire, le lavabo, la douche /baignoire, le frigo, lacuisinière.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

163

Page 166: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Francuska - zemlja jezik koje uËim, osnovneobavijesti o Francuskoj, kulturne znamenitostiKljuËne strukture i izriËaji: la France, les Français,Paris, la capitale, le monument / métro / les rues /avenues,boulevards, le drapeau, les grandes villes, lesfleuves/montagnes, mers.

9. Godiπnji kalendar - blagdani/praznici i obiËajivezani uz njih, pisanje ËestitakaKljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, les vacancesd'été/hiver/de Pâques. J’ai fait du ski pendant les vacancesd’hiver, la fête nationale, la bûche/galette/ fève, le poissond'avril, se déguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la cartepostale.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi

prema sklonostima uËenika kraÊe priËe, basne, recitacije,pjesmice..., pronaÊi podatke na internetu o zabavnimparkovima u Francuskoj (Parc Astérix, Futuroscope...)

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADo kraja 4. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali

usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkihjedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkogareproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do6 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja.LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËkiproπirivati prema tematskim sadræajima i interesimauËenika.

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenimnastavnim temama za 4. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke strukture uËenici usvajaju globalno u

predloæenim jeziËnim strukturama. Na kraju Ëetvrtogarazreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura:Glagoli

E glagoli: avoir, être, aller, faire - prezent u svim licima ujesnom i nijeËnom obliku

E glagoli: prezent (jesni i nijeËni) gl. prema tematskimsadræajima

E povratni glagoli - prezent, jedninaImenice

E imenice muπkoga i æenskoga roda jednina/mnoæina»lan

E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uzimenice

E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednuE uporaba partitivnoga Ëlana

ZamjeniceE naglaπene osobne zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima

PridjeviE opisni pridjevi - jednina i mnoæina, muπki i æenski

rodE posvojni pridjevi mes, tes, sesE upitni pridjev quel/le, quel(le)sE pokazni pridjevi

BrojeviE glavni brojevi do 60E redni brojevi od 1 do 4 E oznaËivanje i pisanje nadnevka

PrijedloziE prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrière)

PriloziE prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain

ReËenicaE red rijeËi u reËeniciE jednostavne izjavne reËenice od dva ili tri elemenata

prema predloπku: subjekt + predikat + dodatak(objekt, pridjev, priloæna oznaka), primjerice, Jemange une glace. Il va au parc.

E nijeËne reËenice Je ne mange pas de poisson.E upitne reËenice s upitnom rijeËi (qui, combien, où, est-

ce que, qu’est-ce que, quand, pourquoi)Na razini prepoznavanja

E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskihsadræaja, 3. lice mnoæ.

E prezent glagola venir, acheter, préférer, lire, dormir - 3.lica jednine

E perfekt glagola u okviru tematskih sadræajaE æenski rod nekih imenica (zanimanja)E partitivno deE prilog koliËine + de (beaucoup, un peu, combien)E izraæavanje buduÊe radnje (futur proche)E glavni brojevi do 100E redni brojevi do 10E nezavisno sloæene reËenice (sastavne s veznikom et)

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

izricanje sklonosti, davanje informacija, uljudnoophoenje, izricanje stava, opisivanje i prepriËavanje,izraæavanje posvojnosti, prepriËavanje proπlih dogaaja,Ëestitanje, snalaæenje u prostoru, vremenu, razredni govor(davanje uputa, naloga, traæenje informacija), telefonskirazgovor

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska

podruËja kao npr. obiËaji vezani uz pojedine blagdane ipraznike, osnovne informacije o zemlji Ëiji se jezik uËi(npr. naziv zemlje, glavni grad, naziv neke rijeke, planine,nazivi ulica/trgova, najznaËajnijih spomenika, rasporeddnevnih/tjednih aktivnosti, slobodna srijeda, provoenjeslobodnoga vremena/praznika, voenje telefonskogadijaloga, simboli Francuske i Hrvatske), neki likovi izdjeËjih priËa i njihov opis.

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

164

Page 167: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija zauoËavanje sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanjetolerancije i empatije prema drugome i drukËijem(primjerice imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci,πkolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, naËinstanovanja i sl.).

U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditiraËuna o komparativnom pristupu i usporedbiodgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemaljafrankofonoga govornoga podruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvuËnoga

jeziËnoga sadræajaE privikavanje na sluπanje drugogaE uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jezikuE razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanjaE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatskiE globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematike

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihmodela

E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeE odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture

i temeE postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene

strukture i temeE sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata

i uz izmjenu nekih elemenataE ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uËenici

samostalno mijenjaju neke dijeloveE voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim

situacijamaE verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmicaE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijamaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata prethodno obraene priËe

pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih karticaE izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticajE reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici

samostalno mijenjaju neke elementeE sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E abeceda, sricanje rijeËi

»ITANJEE glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE svladavanje reËeniËne intonacijeE izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræaja

PISANJEE svladavanje nekih pravopisnih elemenataE uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod

uËestalih rijeËiE uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa

francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,apostrof, sedij)

E prepisivanje reËenica mijenjajuÊi neke elementeE dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostajuE slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje odgovora na pitanja E pisanje Ëestitaka, razglednica i pozivnica prema

predloπkuE pisanje kraÊih pisama prema predloπkuE samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema

prethodnim sadræajima uvjeæbanim usmenoE ispunjivanje obrasca osobnim podatcimaE pisanje kratkih diktata i autodiktata

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEMNavedenim kompetencijama iz prethodnih razredadodati:

E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenostisadræaja (gramatiËki, leksiËki, funkcionalni)

E koriπtenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja inaËina pisanja pojedinih rijeËi)

E privikavanje na traæenje rijeËi u popisu rijeËi uudæbeniku (traæenje znaËenja, naËina pisanja, rodaimenice...)

E privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenjastranoga jezika

E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija ujeziËnom sustavu

E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenjaE razvijanje sposobnosti samopromatranja i samo-

vrjednovanja (EJP)E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje

i vlastito znanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

165

Page 168: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Iznoπenje podataka o sebi, o svojoj obitelji te

osobama iz okruæenja, izricanje veza s ostalimeuropskim zemljama, izricanje narodnostiKljuËne strukture i izriËaji: Je m'appelle... Je suis... Jeviens de... J'habite à/enville, rue, numéro... Je vais à... J'aiune grande/petite famille. Les membres de ma famille: latante/l’oncle, le cousin/la cousine, le neveu/la nièce, Je suisfils/fille unique. Mon frère/ma sœur ainé(e)/cadet/te, mesgrands-parents paternels/maternels, Je suis croate/belge/suisse, français,e, canadien, ne, italien, ne.

2. Æivot u πkoli i izvanπkolske aktivnosti ; πkolskisustav u Francuskoj i HrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: Je suis au collège, en classe,l’école primaire, le collège, le lycée, l’enseignant,-e, leprofesseur de + matière, J'ai géographie le mardi et levendredi. La salle de l'informatique, de documentation, lacour de récréation, la matière optionnelle, l’école demusique/de danse, le club de tennis/football... l’atelier dedessin, Je viens de terminer mes devoirs/de lire... Je suis lecours de... J'ai une bonne/mauvaise note. C’est trèsbien/mieux, aujourd’hui, le barème sur vingt, lebulletin/certificat. Que fais-tu pendant le week-end/la finde la semaine? le professeur principal, le cahier de classe.

3. Slobodno vrijeme, izvannastavne i izvanπkolskeaktivnosti, πportovi, tjedni raspored, aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: faire des projets: j'irai/onira/nous irons à la campagne/montagne /piscine/mer, jeferai/on fera/nous ferons du vélo/de la voile/randonnée/des promenades/un pique-nique, la maison decampagne, la terrasse, la cave, le grenier, le jardin, la ferme,la vigne, les vacances d’hiver/ d’été, les grandes vacances. Leweek-end dernier je suis allé(e) à ... Est-ce que tu as déjà/quelquefois fait de + imenica, J’ai visité un musée/ Je n'aijamais visité un musée... visiter un musée, unegalerie/exposition/collection,le parc d’attractions ,l’exposition a lieu..., collectionner, être en retard.

4. Grad, prijevozna sredstva, snalaæenje uprostoru KljuËne strukture i izriËaji: SVP/STP, où se trouve...?Allez tout droit/jusqu'au feu...tournez à droite/gauche, ici,là-bas, devant, derrière, la rue/l’avenue, le boulevard/carrefour /feu(vert/rouge), un accident de voiture,Comment vas-tu à...? prendre le bus/train/bateau,l'(auto)bus/(auto)car Je vais à pied/vélo/bicyclette, Je vaisen bus/train, la gare/gare routière, l'arrêt/ le ticket debus/tram, le guichet, le billet de train/d’autocar, un billet(d’) aller, (d’) aller et (de) retour, le parc de loisirs.

5. Vrste stanovanja, opis prostora, opis pokuÊstvaKljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville/à lacampagne, à quel étage...? Au premier/rez-de chaussée...dans un appartement/immeuble, une maison, L’immeubleoù j’habite est très moderne. J'ai un jardin/balcon, uneterrasse/loggia... Mon appartement est... Cefauteuil/canapé est plus confortable que celui-ci. Cette pièceest plus claire que celle-là. L’armoire/étagère, laplante(verte)/fleur.

6. Kupovanje u velikim trgovaËkim centrima,specijaliziranim trgovinama, zanimanja, naËiniplaÊanja, snalaæenje na razliËitim odjelimaKljuËne strukture i izriËaji: Je vais au supermarché/centrecommercial... Une fois par semaine ma mère fait ses coursesà l’hypermarché. Le magasin, la boutique, levendeur/client, la vendeuse/cliente, J'achète/Je prends dujus de fruit/de l’eau/de la confiture/des fruits... Pourriez-vous me montrer.../ me dire où se trouve... SVP, jevoudrais acheter... Combien coûte...? On peut payer enespèces/avec la carte/par chèque... Le caddy, l'article, laboulangerie /pâtisserie/pharmacie, le pharmacien, lapharmacienne.

7. Godiπnja doba, klimatske karakteristike,godiπnji ritam KljuËne strukture i izriËaji: En quelle saison...? Queltemps fait-il? J'aime/Je préfère... Pourquoi...? Parce que...Le printemps/l'automne... commmence le... et finit le... lesfruits typiques de ... la météo: le ciel est couvert/gris, il faitfroid/chaud/doux, il pleut/il neige/ il tonne, il y a dusoleil/vent/brouillard/tonnerre, des nuages/éclairs, ça glisse.

8. OdjeÊa, obuÊa, izraæavanje ukusa, boje,veliËineKljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/tuportes ...? Le parapluie, l'imper(méable), les bottes, leschaussures, le cache-nez, le pull, les gants, le bonnet/lacasquette... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je préfère celui/celle-ci/là...

9. KuÊni ljubimci, briga o æivotinjama, opisæivotinja, ljubav prema æivotinjamaKljuËne strukture i izriËaji: Mon petit chien s’appelleMilou. Est-ce que tu as un animal? Le vétérinaire soignedes animaux. J’ai trouvé un petit chien dans la rue. Il a l’airperdu, il est en mauvais état, sale, faible... Il se gratte. Jelui donne à manger/boire, je l’emmène chez le vétérinaire...J’adore mon petit chat. Je m’occupe de mes poissons rouges.

10. Blagdani i svetkovine, obiËaji vezani uzpojedine blagdaneKljuËne strukture i izriËaji: Noël, l'Épiphanie, laChandeleur, le Carnaval, les crêpes, la galette des rois, lafève, la bûche de Noël, les santons....

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se dodatni sadræaji prema izboru uËenika/uËitelja npr.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

166

Page 169: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

proËitati Koko u Parizu (I. Kuπan), ukljuËiti uËenike uprojekt na zadanu temu kao primjerice pronaÊi poslovice iizreke vezane uz æivotinje na francuskom i hrvatskomjeziku i usporediti ih. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnimi vidnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JATijekom 5. godine uËenja jezika predvia se aktivna

uporaba pribliæno 450 leksiËkih jedinica, a na planurazumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 660. Leksik secikliËki ponavlja i proπiruje. Po nastavnom satu, priobradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksiËkihjedinica.

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenimnastavnim temama za 5. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREBuduÊi da je uËenicima to peta godina uËenja

francuskoga jezika, pristup gramatici moæe biti kognitivani eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja iusustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumaËi ukontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanjaparadigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S drugestrane, neke jeziËne strukture (primjerice kondicional zaizricanje uljudnoga pitanja) ne objaπnjavaju se eksplicitnoveÊ se samo globalno usvajaju komunikacijskimaktivnostima u okviru predloæenih tematskih jedinica.Glagoli

E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematskapodruËja u svim licima jednine i mnoæine upotvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku

E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijeËnomi upitnom obliku (faire, répondre, écrire, prendre, pouvoir,vouloir)

E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijeËnomobliku

E izricanje buduÊe radnje (futur proche, futur simple)E negacija ne ... jamais

ImeniceE tvorba æenskoga roda imenica, uporaba muπkoga i

æenskoga roda imenica E nepravilna mnoæina imenica vezanih uz tematska

podruËja (animal, cheval, cadeau, œil)E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

(slaganje unutar imenskoga skupa)»lan

E uporaba odreenoga i neodreenoga Ëlana uz imeniceE uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de za

izricanje smjeraE izostavljanje Ëlana uz imena gradova

ZamjeniceE uporaba zamjenice on + glagol u proπlom, sadaπnjem

i buduÊem vremenu

PridjeviE pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu: nouveau,

beau, vieuxE æenski rod i mnoæina pridjeva narodnosti E stupnjevanje pridjeva (komparativ)

BrojeviE glavni brojevi od 1 do100E redni brojevi od 1 do 10

PrijedloziE prijedlozi à, de, en uz geografska imena

PriloziE uËestali prilozi vremena déjà, quelquefois, jamaisE mjesta ici, là-bas, derrière, devantE naËina bien, mieux

ReËenicaE uzroËna reËenica koja odgovara na pitanja izricanjem

razloga (pourquoi...? parce que)Na razini prepoznavanja

E prilozi (hier, souvent, toujours)E proπla radnja izraæena perfektom (passé composé)E izricanje bliske proπle radnje pomoÊu venir de...E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais)E odnosna zamjenica qui, où E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt E pokazne zamjenice celui/celle-ci/là, ceux/celles-ci/làE nepravilna komparacija pridjevaE komparacija priloga bien - mieuxE redni brojevi od 10 do 20E ReËenice:E reËenice od viπe elemenata. E upitne reËenice s inverzijomE nezavisno-sloæena reËenica s veznicima et, maisE nijeËna reËenica s ne ... jamais

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

uljudno ophoenje, iznoπenje podataka o sebi i osobama izvlastitog okruæenja, izraæavanje sklonosti, opisivanjeizvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija uprostoru: traæenje i davanje informacija, opisivanjevlastitoga æivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega,opisivanje krajolika, æivotinja, pripovijedanje iobjaπnjavanje dogaaja u proπlosti i buduÊnosti, davanje iprovoenje naredbi u πkolskom okruæenju, osnovni obliciuljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava teizraæavanje osobnoga stava prema odreenomprijevoznom sredstvu, izricanje kakvoÊe, ukusa i stavaprema neËemu, usporedbe, uljudno traæenje, opisgodiπnjih doba, izraæavanje æelja, Ëestitanje prigodomblagdana i roendana.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

167

Page 170: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KULTURA I CIVILIZACIJAKulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani

su u predviena tematska podruËja vodeÊi raËuna ousporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i francuskojkulturi i o primjerenosti dobi uËenika, kao primjerice nekajela i prehrambene navike, razlika πkolskih sustava uFrancuskoj i Hrvatskoj, pjesmice u okviru tematskihsadræaja, novËane jedinice za odreivanje cijena,kupovanje, raspored dana, poslovice i izreke vezane uzæivotinje (sale comme un cochon, têtu comme un âne, parlerfrançais comme une vache espagnole, bête comme une oie...), nekilikovi iz djeËjih priËa i njihov opis; obradabajke/priËe/ulomka iz romana.

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija zauoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj zarazvijanje tolerancije i empatije prema drugome idrukËijem (primjerice blagdanski obiËaji, svakodnevniæivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabijeziËnih izriËaja i sl.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanjei prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihovauklanjanja.

U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim isocijalizirajuÊim sadræajima sluæi se komparativnimpristupom usporeujuÊi sadræaje u hrvatskoj kulturi ikulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatskiE povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga

jeziËnoga sadræajaE razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica, pitanja

i kraÊih tekstova

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih iauditivnih poticaja i pisanoga teksta

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenihtematskih sadræaja

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenihjeziËnih uzoraka

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uzizmjenu nekih elemenata

E recitiranje i pjevanje pjesmicaE sposobnost uporabe viπe reËenica za opisivanje osoba,

predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje i

bez njihE iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnoga rada

»ITANJE E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzorakaE usvajanje pravilne reËeniËne intonacije

PISANJEE pisanje geografskih imena velikim slovomE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta uz dodavanje novih elemenata E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima

viπestrukog izboraE pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje diktata s poznatim elementimaE pisanje kraÊih voenih sastava (4 do 5 reËenica)

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i

gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih iauditivnih poticaja i pisanoga teksta

E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnihsredstava

E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice irjeËnika

E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uËenika kojirade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskogajezika

E razvoj sposobnosti samopromatranja isamovrjednovanja

E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugihE razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i

vlastito znanje

6. RAZREDπesta godina uËenja

CJELINE I TEME1. PoËetak πkolske godine, planovi, organizacija

πkolskih i izvanπkolskih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, l’emploi dutemps, Cette année je m'inscrirai... Je voudrais suivre uncours de... Mes projets sont... La semaine prochainej'irai...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

168

Page 171: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke,slanje razglednica i pisama, odlazak u poπtuKljuËne strukture i izriËaji: Allô? Est-ce que je peuxparler à ... Il/Elle n’est pas là. C'est de la part de qui? Nequittez pas, SVP!.. le téléphone/portable, une cabinetéléphonique, la télécarte... Voilà mon numéro de téléphone.Je peux avoir le tien... laisser un message sur le répondeur,appeler, répondre, sonner, la lettre/carte postale/carte devœux, le courriel/mél... Je vais à la poste... poster, leguichet, le timbre(poste), l’enveloppe, coller.. Je veuxenvoyer... le facteur, mettre à la boîte, la boîte aux lettres.

3. Odnos dijete - roditelji, kuÊne obvezeKljuËne strukture i izriËaji: Je te présente mes parents...enchanté(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, jepasse l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire desexcursions avec tes parents... le déjeuner familial, se fâcher...mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end aveceux. J’ai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais lagrasse matinée. Ce n'est pas facile d'avoir des parentsdivorcés. Je passe le week-end avec papa.

4. Zdravo æivljenje, boravak na svjeæem zraku,zdrava prehrana, omiljena jela, uËestale djeËjebolesti, savjeti za zdravo æivljenjeKljuËne strukture i izriËaji: Je fais du sport/despromenades, les loisirs, la vie saine, se promener à l’air pur,parler des habitudes alimentaires, l'alimentation équilibrée...J’adore les plats que ma mère prépare, le régime, lesmaladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il nefaut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis grippé,e,avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. J’ai vomi. Jeprends des médicaments/un sirop/une piqûre, guérir, enbonne santé. C'est bon/ce n'est pas bon pour la santé. sesentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutôt des fruits etdes légumes, se coucher tôt/tard....

5. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti,putovanja, upoznavanje drugih gradovaKljuËne strukture i izriËaji: Zagreb est la capitale de laCroatie. Paris est la capitale de la France. La rueprincipale/piétonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village?un musée/château/monument, une église, Qu'est-ce que jen'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visité d'autresvilles et j'ai surtout aimé... C’est une vieille ville, le centrehistorique, une agence de tourisme/voyages, un parcd’attractions. Où vas-tu passer tes vacances? Où as-tu passétes vacances? Tu as passé combien de tempsà+ville/en+région?

6. Francuska - zemlja jezik koje uËim, pokrajine,departmani, simboli Francuske, strane svijeta,specijaliteti pokrajinaKljuËne strukture i izriËaji: la France, les Français, lalangue française, Où se trouve...? les points cardinaux, àl’est/ouest, au nord/sud... Qu’est-ce que tu trouvesintéressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les régions,les départements, les fleuves/les rivières, les montagnes, lesmers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le

avec... On connaît quelques symboles de la France: le coqgaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Jeconnais quelques spécialités régionales. J'aime les fromagesfrançais...

7. Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjetauËitelja, uljudno ophoenjeKljuËne strukture i izriËaji: Pardon madame, je n’ai pasbien compris, pourriez-vous répéter? Ne bavardez pas!N’écrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame,est-ce que je peux sortir, SVP?

8. Svijet u kojem æivimo, Ëuvanje okoliπa,oneËiπÊenje okoliπa, buka, boravak u prirodi,planinarenje/pjeπaËenjeKljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville, banlieue/ àla campagne. En quelle région se trouve...? Il faut protégerla nature/garder l'environnement, faire de la randonnée,faire une promenade/ balade, marcher, le sac à dos,l’appareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup dephotos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer.Est-ce que tu connais quelqu’un qui n’aime pas la nature?Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau!Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit,la poubelle sélective.

9. Blagdani i svetkovine, obiËaji u Francuskoj iHrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: Comment les Français fêtent-ils Noël? Quel est le plat typique...? Les jours fériés, lesclasses de neige/vertes.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se prema izboru dodatni sadræaji. Projekt: Zdrava hrana,sastaviti moguÊi jelovnik... Sadræaji se obogaÊuju novimaudio i vizualnim materijalima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JATijekom 6. godine uËenja jezika predvia se aktivna

uporaba pribliæno 570 leksiËkih jedinica, a na planurazumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkihjedinica. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novimsadræajima.

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenimnastavnim temama za 6. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu

uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.Gramatika se tumaËi u kontekstu stanja bez mehaniËkogazapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvankonteksta.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

169

Page 172: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GlagoliE prezent nekih nepravilnih glagola 1., 2. i 3. grupe

(prema tematskim podruËjima)E glagoli 1. grupe na -yer (envoyer, nettoyer, payer...)E futur glagola prema tematskim podruËjimaE perfekt glagola 1., 2. i 3. grupe, s pomoÊnim

glagolom avoir ili êtreE nijeËni imperativE bezliËni izraz il faut + infinitiv

ImeniceE imenice muπkoga/æenskoga roda (zanimanja)E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod (la

tante/l’oncle)»lan

E uporaba Ëlana uz geografska imenaE uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de

ZamjeniceE neodreene zamjenice on, quelqu’unE oblici i uporaba posvojnih zamjenicaE uporaba odnosne zamjenice qui, queE oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog

objektaPridjevi

E oblici i uporaba posvojnih pridjeva - jednina imnoæina

E opisni pridjevi - stupnjevanje (komparativ/superlativ)Brojevi

E pisanje glavnih brojeva rijeËima do 60E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini)

PrijedloziE prijedlozi uz imena dræava, pokrajina, gradova

PriloziE prilozi vremena - parfois, quelquefois, de temps en temps E tous les+vremenska oznaka, jamaisE uËestali prilozi mjesta - ici, là, au bout de, loin de, près

deNegacija

E ne ... personneReËenica

E poredak rijeËi u reËeniciE odnosne zavisno-sloæene reËenice (qui, que)

Na razini prepoznavanjaE osobne zamjenice indirektni objektE zamjenice en, y

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:

predstavljanje sebe i drugih, iznoπenje osobnih planova zaiduÊu πkolsku godinu, opisivanje πkolskih i izvanπkolskihaktivnosti, komunikacija: sposobnost komuniciranjatelefonom, mobitelom, SMS porukama, pisanje i slanjerazglednica, kratkih pisama, sposobnost komuniciranja ujavnim ustanovama, izraæavanje odnosa meu Ëlanovimaobitelji, izraæavanje zadovoljstva, obveze (il faut...),zahvaljivanje, iskazivanje osjeÊaja, izraæavanje stava premahrani, i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj, usporeivanje,komunikacija na javnim mjestima, izraæavanje vlastitog

ukusa, izricanje dojmova s turistiËkoga putovanja, stavaprema πportovima te utjecaj πporta i zdrave ishrane nazdravi æivot, opisivanje svetkovina, blagdana i obiËaja uFrancuskoj i Hrvatskoj, izraæavanje osobnih dojmova.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemaljafrankofonoga govornoga podruËja primjereno dobiuËenika, primjerice kliπeji uljudnog ophoenja, pisanjeËestititaka, pisama i poruka, uporaba uobiËajenih izraza napoËetku i kraju pisma, kupovanje, novËane jedinice zaodreivanje cijena, raspored dana, Ëestitanja i svetkovanjablagdana, prigodne recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, sluæenje geografskom kartom, planom grada,podatci o kulturnim spomenicima i kulturnimznamenitostima, razgovor o hrani, odnos prema prirodi.

U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture icivilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenogophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija zauoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika i uvianje razloganjihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije iempatije prema drugome i drukËijem (primjericeblagdanski obiËaji, svakodnevni æivot, kulturalnouvjetovane razlike u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnihizriËaja i sl.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje iprepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihovauklanjanja.

U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim isocijalizirajuÊim sadræajima rabi se komparativni pristup, tj.usporedba odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi ikulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatskiE povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga

jeziËnoga sadræajaE razumijevanje pitanja i tekstovaE razumijevanje osnovnih namjera sugovornika

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNAPRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenjedijaloga o poznatoj temi

E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne ineverbalne poticaje

E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenihtematskih sadræaja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

170

Page 173: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenihjeziËnih uzoraka

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uzizmjenu nekih elemenata

E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja tekstova uz/bez poticajaE sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim

iskustvom

»ITANJEE zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon

odsluπanih zvuËnih uzorakaE pravilno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzorakaE Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa,

obavijesti i poruka

PISANJEE prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπkuE odgovaranje na pitanja o poznatu sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementimaE provjera razumijevanja tekstova u zadatcima

viπestrukog izboraE popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje voenih sastava (do 10 reËenica)E pisanje Ëestitaka, kratkih poruka, ispunjivanje

obrazacaE pisanje pozdrava na razgledniciE pisanje kraÊega pisma prema predloπkuE pisanje odgovora na kraÊe pismo

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i

gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih iauditivnih poticaja i pisanoga teksta

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnihsredstava

E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice irjeËnika

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju injihova primjena

E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade nazajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika

E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjedno-vanja

E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih(Portfolio)

E sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastitinapredak i vlastito znanje

E sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika

7. RAZREDsedma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Veliki izumi, izumitelji, istraæivaËi, znameniti

ljudi i dogaajiKljuËne strukture i izriËaji: le radium, le cinéma, levaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur,les frères Lumière, obtenir le prix Nobel, Lavoisier,Ampère, Champollion...) L’écrivain qui a écrit...Il/elle estné(e)...Il/elle était... l’artiste, le peintre, l’acteur, lemusicien. Les Français qui ont marqué l’histoire: Molière,V. Hugo, Antoine de Saint-Exupéry, Jules Verne... lesarts: la peinture, la sculpture, l’architecture, la musique, lalittérature, le film, le théâtre, les sciences: la chimie, laphysique, la médecine, la biologie...

2. Svakidaπnjica - zdravi æivot, ljepota, osobnahigijena, modaKljuËne strukture i izriËaji: l’ alimentation équilibrée,Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de l’air pur,le grand air, changer d’air, la vie saine, être aurégime/suivre le régime, l’hygiène/hygiénique, Ledéodorant, la lotion, le dentifrice, la brosse (à dents), lesèche-cheveux, le shampo(o)ing, le détergent, la crème/lapommade, utiliser régulièrement, propre/sale, Quels sont tesvêtements préférés? Quelle taille fais-tu? Quelle est tapointure? Je chausse du 39. Est-ce que tu veux les essayer?J’ai besoin de... le pyjama/survêtement, les collants /chaussures / pantoufles/ gants, l’anorak/écharpe en laine, leT-shirt en coton, le chemisier en soie, un pull léger/chaud,être bien/mal habillé(e), Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Jel’ai vue dans les vitrines. Je viens d’acheter un pantalonvert. Le jean est un vêtement unisexe, C’est trop cher parceque c’est un produit de marque, à la mode/démodé,neuf/usé, Ce pull te va très bien/ ne te va pas du tout.

3. Nove tehnologije, raËunalo, osnovni dijeloviraËunala, telefon, mobitelKljuËne strukture i izriËaji: l’informatique, l’ ordinateur,le moniteur, L’unité centrale de mon ordinateur est enpanne, le clavier, la souris, le courrier électronique, @(l’arobase), recevoir/rédiger un message, naviguer surInternet, l’internaute, le mot de passe, un baladeur, unlecteur CD, graver, la chaîne HI-FI, le magnétophone àcassettes, Il y a trois messages sur mon répondeur, le(téléphone) portable.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

171

Page 174: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Doæivljaji i maπta, opis glavnih likova idogaaja, obrasci za prepriËavanje istvaralaËko pisanjeKljuËne strukture i izriËaji: l’aventure/la mésaventure, lehéros principal, le personnage courageux/fier/généreux/avare/cruel... d’abord, ensuite, puis, enfin. Je regardais latélé, quand j’ai entendu... Qu’est-ce qui s’est passé? Ils’agit/il s’agissait de... Il était une fois/Il y avait... Elle ditque... l’histoire de science-fiction, un conte (de fée) génial,formidable, nul, sans valeur, horrible, pas mal, satisfaisant,épouvantable... En lisant, j’ai appris des chosesintéressantes et...

5. Priroda, zaπtita okoliπa, prirodne nepogode,njihovi uzroci i posljedice, oneËiπÊenjeKljuËne strukture i izriËaji: Sauvons la planète!l’écologie, la protection de l’environnement, la défense dumilieu naturel, la poubelle sélective, l’eau, la mer, le lac, larivière, Notre planète, on l’aime, on la protège…Il fautprotéger l’environnement contre la pollution, la sécheresse, lapluie, les torrents, la chaleur/canicule, l’inondation, letremblement de terre/le séisme, l’alerte, se produire/provoquer/avoir lieu, grave/tragique/imprévu...

6. Putovanja, prometna sredstva, moguÊnostisnalaæenja u stranoj dræavi, neke dræavefrankofonoga govornoga podruËjaKljuËne strukture i izriËaji: les moyens de transport, alleren avion/bateau/train/voiture/bus/métro, le billet(d’), aller(et de) retour, Quel est le prix? Est-ce qu’il y a uneréduction/encore des places libres? J’y vais à vélo/moto/pied, S’il fait beau, j’irai chez ma tante… Les paysfrancophones: la Suisse/ Belgique/ République du Mali, LeCanada/ Luxembourg, l’Afrique, la douane, la frontière, lepasseport, déclarer, changer de l’argent, J’aimerais visiter...

7. Ljubav i zaljubljenost, ljubav u obitelji, ljubavprema bliænjemu, prve simpatije, fiziËki izgledi ponaπanjeKljuËne strukture i izriËaji: Il traite ses grands-parentsavec respect, les relations enfants-parents, l’amitié, Il a del’amour pour ses parents. Ils vivent un grand amour, unamour fou. Michel, vient-il aussi à la boum? Je voudraisbien qu’il vienne. Denise, aide-t-elle sa grand-mère à fairedes achats? J’aime ce garçon, c’est mon meilleur ami, Marieest plus grande que Claude. Jeanne est la plus polie fille dela classe, du monde...

8. Æivot u πkoli, novi predmeti, sudjelovanje uslobodnim aktivnostimaKljuËne strukture i izriËaji: Cette année j’ai quelquesnouvelles matières: la chimie/physique. Je voudrais suivreun cours de… J’adore la littérature. Je prépare une pièce dethéâtre avec mes copains… Nous avons visité la Cité dessciences et de l’industrie et nous y avons vu des chosesextraordinaires, La semaine prochaine, j’irai…

9. Blagdani - dræavni prazniciKljuËne strukture i izriËaji: le 14 juillet, la Marseillaise,l’hymne national français, l'Armistice - le 11 novembre...

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se po izboru dodatni sadræaji. Sadræaji se obogaÊuju novimaudio i vizualnim materijalima, dramatizacijomjednostavnijih kazaliπnih komada za mlade, skeËevima isliËno; primjerice, pisati dnevnik (journal intime) sazamiπljenoga putovanja nakon πto se s uËenicimaprethodno pripreme leksiËke jedinice vezane uz tematskesadræaje, te pokuπati napisati æivotopis - CV premapredloπku.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADo kraja 7. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali

aktivno upotrebljavati pribliæno 700 leksiËkih jedinica, arazumjeti do 850 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novogaleksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i gramatiËke se strukture

tumaËe eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja iusustavljivanje gradiva. Gramatika se tumaËi i provjerava ukontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanjaparadigmi i pravila.Glagoli

E prezent (upitni, nijeËni i potvrdni oblik) -usustavljivanje

E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola - utvrivanje iusustavljivanje

E imperfekt E buduÊa radnja i predvianjeE kondicional sadaπnji (kondicional I.)E izricanje bliske proπlosti Je viens d’acheter - le passé récent

ImeniceE neke imenice s nepravilnom mnoæinom (l’œil/les

yeux)E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la

speakerine»lan

E uporaba neodreenoga, odreenoga i saæetoga Ëlana -utvrivanje

E izostavljanje Ëlana u nekim ustaljenim izrazima (avoirraison/tort...)

ZamjeniceE zamjenice COD (utvrivanje) i COIE neodreene zamjenice (quelqu’un, personne...)E priloæne zamjenice (en i y)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

172

Page 175: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PridjeviE komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna -

utvrivanje i usustavljivanje)E neodreeni pridjevi (tout)

BrojeviE glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini)E redni brojevi

PrijedloziE prijedlog en + naziv sirovine (en coton, en soie)

PriloziE tvorba priloga na -mentE nepravilni prilozi bien (bon), mal (mauvais)

NegacijaE pojaËana negacija (ne...plus/jamais/personne/rien)

Upitne rijeËiE qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pour

qui, avec qui ReËenice

E pogodbene reËenice 1. tipE upravni i neupravni govor (glavna reËenica u

prezentu)E usustavljivanje upitnih reËenica, upitne reËenice s

upitnom rijeËi, upitne reËenice s inverzijom i sa est-ceque

Na razini prepoznavanjaE uporaba perfekta i imperfektaE pasivE pogodbene reËenice 2. tipE konjunktiv iza glagola æelje (Je voudrais qu’il vienne)E gerund (le gérondif)

JEZI»NE FUNKCIJEKomunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka

/pisama, predstavljanje sebe i drugoga postavljanjepitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenihglagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava opoznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene tematike(nekoliko jednostavnih reËenica), imenovanje, opisivanje,usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeupredmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima, izricanjeradnji, izraæavanje svojine i pripadanja, izraæavanjeproblema mlade generacije, izraæavanje problema vezanihuz odnos s roditeljima, izraæavanje problema meuvrπnjacima, opisivanje ekoloπkih problema - ugroæeneæivotinjske i biljne vrste, izraæavanje ideja kako pomoÊi dase saËuva okoliπ, prepriËavanje vlastitih doæivljaja izproπlosti, izricanje planova za buduÊnost, postavljanjepitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnihpitanja (u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti), traæenje idavanje savjeta, traæenje i davanje informacija, predlaganje,prihvaÊanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa uvremenu i prostoru, izricanje æelje i uljudno traæenje,Ëestitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja,raspoloæenja, izraæavanje ukusa i osobnoga stava premaneËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza i duænosti,

snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu, izricanjevremena, potvrivanje i nijekanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAKroz nastavne teme uËenici se susreÊu sa znaËajnim

osobama (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frèresLumière, Lavoisier, Ampère, Champollion...) piscima iautorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruËja te snjihovim knjiæevnim djelima i likovima (Molière, Antoinede Saint-Exupéry, Jules Verne...).

UËenicima treba sustavno ukazivati na kulturalnesliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊesadræaje, radi osvjeπÊivanja tolerancije, razumijevanja isolidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,etniËkim i kulturnim skupinama, drugim rijeËima trebarazvijati kod uËenika empatiju prema drugome idrukËijem. Ti su sadræaji ukljuËujuÊi odgojne isocijalizirajuÊe integrirani u predloæene teme za 7. razred.

U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnimi socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbiodgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemaljafrankofonoga govornoga podruËja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih,

ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobinafrancuskoga jezika

E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranogagovora

E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa inaredbi

E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnogajeziËnoga sadræaja

E uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskomjeziku

E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica,razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznatetematike

E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornihgovornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova iglasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu nahrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih sluπnih uzoraka

E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu jeziËnih funkcija

E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopupoznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

173

Page 176: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalnomijenjaju pojedine dijelove

E samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopupoznatih situacija

E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju ulogaE sposobnost zapamÊivanja i reproduciranja sadræaja

obraene cjelineE sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacijaE sposobnost opisivanja slikovnoga predloπkaE povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u

smislenu cjelinuE sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz

predloæene jeziËne sadræaje, iznoπenje ishodaskupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.)

E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje,prepriËavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip)

E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenogateksta

E sposobnost prepriËavanja dogaaja iz osobnogiskustva

»ITANJEE sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputaE sposobnost Ëitanja tekstova, dijaloga nakon

odsluπanoga zvuËnog uzorkaE sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o

poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s

razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnimsituacijama

E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih strukturai leksika

E svladavanje reËeniËne intonacijeE samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku

PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike

pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezikaE pisanje rijeËi prema zvuËnome modeluE sposobnost pisanja prema uzorkuE pisanje Ëestitaka, poruka na razglednicama, kraÊih

pisama, ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opis mjesta

æivljenja, πkolovanja...E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje

zadataka nakon proËitanoga tekstaE nadopunjivanje tekstova rijeËima koje nedostajuE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta i pismeno odgovaranje na pitanjaE povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih

tekstova u smislenu cjelinuE samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno

obraenih sadræajaE samostalno pisanje voenih sastavakaE pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih

sadræaja

E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakonuvjeæbanih sadræaja

E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenjaE uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamÊivanja

jeziËnih sadræaja (boje, crteæi, podcrtavanje,uokvirivanje i sl.)

E poticanje uËenika na uporabu strategija uËenjaprimjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitogarjeËnika

E uporaba rjeËnika u udæbeniku za pronalaæenjeznaËenja i naËina pisanja rijeËi

E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogijaE stjecanje znanja na temelju promatranja, istraæivanja te

izvoenje zakljuËaka tijekom nastave u πkoli i izvanπkole

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika(primjereno dobi uËenika)

E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada,primjerice, postera o nekoj od obraenih tema

E razvijanje samostalnoga i suradniËkoga uËenjaE razvijanje sposobnosti samopromatranja i

samovrjednovanja (Portfolio, EJP)E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku

drugihE razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje

i vlastito znanje

8. RAZREDosma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Francuska i Europska unija, VijeÊe Europe,

Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta,europska himna...KljuËne strukture i izriËaji: L'Union européenne, LeConseil de l'Europe, le siège, les institutions... les droits del'homme, les droits de l'enfant, La Déclaration universelledes droits de l’homme, l’euro, les États membres et leurscapitales sont... L'hymne européen est l'Ode à la joie de laIXe symphonie de Beethoven..

2. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, odabirπkole i zanimanja, vaænost uËenja stranihjezika, multikulturalnost KljuËne strukture i izriËaji: Le système scolaire françaisest différent du système croate. le lycée (technique,professionnel), Je voudrais continuer/apprendre...préparer/passer le baccalauréat, Dans notre collège onorganise la semaine portes ouvertes avec différents ateliers,tous les élèves adorent ça. Est-ce que ton ami a déjà choisison métier? Non, pas encore.... Il est utile que j’apprenneplusieurs langues étrangères. Quelle langue parles-tu lemieux? la biographie/le curriculum (vitae), une sociétémulticulturelle.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

174

Page 177: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Problemi ËovjeËanstva, razgovaranje oproblemima u svijetu (glad, siromaπtvo...),ekoloπki problemi, ugroæene vrsteKljuËne strukture i izriËaji: être en colère, la guerre, lafamine, la pauvreté, le racisme, la tolérence, l’intérêt vis-à-vis d’autres cultures, la convivialité, l’entraide (en classe),combattre tous les préjugés, l’aide humanitaire aux payspauvres/défavorisés, la défense des animaux, la pollution,les marées noires, les déchets, les dégâts, la faune, la flore,la déforestation, menacer gravement...

4. Svijet znanosti i umjetnosti, izloæbe, muzeji,koncerti, film, festivali...KljuËne strukture i izriËaji: la peinture, le tableau, lepeintre, le dessinateur, le sculpteur, l'impressionnisme, l'artmoderne, On m’a invité au vernissage. Dans quelle salle estinstallée cette exposition? l'architecture, la musique, J’aiassisté au concert d’un violoniste très connu. le film -court/long métrage, Ce film a été primé au festival deCannes.

5. Televizija, televizijski kanali, emisije, program,izravni prijenos, snimanjeKljuËne strukture i izriËaji: Il y a des chaînes publiqueset des chaînes privées. Un bon film passe ce soir sur lecanal+. Les satellites permettent de retransmettre desémissions télévisées. J'ai aimé ce téléfilm.Tu suis régulièrement ce feuilleton? Les pages publicitaires,le programme diffusé en direct de... le journal télévisé, lesinformations, les clips vidéo, la pub(licité), la caméranumérique...

6. Klimatske promjene, vrste klime i njihoveznaËajke, zagrijavanje, ozonski omotaËKljuËne strukture i izriËaji: les changements climatiques,le réchauffement de la planète, une menace globale, l’effet deserre, le climat méditerranéen / continental / humide / rude/ doux, printanier, estival, hivernal, les trous dans la couched'ozone, les pluies acides.

7. Æivot u suvremenom druπtvu, ovisnost iproblemi u ponaπanju, bavljenje korisnimradom, poslovi za vrijeme praznikaKljuËne strukture i izriËaji: les jeunes délinquants,protéger les jeunes en danger, la violence (scolaire), Cetenfant a subi des violences. sanctionner les mineurs, lesenfants maltraités, fumer, le danger du tabagisme, l’espacefumeurs/non-fumeurs, la drogue, la lutte contre latoxicomanie, Est-ce que tu travailles pendant les vacances?

8. Blagdani, svetkovine i puËki obiËaji FrancuskeKljuËne strukture i izriËaji: les jours fériés, la tradition,la fête foraine...(des gaufres, des barbes à papa, des tours demanège), La fête de la musique (le 21 juin).

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju

se po izboru dodatni sadræaji. Sadræaji se obogaÊuju novimauditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom

jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade, skeËevima isliËno; proËitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju opravima djeteta, na internetu, u Ëasopisima, pronaÊi tekstovevezane uz probleme mladih u πkoli/obitelji/druπtvu... iusporediti probleme naπih uËenika s problemima uËenika unekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JANa kraju osme godine uËenja jezika u 8. razredu

osnovne πkole predvia se aktivna uporaba pribliæno 800leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkogusvajanja do 1000 leksiËkih jedinica. LeksiËko se gradivocikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËkapodruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za8. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu

gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.PreporuËuje se usvajati gramatiku induktivnim putem.Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bezmehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila.Glagoli

E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinimaprema nastavnim temama - usustavljivanje

E uvjeæbavanje uporabe glagolskih vremena obraenihdo 8. razreda

E pasivImenice

E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke)E tvorba mnoæine imenica (iznimke)

»lanE uporaba neodreenoga, odreenoga, partitivnoga i

saæetoga Ëlana - utvrivanje i usustavljivanjeZamjenice

E osobne zamjenice COD i COI - utvrivanje iusustavljivanje

E priloæne zamjenice en i yPridjevi

E tvorba æenskoga roda pridjeva (iznimke)E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke)E oblici i uporaba neodreenih pridjeva

BrojeviE ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i

rednih brojevaPrijedlozi

E ponavljanje i utvrivanjePrilozi

E ponavljanje i utvrivanjeReËenice

E odnosne reËenice - usustavljivanjeE pogodbene reËenice 2. tipa

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

175

Page 178: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E upravni i neupravni govor (glavna reËenica uprezentu)

E upravna i neupravna pitanjaNa razini prepoznavanja

E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola æeljeE neupravni govor (glavna reËenica u proπlom

vremenu)

JEZI»NE FUNKCIJE Pisanje æivotopisa, uporaba informatiËke terminologije

na francuskom, priËanje proπlih dogaaja, opisivanjetradicionalnih i folklornih obiËaja te blagdana uFrancuskoj, nekim dræavama frankofonoga govornogapodruËja i usporedba s obiËajima u Hrvatskoj,komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanjepitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenihglagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin ikondicional sadaπnji), voenje kratkoga dijaloga i raspravao poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene tematike(nekoliko reËenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanjepredmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava isituacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osobasluæeÊi se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnihradnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanjenamjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane iupozorenja, izricanje æelje i uljudno traæenje, traæenje idavanje informacija predlaganje, prihvaÊanje i odbijanjeprijedloga, Ëestitanje (blagdana, roendana...),zahvaljivanje, izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanjeosjeÊaja, raspoloæenja, izraæavanje slaganja i neslaganja,ljubomore, suosjeÊanja, kritike..., izraæavanje ukusa iosobnoga stava prema neËemu, izraæavanje svojine ipripadnosti, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza iduænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAKroz nastavne teme uËenici se susreÊu s poznatim

osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti, povijesnim islavnim liËnostima, pri Ëemu im treba ukazivati na sliËnostii razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræavafrankofonoga govornoga podruËja, tradiciji, obiËajima,uljudnom ophoenju...

Kod uËenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji,razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meusocijalnim, etniËkim i kulturnim skupinama, drugimrijeËima treba razvijati empatiju prema drugome idrukËijem. Ti su sadræaji, ukljuËujuÊi odgojne isocijalizirajuÊe, integrirani u nastavne teme za 8. razred. SpomoÊu tih sadræaja uËenici se upoznaju s osnovnimpojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije(primjerice, kulturni πok, razgovor o iskustvima...).

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

E povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnogjeziËnog sadræaja

E razumijevanje pitanja i kraÊih izvornih tekstovaE razumijevanje sugovornika

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenjedijaloga/razgovora o poznatoj temi

E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenihtematskih sadræaja

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenihjeziËnih uzoraka

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu

nekih elemenataE sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez

zadanoga predloπkaE sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez

njihE sposobnost primjene obraenih tema na osobna

iskustva

»ITANJE E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzorakaE glasno Ëitanje reËenica, dijaloga/razgovora i tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njihE Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka

PISANJEE odgovaranje na pitanja o poznatom sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementimaE provjera razumijevanja tekstova u zadatcima

viπestrukog izboraE popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksiËkih

jedinica)E pisanje Ëestitaka, kratkih poruka, ispunjavanje

obrazaca i voenje biljeæakaE samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon

uvjeæbanih sadræajaE samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

176

Page 179: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi i

gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih iauditivnih poticaja i pisanoga teksta

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnihsredstava

E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,rjeËnika i Ëasopisa

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju injihova primjena u novom tekstu

E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu francuskoga ihrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima

E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uËenika kojirade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskogajezika

E razvijanje sposobnosti samopromatranja isamovrjednovanja (Portfolio, EJP)

E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretkudrugih

E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uËenje iznanje

Francuski kaodrugi strani jezik

4. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti s vrπnjacima i odraslima, pozdravi pri

susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnojrazini te osnovni priopÊajni obrasci uuljudnom ophoenjuKljuËne strukture i izriËaji: Salut (Mathieu)!Bonjour/Bonsoir Mme/M./Mlle, Au revoir, À demain/lundi...Comment ça va? Ça va? Oui, ça va, merci. Non,ça ne va pas, pas mal... S’il te/vous plaît... voilà, merci, derien, pardon, d’accord, Je peux/veux/voudrais...

2. Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastitedobi i dobi prijatelja, izricanje narodnosti, opisosobeKljuËne strukture i izriËaji: Comment t’appelles-tu? Jem’appelle, Il/Elle s’appelle... Enchanté (e) de faire ta/votreconnaissance Il/Elle est croate/ slovène/français(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne)... Qui est-ce?C’est mon copain/ma copine. Ce sont mes copains/ami(e)s. Quel âge as-tu? J’ai 9/10 ans. Il/Elle a quel âge?Il/Elle a... C’est ma copine. Elle s’appelle Anne, elle estsympa(thique), gentille, polie, grande, petite...

3. ©kolsko okruæenje, naziv πkole/razred, opisuËionice, πkolski pribor, smjestiti u prostoru,izraziti posvojnost, te razumijevanje uputauËitelja na nastavnom satuKljuËne strukture i izriËaji: Tu vas dans quelle école? Tues en quelle classe? (en quatrième). La salle de classe estgrande. Qu’est-ce que c’est? Qu’est-ce qu’il y a dans, sur,sous, devant, derrière, au milieu de... C’est/Ce n’est pasun livre, cahier, crayon, sac, feutre/une trousse, gomme,règle, Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/ballons/voitures...C’est le sac de...C’est son sac., le cahierde classe, Pardon madame, je ne comprends pas, pourriez-vous répéter?. Qu’est-ce que tu manges/prends à la cantine?Je mange un sandwich/ croissant/des tartines... Je prends duchocolat chaud. Viens au tableau! Passe-moi la craie, STP.

4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanjeËlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Regarde, c’est la photo de mafamille/ ma mère (maman) / mon père (papa), Je passe mesvacances chez mes grands-parents. Il a un frère et une sœur.Sa cousine est très sage. Je suis fils/fille unique.

5. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja(grad / mjesto, ulica / trg, zgrada / kuÊa /stan), opis sobe te snalaæenje u prostoruKljuËne strukture i izriËaji: Ils habitent unegrande/petite ville, dans un quartier moderne. l’église duvillage, Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics.J’habite un appartement dans un immeuble de cinq étages.Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. Maman estdans la cuisine/la salle de bains... Dans ma chambre il y aun lit, une table... Où se trouve le cinéma/musée, laposte...? Je vais tout droit/à gauche, à droite, aller à...

6. Kalendar, izricanje dana u tjednu, obiljeæavanjenadnevaka, imenovanje godiπnjih doba,izricanje atmosferskih prilikaKljuËne strukture i izriËaji: Aujourd’hui c’est queljour/quelle date? C’est lundi... Aujourd’hui c’est le 22janvier/mars. Quelles sont les quatre saisons de l’année?Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid. Ilpleut/neige. Il y a du soleil/vent/tonnerre, desnuages/éclairs.

7. Druæenje s prijateljima, proslava roendana,pisanje pozivnica, Ëestitanje, izraæavanjeosobnih nazora, ukusa odobravanja inegodovanja, zahvaljivanjeKljuËne strukture i izriËaji: Bon/Joyeux anniversaire!Allume les bougies du gâteau d’anniversaire! Voilà uncadeau pour toi (un CD/jeu vidéo/des fleurs...) J’aime bienton cadeau, merci! Il n’y a pas de quoi. Je n’aimepas/j’adore...le chocolat/les bonbons au chocolat, lessandwichs/pizzas/gâteaux... Prends un coca/jus defruits... Écoutons de la musique! Dansons, chantons...!

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

177

Page 180: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Slobodno vrijeme i πportske aktivnosti, dijelovidana, izricanje vremena - puni satKljuËne strukture i izriËaji: L’après-midi ma sœur va àl’école de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatreheures. faire+naziv πporta, Mon cousin fait du VTT/. Iladore jouer aux cartes/au loto, mais moi, j’aime bien lesjeux électroniques/télévisés. Quels sont tes loisirs favoris?

9. Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelovaodjeÊe i obuÊe, bojeKljuËne strukture i izriËaji: Mon copain porte unjean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sœur aune belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes.Qu’est-ce que tu mets / portes? Je mets /porte...(aujourd’hui / au printemps / en été...) De quellecouleur est...?

10. Moje tijelo, nauËiti nazive za neke dijelovetijela i opisati osobu, voditi raËuna o osobnojhigijeniKljuËne strukture i izriËaji: Les parties du corps humainsont la tête / bouche / main / jambe...le cou / ventre / bras/ doigt / pied / nez... Ses yeux sont bleus/verts/marron.Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Lave tesmains!

11. Prirodni okoliπ, imenovati cvijeÊe, voÊe,povrÊe, æivotinjeKljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que c’est? C’est unarbre/ oiseau/une fleur... Dans ce parc il y a beaucoup deroses, de tulipes et de marguerites. La pomme est verte. J’aimeles bananes/oranges... J’adore la salade, les pommes deterre/tomates/ carottes... Il a un grand chien. Elle adore sonpetit chat.

12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana isvetkovina, Ëestitanje i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! JoyeusesPâques! Bonne année!

IZBORNE TEMEPripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu

10% nastavnih sati tijekom godine prema interesimauËenika i izboru uËitelja, izraivati tematske panoe,postere... timski rad - uloga pojedinca u oËuvanjuprirode/okoliπa.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JANa kraju prve godine uËenja u 4. razredu osnovne πkole

uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno120 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije,brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu

prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksiËke jediniceusvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliËkiponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka podruËjanaznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4.razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih

uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama, tj. usituacijama. Dakle, njihovo znaËenje postupno osvjeπtavajuu tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.Glagoli

E prezent (jesni, nijeËni oblik ne...pas) i imperativnajuËestalijih glagola u sklopu tematskih podruËja,povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola être,avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine

ImeniceE globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

imenica muπkog i æenskoga rodaE slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na

fonoloπkoj razini)»lan

E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenogaËlana jednina/mnoæina + imenica

ZamjeniceE nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol

PridjeviE opisni pridjevi (razlikovanje m./æ. roda na fonoloπkoj

razini) E oblici posvojnih pridjeva za m./æ. rod - prva tri lica

jednine i (mes, tes, ses)E upitni pridjev quel/le - Quel temps fait-il?

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini)

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim

uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrière)Prilozi

E neki uËestali prilozi vremena i mjesta, primjerice(aujourd’hui, à gauche, à droite)

NegacijaE nonE ne...pas

Upitne rijeËiE est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de...

ReËeniceE jednostavne izjavne reËenice prema uzorku:

S subjekt + predikat: Je parle.S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sœur.S subjekt + pridjev u sluæbi imenskoga predikata: Il

est grand.S jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju: Qui

arrive? i intonacijom.Na razini prepoznavanja

E glagoli avoir, aller, faire, prendre - 3. lica mnoæineE traæenje dopuπtenja (Je peux...)E uljudno traæenje je veux/je voudrais

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

178

Page 181: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina +imenica

E uoËavanje razlike m/æ. roda opisnih pridjeva (upisanju)

E pokazni pridjeviE neki prilozi vremena (maintenant, demain)E glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini)E redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini)E postupno usvajanje slova francuske abecede

JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje ioslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, imenovanje iopisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opis nekihdijelova ljudskoga tijela, odjeÊe i obuÊe, imenovanje i opisæivotinja, opisivanje atmosferskih prilika, izricanje æelje iuljudno traæenje, Ëestitanje (roendana, blagdana),zahvaljivanje, izricanje dobi, izraæavanje svojine ipripadnosti, izraæavanje zahtjeva, naredbe i molbe, osjeÊajai raspoloæenja, izraæavanje ukusa, zadovoljstva,odobravanja, negodovanja, izraæavanje osobnih stavova,potvrivanje i nijekanje, snalaæenje u prostoru, snalaæenjeu vremenu, izricanje vremena (puni sat).

KULTURA I CIVILIZACIJAUËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti

u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji, tradiciji,obiËajima, uljudnom ophoenju vodeÊi raËuna okomparativnom pristupu sadræajima. Ti su sadræaji,ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani utematske cjeline za 4. razred i razvijaju kod uËenikatoleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice,imena, prezimena, obiËaji vezani uz pojedine blagdane...).

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE privikavanje na sluπanje drugogaE neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na

francuskom jezikuE povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræajaE razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanjaE globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematikeE senzibiliziranje uËenika na razlike u izgovoru glasova

i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu nahrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihmodela

E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne ineverbalne poticaje (gestualne, likovne i zvuËne)

E sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uzobraene strukture i teme

E sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraenestrukture i teme

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatai uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novimsituacijama)

E sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojimauËenici samostalno mijenjaju neki element

E sposobnost voenja kraÊih dijaloga na temeljuprethodno obraenih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπka, sluæeÊi se

jednostavnim rijeËima i reËenicamaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata priËe prethodno obraene s

pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih karticaE izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj

»ITANJEE prepoznavanje grafijske slike rijeËi i reËenica prema

prethodno usvojenim zvuËnim uzorcimaE glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE postupno svladavanje reËeniËne intonacijeE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræajaE glasno Ëitanje abecede

PISANJEE svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u

hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijeËi gdje se ta slovanalaze

E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovorakod uËestalih rijeËi

E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisafrancuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi, akcenti,apostrof, sedij)

E prepisivanje kraÊih reËenicaE podcrtavanje ili zaokruæivanje toËnog odgovora,

precrtavanje suviπnih elemenataE dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (rijeËi

moraju biti ponuene)E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini

usvojenosti sadræaja (gramatiËkih, leksiËkih,funkcionalnih, pojmovnih)

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz uporabu auditivnih ivizualnih poticaja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

179

Page 182: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnihsadræaja

E postupno ovladavanje strategijama uËenja i aktivnogasluæenja znanjem

E postupno privikavanje na sluæenje slikovnimrjeËnikom i rjeËnikom u udæbeniku/metodi (traæenjerijeËi po abecednome redu i traæenje znaËenjanepoznatih rijeËi)

E postupno razvijanje samostalnog uËenjaE razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na

zajedniËkome zadatku: usvajanje francuskoga jezika,kulture i civilizacije dræava frankofonoga govornogapodruËja (suradniËko/kolektivno uËenje)

E postupno privikavanje na uporabu novih medija ufunkciji uËenja francuskoga jezika, a primjereno dobii interesima uËenika

E postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene isamoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanjauËenika (Europski jeziËni portfolio - EJP), a to znaËirazvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretkuËlanova skupine kojoj uËenik pripada

5. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Susreti i meusobno upoznavanje,

predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj iformalnoj razini i neki priopÊajni obrasci prisusretu i opraπtanjuKljuËne strukture i izriËaji: Salut... Bonjour, Bonsoir/Mme/ M./Mlle, Au revoir, À demain/lundi... Bonnenuit, à bientôt Comment ça va? Ça va? Merci, ça vabien/comme ci comme ça /ni bien ni mal... Où est-ce quetu habites? J’habite (à)... Vous habitez où? Noushabitons/j’habite... Quelle est ton/votre adresse?

2. ©kola, aktivnosti u πkoli, imenovanje osoba uπkolskom okruæenju, imenovanje πkolskihpredmeta, izvrπavanje i izdavanje naredbi,razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satuKljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu aimes /adores / détestes? J’aime/je n’aime pas... Comments’appelle ton professeur de croate/français, musique...?Voilà Mme Dupont. Elle est professeur de français. leprofesseur principal, Vous avez combien de cours parsemaine? Quelle est ta matière préférée? Assieds-toi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne...Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers d’activités/d’exercices à la page... montre(z), lis(ez) écoute(z),répète/répétez.

3. Moji prijatelji, imenovanje, predstavljanje iopis osobe (fiziËki izgled, karakterne osobine)KljuËne strukture i izriËaji: Qui est-ce? C’est moncopain/ma copine. Qui sont tes amis/copains/copines?Comment sont-ils/elles? Décris-moi... Avec qui...? Il/elleest mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e). Épelle ton/son prénom/nom.

4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanjeËlanova πire obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: C’est/voilà ma famille. Quiest-ce? C’est ma tante/nièce/cousine, mon oncle/neveu/cousin... Je suis fils/ fille unique.

5. KuÊa i stan, imenovanje prostorija ustanu/kuÊiKljuËne strukture i izriËaji: il y a combien de pièces danston appartement/ta maison? C’est la cuisine/salle de bains/à manger/de séjour/chambre à coucher/le salon. Les toilettessont au milieu de l’appartement/la maison. Je fais/range machambre. Ton cousin habite à quel étage? (au rez-de-chaussée). Ma grand-mère habite au deuxième (étage).

6. Hrana i piÊe, imenovanje obroka, nekih jela ipiÊa te pribora za jeloKljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu prends aupetit déjeuner/déjeuner/goûter/dîner? Je prends destartines/céréales/du thé... de la soupe/viande/glace... desfrites/fruits/légumes/pâtes/champignons. J’adore le fromageet le jambon. Elle mange une quiche lorraine. Bon appétit!J’ai faim/soif. Je veux/voudrais du lait chaud, descroissants, de la confiture, de l’eau... Je voudrais un verred’eau/ un jus de fruits. mettre le couvert, lafourchette/serviette...

7. Naπe tijelo i zdravlje, proπirivati leksik vezanuz dijelove tijela i imenovati neke najËeπÊezdravstvene tegobe i bolesti u djeËjoj dobiKljuËne strukture i izriËaji: L’air de la montagne est bonpour la santé. Il/elle est malade. Il/elle a mal à latête/gorge/l’estomac/au ventre/aux pieds/dents... Tu as dela fièvre, tu tousses, tu es enrhumé(e)... Elle a le nez quicoule. Prends des médicaments! la grippe, sur ordonnance.

8. Slobodno vrijeme, izricanje aktivnosti uslobodno vrijeme, πportske aktivnosti, izricanjevremena (puni sat i pola sata)KljuËne strukture i izriËaji: Que fais- tu/faites- vous? Jejoue à l’ordinateur/je travaille sur ordinateur. J’adore lesjeux vidéo. Ses loisirs préférés sont le tennis, le basket et ledessin. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

180

Page 183: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

9. Odijevanje i kupovanje, imenovanje i opisi-vanje nekih dijelova odjeÊe, obuÊe, bojeKljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu mets/portesaujourd’hui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemiserouge et des baskets. Et demain je vais mettre mon jean et monpull blanc. Cette fille a une jupe/robe très courte/chic le T-shirten coton/soie, un pull léger/chaud, Le jean est un vêtementunisexe.

10. Æivotinje, imenovanje i opis kuÊnih ljubimacai nekih æivotinja u zooloπkom vrtuKljuËne strukture i izriËaji: J’aime beaucoup lesanimaux. Tu as un animal de compagnie/familier? J’ai unchien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster, uneperruche/tortue...Aujourd’hui ils vont au zoo pour voir lesanimaux sauvages comme: le lion/tigre/zèbre/léopard/crocodile, l’éléphant...

11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekihosnovnih prijevoznih sredstava, semaforKljuËne strukture i izriËaji: C’est une voiture / un vélo/ tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture/ à pied…Tu vas en France, prends l’avion! Le feu est aurouge / à l’orange. Tu dois attendre. Au feu vert, traversela rue!

12. Blagdani i svetkovine, Ëestitke i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: Bonnes fêtes! Joyeux Noël!Joyeuses Pâques! Bonne année! Quels sont les mois del’année?

IZBORNE TEMEPripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru

10% nastavnih sati tijekom godine prema interesimauËenika i izboru uËitelja, izraivati tematske panoe,postere... Sluπati i raπËlanjivati Carnaval des animaux(Camille Saint-Saëns), pronaÊi poslovice i izreke nahrvatskom/francuskom jeziku vezane uz æivotinje iusporediti ih.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju druge godine uËenja u 5. razredu osnovne

πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti spribliæno 230 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 280 (pjesmice, recitacije,brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satuprilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksiËkih jedinicausvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik secikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËkapodruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za5. razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih

uËenici usvajaju mehaniËki. Njihovo znaËenje postupnoosvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.Glagoli

E prezent glagola 1. grupe (jesni, nijeËni oblik ne...pas) E glagoli avoir, être, aller i zapovjedni naËin E futur procheE uljudno traæenje je veux/je voudrais

ImeniceE jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lanE odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenicaE partitivni Ëlan

ZamjeniceE nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol

PridjeviE opisni pridjevi (m./æ. rod)E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i

mnoæiniBrojevi

E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini)E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini)E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka

PrijedloziE uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima (au milieu

de, tout droit...)Prilozi

E neki prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta(aujourd'hui, demain, maintenant, ici, là)

NegacijaE ne...pas

Upitne rijeËiE est- ce que, qui, comment, qu'est-ce que, où, quand

ReËeniceE jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, où,

quand Na razini prepoznavanja

E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeËni oblik) ipovratnih glagola vezanih uz tematska podruËja

E naglaπene osobne zamjeniceE pokazni pridjeviE partitivno deE pourquoi/parce que (car)

JEZI»NE FUNKCIJEKomunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,

pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje najednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga,imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opisæivotinja, izraæavanje svojine i pripadnosti, izraæavanjezahtjeva, naredbe i molbe, izricanje æelje i uljudnotraæenje, Ëestitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja i

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

181

Page 184: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

raspoloæenja, izraæavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanjai negodovanja, izricanje koliËine, snalaæenje u prostoru,snalaæenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanjenadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata),potvrivanje i nijekanje

KULTURA I CIVILIZACIJAUËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u

hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiËajima,uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnompristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju nakulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne isocijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije iempatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena,prezimena, obiËaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadræaji,ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani su unavedene nastavne teme za 5. razred.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE privikavanje na sluπanje drugogaE neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræajaE razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanjaE razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po

slovo abecede)E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematikeE postupno navikavanje na izgovor i intonaciju

izvornih govornikaE postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i

glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu nahrvatski jezik/prvi strani jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihuzoraka - verbalno uzvraÊanje na verbalne ineverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnihfunkcija

E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukturei teme

E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture iteme

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatai uz izmjenu nekih elemenata

E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenicisamostalno mijenjaju neki element

E voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodnoobraenih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s

pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih karticaE izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj

»ITANJEE glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE svladavanje reËeniËne intonacijeE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræaja

PISANJEE svladavanje nekih pravopisnih pravilaE uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisahrvatskoga i francuskoga jezika

E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje uhrvatskom jeziku

E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku(akcenti, apostrof, sedij)

E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostajuE slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega

zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,podcrtavanje i sl.)

E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræajateksta

E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajimaE postupno privikavanje na sluæenje rjeËnikom u

udæbeniku, slikovnim rjeËnikom i dvojeziËnimrjeËnikom

E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje(analogija na temelju primjera)

E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekomnastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika(primjereno dobi uËenika)

E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenojtemi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)

E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj odobraenih tema)

E postupno razvijanje samostalnoga i zajedniËkoguËenja

E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupnoprivikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

182

Page 185: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnostisamoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnogocjenjivanja uËenika (primjerice ispunjavanje EJP-a teizrada i prikupljanje radova uËenika za ulaganje unjihov dosje). Na taj naËin i roditelji mogu sustavnopratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta.

6. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih

vaænijih zgrada, ustanova i znamenitostiKljuËne strukture i izriËaji: J’habite une petite/grandeville. les rues/avenues/boulevards..., L’hôtel/école/hôpital/église se trouve dans le centre-ville. Dans notreville il y a la gare/gare routière/l’arrêt de bus/tram(way)/lastation de métro... La mairie/l’Hôtel de ville, labanque/poste, le musée/ cinéma/théâtre/centre culturel... setrouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passageclouté! Lui. il habite dans la banlieue de... On va auconcert/à l’opéra/ à la fête... Pour aller au bureau de postetournez à droite/allez tout droit...

2. Seoski turizam, domaÊe æivotinje, ptice,zdrava hrana, izricanje atmosferskih prilika,imenovanje godiπnjih doba, cvijeÊe (livada, vrt) KljuËne strukture i izriËaji: J’aime bien la nature, lecalme...On va acheter une maison à la campagne.Pourquoi? Parce que/car l’air de la campagne est pur,changer d’air, en plein air, La nourriture est saine... Lespoules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sontdans la cour de la ferme. Il adore écouter le chant desoiseaux, les fleurs de jardin, la tulipe/narcisse le muguet...les saisons de l’année... Les feuilles jaunissent/tombent... Ilpleut souvent. Il fait beau/frais/chaud/froid.

3. Francuske pokrajine, imenovati neke pokrajine(Normandie, Bretagne, Alsace, Lorraine,Provence...) detaljnije obraditi jednu,imenovati tipiËna jela i obiËaje, restoran, stranesvijetaKljuËne strukture i izriËaji: La France se trouve à l’ouestde l’Europe. les quatre points cardinaux, Strasbourg est lechef-lieu d’Alsace. manger/commander une quichelorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crêpesbretonnes/du camembert normand... dans un restaurant, en+ région…

4. Obroci i briga za zdravlje, imenovanje obrokai uobiËajenih jela uz svaki obrok, zdrava hranaKljuËne strukture i izriËaji: les repas, Qu’est-ce que tuprends d’habitude au petit déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner?Des céréales / fruits / tartines / croissants / du lait / thé /chocolat chaud / yaourt / pain beurré... de la soupe / deslégumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / dela viande / du fromage / un pain au chocolat/des œufs/une

tarte aux pommes... le plat préféré, J’aime/je n’aime pas lelait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain,je bois beaucoup d’eau... être en bonne/mauvaise santé/en(pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine.

5. Osobna higijena, imenovanje osnovnihpotrepπtina i radnji, higijenske navikeKljuËne strukture i izriËaji: Tous les matins je melave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre unedouche, soigner les dents, une bonne hygiène, propre,sale...Elle se met du déodorant sous les bras après sa douche.

6. Odijevanje i moda, kupovanje odjevnihpredmeta, veliËine, boje, moda, poznati kreatori,glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijeneproizvoda u kunama i eurimaKljuËne strukture i izriËaji: Comment est-ce que tutrouves ce pantalon? Il coûte combien? Ce n’est pas cher (dutout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle coûte 45euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme ungant). Cette veste/chemise... n’est pas à ma taille. leschaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je faisdu 38/39. s’habiller en prêt-à-porter, de grands couturiersfrançais... La robe orange est plus longue que la verte.

7. Kupovina, imenovanje nekih osnovnihnamirnica (kruh, mlijeko, voÊe povrÊe...),voenje razgovora na trænici, kupovanje u(vele)trgovini, izricanje osobnog ukusa,koliËineKljuËne strukture i izriËaji: À la boulangerie j'achèteraides croissants/brioches/un pain au chocolat... Quels fruitspréfères-tu? (les pommes / poires / abricots / pêches /prunes/bananes... Qu'est-ce que tu aimes comme légumes?(les pommes de terre/carottes/tomates... Vous désirez,Madame? Je voudrais trois kilos de pommes, des carottes,deux litres de lait, de la confiture, du yaourt, de l'huile...J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc, les oranges, lessaucisses...

8. Zanimanja, imenovanje nekih zanimanja, vrstaposlova i prostora u kojima se odvijajudjelatnostiKljuËne strukture i izriËaji: Quel(le) est son métier / saprofession? Il / elle est employé(e) / comptable / professeur/ médecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) /boulanger(-ère)... Le programmeur établit le programmed’un ordinateur. Il est bibliothécaire/documentaliste. Lemédecin et l’infirmière travaillent à l’hôpital. Un jour jeserai pilote.

9. Praznici i blagdani, imenovanje mjesta gdje seprovode praznici/blagdani (selo, grad, more,jezero, planina...), osnovni obrasci za pisanjerazglednica, mjeseci u godiniKljuËne strukture i izriËaji: On se repose/on va à laplage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matinée... Où est-ce que tu as passé tes vacances/d'été/d'hiver/de Pâques? J'ai

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

183

Page 186: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

passé mes vacances à la campagne/montagne/mer, au bordd'un lac, chez mes grands-parents, à l’étranger, en France,en Suisse à Genève. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ainagé/plongé/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suispromené(e)/baigné(e)... A Pâques les enfants cherchent dansle jardin les œufs en chocolat. Je suis resté(e) à la maison.En quels mois fêtons-nous les fêtes religieuses (la Toussaint,Noël, Pâques...)/nationales françaises/croates et les autres(la fête des mères/pères...)?

10. Priroda i zaπtita okoliπa, vaænost Ëuvanjaokoliπa, ponaπanje u prirodiKljuËne strukture i izriËaji: protéger la nature, les espacesnaturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard surla Terre (notre planète). les emballages recyclables, la luttecontre la pollution. On ne jette pas les papiers/déchets parterre mais dans les poubelles. De quelle couleur est leconteneur à bouteilles? la protection de l’environnement,Dans notre collège nous avons un club écologiste.

11. Blagdani, tradicija i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: osnovni leksik ovisno oblagdanima. les jours fériés, la bûche de Noël, le poissond’avril, se déguiser.

IZBORNE TEMEPripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10%

nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika iizboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...Organizirati dopisivanje s vrπnjacima u Francuskoj ili nekojdrugoj dræavi frankofonoga govornoga podruËja(elektronska poπta), napisati popis stvari potrebnih zaputovanje (na more/selo...)

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JANa kraju treÊe godine uËenja u 6. razredu osnovne πkole

uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno350 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 450 (pjesmice, recitacije,brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satuprilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksiËkih jedinicausvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËko segradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. LeksiËka podruËjanaznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6.razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËka se znanja postupno usvajaju analitiËki, tj.

eksplicitno, uvoenjem osnova metajezika i jednostavnihgramatiËkih pravila (po moguÊnosti induktivnim putem)no neophodno je da ih uËenici usvajaju u predloæenimjeziËnim strukturama tj. kao dio konteksta.

GlagoliE glagoli 1.grupe, prezent (jesni, nijeËni oblik ne...pas)E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger) E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska

podruËja (jesni i nijeËni oblik) i prezent nepravilnihglagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre

E prezent glagola 2. grupe (finir) E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, être, aller,

faireE passé composé s glagolom avoir i êtreE slaganje participa perfekta sa subjektom

ImeniceE slaganje pridjeva s imenicomE tvorba æenskoga roda imenica (cas particuliers)E æenski rod imenica koje oznaËavaju zanimanje

(boulanger, ère)»lan

E article contractéE article partitif i partitivno de

ZamjeniceE neodreena zamjenica onE naglaπene osobne zamjenice

PridjeviE upitni pridjev quel/le E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus)E pokazni pridjevi

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini) E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini)E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim

uzorcima npr. (dans, sur, sous, devant, derrière, au milieude...)

E uz geografske pojmove (dræave, regije, gradovi) - en+ dræava/regija, à + grad

PriloziE uËestali prilozi vremena i mjesta (hier, parfois, là-bas)

NegacijaE ne...pas

Upitne rijeËiE est-ce que, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi

ReËeniceE jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice s: qui, comment, qu'est-ce que, où,

quand, pourquoi Na razini prepoznavanja

E prezent glagola attendre, écrire i lire (jesni, nijeËni iupitni oblik)

E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematskapodruËja

E pojaËana negacija (plus, jamais, rien)E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana E imenice (tvorba æ. roda i mnoæine)E pridjevi s dvama oblicima u m. roduE priloæne zamjenice en, yE vezne rijeËi (konektori) d'abord, ensuite, puis, alors,

enfin

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

184

Page 187: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje Ëestitaka, razglednica,

predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja, voenje kratkog dijaloga irasprava o poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraenetematike (nekoliko jednostavnih reËenica), izraæavanjedogaaja i radnji u proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti,imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opisæivotinja, izraæavanje svojine i pripadnosti, izricanje æelje iuljudno traæenje, traæenje i davanje informacija, Ëestitanje(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraæavanjeatmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja i raspoloæenja,izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu,izricanje cijene, mjere, teæine i koliËine, snalaæenje uprostoru, snalaæenje u vremenu, izricanje vremena (Kolikoje sati? - sve moguÊnosti), potvrivanje i nijekanje

KULTURA I CIVILIZACIJAUËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti

u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiËajima,uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnompristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju nakulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne isocijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije iempatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena,prezimena, obiËaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi tisadræaji, ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integriranisu u predviene nastavne teme za 6. razred.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE pozorno sluπanje drugogaE uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jezikuE razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanjaE globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta

poznate tematikeE usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije

sluπanjem izvornih govornikaE uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatskijezik/prvi strani jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊomreËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne iupitne reËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihuzoraka

E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija

E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukturei teme

E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture iteme

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatai uz izmjenu nekih elemenata

E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenicisamostalno mijenjaju neki element

E voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodnoobraenih situacija

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s

pomoÊu aplikacija/slikovnih karticaE izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj (primjerice, strip)

»ITANJEE glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE svladavanje reËeniËne intonacijeE razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova

poznatoga sadræaja

PISANJEE uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

izgovora kod uËestalih rijeËiE samostalno pisanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u

hrvatskom jezikuE uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u

francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij)E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (s

pomoÊu ponuenih rijeËi/izraza)E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËeniceE pisanje kraÊih reËenica (rijeËi ponuene)E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku E pisanje kraÊega voenoga sastavaE pisanje kraÊega diktata (dictée préparée) i autodiktata

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega

zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,podcrtavanje i sl.)

E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanje sadræajateksta

E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajimaE postupno osamostaljivanje uËenika za sluæenje

rjeËnikom u udæbeniku, slikovnim i dvojeziËnimrjeËnikom

E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje(analogija na temelju primjera)

E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekomnastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

185

Page 188: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika(primjereno dobi uËenika)

E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenojtemi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)

E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj odobraenih tema)

E postupno razvijanje samostalnog i zajedniËkog uËenjaE jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno

privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnostisamoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnogocjenjivanja uËenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a iskupljanje radova uËenika za njihov dosje). Na tajnaËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja inapredovanja svojega djeteta.

7. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Francuska, geofiziËke osobine, klima, gradovi,

pokrajine, usporedba s HrvatskomKljuËne strukture i izriËaji: les informations essentiellessur la France/Croatie, La France ressemble à un hexagone.Nomme(z) et montre(z) sur la carte lesmontagnes/fleuves/mers et quelques rivières. On distingueun climat atlantique, un climat continental et un climatméditerranéen. La France est divisée en 22 régions et 95départements. Et la Croatie? Les grandes villes enFrance/Croatie sont...

2. Pariz, kratka povijest, umjetniËki i turistiËkiPariz i njegove znamenitostiKljuËne strukture i izriËaji: Lutèce, la capitale, la Seine,la ville lumière, La ville de Paris est le centre politique,administratif, commercial et économique de la France. Elle aune richesse architecturale exceptionnelle: l’ Hôtel desInvalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel,le Centre Pompidou... Les monuments les plus récents sont:la Grande Arche de la Défense, la Géode, la Grande Hallede la Villette; la Cité des sciences et de l’industrie, le muséed’Orsay, l’Institut du Monde Arabe, la pyramide duLouvre, l’Opéra de la Bastille...

3. Geografski pojmovi - les DOM i les TOM,imenovati neke dræave frankofonoga govornogapodruËja (obraditi jednu), kontinentiKljuËne strukture i izriËaji: Quels pays francophonesconnais-tu? La France, c’est aussi les DOM et les TOM.(La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane française et laRéunion constituent les DOM). La Suisse est un État del’Europe centrale. C’est une république confédérale (23cantons) - Confédération suisse/hélvetique (CH). Genèveabrite de nombreuses institutions de l’Organisation desNations Unies (l’ONU). Nomme(z) les continents!

4. Slobodno vrijeme, kino, kazaliπte,glazbena/plesna πkola, glazbala, Fête de lamusiqueKljuËne strukture i izriËaji: Tous les soirs on regardait lesclips vidéo, les dessins animés, on jouait avec la consolevidéo, on se connectait à Internet, on naviguait sur Internet,on regardait des films français en version originale. On a vuquelques pièces de Molière... l’opéra, le concert, Est-ce quetu joues d’un instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/violoncelle...) Le mercredi ma sœur va à l’école de danse. Lanuit du 21 au 22 juin, c’est la fête de la Musique.

5. ©port - poznate πportske priredbe, Tour deFrance, Roland-Garros, automobilistiËki reliji,primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le MansKljuËne strukture i izriËaji: la Coupe du monde defootball, Le Tour de France est l’épreuve cycliste la plusimportante du monde. Le maillot jaune, gagner le premierprix, Le principal tournoi de tennis c‘est Roland-Garros.Raid Paris-Dakar est très célèbre, le Bol d’or motocycliste,C’est un/e sportif/ve qui fait régulièrement du sport.

6. U putniËkoj agenciji, obavijesti o polaskuvlakova..., red voænje, prijevozna sredstva, leTGV..., putovanja, hotelKljuËne strukture i izriËaji: l’ agence de voyages, aller àMalte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, leshoraires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageursattendent le départ/l’arrivée du train. chercher un très belhôtel pour y passer le week-end, Notre hôtel dispose de 216chambres confortables équipées de douche, de toilettes... letéléphone, la télévision, le satellite... Avec la carte Inter Railon peut voyager pendant un mois partout en Europe. lesmoyens de transport, Le TGV est le train à grande vitesse.(le TGV Atlantique/Méditerranéen, l’Eurostar...).

7. Telekomunikacije, telefoniranje, novetehnologije - mobitel, raËunalo, internet...KljuËne strukture i izriËaji: Je voudrais parler à/avec...C’est de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vaisl’appeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisserun message sur le répondeur, Il travaille sur Internet.Qu’est-ce que tu penses de l’enseignement qui se ferait parle Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulteles horaires de train/qu’il cherche un numéro de téléphonesur son minitel. J’ai un message sur mon portable (téléphonemobile). Nous voudrions acheter une caméra/un appareilphoto numérique...

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

186

Page 189: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Zdravlje i moderan naËin æivljenja, pravilnaishrana, bolesti modernoga dobaKljuËne strukture i izriËaji: se maintenir en forme,conserver une bonne santé à tout âge, pratiquer une activitéphysique Le tabac et l’alcool sont dangereux pour la santé,Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. Il fautmanger des produits “bio”/ fruits/ légumes/produitslaitiers, de la viande... Les habitants des villes mènent unevie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques...)Elle a eu une dépression nerveuse. Est-ce que ta mamanprend de la tisane avant de se coucher? Oui, elle en prendpresque tous les soirs.

9. Zaπtita okoliπa, priroda u opasnosti, ugroæenevrste, vaænost zaπtite prirodnog okoliπa zasadaπnje i buduÊe naraπtaje, prednosti inedostatci æivljenja na selu / u graduKljuËne strukture i izriËaji: La nature/notreplanète/l’ozone est en danger. Les forêts sont menacées parles pluies acides. Certaines espèces vont disparaître, certainesplages sont polluées. Nous n’acceptons pas les essaisnucléaires. J’aime mieux la campagne, je la trouve plusagréable, plus calme... Il faut améliorer la qualité de l’air enville. Donne(z) le meilleur de toi-même/ vous-mêmes poursauver le paysage naturel.

10. Zgode i nezgode u dinamiËnom ritmu æivota,les faits divers, zanimljivosti iz svakodnevnogaæivota, neuobiËajeni dogaaji, kratki ijednostavni autentiËni Ëlanci iz novina,Ëasopisa i sl.KljuËne strukture i izriËaji: les faits divers, avoir lieu,- Deux adolescentes qui voulaient imiter le héros de leurfeuilleton préféré, ont attaqué une banque avec des armes enplastique...- Hier après-midi, peu de temps avant la fermeture des pistesune skieuse s’est cassé la jambe...- Dans la nuit de vendredi à samedi, il est tombé plus dedeux mètres de neige sur la station de Saint-Véran dans lesHautes-Alpes...

11. Umjetnost, slikarstvo - impresionisti, glazba -Georges Bizet, Maurice Ravel, Camille Saint-Saëns...KljuËne strukture i izriËaji: le musée d’Art moderne, letableau de Claude Monet, le peintre, le musée d’Orsay,le Déjeuner sur l’herbe d’Edouard Manet, écouter lesœuvres de Georges Bizet. (son opéra -comique Carmen, samusique de scène l’Arlésienne...) (Maurice Ravel -Boléro, la Valse...) Camille Saint-Saëns - le Carnaval desanimaux, Samson et Dalila...)

12. Blagdani, tradicija i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: ovisno o blagdanima,primjerice, manger la galette des rois le jour del’Épiphanie, lancer des confettis aux fêtes du carnaval,manger des beignets (en Croatie).

IZBORNE TEMEPripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10%

nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika iizboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...Istraæiti mjere koje poduzimaju pojedine dræavefrankofonoga govornoga podruËja za oËuvanje okoliπa,napisati reklamu za neku putniËku agenciju...

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADo kraja Ëetvrte godine uËenja u 7. razredu osnovne

πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti spribliæno 490 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 620 (pjesmice, recitacije,skeËevi). To bi iznosilo po svakom nastavnom satuprilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksiËkih jedinicausvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËko segradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. LeksiËka podruËjanaznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 7.razred.

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. UËenici

postupno usvajaju gramatiËka nazivlja. GramatiËke sestrukture obrauju u kontekstu induktivnim putem, kadgod je to moguÊe. GramatiËka pravila i paradigme nesmiju se ispitivati izolirano, tj. izvan konteksta. Na krajusedmoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊihjeziËnih struktura:Glagoli

E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje iproπirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir, partir,sortir, écrire, lire, dire, attendre

E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje iponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola tekondicional sadaπnji

E passé composé s glagolom avoir i être (utvrivanje iusustavljivanje)

E imparfait (tvorba i uporaba)E passé récent (tvorba i uporaba)

ImeniceE tvorba - æenskoga roda i mnoæine

»lanE uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana

ZamjeniceE osobne zamjenice COD i COI (le, la, les, lui, leur)E odnosne/upitne zamjenice qui, que, dont, oùE priloæna zamjenica en i y

PridjeviE pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu (nouveau,

beau, vieux)E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon)E tvorba æenskoga roda opisnih pridjeva (kao

sportif/sportive)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

187

Page 190: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini)E redni brojevi (na usmenoj razini)

PrijedloziE uporaba najuËestalijih prijedloga, uporaba prijedloga

u izrazima (en voiture...)Prilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina (toutprès, correctement)

E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bienNegacija

E pojaËana negacija (plus, jamais, rien) Upitne rijeËi

E qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pourqui, avec qui

Vezne rijeËi (konektori)E d'abord, ensuite, puis, alors, enfin

ReËeniceE neupravni govor (izjavne reËenice - uvodna reËenica

u prezentu)Na razini prepoznavanja

E osobitosti glagola 1. grupe (svi glagoli)E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do

sada obraenim vremenima i naËinima)E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoirE pokazne zamjeniceE osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)E prilozi na -ment (specifiËnosti) E pogodbene reËenice (1. i 2. tip)E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)

filles)E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini)

JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka

/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanjepitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenihglagolskih vremena i naËina, voenje kratkoga dijaloga irasprava o poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraenetematike (nekoliko jednostavnih reËenica), imenovanje iopisivanje kulturnih znamenitosti, imenovanje i opisivanjenajËeπÊih zdravstvenih tegoba, imenovanje, opisivanje,usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeupredmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga, izricanjeradnji, stanja i zbivanja, izricanje svojine i pripadnosti,traæenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaÊanje iodbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu iprostoru, predvianje buduÊih i prepriËavanje proπlihdogaaja, izricanje radnji iz bliske proπlosti, izricanje æeljei uljudno traæenje, Ëestitanje (blagdana, roendana...),zahvaljivanje, izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanjeosjeÊaja, raspoloæenja, izraæavanje ukusa i osobnoga stavaprema neËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza iduænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAUËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u

hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonogagovornoga podruËja, tradiciji, obiËajima, uljudnomophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom pristupusadræajima. Treba im sustavno ukazivati na kulturalnesliËnosti i razliËitosti, kroz odgojne i socijalizirajuÊesadræaje, radi razvijanja tolerancije, razumijevanja isolidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,etniËkim, i kulturnim skupinama, drugim rijeËima trebarazvijati empatiju prema drugome i drukËijem (primjerice,imena, prezimena, obiËaji vezani uz blagdane, obroci...)Dakle, uËenike treba privikavati na prepoznavanjekulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabipojedinih jeziËnih izriËaja, u naËinu ponaπanja ukomunikaciji i sl. te ih privikavati na prepoznavanjestereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihovauklanjanja. Isto tako, kod uËenika treba razvijati svijest oulozi vlastite i strane kulture. Ti su sadræaji, ukljuËujuÊiodgojne i socijalizirajuÊe, integrirani u predloæenenastavne teme za 7. razred.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE pozorno sluπanje drugogaE uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jezikuE razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih

zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije

oponaπanjem izvornih govornikaE uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jeziki moguÊnost reproduciranja

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnomintonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i upitnereËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihuzoraka

E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija

E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose naobraene strukture i teme

E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose naobraene strukture i teme

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatauz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i premavlastitu nahoenju uËenika

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

188

Page 191: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalnomijenjaju neki element

E sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temiE sudjelovanje u dramatizacijama E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s

pomoÊu aplikacija/slikovnih karticaE izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj (primjerice, strip)E sposobnost prepriËavanja dogaaja u proπlosti,

sadaπnjosti i buduÊnosti (nekoliko jednostavnihreËenica)

»ITANJEE glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i

leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræajaE Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (plan

grada, jelovnik, turistiËke obavijesti, upute, SMS,elektronska poπta, internet...)

PISANJEE uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

izgovoraE uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u

francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema

predloπku i prema vlastitu izboru uËenika)E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema

predloπkuE ispunjivanje obrasca s osobnim podatcimaE pisanje kraÊega voenoga sastavaE pisanje diktata na poznatu temuE samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na

temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega

zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,podcrtavanje i sl.)

E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræajateksta

E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajimaE osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u

udæbeniku, slikovnim, dvojeziËnim i jednojeziËnimrjeËnikom

E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija natemelju primjera)

E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekomnastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika(primjereno dobi uËenika)

E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj

temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od

obraenih tema)E razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno

privikava na sposobnost vrjednovanjakolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanjesposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja temeusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). Na taj naËini roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja inapredovanja svojega djeteta.

8. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska

πansona (Edith Piaf, Georges Brassens, CélineDion) film, kazaliπte, bande dessinée- BD...KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le)s chanteurs/euses derap/rock/pop... connais-tu? ...est un éminent acteur decinéma français/ ... est une actrice très connue. À Cannes,au mois de mai, un festival international de cinéma a lieuchaque année. Georges Hergé était un dessinateur belge,créateur du personnage de Tintin.

2. Slavni ljudi, povijesne liËnosti: Vercingétorix,Jeanne d’Arc, Napoléon KljuËne strukture i izriËaji: Autrefois la France s'appelaitla Gaule. Vercingétorix, chef des Gaulois, est considérécomme le premier héros national. Pour beaucoup deFrançais, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle estconsidérée comme une heroïne nationale. Napoléon Ier

Bonaparte, empereur français, né en Corse, exilé sur l'îled'Elbe et mort sur l'île de Sainte-Hélène. Les cendres deNapoléon reposent aux Invalides à Paris.

3. OtkriÊa i izumi, Marie i Pierre Curie, braÊaLumière, Louis PasteurKljuËne strukture i izriËaji: Marie et Pierre Curie ontdécouvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel dephysique. Après la mort de son époux, Marie a reçu aussile prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologistefrançais, créateur de la microbiologie, Il a découvert le vaccincontre la rage. Il a inventé la pasteurisation. Les frèresLumière - Louis, (inventeur du cinématographe et précurseurdu VII e art), à partir de 1895 il a tourné de nombreuxfilms. Son frère Auguste a perfectionné la photographie.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

189

Page 192: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Knjiæevnost, roman - Victor Hugo, odlomci izLes Misérables; kazaliπte - Molière, izvatci izkomedija; poezija - Paul Verlaine, JacquesPrévert...KljuËne strukture i izriËaji: Les pièces de Molière, Lacomédie humaine de Balzac, la poésie de Paul Verlaine, deJacques Prévert... font partie des chefs-d'œuvre de lalittérature française. Victor Hugo est un des plus célèbresécrivains français. Il a écrit de nombreuses œuvres: Notre-Dame de Paris, Les Misérables, l'Homme qui rit...

5. Europa juËer i danas, Europska unija, VijeÊeEurope, Deklaracija o pravima Ëovjeka idjeteta, Deklaracija o principima snoπljivosti(tolerancije), multikulturalnost, viπejeziËnost,europska himna...KljuËne strukture i izriËaji: Un Européen/uneEuropéenne, L'Union européenne, combien de pays a-t-elle réunis? Décris le drapeau européen! L'hymne européenest l'Ode à la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. LePalais de l'Europe à Strasbourg est le siège du Conseil del'Europe et du Parlement européen. La Déclarationuniverselle des droits de l'homme votée par L'ONU définitles droits individuels, les libertés publiques... Les Étatsmembres et leurs capitales sont..., les institutions..., unesociété multiculturelle...

6. Odnos mladi/odrasli, æivot i problemi mladih,izlasci, druæenja, jednakost spolova,neprihvatljivo ponaπanje...KljuËne strukture i izriËaji: Dans la sociétéd'aujourd'hui, c'est dur d'être jeune. Selon toi/vous qu'est-ce qui est le plus important pour réussir sa vie? (avoir unmétier/être entouré de gens que l'on aime, avoir de l'argent,être connu...) Les parents pensent que les enfants à l'âge de14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec desamis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passaged’adolescence à l’âge adulte est parfois vraiment difficile.Payer une femme moins qu'un homme pour le même travail,est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il fautrespecter les parents... le disco, l'anniversaire...

7. Stop nasilju - solidarnost na djelu, moguÊiuzroci i posljedice nasilja, nasilje u πkoli, rasnai vjerska snoπljivost, ksenofobija...KljuËne strukture i izriËaji: La violence augmente de jouren jour dans le monde entier, elle est partout dans la sociétéet même dans les établissements scolaires. Il y a trop deprogrammes violents à la télévision, trop de films montrantdes crimes, des brutalités. Le respect des autres est le refus duracisme. Il faut se battre: contre la ségrégation/laxénophobie... donner et tendre la main aux autres, latolérance, la solidarité, la générosité, le respect, l'intérêt vis-à-vis d'autres cultures...

8. Problemi ËovjeËanstva, glad, siromaπtvo,bolesti suvremenoga druπtva, otuenostKljuËne strukture i izriËaji: la famine, lasécheresse/l'aridité du sol, la pauvreté, Qu'est-ce que signifiele sigle UNICEF et quelle est la mission de cetteorganisation?, En 1994, on a créé le Sidaction pour soutenirla recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.Les gens devraient marcher au lieu de courir, se parlervraiment au lieu de communiquer avec un portable, au lieude rester des heures et des heures devant la télévision...

9. Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode,rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, Jacques-Yves CousteauKljuËne strukture i izriËaji: Les parcs nationaux sontplacés sous le contrôle de l’État. Ce sont des endroits où lespaysages, les animaux, les plantes sont protégés. les parcsnaturels régionaux, la flore et la faune, le tourisme, lesréserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteurde nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde dusilence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essayé desauver les mers et les océans.

10. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,sliËnosti i razlike, profesionalna orijentacija,izbor srednje πkole nakon 8. razreda KljuËne strukture i izriËaji: Le système éducatif françaisest divisé en trois niveaux (primaire, secondaire etsupérieur). En France, l'école est obligatoire jusqu'à 16 ans.Compare(z) le système éducatif français avec le nôtre! Avantde choisir votre type d'études secondaires vous pouvezdemander les informations à un conseiller d'orientation.

11. Blagdani, dræavni praznici KljuËne strukture i izriËaji: leksik ovisno oblagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire desfeux d'artifice dans toute la France, la fête des amoureux-le14 février...

IZBORNE TEMEPripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10%

nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika iizboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...Obraditi legendu o Jeanne d’Arc, pronaÊi na internetuaktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganjauËenika napisati saæetak (timski rad).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

190

Page 193: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JADo kraja pete godine uËenja u 8. razredu osnovne πkole

uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno650 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja imehaniËkoga reproduciranja do 800 (pjesmice, recitacije,skeËevi, rap...). To bi iznosilo po svakom nastavnom satuprilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksiËkih jedinicausvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËka podruËjanaznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8.razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jezikupredvia se doseg razine A1+ prema deskriptorimadefiniranim u ZajedniËkom europskom referentnom okviru zajezike: uËenje, pouËavanje, vrednovanje, a to znaËi da uprethodno navedenim podruËjima jeziËne djelatnostiuËenici postiæu razinu viπu od A1, ali ne uspijevaju u svimvjeπtinama doseÊi razinu A2.

GRAMATI»KE STRUKTUREGramatiËka se znanja usvajaju analitiËki, tj. eksplicitno

uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradivaiz prethodnih razreda. Ispitivanje gramatiËkih pravila iparadigmi izvan konteksta situacije nije dopuπteno.PreporuËuje se usvajati gramatiËke strukture u situacijamasvakodnevnoga æivota ili na tekstovima s aktualnimtemama.Glagoli

E sva do sada obraena vremena i naËini glagola 1. 2. i3. skupine (utvrditi) i nauËiti nepravilne glagoleconnaître, voir, découvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir

E gerund (le gérondif)E voix passive

ImeniceE imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rodE mnoæina imenica, pravila u pisanjuE nepravilna mnoæina imenicaE imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan

(primjerice, des gratte-ciel)»lan

E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazimaE izostavljanje Ëlana

ZamjeniceE utvrivanje naglaπenih osobnih zamjenica u

nominativu i nenaglaπenih COD, COI (le, la, les, luileur)

E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreenezamjenice on

PridjeviE utvrivanje æenskoga roda i mnoæineE slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju

BrojeviE izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)

filles/si(x) livres)E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini)

E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini)Prijedlozi

E uporaba najuËestalijih prijedlogaE uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima

PriloziE prilozi vremena, mjesta i naËinaE stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga

bien.Negacija

E pojaËana negacija (plus, jamais, rien, personne) Upitne rijeËi

E qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pourqui, avec qui, de qui/quoi

ReËeniceE 1. i 2. tip pogodbenih reËenicaE neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni naËin,

uvodna reËenica u prezentu)E odnosne reËenice E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv)E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut

/faudrait, il est nécessaire/interdit/dangereux de +infinitiv)

Na razini prepoznavanjaE pluskvamperfektE il faut + konjunktiv prezenta najËeπÊih tematskih

glagolaE konjunktiv uz glagole htijenja, naredbe, osjeÊaja i iza

veznika afin que, pour que E slaganje vremenaE slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoirE osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)E posvojne zamjeniceE pokazne zamjeniceE prilozi na -ment (specifiËnosti)

JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka

/ pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanjepitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenihglagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin ikondicional sadaπnji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava opoznatoj temi, prepriËavanje sadræaja na temelju obraenetematike i primjena u nekoj sliËnoj situaciji (nekolikoreËenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta,osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija iodreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi sepoznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji,izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere ipogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanjeæelje i uljudno traæenje, traæenje i davanje informacija,predlaganje, prihvaÊanje i odbijanje prijedloga, Ëestitanje(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraæavanje osjeÊaja,raspoloæenja, izraæavanje slaganja i neslaganja, suosjeÊanja,kritike, samokritike, izraæavanje ukusa i osobnoga stavaprema neËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza iduænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,izricanje vremena, izraæavanje atmosferskih prilikapotvrivanje i nijekanje.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

191

Page 194: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KULTURA I CIVILIZACIJAUËenicima treba sustavno ukazivati na sliËnosti i

razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih dræavafrankofonoga govornoga podruËja, tradiciji, obiËajima,uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnompristupu sadræajima. Senzibilizacija uËenika i ukazivanje nakulturalne sliËnosti i razliËitosti vrπi se kroz odgojne isocijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije iempatije prema drugome i drukËijem (primjerice, kulturniπok, razgovor o iskustvima...) Dakle, uËenike trebaprivikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlikau znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja, u naËinuponaπanja u komunikaciji i sl., privikavati ih naprepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebunjihova uklanjanja. Isto tako, kod uËenika treba razvijatisvijest o ulozi vlastite i strane kulture. Svi ti sadræaji,ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani su unavedene nastavne teme za 8. razred.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE pozorno sluπanje drugogaE uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jezikuE razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih

zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

tematikeE usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije

oponaπanjem izvornih govornikaE uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jeziki moguÊnost reproduciranja

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskihosobina francuskoga jezika prema uzorku

E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasovafrancuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnomintonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i upitnereËenice)

E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnihuzoraka

E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticajeu sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija

E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraenestrukture i teme

E postavljanje pitanja koja se odnose na obraenestrukture i teme

E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenatauz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i premavlastitu nahoenju uËenika

E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalnomijenjaju neki element

E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama opoznatoj temi

E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenjaE sudjelovanje u dramatizacijama E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmicaE opisivanje slikovnoga predloπkaE imenovanje i opisivanje radnjeE povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s

pomoÊu aplikacija/slikovnih karticaE sposobnost uporabe nekoliko reËenica za opisivanje

osoba, predmeta i situacijaE sposobnost izraæavanja osobnih nazora, æelja,

zakljuËaka E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj (primjerice, strip)

»ITANJEE glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i

leksik poπtujuÊi naglasak i intonacijuE izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstovaE Ëitanje po ulogamaE svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræajaE Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka, odabranih

tekstova iz tiska/Ëasopisa, uputa za uporabu, reklama,TV programa, SMS-a, internet...

PISANJEE uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

izgovoraE uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u

francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema

predloπku i prema vlastitu izboru uËenika)E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema

predloπkuE pisanje kraÊega voenoga sastavaE pisanje diktata na poznatu temuE samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na

temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEME uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega

zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,podcrtavanje i sl.)

E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræajateksta

E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajimaE osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u

udæbeniku, slikovnim, dvojeziËnim, jednojeziËnim iviπejeziËnim rjeËnikom

E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija natemelju primjera)

E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekomnastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika(primjereno dobi uËenika)

E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenojtemi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

192

Page 195: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj odobraenih tema)

E uporaba udæbenika, radne biljeænice, gramatike idrugih izvornih materijala (internet, televizija, CD-Rom, DVD...)

E uporaba i moguÊnost izbora najuËinkovitijih inajsuvremenijih strategija u uËenju jezika

E razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenjaE razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema

skupini uËenika koji rade na zajedniËkome zadatkuE jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno

privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnostisamoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnogocjenjivanja uËenika (EJP). Na taj naËin i roditeljimogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanjasvojega djeteta.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

193

Page 196: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODU osnovnim πkolama u Republici Hrvatskoj talijanski

jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8.razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kaomaterinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, ikao jezik druπtvene sredine u dvojeziËnim podruËjima RH.

Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovanazemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodirana druπtveno-kulturoloπkom, umjetniËkom, povijesnom,gospodarstvenom i politiËkom planu. Upravo su zato uhrvatskom knjiæevnom jeziku, a i nekim hrvatskimnarjeËjima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika naleksiËkom i morfosintaktiËkom planu. U nastavitalijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim πkolamauËitelji Êe poticati uËenike da sami pronaumeukulturalne i meujeziËne utjecaje.

Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika iopis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkomeuropskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje,vrednovanje,1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za stranejezike.2

Talijanski kaoprvi strani jezik

1. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi: pri susretu i opraπtanju na

neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buonasera! Arrivederci!

2. Predstavljanje KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Io sono? Come tichiami? Mi chiamo… Chi è? È…

3. Komunikacijski obrasci pri susretuKljuËne strukture i izriËaji: Come stai?Bene/benissimo/male.

4. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja iËlanova uæe obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Questo è...? Questa è...?Sì, questo è.../questa è... il papà/la mamma /il fratello.

5. UËenik i πkolsko okruæenje: osnovni opisπkolskoga prostora, pribora i πkolskih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è? È un libro, unquaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo.

6. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1do 10, brojanje uËenika i poznatih predmetaKljuËne strukture i izriËaji: uno, due, tre… Quanti… cisono? Quante… ci sono?

7. Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobiprijateljaKljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne) ho…Quanti anni ha? (Ne) ha…

8. Opis osoba i stvari: odreivanje veliËine iprepoznavanje osnovnih bojaKljuËne strukture i izriËaji: Com’è...? Come sono...?Piccolo, grande, rosso, verde...

9. Razredni meujezik: osnovne naredbe iuljudno ophoenjeKljuËne strukture i izriËaji: Alzati! Alzatevi! Prendi!Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora… Per favore,dammi… Prego… Grazie!

10. Osnovni rjeËnik uz tradicionalne blagdane:nazivi blagdana, ËestitanjeKljuËne strukture i izriËaji: San Niccolò, la Befana, ilNatale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! FeliceCapodanno!

11. Proslava roendana: Ëestitanje i izricanje æeljaKljuËne strukture i izriËaji: Buon compleanno! Tantiauguri!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπirujudodatnim materijalima u okviru zadanih tematskihsadræaja. Primjerice, uËenik i izvanπkolska okolina, igre iigraËke.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 1. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja i globalneuporabe do 200 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novogaleksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 4 do 5 novihleksiËkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliËkiponavlja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

194

TALIJANSKI JEZIK

1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje, pouËavanje,vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.

2 Vidi str. 79.

Page 197: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih

uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturamakoje su povezane s prigodom.Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalneuporabe)

E glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta upotvrdnom i nijeËnom obliku

E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1., 2. i3. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijeËnomobliku

E imperativ u okviru tematskih podruËja na razinirazumijevanja 2. lice jednine i 2. lice mnoæine

Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja iglobalne uporabe)

E osobne zamjenice za prva tri lica jednineE pokazne zamjenice

Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E globalno razlikovanje jednine i mnoæine muπkog iæenskog roda imenica

»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice u jedninii mnoæini muπkog i æenskog roda

Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E razlikovanje jednine i mnoæine muπkoga i æenskogaroda uËestalih pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuBrojevi (razina uporabe)

E glavni brojevi od 0 do 10Prijedlozi

E na razini razumijevanja i globalne uporabe E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima

Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa upotvrdnom i nijeËnom obliku

E osnovne upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto?Dove? Come?

Na razini prepoznavanjaE oblici za mnoæinu, prezent glagola essere, avere i nekih

uËestalih glagola u potvrdnom, nijeËnom i upitnomobliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom,nijeËnom i upitnom obliku u kontekstu situacije

E imperativ u okviru tematskih podruËjaE mnoæina osobnih zamjenicaE brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe

se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, izraæavanjevlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba,potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci

uljudnog ophoenja, traæenje usluge i zahvaljivanje,Ëestitanje blagdana i roendana.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπkerazlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije premarazliËitostima, primjerice, komunikacijski obrasci uljudnogophoenja, Ëestitanja i svetkovanja blagdana, prigodnebrojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe

na stranom jezikuE povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga

jeziËnog sadræajaE razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihznaËajki talijanskoga jezika prema zvuËnome uzorku

E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviruobraenih tematskih sadræaja i odgovaranja na takvapitanja.

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanomu predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica unizu (2 do 3) za predstavljanje sebe, opis stvari.

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasnoËitanje u skupini ili individualno (pojedinaËno) (u 2.polugodiπtu)

PISANJEE preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema

grafijskomu predloπkuE slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje osnovnih strategija pamÊenjaznaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenjevizualnih i auditivnih poticaja

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstavaE postupno koriπtenje biljeænice i udæbenika uz izradbu

osobnoga slikovnog rjeËnikaE stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja

zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

195

Page 198: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenikakoji rade na zajedniËkom zadatku usvajanjatalijanskoga jezika

2. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraπtanju na

neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buonasera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!...

2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugihosoba, komunikacijski obrasci pri susretuKljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Sono... Chi è?È… Questo è... Questa è... Questi sono... Questesono....

3. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua.Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello... Questa èla mia mamma/mia nonna/mia sorella.

4. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: πkolskipribor i πkolski prostor; aktivnosti u πkoliKljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’è...? C’è.../Cisono... Nello zaino/nella cartella c’è.../ci sono... l’astuccio,la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: lalavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuolaleggo, scrivo, disegno, gioco....

5. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojeviod 1. do 5.KljuËne strukture i izriËaji: Quanti.../Quante..ci sono?Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov’è..? Nel primo/nelsecondo/nel terzo banco.

6. Dani u tjednu i godiπnja doba: imenovanjedana u tjednu i godiπnjih dobaKljuËne strukture i izriËaji: Che giorno è? È lunedì...Che stagione è? È primavera...

7. Moj dom: imenovanje prostorija u kuÊi,snalaæenje u prostoru, aktivnosti u kuÊiKljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...?Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina?Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo latelevisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco...

8. Hrana i piÊe: imenovanje pojmova, izraæavanjeosobnih stavova prema jelu i piÊuKljuËne strukture i izriËaji: Che cosa mangi? Che cosabevi? Ti piace...? Mi piace... Non mi piace... La pizza, lapasta, il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, ilpanino, il latte, la limonata,l’acqua...

9. KuÊni ljubimci: osnovni opis i glasanjeKljuËne strukture i izriËaji: Che animale hai? Cheanimale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino,la tartaruga... Com’è...? Piccolo/grande, bello/brutto...Come fa...?

10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutaËnevremenske situacijeKljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa beltempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C’è ilsole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica.

11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana,ËestitanjeKljuËne strukture i izriËaji: Buone feste! Buon Natale!Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanskemaske: Arlecchino! Pulcinella!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesmice i brojalice.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama.Tijekom 2. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja do 250 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksiËkog gradiva ne uvodi se viπe od 5 do6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Leksik secikliËki ponavlja.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno nego ih

uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturamakoje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja,razumijevanja i uporabe.Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom inijeËnom obliku, c'è i ci sono

E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1., 2. i3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoæineprezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku

E imperativ u okviru tematskih podruËja na razinirazumijevanja, 2. lice jednine i 2. lice mnoæine

Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja iglobalne uporabe)

E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. licemnoæine

E pokazne zamjenice

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

196

Page 199: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E globalno razlikovanje jednine i mnoæine te muπkog iæenskoga roda imenica

»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E neodreeni i odreeni Ëlan uz imenice u jednini imnoæini muπkog i æenskoga roda

PridjeviE razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog

roda pridjevaE slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine muπkog i

æenskoga rodaBrojevi

E glavni brojevi od 1 do 20E redni brojevi do 5

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe uËestali

prijedlozi u jeziËnim uzorcimaPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa upotvrdnom i nijeËnom obliku

E upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove?Come? Dov'è? Com'è?

Na razini prepoznavanjaE oblici za mnoæinu prezenta glagola essere, avere, i

nekih uËestalih pravilnih i nepravilnih glagola upozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Tipiace...? Mi piace.. Mi piacciono

E imperativ u okviru tematskih podruËjaE osobne zamjenice u mnoæiniE uporaba Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz

koje stoji prisvojni pridjevE glavni brojevi do 31 kod oznaËavanja datumaE redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru predloæenih tema i struktura predviene su

funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,predstavljanje sebe i drugih, izricanje pripadanja,izraæavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta iosoba, izraæavanje koliËine, izraæavanje vlastitog glediπta,osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja,Ëestitanje blagdana i roendana.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπkerazlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije premadrugaËijem. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja, Ëestitanja i svetkovanja blagdana, prigodnebrojalice i pjesmice.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe

na stranom jezikuE povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga

jeziËnog sadræajaE razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika premazvuËnom uzorku

E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ilisnimljenih akustiËnih uzoraka izdvojenih rijeËi,reËenica, brojalica i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavnapitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanomu predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu priopisivanju osoba i predmeta

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasnoËitanje kraÊih reËenica i dijaloga u skupini ilipojedinaËno (individualno)

E Ëitanje abecede

PISANJE E preslikavanje rijeËi i reËenica prema grafijskomu

predloπkuE odabir zaokruæivanjem ili podcrtavanjem E sposobnost pisanja prema uzorkuE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema

uzorku) te pisanje kraÊih reËenica

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje pamÊenja znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih iauditivnih poticaja

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava isposobnost organizacije prostora u biljeænici

E koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnogaslikovnog rjeËnika

E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenjazakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole

E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenikakoji rade na zajedniËkom zadatku usvajanjatalijanskoga jezika

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

197

Page 200: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku (Europski jeziËni portfolio EJP)

3. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i πire

obiteljiKljuËne strukture i izriËaji: Chi è questo/questa? Questoè il mio amico… mio zio/cugino. Questa è la mia amica…mia zia/mia cugina.

2. Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela injihov opis (boje)KljuËne strukture i izriËaji: il viso, la testa, il corpo, lebraccia, le mani, le gambe, i piedi... Com’è? Come sono?Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhidi...? Neri, azzurri, marrone, blu, verdi... Come sono icapelli di...? Neri, biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci,lisci...

3. Osobna higijena: higijenske navike tijekomdana, higijenski priborKljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai nel bagno? Milavo, mi pettino, mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, ildentifricio, lo spazzolino da denti, l’asciugamano... Checosa fa..? Si lava...

4. Godiπnja doba i vremenska situacija: godiπnjadoba, dnevne vremenske situacije te odabirprikladne odjeÊeKljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? È... Chetempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi mettoil vestito, i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giaccaa vento, il maglione...

5. Proslava roendana: pisanje pozivnica,Ëestitanje, darovi, hrana i piÊe KljuËne strukture i izriËaji: Ti invito al miocompleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quantianni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, unamaglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci,la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete.Prende...

6. »itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevido 12.KljuËne strukture i izriËaji: Che ora è? Che ore sono? Èl’una. È mezzogiorno. È mezzanotte. Sono le tre. Il primosettembre... Dicembre è il dodicesimo mese dell’anno.

7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana isvetkovina, ËestitanjaKljuËne strukture i izriËaji: Buon Natale! Buone feste!Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale...prepariamo... compriamo...

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπirujudodatnim materijalima u okviru zadanih tematskihsadræaja. Primjerice, obradba jedne bajke Biancaneve (likovii osnovni sadræaj).

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 3. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 350leksiËkih jedinica kao i usvajanje predloæenih gramatiËkihstruktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe. Leksik i jeziËne strukture tumaËe se iprovjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava(predmeta, slikovnih kartica, postera slikovnog rjeËnika,CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljajuuz primjenu razliËitih tehnika rada i uz povezivanje sa svimosjetilima. Novi se leksik predstavlja uz koriπtenje poznatihstruktura i uz povezivanje s veÊ obraenim gradivom. Priobradi novih leksiËkih sadræaja ne uvodi se viπe od 5 do 6novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.

GRAMATI»KE STRUKTURE JeziËne se strukture usvajaju mehaniËki uz postupno

osvjeπÊivanje njihova znaËenja u tekstu i povezivanje spoznatim rjeËnikom.

Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnomobliku

E prezent uËestalih glagoli vezanih uz tematskapodruËja u potvrdnom i nijeËnom obliku

E glagol fare u prezentu u drugom i treÊem licu jednine,u pitanjima

E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednineE imperativ u okviru tematskih podruËja na razini

razumijevanja i mehaniËke uporabe 2. lica jednine i 2.lica mnoæine

Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja iglobalne uporabe)

E osobne zamjenice u svim licimaE pokazne zamjeniceE upitne zamjenice

ImeniceE globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

muπkog i æenskog roda imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E neodreeni i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

198

Page 201: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

jednini i mnoæini uz imeniceE Ëlan uz neke imenice za rodbinske odnose pred

kojima stoji posvojni pridjevPridjevi

E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskogroda pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæiniE oblici posvojnih pridjeva

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 31E redni brojevi do 12

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim

uzorcimaPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od viπe elementa u potvrdnom inijeËnom obliku

E upitne reËenice sa Chi? Che cosa? Com'è? Come sono?Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché?

Na razini prepoznavanjaE prezent povratnih glagola u mnoæiniE imperativ uz uljudno oslovljavanjeE uporaba odreenog Ëlana uz rodbinske odnoseE uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana uz dane

u tjednu, oznaËivanje datumaE posvojni pridjevi u mnoæini

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru predloæenih tema i struktura obrauju se

jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnojrazini, predstavljanje sebe, prijatelja i πire obitelji,imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru,opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela,Ëestitanje i zahvaljivanje, izraæavanje stajaliπta prema hranii piÊu, izraæavanje svojine, Ëitanje sata i opisivanjeatmosferskih prilika, izraæavanje koliËine, potvrivanje inijekanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Postupno se razvija razumijevanje itolerancija prema stranoj kulturi i obiËajima i naËinuophoenja u svakodnevnim situacijama. Usvajaju sekomunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, Ëestitanja isvetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga

jeziËnog sadræajaE razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihznaËajki talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka iliizdvojenih rijeËi, kraÊih reËenica, brojalica, pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavnapitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatai uz izmjene nekih elemenata

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanome predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu priopisivanju osoba, predmeta i situacija

E sposobnost prepriËavanja kraÊih poznatih tekstova uzlikovne poticaje

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzorakaE glasno Ëitanje reËenica i dijaloga nakon odsluπanih

zvuËnih uzoraka

PISANJEE prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπkuE zaokruæivanje i podcrtavanje toËnih odgovora,

precrtavanje suviπnih elemenataE sposobnost prepisivanja prema uzorkuE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema

uzorku) te pisanje kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta

i pismeno odgovaranje na pitanjaE pisanje reËenica prema prethodno usvojenim i

zadanim elementima

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih iauditivnih poticaja

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstavaE postupno koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu

osobnoga slikovnog rjeËnika, sposobnost pronalaæenjarijeËi u abecednom rjeËniku u udæbeniku

E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanjatijekom nastave izvan uËionice i πkole

E razvijanje strategija pamÊenja grafijske slike rijeËiE postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika

koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanjatalijanskoga jezika

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku (EJP)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

199

Page 202: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Moja okolina i ja: iznoπenje osobnih podataka

o sebi i osobama iz vlastitog okruæenjaKljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di…Vivo a… Abito in… al numero… Frequento la quartaclasse. La mia scuola… i miei amici.

2. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti,πportovi, dani u tjednu, mjeseci, redni brojevido 20.KljuËne strukture i izriËaji: Cosa fai...? Vado al cinema,in gita, al parco? Frequento un corso di… Il mio sportpreferito è... Il lunedì ho il corso d’inglese... La scuolainizia il primo settembre.

3. Prijevozna sredstva u gradu: javna iindividualnaKljuËne strukture i izriËaji: Vado a scuola inautobus/tram/ bicicletta. Prendo il tram numero…

4. Stanovanje: opis prostora, aktivnosti upojedinim prostorijama KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...? Adestra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nelsoggiorno/nella mia stanza c’è... ci sono.... Che cosa fai incucina...

5. Raspored dana: odreivanje vremena i obrociKljuËne strukture i izriËaji: la mattina, il pomeriggio, lasera… la prima colazione, la merenda, il pranzo. Permerenda mangio/bevo...

6. Odlazak u kupovinu: trænica, veletrgovina;imenovanje voÊa i povrÊa, odreivanje cijena,brojevi do 100KljuËne strukture i izriËaji: Al mercato/supermercatocompro la frutta, la verdura… Quanto costa...? Uneuro/due euro… Pago alla cassa.

7. Izlet na selo: domaÊe æivotinje i njihovoglasanje, opis i korist od domaÊih æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: Vado in campagna… Nellafattoria ci sono molti animali… Come fa...? Che cosadà...?

8. Posjet zooloπkom vrtu: vrste divljih æivotinja injihov opisKljuËne strukture i izriËaji: Allo ZOO ci sono… Comesono...?

9. Blagdani i svetkovine: nazivi i ËestitanjeKljuËne strukture i izriËaji: il Natale, il Capodanno, laPasqua, la Festa della mamma/del papà...

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπirujudodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskihsadræaja. Primjerice, proπirivanje teme trænice iliupoznavanje s likovima iz bajki.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 4. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 350 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 500leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradivane uvodi se viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica ponastavnom satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπirujenovim sadræajima. Nakon 4. godine uËenja jezika predviase postizanje jeziËne razine A1 prema ZajedniËkomeuropskom referentnom okviru za jezike.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih

uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturamakoje su povezane sa situacijom.Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnomobliku

E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematskapodruËja u svim licima jednine i mnoæine naglobalnoj razini u potvrdnom i nijeËnom obliku

E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine iu 3. licu mnoæine na globalnoj razini

E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednineE imperativ u okviru tematskih podruËja na razini

razumijevanja i mehaniËke uporabe, 2. lica jednine i2. lica mnoæine

Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja iglobalne uporabe)

E osobne zamjenice u svim licimaE pokazne zamjenice

ImeniceE globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

muπkog i æenskog roda imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rodu jednini i mnoæini uz imenice

E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinskeodnose

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

200

Page 203: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskogroda pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæiniE oblici posvojnih pridjeva

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 100E redni brojevi do 20

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe u

priopÊajnim (komunikacijskim) obrascima Prilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od viπe elemenata. UpitnereËenice s: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è?Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Quando?

Na razini prepoznavanjaE uËestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom,

nijeËnom i upitnom oblikuE povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijeËnom i

upitnom oblikuE imperativ uz uljudno oslovljavanjeE partitivni Ëlan za odreivanje koliËine, uporaba

prijedloga di bez Ëlana za odreenu koliËinu

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe

se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama izvlastitog okruæenja, prihvaÊanje i davanje prijedloga(planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvanπkolskihaktivnosti i πportova, izricanje stajaliπta, izricanje vremena,odabir πkolskog pribora, opisivanje i snalaæenje u prostoru(πkola i okruæenje), razumijevanje, izvrπavanje i izdavanjenaredbi u πkolskom okruæenju, izraæavanje osobnogastajaliπta prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu,izricanje stava prema prostoru u kojem se æivi, uljudnoophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenihproizvoda, traæenje i davanje informacija, izraæavanjeosobnoga stajaliπta prema kuÊnim ljubimcima, izraæavanjeæelja te Ëestitanja prigodom blagdana.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

ciljevima i sadræajima vodi se raËuna o usporedbiodgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i oprimjerenosti dobi uËenika. Razvija se razumijevanje itolerancija prema razliËitostima i upuÊuje na uoËavanjesliËnosti. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja prigodom posjete restoranu, kupovanju utrgovini, traæenju informacija o smjeπtaju odreeneustanove. Svetkovanje blagdana, Ëestitanje i prigodniobiËaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama.Razvija se interkulturalna kompetencija.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog

jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i kraÊih reËenicaE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranihrijeËi, reËenica i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanjeosoba, predmeta i situacija

E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovnepoticaje

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE podcrtavanje i zaokruæivanje toËnog odgovoraE povezivanje elemenata predloæenog teksta u reËeniceE sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje

novih elemenataE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta

i pismeno odgovaranje na pitanjaE pisanje kraÊih ciljanih diktataE primjena grafijskih pravila karakteristiËnih za talijanski

jezik

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

201

Page 204: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih iauditivnih poticaja

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstavaE koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i

slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika uudæbeniku

E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanjatijekom nastave izvan uËionice i πkole

E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade nazajedniËkom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku i napretku drugih (EJP)

5. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Okruæenje u kojem æivim: rodbinske veze,

prijatelji, pripadnost EuropiKljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di…Vivo a… Abito in via… al numero… I membri della miafamiglia… Sono croato/a, italiano/a. I miei amici italianisi chiamano… vivono a…

2. ©kola: aktivnosti u πkoli, nastavni predmeti iraspored satiKljuËne strukture i izriËaji: A scuola il lunedì ho lalezione d’italiano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. Lamia materia preferita è... L’orario delle lezioni...

3. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti,πportovi, tjedni raspored aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Faccio parte del coro/dellasquadra di… Il mio sport preferito è… Pratico il nuoto…Vado in gita/al cinema…

4. Prijevozna sredstva: gradska i meugradskaprijevozna sredstva, snalaæenje u prostoru,ponaπanje u prometu KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...? Lafermata è a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo iltram/il treno/ l’aereo... A che ora parte/arriva... Essere inritardo/in orario.

5. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem æivim,opis prostora u kojem æivim; njihovausporedbaKljuËne strukture i izriËaji: Abito in città / campagna /un condominio/un appartamento/una casa, al... piano.

6. Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti ukuÊi KljuËne strukture i izriËaji: La mattina/il pomeriggio/lasera… mi alzo, mi lavo, faccio colazione/pranzo/ceno. Disolito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.

7. Kupovanje: vrste trgovina, naËini plaÊanja,brojevi do 1000KljuËne strukture i izriËaji: Al centro commercialecompro… Per favore mi dia… Mi dica… Quanto costa...?Pago in contanti/con la carta di credito.

8. Godiπnja doba: klimatske znaËajke, trajanje,plodovi, odjeÊa i obuÊaKljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? Che tempofa? Preferisco... perché... L’autunno inzia... e finisce... Lafrutta e la verdura tipica di ogni stagione. Fa freddo, mimetto...

9. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana isvetkovina, izraæavanje vlastitih sklonostiprema odreenim proslavamaKljuËne strukture i izriËaji: La mia festa preferita è...perché...

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesme i priËe. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, individualni i ekipni πportovi, poznati hrvatskii talijanski πportaπi, πportski rekviziti, izradba panoa iprikupljanje izvornih materijala.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 5. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 650leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradivane bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkihjedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja iproπiruje novim sadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz

postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanjeusvojenoga gradiva. Gramatika se tumaËi u kontekstusituacije bez mehaniËkog pamÊenja paradigmi i ispitivanjapravila izvan konteksta.

GlagoliE prezent glagola essere i avere u potvrdnom, nijeËnom i

upitnom oblikuE prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz

tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine upotvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku

E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,nijeËnom i upitnom obliku

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

202

Page 205: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije upotvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku

E imperativ u okviru tematskih podruËja na razinirazumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i3. lice jednine i 2. lice mnoæine

ZamjeniceE osobne zamjenice u svim licimaE pokazne zamjenice E povratne zamjenice

ImeniceE uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda

imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lanE neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod

u jednini i mnoæini uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imeniceE uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske

odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proπirivanje)Pridjevi

E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda pridjevaE slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE pokazni pridjevi u jednini i mnoæiniE posvojni pridjevi u jednini i mnoæini

BrojeviE glavni brojevi od 1 do 1000E redni brojevi do 20E uporaba brojeva uz odreivanje datuma

PrijedloziE uporaba uËestalih prijedloga u ustaljenim izrazimaE spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom (globalno)

PriloziE prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaE mjesto priloga u reËenici (globalno)

ReËenice E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice sa: Chi?

Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono?Quanto? Per chi? Per chi è? Perché..? Quando?

Na razini prepoznavanjaE imperativ u svim licimaE neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom

oslovljavanjuE osnovne matematiËke operacijeE spajanje prijedloga s odreenim Ëlanom E neki uËestali prilozi naËina

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe

se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama izvlastitoga okruæenja, izraæavanje stavova prema πkoli,πkolskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanjeizvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi uËenika imotivacija za odabir πporta ili neke druge aktivnosti,orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija,opisivanje vlastitoga æivotnog prostora i aktivnosti unutarnjega, izdavanje i izvrπavanje naredbi u πkolskomokruæenju, osnovni oblici uljudbe, izraæavanje osobnoga

stajaliπta prema odreenomu prijevoznomu sredstvu,komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini iplaÊanju, izraæavanje miπljenja o vremenu i atmosferskimprilikama, izraæavanja æelja te Ëestitanja blagdana.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Razvija se tolerancija i empatija premastranoj kulturi i obiËajima. Usvajaju se i stalno proπirujukomunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliËitimsituacijama svakodnevnog æivota. Koriste se izvorni audioi videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. UoËavajuse stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiËajimai ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezikE povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih i pisanih

tekstova

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanjafonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskihosobina talijanskog jezika prema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenihtematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uzizmjenu nekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanjeosoba, predmeta i situacija prema predloπku

E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE odgovaranje na pitanja o poznatom sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

203

Page 206: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima naviπestruki izbor

E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta

uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje kraÊih voenih sastava (4 - 5 reËenica)

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih iauditivnih poticaja i pisanoga teksta

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnihsredstava

E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice islikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika

E sposobnost uoËavanja analogija i zakljuËivanja naosnovi primjera

E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja izakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole

E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji radena zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku i napretku drugih (EJP)

6. RAZREDπesta godina uËenja

CJELINE I TEME1. PoËetak πkolske godine: planovi, organizacija

πkolskih i izvanπkolskih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Quest’anno farò un corsodi... Mi iscriverò a... I miei progetti sono... Domanistudierò..., giocherò..., chiamerò...

2. Komunikacija na daljinu: telefon, mobitel,SMS poruke, e-mail, slanje razglednica ipisama, poπtaKljuËne strukture i izriËaji: Una telefonata: Pronto, chiparla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: perfavore mi dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedireuna raccomandata, un telegramma...

3. Poziv na proslavu roendana ili godiπnjice:organizacija proslave, hrana i piÊe, Ëestitanja;obiteljski odnosi KljuËne strukture i izriËaji: Ho mangiato..., ho bevuto...Alla festa invito... Vieni? D’accordo!... Mi dispiace, nonposso... No, grazie, devo... Per la festa compro... Preparola tavola: metto... Descrivo la mia famiglia: mia moglie,mia nipote... Alla festa...

4. Priprema obroka: tipiËni talijanski i hrvatskigastronomski specijaliteti, poznati recepti,usporedba obroka u Italiji i u HrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: Per preparare la macedonia difrutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!... Mescola!... Lespecialità italiane: il panettone... I pasti principali inItalia... In Croazia mangiamo...

5. Trgovine: odlazak u kupovinu, odreivanjekoliËine, naËini pakiranja prehrambenihproizvoda, konfekcijski brojevi za odjeÊu iobuÊu, tipiËni talijanski proizvodi, zanati izanimanja, usluæne djelatnostiKljuËne strukture i izriËaji: Vado in macelleria, inpanetteria... Compro: 2 etti di..., una bottiglia di... 1 chilodi... Quanto/Quanta/Quanti/Quante...? La mia tagliaè... Calzo (porto) il numero... Dal fruttivendolo compro...Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: laMoka, la pizza...

6. Moj grad: znamenitosti, kulturne ustanove,galerije, muzeji, πto mi se svia u mojemgradu, zaπto volim æivjeti u graduKljuËne strukture i izriËaji: Zagabria è la capitale... Sitrova... La piazza principale... Nella mia città ci sono...Vivere in una grande città... Il turista: Per favore, comeposso arrivare a...? Prenda il tram numero 9...

7. Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad),prijevozno sredstvo, smjeπtaj, dojmovi s izletaKljuËne strukture i izriËaji: Sono andato in gita a... Ingita... a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (inautobus)... Ho alloggiato in... Mi è piaciuto...

8. ©port: vrste πportova, zdrav æivotKljuËne strukture i izriËaji: Lo sport che mi piace è...perché... Mi alleno per... Pratico... Gli sport in Italia... Glisport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica...Un’intervista con un calciatore.

9. Blagdani i svetkovine: obiËaji u Italiji iHrvatskojKljuËne strukture i izriËaji: Gli Italiani festeggiano...mangiano... si scambiano i regali... In Croaziafesteggiano... I piatti tipici...

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije i pjesme. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, organizacija izleta, prikupljanje materijala,izradba plana puta i proraËun cijene ili obradbapripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, naËinpripreme, podrijetlo.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

204

Page 207: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 6. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 550 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne trebauvoditi viπe od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnomsatu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novimsadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu

uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bezmehaniËkoga pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravilaizvan konteksta.Glagoli

E prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije:venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere, volere

E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scareE futur I. glagola essere i avereE futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagolaE futur I. povratnih glagola triju konjugacijaE futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere,

rimanere, stare, dovereE futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciareE perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s

pomoÊnim glagolom avere ili essere, tvorba pravilnih inepravilnih participa proπlih

E perfekt povratnih glagolaE imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacijeE imperativ glagola essere i avereE imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare,

rimanere»lan

E oblici i uporaba partitivnoga Ëlana Zamjenice

E nenaglaπeni oblici direktnih osobnih zamjenicaPridjevi

E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quelloE oblici i uporaba pridjeva belloE stupnjevanje pridjevaE stupnjevanje pridjeva buono; uporabaE stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova

uporabaE oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello

ispred imenicaBrojevi

E glavni brojevi od 1000 nadaljeE pisanje brojeva rijeËimaE oznaËivanje datuma, pisanje datuma

PrijedloziE oblici i uporaba padeænih prijedloga: DI, A, DA, IN,

SU, CON, PERPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice

E upitne reËenice, neupravni govor kad je u glavnojreËenici glavno vrijeme

Na razini prepoznavanjaE nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo

mjesto u reËenici i slaganje s participom proπlimglagola u perfektu

E mjesto opisnih pridjeva uz imeniceE uËestali prilozi naËina i njihovo mjesto u reËenici,

izrazi za pojaËavanje negacije

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe

se jeziËne funkcije: iznoπenje osobnih planova za iduÊuπkolsku godinu, opisivanje πkolskih i izvanπkolskihaktivnosti, komunikacijski obrasci, sposobnostkomuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama,elektroniËkom poπtom, e-mailom, razglednicama, kratkimpismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje,pozivanje, izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji,izraæavanje zadovoljstva, zahvaljivanje, izraæavanjestajaliπta, usporeivanje, izraæavanje vlastitoga ukusa prikupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opisgeografskoga poloæaja, znamenitosti i kulturnih institucija,muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga grada, izraæavanjeprivræenosti i osobnog stajaliπta prema πportovima, zdravojprehrani i æivotu. Izraæavanje dojmova o svetkovinama iobiËajima u Italiji i Hrvatskoj.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja tijekom uobiËajenih dnevnih aktivnosti,Ëestitanja i svetkovanja. Izvorni tekstovi, prigodnerecitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, zemljopisnekarte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicimai kulturnim znamenitostima bit Êe korisne kulturoloπkeinformacije koje Êe razvijati interkulturalnu kompetenciju,toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. KoristeÊirazliËite izvore informacija, uoËavat Êe se stereotipi iuklanjat Êe se predrasude o stranoj kulturi te poticatiuËenike na njihovo kritiËko prosuivanje.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezikE povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga

jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

205

Page 208: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezikaprema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenjedijaloga o poznatoj temi

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja usklopu obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez

njihE sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim

iskustvom

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi, izdvojenih reËenica i

jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenihzvuËnih uzoraka

E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakonodsluπanih zvuËnih uzoraka

E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa,informacija i poruka, Ëitanje SMS-a i e-maila itekstova na Internetu.

PISANJE E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπkuE zaokruæivanje toËnoga odgovora, podcrtavanje

zadanih elemenataE odgovaranje na pitanja o poznatom sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementimaE provjera razumijevanja tekstova u zadatcima

viπestrukog izboraE popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta uz dodavanje novih elemenataE pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje

pitanjaE pisanje voenih sastava (do 10 reËenica )E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a,

ispunjavanje obrazaca

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i

auditivnih poticaja i pisanoga tekstaE izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstavaE koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i

rjeËnikaE uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i

njihova primjenaE stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja i

izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice iπkole

E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËjaE razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezikaE razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

vlastitom napretku i napretku drugihE sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika (EJP)

7. RAZREDsedma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Putovanje: odabir odrediπta, odabir

prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci),turistiËka agencija, kupnja karata, spremanjeprtljageKljuËne strukture i izriËaji: Potremmo partire per…Vorrei andare a/in… Mi piacerebbe visitare... Viaggiare intreno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione.All’agenzia turistica posso chiedere informazioni, comprarei biglietti… Preparare i bagagli.

2. ZraËna luka: odlazak u zraËnu luku, aktivnostiprije, u tijeku i poslije letaKljuËne strukture i izriËaji: L’autobus per l’aeroportoparte da… L’aereo parte alle… Controllare i bagagli, ilpassaporto. L’aereo decolla… prende quota…L’atterraggio… L’hostess, il pilota.

3. Rim: povijesni, umjetniËki i turistiËki aspekti,snalaæenje u stranome graduKljuËne strukture i izriËaji: Oggi visitiamo… Sarebbeinteressante vedere… Per arrivare in… Prendiamo lametropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta.

4. Posjet tipiËnomu restoranu: komunikacija urestoranu, odabir autohtone hrane i piÊaKljuËne strukture i izriËaji: Prenotare un tavolo per...Consultare la lista dei cibi e delle bibite… Chiamare ilcameriere. Per primo prendo… Per secondo prendiamo…Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) ècompreso.

5. Æivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka,druæenje, glazbaKljuËne strukture i izriËaji: La sera mi piace uscire con…Vado in discoteca… Mi piace la musica di… Staseraandiamo al cinema / a teatro / al concerto di…

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

206

Page 209: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Ljudsko tijelo: πirenje poznatoga rjeËnika(vokabulara), lakπi zdravstveni problemi,komunikacija pri traæenju pomoÊiKljuËne strukture i izriËaji: Non mi sento bene... mi famale... Vado dal medico/all’ambulatorio/all’ospedale/alpronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia.

7. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi,vulkani, Alpe, Sicilija ili SardinijaKljuËne strukture i izriËaji: I parchi nazionali in Italiasono… Le Alpi si trovano… I vulcani sono… La Sicilia…Le bellezze naturali… I monumenti storici…

8. Talijanska popularna glazba: poznati pjevaËi,naslovi pjesama, festivali popularne glazbeKljuËne strukture i izriËaji: I miei cantanti preferitisono… So cantare... Seguo il festival della canzone...

9. Blagdani i svetkovine: obiËaji uz proslavesvetkovina i blagdanaKljuËne strukture i izriËaji: Il Natale, il Capodanno, laPasqua, il Carnevale… Le tradizioni e le specalitàgastronomiche.

IZBORNE TEMEU sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije i pjesme. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja, npr.obradba jedne talijanske pokrajine.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 7. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 800 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja oko 950leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia seobradba od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu.RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima

GRAMATI»KE STRUKTUREPristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu

gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika setumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkogzapamÊivanja paradigmi i pravila.

GlagoliE bezliËni oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezliËni

izrazi (è bello, è possibile/impossibile, bisogna, è necessario)s infinitivom

E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola(essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere)

E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola(essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)

E uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfektaE tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i

imperfektu + gerundivE nepravilni glagoli u obraenim vremenima i

naËinima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere,scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere

ImeniceE neke uËestale imenice s nepravilnom mnoæinom

»lanE uporaba neodreenog i odreenog ËlanaE odreeni Ëlan s prijedlozimaE ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima

PridjeviE slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

ZamjeniceE naglaπene osobne zamjenice (subjekt, objekt),

nenaglaπene osobne zamjenice (direktni objekt) tenjihovo slaganje s participom proπlim, nenaglaπeneosobne zamjenice (indirektni objekt)

E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje sparticipom proπlim

E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaπenihzamjenica i priloænih oznaka

BrojeviE ponavljanje glavnih i rednih brojeva

PriloziE tvorba i uporaba priloga naËinaE stupnjevanje nekih prilogaE prilozi mjesta i vremena

PrijedloziE prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom,

uporabaReËenice

E upitne, vremenske, pogodbene u sadaπnjostiNa razini prepoznavanja

E gerundiv umjesto zavisnih reËenica, pogodbenereËenice u proπlosti Se potevo venivo subito.

E uporaba odreenog Ëlana uz geografska i vlastitaimena i prezimena

JEZI»NE FUNKCIJEU sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe

se jeziËne funkcije: izraæavanje vlastitih sklonosti priplaniranju i odabiru odrediπta putovanja (izleta),prijevoznoga sredstva te uvaæavanje i prihvaÊanje miπljenjadrugih, odgovarajuÊi komunikacijski obrasci,komunikacija u zraËnoj luci, traæenje informacija,opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistiËkihznamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu priodabiru jela i piÊa, naruËivanje, izraæavanje vlastitihsklonosti, opisivanje posjeÊenih lokaliteta, usporeivanje sasliËnim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraæavanjezadovoljstva/nezadovoljstva, traæenje medicinske pomoÊi,izraæavanje boli i nelagode, izraæavanje slaganja/neslaganjas miπljenjem drugih, opisivanje znaËenja pojedinihpraznika te naËina slavljenja i obiljeæavanja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

207

Page 210: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnimprijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjetakulturnim i povijesnim spomenicima i ostaliminstitucijama, traæenje informacija o redu voænje,turistiËkim prospektima, sluæenje zemljopisnom kartom,planom grada, itd., pridonijet Êe razvoju kulturoloπkekompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uzuoËavanje sliËnosti i razlika, razvijajuÊi toleranciju iempatiju prema stranoj kulturi.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezikE povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih tekstovaE razumijevanje namjera sugovornika

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskoga jezika

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenjedijaloga o poznatoj temi

E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja usklopu obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama premazadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenunekih elemenata

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzorakaE glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon

odsluπanih zvuËnih uzoraka E korektno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzorakaE Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa i

poruka, Ëitanje SMS poruka, e-maila, Interneta

PISANJEE prepisivanje tekstova prema predloπku (kao vjeæba za

diktat)E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementimaE provjera razumijevanja tekstova u zadacima

viπestrukoga izbora

E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje voenih sastavaka (do 10 reËenica)E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila,

ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnihpoticaja i pisanoga teksta

E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava ipostera

E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice irjeËnika i drugih izvora znanja

E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvanuËionice i πkole

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju injihova primjena u novom tekstu

E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga imaterinskoga jezika ili meu stranim jezicima

E sposobnost rjeπavanja problema uz koriπtenje novihtehnologija (Internet, raËunalo)

E razvijanje strategije suradniËkog uËenja i sposobnostiizlaganja o rezultatima rada u skupini

E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji radena zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)

8. RAZREDosma godina uËenja

CJELINE I TEME1. Neke poznate povijesne liËnosti: istraæivaËi,

znanstvenici, knjiæevnici i umjetnici (osnovnipodatci); zanimanjaKljuËne strukture i izriËaji: I famosi inventori italianisono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... GallileoGallilei è nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sueopere principali...

2. ©kolski sustav: uporedba πkolskoga sustava uItaliji i u Hrvatskoj; pisanje æivotopisa KljuËne strukture i izriËaji: La scuola elementare inItalia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,superiore), iscriversi all’università, laurearsi. Il miocurriculum vitae.

3. RaËunalo i Internet: prednosti i nedostatci KljuËne strukture i izriËaji: Invio un’ e-mail, frequentovari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi delcomputer.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

208

Page 211: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. OdjeÊa i obuÊa: talijanska moda i stilisti;rasprostranjenost talijanske modne industrije usvijetuKljuËne strukture i izriËaji: Mi tolgo... mi vesto... misvesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere iprezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. Igrandi stilisti italiani sono...

5. Talijanska televizija i tisak: TV program i vrsteemisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisaknovinski Ëlanci, promidæbeni oglasiKljuËne strukture i izriËaji: Seguo il programmatelevisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmimusicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Staseraandrà in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Lepagine pubblicitarie presentano...

6. Talijanski gradovi: znaËajke gradova,osobitosti suvremene ItalijeKljuËne strukture i izriËaji: Napoli, Milano, Venezia,storia e cultura, importanza economica, specialitàgastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.

7. Ekoloπki aspekti æivota: æivot u gradu, æivot naselu, ljubav prema æivotinjama i borba zaopstanak rijetkih vrstaKljuËne strukture i izriËaji: Vantaggi e svantaggi dellavita in città e in campagna, diritti degli animali, animali invia d’estinzione, la protezione/l’abbandono degli animali.

8. Blagdani i svetkovine: narodni obiËaji Italije;znaËenje gesta u talijanskoj kulturiKljuËne strukture i izriËaji: Tradizioni, feste e folclore: ilPalio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale diVenezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnepjesme, i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, podrobnije obradba jedne talijanske regije,izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 8. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 1000 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksiËkihjedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditiviπe od 9 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnomsatu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novimsadræajima. Nakon 8 godina uËenja jezika predvia sepostizanje razine A2 prema ZajedniËkom europskomreferentnom okviru za jezike.

GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu

gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatikase tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bezmehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila.Glagoli

E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola snenaglaπenim osobnim zamjenicama

E nepravilni glagoli u obraenim vremenima inaËinima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre,risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere

E uvjeæbavanje upotrebe glagolskih vremena obraenihdo 8. razreda

ImeniceE tvorba æenskog roda imenica (iznimke)E tvorba mnoæine imenica (iznimke)

PridjeviE tvorba æenskog roda pridjeva (iznimke)E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke)E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva

»lanE ispuπtanje Ëlana i uporaba Ëlana uz zemljopisno

nazivlje te osobna imena i prezimena Zamjenice

E odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, delquale, della quale...

E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu injihovo zdruæivanje s imperativom, gerundivom iinfinitivom

E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica s eccoE zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu i

akuzativu i njihovo mjesto u reËenici samo na razinirazumijevanja i prepoznavanja u tekstu

BrojeviE izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljeÊa, mjera i

teæinaPrilozi

E prilozi kojima se izraæava sumnja/dvojbaPrijedlozi

E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom:uporaba

ReËeniceE odnosne reËeniceE upravni i neupravni govorE pogodbene reËenice (Si + prezent ind., prezent/

futur, Si + imperfekt ind., imperfekt)Na razini razumijevanja

E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetnis oblicima za imperativ u 3. licu jednine i mnoæine uzavisnim reËenicama iza glagola æelje, volje, sumnje,itd.

E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica (dativ+ akuzativ) i njihovo mjesto u reËenici

E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica injihovo spajanje s imperativom, infinitivom,gerundivom i s ecco.

E izricanje stoljeÊa - il Duecento

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

209

Page 212: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju

se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o poznatimliËnostima, i analiza utjecaja na talijansku druπtvenustvarnost, opisivanje πkolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj,komunikacijski obrasci: pisanje æivotopisa, uporabainformatiËkoga nazivoslovlja na talijanskom, izraæavanjeglediπta prema uporabi raËunala i moderne tehnologije namladeæ, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijskiobrasci), iznoπenje miπljenja o poznatim talijanskimstilistima i televizijskom programu, izraæavanje sklonostiprema razliËitim vrstama programa, praÊenje talijanskogatiska, povlaivanje ili kritika, opis nekih veÊih talijanskihgradova, iznoπenje pozitivnih i negativnih znaËajkidanaπnje Italije, glediπte prema æivotu u gradu i na selu,diskusija o ekologiji i oËuvanju okoliπa, opisivanjetradicionalnih i folklornih obiËaja i blagdana u Italiji teusporedba sa sliËnim obiËajima u Hrvatskoj, iznoπenjeosobnoga iskustva.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima,prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima iostalim institucijama u gradovima, uporaba turistiËkihprospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanjetalijanske povijesti, kulture i nekih znaËajnijih umjetniËkihdjela i liËnosti proπirit Êe znanje o stranoj zemlji i omoguÊitÊe bolje razumijevanje njezine kulture proπirujuÊiinterkulturalnu kompetenciju. KritiËki stav premastereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiËajimapridonijet Êe boljem razumijevanju vlastite kulture.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezikE povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i didaktiËkih i kraÊih izvornih

tekstovaE razumijevanje namjera sugovornika

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka

E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenjedijaloga o poznatoj temi

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

okviru obraenih tematskih sadræajaE sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

u novim situacijamaE sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama E sposobnost sudjelovanja u dijalozima E sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog

predloπka i izricanje osobnih stavovaE sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez

njihE sposobnost primjene obraenih tema na osobna

iskustva

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzorakaE glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon

odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njihE Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka,

Ëitanje SMS-a , e-maila i Interneta

PISANJEE odgovaranje na pitanja o poznatom sadræajuE pisanje diktata s poznatim elementimaE provjera razumijevanja tekstova u zadatcima

viπestrukog izboraE popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcimaE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta

uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanjaE pisanje voenih sastava (do 20 reËenica)E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila,

ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka, pisanjebiografije

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi igramatiËkih struktura uz primjenu audiovizualnihpoticaja i pisanoga teksta

E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanihtekstova ili tematskih panoa

E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,rjeËnika i Ëasopisa na stranom jeziku

E koriπtenje novih tehnologija u traæenju informacija,samostalno pronalaæenje potrebnih informacija injihovo koriπtenje

E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja, analizepodataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvanuËionice i πkole

E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka E razvoj suradniËkog uËenjaE sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili

individualnog istraæivanja (poster, izlaganje)E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i

njihova primjena u novom tekstuE uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

210

Page 213: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

materinskoga jezika ili meu stranim jezicimaE razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezikaE razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)

Talijanski kaodrugi strani jezik

4. RAZREDprva godina uËenja

CJELINE I TEME1. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i

neformalna razina, osnovni komunikacijskiobrasci pri susretuKljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buongiorno!Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chisei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chiè? Questo è un bambino. Questa è una bambina.

2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanjeËlanova uæe obitelji i prijatelja, odreivanjegdje se tko nalaziKljuËne strukture i izriËaji: Chi è? Questo è il papà/ilnonno/l’amico di... Questa è la mamma/la nonna/lasorella/l’amica di...il bambino, i bambini, la bambina, lebambine... Dov’è...? Dove sono...?

3. Moj dom: opis kuÊe i stanovanja, imenovanjeosnovne opreme u kuÊi, odreivanje gdje se πtonalaziKljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è...? È... Che cosac’ è? C’ è... Dov’è...? È..., Non è..., in cucina, nel bagno,nel soggiorno, ecc.

4. Moje igraËke: imenovanje i opis predmeta,igraËke i igre, osnovne boje, odreivanje bojapredmeta, brojevi od 1-10KljuËne strukture i izriËaji: Ho/hai/ha/tantigiocattoli... Il trenino è grande. I vagoni sono rossi. Lamatita è gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto. Perfavore…? Grazie, prego... Com’è...? Come sono...? Diche colore è...? Di che colore sono...?

5. Æivot u πkoli: opis prostora i osnovneaktivnosti u πkoli, odreivanje pripadnosti,izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenjuKljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai? Canto, leggo,scrivo, disegno, porto... Di che colore è...? Lamia/tua/sua/mela è rossa... Com’è...? Ilmio/tuo/suo/panino è buono... Ascoltate! Disegnate!Sedetevi!

6. Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opisosobaKljuËne strukture i izriËaji: Com’è il ragazzo? Ilragazzo è piccolo/grande/bello/buono... Com’è laragazza?La ragazza è buona... Come sono i ragazzi/leragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazzesono piccole...

7. OdjeÊa: imenovanje i opis odjeÊe, bojeKljuËne strukture i izriËaji: Che cos’ è...? Che cosa c’è..? C’ è... Di che colore è...? Che cosa /ti metti/simette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette lamaglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la miagonna/ è sopra.../ sotto...

8. Godiπnja doba i atmosferske prilike: opisdnevne vremenske situacije, prikladna odjeÊa,izraæavanje osobnih stavovaKljuËne strukture i izriËaji: Mi piace.../Non mi piace...perché... Che stagione è...? È... Che tempo fa? Fa caldo,fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...

9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i uπkoli, izraæavanje osobnih stavovaKljuËne strukture i izriËaji: Invito tanti amici...preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov’è...?Dove sono...? Davanti.../ dietro...

10. Æivotinje: imenovanje i opis domaÊih i nekihdivljih æivotinja, kuÊni ljubimci i æivotinje uzooloπkom vrtu, glasanje æivotinja i korist oddomaÊih æivotinjaKljuËne strukture i izriËaji: Come fa...? Dov’è..? Dovesono...? Come sono...? Che cosa dà la gallina? La gallinadà…

11. Blagdani i svetkovine: nazivi, Ëestitanje, obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: San Nicolò, Santa Lucia, laBefana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! BounNatale!, Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tantiauguri!

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπirujudodatnim materijalima u okviru zadanih tematskihsadræaja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana,postera, Ëestitaka, prikupljanje slikovnog materijala iizradba panoa.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 1. godine uËenja jezika

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

211

Page 214: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 200leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalouvoditi viπe od 5 do 6 leksiËkih jedinica po nastavnomsatu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novimsadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih

uËenici usvajaju mehaniËki, a zatim se postupno osvjeπÊujenjihovo znaËenje u tekstu uz povezivanje s poznatimrjeËnikom. Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3.lice mnoæine u potvrdom i nijeËnom obliku

E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematskapodruËja u prva tri lica lica jednine i u 3. licumnoæine

E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednineE povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri

lica jednineE imperativ u okviru tematskih podruËja na razini

razumijevanja i mehaniËke uporabe; 2. lice jednine i2. lice mnoæine

Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja iglobalne uporabe)

E osobne zamjenice uz glagoleE pokazne zamjenice

Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæinemuπkog i æenskog roda imenica

E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rodu jednini i mnoæini uz imenice

Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalneuporabe)

E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskogroda pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæiniE oblici posvojnih pridjeva za muπki i æenski rod u prva

tri lica jednineBrojevi

E glavni brojevi od 0 do 10 E redni brojevi do 5

PrijedloziE na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim

uzorcimaPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od viπe elemenata. UpitnereËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come?, Dove?,Dov'è?, Per chi è?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante?

Na razini prepoznavanjaE prezent glagola avere, essere i uËestalih glagola uz

tematska podruËja u svim licima u potvrdnom,nijeËnom i upitnom obliku

E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijeËnom iupitnom obliku

E imperativ glagola u okviru tematskih podruËjaE osobne zamjenice u mnoæiniE brojevi do 31 za oznaËivanje datuma u mjesecuE neki uËestali prilozi naËina

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju

se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj iformalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,opisivanje ljudskoga tijela, izraæavanje stajaliπta, izraæavanjesvojine, opisivanje atmosferskih prilika, izraæavanjekoliËine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijskiobrasci uljudnoga ophoenja, Ëestitanja i zahvaljivanja.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja, opis stanovanja i æivota djece u Italiji, Ëestitanjai svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmicerazvijat Êe postupno razumijevanje prema stranoj kulturi irazliËitostima pridonoseÊi razvoju interkulturalnekompetencije. Usporedba se moæe proπiriti i na prvi stranijezik.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i kraÊih reËenicaE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranihrijeËi, reËenica i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

212

Page 215: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

prema zadanom predloπkuE sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz

izmjenu nekih elemenataE sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne

poticaje

»ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzorakaE Ëitanje abecede

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE podcrtavanje ili odabir zaokruæivanjem toËnoga

odgovora, precrtavanje suviπnih elemenataE povezivanje rijeËi i slikeE sposobnost prepisivanja prema uzorkuE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenicaE sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta

i pismeno odgovaranje na pitanjaE pisanje kraÊih ciljanih diktata

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi igramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnihpoticaja

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstavaE koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i

slikovnoga rjeËnikaE sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u

novim situacijama u individualnom radu ili u skupiniE stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i

zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkoleE razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezikaE razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline(EJP)

5. RAZREDdruga godina uËenja

CJELINE I TEME1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i

formalna razina, osnovni komunikacijskiobrasci pri susretuKljuËne strukture i izriËaji: Buongiorno! Buonasera!Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come tichiami? Mi chiamo... Chi è? È un ragazzo, unaragazza... Chi sei ? Sono un... una...

2. Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme πkolskogodmora, uæina, druæenje, uljudno ophoenjeKljuËne strukture i izriËaji: Durante l’intervallo hofame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favoremi dai la tua merendina / il tuo panino...Volentieri,ecco.... Grazie. Prego.

3. ©kolski pribor: nabrajanje i opis πkolskogpribora; matematiËke operacijeKljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’ è? C’ è... cisono... Dov’è l’ insegnante? Dove sono i ragazzi? Quantilibri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos’è? Èuno zaino... Com’è...? Lo zaino è nuovo. Chi è? È unoscolaro, un ragazzo, una ragazza... Com’è...? Comesono...? Il ragazzo è bravo. I ragazzi sono bravi.

4. Proslava roendana: pozivnice, Ëestitke,pokloni; bojeKljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne)ho...Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buoncompleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te...Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com’è? Come sono?Di che colore è...? Di che colore sono...?

5. Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednihaktivnosti, dani u tjednuKljuËne strukture i izriËaji: Scriviamo i compiti, metto inordine... prendo... vado al cinema/a teatro/alcompleanno/al supermercato... Vado a piedi... È sabato, ètardi. Il nunedì e il giovedi ho...

6. Prijevozna sredstva: gradski i meugradskiprijevoz, priprema za putovanje, stanovanje ugraduKljuËne strukture i izriËaji: Prendo l’autobus, vado dainonni, abitano al primo/al sesto, al... piano... Faccio lamia valigia e parto per... I miei zii partono domani…

7. Izlet: odnos meu prijateljima, higijenskenavike, snalaæenje u prostoru, godiπnja doba imjeseciKljuËne strukture i izriËaji: Il fine settimana inmontagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nelbagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... Ache ora? Alle sette, alle... Che stagione è? È... Che tempofa? I mesi dell’anno…

8. Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanjestola, ponaπanje za stolomKljuËne strukture i izriËaji: È ora di pranzo/di cena...Aiuto la mamma/il papà... Apparecchio la tavola.Sullatavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena?Leggo i numeri... Che ora è? Che ore sono? Sono le...Alleotto.

9. Blagdani i svetkovine: Ëestitke i obiËajiKljuËne strukture i izriËaji: la festa della mamma/delpapà, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, BuonNatale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buoncompleanno! Auguri!

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

213

Page 216: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, bajke i pjesmice. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, priËom Pinocchio (osnovni likovi i pouka)

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 2. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 300leksiËkih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalouvoditi viπe od 6 do 7 leksiËkih jedinica po nastavnomsatu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novimsadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je:

kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabugramatiËkoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godineuËenja. GramatiËke se strukture tumaËe u kontekstusituacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanjagramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.

GlagoliE prezent glagola essere i avere u potvrdom, nijeËnom i

upitnom obliku E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz

tematska podruËja u potvrdnom, nijeËnom i upitnomobliku

E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,nijeËnom i upitnom obliku

E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije upotvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku

E imperativ u okviru tematskih podruËja na razinirazumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2.lice jednine i 2. lice mnoæine

Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativuE pokazne zamjenice questo/a/i/e

ImeniceE jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod

u jednini i mnoæini uz imenice Pridjevi

E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda pridjevaE slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE pokazni pridjeva u jednini i mnoæiniE posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i

mnoæini

Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100E redni brojevi do 12E uporaba brojeva uz odreivanje datuma

PrijedloziE uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazimaE pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim Ëlanom u

kontekstuPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od viπe elemenata. UpitnereËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come sono?,Dov'è?, Dove sono?, Quanto?, Per chi è?, Perché?,Quando?

Na razini prepoznavanjaE imperativ glagola u okviru tematskih podruËja, oblici

za uljudno oslovljavanjeE uporaba prezenta za izricanje buduÊnostiE uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana ispred

imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojnipridjev

E izraæavanje koliËine partitivnim Ëlanom ili samoprijedlogom di

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju

se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj iformalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,imenovanje i opisivanje predmeta i izraæavanje odnosa uprostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izraæavanjestajaliπta, izraæavanje svojine, opisivanje atmosferskihprilika i godiπnjih doba, izraæavanje vremena, izraæavanjekoliËine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijskiobrasci uljudnog ophoenja, Ëestitanje i zahvaljivanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja, tipiËna talijanska vlastita imena, kulturastanovanja, tipiËna talijanska jela, Ëestitanje i svetkovanjeblagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno Êeproπirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeÊajeempatije i tolerancije prema razliËitostima. Usporedba spoznatim sadræajima iz prvoga stranog jezika doprinosirazvoju interkulturalne kompetencije.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica, razumijevanje

osnovnih namjera sugovornikaE uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

214

Page 217: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilnog ponavljanjagovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenihrijeËi, reËenica i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanjeosoba, predmeta i situacija

E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovnepoticaje

»ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi i reËenica na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i

kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzorakaE sposobnost Ëitanja i razumijevanja kraÊih uputa i

poruka

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE zaokruæivanje toËnoga odgovora, podcrtavanje ili

precrtavanje suviπnih elemenata tekstaE uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora u

talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravilagrafije

E uoËavanje razlika izmeu grafijskih pravila utalijanskom i hrvatskom jeziku

E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanjereËenica

E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog tekstai pismeno odgovaranje na pitanja

E pisanje kraÊih ciljanih diktataE sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki,

kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnimpodatcima

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkihstruktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju ukontekstu reËenice

E sposobnost primjene steËenih znanja u novimsituacijama u individualnom radu ili u radu u skupini

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstavaE koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,

slikovnoga rjeËnika i rjeËnikaE stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i

zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkoleE razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezikaE razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocje-

njivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) inapretku drugih

6. RAZREDtreÊa godina uËenja

CJELINE I TEME1. Pozdravi: formalna i neformalna razina,

osnovni komunikacijski obrasci pri susretuKljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Arrivederci! Buongiorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.

2. PoËetak πkolske godine: πkolski praznici,planovi za buduÊnost i organizacija πkolskih iizvanπkolskih aktivnostiKljuËne strukture i izriËaji: Quando iniziano le lezioni?L’orario, le attività extrascolastiche, le vacanze estive.Quest’anno seguirò un corso di...

3. Poπtanske poπiljke: poπta, vrste poπtanskihpoπiljki, slanje poπiljaka, ispunjavanje obrazaca,plaÊanje, pisanje razglednicaKljuËne strukture i izriËaji: Una cartolina, una lettera,l’indirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire untelegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allosportello.

4. Vrste telefonskih komunikacija: telefon,telefonska govornica, mobitel, korisnitelefonski brojeviKljuËne strukture i izriËaji: Il telefono, telefonare (trapoco, tra un’ora, domani...), una cabina telefonica. Pronto,chi parla? Consultare l’elenco telefonico, il cellulare (iltelefonino), un SMS, un’ e-mail.

5. Kupovanje: trgovaËki centri, male trgovine,trænica; odabir prehrambenih proizvoda, voÊa,povrÊa i piÊaKljuËne strukture i izriËaji: andare al mercato/alsupermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare lecompere, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa,prendere lo scontrino.

6. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijeneproizvoda u kunama i eurima; izricanjenadnevaka i Ëitanje sata; redni brojevi do 20KljuËne strukture i izriËaji: Scusi, quanto costa? 150

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

215

Page 218: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kune, 2 euro... Che giorno è? Scrivere la data. Dicembre èil dodicesimo mese dell'anno. Che ora è?È... Sono le...

7. Talijanska kuhinja: tipiËna talijanska jela,gastronomski specijaliteti, obroci tijekomdana, prehrambene navikeKljuËne strukture i izriËaji: Faccio la prima colazionealle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Hocominciato con l’antipasto, per primo/per secondo hopreso… I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, glispaghetti...

8. Odnosi u porodici: rodbinske veze,pripremanje porodiËne proslaveKljuËne strukture i izriËaji: Oggi è il compleanno /l’anniversario / l’onomastico di… La famiglia: il marito, lamoglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavolaper la festa di…

9. ©portovi: ekipni i individualni πportovi,odgojni utjecaj πporta na mladeKljuËne strukture i izriËaji: Sono sportivo, pratico… mialleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sportpreferito è…

10. Izlet na kraju πkolske godine: snalaæenje unepoznatom gradu, koriπtenje plana grada,davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu,koriπtenje zemljopisne karteKljuËne strukture i izriËaji: Mettersi d’accordo, fare unagita a… consultare la pianta della città… Per favore,dov’è…? Presento la mia città.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, osnovni geofiziËki podatci o Italiji i njezinimnajpoznatijim gradovima.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 3. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja do 450 leksiËkih jedinica. Priobradi novoga leksika preporuËa se uvoenje od 7 do 8leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËkiponavlja i proπiruje novim sadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE U πestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i

eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja iusustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika setumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja iispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.

GlagoliE prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere,

rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom inijeËnom i upitnom obliku

E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scareE futur I. pomoÊnih glagola essere i avereE futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacijeE futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacijeE futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire,

fare, potere, volere, dovere, stare, bereE futur I. glagola na -care, -gare, -scareE perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s

pomoÊnim glagolom avere i essereE tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfektaE perfekt povratnih glagolaE imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2.

lice mnoæine, a ostali oblici na razini prepoznavanja irazumijevanja)

ZamjeniceE osobne zamjenice u svim licima u nominativuE nenaglaπene liËne zamjenice za treÊe lice u akuzativuE pokazne zamjenice questo/a/i/e

ImeniceE jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenicaE slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lan E partitivni Ëlan E odreeni Ëlan i njegova uporaba uz imenice za

rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjevPridjevi

E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoæiniE oblici pridjeva bello ispred imenicaE pravilno stupnjevanje pridjevaE nepravilno stupnjevanje pridjeva buono

BrojeviE glavni brojevi do 1 000 000E redni brojevi do 20E uporaba brojeva uz odreivanje datuma

PrijedloziE uporaba prijedloga u izrazima s Ëlanom i bez njegaE pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU,

CON, PER s odreenim Ëlanom u kontekstuPrilozi

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjestaReËenice

E jednostavne reËenice od viπe elemenata. UpitnereËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come sono?,Dov'è?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi è?,Perché?, Quando?

Na razini prepoznavanjaE imperativ za uljudno oslovljavanjeE neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraÊanjuE imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rodE nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva,

primjerice cattivo...E uporaba prijedloga s odreenim Ëlanom ili bez njega

u izrazima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

216

Page 219: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su

jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj iformalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta iodreivanje odnosa u prostoru, traæenje i davanjeinformacija, izraæavanje stajaliπta, izraæavanje svojine,izraæavanje koliËine i cijene, potvrivanje i nijekanje,prepriËavanje dojmova o doæivljajima na izletu, izricanjeosobnoga stava prema πportskim aktivnostima iprovoenju slobodnoga vremena, izraæavanje slaganja ilineslaganja s nekim prijedlogom

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja na poπti, u duÊanu, itd.., uporaba eura uodnosu na kunu, tipiËna talijanska jela i obroci, Ëestitanja isvetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice(izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnimgeofiziËkim smjeπtajem Italije i najpoznatijih gradovaproπiruju kulturoloπku kompetenciju uËenika razvijajuÊiinterkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanjesvijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadræajima mogu sekoristiti informacije steËene tijekom uËenja prvogastranoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE sluπanje s razumijevanjem, sluπanje i gledanje filma ili

videa s razumijevanjemE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnog jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i uputa - uoËavanje razlika u

izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezikau odnosu na hrvatski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranihrijeËi, reËenica, dijaloga i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenunekih elemenata

E sposobnost traæenja objaπnjenja i informacija E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

osoba, predmeta i situacijaE sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne

ili tekstualne poticajeE sposobnost iznoπenja osobnih glediπta i iskustava

»ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi, reËenica i kraÊih

tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnihuzoraka

E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstovanakon odsluπanih zvuËnih uzoraka

E Ëitanje kraÊih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa,naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova sInterneta

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπku ili podcrtavanje toËnog odgovora teprecrtavanje suviπnih elemenata

E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanjenovih elemenata

E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanjesadræajno povezanih reËenica

E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanjaE pisanje kraÊih diktata E pisanje kraÊih sastava uz pomoÊ natuknicaE pisanje kraÊih poruka i biljeæaka, SMS-a, e-maila

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkihstruktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustrojuuz moguÊnost njihove primjene na sliËnimprimjerima

E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja iprimjena uspjeπnih strategija za njihovo pamÊenje

E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava(postera, mapa)

E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice islikovnoga rjeËnika i rjeËnika

E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionicei πkole

E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji radena zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,osoba i radnji

E sposobnost organizacije individualnog rada i rada uskupini na rjeπavanju postavljenog zadatka

E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka naosnovi primjera

E sposobnost izlaganja postignutih rezultataE razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

217

Page 220: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. RAZREDËetvrta godina uËenja

CJELINE I TEME1. Putovanje: priprema, odlazak na æeljezniËki

kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, redvoænje, kupnja karata, spremanje prtljageKljuËne strukture i izriËaji: Parto per… Vado allastazione ferroviaria/all’ufficio informazioni/allo sportello.Consulto l’orario delle partenze. Prenoto un posto…Compro un biglietto di andata e ritorno per… Preparo ibagagli…

2. ÆeljezniËki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru,grafiËki simboli na kolodvoru i u vlaku injihovo znaËenjeKljuËne strukture i izriËaji: Prendo un carrello, consultoil monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario…Compro i giornali all’ edicola… Salgo sul treno…i simboligrafici/la stazione/il treno.

3. Rim: povijesni, umjetniËki i turistiËki Rim;snalaæenje u nepoznatom graduKljuËne strukture i izriËaji: una visita turistica, imonumenti, una guida turistica, come usare la pianta dellacittà.

4. Posjet tipiËnomu talijanskomu restoranu:gastronomski specijaliteti i tipiËni jelovnik,ponaπanje za stolom, pripremanje stola zarazliËite svetkovine, izraæavanje vlastitogastava prema odabiru jela i piÊaKljuËne strukture i izriËaji: A cena in un tipico ristoranteitaliano, prenotare un tavolo vicino a.../ nell’angolo…Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriereconsiglia il menu... le specialità sono… Prenda… No,grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace...preferisco...

5. Æivot mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska,druæenjeKljuËne strukture i izriËaji: In città i giovani sidivertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca...Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti…

6. Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proπireno), lakπizdravstveni problemi, komunikacija pritraæenju medicinske pomoÊiKljuËne strukture i izriËaji: Le parti del corpo umano,all’ ambulatorio, la visita, il medico, l’ infermiera, avere lafebbre, fare le radiografie, la ricetta.

7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanjadjelatnosti, proizvodiKljuËne strukture i izriËaji: Il panettiere, la panetteria, ilpane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, lapasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico,l’ospedale, l’ambulatorio, curare i malati/la comessa, ilnegozio, gli articoli…

8. Ljetni praznici: odabir naËina provoenjaljetnih praznika, turistiËka agencija, prijevoznasredstvaKljuËne strukture i izriËaji: Le vacanze estive, almare/in montagna/all’estero, in un albergo/incampeggio/in una pensione, chiedere informazioniall’agenzia turistica. I mezzi di trasporto: l’aereo, lamacchina, il treno…

9. Italija: zemljopisni poloæaj, klima, regije,gradovi, prirodne ljepoteKljuËne strukture i izriËaji: Le regioni, i capoluoghi;l’ambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;imari, i laghi, le isole.

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, gestualno sporazumijevanje meu Talijanima,znaËenje uËestalih gesta u svakodnevnom æivotu Talijanauz usporedbu s vlastitom kulturom

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 4. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja do 600 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksika preporuËuje se uvoenje od 8 do9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËkiponavlja i proπiruje novim sadræajima.

GRAMATI»KE STRUKTURE U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i

eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkog nazivlja iusustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika setumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja iispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.Glagoli

E ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfektaobraenih pravilnih i nepravilnih glagola

E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnihglagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare,volere, potere, dovere, piacere

E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskomjeziku

E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija,kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere,andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporabakondicionala u talijanskom

E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare uprezentu i imperfektu + gerundiv,

E uËestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima inaËinima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

218

Page 221: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ZamjeniceE naglaπene osobne zamjenice u svim licima u

nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozimaE nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu (direktni

objekt) i njihovo slaganje s participom perfektaE nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ( indirektni

objekt)E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s

participom perfektaImenice

E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenicaE imenice s nepravilnom mnoæinom (dijelovi ljudskog

tijela)E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

»lan E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E uporaba padeænih prijedlogaE ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima

Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i brojuE nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu

situacije)Brojevi

E ponavljanjePrijedlozi

E uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u

kontekstuE uporaba prijedloga u izrazima

Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËinaE pravilna tvorba i uporaba priloga naËina

ReËeniceE reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice s: Chi?,

Che cosa?, Com'è?, Come sono?, Dov'è?, Dove sono?,Quanto?, Per chi?, Perché?, Quando?

Na razini prepoznavanjaE uporaba gerundiva umjesto zavisne reËeniceE uporaba nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu

i njihovo mjesto u reËeniciE uporaba ili ispuπtanje odreenog Ëlana u izrazima, uz

imena zemalja, pokrajina, gradova i ostaloggeografskog nazivlja, Ëlan uz osobna imena iprezimena.

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su

jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj iformalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,traæenje i davanje informacija, izraæavanje glediπta i æelja,izraæavanje svojine, predlaganje, prihvaÊanje i odbijanjeprijedloga, opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja, opisivanjeljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izraæavanje nelagodei boli, traæenje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti iizraæavanje osobnih dojmova, izraæavanje koliËine,

potvrivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnogaophoenja i izraæavanje gestama u svakodnevnojkomunikaciji meu Talijanima, tipiËni talijanski restorani igastronomska ponuda, moguÊnosti smjeπtaja u turistiËkimodrediπtima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskimuvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekihregija s regionalnim srediπtima, sluæenje zemljopisnomkartom sadræaji su koji ciljano proπiruju interkulturalnukompetenciju uËenika razvijajuÊi interes i razumijevanje zarazliËitosti. SliËni sadræaji povezuju se s nastavom prvogastranoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnog ili pisanog jeziËnog

sadræajaE razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim

elementimaE prepoznavanje i razumijevanje kraÊih usmenih

izvornih poruka ( televizijske reklame, izvornepjesme, itd.)

E razumijevanje jednostavnih auditivnih iaudiovizualnih izvornih poruka

E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnihskupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jeziku kontekstu usmenih poruka

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorkui bez njega

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenihrijeËi, reËenica, dijaloga, kraÊih tekstova i pjesmica

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenatau novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijamaprema zadanom predloπku ili bez njega

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenuelemenata

E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenjaE sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

219

Page 222: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnihstavova i æelja

E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz predloæakili bez njega

E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti,proπlosti i buduÊnosti

»ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i

kraÊih tekstova bez neposrednog uzorkaE Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka

(recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute,turistiËke obavijesti, SMS poruke, e-mail, Internet,itd.)

PISANJEE prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema

predloπkuE odabir zaokruæivanjem, podcrtavanjem i

povezivanjem elemenata tekstaE sposobnost pisanja prema uzorku i bez njegaE popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

reËenica i kraÊih tekstova sadræajno povezanih sobraenim temama

E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog tekstai pismeno odgovaranje na pitanja

E pisanje diktata i kraÊih sastavakaE pisanje pitanja na zadani tekstE pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog

tekstaE pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima i

nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka ie-maila

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkihstruktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnihpoticaja

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju isposobnost njihove samostalne primjene

E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnimustrojima (strani - materinski jezik.; strani - stranijezik.)

E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,

slikovnog rjeËnika, rjeËnika i drugih izvornihmaterijala

E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja, analize izakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole

E koriπtenje novih tehnologija u pronalaæenjupotrebnih podataka

E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka naosnovi primjera

E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji radena zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

E sposobnost usmenog ili kraÊeg pismenog izlaganja odogaajima iz svakodnevnog æivota

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku (EJP)

E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanjauËenika i njihovog napretka

8. RAZREDpeta godina uËenja

CJELINE I TEME1. PoËetak πkolske godine: prepriËavanje

dojmova s praznika, opis osoba, njihovoponaπanje, znaËaj (karakter) i izgledKljuËne strukture i izriËaji: Il ritorno a scuola, lechiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e delloro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso/egoista...

2. Tisak za mlade: pisma uredniπtvu, odnosi sroditeljima i vrπnjacima, problemi mladih,izgled, simpatije, itd. Pravila druπtvenogaponaπanja.KljuËne strukture i izriËaji: il giornalino per ragazzi,l’angolo della posta, i problemi dei giovani, il rapporto con igenitori, l’aspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primoamore, chiedere/ dare consigli a.

3. Ustrojstvo zajedniËkoga druæenja: pripremazajedniËkog provoda, kupovanje i spremanjezakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi,stajaliπte prema horoskopu; odreivanjedatuma i pisanje datumaKljuËne strukture i izriËaji: avere una casa/unappartamento a disposizione, organizzare una festa traamici, l’oroscopo e la superstizione, indicare la data.

4. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovistanovnici, razliËite zemlje, nacionalnosti,jezici, zastave, zajedniËki problemi; ekologija izdrav æivot; oËuvanje Zemlje od zagaenjaekoloπko osvjeπÊivanje i svjesno djelovanje naoËuvanju okoliπa u gradu i u prirodi.KljuËne strukture i izriËaji: I continenti, gli stati, lebandiere, le nazionalità e le lingue. I problemi delle grandicittà, l’inquinamento, il traffico, l’acqua potabile, i rifiuti,come salvare la natura.

5. Svakodnevni æivot tipiËne talijanske obitelji:ponaπanje Ëlanova obitelji, upute prije odlaskana dnevne obveze, odnosi meu Ëlanovimaobitelji KljuËne strukture i izriËaji: una giornata tipica di unafamiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare unascusa, fare attenzione…

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

220

Page 223: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Prometna sredstva: gradski i meugradskipromet, prometna sredstva i prometniznakovi, problemi gradskoga prometa, pravilaponaπanja u prometu, manja prometnanezgodaKljuËne strukture i izriËaji: ( non) andare d’accordo,chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi ditrasporto: il tram, la metropolitana, il pullman, la nave, lanave traghetto, rispettare la segnaletica stradale.

7. Sudjelovanje na natjecanju: iznoπenje miπljenjao prednostima i nedostatcima sudjelovanja nanatjecnju; odnos meu vrπnjacimaKljuËne strukture i izriËaji: presentarsi a un concorso di...fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente, essere informa, partecipare a…

8. Uloga televizije u svakodnevnom æivotuobitelji: odabir programa, usporedbatalijanskoga i hrvatskoga programa, kritiËanodnos prema pojedinim emisijama, koriπtenjevideoteka i DVD-aKljuËne strukture i izriËaji: seguire una trasmissione, iprogrammi iniziano… il telegiornale, la pubblicità, guardareun film giallo / di fantascienza / western / umoristico /documentario / un programma interessante/ noioso...

9. Kupovanje odjeÊe i obuÊe: odreivanjekonfekcijskoga broja za odjeÊu i obuÊu,problemi pri odabiru, odabir odjeÊe i obuÊeprema meteoroloπkim prilikama, ponaπanje utrgovini, najpoznatije robne kuÊe u Italiji i kodnas. Poznati talijanski modni kreatori.KljuËne strukture i izriËaji: i grandi magazzini, lecompere, gli sconti, le svendite, l’abbigliamento, le calzature.I grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più notisono...

10. Prognoza vremena: vremenske prilike urazliËitim godiπnjim dobima, znaËenje simbolana prognostiËkoj kartiKljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel/bruttotempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo èsereno/nuvoloso. Il mare è calmo/mosso...

IZBORNE TEMEU okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodnerecitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnimmaterijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.Primjerice, blagdani i svetkovine i talijanska tradicijanjihova slavljenja uz usporedbu sa sliËnim tradicijama kodnas.

ODGOJNO-OBRAZOVNAPOSTIGNUΔA

ZNANJA

LEKSI»KA PODRU»JALeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim

nastavnim temama. Tijekom 5. godine uËenja jezikapredvia se aktivna uporaba oko 700 leksiËkih jedinica, ana planu razumijevanja do 850 leksiËkih jedinica. Priobradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do10 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik secikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Nakon 5godina uËenja jezika uËenici mogu postiÊi razinu A1+prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru zajezike. UËenici Êe samo u nekim podruËjima moÊidostignuti razinu A2.

GRAMATI»KE STRUKTUREU osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i

eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja iusustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika setumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenje iispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. Glagoli

E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena inaËina pravilnih i nepravilnih glagola premakontekstu

E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima inaËinima

E uporaba nenaglaπenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ)uz glagolska vremena i naËine

E glagoli tipa mettere - mettersi, lavare - lavarsi, guardare -guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu

ImeniceE tvorba æenskog roda imenicaE imenice s razliËitim oblikom za muπki i æenski rodE mnoæina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih

oblikaE nepravilna mnoæina imenicaE imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan

PridjeviE tvorba æenskog roda i mnoæine, grafijska pravila kod

pisanja nekih oblika E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i brojuE razlika izmeu molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i

priloga»lan

E uporaba Ëlana uz imena kontinenata, zemalja izemljopisnih naziva

E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazimaZamjenice

E naglaπene osobne zamjenice u svim licima unominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)

E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozimaE nenaglaπene osobne zamjenice u dativu (indirektni

objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovomjesto u reËenici u odnosu na glagol

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

221

Page 224: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E nenaglaπena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosuna glagol u prezentu i perfektu, slaganje sa glagolomu perfektu

E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu iliakuzativu s 2. licem jednine imperativa glagola fare,dare, dire, stare, andare, zdruæivanje zamjenica simperativima glagola

E spajanje zamjenica s ECCOE spajanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu

s infinitivom i gerundomE odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd.

Brojevi E izricanje cijene, nadnevka, mjera i teæine

PrijedloziE uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u

kontekstuE uporaba prijedloga u izrazima

Prilozi E prilozi vremena, mjesta i naËinaE uporaba priloænih oznaka CI i NE i razlika u uporabi

u odnosu na nenaglaπene zamjenice CI i NEReËenice

E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice s: Chi?,Che cosa?, Com'è?, Come sono?, Dov'è?, Dove sono?,Quanto?, Per chi...?, Perché..?, Quando?

E upravni i neupravni govor, odnosne reËeniceNa razini prepoznavanja

E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetnis oblicima imperativa, konjunktiv prezenta uzavisnim reËenicama iza glagola sumnje, æelje, itd.

E zdruæene nenaglaπene osobne zamjenice dativ +akuzativ i njihovo mjesto u reËenici, zdruæivanje tihoblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco

E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, uodnosnim reËenicama.

E pogodbene reËenice u sadaπnjosti i u proπlosti: Seposso, vengo/verrò da te. Se potevo, venivo.

JEZI»NE FUNKCIJEU okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne

su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoji formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima iobitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina,opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih iprostornih odnosa, traæenje i davanje informacija,izraæavanje stavova i æelja, izraæavanje osjeÊaja radosti,slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeÊanja i kritike,izraæavanje svojine i pripadnosti, opisivanje proπlihdogaaja i sjeÊanja i iznoπenje osobnih planova zabuduÊnost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje iizraæavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuenje,odbijanje i prihvaÊanje ponude, zahvaljivanje, Ëestitanje,uvjeravanje, izricanje æaljenja, ispriËavanje, izraæavanjekoliËine i mjere, potvrivanje i nijekanje

KULTURA I CIVILIZACIJAU pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim

sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊihsadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenostidobi i interesima uËenika. Komunikacijski obrasciuljudnoga ophoenja, tipiËna talijanska obitelj, odnosiadolescenata s roditeljima, æivot mladih u Italiji, naËinzabave, moda, modni kreatori, problemi æivota u gradu iekologija, televizijski programi, tisak za mlade,multikulturalnost i suæivot meu narodima, blagdani isvetkovine s karakteristiËnim obiËajima sadræaji su kojirazvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interesuËenika za dodatno proπirivanje nekih tema. Sadræaji sepovezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika.

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI

SLU©ANJEE neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

stranom jezikuE povezivanje audiovizualnog pisanog jeziËnog sadræajaE razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim

elementimaE razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame,

upute s razglasa, televizijski program, kraÊeinformacije, meteoroloπki izvjeπtaj, upute o stanju nacestama, meteoroloπke informacije, izvorne talijanskepjesme

E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnihskupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualnosporazumijevanje meu Talijanima

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNAINTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja iponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih iintonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorkui bez njega

E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcijegovorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranihrijeËi, reËenica, dijaloga, kraÊih tekstova i pjesama

E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne ineverbalne poticaje

E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja uokviru obraenih tematskih sadræaja

E sposobnost opisivanja i davanja miπljenja i savjeta naosnovi usvojenih elemenata u novim situacijama

E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama iraspravama prema zadanom predloπku ili bez njega

E sposobnost traæenja obavijesti i objaπnjenjaE sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnihnazora, sudova i æelja

E sposobnost prepriËavanja obraenih tekstova uzpredloæak ili bez njega

E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti,proπlosti i buduÊnosti

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

222

Page 225: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom iformalnom obliku

»ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini

prethodno obraenih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i

tekstova bez neposrednog uzorkaE Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani

tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska, upute zauporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMSporuke, Internet

PISANJEE pisanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E zaokruæivanje, podcrtavanje ili precrtavanje

elemenata u tekstuE sposobnost pisanja prema uzorku i bez njegaE popunjavanje teksta rijeËima ili reËenicama koje

nedostaju te pisanje kraÊih tekstova sadræajnopovezanih s obraenim temama

E sposobnost povezivanja elemenata predloæenogteksta, pismeno odgovaranje na pitanja

E pisanje diktata i kraÊih sastavaE pisanje pitanja na zadani tekstE pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog

tekstaE pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima,

nazorima i problemima (pismo, razglednica, dnevnik,pismo uredniπtvu Ëasopisa za mlade, æivotopis, SMS,e-mail)

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM

E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkihstruktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnihpoticaja

E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju isposobnost njihove samostalne primjene

E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnimustrojima (strani jezik - materinski jezik.; strani jezik- strani jezik)

E izradba dodatnih nastavnih sredstava, dosjea,tematskih panoa, postera

E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,slikovnog rjeËnika, rjeËnika, gramatike i drugihizvornih materijala, Interneta, televizije, videa, CD-roma, DVD-a

E koriπtenje uspjeπnih strategija u uËenju jezika,individualno i suradniËko uËenje

E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,analize i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvanuËionice i πkole

E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka naosnovi primjera

E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji radena zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,osoba, dogaaja i vlastitih doæivljaja

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti ovlastitom napretku (EJP)

E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanjauËenika i njihovoga napretka

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

223

Page 226: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVOD

PRIKAZ PREDMETA:Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ

gotovo Ëetiristo godina, od trenutka kad su Isusovciosnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. UËenje klasiËnihjezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svimrazredima bilo uobiËajeno. To danas zovemo ≈rano uËenjeklasiËnih jezika«, po kojem se latinski jezik uËi od petog doosmog razreda u Ëetverogodiπnjem programu po tri satatjedno.

Nastavna podruËja koja obuhvaÊapredmet:

1. VOKABULAR (RJE»NIK)Usvajanje i razumijevanje rijeËi treba zapoËeti sustavno

od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poËeti odprovjere usvojenog rjeËnika. Pri tome uËitelj moæe izvrπitii izbor nauËenih rijeËi, jer se u tekstovima nuæno javljaju ineke rijetke rijeËi. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ihpovezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekomdrugom kriteriju, a osobito ih treba povezivati s rijeËimakoje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. Doprelaska na Ëitanje klasika poËetkom 8. razreda i tijekomtog Ëitanja treba ovladati osnovnim rjeËnikom kojiomoguÊuje snalaæenje na sloæenijim tekstovima.

U poËetku uËenja uËenike treba uputiti u naËinnavoenja rijeËi u rjeËniku, a pri prelasku na Ëitanje klasikatreba ih uputiti u naËin koriπtenja rjeËnika.

2. GRAMATIKA (SLOVNICA)U prve tri i pol godine uËenja (od 5.r. do kraja prvog

polugodiπta 8.r.) treba usvojiti cjelokupno gramatiËkogradivo:

E glasovni sustav, pismo, pravopis i izgovorE deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i

nepravilnostima)E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i

nepravilnostima)E prijedloge i brojeveE sintaksu padeæa (u izboru)E sintaksu konstrukcijaE sintaksu nezavisnih i zavisnih reËenicaE neupravni govorPri Ëitanju klasika (8. razred) treba proπiriti gramatiËkogradivo:E pojmom diskursa (razgovora - govora)E relativnim povezivanjemE razradbom promjene reËenice u neupravnom govoru

3. »ITANJEUËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te

intonaciju reËenice. UËenici moraju poznavati klasiËni itradicionalni izgovor na razini uporabe. Program se izvodina klasiËnom izgovoru latinskog jezika, a trebakontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovorkako bi ga uËenici i praktiËno svladali, a osobito Ëesto trebau izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uËenici lakπeËitali i razumjeli internacionalizme kao i druge terminenastale iz latinskog jezika.

4. RAZUMIJEVANJETekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom

pri kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËa-vanje gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu.Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o grama-tiËkom ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatogustrojstva s kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza.

5. PREVO–ENJEPrvi pristup prevoenju mora biti πto doslovniji, a zatim

se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevimahrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanjereËeniËnih dijelova dokaz su da je uËenik shvatio strukturulatinskog teksta.

6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAUËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturno-

povijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenjalatinskih tekstova uËenici usvajaju razliËite spoznaje orimskoj civilizaciji. Tijekom Ëetiri godine uËenja latinskogjezika uËenici moraju nauËiti sadræaje iz podruËja:

E knjiæevnostiE povijestiE kulture i civilizacije

Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuænoovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oniËine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje uËeniktijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora usvojiti:

E knjiæevnost: upoznati se s glavnim predstavnicimarimske knjiæevnosti te s osnovnim znaËajkamahrvatskog latinizma

E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima irazdobljima rimske povijesti; povezati ih s temeljnimpojmovima arheologije i hrvatskom kulturnombaπtinom

E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaËajkamarimske kulture, mitologije i s najvaænijim obiËajimastarih Rimljana; knjiæevno-povijesne i religijsko-mitoloπke sadræaje treba povezivati s vaænijimsadræajima iz grËke kulture i civilizacije

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

224

POSEBNI PROGRAMI: KLASI»NI JEZICI

LATINSKI JEZIK

Page 227: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Vertikalna i horizontalna povezanost unutarpredmeta:

Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali seneke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem iliproπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekomËetverogodiπnjeg programa.

Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja iumijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivatina sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razinisusreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkimoblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju krozprogram). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnihznanja.

Posebnosti predmeta:UËenje latinskoga jezika pripada u izborni program u

osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjemgrËkoga jezika. Latinski jezik uËi se od petog do osmograzreda, dok se grËki jezik uËi samo u sedmom i osmomrazredu. UËenici se u petom razredu odluËuju za klasiËniprogram koji ukljuËuje oba klasiËna jezika, no kad seodluËe postaje im obvezan.

Posebnost je latinskoga jezika da omoguÊuje uvid ucjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za boljepoznavanje i razumijevanje modernih jezika.

Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti otemeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jerdruπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imajusvoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije.

CILJCilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uËenika da:

E spozna i razumije jeziËnu strukturu latinskog jezikaE razumije latinske tekstove i moæe ih prevesti na

hrvatski jezikE spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se latinski

jezik razvijaoE umjereno prevodi s hrvatskoga na latinskiE veÊ od 6. razreda, a poslije sve viπe, umjereno koristi

razgovorni latinski jezikE postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu

latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima,osobito u stihovima

ZADAΔENastava latinskog jezika:

E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvijasposobnost izraæavanja i tumaËenja

E otvara pristup vaænim podruËjima duhovnog idruπtvenog svijeta

E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje usuvremenosti

E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i takoomoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi

E daje uËeniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinosoblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenskiudaljenome modelu koji mu je dostupan u oblikutekstova

E kroz tekstove uËeniku predstavlja kako se pojedinakultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikujerazlikujuÊi se u sjedinjenju s jednom stranomkulturom - helenistiËkom GrËkom, kako stvara irazvija osebujnu socijalnu strukturu i kako daljeprenosi bitne vlastite elemente

E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlostisa suvremenim iskustvom

E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednostiE budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih

vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje premavlastitim korijenima

E razvija sposobnost kritiËke prosudbe

NAPOMENAUpute za uËitelje

Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redomkojim su navedene u nastavnom programu.

Nastava latinskog jezika kroz sve Ëetiri godine uosnovnoj πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima.

Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada nasatovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad ugrupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uËeniËkogzajedniËkog rada na satu).

Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËnestrukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bezjasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Da bi se postigaokonaËni cilj uËenja klasiËnih jezika, a to je razumijevanjeteksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenjaoriginalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima, potrebnoje sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbegramatiËkog sadræaja, ponavljanje vokabulara i redovitoprevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisikojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki naporkoji iziskuje dosta koncentracije. Vjeæbe ponavljanjamoraju biti dobro osmiπljene, tipovi zadataka raznovrsni,zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. Etape sata, ponavljanjegradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenoggradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito jevaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologijekoja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni.

Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanjuleksika. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëestoprovjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi izadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu natekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu irazumijevanje poruke koju tekst prenosi. Prirazumijevanju teksta kljuËan je element poznavanjekulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnjadogaa, od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema. UËetvrtoj godini uËenja latinskog jezika uËenike trebapripremiti na Ëitanje veÊih odlomaka teksta u izvorniku iuputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca.

Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polaziod teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje,vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. UËenje bilokojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

225

Page 228: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

obrnuto, cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmenteusmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjereuËenikova znanja.

Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na raznenaËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika uradu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovimkognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti naπiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdjegod je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito shrvatskim i stranim jezicima, povijeπÊu, likovnomkulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedannastavni predmet s kojim klasiËni jezici, i grËi i latinski,barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili biliintegrirani u nastavne predmete (spomenimo samoobjaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije.)Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikojmeusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.MoguÊnosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijajukognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutnosvim segmentima æivota - od uËenja do percepcije svijetaoko sebe.

Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicimauËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao diofrontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kaosredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacijekao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeruusvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi.Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su zaprimjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenicisvakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali iprivatnog æivota. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenogili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,izrada plakata, kvizovi i sl. PreporuËuje se izrada mentalnihmapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr.nepravilni i nepotpuni glagoli.)

IzvanuËioniËke aktivnostiNesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik

rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje.Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacijeviπe nastavnih predmeta. Ovdje se savrπeno mogu uklopitioblici timskog rada. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave:terenska i projektna nastava.

Terenska nastavaProvodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri

dana, i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program, veÊnastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te radeposeban plan i program. U veÊini sluËajeva radi se oodlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. Terenska senastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati iu mjestu gdje se se nalazi πkola, a uËenici se mogu bavitinpr.zaviËajnom arheologijom. Tih dana uËenici nepohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivona temu te terenske nastave i predmete koji su u njojzastupljeni. Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditicirkularne radionice, tako da svaki uËenik sudjeluje usvemu.

Projektna nastavaPodrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske

projekte. Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolskugodinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika ibarem je u jednom segmentu povezana s planom iprogramom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezujusvojom graom.U projektnoj nastavi zastupljeni su svitipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoËetkuprojekta i zakljuËak na kraju), grupni rad u razredu i izvannjega (istraæivanja, pronalaæenje relevantnih elemenata zaprojekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaæenje grae uliteraturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).

Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se moguostvariti i kao vid projektne nastave:

E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozimakoji dobro poznaju naËine kako zainteresiratiodreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdjegovorimo u uËeniËkoj dobi)

E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz

antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antikuE rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i

civilizacijeE odræavanje meurazrednih i meuπkolskih

natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturno-civilizacijskog konteksta

E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji nainternetu, odræavanje video projekcija, praÊenjeπkolskih emisija na radiju i televiziji

E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice,arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)

Pisani radoviDva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja:

E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanjagramatike

E πkolske zadaÊe - prijevodi s latinskog jezika nahrvatski jezik i obrnuto

Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom oocjenjivanju. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvienje jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.

U 8. razredu kontrolni radovi mogu se proπiriti nagramatiËku i stilistiËku analizu teksta, dok se πkolske zadaÊepredviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutihautora.

Samostalan rad uËenikaOd samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati

samostalne radove uËenika u obliku referata, predavanja,skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije, svedo sloæenih zadataka u 8. razredu kad se Ëitaju klasici, pauËenicima moæe biti dodijeljen dio teksta za samostalnupripremu koja Êe se ujediniti za nekoliko uËenika na satu.

Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole, uËenicimogu samostalno prezentirati svoje radove koristeÊisuvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËkumotivaciju.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

226

Page 229: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto sepostiæe podjelom uËenika u grupe.

LektiraUËeniËka lektira podrazumijeva Ëitanje literature s

tematikom iz antiËkog svijeta, prijevode latinskih tekstovaprimjerenih odreenoj uËeniËkoj dobi. i Ëitanje dopunskihodlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. Upojedinim godinama uËenja predlaæe se:

5. razred - Ëitanje literature na hrvatskom jeziku 6. razred - Fedrove basne7. razred - izvodi iz Paterkula, Flora, Valerija Maksima i Plinija Mlaeg8. razred - dopunski odlomci iz djela autora propisanih

programom ili autora po odabiru uËitelja

Lektira se, veÊ prema dobi, smjeπta u samostalnuuËeniËku pripremu, ali se u odreenim aspektima obraujena satu. U 5. 6. i 7. razredu teæiπte je na razumijevanju iprevoenju, a u 8. se razredu interes okreÊe i premadrugim aspektima knjiæevnog teksta. Na temelju proËitanelektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uËenika.

Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrihizreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve Ëetirigodine uËenja. U petom razredu uËenici Ëitaju i prevodepojedine izreke jednostavnijeg gramatiËkog sadræaja te ihmogu primijeniti u odreenoj situaciji. (npr. Lupus infabula). U πestom razredu prevode poslovice sloæenijeggramatiËkog sadraæaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnojæivotnoj situaciji. U sedmom razredu uËenici moguprevesti poslovice vrlo sloæenog gramatiËkog sadræaja iprecizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst, npr.Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. U osmom razreduuËenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimskeknjiæevnosti tj. u kontekst pojedinog pisca, npr. O tempora,o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica tepoticati uËenike da samostalno izrauju vlastite zbirkeposlovice u obliku malih tezaurusa.

5. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:UVOD U U»ENJE LATINSKOGA JEZIKA

TEME1. Glasovni sustav

KljuËni pojmovi: fonem (glas), grafem (slovo), vokal(samoglasnik), diftong (dvoglas), konsonant(suglasnik), naglasak.Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova,poznavanje latinske abecede, odreivanje naglaskaprema pravilima o naglaπavanju, toËno Ëitanjelatinskih rijeËi, reËenica i teksta klasiËnim itradicionalnim izgovorom.

2. RijeËiKljuËni pojmovi: nomina, padeæi, kategorije glagola,nepromjenjive vrste rijeËi.Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi,svladavanje imeniËkih i glagolskih kategorija.

3. Funkcija rijeËi u reËeniciKljuËni pojmovi: dijelovi reËenice: subjekt, predikat,izravni i neizravni objekt, priloæna oznaka mjesta/vremena, naËina/uzroka, pridjevski i imenski atribut,apozicija.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje funkcijedijelova jednostavno proπirenih reËenica, prepozna-vanje funkcije dijelova nezavisno sloæenih reËenica

NASTAVNA CJELINA:DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVATEME1. Imenice 1. ili a-deklinacije

KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranjaimenica a-deklinacije.

2. Imenice 2. ili o-deklinacijeKljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranjaimenica o-deklinacije.

3. Imenice 3. deklinacije KljuËni pojmovi: genitivna osnova, nastavak, korijen,zavrπetak, sigmatski / asigmatski nominativ. Obrazovna postignuÊa: moguÊnost razlikovanjasigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3.deklinacije; razlikovanje imenica vokalskih osnova odimenica konsonantskih osnova; moguÊnost pronala-æenja genitivne osnove imenica 3. deklinacije urjeËniku; svladavanje dekliniranja imenica 3.deklinacije.

4. Imenice 4. ili u-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranjaimenica u-deklinacije.

5. Imenice 5. ili e-deklinacijeKljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranjaimenica e-deklinacije; razlikovanje imenica tipa res iimenica tipa dies, osobito u naglaπavanju oblikagenitiva i dativa jednine.

6. Pridjevi 1. i 2. deklinacijeKljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjevaprimjenom znanja deklinacije imenica a- i o-deklinacije; teËno dekliniranje pridjeva 1. i 2.deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

227

Page 230: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Pridjevi 3. deklinacije KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjevaprimjenom znanja deklinacije imenica 3. deklinacije;teËno dekliniranje pridjeva 3. deklinacije s imenicamaostalih deklinacija.

NASTAVNA CJELINA:KONJUGACIJA U OBLICIMAPREZENTSKE OSNOVETEMA1. Glagoli 1. - 4. konjugacije

KljuËni pojmovi: glagolsko lice, broj, naËin, vrijeme,stanje.Obrazovna postignuÊa: toËno prepoznavanjekonjugacije navedenog glagola; konjugiranje glagola1. do 4. konjugacije u oblicima prezentske osnove(indikativ prezenta, imperfekta i futura I. akt. i pas,imperativ I. i II; infinitiv prezenta akt. i pas, participprezenta akt.); ispravna uporaba pasivnih glagolskihoblika u reËenici; konjugiranje glagola esse u oblicimaprezentske osnove; ispravna tvorba i uporabaparticipa prezenta aktivnog od glagola 1. do 4.konjugacije.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, negooni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja kojeuËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika morausvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacijedjelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnihsadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj jeslobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulaziu okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenjalatinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana iprograma. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).

6. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:KOMPARACIJA

TEME1. Komparacija pridjeva

KljuËni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ,superlativ, elativ, ablativ usporedbe.Obrazovna postignuÊa: tvorba komparativa isuperlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacijakomparativa i superlativa; uporaba komparativa isuperlativa u reËenici; razlikovanje superlativa i

elativa; aktivno znanje nepravilne komparacijepridjeva bonus,3; malus,3; magnus,3; parvus,3;multus,3; aktivno znanje komparacije pridjeva kojiimaju superlativ na -illimus,3.

2. Tvorba i komparacija priloga naËinaKljuËni pojmovi: prilog, komparacija, pozitiv,komparativ, superlativ/elativ.Obrazovna postignuÊa: tvorba priloga naËina odpridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; komparacija priloganaËina

NASTAVNA CJELINA:ZAMJENICE, BROJEVI, PRIJEDLOZITEME1. Zamjenice

KljuËni pojmovi: liËne (osobne) /posvojne /povratna/povratno-posvojna/pokazne/upitne/ odnosne/neodreene zamjenice, zamjeniËki pridjevi/nezavisno-upitne reËenice, upitne Ëestice. Obrazovna postignuÊa: svladavanje deklinacijeliËnih(osobnih), posvojnih, povratne, povratno-posvojne, pokaznih, upitnih, odnosnih i neodreenihzamjenica; usvajanje znaËenja zamjenica; uoËavanjeosobitosti zamjeniËkih pridjeva i uËenje njihovogznaËenja i deklinacije; usvajanje strukture nezavisno-upitne reËenice.

2. BrojeviKljuËni pojmovi: glavni, redni, dijelni, priloænibrojevi.Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlika zapisivanjabrojeva rimskim ili arapskim brojkama; aktivnopoznavanje glavnih brojeva od 1 do 20, desetica,stotica i tisuÊice; aktivno poznavanje rednih, dijelnihi priloænih brojeva od 1 do 10.

3. PrijedloziKljuËni pojmovi: prijedlog, prijedloæni izraz.Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika prijedloga sakuzativom, s ablativom, s akuzativom i ablativom, teprijedloænih izraza causa i gratia; usvajanje znaËenjaËeπÊe upotrebljavanih prijedloga.

NASTAVNA CJELINA:OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE

TEME1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove

KljuËni pojmovi: perfektna osnova, perfekt,pluskvamperfekt, futur II.Obrazovna postignuÊa: konjugiranje svih pravilnihglagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativperfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga),tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

228

Page 231: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Glagolski oblici pasivne perfektne(participske) osnoveKljuËni pojmovi: particip perfekta pasivnog, participfutura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog, infinitivfutura aktivnog.Obrazovna postignuÊa: tvorba i uporaba oblikaparticipske osnove (indikativ perfekta,pluskvamperfekta i futura II. pasivnog, participperfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitivperfekta pasivnog i futura aktivnog).

3. Deponentni i semideponentni glagoliKljuËni pojmovi: deponentan i semideponentanglagol.Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenjaËeπÊih deponentnih i svih semideponentnih glagola;pravilno prevoenje pojedinih oblika deponentnih isemideponentnih glagola.

4. BezliËni glagoliKljuËni pojmovi: bezliËni glagol.Obrazovna postignuÊa: pravilna uporaba bezliËnihglagola; poznavanje bezliËnih glagola koji se ËeπÊepojavljuju u tekstu.

5. SupiniKljuËni pojmovi: supin na -um, supin na -u.Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i uporabesupina na -um; usvajanje oblika i uporabe supina na -u; tvorba infinitiva futura pasivnog.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, negooni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja kojeuËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika morausvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacijedjelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnihsadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj jeslobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulaziu okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenjalatinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana iprograma. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).

7. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:KONJUNKTIV

TEMA1. Konjunktivi

KljuËni pojmovi: konjunktiv, jusivni konjunktiv,adhortativni konjunktiv.Obrazovna postignuÊa: ispravno konjugiranje svihglagola u aktivnim i pasivnim oblicima konjunktivaprezenta, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta;okvirno shvaÊanje znaËenja konjunktiva kao naËina;uporaba jusivnog i adhortativnog konjunktiva;prepoznavanje ostalih konjuktiva u nezavisnimreËenicama ako se pojeve u tekstu (prohibitivni,potencijalni, irealni).

NASTAVNA CJELINA:NEPRAVILNI I NEPOTPUNI GLAGOLITEME1. Nepravilni glagoli

KljuËni pojmovi: nepravilan glagol.Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenjanepravilnih glagola: ferre, ire, posse, prodesse, fieri, velle,nolle, malle.

2. Nepotpuni glagoliKljuËni pojmovi: nepotpuni glagol.Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenjanepotpunih glagola.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA PADEÆA TEMA1. Osnove sintakse padeæa

KljuËni pojmovi: sintaksa padeæa: akuzativcilja/ablativ odvajanja/usporeivanja/mjesta ivremena; posvojni, subjektni i objektni genitiv.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje uporabe padeæa ulatinskom jeziku u dijelu u kojem se razlikuje oduporabe u hrvatskom; aktivna uporaba akuzativa cilja,ablativa odvajanja, usporeivanja, mjesta i vremena,posvojnog, subjektnog i objektnog genitiva;prepoznavanje ostalih naËina specifiËne uporabepadeæa po izboru uËitelja u tekstovima.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -KONSTRUKCIJETEME1. Akuzativ s infinitivom (ACI)

KljuËni pojmovi: akuzativ s infinitivom.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukturei konteksta pojavljivanja konstrukcije ACI; usvajanjenajËeπÊih glagola i izraza uz koje se pojavljuje ACI;usvajanje postupka prevoenja ACI na hrvatski jezik;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

229

Page 232: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

prevoenje hrvatskih izriËnih objektnih reËenica nalatinski konstrukcijom ACI.

2. Nominativ s infinitivom (NCI)KljuËni pojmovi: nominativ s infinitivom.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukturei konteksta pojavljivanja konstrukcije NCI; usvajanjenajËeπÊih glagola i izraza uz koje se pojavljuje NCI;usvajanje postupka prevoenja NCI na hrvatski jezik;prevoenje hrvatskih izriËnih reËenica na latinskikonstrukcijom NCI.

3. PerifrastiËna konjugacija aktivna (PKA)KljuËni pojmovi: perifrastiËna konjugacija aktivna,izricanje namjere.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanjedefinicije oblika PKA; usvajanje postupka prevoenjaPKA na hrvatski jezik.

4. Gerund i gerundivKljuËni pojmovi: gerund, glagolska imenica,gerundiv, glagolski pridjev.Obrazovna postignuÊa: usvajanje tvorbe gerunda igerundiva; prevoenje oblika gerunda i gerundiva.

5. PerifrastiËna konjugacija pasivna (PKP)KljuËni pojmovi: perifrastiËna konjugacija pasivna,dativ vrπitelja radnje.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanjedefinicije oblika PKP; usvajanje postupka prevoenjaPKP na hrvatski jezik; shvaÊanje funkcije dativavrπitelja radnje.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA ZAVISNO SLOÆENIH RE»ENICATEME1. Pravilo o slaganju vremena

KljuËni pojmovi: glavno vrijeme, sporedno vrijeme,vrijeme radnje zavisne reËenice u odnosu na glavnu.Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele vremena naglavna i sporedna; ispravno prepoznavanje vremenaradnje zavisne reËenice u odnosu na glavnu reËenicu;usvajanje uporabe konjunktiva prema pravilu oslaganju vremena.

2. Zavisno upitne reËeniceKljuËni pojmovi: zavisno upitne reËenice, upitnerijeËi, pravilo o slaganju vremena.Obrazovna postignuÊa: uoËavanje primjene pravila oslaganju vremena u zavisno upitnim reËenicama;prepoznavanje vrste rijeËi kojima poËinju zavisnoupitne reËenice (upitne zamjenice, pridjevi, prilozi iËestice); prevoenje jednostavnijih zavisno upitnihreËenica s hrvatskog na latinski.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, negooni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja kojeuËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika morausvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacijedjelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnihsadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj jeslobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulaziu okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenjalatinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana iprograma. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).

8. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -KONSTRUKCIJETEMA1. Ablativ apsolutniKljuËni pojmovi: ablativ apsolutni s participom, ablativapsolutni bez participa.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje i usvajanje dijelovakonstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski na viπenaËina; uËenje imenica i pridjeva koji mogu zamijenitiparticip u konstrukciji; prepoznavanje i prevoenjeablativa apsolutnog u tekstu; prevoenje s hrvatskog nalatinski.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA ZAVISNO SLOÆENIH RE»ENICATEME1. Vremenske reËenice

KljuËni pojmovi: vremenski veznik, cum historicum. Obrazovna postignuÊa: uËenje vremenskih veznika sindikativom; uporaba cum historicum skonjunktivom; prepoznavanje i prevoenjevremenskih reËenica u tekstu; prevoenjejednostavnijih vremenskih reËenica s hrvatskog nalatinski.

2. UzroËne reËeniceKljuËni pojmovi: uzroËni veznici, stvaran uzrok,pomiπljen uzrok.Obrazovna postignuÊa: uËenje uzroËnih veznika sindikativom; uËenje uzroËnih veznika skonjunktivom; razlikovanje znaËenja uzroËnihreËenica s indikativom i onih s konjunktivom;prepoznavanje prevoenje uzroËnih reËenica utekstu; prevoenje jednostavnijih uzroËnih reËenica shrvatskog na latinski.

3. Namjerne reËenice KljuËni pojmovi: namjerni veznici.Obrazovna postignuÊa: uËenje namjernih veznika;poznavanje izraza koji se pojavljuju u glavnoj

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

230

Page 233: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

reËenici; poznavanje ograniËenja pravila o slaganjuvremena za namjerne reËenice; prepoznavanje iprevoenje namjernih reËenica u tekstu; prevoenjejednostavnijih namjernih reËenica s hrvatskog nalatinski.

4. ReËenice uz glagole zahtijevanja,sprjeËavanja i strahovanjaKljuËni pojmovi: glagoli zahtijevanja, sprjeËavanja,strahovanja.Obrazovna postignuÊa: usvajanje najËeπÊih glagola uzkoje dolaze ove reËenice; poznavanje ograniËenjapravila o slaganju vremena za ove reËenice;prepoznavanje i prevoenje ovih reËenica u tekstu;prevoenje jednostavnijih reËenica ove vrste shrvatskog na latinski; djelatno poznavanje znaËenjauporabe veznika ut i ne uz glagole strahovanja.

5. PosljediËne reËeniceKljuËni pojmovi: prave posljediËne reËenice, reËeniceuz quin, apsolutna uporaba konjunktiva.Obrazovna postignuÊa: usvajanje izraza uz kojekonjunktiv stoji apsolutno; usvajanje izraza uz kojekonjunktiv stoji po pravilu o slaganju vremena;usvajanje izraza uz koje stoji quin u funkciji veznika;prepoznavanje i prevoenje posljediËnih reËenica utekstu; prevoenje jednostavnijih posljediËnihreËenica s hrvatskog na latinski.

6. Pogodbene reËeniceKljuËni pojmovi: protaza, apodoza, pogodbeniveznici, realne, potencijalne i irealne reËenice.Obrazovna postignuÊa: uËenje pogodbenih veznika;usvajanje naziva protaza i apodoza za zavisnu i glavnureËenicu; usvajanje osnovnih tipova pogodbenihreËenica: realne, potencijalne i irealne pogodbenereËenice; usvajanje uporabe glagolskih naËina ivremena u razliËitim tipovima pogodbenih reËenica;prepoznavanje i prevoenje pogodbenih reËenica utekstu; prevoenje jednostavnijih pogodbenihreËenica s hrvatskog na latinski.

7. Dopusne reËeniceKljuËni pojmovi: dopusni veznici.Obrazovna postignuÊa: uËenje dopusnih veznika sindikativom; uËenje dopusnih veznika skonjunktivom; prepoznavanje i prevoenje dopusnihreËenica u tekstu; prevoenje jednostavnijihdopusnih reËenica s hrvatskog na latinski.

8. Poredbene reËeniceKljuËni pojmovi: poredbeni veznici, stvarna poredba,nestvarna ili pomiπljena poredba.Obrazovna postignuÊa: uËenje poredbenih veznika sindikativom; uËenje poredbenih veznika skonjunktivom; razlikovanje znaËenja poredbenihreËenica s indikativom i onih s konjunktivom;prepoznavanje i prevoenje poredbenih reËenica utekstu; prevoenje jednostavnijih poredbenihreËenica s hrvatskog na latinski.

9. Odnosne reËeniceKljuËni pojmovi: odnosna zamjenica, odnosni prilozi,izjednaËavanje naËina.Obrazovna postignuÊa: ponavljanje oblika odnosnezamjenice i usvajanje odnosnih priloga; uporabakonjunktiva u odnosnoj reËenici zbog promjeneznaËenja reËenice; uporaba konjunktiva u odnosnojreËenici zbog izjednaËavanja naËina; prepoznavanje iprevoenje odnosnih reËenica u tekstu; prevoenjeodnosnih reËenica s hrvatskog na latinski.

10. Upravni i neupravni govorKljuËni pojmovi: upravni govor, neupravni govor.Obrazovna postignuÊa: prebacivanje izjavnih iupitnih reËenica u neupravni govor; prepoznavanje iprevoenje neupravnog govora u tekstu.

NASTAVNA CJELINA:TEKSTOVITEMA1. Tekstovi - izbor iz Cezarovih, Salustijevih

i Ciceronovih djela, a po æelji nastavnika iNepotaKljuËni pojmovi: diskurs, relativno povezivanje,viπestruko sloæene reËenice, stil, stilistika.Obrazovna postignuÊa: upoznavanje æivota i djelapisaca koji se Ëitaju; povezivanje æivota i djela autoras najvaænijim dogaanjima njihovog vremena;uporaba rjeËnika; moguÊnost samostalnog prevoenjadijelova teksta; utvrivanje dosad steËenog znanjalatinskog jezika; proπirivanje dosad steËenog znanjalatinskog jezika pojmovima kao πto su npr. relativnopovezivanje, viπestruko sloæene reËenice, diskurs i sl.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, negooni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja kojeuËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika morausvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacijedjelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnihsadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj jeslobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulaziu okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenjalatinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana iprograma. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).

U drugom polugodiπtu osmog razreda uËenici seupoznaju s tekstovima klasika koji nisu prireeni negosamo opremljeni komentarom. Uz te se autore i njihovadjela veæu kulturni, povijesni i civilizacijski sadræaji koji seobrauju. Oni djelomiËno zavise od uËiteljevog izboratekstova zadanih autora.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

231

Page 234: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVOD

PRIKAZ PREDMETA:Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ

gotovo Ëetiristo godina, od trenutka kad su Isusovciosnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. UËenje klasiËnihjezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svimrazredima bilo uobiËajeno. To danas zovemo ≈rano uËenjeklasiËnih jezika«, po kojem se grËki uËi u 7. i 8. razredu udvogodiπnjem programu po tri sata tjedno.

Nastavna podruËja koja obuhvaÊa predmet:

1. VOKABULAR (RJE»NIK)UËenje rijeËi treba zapoËeti sustavno, od prvog susreta s

tekstom. Rad na satu mora poËeti od provjere usvojenogrjeËnika. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti i izbor nauËenihrijeËi, jer se u tekstovima nuæno javljaju i neke rijetko ËesterijeËi. Redovito treba zahtijevati da uËenici rijeËi uËe i upisanom obliku, kako bi sva obiljeæja grËkog pisma i grËkefonologije bila primjereno svladana.

Pri ponavljanju i ispitivanju rijeËi treba povezivati premasrodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju.Posebice ih treba povezivati s rijeËima koje su diohrvatskog jezika kao internacionalizmi.

2. GRAMATIKA (SLOVNICA)a) Fonologija

E grËko pismo- alfabet E osobitosti u Ëitanju i pisanjuE podjela fonemaE vrste naglasaka i pravila naglaπavanjaE proklitike i enklitike

b) MorfologijaE sastavni dijelovi rijeËiE oblici i deklinacija ËlanaE deklinacija imenica: A, O, treÊa deklinacijaE deklinacija pridjeva: A i O deklinacije, treÊa

deklinacijaE komparacija pridjeva E tvorba i komparacija prilogaE zamjeniceE brojeviE konjugacija:

- infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi- konfektum- aorisna osnova- glagola na -w- futur- futurska osnova

c) SintaksaE odreivanje funkcije rijeËi u reËeniciE sintaksa glagola (naËin, vrijeme, glagolska vrsta,

imenski oblici glagola)E osobitosti u strukturi reËenice- negacije, imenski

atribut, atributni i predikatni poloæaj, naËin uporabe i

znaËenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnostiE jednostavne i jednostavno proπirene reËenice,

sastavne i suprotne reËeniceE razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju

konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni

3. »ITANJEUËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te

intonaciju reËenice.

4. RAZUMIJEVANJETekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom pri

kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËavanjegramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu.Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatiËkomustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva skontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza.

5. PREVO–ENJEPrvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se

prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevimahrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanjereËeniËnih dijelova dokaz je da je uËenik razumiostrukturu grËkog teksta.

6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAUËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturno-

povijesni i civilizacijski kontekst.Putem prevoenja grËkog teksta uËenici usvajaju

razliËite spoznaje o grËkoj civilizaciji.Kroz dvije godineuËenja grËkog jezika uËenici moraju upamtiti sljedeÊesadræaje iz podruËja:

E knjiæevnostiE povijestiE kulture i civilizacije

Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuænoovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, negoËine jedinstveni korpus znanja iz tog podruËja koje uËeniktijekom dvije godine uËenja grËkog jezika mora usvojiti.

E knjiæevnost: uËenike treba upoznati s glavnimpredstavnicima grËke knjiæevnosti

E povijest: uËenike treba upoznati s osnovnimdogaajima i razdobljima grËke povijesti. Povezivatiih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskomkulturnom baπtinom

E kultura i civilizacija: uËenike treba upoznati s glavnimznaËajkama grËke kulture, mitologije i s bitnimobiljeæjima i obiËajima starih Grka

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

232

GR»KI JEZIK

Page 235: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Vertikalna i horizontalna povezanost unutarpredmeta:

Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali seneke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem iliproπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekomdvogodiπnjeg programa.

Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja iumijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivatina sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razinisusreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkimoblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju krozprogram). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnihznanja.

Posebnosti predmeta:UËenje grËkog jezika pripada u izborni program u

osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjemlatinskog jezika. GrËki se jezik uËi samo u sedmom iosmom razredu, dok se latinski jezik uËi od petog doosmog razreda. UËenici se u petom razredu samostalnoodluËuju za klasiËni program koji ukljuËuje oba klasiËnajezika, no kad se odluËe, postaje im obvezan.

SpecifiËnost je grËkog jezika da se zapisuje vlastitimpismom - alfabetom - te da omoguÊuje uvid u cjelinuindoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje irazumijevanje modernih jezika.

GrËki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti otemeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jerdruπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imajusvoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije.

CILJCilj je nastave grËkog jezika osposobiti uËenika da:

E spozna i razumije jeziËnu strukturu grËkog jezikaE razumije grËke tekstove i moæe ih prevesti na hrvatski

jezikE spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se grËki jezik

razvijaoE prevodi s hrvatskog na grËki

ZADAΔENastava grËkog jezika:

E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvijasposobnost izraæavanja i interpretiranja

E otvara pristup vaænim sferama duhovnog i druπtvenogsvijeta

E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje usuvremenosti

E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i takoomoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi

E daje uËeniku uvid u grËku kulturu i njezin doprinosoblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenskiudaljenome modelu koji mu je dostupan u oblikutekstova

E kroz tekstove uËeniku prezentira kako se pojedinakultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikujediferencirajuÊi se kroz integraciju s jednom stranomkulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu

socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastiteelemente

E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlostisa suvremenim iskustvom

E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednostiE budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih

vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje premavlastitim korijenima

E razvija sposobnost kritiËke prosudbe

NAPOMENAUpute za uËitelje

Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redomkojim su navedene u nastavnom programu.

Nastava grËkog jezika kroz dvije godine u osnovnojπkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima.

Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada nasatovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad ugrupama (parovima i/ili nekim drugim oblicimauËeniËkog zajedniËkog rada na satu).

Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËnestrukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bezjasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Da bi se postigaokonaËni cilj uËenja klasiËnih jezika, a to je razumijevanjeteksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenjaoriginalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima, potrebnoje sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbegramatiËkog sadræaja, ponavljanje vokabulara i redovitoprevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisikojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki naporkoji iziskuje dosta koncentracije. Vjeæbe ponavljanjamoraju biti dobro osmiπljene, tipovi zadataka raznovrsni,zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. Etape sata, ponavljanjegradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenoggradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito jevaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologijekoja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni.

Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanjuleksika. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëestoprovjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi izadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu natekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu irazumijevanje poruke koju tekst prenosi. Prirazumijevanju teksta kljuËan je element poznavanjekulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnjadogaa, od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema

Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polaziod teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje,vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. UËenje bilokojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravoobrnuto, cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmenteusmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjereuËenikova znanja.

Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na raznenaËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika uradu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovimkognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti naπiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdjegod je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

233

Page 236: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

hrvatskim i stranim jezicima, povijeπÊu, likovnomkulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedannastavni predmet s kojim klasiËni jezici, i grËi i latinski,barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili biliintegrirani u nastavne predmete (spomenimo samoobjaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije.)Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikojmeusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.MoguÊnosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijajukognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutnosvim segmentima æivota - od uËenja do percepcije svijetaoko sebe.

Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicimauËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao diofrontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kaosredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacijekao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeruusvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi.Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su zaprimjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenicisvakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali iprivatnog æivota. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenogili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,izrada plakata, kvizovi i sl. PreporuËuje se izrada mentalnihmapa posebice nakon svake tematske cjeline.

IzvanuËioniËke aktivnostiNesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik

rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje.Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacijeviπe nastavnih predmeta. Ovdje se savrπeno mogu uklopitioblici timskog rada. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave:terenska i projektna nastava.

Terenska nastava Provodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri

dana, i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program, veÊnastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te radeposeban plan i program. U veÊini sluËajeva radi se oodlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. Terenska senastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati iu mjestu gdje se se nalazi πkola, a uËenici se mogu bavitinpr.zaviËajnom arheologijom. Tih dana uËenici nepohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivona temu te terenske nastave i predmete koji su u njojzastupljeni. Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditicirkularne radionice, tako da svaki uËenik sudjeluje usvemu.

Projektna nastavaPodrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske

projekte. Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolskugodinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika ibarem je u jednom segmentu povezana s planom iprogramom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezujusvojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svitipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoËetkuprojekta i zakljuËak na kraju), grupni rad u razredu i izvannjega (istraæivanja, pronalaæenje relevantnih elemenata za

projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaæenje grae uliteraturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).

Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se moguostvariti i kao vid projektne nastave:

E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozimakoji dobro poznaju naËine kako zainteresiratiodreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdjegovorimo u uËeniËkoj dobi)

E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz

antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antikuE rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i

civilizacijeE odræavanje meurazrednih i meuπkolskih

natjecanja u poznavanju grËkog jezika i kulturno-civilizacijskog konteksta

E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji nainternetu, odræavanje video projekcija, praÊenjeπkolskih emisija na radiju i televiziji

E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice,arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)

Pisani radoviDva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja:

E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanjagramatike

E πkolske zadaÊe- prijevodi s grËkog jezika na hrvatskijezik i obrnuto

Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom oocjenjivanju. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvienje jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.

Samostalan rad uËenikaOd samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati

samostalne radove uËenika u obliku referata, predavanja,skupljanja likovnog materijala i njegoveprezentacije.Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole,uËenici mogu samostalno prezentirati svoje radovekoristeÊi suvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËkumotivaciju.

Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto sepostiæe podjelom uËenika u grupe.

LektiraObzirom na razinu gramatiËkog znanja koja se postiæe u

dvogodiπnjem programu uËenici ne mogu samostalnoËitati tekstove u izvorniku. PreporuËa se da πto viπe Ëitajutekstove grËkih autora u prijevodu i tako upoznaju grËkumitologiju, povijest i civilizaciju. UËenike treba poticati nakoriπtenje sekundarne literature koja Êe im pomoÊi dastvore cjelovitu sliku antiËkog svijeta. Takoer uËeniketreba poticati da kontinuirano usvajaju mudre izreke te daizrauju svoje zbirke poslovica kao male tezauruse.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

234

Page 237: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:FONOLOGIJATEME1. Alfabet

KljuËni pojmovi: fonologija/grafem/fonemski sustav,vokali / diftonzi / konsonanti, dijereza, hak-spiritus/spiritus asper (oπtri hak)/spiritus lenis (tihi hak).Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova;Ëitanje i pisanje grËkog alfabeta.

2. NaglasakKljuËni pojmovi: kvantitet sloga, naglasak: akut/cirkumfleks/gravis/oksitona/paroksitona/proparoksitona / perispomena / properispomena, baritona,proklitika, enklitika.Obrazovna postignuÊa: primjena pravila onaglaπavanju.

NASTAVNA CJELINA:MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAVTEME1. Pregled imenskog sustava

KljuËni pojmovi: promjenljive i nepromjenljive vrsterijeËi: morfem / morfologija / tvorba / osnova(korijen) rijeËi / nastavak / zavrπetak / deklinacija /konjugacija / komparacija, gramatiËke kategorijeimena: rod / broj (singular, dual, plural) / padeæ:nominativ / genitiv / dativ / akuzativ / vokativ,singulare tantum / plurale tantum.Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi igramatiËkih kategorija imena.

2. »lanKljuËni pojmovi: Ëlan.Obrazovna postignuÊa: svladavanje oblika Ëlana.

3. Imenice A- deklinacijeKljuËni pojmovi: osnova, nastavak, zavrπetak,masculinum, femininum.Obrazovna postignuÊa: svladavanje nastavaka zadeklinaciju imenica A-deklinacije; tvorba i uporabasvih tipova imenica A- deklinacije.

4. Imenice O- deklinacijeKljuËni pojmovi: osnova, nastavak, zavrπetak,masculinum, neutrum.Obrazovna postignuÊa: svladavanje nastavaka zadeklinaciju imenica O-deklinacije; tvorba i uporabasvih tipova imenica O- deklinacije.

5. Pridjevi A- i O- deklinacijeKljuËni pojmovi: pridjevi s tri i dva zavrπetka, osnova,nastavak, deklinacijaObrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjevaprimjenom znanja deklinacije imenica istih osnova.

6. Imenice treÊe ili mjeπovite deklinacije KljuËni pojmovi: osnova/nastavak/zavrπetak,sigmatski i asigmatski nominativ, genitivna osnova,podjela konsonanata, glasovni zakoni. Obrazovna postignuÊa: razlikovanje tipologijeimenica treÊe deklinacije obzirom na osnovu ugenitivu singulara; svladavanje padeænih nastavaka izavrπetaka - tvorba i uporaba imenica konsonantskihi vokalskih osnova; prepoznavanje glasovnih zakonakontrakcije vokala, pokraÊivanja vokala, metatezekvantitete, glasovnih zakona sa sigmom, disimilacijeaspirate, naknadnog produljivanja, prijevoja - vrste istupnjevi, elizije; dekliniranje imenica s osobitostima.

7. Pridjevi treÊe deklinacije KljuËni pojmovi: A-deklinacija, glasovni zakoni.Obrazovna postignuÊa: svladavanje deklinacijepridjeva primjenom znanja o deklinaciji imenica treÊedeklinacije kao i imenica A deklinacije; svladavanjedeklinacije pridjeva s osobitostima (velik, mnogi, sav);svladavanje deklinacije pridjeva u okviru paradigme simenicama A, O i treÊe deklinacije.

NASTAVNA CJELINA:MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAVTEME1. Pregled glagolskog sustava

KljuËni pojmovi: morfem / morfologija / konjugacija/ tvorba / osnova rijeËi (korijen) / formant / tematskivokal, gramatiËke kategorije finitnih oblika:lice/naËin/aspekt (glagolski vid)/glagolska vrsta(dijateza), gramatiËke kategorije nefinitnih oblika:rod/broj/padeæ/aspekt/stanje, tematska ili -wkonjugacija/verba contracta, atematska ili -mikonjugacija.Obrazovna postignuÊa: usvajanje pregleda glagolskogsustava.

2. Tematska konjugacija (≈o« - glagoli) -infektum KljuËni pojmovi: osnova infektuma (prezentskaosnova): indikativ sadaπnji (prezent) / imperativ /infinitiv / particip / aktiv / mediopasiv, deponentniglagol.Obrazovna postignuÊa: usvajanje sustava tvorbetematske konjugacije; konjugiranje oblika infektumasadaπnjeg u aktivu i mediopasivu; dekliniranjeparticipa u aktivu i mediopasivu primjenom znanja odeklinaciji A, O i treÊe deklinacije.

3. Indikativ proπli (imperfekt)KljuËni pojmovi: silabiËki i temporalni augment,osobitosti augmenta, prijedlog, asimilacija, elizija.Obrazovna postignuÊa: usvajanje sustava tvorbeindikativa proπlog; konjugiranje indikativa proπlog uaktivu i mediopasivu.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

235

Page 238: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Verba contractaKljuËni pojmovi: pravila kontrakcije vokala, obliciosnove infektuma.Obrazovna postignuÊa: primjenjivanje pravilakontrakcije vokala; konjugiranje oblika osnoveinfektuma.

5. Atematska konjugacija KljuËni pojmovi: glagol ≈jesam«, korjeniti glagoli,konjugacija infektuma, enklitika.Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike izmeudviju konjugacija; svladavanje konjugacije oblikainfektuma glagola ≈jesam«; primjenjivanje pravila oakcentu enklitika.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSATEME1. Odreivanje funkcije rijeËi u reËenici

KljuËni pojmovi: reËeniËna analiza: subjekt / predikat/ imenski predikat / atribut / apozicija / priloænaoznaka, Ëestica, veznik, posvojni genitiv.Obrazovna postignuÊa: razumijevanje strukturereËenice u grËkom jeziku.

2. Osobitosti u strukturi reËeniceKljuËni pojmovi: vrste negacija, poredak rijeËi ureËenici, atributni i predikatni poloæaj.Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike u upotrebinegacije; uoËavanje vaænosti poretka rijeËi.

3. Jednostavne i nezavisno sloæene reËeniceKljuËni pojmovi: aktivna i pasivna reËenica,jednostavna reËenica, jednostavno proπirena reËenica,nezavisno sloæena: sastavna i rastavna reËenica,veznik.Obrazovna postignuÊa: svladavanje tvorbe pasivnereËenice; prevoenje nezavisno sloæenih reËenica.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz grËkog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. OniËine jedinstveni korpus znanja iz tog podruËja koje uËeniktijekom dvije godine uËenja grËkog jezika mora usvojiti.Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomiËno jeodreen izborom tekstova i nejeziËnih sadræaja udæbenikakoje pojedini uËitelj koristi. UËitelj je slobodan promijenitiili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opÊihsmjernica za dvije godine uËenja grËkog jezika zadanih uuvodnom dijelu ovog programa. U ovom dijelu postojisuodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatskijezik (knjiæevnost), geografija, matematika, fizika.

8. RAZRED

NASTAVNA CJELINA:MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAVTEME1. Zamjenice

KljuËni pojmovi: deklinacija: lice / pridjevski oblik /imeniËki oblik, refleksivno i nerefleksivno izricanjepripadnosti, posvojni genitiv, atributni i predikatnipoloæaj.Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele zamjenicana liËne (osobne), posvojne, povratne, zamjenicuautîV, pokazne, odnosne, upitne i neodreene;svladavanje deklinacija zamjenica primjenom znanja odeklinaciji imenica; usvajanje znaËenja zamjenica.

2. Komparacija pridjevaKljuËni pojmovi: korijen / sufiks, A / O / treÊadeklinacija / dva i tri zavrπetka: pozitiv / komparativ/ superlativ / elativ, genitiv usporedbe.Obrazovna postignuÊa: usvajanje sufiksa za tvorbukomparativa i superlativa; svladavanje deklinacijekomparativa i superlativa primjenom znanja odeklinaciji imenica; uoËavanje razlike izmeusuperlativa i elativa.

3. Tvorba i komparacija prilogaKljuËni pojmovi: komparacija: pozitiv / komparativ /superlativ, osnova, nastavak.Obrazovna postignuÊa: usvajanje tvorbe priloganaËina; kompariranje priloga primjenom znanja okomparaciji pridjeva.

4. BrojeviKljuËni pojmovi: glavni, redni, deklinacija.Obrazovna postignuÊa: aktivno poznavanje glavnihbrojeva od 1 do 10; dekliniranje brojeva od 1 do 4;prepoznavanje glavnih brojeva od 11 nadalje;prepoznavanje rednih brojeva.

NASTAVNA CJELINA:MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAVTEME1. Atematska konjugacija

KljuËni pojmovi:: mi glagoli: glagolska osnova / osnovainfektuma / reduplikacija / prijevoj / formant zainfektum -n(n)umi-, deponentni glagol, korjeniti glagol.Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele na tri grupeglagola atematske konjugacije; svladavanjekonjugacije oblika osnove infektuma glagola ≈kaæem√i ≈iÊi Êu√; konjugiranje aktivnih i mediopasivnihoblika osnove infektuma glagola s reduplikacijom;konjugiranje deponentnih i deponentnih defektivnihglagola.

2. Pregled glagolskog sustava tematskekonjugacijeKljuËni pojmovi: osnova infektuma, glagolska osnova,glagolski razredi, futurska osnova, osnova konfektuma.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

236

Page 239: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike izmeuosnove infektuma i glagolske osnove; moguÊnostsvrstavanja glagola u glagolske razrede.

3. Futur - futurska osnova glagola tematskekonjugacijeKljuËni pojmovi: futur: futurska osnova/glagolska,osnova/formant za tvorbu/verba vocalia/verbamuta/verba liquida, svrπeno i nesvrπeno znaËenje,glagolski lik: aktiv/medij, atiËki futur.Obrazovna postignuÊa: usvajanje pravila za tvorbufuturske osnove; konjugacija futurskih oblikaprimjenom znanja o konjugaciji osnove infektuma.

4. Konfektum - aorisna osnova glagolatematske konjugacijeKljuËni pojmovi: svrπena radnja / glagolska osnova /osnova konfektuma (aorisna osnova), augment /formant / nastavak, glagolski lik: aktiv / medij /prijevoj / atiËka reduplikacija / naglasak.Obrazovna postignuÊa: usvajanje pravila za tvorbuosnove konfektuma; konjugiranje sigmatskog,supletorskog i jakog konfektuma u aktivu i mediju.

5. Konjunktiv KljuËni pojmovi: tvorba: osnova / formant za naËin /dugi tematski vokal / primarni nastavak, aktiv /medij, glagol biti. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje konjunktivapomoÊu karakteristiËnog formanta; konjugiranjeprimjenom znanja o konjugaciji indikativa; usvajanjeosnovnih znanja o upotrebi konjunktiva; prepozna-vanje i prevoenje voluntativnog i prospektivnogkonjunktiva.

6. Optativ KljuËni pojmovi: tvorba: osnova / formant za naËin /tematski vokal / sekundarni nastavak, aktiv / medij,glagol biti.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje optativapomoÊu karakteristiËnog formanta; konjugiranjeprimjenom znanja ≈o« konjugacije indikativa;usvajanje osnovnih znanja o upotrebi optativa kaonaËina kojim se izriËe æelja i moguÊnost.

NASTAVNA CJELINA:SINTAKSA- RE»ENI»NE KONSTRUKCIJETEME1. Akuzativ s infinitivom

KljuËni pojmovi: akuzativ s infinitivom.Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukturei konteksta pojavljivanja reËeniËne konstrukcije ACI;prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik upotrebomobjektne izriËne reËenice; uoËavanje moguÊnostizamjene konstrukcije izriËnom reËenicom sveznikom îti.

2. Genitiv apsolutniKljuËni pojmovi: funkcije participa u reËenici,adverbijalni particip, apsolutni particip, genitivapsolutni, zavisna reËenica.Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje i usvajanjedijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije nahrvatski jezik pomoÊu zavisne reËenice; prevoenjezavisne reËenice u hrvatskom jeziku upotrebomgenitiva apsolutnog.

IZBORNE TEMEPrema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se

produbljivati gramatiËke teme iz grËkog jezika i temevezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.

KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJAKulturno povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Izbortema iz kulture povijesti i civilizacije djelomiËno jeodreen izborom tekstova i nejeziËnih sadræaja udæbenikakoje pojedini uËitelj koristi, te je slobodan promijeniti idopuniti taj izbor. U ovom dijelu postoji suodnos spredmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik(knjiæevnost), geografija, matematika, fizika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

237

Page 240: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODOsuvremenjivanje plana i programa ima cilj naÊi

kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajaliπta unastavi matematike. Glavna je znaËajka promjena u tomeda su iz programa izostavljeni sadræaji za Ëije uvoenje narazini osnovne πkole nema znanstvenog opravdanja, kao idijelovi koji su neprimjereni moguÊnostima i dobiuËenika, a dodani su sadræaji koji se danas primjenjuju iprijeko su potrebni.

Programski sadræaj matematike je izraen na sljedeÊimnaËelima:

E da uËenicima u osnovnoj πkoli treba dati znanja kojasu nuæna svim uËenicima neovisno o izboru njihovabuduÊeg zanimanja;

E da opseg, sadræaj i metode nastave treba uskladiti sdobi uËenika;

E da treba razvijati i produbljivati matematiËkomiπljenje uËenika i osposobljivati ih za osmiπljavanje irjeπavanje raznih praktiËnih problema.

Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo naslijedeÊe stavove:

Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta uosnovnoj πkoli i to zbog znanja koja su bitna za uspjeπnoukljuËivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju idruπtvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike uformiranju liËnosti, razvijanju intelekta, razvijanjulogiËkog miπljenja, razvijanju stvaralaËke sposobnosti prirjeπavanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanjutoËnosti u radu, razvijanju osjeÊaja za kvantitativne(koliËinske) odnose i razvijanju prostornog zora.

U postojeÊoj osnovnoj πkoli matematika je predmet sdugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadræajima tenisu potrebni veliki zahvati u sadaπnjim programima, stogasu polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematikutvorili postojeÊi programi i HNOS.

U nastavi matematike nema mnogo Ëinjenica koje trebapamtiti i teæiπte je rada na razumijevanju pojmova iuvjeæbavanju pojedinih postupaka. »injenica je da jematematika velikom broju uËenika jedan od najteæihpredmeta. Uspjelo se koliËinski smanjiti gradivo i to takoda su izostavljeni pojedini sloæeniji dijelovi, koji su se dosada tradicionalno uËili, odnosno da su prebaËeni u izbornesadræaje. Npr. odustalo se od raËunanja s velikimbrojevima (bez dæepnog raËunala) i od veÊine dokaza, doksu problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaËeni uizborne sadræaje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja seslobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogistrani struËni nazivi.

Nastavni program naglaπava primjenu matematike nakoju treba gledati i kao na praktiËni, korisni predmet koji

uËenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razneprobleme u svojem okruæju. U radu s uËenicima trebateæiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologijena temeljima suvremene metodike nastave matematike.

CILJCilj nastave matematike je stjecanje temeljnih

matematiËkih znanja potrebnih za razumijevanje pojava izakonitosti u prirodi i druπtvu, stjecanje osnovnematematiËke pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijeÊarjeπavanja matematiËkih problema.

ZADAΔEUËenik treba

E nauËiti matematiËki se izraæavati pismeno i usmeno,E razviti vjeπtinu pisanja, Ëitanja i usporeivanja

brojeva,E usvojena matematiËka znanja znati primjenjivati u

svakodnevnom æivotu,E razviti sposobnosti i vjeπtine osnovnih matematiËkih

problema potrebnih za nastavak πkolovanja, E spoznavati matematiku kao koristan i nuæan dio

znanosti, tehnologije i kulture,E osposobljavati za apstraktno miπljenje, logiËko

zakljuËivanje i precizno formuliranje pojmova,E razvijati osjeÊaj odgovornosti i kritiËnosti prema

svome i tuem radu,E razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za

rad, toËnost, urednost, sustavnost, preciznost ikonciznost u pisanom i usmenom izraæavanju.

RAZREDNA NASTAVA

1. RAZREDTEME1. Tijela u prostoru

KljuËni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka,piramida.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati kuglu,valjak, kocku, kvadar i piramidu meu predmetima izneposredne okoline, na modelima geometrijskih tijelai na ilustracijama.

2. Ravne i zakrivljene plohe KljuËni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha.Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne plohe odzakrivljenih ploha.

3. Ravne i zakrivljene crte KljuËni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta,zakrivljena crta.Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne, izlomljene izakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravnecrte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

238

MATEMATIKA

Page 241: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. ToËkaKljuËni pojmovi: sjeciπte crta, toËka.Obrazovna postignuÊa: isticati toËke kruæiÊem ilikriæiÊem; oznaËavati toËku velikim tiskanim slovima;spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toËke.

5. Odnosi meu predmetima KljuËni pojmovi: veÊi - manji, unutar - izvan.Obrazovna postignuÊa: procijeniti odnose meupredmetima.

6. Geometrijski likoviKljuËni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut,pravokutnik, kvadrat.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati irazlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat..

7. Brojevi od 1 do 5KljuËni pojmovi: broj, brojenje.Obrazovna postignuÊa: zapisavati i Ëitati brojeve 1, 2,3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1.

8. Usporeivanje brojeva do 5KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose meubrojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama iznakovima =, <, >.

9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raËunskaradnja.Obrazovna postignuÊa: usvojiti dodavanje broja 1;zapisivati zbrajanje matematiËkim znakovima; zbrajatibrojeve od 1 do 5.

10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raËunskaradnja.Obrazovna postignuÊa: usvojiti oduzimanje broja 1;zapisivati oduzimanje matematiËkim znakovima;oduzimati brojeve od 1 do 5.

11. Broj 0KljuËni pojmovi: broj 0.Obrazovna postignuÊa: rjeπavati zadatke u kojima je 0rezultat ili jedan od Ëlanova u raËunskoj radnji.

12. Brojevna crtaKljuËni pojmovi: brojevna crta.Obrazovna postignuÊa: odrediti mjesto broja nabrojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.

13. Brojevi od 6 do 10KljuËni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.Obrazovna postignuÊa: razumjeti nastajanje nizabrojeva do 10; zapisivati i Ëitati brojeve do 10; brojitiod 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati iusporeivati u skupu brojeva do 10.

14. Zamjena mjesta pribrojnikaKljuËni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjestapribrojnika.Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive pribrojnici izbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.

15. Veza zbrajanja i oduzimanjaKljuËni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, vezazbrajanja i oduzimanja.Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive umanjenik,umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja ioduzimanja.

16. Brojevi od 11 do 20KljuËni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka,jedinica, desetica.Obrazovna postignuÊa: zapisati dvoznamenkasti brojkao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, Ëitati i brojitido 20.

17. Jednoznamenkasti i dvoznamenkastibrojeviKljuËni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi,dvoznamenkasti brojevi.Obrazovna postignuÊa: znati da se znamenkama 0, 1,2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoËitimjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastombroju.

18. Usporeivanje brojeva do 20KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose meubrojevima; zapisati zadani odnos meu brojevima do20.

19. Redni brojevi do 20KljuËni pojmovi: glavni broj, redni broj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavni i redni broj;zapisivati i Ëitati redne brojeve do 20.

20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20KljuËni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do20.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja brojeva do 20.

21. Zadatci rijeËimaKljuËni pojmovi: zadatak zadan rijeËima.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanjazadataka zadanih rijeËima.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

239

Page 242: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. RAZRED

TEME1. Brojevi do 100

KljuËni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica.Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti do 100;pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjetistrukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica;odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.

2. Usporeivanje brojeva do 100KljuËni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanjebrojeva, odnosi: veÊi, manji, jednaki.Obrazovna postignuÊa: usporediti i matematiËkimzapisom izraziti odnos meu brojevima do 100.

3. Redni brojevi do 100KljuËni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati redne brojeve odglavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto unizu; pravilno pisati i Ëitati redne brojeve do 100.

4. Rimske brojke do dvanaestKljuËni pojmovi: rimske brojke.Obrazovna postignuÊa: Ëitati rimske brojke do 12;rimskim brojkama zapisati brojeve do 12.

5. Zbrajanje i oduzimanje deseticaKljuËni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanjedesetica.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja desetica do 100.

6. Zbrajanje dvoznamenkastoga ijednoznamenkastoga brojaKljuËni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj,jednoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjadvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja.

7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja oddvoznamenkastogaKljuËni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastogabroja od dvoznamenkastoga broja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkomoduzimanja jednoznamenkastoga broja oddvoznamenkastoga broja.

8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastihbrojeva do 100KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje,dvoznamenkasti brojevi.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja dvoznamenkastih brojeva.

9. Zbrajanje i oduzimanje triju i viπe brojevaKljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanjazadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.

10. Jedinice za novacKljuËni pojmovi: jedinice za novac.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za hrvatskinovac; osposobiti se za sluæenje novcem.

11. Duæina kao spojnica dviju razliËitih toËakaKljuËni pojmovi: toËka, duæina.Obrazovna postignuÊa: nacrtati i imenovati duæinu teoznaËiti krajnje toËke; razlikovati toËke kojepripadaju ili ne pripadaju duæini.

12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokutaKljuËni pojmovi: stranica kvadrata, stranicapravokutnika, stranica trokuta.Obrazovna postignuÊa: oznaËiti stranice kvadrata,pravokutnika i trokuta kao duæine.

13. Mnoæenje brojevaKljuËni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoæenje,umnoæak, faktor.Obrazovna postignuÊa: razumjeti mnoæenje kaozbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoæenjematematiËkim zapisom.

14. Zamjena mjesta faktoraKljuËni pojmovi: mnoæenje, faktor, zamjena mjestafaktora.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primijenitisvojstvo komutativnosti mnoæenja.

15. Mnoæenje brojem 2KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 2.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja brojem 2.

16. Mnoæenje brojem 5KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 5.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja brojem 5.

17. Dijeljenje brojevaKljuËni pojmovi: dijeljenje, veza mnoæenja idijeljenja.Obrazovna postignuÊa: razumjeti dijeljenje kaooperaciju obrnutu od mnoæenja; razumjeti iprimjenjivati vezu mnoæenja i dijeljenja; pisatidijeljenje matematiËkim zapisom.

18. Dijeljenje brojem 2KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 2.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjabrojem 2.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

240

Page 243: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

19. Dijeljenje brojem 5KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 5.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjabrojem 5.

20. Mnoæenje i dijeljenje brojem 3KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 3.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 3.

21. Mnoæenje i dijeljenje brojem 4KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 4.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 4.

22. Mnoæenje brojevima 1 i 0KljuËni pojmovi: mnoæenje brojevima 1 i 0.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je umnoæakzadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju;razumjeti da je umnoæak bilo kojega broja 1 i 0jednak 0.

23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenjuKljuËni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je rezultatdijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomubroju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliËitim od0 daje 0 i da se 0 ne dijeli.

24. Mnoæenje i dijeljenje brojem 10KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 10.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 10.

25. Mnoæenje i dijeljenje brojem 6KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 6.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 6.

26. Mnoæenje i dijeljenje brojem 7KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 7.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 7.

27. Mnoæenje i dijeljenje brojem 8KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 8.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 8.

28. Mnoæenje i dijeljenje brojem 9KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 9.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 9.

29. Tablica mnoæenjaKljuËni pojmovi: mnoæenje, tablica mnoæenja.Obrazovna postignuÊa: ovladati tablicom mnoæenja uskupu brojeva do 100.

30. Parni i neparni brojeviKljuËni pojmovi: parni i neparni brojevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati parne i neparnebrojeve.

31. Izvoenje viπe raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: redoslijed izvoenja raËunskihradnji.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom raËunanjas viπe raËunskih radnji uz uporabu zagrada i bezuporabe zagrada.

3. RAZREDTEME1. Brojevi do 1000

KljuËni pojmovi: brojevi do 1000, tisuÊica,Ëetveroznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: pisati i brojiti do 1000.

2. Slovo kao znak za brojKljuËni pojmovi: slovo kao znak za broj.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uporabu slova kaoznaka za broj.

3. Usporeivanje brojeva do 1000KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: usporeivati i matematiËkimzapisom izraziti odnos meu brojevima do 1000.

4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamen-kastih brojevaKljuËni pojmovi: dvoznamenkasti broj,troznamenkasti broj. Obrazovna postignuÊa: pisati dvoznamenkaste itroznamenkaste brojeve u obliku 73 = 7·10 + 3, 205 = 2·100 + 0·10 + 5.

5. Zbrajanje i oduzimanje viπekratnika broja100KljuËni pojmovi: viπekratnik broja 100.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja viπekratnika broja 100.

6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastogabroja i jednoznamenkastoga broja.KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednozna-menkasti broj, troznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjatroznamenkastog i jednoznamenkastoga broja,ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastogabroja od troznamenkastoga broja.

7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do100KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do100.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

241

Page 244: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do1000KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.

9. Ravnina, likovi u ravniniKljuËni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini.Obrazovna postignuÊa: shvaÊati ravninu kaoneograniËenu ravnu plohu i likove kao dijeloveravnine.

10. Pravac, polupravac i duæina kao dijelovipravcaKljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina. Obrazovna postignuÊa: nacrtati i oznaËiti pravac ipolupravac; nacrtati duæinu kao dio pravca i istaknutinjezine krajnje toËke.

11. Mjerenje duæineKljuËni pojmovi: jediniËna duæina, mjerenje duæine.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjeduæine; izmjeriti zadanu duæinu jediniËnom duæinom;prenositi zadane duæine; crtati duæine zadane duljine;preraËunavati mjerne jedinice za duljinu.

12. Mnoæenje zbroja brojemKljuËni pojmovi: mnoæenje zbroja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja zbroja brojem.

13. Mnoæenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 10 i 100,mnoæenje i dijeljenje viπekratnika.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 ibrojem 100; ovladati postupkom dijeljenjaviπekratnika broja 10 brojem 10 i viπekratnika broja100 brojem 100.

14. Mnoæenje dvoznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: mnoæenje, viπekratnik broja 10,jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja viπekratnika broja 10 jednoznamenkastimbrojem; ovladati postupkom mnoæenja dvoznamen-kastoga broja jednoznamenkastim brojem;primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoæenja.

15. Pisano mnoæenje dvoznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja dvoznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem.

16. Dijeljenje zbroja brojemKljuËni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjazbroja brojem.

17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jedno-znamenkastim brojemKljuËni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj,dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjadvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem,bez ostatka i s ostatkom.

18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga itroznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkastibroj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.

19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravciKljuËni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjeciπte,usporedni pravci.Obrazovna postignuÊa: crtati pravce koji se sijeku iodrediti im sjeciπte; crtati usporedne pravce.

20. Okomiti pravciKljuËni pojmovi: okomiti pravci.Obrazovna postignuÊa: prepoznati okomite pravce;crtati okomite pravce.

21. Krug, kruænicaKljuËni pojmovi: krug, kruænica, srediπte, polumjer ipromjer.Obrazovna postignuÊa: crtati kruænicu πestarom;prenositi duæinu; razlikovati krug i kruænicu.

22. Mjerenje obujma tekuÊineKljuËni pojmovi: obujam tekuÊine; mjerenje obujmatekuÊine; mjerne jedinice za obujam tekuÊine.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjeobujma tekuÊine (litra, decilitar) i preraËunavati ih.

23. Mjerenje maseKljuËni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice zamasu.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjemase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih;preraËunavati jedinice za mjerenje mase.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

242

Page 245: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. RAZRED

TEME1. Brojevi do milijun

KljuËni pojmovi: brojevi do milijun, viπeznamenkastibrojevi.Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti domilijun.

2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednostznamenkeKljuËni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednostznamenaka.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i odrediti mjesnuvrijednost znamenaka u brojevima do milijun.

3. Usporeivanje brojeva do milijunKljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: usporeivati brojeve domilijun.

4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupubrojeva do milijunKljuËni pojmovi: pisano zbrajanje, pisanooduzimanje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun.

5. KutKljuËni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta.Obrazovna postignuÊa: shvaÊati kut kao dio ravnineomeen polupravcima; crtati, imenovati i oznaËavativrh i krakove kuta.

6. Pravi kutKljuËni pojmovi: pravi kut.Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati pravi kut.

7. ©iljasti i tupi kutoviKljuËni pojmovi: πiljasti i tupi kut.Obrazovna postignuÊa: crtati πiljasti i tupi kut;razlikovati pravi, πiljasti i tupi kut.

8. Pisano mnoæenje viπeznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja viπeznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem.

9. Pisano mnoæenje viπeznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja viπeznamenkastoga broja dvoznamenkastimbrojem udesno.

10. TrokutKljuËni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovitrokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati trokut; istaknuti ioznaËiti vrhove, stranice i kutove trokuta.

11. Vrste trokuta s obzirom na straniceKljuËni pojmovi: raznostraniËan, jednakokraËan ijednakostraniËan trokut.Obrazovna postignuÊa: usporeivati duljine stranicatrokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute sobzirom na duljinu stranica.

12. Pravokutni trokutKljuËni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati, crtati ipravilno oznaËiti pravokutni trokut.

13. Opseg trokutaKljuËni pojmovi: opseg trokuta.Obrazovna postignuÊa: razumjeti opseg trokuta kaozbroj duljina njegovih stranica; izraËunati opsegtrokuta.

14. Pravokutnik i kvadratKljuËni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice,vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, razlikovati i crtatipravokutnik i kvadrat; oznaËivati stranice, vrhove ikutove pravokutnika i kvadrata.

15. Opseg pravokutnika i kvadrataKljuËni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i izraËunati opsegpravokutnika i kvadrata.

16. Mjerenje povrπinaKljuËni pojmovi: jediniËni kvadrat, kvadratna mreæa,povrπina.Obrazovna postignuÊa: mjeriti povrπinu prekrivanjemjediniËnim kvadratima; sluæiti se kvadratnom mreæomu odreivanju povrπine.

17. Povrπina pravokutnika i kvadrataKljuËni pojmovi: povrπina kvadrata i pravokutnika,mjerne jedinice za mjerenje povrπine.Obrazovna postignuÊa: raËunati povrπinu kvadrata ipravokutnika; znati mjere za povrπinu (kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratnimetar).

18. Pisano dijeljenje viπeznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje viπeznamenkastogabroja jednoznamenkastim brojem.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja viπeznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem; rabiti vezu mnoæenja i dijeljenja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

243

Page 246: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

19. Pisano dijeljenje viπeznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje viπeznamenkastogabroja, dvoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja duljim postupkom viπeznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoæenja idijeljenja.

20. Izvoenje viπe raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoæenje,dijeljenje, zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanjazadatka s viπe raËunskih radnji uz uporabu zagrada ibez uporabe zagrada.

21. Kvadar i kockaKljuËni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi ivrhovi.Obrazovna postignuÊa: upoznati kvadar i kocku,znati bitna obiljeæja kvadra i kocke; odrediti njihovestrane, bridove i vrhove.

22. Obujam kockeKljuËni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere zaobujam.Obrazovna postignuÊa: mjeriti obujam kockeslaganjem jediniËnih kocaka; upoznati jedinice zamjerenje obujma (kubiËni centimetar i kubiËnidecimetar).

PREDMETNA NASTAVA

5. RAZREDTEME1. Prirodni brojevi

KljuËni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac,jediniËna duæina.Obrazovna postignuÊa: zapisivati i Ëitati prirodnebrojeve veÊe od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnihbrojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nulanije prirodni broj, ne postoji najveÊi prirodni broj.

2. Usporeivanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, usporeivanjeprirodnih brojeva, zaokruæivanje prirodnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usporediti dva prirodna broja;usvojiti postupak zaokruæivanja zadanih prirodnihbrojeva do zadane dekadske jedinice.

3. Zbrajanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnihbrojeva, pribrojnik, zbroj.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanjaprirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak isvojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima izæivotnih situacija.

4. Oduzimanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnihbrojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanjaprirodnih brojeva uz uporabu procjene.

5. Mnoæenje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnihbrojeva, faktor, umnoæak.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak pisanogamnoæenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene;mnoæenje s 10, 100, 1000.

6. Osnovna svojstva mnoæenjaKljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnihbrojeva, svojstva mnoæenja prirodnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primjenjivatikomutativnost, asocijativnost i distributivnostmnoæenja; uoËiti kada je primjenom tih svojstavapostupak raËunanja kraÊi, lakπi i jednostavniji.

7. Dijeljenje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnihbrojeva, djeljenik, djelitelj, koliËnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenja sdvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezuizmeu mnoæenja i dijeljenja uz procjenu rezultata;uoËiti problem broja nule pri dijeljenju.

8. Izvoenje viπe raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: raËunska radnja.Obrazovna postignuÊa: uvjeæbati raËunske radnje sprirodnim brojevima uz poπtovanje redoslijedaraËunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuËiti zadatkes pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steËenaznanja u zadatcima iz æivotnih situacija.

9. Uporaba dæepnoga raËunalaKljuËni pojmovi: dæepno raËunalo.Obrazovna postignuÊa: osposobiti uËenike zauporabu standardiziranoga dæepnoga raËunala ujednostavnim raËunima uz uporabu procjenerezultata.

10. Djelitelj i viπekratnikKljuËni pojmovi: djelitelj, viπekratnik, biti djeljiv.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmoveviπekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadaniprirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje inabrojiti nekoliko viπekratnika.

11. Svojstva djeljivostiKljuËni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike,djeljivost umnoπka. Obrazovna postignuÊa: uoËiti djeljivost zbroja(razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tihbrojeva; uoËiti djeljivost umnoπka zadanih faktorabrojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

244

Page 247: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9KljuËni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.Obrazovna postignuÊa: usvojiti i primjenjivati praviladjeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.

13. Prosti i sloæeni brojeviKljuËni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloæeni broj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati proste i sloæenebrojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloæen.

14. Rastavljanje broja na proste faktoreKljuËni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore.Obrazovna postignuÊa: zadani broj rastaviti na prostefaktore.

15. ZajedniËki djelitelji. NajveÊi zajedniËkidjeliteljKljuËni pojmovi: zajedniËki djelitelj, najveÊizajedniËki djelitelj, relativno prosti brojevi.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odreivanjazajedniËkih djelitelja, najveÊega zajedniËkogadjelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve.

16. ZajedniËki viπekratnici. NajmanjizajedniËki viπekratnikKljuËni pojmovi: zajedniËki viπekratnik, najmanjizajedniËki viπekratnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odreivanjazajedniËkih viπekratnika i najmanjega zajedniËkogviπekratnika za dva zadana broja.

17. Pravac, polupravac, duæinaKljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina,udaljenost toËaka, pruga.Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati duæinu,polupravac i pravac, istraæiti meusobni poloæaj dvajupravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duæine;preraËunavati mjerne jedinice za duljinu iprocjenjivati mjere; primjenjivati steËeno znanje;crtati okomite i usporedne pravce s pomoÊu dvajutrokuta; crtati prugu.

18. Simetrala duæineKljuËni pojmovi: duæina, poloviπte duæine, simetraladuæine.Obrazovna postignuÊa: crtati i definirati simetraluduæine i poloviπte duæine; razumjeti, analizirati iprimjenjivati svojstva simetrale duæine.

19. Kruænica i krugKljuËni pojmovi: kruænica, krug, srediπte kruænice,polumjer kruænice, promjer kruænice.Obrazovna postignuÊa: crtati, oznaËivati i definiratikruænicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu,kruæni luk, polukrug, kruæni isjeËak i odsjeËak tekruæni vijenac.

20. ParalelogramKljuËni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat.Obrazovna postignuÊa: definirati, crtati paralelogramte mu oznaËivati vrhove, stranice i kutove; na osnoviuoËenoga svojstva stranica paralelograma i veliËinanjegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik iromb; primjenjivati steËena znanja na zadatcima izæivotnih situacija; izraËunavati opseg paralelograma,opseg i povrπinu pravokutnika i kvadrata;preraËunavati mjerne jedinice za povrπinu.

21. Kut. Mjerenje kutovaKljuËni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutnaminuta, kutna sekunda, mjera (veliËina) kuta.Obrazovna postignuÊa: crtati razliËite kutove spomoÊu kutomjera, isticati ih i oznaËivati; mjeritiveliËine kutova; uoËavati razlike izmeu razliËitihvrsta kutova.

22. Sukuti i vrπni kutoviKljuËni pojmovi: sukut, vrπni kut.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i crtati sukute ivrπne kutove te izraËunavati mjeru kuta ako jepoznata mjera sukuta.

23. Trokut i vrste trokutaKljuËni pojmovi: trokut, jednakokraËni trokut,jednakostraniËni trokut, pravokutni trokut, opsegtrokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati trokut, pravilno gaoznaËivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtatijednakokraËni i jednakostraniËni trokut te pravokutnitrokut s pomoÊu dvaju trokuta; konstruirati trokutuopisanu kruænicu; izraËunavati opseg trokuta.

24. OsnosimetriËni likoviKljuËni pojmovi: os simetrije, osna simetrija,osnosimetriËne toËke.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i razlikovatiosnosimetriËne likove na crteæu i u naπem okruæenju.

25. RazlomciKljuËni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik,razlomaËka crta, mjeπoviti broj.Obrazovna postignuÊa: vizualizirati pojam razlomka;uoËavati ekvivalenciju izmeu dijeljenja i razlomka;usvojiti naËin zapisivanja i Ëitanja razlomka teznaËenje brojnika i nazivnika; usvojiti naËinzapisivanja i Ëitanja razlomka u obliku mjeπovitogabroja; pretvarati razlomak u mjeπoviti broj i obratno.

26. Usporeivanje, zbrajanje i oduzimanjerazlomaka jednakih nazivnikaKljuËni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomakajednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomakajednakih nazivnika.Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvajurazlomaka jednakih nazivnika veÊi; znati je li zadanirazlomak veÊi ili manji od 1; usvojiti postupakzbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

245

Page 248: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

27. Proπirivanje i skraÊivanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, proπirivanje razlomka,skraÊivanje razlomka.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak proπirivanjarazlomka zadanim brojem te uoËavati koji jerazlomak skrativ; usvojiti postupak skraÊivanjarazlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivatisteËeno znanje u rjeπavanju zadataka u æivotnimsituacijama.

28. Decimalni razlomciKljuËni pojmovi: decimalni broj, decimalna toËka(decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja,decimalna mjesta, decimale.Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojamdecimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranjezadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak iobratno; uvjeæbati Ëitanje i pisanje decimalnihbrojeva.

29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: smjeπtati decimalne brojeve sjednom decimalom na brojevni pravac.

30. Usporeivanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, usporeivanjedecimalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvajudecimalnih brojeva veÊi; poredati tri ili viπedecimalnih brojeva po veliËini.

31. Zaokruæivanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, zaokruæivanjedecimalnog broja.Obrazovna postignuÊa: zaokruæivati decimalnebrojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivatirezultat.

32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanjedecimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja ioduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raËunanje iprocjenu u rjeπavanju zadataka iz svakidaπnjice.

33. Mnoæenje i dijeljenje decimalnih brojevadekadskim jedinicamaKljuËni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica,mnoæenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama,dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke mnoæenja idijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama;rabiti procjenu rjeπenja prije raËunanja; primjenjivatisteËeno znanje na preraËunavanje mjernih jedinica.

34. Mnoæenje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, mnoæenjedecimalnih brojeva, umnoæak.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak mnoæenjadecimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima tenakon izvoenja operacije rezultat usporediti sprocjenom rezultata i rezultatom dobivenim dæepnimraËunalom.

35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnimbrojevimaKljuËni pojmovi: decimalni broj, dijeljenjedecimalnih brojeva prirodnim brojevima.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenjadecimalnoga broja prirodnim brojem te dobivenirezultat usporediti s procjenom rjeπenja; usvojitipostupak prikazivanja razlomaka u oblikudecimalnoga broja; rabiti pisano raËunanje, raËunanjedæepnim raËunalom i procjenu za rjeπavanje zadatakaiz svakidaπnjice.

36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnimbrojevimaKljuËni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojevadecimalnim brojevima.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenjadecimalnoga broja decimalnim brojem te dobivenirezultat usporediti s procjenom rjeπenja; rabiti pisanoraËunanje, raËunanje dæepnim raËunalom i procjenuza rjeπavanje zadataka iz svakidaπnjice.

6. RAZREDTEME1. Svoenje razlomaka na zajedniËki nazivnik

KljuËni pojmovi: razlomak, zajedniËki nazivnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak svoenjadvaju razlomaka na najmanji zajedniËki nazivnik iprimjenjivati steËeno znanje pri rjeπavanju zadataka.

2. Usporeivanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka.Obrazovna postignuÊa: poredati po veliËini iusporediti razlomke s razliËitim nazivnicima (do 100).

3. Brojevni pravacKljuËni pojmovi: razlomak, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac,procijeniti i odrediti izmeu kojih se dvaju prirodnihbrojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravacsmjestiti toËke pridruæene zadanim razlomcima snazivnikom manjim od 10.

4. Zbrajanje i oduzimanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka,zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlikarazlomaka.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

246

Page 249: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja ioduzimanja razlomaka razliËitih nazivnika; izraËunatijednostavnije brojevne izraze; steËena znanjarazumjeti i primijeniti za rjeπavanje zadataka izsvakidaπnjice.

5. Mnoæenje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, mnoæenje razlomaka,umnoæak razlomaka.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti postupakmnoæenja razlomaka; steËeno znanje primijeniti;snalaæljivo i toËno raËunati koristeÊi svojstva mnoæenja.

6. Dijeljenje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, reciproËni razlomak,dijeljenje razlomaka, koliËnik razlomaka. Obrazovna postignuÊa: uvesti pojam reciproËnogbroja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenjarazlomaka; rabiti pisano raËunanje, raËunanjedæepnim raËunalom i procjenu za rjeπavanje zadatakaiz svakidaπnjice.

7. Kutovi uz presjeËnicu usporednih pravacaKljuËni pojmovi: kut, presjeËnica ili transverzala.Obrazovna postignuÊa: definirati pojam presjeËnice;prepoznati kutove uz presjeËnicu i njihova svojstva testeËeno znanje primjenjivati na rjeπavanju zadataka.

8. Kutovi s usporednim i okomitim kracimaKljuËni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima,kutovi s okomitim kracima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati, usporediti iuspostaviti veze meu kutovima s usporednim iliokomitim kracima.

9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokutaKljuËni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta,kut trokuta.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste trokuta;istraæiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranicau trokutu.

10. Zbroj kutova trokutaKljuËni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta. Obrazovna postignuÊa: dokazati i usvojiti tvrdnju daje zbroj mjera (veliËina) kutova u trokutu 1800;izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta trokuta.

11. Simetrala kutaKljuËni pojmovi: kut, simetrala kuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam simetrale kuta;konstruirati simetralu te istraæiti njena svojstva;konstruirati trokutu upisanu kruænicu.

12. Konstrukcija kutova od 60°, 30°, 90°, 45°KljuËni pojmovi: kut, konstrukcija kuta.Obrazovna postignuÊa: konstruirati kutoveprimjenjujuÊi svojstva simetrale kuta; prenositi zadanekutove.

13. Sukladnost trokutaKljuËni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta. Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojamsukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znatirijeπiti jednostavnije zadatke primjenom znanja osukladnosti trokuta.

14. Tri osnovne konstrukcije trokuta KljuËni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanjetrokuta. Obrazovna postignuÊa: skicirati, analizirati ikonstruirati trokut te raspraviti rjeπenje.

15. Povrπina trokutaKljuËni pojmovi: trokut, visina trokuta, povrπinatrokuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam visine trokutai crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristeÊi znanjeo povrπini pravokutnika, zornim prikazom doÊi doformule za povrπinu trokuta; izraËunavati povrπinutrokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljinavisine na tu stranicu; steËeno znanje primjenjivati uzadatcima iz svakidaπnjice.

16. Cijeli brojeviKljuËni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijelibroj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pozitivne inegativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerimaiz svakidaπnjice.

17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac,jediniËna duæina.Obrazovna postignuÊa: smjeπtati cijele brojeve nabrojevni pravac.

18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednostKljuËni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi,apsolutna vrijednost.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam suprotnibroj; odreivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja;odreivati cijele brojeve ako je zadana njihovaapsolutna vrijednost.

19. Usporeivanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, usporeivanje cijelihbrojeva. Obrazovna postignuÊa: zadane cijele brojeve poredatipo veliËini.

20. Zbrajanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva,zbroj cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanjacijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanjaprimjenjivati u zadatcima iz æivotnih situacija.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

247

Page 250: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

21. Oduzimanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelihbrojeva, razlika cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanjacijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rjeπavanjujednostavnijih zadataka.

22. Rad sa zagradamaKljuËni pojmovi: zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkomizraËunavanja izraza sa zagradama.

23. Mnoæenje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, mnoæenje cijelih brojeva,umnoæak cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti umnoæak cijelihbrojeva; prepoznavati zajedniËki faktor ujednostavnijim zadatcima i izluËiti ga; primjenjivatisteËeno znanje u rjeπavanju zadataka iz svakidaπnjice.

24. Dijeljenje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva,koliËnik cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti koliËnik dvaju cijelihbrojeva; rabiti pisano raËunanje, raËunanje dæepnimraËunalom i procjenu pri rjeπavanju zadataka izsvakidaπnjice.

25. Pozitivni i negativni racionalni brojeviKljuËni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni inegativni racionalni broj.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatipozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivatiracionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnogbroja).

26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac,procjenjivati i odreivati izmeu kojih se dvaju cijelihbrojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevnipravac smjeπtati toËke pridruæene zadanimracionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10.

27. Usporeivanje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, usporeivanjepozitivnoga i negativnog racionalnog broja iusporeivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usporeivati racionalnebrojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnogabroja i primjenjivati steËeno znanje na primjerima izsvakidaπnjice.

28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje ioduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlikaracionalnih brojeva.

Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke za zbrajanjei oduzimanje racionalnih brojeva; izraËunatijednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstvazbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima izæivotnih situacija.

29. Mnoæenje i dijeljenje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, mnoæenje idijeljenje racionalnih brojeva, umnoæak i koliËnikracionalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke zamnoæenje i dijeljenje racionalnih brojeva;upotrebljavati i primjenjivati steËeno znanje.

30. Jednadæba oblika ax + b = 0KljuËni pojmovi: linearna jednadæba s jednomnepoznanicom, rjeπenje linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom, ekvivalentne jednadæbe.Obrazovna postignuÊa: rijeπiti jednadæbe oblika ax + b = 0 i jednostavnije jednadæbe koje se mogusvesti na taj oblik; usvojiti pojam rjeπenja jednadæbe;provjere rjeπenja; objasniti postupak rjeπavanja.

31. Primjena linearne jednadæbeKljuËni pojmovi: linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom, nepoznata veliËina, ekvivalentnejednadæbe. Obrazovna postignuÊa: razvijati razumijevanje ianaliziranje problemskih zadataka; upotrebljavatiusvojeno znanje i moÊi zapisati jednostavnijeprobleme u obliku linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom.

32. »etverokutKljuËni pojmovi: Ëetverokut, dijagonala, paralelo-gram, trapez.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati, crtati i pravilnooznaËivati Ëetverokut; crtati dijagonale Ëetverokuta;razlikovati vrste Ëetverokuta; analizirati njihovasvojstva; prepoznavati ih u okolini.

33. Zbroj kutova u ËetverokutuKljuËni pojmovi: Ëetverokut, kut, mjera kuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti i objasniti tvrdnju daje zbroj veliËina (mjera) kutova u Ëetverokutu 3600;izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta.

34. Konstrukcije paralelogramaKljuËni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcijaparalelograma. Obrazovna postignuÊa: primjenjujuÊi svojstvaparalelograma, skicirati, analizirati i crtati ilikonstruirati paralelogram te raspraviti rjeπenje.

35. Povrπina paralelograma i trapezaKljuËni pojmovi: paralelogram, trapez, povrπinaparalelograma, povrπina trapeza.Obrazovna postignuÊa: zornim prikazom, koristeÊiznanje o povrπini trokuta i pravokutnika, doÊi do

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

248

Page 251: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

formule za povrπinu paralelograma i trapeza;procjenjivati i izraËunavati povrπinu paralelograma itrapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakidaπnjice.

7. RAZRED

TEME1. Koordinatni sustav na pravcu

KljuËni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu,ishodiπte, jediniËna duæina, koordinata toËke.Obrazovna postignuÊa: znati racionalnim brojevimapridruæiti toËke brojevnoga pravca.

2. Pravokutni koordinatni sustav u ravniniKljuËni pojmovi: ureeni par, koordinatne osi,pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinatetoËke.Obrazovna postignuÊa: odrediti toËke koordinatneravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oËitatikoordinate zadane toËke.

3. Omjer i proporcija (razmjer)KljuËni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer). Obrazovna postignuÊa: odreivati bilo koji nepoznatiËlan proporcije koristeÊi osnovno svojstvo proporcije.

4. Proporcionalne veliËineKljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),koeficijent proporcionalnosti.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati proporcionalneveliËine u zadatcima iz svakidaπnjice.

5. Primjena proporcionalnosti na rjeπavanjeproblema iz svakidaπnjiceKljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),koeficijent proporcionalnosti. Obrazovna postignuÊa: primjeniti matematiËkipostupak na zadatke iz svakidaπnjice.

6. GrafiËki prikaz proporcionalnostiKljuËni pojmovi: grafiËki prikaz proporcionalnosti. Obrazovna postignuÊa: grafiËki prikazivatiproporcionalnost; iz zadanoga grafiËkog prikazaodËitavati vrijednosti, tj. koordinate toËke.

7. Obrnuta proporcionalnostKljuËni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliËine.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati obrnutoproporcionalne veliËine na primjerima izsvakidaπnjice; odreivati razmjerom i formulomnepoznate veliËine u zadatcima.

8. Postotak. RaËunanje s postocimaKljuËni pojmovi: postotak.Obrazovna postignuÊa: raËunati s postotcima te ihprimjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidaπnjice.

9. Jednostavni kamatni raËunKljuËni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica.Obrazovna postignuÊa: odrediti kamate i primijenitiih na zadatke iz svakidaπnjice.

10. Prikazivanje i analiza podatakaKljuËni pojmovi: obiljeæje skupa objekata, frekvencijai relativna frekvencija, tabliËni prikaz, stupËastidijagram, kruæni dijagram.Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæje skupaobjekata, odreivati vrijednosti tog obiljeæja;prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeæju spomoÊu tablice frekvencija i relativnih frekvencija tegrafiËki s pomoÊu stupËastoga dijagrama i kruænogadijagrama; izraËunavati aritmetiËku sredinu teinterpretirati dobivene podatke.

11. Vjerojatnost sluËajnoga dogaajaKljuËni pojmovi: sluËajni dogaaj, elementarnidogaaj, relativna frekvencija dogaaja, vjerojatnostdogaaja.Obrazovna postignuÊa: navesti elementarne dogaaje,prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni zazadani dogaaj, izraËunati vjerojatnost dogaaja.

12. Dijeljenje duæine na jednake dijelove i uzadanom omjeruKljuËni pojmovi: omjer dviju duæina.Obrazovna postignuÊa: dijeliti duæinu na jednakedijelove i u zadanom omjeru.

13. SliËnost trokuta i primjenaKljuËni pojmovi: sliËni trokuti, koeficijent sliËnosti.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam sliËnostitrokuta; znati pouËke o sliËnosti trokuta; izraËunatiduljine stranica sliËnih trokuta; izraËunati opseg ipovrπinu sliËnih trokuta.

14. MnogokutKljuËni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonalemnogokuta, kutovi mnogokuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam mnogokuta inacrtati mnogokut; odreivati ukupni broj dijagonalamnogokuta; odreivati zbroj veliËina kutovamnogokuta.

15. Pravilni mnogokutiKljuËni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristiËnitrokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta.Obrazovna postignuÊa: istaknuti karakteristiËnitrokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilnemnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilnipeterokut s pomoÊu karakteristiËnoga trokuta sluæeÊise kutomjerom.

16. Opseg i povrπina mnogokutaKljuËni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta,povrπina mnogokuta.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

249

Page 252: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: izraËunati opseg i povrπinumnogokuta.

17. Kruænica i krugKljuËni pojmovi: kruænica, krug, srediπte, polumjer ipromjer kruænice.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove kruænicei kruga; znati da je kruænica odreena trima toËkamakoje nisu na istom pravcu; odreivati meusobnipoloæaj dviju kruænica.

18. Odnos srediπnjega i obodnoga kuta,Talesov pouËak.KljuËni pojmovi: kruænica, srediπnji kut, obodni kut,Talesov pouËak.Obrazovna postignuÊa: znati da je obodni kut jednakpolovini pripadnoga srediπnjega kuta; usvojitiËinjenicu da je svaki obodni kut nad promjeromkruænice pravi kut.

19. Pravac i kruænicaKljuËni pojmovi: tangenta kruænice, diraliπtetangente, sekanta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti da pravac i kruænicamogu imati dvije zajedniËke toËke, jednu zajedniËkutoËku ili da nemaju nijednu zajedniËku toËku;konstrukcija tangente kruænice u njenoj toËki.

20. Opseg krugaKljuËni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga,broj p.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati opseg kruga iprimjenjivati znanje na zadatke iz svakidaπnjice.

21. Kruæni lukKljuËni pojmovi: kruænica, kruæni luk, duljinakruænog luka.Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu kruænogaluka.

22. Povrπina krugaKljuËni pojmovi: krug, povrπina kruga.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati povrπinu kruga;primjenjivati znanje na rjeπavanje zadataka izsvakidaπnjice; izraËunavati povrπinu kruænoga isjeËka.

23. Sustav linearnih jednadæbiKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, rjeπenje sustava.Obrazovna postignuÊa: provjeravati je li zadaniureeni par rjeπenje sustava.

24. Metoda supstitucijeKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena.Obrazovna postignuÊa: usvojiti metodu supstitucije;naËiniti provjeru rjeπenja.

25. Metoda suprotnih koeficijenataKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak metodesuprotnih koeficijenata; naËiniti provjeru rjeπenja.

26. Primjena sustava linearnih jednadæbiKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotnikoeficijenti.Obrazovna postignuÊa: u zadanim primjerimasamostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi dojednostavnijega naËina rjeπavanja; svoditi problemskezadatke na rjeπavanje sustava dviju jednadæbi; izreÊi,zapisivati i provjeravati rjeπenje te ga po potrebiraspraviti.

27. Linearna funkcijaKljuËni pojmovi: linearna funkcija, vrijednostfunkcije.Obrazovna postignuÊa: usvojiti naËin zapisivanjafunkcije; izraËunavati vrijednosti funkcije;primjenjivati znanje na rjeπavanje zadataka izsvakidaπnjice.

28. Graf linearne funkcije, jednadæba pravcaKljuËni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitnioblik jednadæbe pravca, nultoËka.Obrazovna postignuÊa: crtati graf linearne funkcije iiz nacrtanoga grafa iπËitavati vrijednost funkcije;procjenjivati i provjeravati (raËunski i grafiËki)pripada li zadana toËka grafu funkcije; odreivatinultoËke zadane linearne funkcije raËunski i grafiËki;opisivati ovisnost dviju veliËina s pomoÊu tablice igrafa.

29. Tok linearne funkcijeKljuËni pojmovi: nagib pravca, rastuÊa funkcija,padajuÊa funkcija.Obrazovna postignuÊa: usvojiti znaËenje nagibapravca i odsjeËka na osi y i njihovu geometrijskuinterpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcijeprema nagibu pravca.

30. GrafiËko rjeπavanje sustava linearnihjednadæbiKljuËni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednostpravaca, presjek pravaca, sjeciπte, koordinate sjeciπta.Obrazovna postignuÊa: iskazivati uvjet usporednostidvaju pravaca; iz jednadæbi pravaca odrediti jesu lipravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeπavatisustav linearnih jednadæbi grafiËki i raËunskim putem;provjeriti rjeπenje; odrediti grafiËkom metodom imali sustav dviju linearnih jednadæbi jedno, nijedno ilibeskonaËno mnogo rjeπenja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

250

Page 253: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. RAZRED

TEME1. Kvadriranje racionalnih brojeva

KljuËni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja,kvadriranje.Obrazovna postignuÊa: kvadrirati racionalne brojevei procjenjivati vrijednosti kvadrata.

2. Kvadriranje umnoπka i koliËnikaKljuËni pojmovi: kvadrat umnoπka, umnoæakkvadrata, kvadrat koliËnika, koliËnik kvadrata. Obrazovna postignuÊa: kvadrirati umnoæak i koliËnikte transformirati umnoæak kvadrata i koliËnikkvadrata.

3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrataKljuËni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike,razlika kvadrata.Obrazovna postignuÊa: kvadrirati zbroj i razliku dvajubrojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadratzbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata nafaktore.

4. Potencije s bazom 10KljuËni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponentpotencije, potenciranje.Obrazovna postignuÊa: potencirati broj 10 prirodnimeksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnimeksponentom; raËunati s potencijama s bazom 10.

5. Drugi korijenKljuËni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen,korjenovanje, pribliæna vrijednost drugog korijena.Obrazovna postignuÊa: procjenjivati vrijednostidrugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja;procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugogakorijena; izraËunavati i pribliæno odreivati drugikorijen uporabom dæepnoga raËunala.

6. RaËunanje s korijenimaKljuËni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje,djelomiËno korjenovanje, racionalizacija nazivnika.Obrazovna postignuÊa: raËunati sa korijenima;djelomiËno korjenovati; racionalizirati nazivnik

.

7. Pitagorin pouËakKljuËni pojmovi: pouËak, Pitagorin pouËak, obratpouËka.Obrazovna postignuÊa: znati izreku, smisao i zornidokaz Pitagorina pouËka; izreÊi obrat PitagorinapouËka te izraËunati duljinu jedne stranicepravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalihstranica.

8. Primjena Pitagorina pouËka na kvadrat ipravokutnikKljuËni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala.Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu dijagonalekvadrata i pravokutnika.

9. Primjena Pitagorina pouËka na jednako-straniËni i jednakokraËni trokutKljuËni pojmovi: jednakostraniËni trokut, jednako-kraËni trokut, visina trokuta.Obrazovna postignuÊa: rjeπavati zadatke kojipovezuju visinu i stranicu jednakostraniËnogatrokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicujednakokraËnoga trokuta.

10. Primjena Pitagorina pouËka na romb itrapezKljuËni pojmovi: romb, trapez.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati duljine dijagonalaromba; izraËunati duljinu visine jednakokraËnog trapeza.

11. Realni brojeviKljuËni pojmovi: racionalni broj, beskonaËniperiodiËki decimalni broj, iracionalni broj, realnibroj.Obrazovna postignuÊa: zapisivati racionalne brojeve uobliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne iiracionalne brojeve; odrediti odnose izmeu skupovaN, Z, Q, I i R.

12. Realni brojevi i brojevni pravacKljuËni pojmovi: Pitagorin pouËak, realni broj, skuprealnih brojeva, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: konstruirati duæine duljina

i , prikazati na brojevnom pravcu toËkepridruæene realnim brojevima.

13. Grafovi funkcija i

KljuËni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija

, funkcija , parabola.

Obrazovna postignuÊa: izraËunati vrijednost funkcijeza odreene vrijednosti argumenta x; rjeËavatijednadæbu x2=a; crtati grafove funkcija

i ; odrediti ili procijeniti

koordinate toËaka na grafu.

14. VektoriKljuËni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotnivektori.Obrazovna postignuÊa: crtati zadane vektore,prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.

15. Zbrajanje i oduzimanje vektoraKljuËni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora,oduzimanje vektora, razlika vektora.

y=÷xy=x2

y=÷xy=x2

y=÷xy=x2

÷3÷2

÷ba

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

251

Page 254: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: zbrajati i oduzimati vektoreprimjenom pravila trokuta.

16. TranslacijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija(usporedni pomak).Obrazovna postignuÊa: translatirati toËku, duæinu,pravac, trokut i kruænicu; prepoznati lik koji je nastaotranslacijom drugoga.

17. Osna simetrijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, osnasimetrija, os simetrije.Obrazovna postignuÊa: odreivati osnosimetriËnusliku toËke, duæine, pravca, trokuta i kruænice;prepoznati osnosimetriËan lik; konstruirati simetraluduæine i simetralu kuta.

18. Centralna simetrijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralnasimetrija, centar (srediπte) simetrije.Obrazovna postignuÊa: odreivati centralno-simetriËnu sliku toËke, duæine, pravca, trokuta ikruænice; prepoznati centralnosimetriËni lik;odreivati centar simetrije.

19. RotacijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija(vrtnja), srediπte rotacije, kut rotacije.Obrazovna postignuÊa: rotirati zadani lik ako jezadano srediπte rotacije i njezin kut.

20. ToËke, pravci i ravnine u prostoruKljuËni pojmovi: toËka, pravac, ravnina, prostor.Obrazovna postignuÊa: znati da je ravnina odreena stri nekolinearne toËke; odrediti ravninu ako su jojzadane neke toËke; odrediti (na modelu kvadra)pripada li neka toËka nekoj ravnini.

21. Meusobni poloæaji pravaca i ravninaKljuËni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi.Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra odreditimeusobne poloæaje pravaca i ravnina; znati sustavnoprebrojati sve pravce odreene danim toËkama koji suusporedni, odnosno koji nisu usporedni s danomravninom.

22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitostdviju ravninaKljuËni pojmovi: okomitost pravca i ravnine,okomitost dviju ravnina.Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra prepoznatije li zadani pravac okomit na ravninu ili nije;prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne;nabrojiti pravce odreene danim toËkama koji suokomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje suokomite na danu ravninu.

23. Ortogonalna projekcija toËaka na ravninu.Udaljenost toËke od ravnineKljuËni pojmovi: ortogonalna projekcija toËke naravninu, udaljenost toËke od ravnine.Obrazovna postignuÊa: odrediti ortogonalnuprojekciju toËke i duæine na ravninu; odreditiudaljenost toËke od ravnine.

24. PrizmaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mreæaprizme.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati prizme;odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skiciratiprizme i njihove mreæe.

25. Oploπje i obujam prizmeKljuËni pojmovi: prizma, oploπje prizme, obujam(volumen) prizme.Obrazovna postignuÊa: odreivati oploπje i obujamprizme.

26. PiramidaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mreæapiramide.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati piramide;odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida;crtati skice piramida i njihove mreæe.

27. Oploπje i obujam piramideKljuËni pojmovi: piramida, oploπje piramide, obujampiramide.Obrazovna postignuÊa: odrediti obujam i oploπjepiramide.

28. Valjak. Oploπje i obujam valjkaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mreæavaljka, oploπje valjka, obujam valjka.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu valjka i njegovumreæu; izraËunati obujam i oploπje valjka.

29. Stoæac. Oploπje i obujam stoπcaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, stoæac, izvodnicastoπca, mreæa stoπca, oploπje stoπca, obujam stoπca.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu stoπca i njegovumreæu; izraËunavati obujam i oploπje stoπca.

30. Kugla i sfera. Oploπje i obujam kugleKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjerkugle, sfera, oploπje kugle, obujam kugle.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu sferu i kuglu;uoËavati glavne kruænice; izraËunati oploπje i obujamkugle.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

252

Page 255: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastava prirode i druπtva u razrednoj nastavi ponajprije

pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnomrazvoju uËenika.

Nastavni predmet ujedinjuje sadræaje razliËitihznanstvenih podruËja, prirodoslovnih i druπtvenih (kemije,fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika,informatike...). Tijekom pouËavanja uËenici trebajuovladati kljuËnim pojmovima koji omoguÊujunadograivanje sadræaja prirodnih i druπtvenih predmeta uviπim razredima osnovne πkole.

Nastavni plan prirode i druπtva u prvom, drugom i treÊemrazredu ukljuËuje 70 nastavnih sati godiπnje (2 πkolska satatjedno), a u Ëetvrtom 105 nastavnih sati godiπnje (3 πkolskasata tjedno).

CILJ Cilj je nastave Prirode i druπtva doæivjeti i osvijestiti

sloæenost, raznolikost i meusobnu povezanost svihËimbenika koji djeluju u Ëovjekovu prirodnom idruπtvenom okruæju, razvijati pravilan odnos premaljudima i dogaajima, snoπljivo i otvoreno prihvaÊatirazliËite stavove i miπljenja te poticati znatiæelju zaotkrivanjem pojava u prirodnoj i druπtvenoj zajednici.

ZADAΔEUËenik treba:

E upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi uneposrednom okruæenju,

E upoznati svoje okruæenje (obitelj, razred, πkolu,mjesto, zaviËaj, dræavu),

E istraæivati i upoznavati zaviËajne posebnosti (kulturu,obiËaje i sl.),

E razvijati sposobnost snalaæenja u prostoru i vremenu,E otkrivati i upoznavati æivu i neæivu prirodu, njezinu

raznolikost, povezanost i promjenljivost,E oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema æivim

biÊima i prirodi kao cjelini,E razvijati poπtovanje prema prirodnoj, kulturnoj i

druπtvenoj sredini te odgovoran odnos premaokoliπu,

E razvijati i sustavno unaprjeivati zdravstveno-higijenske navike,

E biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaπanje uprometu (pridræavanje propisa),

E upoznati svoja prava i duænosti i prava drugih ljudi uneposrednom okruæenju.

1. RAZRED

TEME1. Ja sam uËenik

KljuËni pojmovi: uËenik, uËitelj, razred.Obrazovna postignuÊa: primjenjivati osnovna pravilapristojnoga ponaπanja (pozdravljanje, ispriËavanje,iskazivanje molbe).

2. Moja πkolaKljuËni pojmovi: uËionica, naziv πkole.Obrazovna postignuÊa: znati naziv svoje πkole;imenovati prostorije u πkoli; navesti njihovunamjenu; snalaziti se u πkoli.

3. Æivot i rad u πkoliKljuËni pojmovi: djelatnici u πkoli, kuÊni red πkole.Obrazovna postignuÊa: upoznati djelatnike u πkoli(ravnatelj, struËni suradnici, tehniËko osoblje),primjenjivati najvaænije odredbe kuÊnoga reda(poËetak nastave, ponaπanje u uËionici i izvan nje).

4. Snalazimo se u prostoruKljuËni pojmovi: poloæaj u prostoru.Obrazovna postignuÊa: odrediti poloæaj predmeta uprostoru, snalaziti se u prostoru prema zadanimodrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza,naprijed, natrag).

5. »lanovi obiteljiKljuËni pojmovi: obitelj, Ëlanovi obitelji.Obrazovna postignuÊa: imenovati Ëlanove svojeobitelji.

6. Æivot u obiteljiKljuËni pojmovi: zanimanje, duænosti.Obrazovna postignuÊa: navesti Ëime se bave roditelji,nabrojiti svoje duænosti (briga o kuÊnim ljubimcima).

7. DomKljuËni pojmovi: dom, stan, kuÊa.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove: dom,stan, kuÊa.

8. Odgovorno ponaπanje u domuKljuËni pojmovi: sigurnost, odgovornost, opasnost.Obrazovna postignuÊa: poπtovati upute oodgovornom ponaπanju kada je uËenik sam u domuili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti.

9. Mjesto u kojem æivimKljuËni pojmovi: rodno mjesto, mjesto stanovanja.Obrazovna postignuÊa: znati naziv mjesta stanovanja itoËno navesti svoju adresu.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

253

PRIRODA I DRU©TVO

Page 256: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

10. PrometKljuËni pojmovi: promet, prometnica, pjeπaci, vozaËi,vozila.Obrazovna postignuÊa: razumjeti potrebu poπtovanjaprometnih pravila; odgovorno sudjelovanje uprometu kao pjeπak ili vozaË bicikla.

11. Ponaπanje pjeπaka u prometuKljuËni pojmovi: pjeπak, pjeπaËki prijelaz, semafor.Obrazovna postignuÊa: osposobiti se za sigurnokretanje prometnicom i prelaæenje preko nje; funkcijapjeπaËkoga prijelaza i semafora.

12. Put od kuÊe do πkoleKljuËni pojmovi: sigurnost u prometu.Obrazovna postignuÊa: osposobiti se za sigurno isamostalno kretanje od kuÊe do πkole (uËenik pjeπak,πkolski autobus, tramvaj...).

13. Priroda se mijenja (jesenske promjene)KljuËni pojmovi: jesen.Obrazovna postignuÊa: uoËiti jesenske promjene uneposrednoj okolini i njihov utjecaj na æivot.

14. ZimaKljuËni pojmovi: zima, snijeg.Obrazovna postignuÊa: uoËavati promjene u prirodi injihov utjecaj na æivot; razlikovati zimu od jeseni.

15. Priroda se budi - proljeÊeKljuËni pojmovi: proljeÊe, vjesnici proljeÊa.Obrazovna postignuÊa: imenovati tipiËne vjesnikeproljeÊa; uoËavati i pratiti promjene u prirodi i njihovutjecaj na æivot; razlikovati jesen, zimu i proljeÊe.

16. Bliæi se ljetoKljuËni pojmovi: ljeto, ljetovanje, godiπnja doba. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i pratiti promjene uprirodi i njihov utjecaj na æivot; razlikovati godiπnjadoba prema najvaænijim obiljeæjima (naËelozaviËajnosti).

17. Dan, doba danaKljuËni pojmovi: dan, doba dana.Obrazovna postignuÊa: razlikovati doba dana;snalaziti se u vremenu (odrediti i imenovati jutro,prije podne, podne, poslije podne, veËer, noÊ).

18. Dani u tjednuKljuËni pojmovi: tjedan.Obrazovna postignuÊa: imenovati pravimredoslijedom sve dane u tjednu; nauËiti da je tjedanrazdoblje od sedam dana.

19. JuËer, danas, sutraKljuËni pojmovi: juËer, danas, sutra. Obrazovna postignuÊa: pravilno primjenjivatipojmove: juËer, danas, sutra.

20. Osobna ËistoÊaKljuËni pojmovi: ËistoÊa, osobna ËistoÊa.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i znati objasnitivaænost odræavanja osobne ËistoÊe.

21. ZdravljeKljuËni pojmovi: zdravlje, pravilna prehrana, zaπtitaod bolesti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti vaænost redovite izdrave prehrane, oËuvanja zdravlja, lijeËenja icijepljenja.

22. »istoÊa okoliπaKljuËni pojmovi: okoliπ. Obrazovna postignuÊa: spoznati vaænost odræavanjaËistoÊe prostora, predmeta i okoliπa; prepoznatiutjecaj Ëovjeka na okoliπ.

23. BlagdaniKljuËni pojmovi: blagdan Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u obiljeæavanjublagdana; Ëestitanje blagdana.

* Tijekom πkolske godine obiljeæavamo Dane kruha, BoæiÊ,Uskrs i Dan dræavnosti. Dane spomena na mrtve uËeniciobiljeæavaju sa svojim obiteljima.

2. RAZRED

TEME1. Ponaπanje u πkoli i odnosi meu uËenicima

KljuËni pojmovi: pristojno ponaπanje, uËeniËka pravai duænosti, razumijevanje, uvaæavanje.Obrazovna postignuÊa: pristojno se ponaπati u πkoli iizvan nje; mirno rjeπavati sukobe, meusobno sepomagti i uvaæavati; upoznati prava i duænostiuËenika.

2. ObiteljKljuËni pojmovi: uæa obitelj, πira obitelj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati uæu i πiru obitelj;imenovati Ëlanove uæe obitelji (otac, majka, djeca) iπire obitelji (roditelji, djeca, djedovi i bake).

3. RodbinaKljuËni pojmovi: rodbina.Obrazovna postignuÊa: znati da je svaka obiteljproπirena rodbinom.

4. Kultura stanovanjaKljuËni pojmovi: obiteljska kuÊa, stambena zgrada,zajedniËke prostorije.Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiteljsku kuÊu istambenu zgradu; imenovati zajedniËke prostorije ustambenoj zgradi (stubiπte, dizalo, podrum, tavan);upoznati kuÊni red i usvojiti pravila ponaπanja u zgradi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

254

Page 257: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. KuÊanski ureaji KljuËni pojmovi: kuÊanski ureaji. Obrazovna postignuÊa: upoznati kuÊanske ureaje injihovu svrhovitost; uoËiti vaænost pravilne uporabeispravnih kuÊanskih ureaja.

6. Zaπtita od poæaraKljuËni pojmovi: poæar, vatrogasci, vatrogasni ureaj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vatru od poæara;uoËiti opasnost i πtetne posljedice poæara (osobitoπumskoga); upoznati mjere opreza; znati telefonskibroj vatrogasne sluæbe (93, 112); poslati pravilnuporuku o mjestu poæara.

7. Upoznajmo svoje mjestoKljuËni pojmovi: srediπte mjesta (sela, grada).Obrazovna postignuÊa: upoznati znaËajne graevineu blizini πkole.

8. Moj zaviËajKljuËni pojmovi: zaviËaj.Obrazovna postignuÊa: upoznati zaviËaj u kojemuËenik æivi; zamjeÊivati posebnosti svojega zaviËaja:izgled, biljke, æivotinje (domaÊe æivotinje, divljeæivotinje), djelatnost ljudi.

9. Zanimanja ljudiKljuËni pojmovi: zanimanja ljudi.Obrazovna postignuÊa: upoznati razliËita zanimanja uneposrednom okruæenju.

10. Kulturne ustanoveKljuËni pojmovi: kulturne ustanoveObrazovna postignuÊa: upoznati i razlikovatikulturne ustanove u zaviËaju; znati osnovnu namjenupojedinih kulturnih ustanova.

11. Vode u zaviËajuKljuËni pojmovi: vode tekuÊice/vode stajaÊice/Jadransko more.Obrazovna postignuÊa: upoznati najpoznatije vode uzaviËaju i odrediti ih (stajaÊica - tekuÊica - more).

12. Prometni znakoviKljuËni pojmovi: prometni znakovi.Obrazovna postignuÊa: upoznati prometne znakove ublizini πkole; odrediti znaËenje prometnih znakovavaænih za pjeπake, sigurno se kretati prometnicom.

13. PutujemoKljuËni pojmovi: autobus, vlak, brod, zrakoplov.Obrazovna postignuÊa: razlikovati autobusni iæeljezniËki kolodvor, zraËnu i brodsku luku; shvatitivaænost prometne povezanosti u zaviËaju.

14. Jesen u zaviËajuKljuËni pojmovi: promjene u prirodi, listopadnodrveÊe, zimzeleno (vazdazeleno) drveÊe.

Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna vremenskaobiljeæja jeseni u zaviËaju; razlikovati listopadno izimzeleno (vazdazeleno) drveÊe u zaviËaju; povezativremenske promjene i njihov utjecaj na biljni iæivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

15. Zima u zaviËajuKljuËni pojmovi: promjene u prirodi.Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna obiljeæja zime umjestu u kojem æivimo; povezati vremenskepromjene i njihov utjecaj na biljni i æivotinjski svijeti rad ljudi (selo/grad).

16. ProljeÊe u zaviËajuKljuËni pojmovi: promjene u prirodi.Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna obiljeæjaproljeÊa; povezati vremenske promjene i njihovutjecaj na biljni i æivotinjski svijet i rad ljudi(selo/grad).

17. Ljeto u zaviËajuKljuËni pojmovi: promjene u prirodi, turizam.Obrazovna postignuÊa: povezati vremenske promjenei njihov utjecaj na biljni i æivotinjski svijet i rad ljudi(selo/grad).

18. Zaπtita i Ëuvanje okoliπaKljuËni pojmovi: Ëovjek, okoliπ, otpad, smeÊe,oneËiπÊenje.Obrazovna postignuÊa: razumjeti utjecaj Ëovjeka naokoliπ, navesti postupke kojima uËenici mogupridonijeti zaπtiti, oËuvanju i unaprijeenju okoliπa,razlikovati otpad od smeÊa i razvrstavati ga uodgovarajuÊe spremnike.

19. Ura (sat)KljuËni pojmovi: ura, jedinice za vrijeme.Obrazovna postignuÊa: upoznati i imenovati jediniceza mjerenje vremena na uri-satu, minuta, sekunda;oËitati vrijeme na uri (satu).

20. Mjesec, godinaKljuËni pojmovi: mjesec, godina, datum (nadnevak).Obrazovna postignuÊa: imenovati mjesece u godini,odrediti redni broj mjeseca; odrediti broj dana umjesecu pomoÊu kalendara, Ëitati kalendar, napisatidatum (nadnevak).

21. DijeteKljuËni pojmovi: djevojËica, djeËak.Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati tjelesne razlike isliËnosti djeËaka i djevojËica.

22. ZdravljeKljuËni pojmovi: higijenske navike, zdravlje i bolest.Obrazovna postignuÊa: usvojiti osnovne higijenskenavike; razumjeti povezanost higijenskih navika izdravlja; odijevati i obuvati Ëistu odjeÊu i obuÊu u

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

255

Page 258: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

skladu s vremenskim okolnostima i prigodama;razumjeti vaænost boravka na svjeæem zraku ibavljenja πportom.

23. PrehranaKljuËni pojmovi: obroci, namirnice, prehrana.Obrazovna postignuÊa: upoznati namirnice vaæne zanaπe zdravlje; uoËiti povezanost raznolike i redoviteprehrane sa zdravljem.

24. Zdravstvene ustanoveKljuËni pojmovi: zdravstvena ustanova, zdravstvenidjelatnici, hitna pomoÊ.Obrazovna postignuÊa: upoznati zdravstveneustanove i zdravstveno osoblje (lijeËnik, medicinskasestra, stomatolog /zubar/, ljekarnik), poslati pravilnuporuku o potrebi hitne pomoÊi - telefonski broj 94(112).

25. Blagdani i praznici KljuËni pojmovi: blagdan, praznik.Obrazovna postignuÊa: obiljeæiti blagdane i praznikeu RH; upoznati tradicionalne obiËaje obiljeæavanjablagdana.

3. RAZRED

TEME1. Strane svijeta

KljuËni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta.Obrazovna postignuÊa: odrediti glavne i sporednestrane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovatistrane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prematome se snalaziti.

2. Stajaliπte i obzorKljuËni pojmovi: stajaliπte, obzor (vidokrug,horizont).Obrazovna postignuÊa: odrediti stajaliπte i obzor;snalaziti se pomoÊu kompasa, s pomoÊu Sunca ilinekih znakova na zemlji.

3. Plan mjestaKljuËni pojmovi: plan.Obrazovna postignuÊa: snalaziti se na planu mjesta ilidijela grada.

4. ZemljovidKljuËni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta- zemljovid.Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnostizaviËaja na modelu reljefa; razlikovati znaËenjetonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se nazemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati nazemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje,prometnicu.

5. Izgled zaviËaja*

a/ nizinski zaviËajKljuËni pojmovi: nizinski zaviËaj. Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnostizaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnojregiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati novepodatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazatizaviËajnu regiju na zemljovidu.

b/ breæuljkasti zaviËajKljuËni pojmovi: breæuljkasti zaviËaj.Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnostizaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnojregiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati novepodatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazatizaviËajnu regiju na zemljovidu.

c/ gorski zaviËajKljuËni pojmovi: gorski zaviËaj.Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnostizaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnojregiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati novepodatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazatizaviËajnu regiju na zemljovidu.

d/ primorski zaviËajKljuËni pojmovi: primorski zaviËaj.Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnostizaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnojregiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati novepodatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazatizaviËajnu regiju na zemljovidu.

6. Vode zaviËajaKljuËni pojmovi: vode tekuÊice, vode stajaÊice, æivisvijet.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vode tekuÊice odvoda stajaÊica; uoËavati, razlikovati i imenovati vodeu zaviËajnom podruËju, prepoznati najpoznatije biljkei æivotinje u vodama.

7. ZnaËenje vode za æivot ljudiKljuËni pojmovi: Ëovjek, voda.Obrazovna postignuÊa: razumjeti vaænost vode zaæivot ljudi, biljaka i æivotinja; upoznati razliËite naËinevodoopskrbe; razlikovati Ëistu od pitke vode; uoËitiutjecaj Ëovjeka na oneËiπÊenje i potroπnju vode.

8. PokusKljuËni pojmovi: pokus, promjena stanja vode:tekuÊina, led, vodena para. Obrazovna postignuÊa: izvoditi jednostavne pokuse izakljuËke o pojavnim oblicima vode.

9. Jadransko moreKljuËni pojmovi: more, obala, otok i poluotok.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove: obala,otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

256

Page 259: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

prema izgledu, okusu, veliËini i razliËitom biljnom iæivotinjskom svijetu koji ga obogaÊuje.

10. Podneblje, vremenska obiljeæja zaviËajneregijeKljuËni pojmovi: podneblje.Obrazovna postignuÊa: uoËavati, pratiti, biljeæiti,usporeivati i razlikovati vremenske pojave pojedinihgodiπnjih doba; uoËiti meusobnu ovisnost podnebljai æivotne zajednice u zaviËajnom podruËju; nabrojititipiËne biljke i æivotinje zaviËaja.

11. Gospodarstvene djelatnosti zaviËajne regijeKljuËni pojmovi: gospodarstvo, gospodarskedjelatnosti.Obrazovna postignuÊa: upoznati znaËajnegospodarske djelatnosti zaviËaja; uoËiti i razumjetivezu djelatnosti ljudi sa izgledom zaviËaja i prirodnimuvjetima.

12. Gospodarstvo i kvaliteta okoliπaKljuËni pojmovi: zaπtita i Ëuvanje okoliπa. Obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti vezuizmeu djelatnosti ljudi i oneËiπÊenja okoliπa i navestiprimjere iz zaviËaja; predlagati mjere zaπtite; upoznatijednu zakonom zaπtiÊenu biljku ili æivotinju.

13. Moja æupanijaKljuËni pojmovi: æupanija. Obrazovna postignuÊa: upoznati æupanijsko srediπteili grad u zaviËaju; pronaÊi ga na zemljopisnoj karti;razumjeti znaËaj srediπta za æivot ljudi.

14. Sadaπnjost, proπlost i buduÊnost - predci ipotomciKljuËni pojmovi: sadaπnjost, proπlost, buduÊnost,predci, potomci.Obrazovna postignuÊa: razlikovati proπlost, sadaπnjosti buduÊnost na temelju dogaaja iz vlastite proπlosti iproπlosti svojih predaka; razlikovati predke ipotomke.

15. Vremenska crtaKljuËni pojmovi: lenta ili crta vremena.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam desetljeÊe,stoljeÊe i tisuÊljeÊe; snalaziti se na vremenskoj crti(lenti vremena) - odrediti stoljeÊe.

16. Moj zaviËaj u proπlostiKljuËni pojmovi: kulturno - povijesni spomenicizaviËaja.Obrazovna postignuÊa: upoznati vaænekulturnopovijesne spomenike zaviËaja; istraæivati ipovezivati temeljem povijesnih izvora (predmeti,fotografije, mape, karte...).

17. PrometKljuËni pojmovi: kopneni, zraËni i vodeni promet.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste prometnicakoje povezuju zaviËaj s drugim mjestima te pokazaticestu ili prugu na zemljovidu zaviËajne regije ili nazemljovidu RH; razlikovati vrste gradskoga prijevoza;pridræavati se prometnih pravila i sigurno se kretatiprometnicom.

18. ZdravljeKljuËni pojmovi: briga za osobno zdravlje, zaraznebolesti, lijeËenje. Obrazovna postignuÊa: razumjeti naËin prijenosazaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju); pridræavatise lijeËniËkih uputa; znati prepoznati zlostavljanje izatraæiti pomoÊ.

* Obrauju se: zaviËajna regija u kojoj uËenik æivi, vode uzaviËajnoj regiji, vremenska obiljeæja zaviËajne regije,gospodarstvene djelatnosti zaviËajne regije.

4. RAZREDTEME1. Priroda

KljuËni pojmovi: priroda, æiva i neæiva priroda,æivotni uvjeti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam prirode;razlikovati æivu od neæive prirode; uoËiti suodnosæive i neæive prirode i uvjeta æivota.

2. Sunce - uvjet æivotaKljuËni pojmovi: sunce, svjetlost, toplina.Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost sunca iæivota na Zemlji; πtititi se od πtetnoga djelovanjasunca.

3. Voda - uvjet æivotaKljuËni pojmovi: svojstva vode, kruæenje vode uprirodi, vreliπte, lediπte.Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovna svojstvavode na temelju pokusa; razumjeti kruæenje vode uprirodi; razumjeti utjecaj Ëovjeka na oneËiπÊenje,Ëuvanje i potroπnju vode.

4. Zrak - uvjet æivota KljuËni pojmovi: zrak, svojstva zraka, sastav zraka.Obrazovna postignuÊa: upoznati svojstva zraka natemelju pokusa; znati sastav zraka (kisik, duπik,ugljikov dioksid); razumjeti vaænost zraka za æivot;razumjeti vaænost zaπtite zraka od oneËiπÊenja.

5. Tlo - uvjet æivota KljuËni pojmovi: tlo, svojstva tla.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste tla (boja,izgled); znati da je najplodnije tlo crnica.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

257

Page 260: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. Æivot biljke KljuËni pojmovi: biljka cvjetnjaËa, korijen, stabljika,list, cvijet, plod.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne dijelovebiljke; razumjeti osnovnu ulogu glavnih dijelovabiljke; uoËiti vaænost biljaka za æivot.

7. Æivot æivotinja KljuËni pojmovi: domaÊe æivotinje, divlje æivotinje.Obrazovna postignuÊa: razlikovati skupine æivotinjaprema vrsti prehrane; objasniti meusobnu ovisnostbiljaka i æivotinja.

8. TravnjakKljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti povezanost biljaka iæivotinja u æivotnoj zajednici travnjaka; upoznatinekoliko najpoznatijih biljaka i æivotinja travnjaka.

9. ©umaKljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti.Obrazovna postignuÊa: razlikovati listopadnu,zimzelenu (vazdazelenu) i mjeπovitu πumu; upoznatinajpoznatije πumske æivotinje; uoËiti meusobnuovisnost biljaka i æivotinja πume; uoËiti razlogeugroæenosti æivotne zajednice i navesti naËine zaπtite(poæar), znati da je nestruËno ubiranje gljiva i πumskihplodova opasno za æivot.

10. More KljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti.Obrazovna postignuÊa: upoznati i razlikovatinajpoznatije biljke i æivotinje u moru i uz more;razumjeti vaænost mora za RH (turizam,brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneËiπÊenjamora i razumjeti vaænost oËuvanja ËistoÊe mora.

11. Prirodne posebnosti Republike HrvatskeKljuËni pojmovi: zaπtiÊena podruËja, nacionalniparkovi, parkovi prirode.Obrazovna postignuÊa: upoznati nacionalne parkoveu RH; nabrojiti parkove prirode i zaπtiÊena podruËjau svojem zaviËaju; razumjeti vaænost zaπtite biljaka iæivotinja u RH.

12. »ovjekKljuËni pojmovi: Ëovjek, zajednica, ljudska prava.Obrazovna postignuÊa: razumjeti Ëovjekov æivot iulogu u zajednici; razumjeti jednakost i prava svihljudi u zajednici; upoznati vaæna prava djeteta.

13. Ljudsko tijeloKljuËni pojmovi: dijelovi tijela, organizam.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je ljudsko tijelocjelina (organizam); znati vaænost Ëuvanja tijela odozlijeda i πtetnih utjecaja.

14. Moje tijeloKljuËni pojmovi: promjene na tijelu, pubertet.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da se rastom irazvojem mijenja tijelo i ponaπanje (pubertet);razumjeti vaænost pravilne prehrane i tjelesneaktivnosti; razumjeti πtetnost ovisnosti; prepoznavatirazliËite oblike zlostavljanja; znati kome se obratiti usluËaju problema.

15. Hrvati i nova domovina KljuËni pojmovi: Hrvati, krπÊanstvo.Obrazovna postignuÊa: odrediti vrijeme doseljenjaHrvata u novu domovinu; odrediti stoljeÊe primanjakrπÊanstva; upoznati najznaËajnije vladare iz dinastijeTrpimiroviÊ (Tomislav, Kreπimir, Zvonimir).

16. Hrvatska u europskom okruæenjuKljuËni pojmovi: povijest, dræava, zajednica.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je Hrvatskatijekom povijesti imala svoju dræavu i bila u zajednicis drugim narodima.

17. Kulturnopovijesne znamenitosti RHKljuËni pojmovi: spomenici UNESCO-a.Obrazovna postignuÊa: upoznati dio hrvatskepovijesti na temelju najbliæeg kulturnopovijesnogaspomenika /gradovi i spomenici UNESCO-a, koji sudio svjetske baπtine.

18. Samostalna Republika HrvatskaKljuËni pojmovi: samostalna i neovisna dræava,Domovinski rat, Europska unija.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je Hrvatska bilau sastavu Jugoslavije, osamostalila se, a zatim jepobjedom u Domovinskom ratu obranila svojusamostalnost, svoju buduÊnost planira ostvariti uzajednici s europskim narodima; razumjeti znaËenjepojma Domovinski rat (obrana od agresije nadomovinu); znati da je 1991. proglaπena samostalnaRH; imenovati prvoga predsjednika RH; imenovatisadaπnjega predsjednika RH.

19. Simboli domovineKljuËni pojmovi: simbol, zastava, grb, himna, hrvatskakuna. Obrazovna postignuÊa: nabrojiti simbole RH; opisatisimbole RH; znati da svaka dræava ima svoje simbole.

20. Zagreb - glavni grad RHKljuËni pojmovi: glavni grad, politiËko srediπte(Markov trg).Obrazovna postignuÊa: imenovati glavni grad RH iodrediti mu smjeπtaj na zemljovidu; objasniti da jeZagreb danas politiËko, kulturno, upravno,zdravstveno, prosvjetno, πportsko srediπte RH;upoznati najznaËajnije kulturno-povijesne spomenikegrada.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

258

Page 261: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

21. Stanovniπtvo RHKljuËni pojmovi: narod, jezik, vjera.Obrazovna postignuÊa: imenovati narod i nacionalnemanjine koji Ëine stanovniπtvo RH; imenovatisluæbeni jezik i pismo u RH; nabrojati vjere u RH.

22. RH i susjedne zemljeKljuËni pojmovi: susjedne zemlje, prirodne i umjetnegranice.Obrazovna postignuÊa: odrediti na zemljovidususjedne zemlje; razlikovati prirodne i umjetnegranice i pokazati ih na zemljovidu; objasniti vaænostprometne i gospodarske povezanosti sa susjednimdræavama.

23. Breæuljkasti krajevi Republike Hrvatske

a. Prirodno- zemljopisni uvjeti breæuljkastihkrajeva

KljuËni pojmovi: breæuljkasti kraj, reljefna obiljeæja,podneblje. Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidupokazati breæuljkaste krajeve RH i zaviËajna podruËjabreæuljkastih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊerijeke i breæuljke breæuljkastih krajeva; uoËiti obiljeæjareljefa i podneblja breæuljkastih krajeva.

b. Gospodarstvo breæuljkastih krajeva RHKljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanostprirodno zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navestiosnovne gospodarske djelatnosti breæuljkastih krajeva;razumjeti vaænost gospodarstva breæuljkastih krajevaza cijelu RH.

c. Naselja breæuljkastih krajevaKljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.Obrazovna postignuÊa: imenovati i na zemljovidupokazati gradska srediπta; opisati naselja i izgled sela.

d. Povijesne i kulturne znamenitostibreæuljkastih krajeva

KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËkiobiËaji (narodna baπtina).Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesnespomenike i najpoznatije povijesne osobe svojegakraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja.

24. Nizinski krajevi Republike Hrvatske

a. Prirodno-zemljopisni uvjeti nizinskihkrajeva RH

KljuËni pojmovi: izgled nizinskih krajeva, reljefnaobiljeæja, podneblje.Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidupokazati nizinske krajeve RH i zaviËajna podruËjanizinskih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊerijeke; uoËiti vaænost rijeka, ali i πtete (poplave);uoËiti obiljeæja (reljef, podneblje) nizinskih krajeva.

b. Gospodarstvo nizinskih krajeva RHKljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanostprirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navestiosnovne gospodarske djelatnosti nizinskoga kraja;razumjeti vaænost gospodarstva nizinskih krajeva zaRH.

c. Naselja nizinskih krajevaKljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.Obrazovna postignuÊa: imenovati i na zemljovidupokazati gradska srediπta; opisati naselja i izgled sela.

d. Povijesne i kulturne znamenitostinizinskoga kraja

KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËkiobiËaji (narodna baπtina).Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesnespomenike i najpoznatije povijesne osobe svoga kraja;upoznati puËke obiËaje kraja u kojem se æivi.

25. Primorski krajevi Republike Hrvatske

a. Prirodno-zemljopisni uvjeti primorskihkrajeva

KljuËni pojmovi: izgled primorskih krajeva, reljef,podneblje.Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidupokazati primorske krajeve RH i zaviËajna podruËjaprimorskih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊerijeke i gore; nabrojiti najpoznatije vjetrove; uoËitiobiljeæja (reljef, podneblje) primorskih krajeva.

b. Gospodarstvo primorskih krajeva RHKljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanostprirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navestiosnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vaænostgospodarstva primorskih krajeva za cijelu RH.

c. Naselja primorskih krajevaKljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela. Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i na karti pokazatigradska srediπta, opisati izgled naselja.

d. Povijesne i kulturne znamenitostiprimorskih krajeva

KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËkiobiËaji (narodna baπtina). Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesnespomenike i nabrojiti najpoznatije povijesne osobesvojega kraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

259

Page 262: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

26. Gorski krajevi Republike Hrvatske

a. Prirodno-zemljopisni uvjeti gorskih krajevaKljuËni pojmovi: izgled gorskih krajeva, reljef,podneblje.Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidupokazati gorske dijelove RH i zaviËajna podruËjagorskih dijelova; pokazati na zemljovidu najveÊerijeke i gore; uoËiti obiljeæja (reljef, podneblje)gorskih krajeva.

b. Gospodarstvo gorskih krajevaKljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanostprirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navestiosnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vaænostgospodarstva gorskih krajeva za cijelu RH.

c. Naselja gorskih krajevaKljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i na zemljovidupokazati gradska srediπta; opisati izgled naselja i sela.

d. Povijesne i kulturne znamenitosti gorskeHrvatske

KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËkiobiËaji (narodna baπtina).Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesnespomenike i najpoznatije povijesne osobe svojegakraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

260

Page 263: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne πkole

omoguÊuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovnopoimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruËjaprirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uËenikovecjelovite slike o svemu πto nas okruæuje u svijetu.

Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjemrazliËitih podruËja, zajednica i procesa s razliËitih stajaliπta.Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta(geografija, tehniËka kultura, hrvatski jezik, tjelesna izdravstvena kultura).

Smanjivanje koliËine Ëinjenica koje uËenik trebazapamtiti omoguÊuje viπe aktivnoga ukljuËivanja uËenikau nastavni proces.

CILJNastava prirode treba potaknuti zanimanje uËenika za

cjelovitost prirode, za njezino istraæivanje i razumijevanjena temelju znanstvenih spoznaja i dostignuÊa.

ZADAΔEUËenicima treba:

E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasnitiosnovne zakonitosti prirode,

E poticati zanimanje za opaæanje u prirodi, istraæivanje ilogiËno zakljuËivanje o sastavnicama i ustroju æivogasvijeta,

E razvijati svijest o vaænosti oËuvanja prirode,E predoËiti i objasniti temeljnu grau i ulogu

organizama,E omoguÊiti samostalno i toËno izvoenje pokusa i

praktiËnih radova,E razvijati i njegovati kritiËko miπljenje i zakljuËivanje

na temelju opaæanja,E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje,E omoguÊiti upoznavanje s temeljnim naËelima

suvremenog poljodjelstva,E pruæiti moguÊnost za suradniËko uËenje i navikavanje

na zajedniËki rad.

NAPOMENE ZA ©ESTI RAZREDIzborne teme se uvrπtavaju u nastavni plan i program

pojedinoga razreda dogovorom uËenika i uËitelja, kojiodluËuju koje i koliko od ponuenih tema Êe obraditi.Umjesto predloæenih, mogu se uvrstiti teme po vlastitomizboru.

Redoslijed pojedinih tema moguÊe je mijenjati akouËitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienihsadræaja.

Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviËajneosobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god jemoguÊe, poæeljno je primjenjivati praktiËan rad.PreporuËa se koristiti Internet kao naËin dobivanjadodatnih podataka.

* Od Ëetiri predloæene zajednice πuma obrauje sejedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.Po æelji uËitelja, πume je moguÊe obraivati poslojevima.

** Od dviju predloæenih vrsta kopnenih voda obraujese jedna, koja je znakovita za kraj u kojem πkoladjeluje.

*** Od dviju predloæenih zajednica travnjaka obrauje sejedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.

5. RAZRED

TEME1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode

KljuËni pojmovi: æiva i neæiva priroda, prirodneznanosti, poveÊalo, svjetlosni mikroskop (sitnozor),mikroskopski preparat.Obrazovna postignuÊa: prepoznati da je priroda sveπto postoji; navesti πto prouËava biologija; obrazloæitikako promatramo prirodu; opisati osnovne osobineæivih biÊa; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznatipribor za mikroskopiranje; pripremiti svjeæi preparatza mikroskopiranje; praktiËnim radom samostalnoprikazati izoπtravanje vidnoga polja pod malimpoveÊanjem mikroskopa.

2. Od stanice do mnogostaniËnoga organizmaKljuËni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice;jednostaniËni organizmi, mnogostaniËni organizmi,dioba stanice.Obrazovna postignuÊa: prepoznati na crteæu iimenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanicaosnovna jedinica grae æivih biÊa; navesti glavnedijelove stanice; usporediti biljnu i æivotinjskustanicu; pokazati i imenovati staniËnu stijenku,vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostaniËniorganizam od mnogostaniËnoga organizma; povezatidiobu stanice s razmnoæavanjem jednostaniËnih irastom mnogostaniËnih organizama.

3. Graa i uloge æivotinjskoga organizmaKljuËni pojmovi: beskraljeænjaci, kraljeænjaci, organ,sustav organa.Obrazovna postignuÊa: razlikovati beskraljeænjake odkraljeænjaka; prepoznati i imenovati predstavnikeskupina kraljeænjaka; izdvojiti dijelove tijelakraljeænjaka i imenovati nekoliko organa; zakljuËiti dakraljeænjaci imaju jedinstven plan grae.

4. Kretanje æivotinja KljuËni pojmovi: kretanje æivotinja, organi za kretanje.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost kretanjaæivotinja; razlikovati naËine kretanja u vodi, na kopnui u zraku; obrazloæiti tvrdnju da su organi za kretanjeprilagodba organizama okoliπu u kojem æive.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

261

PRIRODA

Page 264: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Æivotinje i njihova potreba za hranom ikisikomKljuËni pojmovi: probavilo i zubalo, biljoæder,mesoæder, sveæder, disanje i krvotok.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost hrane zaæivot organizama; prepoznati i imenovati organeprobavnoga sustava; usporediti prilagodbe probavilana razliËitu vrstu hrane; razlikovati biljoædere,mesoædere i sveædere; odrediti πto je krvotok teobrazloæiti njegovu vaænost za æivot; imenovatidijelove krvotoka i organa za disanje i navestiprimjere njihove vaænosti i vaænost izluËivanja zaæivot.

6. Razmnoæavanje i ponaπanje æivotinjaKljuËni pojmovi: nespolno razmnoæavanje, spolnorazmnoæavanje, briga za potomstvo, zajedniceæivotinja, ponaπanje æivotinja.Obrazovna postignuÊa: razlikovati nespolno i spolnorazmnoæavanje; prikazati temeljne znaËajkerazmnoæavanja riba, ptica i sisavaca; obrazloæiti kakoæiva biÊa osiguravaju razmnoæavanjem opstanak vrste;povezati razmnoæavanje æivotinja s brojnoπÊupotomaka i brigom za potomstvo; imenovati nekezajednice æivotinja; navesti oblike ponaπanja æivotinjakao prilagodbu na naËin æivota u prirodi.

7. »ovjekove æivotne potrebe i prehrambenenavikeKljuËni pojmovi: bioloπko (prirodno), druπtveno(socijalno) i misaono biÊe; hrana i hranjive tvari,pravilna prehrana.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti povezanostbioloπkih potreba Ëovjeka s njegovim misaonim idruπtvenim potrebama; opisati naËine zadovoljavanjaosnovnih æivotnih potreba; zakljuËiti da Ëovjekzadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem;navesti nekoliko prava i obveza Ëovjeka u zajednici(obitelj, razredni odjel, domovina); odrediti vaænosthrane za organizam; imenovati hranjive tvari;obrazloæiti vaænost pravilne prehrane i predloæitidnevne obroke; opisati pravilne prehrambene navike.

8. Pubertet - promjene i teπkoÊe usazrijevanjuKljuËni pojmovi: pubertet, spolni sustav, higijenatijela, ovisnost.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti πto je pubertet;prepoznati promjene (fiziËke, spolne i psihiËke) kojese dogaaju u pubertetu; povezati pojave mjeseËnicei polucije sa spolnim sazrijevanjem; razlikovatiunutarnje organe za razmnoæavanje muπkaraca(sjemenici, sjemenovodi, mokraÊna cijev) i æena(jajnici, jajovodi, maternica, rodnica); obrazloæitipotrebu odræavanja higijene i steÊi pravilne higijenskenavike; navesti primjere opasnosti za zdravlje odpuπenja, alkohola, zloporabe lijekova i droga.

9. Biljka cvjetnjaËa - sjemenka (klijanje)KljuËni pojmovi: biljka cvjetnjaËa (sjemenjaËa),organi biljke cvjetnjaËe; graa sjemenke, klijanje,jednosupnica, dvosupnica.Obrazovna postignuÊa: prepoznati biljku cvjetnjaËu;imenovati organe biljke cvjetnjaËe, razlikovati spolnei nespolne organe biljke cvjetnjaËe; protumaËitiklijanje; navesti i dokazati uvjete klijanja; prepoznatipovoljan poloæaj klice u sjemenci.

10. Korijen - graa i ulogaKljuËni pojmovi: graa korijena, uloge korijena,difuzija i osmoza. Obrazovna postignuÊa: opisati grau korijena;izdvojiti uloge korijena kao organa biljke cvjetnjaËe;obrazloæiti ulogu korijenovih dlaËica; obrazloæitivaænosti difuzije i osmoze za æivot biljke.

11. Stabljika - graa i ulogaKljuËni pojmovi: vrste stabljika, uloge stabljike,kapilarnost.Obrazovna postignuÊa: razlikovati zeljaste i drvenastestabljike; prepoznati podzemne stabljike (lukovica,gomolj i podanak); obrazloæiti ulogu stabljike;istaknuti vaænost kapilarnosti; opisati uzlazni tok vodeu biljci.

12. List - graa i ulogaKljuËni pojmovi: list.Obrazovna postignuÊa: opisati vanjsku grau lista;prepoznati staniËnu grau lista, kloroplaste, puËi ilisne æile; na temelju pokusa istraæiti pojavutranspiracije, fotosinteze i disanja biljaka; navestiprimjere vaænosti procesa fotosinteze za æivot naZemlji; povezati grau lista s ulogom koju obavlja.

13. Cvijet i plod - graa i ulogaKljuËni pojmovi: cvijet, cvat, opraπivanje, plod,rasprostranjivanje biljaka.Obrazovna postignuÊa: opisati grau cvijeta i njegovuulogu u æivotu biljke cvjetnjaËe; razlikovati procesopraπivanja od oplodnje; usporediti razliËiteprilagodbe cvjetova u naËinu opraπivanja; opisatigrau ploda i njegovu ulogu u æivotu biljkecvjetnjaËe; razlikovati vrste plodova; povezatiprilagodbe plodova i sjemenaka s naËinom njihovarasprostranjivanja.

14. Uzgoj i potroπnja hrane kod nas i u svijetuKljuËni pojmovi: glad, vrsta, odlika (sorta), pasmina,odabiranje i kriæanje.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti postojanjeproblema gladi u svijetu; navesti vaænost proizvodnjehrane za zadovoljavanje æivotnih potreba Ëovjeka;povezati pojavu gladi uz ratove, prirodne nepogode iepidemije bolesti; obrazloæiti podrijetlo uzgojenihbiljaka i æivotinja; obrazloæiti posljediceudomaÊivanja, kriæanja i odabiranja æivotinja i biljakaæeljenih osobina.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

262

Page 265: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

15. Uzgoj i zaπtita biljaka i æivotinjaKljuËni pojmovi: tlo, gnojidba, zaπtita biljaka, seoskogospodarstvo i farma, zaπtita domaÊih æivotinja.Obrazovna postignuÊa: navesti temeljne spoznaje onaËelima suvremenoga poljodjelstva u smisluoËuvanja okoliπa i prirodne ravnoteæe; obrazloæiti πtoje tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o Ëemuovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnimi prirodnim gnojivima; odrediti πto je kompost izelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva odbioloπke zaπtite; prepoznati najpoznatije vrste voÊa,povrÊa i æitarica koje koristimo u prehrani; istaknutivrijednost voÊa, povrÊa i æitarica u svakodnevnojprehrani; navesti primjere koristi koje Ëovjek ima oddomaÊih æivotinja; istaknuti naËine zaπtite domaÊihæivotinja.

IZBORNE TEME1. Pravilna prehrana: radionica2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave

hrane3. KuÊni ljubimci4. Uzgoj ukrasnih biljaka

6. RAZRED

TEME1. Æiva biÊa i staniπte i æivotni uvjeti

KljuËni pojmovi: jedinka, staniπte, æivotni uvjeti,hranidbeni odnosi, bioloπka raznolikost.Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovne pojmoveu ustrojstvu æivoga svijeta u prirodi (jedinka,populacija, staniπte); obrazloæiti pojmove æivotnazajednica i ekoloπki sustav; obrazloæiti protjecanjetvari i energije; navesti primjere prilagodbaorganizama æivotnim uvjetima staniπta; obrazloæitipovezanost proizvoaËa, potroπaËa i razlagaËa; istraæitiæivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti:temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliËinusvjetlosti); povezati utjecaj æivotnih uvjeta naopstanak i rasprostranjenost æivih biÊa; obrazloæitipojam bioloπka raznolikost.

2. Biljke i gljive u πumi

2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadneπume

KljuËni pojmovi: kontinentalna listopadna πuma,slojevitost πume, prilagodbe biljaka.Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæjakontinentalne listopadne πume; razlikovati slojeveπume; usporediti svijetle πume sa sjenovitim;prepoznati pitomi kesten, obiËni grab i kupinu;navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrstagljiva.

2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazeleneπume

KljuËni pojmovi: kontinentalna vazdazelena πuma,slojevitost πume, prilagodbe biljaka. Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæjaπume; usporediti πume jele i mijeπane πume jele ibukve; razlikovati slojeve πume; obrazloæiti pojamsjenovite πume; prepoznati i opisati biljke uoËene naodabranoj postaji staniπta; razlikovati mahovine,liπajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih iotrovnih vrsta gljiva.

2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene πumeKljuËni pojmovi: primorska vazdazelena πuma,slojevitost πume, prilagodbe biljaka.Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæjaprimorske vazdazelene πume; razlikovati slojeveπume; prepoznati karakteristiËne biljke uoËene naodabranoj postaji opisati njihove prilagodbe;obrazloæiti nastanak duπika; razlikovati paprat,liπajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih iotrovnih vrsta gljiva.

2.4. Biljke i gljive primorske listopadne πumeKljuËni pojmovi: primorska listopadna πuma,slojevitost πume, prilagodbe biljaka.Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæjaprimorske listopadne πume; razlikovati slojeve πume;razlikovati liπajeve, mahovine, paprati, gljive; navestiprimjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.

3. Æivotinje u πumi

3.1. Æivotinje kontinentalne listopadne πumeKljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeniodnosi, prirodna ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊeæivotinje; opisati prilagodbe æivotinja; navestiprimjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnuzajednicu πume kao dio jedinstvene cjelineekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume sbiljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.

3.2. Æivotinje kontinentalne vazdazelene πume*

KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeniodnosi; prirodna ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;opisati prilagodbe æivotinja; prikazati hranidbeniodnos potkornjaka i velikoga djetliÊa; navestiprimjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnuzajednicu πume kao dio jedinstvene cjelineekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume sbiljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.

3.3. Æivotinje primorske vazdazelene πumeKljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeniodnosi, prirodna ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

263

Page 266: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima;navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti æivotnuzajednicu πume kao dio jedinstvene cjelineekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume sbiljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima; opisatiopasnosti od unesenih vrsta (mungos).

3.4. Æivotinje primorske listopadne πumeKljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeniodnosi; prirodna ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima;navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznatiæivotnu zajednicu πume kao dio jedinstvene cjelineekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume sbiljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.

4. Korist od πuma, oneËiπÊenje i zaπtitaKljuËni pojmovi: gospodarenje πumama, utjecajËovjeka na okoliπ, zaπtita πume.Obrazovna postignuÊa: navesti podruËja s najviπeπuma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruæajuπume; opisati πtetna djelovanja pretjeranogaiskoriπtavanja πuma (erozija) i kiselih kiπa; istaknutiuzroke nestanka biljnih i æivotinjskih vrsta; prepoznatiugroæene i/ili zaπtiÊene biljne i æivotinjske vrste uHrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz oËuvanje izaπtitu prirode; nabrojiti zaπtiÊena prirodna podruËjazaviËaja; navesti ugroæene i/ili zaπtiÊene biljne iæivotinjske vrste u zaviËaju i uzroke ugroæenosti;protumaËiti bioloπku raznolikost na Zemlji.

5. Energija i njezini oblici - SunËeva energijaKljuËni pojmovi: energija.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost SunËeveenergije za æivot na Zemlji; imenovati razliËite oblikeenergije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednogaoblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva gorivaposjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se onagorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu);obrazloæiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenuSunËevu energiju iz proπlosti; navesti moguÊeposljedice pretjeranoga koriπtenja fosilnih goriva.

6. Protok tvari i energijeKljuËni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanjezraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline.Obrazovna postignuÊa: navesti povezanost protokatvari i energije sa æivotnim procesima u biljkama iæivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima;opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvarikroz staniËnu membranu; objasniti na primjeruprocesa iz neæive prirode protok tvari i energije.

7. Æivotni uvjeti u moru i u vodama nakopnuKljuËni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost,svjetlost, slanost.Obrazovna postignuÊa: razlikovati æivotne uvjete u

vodi od onih na kopnu; usporediti æivotne uvjete umoru s uvjetima æivota u kopnenim vodama;rasËlaniti vrste voda na kopnu; istraæiti na odabranojpostaji æivotne uvjete (izmjeriti temperaturu,prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloæenostvjetru i valovima, a prema moguÊnosti i drugeparametre).

8. Æiva biÊa priobalnoga i obalnoga morskogpodruËjaKljuËni pojmovi: priobalno i obalno podruËje, biljkeslanuπe, morske cvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja. Obrazovna postignuÊa: razlikovati priobalno odobalnoga podruËja, usporediti æivotne uvjete upriobalnom i obalnom podruËju; prepoznati naodabranoj postaji prisutne biljke, æivotinje i alge;razvrstati prilagodbe organizama prema æivotnimuvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjerepovezanosti organizama kroz hranidbene odnose.

9. Æiva biÊa morskoga dnaKljuËni pojmovi: morsko dno, alge i morskecvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja, simbioza (suæivot).Obrazovna postignuÊa: razlikovati uvjete æivota nakamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskomdnu; navesti prilagodbe organizama æivotu namorskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazatiprimjere povezanosti organizama kroz hranidbeneodnose.

10. Æiva biÊa u otvorenom moruKljuËni pojmovi: otvoreno more, prilagodbeorganizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeniodnosi.Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe organizmaotvorenom moru; obrazloæiti zaπto najveÊe æivotinjeæive u moru; obrazloæiti ulogu biljnoga planktona uhranidbenom lancu; prikazati primjere povezanostiorganizama kroz hranidbene odnose.

11. Æiva biÊa kopnenih voda

11.1. Æiva biÊa kopnenih voda tekuÊicaKljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbeæivotinja, hranidbeni odnosi.Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe æivih biÊaæivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavupovrπinske napetosti; temeljem promatranjaprepoznati karakteristiËne biljke, æivotinje, alge;prikazati primjere povezanosti organizama krozhranidbene odnose.

11.2. Æiva biÊa kopnenih voda stajaÊicaKljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbeæivotinja, hranidbeni odnosi. Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe biljaka iæivotinja æivotnim uvjetima; izvesti pokus iprepoznati pojavu povrπinske napetosti; temeljem

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

264

Page 267: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

promatranja prepoznati karakteristiËne biljke,æivotinje, alge; prikazati primjere povezanostiorganizama kroz hranidbene odnose.

12. Korist od mora i kopnenih voda,oneËiπÊenje i zaπtita KljuËni pojmovi: korist od mora i kopnenih voda,oneËiπÊenje i zaπtita voda, proËiπÊivanje vode.Obrazovna postignuÊa: navesti koristi koje nampruæaju more i kopnene vode; nabrojiti organizmekoji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani; opisatinaËine oneËiπÊenja mora i kopnenih voda; obrazloæitivaænost zaπtite mora i vodenih staniπta; istaknutipotrebu oËuvanja podzemnih voda; navesti naËineracionalne potroπnje vode u svakodnevnom æivotu;povezati oneËiπÊenja mora i kopnenih voda sutjecajem na ljudsko zdravlje; navesti primjere kakosvaki pojedinac moæe utjecati na Ëuvanje i zaπtitumora i kopnenih voda; razlikovati mehaniËko ibioloπko proËiπÊivanje vode; obrazloæiti samopro-ËiπÊivanje vode; povezati prisustvo vrste organizama uvodi sa stupnjem njezina oneËiπÊenja; izvesti pokusfiltriranja oneËiπÊene vode.

13. Travnjaci

13.1. Biljke i æivotinje kontinentalnihtravnjaka

KljuËni pojmovi: travnjak, livada, paπnjak, prilagodbebiljaka i æivotinja, hranidbeni odnosi. Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe biljka iæivotinja kontinentalnih travnjaka uvjetima æivota;navesti primjere povezanosti organizama krozhranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu ipaπnjak; opisati nastajanje travnjaka; povezati vrstetravnjaka s njihovim bitnim znaËajkama; na odabranojpostaji istraæiti æivotne uvjete na travnjaku; temeljempromatranja prepoznati na odabranoj postaji prisutnekarakteristiËne æivotinje i biljke; obrazloæiti pojmoveπikara, makija, garig (buπik), kamenjar; usporeditiuvjete postanka travnjaka i kamenjarskih paπnjaka.

13.2. Biljke i æivotinje primorskih travnjakaKljuËni pojmovi: travnjak, livada, paπnjak, prilagodbebiljaka, prilagodbe æivotinja, hranidbneni odnosi. Obrazovna postignuÊa: istaknuti prilagodbe biljka iæivotinja primorskih travnjaka prema uvjetima æivota;navesti primjere povezanosti organizama krozhranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu ipaπnjak; opisati nastajanje travnjaka; imenovati ipovezati vrste travnjaka s njihovim bitnimznaËajkama; istraæiti na odabranoj postaji æivotneuvjete na travnjaku; obrazloæiti pojmove πikara,makija, garig (buπik), kamenjar; usporediti uvjetepostanka primorskih travnjaka i kamenjarskihpaπnjaka.

14. Iskoriπtavanje travnjakaKljuËni pojmovi: ispaπa, sijeno, ljekovito bilje.Obrazovna postignuÊa: prepoznati naËineiskoriπtavanja travnjaka; nabrojiti jestive i ljekovitebiljke travnjaka; obrazloæiti pravila skupljanja biljaka;navesti ulogu Ëovjeka u opstanku travnjaka.

15. Æivotne zajednice oranica i zaπtitatravnjakaKljuËni pojmovi: biljne kulture, korov, pesticidi.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti najËeπÊe biljnekulture naπih oranica; opisati moguÊe posljedicepretjerane primjene pesticida i umjetnih gnojiva nabioloπku raznolikost travnjaka i zdravlje ljudi;promatranjem prepoznati znakove opasnosti naambalaæi sredstava za zaπtitu biljaka; obrazloæiti pojamkorova (sluËaj razliËak i kukolj); promatranjemprepoznati korovske biljke i æivotinje na oranicama(korovi: slak, pirika, crveni mak, æivotinje: prepelica,trËka, velik hrËak, fazan).

IZBORNE TEME1. Tropske πume2. Pravila skupljanja i preπanja biljaka3. Plavi svijet - Veli Loπinj - Jadranski projekt:

dupin4. Æivot u boËatoj vodi5. Ugroæena vlaæna i moËvarna staniπta u

Hrvatskoj i u svijetu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

265

Page 268: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastavni program biologije temelji se na osnovnim

sadræajima bioloπkih znanosti i uËenicima omoguÊujeupoznavanje æivog svijeta a i zakonitosti koje u njemuvladaju. U 7. razredu uËenici trebaju steÊi predodæbu orazvoju æivih biÊa na Zemlji i spoznati bogatstvo æivogsvijeta koje se oËituje u raznolikosti vrsta. U 8. razreduposebna se pozornost posveÊuje grai i funkcijamaljudskog organizma. UËenici potrebna predznanja stjeËu unastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu.

CILJCilj nastave biologije je da uËenici steknu znanje o

osnovnim bioloπkim zakonitostima, temeljnoj grai ifunkcijama æivih biÊa, da razviju prirodoznanstveni naËinmiπljenja, upoznaju metode istraæivanja prirode, razvijuspremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steËenihznanja u æivotu.

ZADAΔEUËenik treba:E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti æivog

svijeta i postupnosti njegova razvoja, E upoznati ljudski organizam, osnovnu grau i

funkciju,E razviti interes za prirodoznanstvena istraæivanja, za

napredak u biologiji i za podruËja njezine primjene(poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija),

E razviti umijeÊe promatranja, biljeæenja promatranog,izvoenja zakljuËaka iz raspoloæivog materijala orasporedu i ustroju æivoga svijeta,

E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje,E razviti pozitivan stav prema biologiji, æelju za

samostalnim uËenjem, postavljanjem pitanja iprovoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanjaodgovora,

E razviti stav prema æivotu kao vrijednosti i upoznatimoguÊnosti oËuvanja i zaπtite prirode, upoznatiljepote svoje okoline (zaviËaj, domovina) i znaËajoËuvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje ikvalitetu æivota.

NAPOMENAIzborne teme se uvrπtavaju u nastavni plan i program

pojedinoga razreda dogovorom uËenika i uËitelja, kojiodluËuju koje Êe i koliko Êe od ponuenih tema obraditi.Umjesto predloæenih mogu se uvrstiti teme po vlastitomizboru.

Redoslijed pojedinih tema moguÊe je mijenjati, akouËitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienihsadræaja.

Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviËajneosobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je tomoguÊe, poæeljno je primjenjivati praktiËan rad.

PreporuËa se koristiti Internet kao naËin dobivanjadodatnih obavijesti i podataka.

7. RAZREDTEME1. Pojava æivota na Zemlji

KljuËni pojmovi: kemijska i bioloπka evolucija, fosili,geoloπka doba.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojavu i razvojæivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji suomoguÊili razvoj æivih biÊa; opisati znanstvenoutemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije ipojavi prvih æivih biÊa; navesti geoloπka doba iprevladavajuÊe organizme u njima; opisati vaænostfosila u spoznavanju nekadaπnjeg æivota na Zemlji.

2. Raznolikost æivoga svijetaKljuËni pojmovi: bioloπka carstva, autotrofni iheterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici)aerobni i anaerobni organizmi.Obrazovna postignuÊa: prikazati podjelu æivogasvijeta u viπe razliËitih carstava; navesti najpoznatijacarstva: monere, protisti, gljive, biljke i æivotinje;razlikovati naËin ishrane autotrofnih i heterotrofnihorganizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne ianaerobne organizme.

3. Najjednostavniji oblici æivota na ZemljiKljuËni pojmovi: virusi, bakterije.Obrazovna postignuÊa: prepoznati bakterije kaojednostaniËne organizme bez jezgre; razlikovatibakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vaænih zaæivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnijeæive oblike koji se razmnoæavaju; opisati grau virusa;navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanihbakterijama i virusima; navesti primjere osnovnihmjera zaπtite od zaraze.

4. Stanica s jezgromKljuËni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica,staniËna tjeleπca.Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovne dijelovestanice i obrazloæiti njihove zadaÊe; povezatikloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavanmikroskopski preparat; samostalno prikazatirukovanje mikroskopom (sitnozorom).

5. StaniËne diobeKljuËni pojmovi: kromosom, geni, staniËne diobe:mitoza, mejoza.Obrazovna postignuÊa: opisati gene kao nositeljenasljednih osobina; usporediti broj kromosoma ustanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovatimitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

266

BIOLOGIJA

Page 269: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

stanica broj kromosoma smanjuje na polovicupoËetnoga broja.

6. PraæivotinjeKljuËni pojmovi: jednostaniËni organizam, papuËica,euglena. Obrazovna postignuÊa: navesti i opisati papuËicu ieuglenu kao predstavnike jednostaniËnih organizama;usporediti grau euglene ili papuËice s graombakterijske stanice; obrazloæiti zaπto euglena moæe bitiproizvoaË i potroπaË; istaknuti osobine euglenesliËne i biljkama i æivotinjama; opisati ulogutrepetljika (kod papuËice) i hranidbenih mjehuriÊa;navesti vaænost ljuπtura krednjaka u nastajanju stijena.

7. AlgeKljuËni pojmovi: alge, steljka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati jednostaniËne imnogostaniËne alge; razlikovati alge s obzirom napigment: zelene, smee, crvene; obrazloæiti znaËenjejednostaniËnih alga u izmjeni tvari (kisika i ugljikovadioksida); opisati grau mnogostaniËne alge;promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ilislatkovodnih alga (ovisno o zaviËaju); prireditimikroskopski preparat spirogire i kiπne alge.

8. GljiveKljuËni pojmovi: micelij, hife, plodiπte, spore,otrovne gljive.Obrazovna postignuÊa: usporediti gljive s biljkama iæivotinjama (ne proizvode hranu, nego upijajuhranjive tvari iz okoliπa); prepoznati i opisati gljivekao heterotrofne organizme; usporediti parazitske isaprofitske gljive; opisati liπaj kao simbiozu; navestikoristi i πtete od gljiva; povezati vaænost poznavanjaotrovnih gljiva sa zdravljem ljudi.

9. Spuæve i æarnjaciKljuËni pojmovi: sjedilaËki organizmi, zadruæni æivot,æarne stanice, simetrija tijela.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto spuæveubrajamo u æivotinje; istaknuti usloænjivanje grae uspuævi (mnogostaniËnost); obrazloæiti na prirodnommaterijalu vanjski izgled spuævi (otvori za strujanjevode); prepoznati zaπto su æarnjaci æivotinje unatoËsjedilaËkom æivotu; opisati naËin probave u æarnjaka;obrazloæiti pojavu tkiva i zrakaste simetrije tijela;navesti evolucijski nove osobine æarnjaka (mreæastiæivËani sustav).

10. PloπnjaciKljuËni pojmovi: virnjaci, metilji, trakavice,dvoboËna simetrija.Obrazovna postignuÊa: navesti evolucijski napredak utjelesnoj grai; prepoznati virnjake; obrazloæiti πto sudvospolci; opisati prilagodbe nametnika; navestiopasnosti i opisati naËine zaraze metiljima ilitrakavicom.

11. ObliÊiKljuËni pojmovi: djeËja glista i trihina.Obrazovna postignuÊa: navesti evolucijski napredak ugrai obliÊa (prohodno probavilo, razdvojenostspolova); nabrojiti nametnike: djeËja glista, bijelaglistica i zavojita trihina; obrazloæiti vaænostobveznoga veterinarskoga pregleda mesa, obradbenamirnica visokom temperaturom; istaknuti vaænostodræavanja osobne higijene kao zaπtite od zarazanametnicima.

12. MekuπciKljuËni pojmovi: puæevi, πkoljkaπi, glavonoπci, plaπt,stopalo.Obrazovna postignuÊa: razlikovati skupine mekuπaca:puæevi, πkoljkaπi i glavonoπci; obrazloæiti evolucijskinapredak u organizaciji puæa (otvoren krvotok);temeljem promatranja prepoznati predstavnike nekihugroæenih vrsta mekuπaca; obrazloæiti potrebu zaπtitei oËuvanja ugroæenih vrsta morskih mekuπaca.

13. KolutiÊavciKljuËni pojmovi: gujavica, kolutiÊava graa tijela. Obrazovna postignuÊa: opisati osobitosti kolutiÊavegrae tijela; navesti evolucijski napredak u grai tijela(zatvoreni krvotok); temeljem promatranja opisatikretanje gujavice; obrazloæiti znaËenje gujavice zakakvoÊu tla (humus).

14. Kukci i ostali ËlankonoπciKljuËni pojmovi: podjela Ëlankonoæaca, uzduπnice,vanjski tjelesni pokrov, preobrazba.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na primjeru kukcaosobitosti u grai Ëlankonoæaca (glava, prsa, zadak,Ëlankoviti udovi, tjelesni pokrov); istaknuti uloguuzduπnica; povezati prilagodbe kukaca na æivotneuvjete; imenovati predstavnike ostalih skupinaËlankonoæaca; opisati preobrazbu kukca; opisati uloguËlankonoæaca kao prenosilaca bolesti (krpelj);imenovati neke otrovne Ëlankonoπce.

15. BodljikaπiKljuËni pojmovi: jeæinac, vodoæilni sustav.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti osobitosti graebodljikaπa na primjeru jeæinca; nabrojiti predstavnikebodljikaπa; obrazloæiti povezanost zrakaste simetrijetijela s naËinom æivota i prehranom; obrazloæitipotrebu zaπtite i oËuvanja morskih bodljikaπa.

16. SvitkovciKljuËni pojmovi: kopljaËa, svitak, kraljeænica.Obrazovna postignuÊa: opisati osobitosti graesvitkovaca (kopljaËa, kraljeænjaci); navesti i obrazloæitievolucijski napredak u grai tijela (unutarnjipotporanj tijela i kraljeænica).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

267

Page 270: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

17. RibeKljuËni pojmovi: peraje, πkrge, plivaÊi mjehur.Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe organizamana æivot u vodi: oblik tijela, πkrge, peraje, plivaÊimjehur; opisati grau riba (vensko srce, arterije, vene,kraljeænica, pokrov tijela, mozak i osjetila); obrazloæitisliËnost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke iudova kopnenih kraljeænjaka.

18. VodozemciKljuËni pojmovi: disanje koæom i pluÊima,preobrazba.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti predstavnike skupinavodozemaca; usporediti prilagodbe na æivot u vodi ina kopnu; usporediti grau punoglavca i ribe;obrazloæiti napredak u grai æabe: srce, disanje; opisatipreobrazbu vodozemca; obrazloæiti potrebu zaπtitevodozemaca.

19. GmazoviKljuËni pojmovi: kopneni kraljeænjaci, pokrov tijela. Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe gmazova zaæivot na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela);navesti evolucijski napredak u grai unutraπnjihorgana; prepoznati i imenovati predstavnikepojedinih skupina gmazova; obrazloæiti postupkepruæanja prve pomoÊi u sluËaju ugriza otrovnice;obrazloæiti potrebu oËuvanja i zaπtite gmazova.

20. PticeKljuËni pojmovi: krila, perje, πuplje kosti, stalnatemperatura tijela.Obrazovna postignuÊa: opisati znaËajke grae ptica(krvotok, disanje i probava); obrazloæiti pojam stalnetemperature tijela; opisati prilagodbe ptica naËinimakretanja (voda, tlo, zrak); obrazloæiti brigu zapotomstvo u ptica; temeljem promatranja prepoznatinajËeπÊe zaviËajne vrsta ptica; obrazloæiti potrebuoËuvanja i zaπtite ptica.

21. SisavciKljuËni pojmovi: sisanje majËinog mlijeka, dlake,maternica.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti po Ëemu su sisavcinajrazvijeniji kraljeænjaci (graa mozga, graa srca,velikoj povrπina pluÊa, stalna tjelesna temperatura,pokrov tijela, posteljica, pupËana vrpca, briga zamlade); razlikovati prilagodbe sisavaca na razliËitenaËine æivota; razlikovati i razvrstati sisavce u osnovneskupine (jednootvori, tobolËari i plodvaπi).

22. MahovineKljuËni pojmovi: stabalce, listiÊi, spore.Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe prvihbiljaka æivotu na kopnu; prepoznati mahovine natemelju prirodnih uzoraka kao najjednostavnijegraene biljke; opisati na predloπku æivotni ciklusmahovine; prirediti listiÊe mahovine zamikroskopiranje.

23. PapratnjaËeKljuËni pojmovi: korijen, stabljika, list.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovatiosnovne skupine papratnjaËa; opisati grau irazmnoæavanje; prepoznati na prirodnim uzorcimabiljna tkiva i organe; usporediti grau i razvojpapratnjaËa s mahovinama; obrazloæiti evolucijskuvaænost papratnjaËa; promatrati i prepoznati vrstupapratnjaËe iz zaviËaja; temeljem promatranja podmikroskopom (sitnozorom) opisati sporangije sasporama.

24. GolosjemenjaËeKljuËni pojmovi: sjemeni zametak, sjemenke.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto pojavasjemenke predstavlja evolucijski napredak; razlikovatiglavne skupine golosjemenjaËa; navesti predstavnikegolosjemenjaËa; opisati grau golosjemenjaËe;promatranjem prirodnoga materijala povezati graudijelova biljke (Ëeπer, list) i golosjemenjaËu kojojpripadaju (bor, smreka, jela).

25. KritosjemenjaËeKljuËni pojmovi: cvijet, plod, jednosupnice,dvosupnice.Obrazovna postignuÊa: navesti znaËajkekritosjemenjaËa kao najrazvijenijih inajrasprostranjenijih biljaka naπega doba; obrazloæitigrau cvijeta u funkciji opraπivanja i oplodnje;navesti prilagodbe plodova i sjemenaka zarasprostranjivanje; razlikovati jednosupnice oddvosupnica; promatranjem prirodnoga materijalapovezati grau dijelova biljke i skupinukritosjemenjaËa kojoj pripadaju.

26. EvolucijaKljuËni pojmovi: evolucija, prirodna selekcija(odabiranje, izdvajanje), promjenjivost vrsta, Darwin.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti bioloπkuevoluciju; navesti dokaze evolucije æivoga svijeta;obrazloæiti Ëimbenike evolucije i proces nastajanjanovih vrsta (prirodno odabiranje, izolacija);obrazloæiti Darwinovu teoriju tumaËenja razvojaæivota na Zemlji.

IZBORNE TEME1. Istraæivanje u biologiji2. Zanimljivosti iz æivota zadruænih kukaca3. ©tetnici u poljoprivredi i πumarstvu4. Raznolikost kritosjemenjaËa5. Bioindikatori

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

268

Page 271: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. RAZRED

TEME1. Roditelji i potomci

KljuËni pojmovi: srodnost i raznolikost, nasljeivanje,nasljedne i nenasljedne promjene.Obrazovna postignuÊa: opisati gene kao nositeljenasljednih osobina; razlikovati spolno od nespolnograzmnoæavanja; istaknuti da pri spolnomrazmnoæavanju sudjeluju oba roditelja - æena/æenka imuπkarac/muæjak, odnosno æenska jajna stanica imuπka spolna stanica - spermij te da su potomciraznoliki; obrazloæiti vaænost genske raznolikosti zaopstanak æivota; opisati kako muπke spolne stanice(spolni kromosomi X i Y) odreuju spol.

2. DNA molekulaKljuËni pojmovi: kromosomi, DNA molekula,genom, mutacije. Obrazovna postignuÊa: navesti πto je genom;obrazloæiti zaπto u jednom organizmu sve staniceimaju isti zapis ili genom; obrazloæiti da se genomsastoji od DNA molekula; imenovati DNA i RNAkao nasljednu tvar; istaknuti da DNA sadræava genekoji su nositelji nasljednih svojstava u svih æivih biÊa;objasniti πto su mutacije (promjene); istaknuti vaænostmutacija koje se prenose na potomstvo i glavni supokretaË prilagodbe æivih organizama; obrazloæiti damutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje sutada nasljedne (genetske bolesti).

3. Graa i funkcija ljudskoga organizmaKljuËni pojmovi: stanica, izvanstaniËna tekuÊina,tkiva, organi, organski sustavi ljudskoga tijela.Obrazovna postignuÊa: povezati osobitosti grae iuloge razliËitih stanica; navesti postojanjeizvanstaniËne tekuÊine kao unutarnjega okoliπa;opisati usloænjivanje grae ljudskoga organizma(stanice, tkiva, organi, sustavi organa); istaknutizdravstveno znaËenje vode za piÊe te povezati vaænostnadoknade vode i soli izgubljene znojenjem.

4. Graa i uloga spolnih organaKljuËni pojmovi: muπki i æenski spolni organi,sporedna spolna obiljeæja.Obrazovna postignuÊa: povezati grau i uloguspolnih organa; istaknuti vaænost poznavanjamenstruacijskog ciklusa; opisati pojavu menstruacije ipolucije kao znak spolne zrelosti organizma imoguÊnosti oplodnje; obrazloæiti zaπto spolnu zrelosttreba pratiti odgovorno spolno ponaπanje; povezatimenstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima;navesti osnovne naËine kontracepcije i obrazloæitiulogu kontracepcije.

5. ZaËeÊe i razvitak djeteta prije roenjaKljuËni pojmovi: oplodnja ili zaËeÊe, razvoj ploda,trudnoÊa, poroaj.

Obrazovna postignuÊa: opisati razvoj ploda prijeroenja; razlikovati pojmove trudnoÊa i poroaj;nabrojiti znakove trudnoÊe: izostanak mjeseËnice,tjelesne promjene; opisati ulogu posteljice i pupËanevrpce; razlikovati pojmove zametak i plod; obrazloæitipotrebu odgovornoga ponaπanja u trudnoÊi.

6. Od roenja do smrtiKljuËni pojmovi: æivotna razdoblja: roenje, djetinjstvo,pubertet, mladenaπtvo, zrela dob, starost i smrt.Obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËajke pojedinihrazdoblja u æivotu Ëovjeka; usporediti tjelesno ispolno sazrijevanje; navesti sliËnosti i razlike meuspolovima; promatrati i opisati promjene naËlanovima obitelji i znancima tijekom razliËitihæivotnih razdoblja.

7. Odgovorno spolno ponaπanjeKljuËni pojmovi: zdravlje i osobna higijena spolnihorgana, ËovjeËan odnos meu spolovima.Obrazovna postignuÊa: navesti spolno prenosivebolesti i njihove uzroËnike; navesti naËine prevencijeprenoπenja spolno prenosivih bolesti; istaknutiznaËenje spolnoga odnosa sa zaπtitnim sredstvima.

8. Kosti i veze meu kostimaKljuËni pojmovi: kostur, kost, hrskavica, veza meukostima.Obrazovna postignuÊa: istaknuti kostur kao potporanjtijela; opisati kako zglobovi omoguÊuju pokretanje;obrazloæiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zaπtitiunutarnjih organa; navesti sastav koπtane tvari iobrazloæiti vaænost kalcija u prehrani; povezati naËinæivota i pravilan razvoj grae kostiju, obrazloæitiulogu vitamina D i sunËanja (rahitis); povezatikoπtanu sræ sa stvaranjem krvnih stanica; pokazatipruæanje prve pomoÊi pri prijelomu, uganuÊu,iπËaπenju; obrazloæiti posljedice nepravilnoga dræanjatijela pri mirovanju i kretanju.

9. MiπiÊiKljuËni pojmovi: popreËnoprugasti miπiÊi, srËani iglatki miπiÊi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati popreËnoprugastemiπiÊe koji rade pod utjecajem naπe volje i miπiÊe(srËani i glatki) koji nisu pod utjecajem naπe volje;obrazloæiti elektriËnu prirodu rada miπiÊa; povezativeze izmeu miπiÊa i kostiju s pokretanjem ljudskogtijela; obrazloæiti vaænost redovite i umjerene tjelesneaktivnosti za normalan rad miπiÊa; usporeditipromjene u miπiÊima tijekom miπiÊnog rada, umora iodmora.

10. ÆivËana stanica i æivacKljuËni pojmovi: æivËana stanica, æivËano vlakno,æivac.Obrazovna postignuÊa: povezati grau i ulogeæivËane stanice (kratki i dugi ogranci); obrazloæitielektriËnu prirodu æivËanoga impulsa, pojmove

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

269

Page 272: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

podraæljivost i elektriËnu provodnost æivËane stanice iæivca; navesti sinapsu kao specifiËnu vezu izmeuæivËanih stanica ili æivËanih stanica i miπiÊnih vlakana.

11. ÆivËani sustavKljuËni pojmovi: srediπnji, periferni i autonomniæivËani sustav. Obrazovna postignuÊa: razlikovati srediπnji, periferni,autonomni i voljni æivËani sustav i navesti njihoveuloge; obrazloæiti refleks i njegovu zaπtitnu ulogu,opisati kako autonomni æivËani sustav upravljaorganima kojih rad nije pod utjecajem naπe volje;opisati ovisnost ozljeda srediπnjega i perifernogaæivËanoga sustava o zdravlju Ëovjeka; nabrojitinajËeπÊe bolesti æivËanoga sustava: potres mozga,meningitis, epilepsija, djeËja paraliza, moædana kap.

12. OvisnostiKljuËni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam,narkomanija.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam ovisnosti;obrazloæiti vezu izmeu alkoholizma, nesreÊa na radui u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitkasamopoπtovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajneposljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti iπtete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji,druπtvu.

13. Osjetilo vidaKljuËni pojmovi: oko, osjet vida.Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove oka;opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstvaoka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost,upala oËne sluznice, siva mrena, daltonizam,slabovidnost, sljepoÊa.

14. Osjetila - osjet sluha i ravnoteæeKljuËni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnoteæe.Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove uha;opisati zaπtitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanjakoja ugroæavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.

15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa,hladnoÊe, topline)KljuËni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, koænaosjetila.Obrazovna postignuÊa: navesti mnogobrojnost osjeta;istaknuti znaËenje osjeta u preæivljavanju, kvalitetiæivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navestiosjetila za njuh, okus i osjetila u koæi (toplo, hladno,bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleπca,æivci).

16. Hormonska regulacijaKljuËni pojmovi: hormoni, ælijezde s unutarnjimizluËivanjem.Obrazovna postignuÊa: razlikovati ælijezde s vanjskimi unutarnjim izluËivanjem; obrazloæiti znaËenjehormona za æivotne procese; usporediti i povezati

ulogu æivËanoga sustava s ulogom ælijezda sunutarnjim izluËivanjem; imenovati nekolikohormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,spolni hormoni).

17. KrvotokKljuËni pojmovi: krv, srce, krvne æile.Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti sastav krvi iobrazloæiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenosekrvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuomkrvlju (ljudskom i æivotinjskom); povezati grau srcas krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloæiti ulogusrca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice uorganizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloæiti ipovezati ulogu limfnih æila s krvotokom; odreditipoloæaj srca u prsnom koπu; temeljem praktiËnogarada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazatipruæanje prve pomoÊi pri zaustavljanju krvarenja.

18. Zaπtita organizma od bolestiKljuËni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfniËvorovi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati steËenu i uroenuimunost; obrazloæiti ulogu protutijela i njihovupovezanost s leukocitima; povezati zarazu HIVvirusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergenekao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slicinakupine limfnih Ëvorova na tijelu.

19. Organi za disanje i glasKljuËni pojmovi: disanje, pluÊa, izmjena plinova.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti organe diπnogasustava; opisati izmjenu plinova u pluÊima; obrazloæitibioloπku oksidaciju; obrazloæiti povezanost ulogediπnoga i krvoæilnoga sustava; navesti potrebu zaπtitediπnoga sustava od praπine, plinova (noπenje zaπtitnihsredstava); obrazloæiti πtetnost puπenja za diπne organei glasnice; navesti vaænost disanja na nos, boravka uprirodi, zaπtitu od promuklosti i oπteÊenja glasnica(naprezanje glasnica).

20. Graa, uloga i bolesti probavnih organaKljuËni pojmovi: probavni organi, mehaniËka ikemijska probava.Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove probavnogasustava i opisati njihovu ulogu; obrazloæiti uloguprobave u razgradnji hrane; povezati grau probavnogasustava Ëovjeka s ishranom namirnicama biljnoga iæivotinjskoga podrijetla; navesti vaænost higijenskihnavika, redovite i pravilne njege zubi, redovitogaodlaska zubaru.

21. Izmjena tvari, protok energije i zdravaprehranaKljuËni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari ustanici, oslobaanje energije.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost hrane kaoizvora gradivnih tvari, energije i zaπtitnih tvari;razlikovati najvaænije sastojke hrane i obrazloæiti

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

270

Page 273: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

utjecaj prehrane na zdravlje; prepoznati vaænostunoπenja balastnih tvari i redovitoga praænjenjacrijeva.

22. Sustav organa za izluËivanjeKljuËni pojmovi: bubreg, mokraÊovod, mokraÊnimjehur, mokraÊna cijev.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti osnovne funkcijebubrega; navesti da se zatajenje obaju bubregaprivremeno lijeËi ≈umjetnim bubregom« (dijalizom);istaknuti vaænost transplantacije za zdravlje Ëovjeka;pokazati poloæaj bubrega na tijelu; istaknuti vaænostuzimanja tekuÊine.

23. KoæaKljuËni pojmovi: koæa, uloga koæe.Obrazovna postignuÊa: povezati grau i viπestrukefunkcije (uloge) koæe; navesti vaænost koæe za zdravljeorganizma; obrazloæiti πtetnost djelovanjaprekomjernoga izlaganja koæe suncu s nastankom rakakoæe.

24. Podrijetlo ËovjekaKljuËni pojmovi: preci Ëovjeka, praljudi.Obrazovna postignuÊa: prepoznati sliËnosti izmeuËovjeka i Ëovjekolikih majmuna zbog zajedniËkoga,ali ne izravnoga podrijetla praljudi; navesti osobinekoje Ëovjeka Ëine razliËitim od Ëovjekolikih majmunai praljudi; upoznati se s primjerima nalazaneandertalca u Hrvatskoj.

IZBORNE TEME1. Spavanje, budnost i djelatnost mozga2. Biologija i izazovi buduÊnosti3. Zdravlje i bolesti4. »ovjek kao svemirski putnik5. ©port i zdravlje6. Fiziologija ronjenja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

271

Page 274: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODKemija u osnovnoj πkoli prvenstveno je usmjerena na

kemijska znanja potrebna za svakodnevni æivot, nazanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijegaæivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduÊimkemiËarima i prirodoslovcima, nego svim uËenicimaosnovne πkole.

Nastavni program kemije uËenicima treba omoguÊitirazumijevanje prirodnih pojava i naËina kemijskogistraæivanja i objaπnjavanja prirode, pruæiti jednostavan izanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremenecivilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavakobrazovanja i samoobrazovanje. UËenje kemije takoerpridonosi razvoju logiËkog i kreativnoga miπljenja.

BuduÊi da je kemija tipiËna eksperimentalna znanost,iskustveno je uËenje glavni naËin uËenja, a izvoenje pokusasrediπnja nastavna aktivnost.

Program je zamiπljen tako da uËenik do spoznaja dolazidjelatnim metodama uËenja, a svoje sposobnosti razvijapraktiËnim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.

Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslikakemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izborunastavnih sadræaja kemije u osnovnoj πkoli jest njihovakorisnost za svakodnevno æivljenje, nastavak obrazovanja isamoobrazovanje.

Pri izboru nastavnih sadræaja pazilo se na njihovuhijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodisloæenijemu, da se od konkretnoga kreÊe premaapstraktnomu, da lako prethodi teæemu te da se kljuËnipojmovi ËeπÊe ponavljaju. Tako se ostvaruje dobrahorizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadræaja.

Nastavnim programom kemije predvien je veÊi brojneobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ilidodavati nove primjerene sredini u kojoj πkola djeluje.Izbornim se temema proπiruje uËenikov interes za odreenaznanstvena podruËja i stjecanje novih znanja. Tako seuËenici potiËu na samoobrazovanje i cjeloæivotno uËenje.

CILJCilj je nastave kemije u osnovnoj πkoli uvoenje

uËenika u znanstveni naËin razmiπljanja, odgoj za razumanodnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini, stjecanjekorisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uËenika zaprimjenu kemijskih znanja u svakodnevnom æivotu,tehnici i proizvodnji.

ZADAΔEPostavljeni cilj ostvaruje se sljedeÊim zadaÊama:

E stjecanje znanja o najvaænijim kemijskim procesima terazumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti,

E uvoenje u istraæivanje i vjeæbanje primjeneznanstvenih metoda (razvijanje umijeÊa pozornapromatranja i biljeæenja pojava u prirodi ili tijekomizvoenja pokusa; vjeæbanje opisivanja rezultataopaæanja i tumaËenja pojava na temelju usvojenih

teorija i modela; vjeæbanje prikazivanja rezultatapokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima;njegovanje i razvijanje umijeÊa shematskogaprikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) iizradbe skica pokusa (shema),

E razvijanje umijeÊa sigurnoga i urednoga rukovanjakemijskim priborom i kemikalijama,

E razvijanje ekoloπke svijesti i odgovornosti premaradnom i æivotnom okruæenju,

E razvijanje sposobnosti opisivanja uoËenih pojava(promjena), izricanja vlastitoga miπljenja i postavljanjapitanja koja potiËu raspravu,

E razvijanje sposobnosti logiËkoga zakljuËivanja,apstraktnoga, kritiËkog i kreativnoga miπljenja,

E osposobljavanje za samostalno rjeπavanje problema,E osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike

timskoga rada i suradniËkog uËenja),E usvajanje vjeπtine rada prema uputama i davanje

uputa za rad drugima.

NAPOMENASpecifiËnost nastavnoga programa kemije ogleda se u

davanju viπe slobode uËiteljima pri izvoenju nastavnogaprograma i nastavnih sadræaja. To znaËi da se pri izradbiizvedbenog nastavnog programa uËitelji ne moraju upotpunosti pridræavati redoslijeda nastavnih tema i sadræajanavedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenihprimjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastavakemije tipiËan je primjer egzemplarne nastave i nije vaænona kojim su nastavnim sadræajima uËenici usvojili odreenepojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijeÊa isposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovikoji vode do istoga cilja mogu biti razliËiti. Takvim sepristupom tumaËenju nastavnoga programa potiËesamostalnost i stvaralaπtvo uËitelja.

Blok-sat i uËionica namijenjena samo za nastavu kemije,biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemijetemeljenu na pokusu kao srediπnjoj nastavnoj aktivnosti.

Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemijesliËna je strategiji znanstvenih istraæivanja. Polazi se odproblema i postavljanja pretpostavke. UËenicieksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako biprovjerili pretpostavku ili rijeπili problem. Nakonprovedenih pokusa, opaæanja i mjerenja uËeniciizvjeπtavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnimzakljuËivanjem (pri Ëem je uËitelj moderator), pokuπavajuobjasniti na temelju veÊ steËenoga znanja. UËitelj jevoditelj koji uËenicima pomaæe u radu, usmjerava ih i krozraspravu navodi na ispravno zakljuËivanje. BuduÊi da dosvih spoznaja nije moguÊe doÊi putem pokusa koje izvodeuËenici povremeno je potrebno i pouËavanje.

UËeniËki miniprojekti imaju posebnu vaænost pri uvoenjuuËenika u znanstvenu metodu rjeπavanja problema.UËeniËkim miniprojektima potiËe se stvaralaπtvo, razvijasamopouzdanje, razvija sposobnost logiËkog a zakljuËivanja,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

272

KEMIJA

Page 275: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

apstraktnog i kritiËkoga miπljenja, te razvija sposobnostpovezivanja znanja iz razliËitih znanstvenih podruËja.Radom na miniprojektima uËenici se osposobljavaju zadonoπenje odluka na temelju obrazloæenih dokaza i provjerevrijednosti predoËenih podataka. UËeniËki miniprojektiomoguÊuju razvoj nekih pozitivnih navika kao πto supriopÊivanje, suradnja, uvaæavanje sugovornika, kulturadijaloga i dr.

U nastavi kemije, temeljenoj na pokusima koje izvodeuËenici, treba birati jednostavne i kljuËne pokuse, a upute zarad moraju biti jasne, nedvosmislene i jednostavne. Kemijaobiluje novim rijeËima i nazivima koje treba objasniti i ËeπÊeponavljati. Treba biti strpljiv i uËenicima omoguÊitidovoljno vremena da usmeno ili pisano iskaæu zakljuËke ilirezultate svojih opaæanja i mjerenja. UËenike treba ËeπÊepohvaljivati za postignute uspjehe, pokazano zalaganje,inicijative i sl.

7. RAZREDTEME1. ©to prouËava kemija

KljuËni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjereopreza pri radu, sredstva za osobnu zaπtitu i sredstvaza gaπenje poæara u laboratoriju.Obrazovna postignuÊa: poznavati osnovnilaboratorijski pribor i posue; poznavati znakoveopasnosti i mjere zaπtite pri radu u laboratoriju isvakodnevnom æivotu; nauËiti kako postupiti usluËaju izbijanja poæara, pravilno rabiti laboratorijskipribor (prelijevanje tekuÊina, zagrijavanje ustaklenom posuu, usitnjavanje Ëvrstih uzoraka i dr.);crteæom prikazati temeljni laboratorijski pribor;prepoznati πtetne i opasne kemikalije u kuÊanstvu;prepoznati proizvode kemijske industrije koji se rabeu svakodnevnom æivotu.

2. Makroskopska fizikalna svojstva tvariKljuËni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari,agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja.Obrazovna postignuÊa: pokusom ispitati i obrazloæitifizikalna svojstva tvari (gustoÊa, toplinska i elektriËnavodljivost, magnetska svojstva, tvrdoÊa); na temeljupokusa shvatiti da su taliπta i vreliπta pri stalnom tlakukarakteristiËna svojstva mnogih tvari; samostalnoizvoditi jednostavnije pokuse koji ukljuËujuzagrijavanje i mjerenje temperature; razlikovatipojmove tijelo, uzorak i tvar; vlastitim rijeËimaiskazati i obrazloæiti opaæene promjene prijelazaagregacijskih stanja vode u prirodi; nacrtati iobrazloæiti grafiËki prikaz rezultata mjerenja (krivuljazagrijavanja leda i vode); raspravljati i zakljuËivati(samostalno ili uz pomoÊ uËitelja) o rezultatimanaËinjenih pokusa; obrazloæiti da fizikalna svojstvaobuhvaÊaju razliËite razine ponaπanja tvari odmakroskopskih (tvrdoÊa, oblik, boja, el. vodljivost...)do unutarnje grae atoma i sastavnih elementarnihËestica.

3. Makroskopske fizikalne i kemijskepromjene tvariKljuËni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijskepromjene tvari, bioloπko djelovanje tvari.Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati razlikeizmeu fizikalne i kemijske promjene tvari (hranje,gorenje, reakcije nekih tvari s vodom...); samostalnoizvoditi jednostavnije pokuse uz pravilnu uporabulaboratorijskoga pribora; vlastitim rijeËima i crteæomopisati i iskazati rezultate izvedenih pokusa; opaæati irazlikovati fizikalne i kemijske promjene tvari uprirodi; razlikovati korisna i πtetna bioloπka djelovanjanekih tvari (lijekovi, otrovi, droge).

4. Vrste tvariKljuËni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj,metali, nemetali.Obrazovna postignuÊa: na temelju pokusa shvatitirazliku izmeu elementarnih tvari (metali i nemetali)i kemijskih spojeva; naËiniti jednostavniju sintezuspoja iz elementarnih tvari ili razloæiti neki spoj naelementarne tvari; upoznati razliËite vrste kemijskihspojeva (tvari) koje se rabe u kuÊanstvu (kiseline,luæine i soli) te s pomoÊu njih usvojiti pojmovekiselina, luæina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina iluæina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju ukiselim i luænatim otopinama (Ëaj, sok crvenogakupusa, lakmus, metiloranæ, fenolftalein).

5. Smjese i postupci razdvajanja smjesaKljuËni pojmovi: homogena i heterogena smjesa,postupci razdvajanja smjesa.Obrazovna postignuÊa: razlikovati smjese tvari odkemijskih spojeva i elementarnih tvari; razlikovatihomogenu i heterogenu smjesu tvari; shvatiti da tvariu prirodi najËeπÊe dolaze kao smjese; naËiniti pokusei putem pokusa postiÊi razumijevanje pojmova:taloæenje (sedimentacija), dekantacija, filtracija, talog,filtrat, destilacija, destilat, sublimacija, kristalizacija,kristali; shvatiti da se sastojci smjesa mogu razdvojitina temelju razlika u fizikalnim svojstvima; predloæiti iprimijeniti postupak razdvajanja odabranih primjerahomogenih i heterogenih smjesa.

6. OtopineKljuËni pojmovi: otopina, koncentracija (kvalitativno)nezasiÊena/zasiÊena/prezasiÊena otopina, Obrazovna postignuÊa: razumjeti da su otopinehomogene smjese tvari; razlikovati pojmove otopinai otapalo; pripremiti nezasiÊenu, zasiÊenu iprezasiÊenu otopinu; prikazati dijagramom topljivostiovisnost topljivosti tvari o temperaturi; proËitatipodatke iz dijagrama topljivosti.

7. Iskazivanje sastava smjesa udjelimaKljuËni pojmovi: maseni udjel sastojka u smjesi,volumni udjel sastojka u smjesi, kvalitativni ikvantitativni sastav smjese.Obrazovna postignuÊa: razlikovati kvalitativni ikvantitativni sastav smjese; razlikovati maseni udjel od

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

273

Page 276: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

volumnoga udjela; nauËiti izraËunati maseni ivolumni udjel sastojaka u smjesi; samostalno pripravitiotopinu na temelju zadanoga masenoga ili volumnogaudjela sastojaka u smjesi.

8. Zrak i glavni sastojci zrakaKljuËni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, duπik,plemeniti plin, ugljikov dioksid.Obrazovna postignuÊa: shvatiti da je zrak smjesaplinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva(gustoÊa, topljivost u vodi) i sastav zraka (glavna 4sastojka + vodena para); poznavati osnovna fizikalnasvojstva atmosfere (tlak zraka smanjuje se s visinom,gustoÊa toploga zraka manja je od gustoÊe hladnogazraka, u zraku se dogaaju sve vremenske promjene,topao zrak moæe primiti viπe vodene pare odhladnoga zraka, u ohlaenom vlaænom zraku vodenase para kondenzira u sitne kapljice) poznavati osnovnakemijska svojstva zraka i kisika, dobivanje i primjenukisika; opisati i crteæom prikazati kruæni tok kisika uprirodi; znati pokusom dokazati da izdahnuti zraksadræi viπe ugljikova dioksida i vodene pare odsvjeæega zraka; poznavati uvjete pri kojima moæe doÊido poæara; poznavati temeljne naËine gaπenja poæara.

9. VodaKljuËni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i mekeprirodne vode, destilirana voda, anomalija vode.Obrazovna postignuÊa: poznavati fizikalna svojstvavode (anomalija vode i njezina vaænost za æivot uvodi); pokusom dokazati da se voda moæeelektrolizom rastaviti na elementarne tvari: vodik ikisik; poznavati svojstva vode kao otapala i podjeluprirodnih voda prema koliËini otopljenih tvari;pokusom dokazati prisutnost otopljenih tvari u vodiza piÊe i mineralnoj vodi; razumjeti temeljneprobleme u svezi s kvalitetom vode za piÊe,koliËinom pitke vode na Zemlji, najËeπÊa oneËiπÊenjavode i naËine proËiπÊavanja voda.

10. VodikKljuËni pojmovi: vodik, plin praskavac.Obrazovna postignuÊa: poznavati naËine dobivanjavodika (elektroliza vode, reakcija metala s kiselinom,Kippov aparat, pribori za razvijanje plinova),poznavati fizikalna i kemijska svojstva vodika(gustoÊa, plin praskavac); poznavati osnovnepostupke pri radu s plinovima; primijeniti mjereopreza i zaπtite pri radu sa zapaljivim plinovima;raspravljati o svojstvima kisika, vodika, zapaljivostivodika i eksplozivnosti smjesa zapaljivih plinova izraka; navesti primjere i raspravljati o uzrocimanezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ilidrugih zapaljivih plinova) i zraka; znati kako postupitiu sluËajevima kada se prostorija ispuni zapaljivimplinovima (zemni plin, butan).

11. Atomi i kemijski elementiKljuËni pojmovi: atomi, subatomske Ëestice, kemijskielement, periodni sustav elemenata, atomski i masenibroj.Obrazovna postignuÊa: steÊi temeljne predodæbe oatomu; shvatiti siÊuπnost atoma, steÊi osnovnepredoæbe o grai atoma (masa i veliËina atoma,subatomske Ëestice, elektron, proton, neutron,oznaËavanje i naboj); znati da se pojam kemijskielement odnosi na vrstu atoma; poznavati imena ikemijske simbole desetak najvaænijih kemijskihelemenata; razlikovati kvalitativno i kvantitativnoznaËenje kemijskih simbola; upotrijebiti simbolekemijskih elemenata u raspravljanju ili samostalnimizlaganjima; znati da su u periodnom sustavuelemenata atomi svrstani u niz prema broju protona ujezgri; uvidjeti da se na lijevoj strani i u srediniperiodnog sustava elemenata nalaze metali, a nadesnoj nemetali; nabrojiti nekoliko elementarnihtvari u vlastitoj okolini; prepoznati stvari naËinjene odelementarnih tvari.

12. Relativna atomska masa KljuËni pojmovi: relativna masa, relativna atomskamasa, dalton, izotopi.Obrazovna postignuÊa: primjerima i pokusima izmakrosvijeta doÊi do razumijevanja znaËenja pojmajedinice mase i relativne mase; primijeniti pojamrelativne mase u atomskom svijetu (kao jedinicu maseuporabiti dalton), poznavati znak za relativnuatomsku masu, nauËiti da se atomi istoga kemijskogelementa u prirodi javljaju kao izotopi, poznavatinaËin oznaËavanja izotopa, moÊi obrazloæiti zaπtorelativne atomske mase nisu cijeli brojevi; znati izperiodnoga sustava elemenata odËitati relativnuatomsku masu nekoga kemijskog elementa.

13. Ioni i ionske struktureKljuËni pojmovi: ion, formulska jedinka, nabojaniona i kationa.Obrazovna postignuÊa: shematski prikazati iobrazloæiti nastajanje iona iz atoma (jednostavniprimjeri nastajanja binarnih ionskih spojeva, npr.natrij + klor); razlikovati atome od iona; razlikovatianione i katione; znati kako se oznaËuju ioni; znatiizraditi model kristalne strukture natrijeva klorida odpriruËnoga materijala; razumjeti znaËenje pojmaformulska jedinka spoja (najmanji omjer broja atomaili iona u spoju, odnosno empirijska formula spoja);shvatiti da u ionskom spoju zbroj pozitivnih nabojakationa mora biti jednak zbroju negativnih nabojaaniona.

14. Povezivanje atoma i molekuleKljuËni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula,viπeatomna molekula, molekulska formula.Obrazovna postignuÊa: razlikovati molekuleelementarnih tvari od molekula kemijskih spojeva;sloæiti modele jednostavnijih molekula od dijelova iz

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

274

Page 277: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekulaod priruËnih materijala (npr. plastelina i ËaËkalica,drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauËiti imena iformule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulskegrae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO,N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijelitiime jednostavnijemu spoju molekulske grae; izmolekulskih formula elementarnih tvari i spojevaprepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednumolekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativnoznaËenje kemijske formule.

15. Valencije i kemijske formuleKljuËni pojmovi: empirijske i molekulske kemijskeformule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan),valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula.Obrazovna postignuÊa: na temelju tablice periodnogasustava elemenata moÊi odrediti valencije atoma 1.,2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima;usvojiti pisanje empirijske i molekulske formulejednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva natemelju poznatih valencija vodika i kisika; moÊiodrediti valencije elemenata iz formule spoja.

16. Relativna molekulska masaKljuËni pojmovi: relativna molekulska masa.Obrazovna postignuÊa: poznavati oznake za relativnumolekulsku masu; izraËunati relativnu molekulskumasu spoja.

17. Kemijske reakcije i oËuvanje maseKljuËni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o oËuvanjumase, reaktanti, produkti, jednadæba kemijskereakcije.Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati i razumjetida kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastajunove tvari (kemijski spojevi drukËije grae, fizikalnihi kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant iprodukt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masareaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijskereakcije (zakon o oËuvanju mase); tumaËiti kemijskepromjene (reakcije) na temelju steËenoga znanja oatomima; jednadæbama kemijske reakcije opisatijednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj ivrsta atoma na lijevoj strani jednadæbe mora bitijednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadæbe.

18. Kemijske reakcije i energijaKljuËni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav,okolina. Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati, razumjetii smisleno obrazloæiti da kemijske reakcije uvijekprate promjene energije izmeu promatranogareakcijskog sustava i okoline; uoËiti da sustav moæepreuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline,svjetlosti, elektriËne energije ili rada.

19. Brzina kemijske reakcijeKljuËni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecajkoncentracije reaktanata, temperature i katalizatora nabrzinu kemijske reakcije.Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati dakoncentracija reaktanata, poviπenje temperature idodatak katalizatora poveÊavaju brzinu kemijskereakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavajukemijske reakcije, a na kraju reakcije ostajunepromijenjeni; navesti primjere primjene katali-zatora u svakidaπnjici (katalizatori u ispuπnim loncimaautomobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenjeitd.).

20. Kemijski elementi u periodnom sustavuelemenataKljuËni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustavelemenata, sliËnost kemijskih svojstava elemenata isteskupine.Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati kemijskusliËnost elemenata iste skupine periodnoga sustavaelemenata (npr. alkalijskih metala i halogenihelemenata).

IZBORNE TEME1. Povijest pojma kemijski element2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza4. Raπirenost kemijskih elemenata u svemiru,

Zemljinoj kori i æivim biÊima5. Voda - temelj æivota

8. RAZRED

TEME1. Nemetali

KljuËni pojmovi: opÊa svojstva nemetala, kiseline,vodikov (oksonijev) ion.Obrazovna postignuÊa: izvesti pokuse i jednadæbamaobrazloæiti kemijske reakcije sumpora s kisikom tenastalih oksida s vodom; nauËiti pravilno razrjeivatikoncentrirane kiseline vodom; obrazloæiti nastajanjekiselih kiπa; nauËiti univerzalnim indikatorskimpapirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znatinavesti neke osnovne kiseline i njihove formule:duπiËna, klorovodiËna, sumporna, ugljiËna isumporasta kiselina.

2. Metali KljuËni pojmovi: opÊa svojstva metala, hidroksid,luæina, zemnoalkalijski metali, æeljezo.Obrazovna postignuÊa: jednadæbama kemijskihreakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskihmetala (æarenjem karbonata i gorenjem metala nazraku); pokusom i jednadæbom reakcije dokazati dazemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

275

Page 278: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

luæine (gaπeno vapno); obrazloæiti razliku izmeuhidroksida i luæine; nauËiti univerzalnimindikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednostluænatih otopina; pokusima i jednadæbama kemijskihreakcija obrazloæiti vezanje æbuke, topljivost kalcijevakarbonata u oborinskim vodama, nastajanje πpiljskihukrasa, te taloæenje i otapanje ≈kamenca«; pokusimaistraæiti i obrazloæiti uvjete korozije æeljeza u vodi inaËine zaπtite æeljeza od korozije.

3. SoliKljuËni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli,neutralizacija, hidratne soli.Obrazovna postignuÊa: poznavati razliËite metodedobivanja soli (neutralizacija kiselina i luæina, reakcijametalnih oksida s kiselinama, reakcija metala skiselinama); izvesti pokuse i jednadæbama obrazloæitireakcije magnezija, cinka i æeljeza s klorovodiËnom isumpornom kiselinom; samostalno napisati iizjednaËiti jednadæbe reakcija nastajanja soli;imenovati katione i anione jednostavnijih soli;poznavati svojstva, primjenu i naËine dobivanjakuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske solizadanoga sastava (npr. fizioloπku otopinu); pokusompokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelenegalice i sl.) sadræe kristalizacijsku vodu.

4. Maseni udio elemenata u spoju i formulaspojaKljuËni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju.Obrazovna postignuÊa: razumjeti vezu izmeuformule spoja i masenih udjela elemenata u spoju;moÊi izraËunati maseni udjel pojedinog elementa uspoju; moÊi rjeπavati jednostavnije problemskezadatke koji ukljuËuju raËunanje s veliËinama kao πtosu relativna atomska masa, relativna molekulska masai maseni udjel.

5. Ugljik i njegovi spojeviKljuËni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika,oksidi ugljika, ugljiËna kiselina, karbonati.Obrazovna postignuÊa: nauËiti da ugljik u prirodidolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) ikemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta igrafita na temelju njihove kristalne strukture; znatinapisati jednadæbe nastajanja ugljikovih oksida(gorenje uz nedovoljan i uz obilan dotok zraka);pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodii izdahnutom zraku, te napisati jednadæbu pripadnekemijske reakcije (ugljiËna kiselina, kalcijevkarbonat); shvatiti opasnost od otrovanja ugljikovimmonoksidom i guπenja ugljikovim dioksidom uzatvorenom prostoru.

6. Kruæenje ugljika u prirodiKljuËni pojmovi: staniËno disanje, fotosinteza,kruæenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ilikarbonizacija. Obrazovna postignuÊa: poznavati najvaænije kemijskeprocese kruæenja ugljika u prirodi (fotosinteza,

staniËno disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poæari,razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenaËkihstijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveÊanaemisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokujepoviπenje temperature Zemlje kao planete πtouzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.

7. Fosilna gorivaKljuËni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija,ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva.Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne Ëinjeniceo postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnogaplina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena;steÊi elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte,vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijskeproizvode kao glavni izvor organskih spojeva;izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom,benzenom i razrjeivaËem) u zatvorenom prostoru;nauËiti ispravno Ëuvati zapaljiva organska otapala idruge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivimakao ograniËenim izvorima energije; protumaËitiuzroke eksplozija i poæara; raspravljati o posljedicamanekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata;nauËiti rukovati s bocama koje sadræe ukapljeni plin;nauËiti kako postupiti u sluËaju nekontroliranogistjecanja zapaljivoga plina.

8. Kvalitativni sastav organskih spojevaKljuËni pojmovi: organski spojevi, organska kemija,kvalitativni sastav organskoga spoja.Obrazovna postignuÊa: poznavati zajedniËka svojstvaorganskih spojeva (nisko taliπte, zapaljivost...);samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanjaC, H, N, S i halogenih elemenata u tvarimaorganskoga podrijetla; razlikovati tvari organskoga ianorganskoga podrijetla; uoËiti moguÊe opasnosti odnezgoda (isparavanje, poæar, otrovanje...) pri radu iuskladiπtenju tvari organskoga podrijetla.

9. ZasiÊeni ugljikovodiciKljuËni pojmovi: zasiÊeni ugljikovodici ili alkani,saæete strukturne i molekulske formule, homologniniz, trodimenzijska graa molekula.Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati kemijskustabilnost zasiÊenih ugljikovodika; nauËiti da je uorganskim spojevima ugljik uvijek Ëetverovalentan ida se njegovi atomi mogu meusobno povezivati ulance, razgranate lance i prstene; znati da suugljikovodici najjednostavniji organski spojevi,sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauËitiprincipe prikazivanja grae molekula simbolima,odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula;poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana tenjihove strukturne, saæete strukturne i molekulskeformule; povezati strukturnu formulu s oblikommolekule u prostoru; povezati pojam zasiÊenostiugljikovodika s prisutnoπÊu samo jednostrukih veza umolekuli; moÊi sastaviti ili izraditi modele molekulajednostavnijih alkana; moÊi napisati jednostavnekemijske reakcije supstitucije (zamjene).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

276

Page 279: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

10. NezasiÊeni i aromatski ugljikovodiciKljuËni pojmovi: nezasiÊeni ugljikovodici: alkeni,alkini i aromatski ugljikovodici, benzen.Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati reaktivnostnezasiÊenih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu tesvojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina;povezati pojam nezasiÊenosti s prisutnoπÊu dvostrukeili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modelemolekula jednostavnih alkena i alkina; znati napisatinajjednostavnije reakcije adicije na (npr. broma naeten); napisati strukturnu formulu benzena; znati da jemolekula benzena neobiËno postojana; znati da suspojevi sa sljubljenim benzenskim prstenovimakancerogeni; prepoznati benzensku jezgru u spojevimakoji nisu nuæno kancerogeni (aspirin); znati da jeudisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva(otapala, aceton, razrjeivaË, ljepilo...) opasno po æivoti πtetno po zdravlje.

11. AlkoholiKljuËni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilnaskupina, alkohol, alkoholno vrenje.Obrazovna postignuÊa: dobiti alkohol alkoholnimvrenjem otopine meda ili prezreloga voÊa te dokazatida osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje iugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadræehidroksilnu skupinu (funkcijska skupina); nauËitiprincipe pisanja molekulskih, strukturnih i saæetihstrukturnih formula metanola, etanola, propanola ibutanola; poznavati fizioloπko djelovanje alkohola(ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom);samostalno prikupljati informacije i razliËitimizraæajnim tehnikama moÊi pokazati posljediceprekomjerna konzumiranja alkohola i njegov utjecajna mentalno i fiziËko zdravlje; poznavati primjenuetanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva;fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola(oksidacija alkohola); poznavati princip radakemijskog alkotesta.

12. Karboksilne kiselineKljuËni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilnekiseline i njihove soli, viπe masne kiseline. Obrazovna postignuÊa: nauËiti grau molekulakarboksilnih kiselina - karboksilna skupina; nauËitiprincipe pisanja molekulskih, strukturnih i saæetihstrukturnih formula metanske, etanske, propanske ibutanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabuoctene kiseline; usvojiti naËela imenovanjakarboksilnih kiselina; upoznati prirodne izvore nekihorganskih kiselina; upoznati soli karboksilnih kiselina.

13. EsteriKljuËni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera,nazivi jednostavnijih estera.Obrazovna postignuÊa: samostalno pripremitijednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline inapisati pripadne jednaæbe reakcija; znati da su esteri

skupina spojeva s karakteristiËnom funkcijskomskupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere;navesti neke estere koji se nalaze u prirodi (mirisivoÊa; jabuke, kruπke, banane).

14. Masti i ulja KljuËni pojmovi: zasiÊene i nezasiÊene masne kiseline,glicerol, triacilgliceroli, katalitiËko hidrogeniranje.Obrazovna postignuÊa: upoznati masti i ulja: svojstva,bioloπko i tehniËko znaËenje, prirodne izvore,uporabu i strukturu molekula (esteri); pokusimarazlikovati nezasiÊene i zasiÊene masne kiseline(oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima iuljima steËena u nastavi biologije s iskustvima iznanjima steËenima u nastavi kemije; shvatiti vaænostnezasiÊenih masnih kiselina u prehrani; navestiprimjere emulzija koje se rabe u svakodnevnomæivotu.

15. MonosaharidiKljuËni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi,Trommerov reagens, Fehlingov reagens.Obrazovna postignuÊa: samostalno izvoditi pokusedokazivanja reducirajuÊih πeÊera u tvarimaprirodnoga podrijetla; najjednostavnijom sumarnomjednadæbom prikazati fotosintezu i staniËno disanje teprimijeniti znanja o fotosintezi i staniËnom disanjusteËena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore,kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatitivaænost ugljikohidrata u prehrani; nauËiti da sumonosaharidi najmanje strukturne jedinkeugljikohidrata; poznavati molekulske formuleglukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturneformule glukoze i fruktoze); prepoznati namirnicebogate ugljikohidratima; raspravljati i o prehrani;povezati nastavne sadræaje o ugljikohidratima saznanjima steËenima u nastavi biologije.

16. Disaharidi i polisaharidiKljuËni pojmovi: saharoza, πkrob, celuloza, glikogen,prirodni polimer.Obrazovna postignuÊa: upoznati dobivanje, uporabui kemijski sastav saharoze; nauËiti principemeusobnoga povezivanja molekula glukoze(shematski prikaz) u πkrobu, glikogenu i celulozi;moÊi dokazati πkrob u razliËitim namirnicama; nauËitiizolirati πkrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva;izvesti pokus hidrolize πkroba s pomoÊu kiselina idokazati prisutnost reducirajuÊega πeÊera; povezivatiznanja o ugljikohidratima steËena u nastavi biologije siskustvima i znanjima steËenima u nastavi kemije.

17. Aminokiseline i bjelanËevineKljuËni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza,dipeptid, polipeptid, koagulacija bjelanËevina.Obrazovna postignuÊa: nauËiti da molekuleaminokiselina sadræavaju amino i karboksilnuskupinu; znati da se molekule aminokiselina povezujupeptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

277

Page 280: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

razliËitih aminokiselina izgrauje sve bjelanËevine(proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimohranom; pokusom dokazati bjelanËevine u razliËitimuzorcima; samostalno ispitati i uoËiti promjene dokojih dolazi kada se otopina bjelanca jajeta zagrije, ilijoj se dodaju kiseline, luæine ili soli teπkih metala;povezivati znanja o aminokiselinama i bjelanËe-vinama steËena u nastavi biologije s iskustvima iznanjima steËenima u nastavi kemije.

18. EnzimiKljuËni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivnomjesto u enzimu, supstrat.Obrazovna postignuÊa: samostalno izvesti pokus iobrazloæiti hidrolizu πkroba enzimima; spoznati da suenzimi proteini; nauËiti da enzimi kataliziraju samojednu kemijsku reakciju ili viπe srodnih reakcija;poznavati ulogu enzima u organizmu i procesimavrenja; povezivati znanja o enzimima steËena unastavi biologije s iskustvima i znanjima steËenima unastavi kemije.

19. Sapuni i detergentiKljuËni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni ihidrofobni dio molekule, saponifikacija.Obrazovna postignuÊa: nauËiti shematski prikazatigrau molekula sapuna i detergenata; samostalnopokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusimausporediti svojstva sapuna i detergenta u mekoj itvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; moÊisamostalno procijeniti kojom je vrstom neËistoÊazamazana odjeÊa i odabrati odgovarajuÊe sredstvo zapranje; nauËiti svrhovito rabiti sapune, detergente iπampone u odræavanju ËistoÊe kuÊanstva, rublja, tijelai kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna idetergenata.

20. PlastiËne maseKljuËni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer,elastomer, duromer.Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje pojmapolimer; razlikovati i usporediti grau prirodnihpolimera (npr. celuloza, πkrob, bjelanËevine) i grauumjetnih polimera (npr. polieten); na temeljusamostalnih pokusa zakljuËivati o preferiranojorijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima imolekula proteina u kosi, svili ili vuni; primijeniti veÊsteËena znanja o prirodnim polimerima (πkrob,celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanjesvojstava sintetiËkih polimera; pokusima istraæitimehaniËka svojstva folija od umjetnih polimera;raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvimarazliËitih vrsta polimera na temelju njihovemolekulske strukture (lanci, mreæe, preferiranaorijentacija molekula itd.).

IZBORNE TEME1. Stijene, rude i minerali2. Kemija hrane3. Sapuni nekad i danas4. Ovisnosti (puπenje, narkotici)5. Gospodarenje otpadom6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s

biologijom)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

278

Page 281: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastavni program iz fizike temelji se na suvremenim

znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuËujetemeljne sadræaje kojima uËenici trebaju ovladati da birazumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnomæivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalimprirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija,geografija) i s matematikom, πto uËenicima omoguÊujestvaranje cjelovite predodæbe prirode.

Program se osniva na iskustvenom uËenju (problemska iistraæivaËka nastava), Ëime se uËenici nastoje zainteresirati ipotaknuti na dublje prouËavanje fizike. Program se sastojiod obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj teminavode se kljuËni pojmovi i obrazovna postignuÊa kojauËenici trebaju usvojiti.

CILJNastava fizike treba uËenicima omoguÊiti razumijevanje

prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnikaznanstvenoga istraæivanja prirode, primjenu usvojenihspoznaja iz fizike u svakodnevnom æivotu, tehnici iproizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenogamiπljenja i samostalnoga rjeπavanja problema.

ZADAΔEUËenike treba:

E upoznati s najvaænijim prirodnim pojavama, stanjimai procesima te im omoguÊiti razumijevanje fiziËkihzakona i zakonitosti,

E pouËiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivatizanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici,

E motivirati da postavljaju pitanja i tragaju zaodgovorima,

E pouËiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavnepokuse, postavljaju pretpostavke i stvarajujednostavne slike o pojavama,

E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike usuvremenom æivotu, tehnici i proizvodnji te zastjecanje tehniËke i prirodoznanstvene kulture,

E poticati na logiËko i samostalno zakljuËivanje te unjima, pri prouËavanju prirodnih pojava, razvitikritiËko miπljenje i prosuivanje,

E uvoditi u znanstveni naËin razmiπljanja i odgajati zaispravan odnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini,

E osposobiti za samostalno rjeπavanje problema, ali i zakonstruktivnu suradnju pri timskome radu.

NAPOMENAPotanke upute za nastavu fizike navedene su u

Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i Ëinesastavni dio ovoga programa. HNOS sadræava razradbusvih tema navedenih u ovome programu. Poseban jenaglasak ovoga programa na postignuÊima koja uËenicitrebaju ostvariti te na temeljnim metodiËkim postupcimakojima se to postiæe.

Fizika je temeljna i tipiËna eksperimentalna znanost, pase pokus/eksperiment predlaæe kao srediπnja sastavnicanastave. Od nastavnika se oËekuje kreativnost u odabiru ipripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uËenika uistraæivanju fiziËkih pojava.

Redoslijed tema uËitelj moæe samostalno oblikovati uskladu s odgovarajuÊim metodiËkim pristupom.Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. moguse saæeti u Ëetiri teme i obraditi ovim slijedom:

15. EnergijaKljuËni pojmovi: elastiËna energija, gravitacijskapotencijalna energija, kinetiËka energija.Obrazovna postignuÊa: opisati oblike energije krozprimjere; opisati elastiËnu, gravitacijsku potencijalnu ikinetiËku energiju.

16. Pretvorbe energijeKljuËni pojmovi: pretvorba energije.Obrazovna postignuÊa: objasniti, na razliËitimprimjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika udrugi oblik.

17. RadKljuËni pojmovi: rad sile, dæul (joule), J.Obrazovna postignuÊa: opisati, kroz primjere, radsile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno:objasniti poveÊanu energiju tijela kao uloæeni rad;objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem siladjeluje; primijeniti znanje na primjerima i uzadatcima.

18. SnagaKljuËni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat(watt), W.Obrazovna postignuÊa: opisati snagu na primjerimaiz æivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada;primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.

OSTALE PREPORUKE:

7. razred:Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu seobraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom). PreporuËa se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25.,Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade najednostavan naËin primjeren uzrastu uËenika.

8. razred:Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivomElektriËni otpor i Ohmov zakon.Teme 19. i 20. mogu se spojiti u temu pod nazivomPostanak, opis i vrste valova.Teme 24. i 25. mogu se spojiti u temu pod nazivomOdbijanje svjetlosti, zrcala.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

279

FIZIKA

Page 282: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. RAZREDTEME1. Uvod u fiziku

KljuËni pojmovi: fizika, metoda, pokus(eksperiment).Obrazovna postignuÊa: opisati Ëime se bavi fizika;objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodeÊiprimjere.

2. O tijelimaKljuËni pojmovi: Ëvrsta tijela, tekuÊine, plinovi.Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati Ëvrstatijela, tekuÊine i plinove na primjerima; opisatiprijelaze Ëvrstih tijela u tekuÊine, tekuÊina u plinovei obratno.

3. Mjerenje duljineKljuËni pojmovi: fiziËka veliËina, mjerenje, duljina,metar, m.Obrazovna postignuÊa: opisati pojam fiziËke veliËinei mjerenja (fiziËka veliËina kao umnoæak brojËanevrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinumetrom; izraæavati duljinu razliËitim mjernimjedinicama; razlikovati znaËenja za kilo, deci, centi imili.

4. Mjerenje ploπtine plohe i obujma tijelaKljuËni pojmovi: ploπtina plohe, kvadratni metar,m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L.Obrazovna postignuÊa: mjeriti ploπtinegeometrijskih ploha i obujme (geometrijskih idrugih) tijela; izraæavati ploπtinu i obujam razliËitimmjernim jedinicama.

5. Mjerenje mase tijelaKljuËni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela,kilogram, kg.Obrazovna postignuÊa: opisati kroz primjere masukao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost(stalnost) mase neovisno o poloæaju tijela bilo gdje usvemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekihtijela; izraziti mase tijela razliËitim mjernimjedinicama.

6. GustoÊa tvariKljuËni pojmovi: gustoÊa tijela, tvar, gustoÊa tvari,kilogram po kubnome metru, kg/m3.Obrazovna postignuÊa: opisati gustoÊu tvari;razlikovati gustoÊu tvari od gustoÊe tijela; objasnitivezu gustoÊe tekuÊine (vode, ulje) i Ëvrstih tvari splivanjem tijela; odreivati gustoÊe razliËitih tijela iizraziti ih razliËitim mjernim jedinicama.

7. Graa tvariKljuËni pojmovi: Ëestice tvari.Obrazovna postignuÊa: navesti i objasniti primjere zaËestiËnu grau tvari i postojanje meuprostoraizmeu Ëestica.

8. SilaKljuËni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisatimeudjelovanja i uËinke sile u prirodi; opisati naËinna koji djeluje sila teæa, elektriËna i magnetska sila -na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kaovektor.

9. ElastiËna sila i mjerenje sileKljuËni pojmovi: elastiËna sila, produæenje, njutn(newton), N.Obrazovna postignuÊa: objasniti razmjernostproduæenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtatigraf ovisnosti produæenja o sili - pravac iz ishodiπtakoordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.

10. Sila teæaKljuËni pojmovi: sila teæa, teæina.Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati silu teæu(kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teæinu (kojom tijelodjeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o siliteæi i teæini u jednostavnim problemskim zadatcima.

11. TrenjeKljuËni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teæina(pritisna sila).Obrazovna postignuÊa: prepoznati silu trenja naprimjerima iz æivota; objasniti utjecaj sile trenja nagibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoÊomdodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeritii izraËunati silu trenja.

12. Teæiπte i ravnoteæa tijelaKljuËni pojmovi: teæiπnica, teæiπte, ravnoteæa.Obrazovna postignuÊa: opisati teæiπnicu, teæiπte iravnoteæu tijela; protumaËiti teæiπte kao hvatiπte sileteæe; primijeniti znanje na praktiËnim primjerima.

13. Poluga i primjene polugeKljuËni pojmovi: poluga, krak sile.Obrazovna postignuÊa: opisati krak sile kaoudaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge;primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

14. TlakKljuËni pojmovi: tlak, paskal (pascal), Pa.Obrazovna postignuÊa: opisati tlak na primjerima;primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

15. RadKljuËni pojmovi: rad sile, dæul (joule), J.Obrazovna postignuÊa: opisati kroz primjere rad sile;objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem siladjeluje; primijeniti znanje na primjerima i uzadatcima.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

280

Page 283: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

16. EnergijaKljuËni pojmovi: energija, kinetiËka energija,pretvorba energije.Obrazovna postignuÊa: opisati oblike energije krozprimjere; objasniti energiju uz pomoÊ kinetiËkeenergije; objasniti pretvorbe energije na primjerima;izraËunati energiju i rad u jednostavnim primjerima.

17. Gravitacijska energijaKljuËni pojmovi: gravitacijska potencijalna energija.Obrazovna postignuÊa: opisati gravitacijsku energiju;povezati gravitacijsku energiju s radom na razliËitimprimjerima pretvorbe energije; izraËunati vrijednostgravitacijske energije u jednostavnim primjerima.

18. ElastiËna energijaKljuËni pojmovi: elastiËna energija, potencijalnaenergija.Obrazovna postignuÊa: opisati elastiËnu energiju naprimjerima; objasniti elastiËnu i gravitacijsku energijukao oblike potencijalne energije.

19. SnagaKljuËni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat(watt), W.Obrazovna postignuÊa: opisati snagu na primjerima izæivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijenitiznanje na primjerima i zadatcima.

20. Unutarnja energijaKljuËni pojmovi: unutarnja energija, toplina,temperatura.Obrazovna postignuÊa: razlikovati i opisati unutarnjuenergiju, toplinu i temperaturu; objasniti promjenuunutarnje energije tijela zbog prijelaza topline izmeutijela i okoline.

21. Toplinsko πirenje tijelaKljuËni pojmovi: toplinsko πirenje tijela.Obrazovna postignuÊa: opisati promjenu obujmarazliËitih tvari s promjenom temperature; objasnitiovisnost obujma tijela o temperaturi te povezati sgustoÊom tijela; protumaËiti anomaliju vode.

22. Mjerenje temperatureKljuËni pojmovi: Celsiusov stupanj, oC, kelvin, K,nula apsolutne temperature.Obrazovna postignuÊa: izmjeriti temperaturutermometrom i izraziti je u oC i u K.

23. Prijelaz toplineKljuËni pojmovi: voenje, strujanje, zraËenje.Obrazovna postignuÊa: navesti i opisati primjereprijelaza topline voenjem, strujanjem i zraËenjem.

24. Mjerenje toplineKljuËni pojmovi: specifiËni toplinski kapacitet, dæul pokilogramu i kelvinu, J/(kg K).

Obrazovna postignuÊa: opisati specifiËni toplinskikapacitet kao svojstvo tvari; objasniti njegovoznaËenje na primjerima iz æivota.

25. Promjena unutarnje energije radom itoplinomKljuËni pojmovi: zakon oËuvanja energije.Obrazovna postignuÊa: navesti primjere iz æivota opretvorbi rada i topline u unutarnju energiju;objasniti zakon oËuvanja energije na razliËitimprimjerima.

IZBORNE TEME1. HidrostatiËki i hidrauliËki tlak2. Rad na kosini (kosina, duljina i visina kosine)3. Pretvaranje topline u rad (rad iz topline, rad koji

obavlja plin, toplinski strojevi)4. Pravilo smjese za mjerenje topline (temperatura

smjese, predana toplina, primljena toplina)5. Energija i energetika (rad, energija, pretvorbe

energije, toplina, unutarnja energija)6. Struktura atoma i elementarne Ëestice tvari

8. RAZREDTEME1. Strujni krug i njegovi elementi

KljuËni pojmovi: izvori, troπila i spojne æice(elektriËni vodovi).Obrazovna postignuÊa: sastaviti strujni krug sosnovnim elementima; nacrtati shematski strujni kruggrafiËkim simbolima i objasniti ulogu svakogelementa strujnoga kruga.

2. ElektriËni vodiËi i izolatoriKljuËni pojmovi: vodiË i izolator.Obrazovna postignuÊa: navesti i razlikovati vodiËe iizolatore; sloæiti strujni krug kojim Êe se ispitati je litvar (tijelo) vodiË ili izolator.

3. Spajanje troπila u strujnome kruguKljuËni pojmovi: serijski i paralelan spoj.Obrazovna postignuÊa: sastaviti strujni krug i nacrtatishemu strujnoga kruga sa serijski ili paralelnospojenim troπilima; objasniti praktiËnu primjenurazliËito spojenih troπila.

4. UËinci elektriËne strujeKljuËni pojmovi: toplinski, svjetlosni, magnetski ikemijski uËinci.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i navesti ureaje(bez naËina rada) u kojima se primjenjuju razliËitiuËinci elektriËne struje.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

281

Page 284: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Magneti i magnetsko djelovanje elektriËnestrujeKljuËni pojmovi: magnet, elektromagnet, magnetska sila.Obrazovna postignuÊa: opisati magnetsko djelovanje(magnetski uËinak) struje, primjena elektromagneta.

6. ElektriËni naboji i njihovo meudjelovanjeKljuËni pojmovi: elektriziranje trljanjem, elektriËninaboj, kulon (coulomb), C, elektriËna sila.Obrazovna postignuÊa: objasniti na primjerimapostojanje elektriËnih naboja; navesti vrste naboja injihovo meudjelovanje.

7. Elektroni, pokretljivi ioni i elektriËnastrujaKljuËni pojmovi: nositelji naboja: elektroni i ioni,struja kao pojava.Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËnu struju kaousmjereno gibanje nositelja naboja; objasniti primjerekada su nositelji elektriËne struje elektroni (umetalima), a kada ioni (u tekuÊinama i plinovima).

8. Mjerenje elektriËne strujeKljuËni pojmovi: elektriËna struja, amper, A,ampermetar.Obrazovna postignuÊa: spajati ampermetar u strujnikrug i izmjeriti elektriËnu struju.

9. ElektriËni naponKljuËni pojmovi: elektriËni napon, volt, V, voltmetar.Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËni napon kaoenergiju po jediniËnome naboju koja se iz elektriËnogizvora prenosi strujnim krugom; spajati voltmetar ustrujni krug i mjeriti elektriËni napon na troπilu.

10. Elektromagnetska indukcijaKljuËni pojmovi: inducirani elektriËni napon,elektromagnetska indukcija.Obrazovna postignuÊa: opisati pojavu induciranjaelektriËnoga napona u zavojnici gibanjem magneta uodnosu na zavojnicu.

11. Rad i snaga elektriËne strujeKljuËni pojmovi: rad elektriËne struje, dæul (joule), J,snaga elektriËne struje, vat (watt), W.Obrazovna postignuÊa: opisati rad i snagu elektriËnestruje; primijeniti izraze za rad i snagu elektriËnestruje na praktiËnim primjerima.

12. ElektriËni otporKljuËni pojmovi: elektriËni otpor, om (ohm), W.Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËni otporrazliËitih troπila kao svojstvo vodiËa; odreditielektriËni otpor kao koliËnik elektriËnoga napona ielektriËne struje.

13. Ohmov zakonKljuËni pojmovi: stalni otpor.Obrazovna postignuÊa: opisati i obrazloæiti Ohmovzakon: elektriËna struja razmjerna je elektriËnome

naponu - koliËnik elektriËnoga napona na troπilu ielektriËne struje kroz troπilo je stalan; nacrtati grafiËkiprikaz ovisnosti elektriËne struje o naponu za razliËiteotpore.

14. Opasnost i zaπtita od elektriËnoga udara KljuËni pojmovi: ljudsko tijelo - elektriËni vodiË, tloi zemlja - vodiË, izolatori, zatvaranje elektriËnogakruga pri elektriËnom udaru.Obrazovna postignuÊa: opisati zatvaranje elektriËnogakruga pri neopreznom rukovanju s izvoromelektriËnog napona; objasniti naËine zaπtite odelektriËnog udara i pripomoÊi unesreÊenome.

15. Gibanje i brzinaKljuËni pojmovi: put, vremenski interval, brzina,metar u sekundi, m/s.Obrazovna postignuÊa: usporediti i odrediti srednjebrzine gibanja nekih tijela.

16. Jednoliko i nejednoliko gibanjeKljuËni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednolikogibanje.Obrazovna postignuÊa: razlikovati stalnu brzinu(jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednolikogibanje); nacrtati grafiËki prikaz ovisnosti puta ovremenu i brzine o vremenu.

17. Promjena brzine i akceleracijaKljuËni pojmovi: akceleracija (ubrzanje i usporenje),metar u sekundi na kvadrat, m/s2.Obrazovna postignuÊa: opisati akceleraciju i navestinjezinu mjernu jedinicu; odrediti akceleraciju uprimjerima iz æivota.

18. Jednoliko ubrzano gibanjeKljuËni pojmovi: jednoliko ubrzano gibanje, slobodnipad.Obrazovna postignuÊa: opisati jednoliko ubrzanogibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom;objasniti slobodni pad kao primjer jednolikoubrzanoga gibanja; nacrtati grafiËki prikaz ovisnostibrzine o vremenu.

19. Sila i gibanjeKljuËni pojmovi: masa, sila, promjena brzinedjelovanjem silom.Obrazovna postignuÊa: objasniti kvalitativno temeljnizakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelorazliËita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo segiba ubrzano).

20. Postanak i vrste valovaKljuËni pojmovi: titranje Ëestica sredstva,transverzalan i longitudinalan val.Obrazovna postignuÊa: opisati valne pojave i objasnitiprijenos energije valom; razlikovati i opisati vrstevalova.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

282

Page 285: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

21. Opis valaKljuËni pojmovi: valna duljina, frekvencija(uËestalost), brzina vala.Obrazovna postignuÊa: opisati kvalitativno odnosvalne duljine, frekvencije i brzine; primijeniti naprimjerima vezu izmeu valnih veliËina.

22. ZvukKljuËni pojmovi: zvuËni izvori, brzina zvuka, zvukkao longitudinalni val.Obrazovna postignuÊa: opisati nastajanje irasprostiranje zvuka u razliËitim sredstvima;usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugimsredstvima.

23. Rasprostiranje svjetlostiKljuËni pojmovi: svjetlosni izvori, svjetlosna zraka,pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena.Obrazovna postignuÊa: objasniti ideju pravocrtnograsprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlostinajveÊa moguÊa brzina u prirodi.

24. Odbijanje svjetlosti - sferno zrcaloKljuËni pojmovi: odbijanje svjetlosti, ravno zrcalo,prividna slika.Obrazovna postignuÊa: opisati odbijanje svjetlosti odrazliËitih predmeta oko nas; objasniti zakonitostodbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala; konstruiratisliku i odrediti narav (prirodu) slike.

25. Odbijanje svjetlosti - sferna zrcalaKljuËni pojmovi: sferno zrcalo, æariπte i æariπna daljinazrcala, stvarna i prividna slika.Obrazovna postignuÊa: opisati narav slike koju stvarasferno zrcalo; objasniti primjenu sfernih zrcala usvakodnevnom æivotu.

26. Lom svjetlostiKljuËni pojmovi: lom svjetlosti, potpuno odbijanjesvjetlosti.Obrazovna postignuÊa: opisati i nacrtati lom svjetlostina granici optiËkih sredstava; objasniti potpunoodbijanje svjetlosti kao graniËni sluËaj loma svjetlostina primjerima.

27. LeÊeKljuËni pojmovi: sabirne i rastresne leÊe, jakost leÊe,reciproËni metar, 1/m.Obrazovna postignuÊa: konstruirati sliku i odreditinarav slike koju stvara leÊa; primijeniti leÊe urazliËitim primjerima.

28. Razlaganje svjetlosti na bojeKljuËni pojmovi: optiËka prizma, razlaganje svjetlostina boje.Obrazovna postignuÊa: navesti primjere i objasnitirazlaganje bijele svjetlosti na boje.

IZBORNE TEME1. Odbijanje i lom valova2. PoluvodiËi - osnova raËunala (Ëisti poluvodiËi,

N-poluvodiË, P-poluvodiË, PN-spoj, tranzistor)3. Pretvorbe energije u elektriËnim izvorima

(baterija, generator, fotoelement, termoelement)4. Primjena magnetskoga djelovanja elektriËne

struje (magnetsko djelovanje petlje i zavojnice,meudjelovanje zavojnice i magneta, naËin radaampermetra i elektromotora)

5. Svjetlost - elektromagnetski val (spektarelektromagnetskih valova)

6. Laserska svjetlost (nekoherentni i koherentni izvorisvjetlosti, laser)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

283

Page 286: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastava povijesti strukturirana je kronoloπki. Sastavnice

su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji kojiobjaπnjavaju razvoj ljudskoga druπtva i ljudskoga djelovanjaod prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opÊu inacionalnu. Ovisno o tome πto prouËava ona moæe bitipolitiËka, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga.

Suvremena nastava povijesti prouËava viπe druπtvenu ikulturnu nego politiËku povijest, unoseÊi brojne sadræaje izpodruËja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uËenjapovijesti naglasak se stavlja na umijeÊa koja uËenici trebajuusvojiti, jer povijest se moæe razumjeti samo ako uËenici, uzishode povijesnih istraæivanja, uËe i o metodama kojima sepovjesniËari sluæe pri pouËavanju proπlosti.

U nastavi je nemoguÊe iznijeti sva povijesna zbivanja.Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnihpovijesnih sadræaja. U izvedbi nastave povijesti trebapredvidjeti sadræaje zaviËajne povijesti, kao i sadræajepredviene programima za nacionalne manjine, provedbuizvanuËioniËke i terenske nastave.

Nastava povijesti pomaæe uËenicima u razumijevanjuvlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanjunacionalnog identiteta.

Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovihkultura pripremaju uËenike za æivot u multietniËkom imultikulturalnome druπtvu.

CILJSvrha je nastave povijesti u osnovnoj πkoli omoguÊiti

uËenicima da na odabranim temama steknu znanja iintelektualne vjeπtine koje Êe im pomoÊi u razumijevanjusuvremenog svijeta.

Osnovni cilj uËenja povijesti u osnovnoj πkoli jestrazvijanje interesa za izuËavanje proπlosti i zanimanja zasadaπnjost, odnosno razvijanje povijesnog miπljenja.

ZADAΔEUËenici:

E uËe o najvaænijim dogaajima, pojavama, procesima iznaËajnim obiljeæjima razdoblja i druπtava kojaprouËavaju, πto ukljuËuje gospodarstveni, druπtveni,kulturni i politiËki razvoj, svakodnevni æivot, ideje,vjerovanja i nazore ljudi u proπlosti,

E vjeæbaju snalaæenje u vremenu i prostoru, usvajaju iispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju proπlihrazdoblja, dogaaja i procesa,

E uËe o temeljnim procesima koji pomaæurazumijevanju proπlosti (kronologiji, uzroËnosti,promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti,tumaËenju, istraæivanju i znaËenju proπlih dogaaja) iupoznaju se s ulogom izvora i literature uobjaπnjavanju proπlosti (uËe prepoznavati, raπËla-njivati, povezivati i vrjednovati razliËite vrsteprimarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te natemelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),

E upoznaju razliËite naËine prikazivanja i interpretiranjaproπlosti (historiografija, filmovi, dokumentarneserije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi isl.),

E pronalaze, upoznaju, raπËlanjuju i vrjednuju razliËiteizvore informacija (udæbenik, enciklopedija, historio-grafski tekst, πkolska knjiænica, muzej, internet, itd.),

E upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poËivasuvremeno druπtvo, kritiËki razmiπljaju o svijetu ukojem æive, pripremajuÊi se tako za æivot upluralistiËkom i demokratskom druπtvu,

E razvijaju interes za povijest, ali i oËuvanje kulturnebaπtine, razvijaju radne navike, stvaralaπtvo isamopouzdanje te intelektualnu sposobnost iotvorenost za cjeloæivotno uËenje.

NAPOMENAIako je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni

standard za osnovnu πkolu predvieno da tema imamaksimalno 5 kljuËnih pojmova, u nastavi je povijesti brojkljuËnih pojmova po temi veÊi zbog manjega broja tema uodnosu na druge predmete.

Kod izbornih tema predloæene su samo neke odmoguÊih izbornih tema i uËitelj ih ne mora obraditi.DapaËe, moæe posve samostalno oblikovati nekolikoizbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom ispomeniËkom baπtinom zaviËaja ili prema interesimauËenika.

5. RAZRED

TEME1. ©to je povijest

KljuËni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej,arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja,povijesne karte.Obrazovna postignuÊa: odrediti pojam povijest;razlikovati povijest kao znanost i kao nastavnipredmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoËitiraznolikost i vaænost povijesnih izvora u izuËavanjupovijesti; imenovati znanosti i ustanove kojeizuËavaju i Ëuvaju povijesne izvore; snalaziti se uvremenu - na crti vremena; odrediti vremenskarazdoblja; snalaziti se u prostoru - usporeditipovijesne i geografske karte; imenovati povijesnarazdoblja; na slikovnom materijalu obrazloæitipromjene u æivotu Ëovjeka.

2. Æivot ljudi u prapovijestiKljuËni pojmovi: kameno doba, metalno doba,nalaziπta prapovijesnih kultura, Krapinski praËovjek -neandertalac (izumro), homo sapiens (predak Ëovjeka).Obrazovna postignuÊa: definirati pojam prapovijesti;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

284

POVIJEST

Page 287: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture;pokazati prapovijesna nalaziπta na tlu danaπnjeHrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesnarazdoblja, oznaËiti ih na crti vremena; opisatiprirodne uvjete potrebne za razvoj Ëovjeka; povezatinaËin obradbe kamena ili kovine s naËinom æivotaljudi, gospodarstvom, druπtvenim ustrojem,kulturom, vjerovanjem, obiËajima.

3. Civilizacije prvih pisamaKljuËni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon,piramide, biblioteka.Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na kartipoloæaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crtivremena odrediti osnovnu kronologiju; uoËitirazliËita pisama, naËine pisanja i koriπtenja pisama;imenovati i usporediti najvaænije graevine razliËitihcivilizacija; imenovati razliËita vjerovanja; imenovatiistaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovoznaËenje; opisati svakodnevni æivot ljudi razliËitihdruπtvenih slojeva.

4. Uspon stare GrËkeKljuËni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni,mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija.Obrazovna postignuÊa: pokazati na karti podruËjeegejskih civilizacija; imenovati helenske narode iopisati osnovna obiljeæja njihove kulture; analiziratipovijesne izvore - mitove, graevine, umjetniËkadjela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoËiti iobrazloæiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnihsukoba.

5. Atenska demokracijaKljuËni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci,proroËiπta, olimpijske igre. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojamdemokracije i usporediti demokraciju nekad i danas;imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike,zakonodavce, politiËare) i navesti njihova postignuÊa;usporediti druπtvene odnose, gospodarstvo isvakodnevni æivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturnadostignuÊa Helena, prepoznati utjecaj helenskihdostignuÊa u suvremenoj kulturi.

6. HelenizamKljuËni pojmovi: barbari, filipike, helenizam,helenistiËka kultura.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i obrazloæiti uzroke iposljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnojkarti i na crti vremena; vrjednovati ulogu AleksandraVelikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporeditihelensku i helenistiËku kulturu; imenovati istaknuteznanstvenike i njihova djela.

7. PoËetci RimaKljuËni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puËkitribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.Obrazovna postignuÊa: uoËiti razliku izmeu legende

i povijesnih Ëinjenica; imenovati narode koji æive naApeninskome poluotoku; prepoznati osnovneelemente etruπËanske kulture; obrazloæiti razlike urimskome druπtvu - uzroke i posljedice druπtvenihsukoba; opisati jednostavnost rimskoga svako-dnevnoga æivota i rimsko vjerovanje - mitovi,hramovi, bogovi.

8. Republika i CarstvoKljuËni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija,Rimsko carstvo. Obrazovna postignuÊa: imenovati i obrazloæitiustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i nacrti vremena pratiti razvoj i πirenje RimskeRepublike (provincije); imenovati istaknute osobe uRimskoj Republici i nekoliko rimskih careva teopisati njihov znaËaj; usporediti Rim u dobaRepublike i u doba Carstva (izgled grada, graevine,svakodnevni æivot Rimljana).

9. Hrvatski prostor u antiËko dobaKljuËni pojmovi: romanizacija, provincije, grËki irimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).Obrazovna postignuÊa: imenovati narode napodruËju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnojkarti nalaziπta grËke i rimske kulture; imenovatirimske pokrajine i gradove na danaπnjem hrvatskompodruËju; pokazati njihov poloæaj na povijesnimkartama; vrjednovati kulturnu baπtinu Grka iRimljana; opisati posljedice romanizacije naroda napodruËju Ilirika.

10. Pojava krπÊanstvaKljuËni pojmovi: krπÊanstvo, apostoli, progonikrπÊana, katakombe, krπÊanski simboli.Obrazovna postignuÊa: opisati pojavu i πirenjekrπÊanstva; prepoznati simbole krπÊanstva i ustrojprvih krπÊanskih zajednica; obrazloæiti znaËaj πirenjakrπÊanstva i promjene u odnosu prema krπÊanima;imenovati prve istaknute krπÊane s hrvatskogpodruËja.

11. Seoba narodaKljuËni pojmovi: barbari, seoba naroda, padZapadnoga Rimskoga Carstva. Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti i na crtivremena pratiti dolazak novih naroda na podruËjeRimskoga Carstva; obrazloæiti uzroke i posljediceseobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.

IZBORNE TEME 1. Perzija2. Mezopotamija3. GrËka mitologija4. Rimsko graditeljstvo5. Rimska vojska

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

285

Page 288: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

6. RAZRED

TEME1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda

KljuËni pojmovi: Bizant, pokrπtavanje, Karolinzi,krunidba, benediktinci, Crkveni raskol.Obrazovna postignuÊa: oznaËiti na povijesnoj kartipodruËja nastanka novih dræava i na crti vremenavremenske odrednice; obrazloæiti ulogu misionara,sveÊenika i redovnika te sredozemnih gradova uprenoπenju antiËkih tekovina novim dræavama; opisatidjelovanje braÊe Konstantina i Metoda; usporeditibizantsku i franaËku kulturu i civilizacijska dostignuÊa;imenovati dræave nastale u susjedstvu Hrvata;obrazloæiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.

2. Feudalno druπtvoKljuËni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemiÊ,kmet, feudalna davanja.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako nastaje novodruπtvo Ëiji je temelj zemlja (feud); prepoznati iimenovati druπtvene slojeve srednjovjekovnogadruπtva; opisati poloæaj kmetova u feudalnom druπtvu;obrazloæiti odnos izmeu seniora i vazala; opisatipoloæaj Crkve i poloæaj gradova; obrazloæiti uloguCrkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost iumjetnost); na primjerima iz zaviËaja usporediti æivotljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati ivrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalneutvrde, umjetniËke filmove povijesne tematike.

3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku KljuËni pojmovi: æupanije i æupan, ban, knez, kralj,predromanika, glagoljaπtvo, personalna unija. Obrazovna postignuÊa: opisati doseljenje Hrvata inastanak prvih kneæevina, pokazati podruËja napovijesnoj karti, a vremenske odrednice na crtivremena; obrazloæiti poloæaj hrvatskih kneæevinaizmeu Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvojHrvatske u doba narodnih vladara; analiziratipovijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise,BaπÊansku ploËu; obrazloæiti nastanak hrvatsko-ugarske dræave; imenovati i opisati predromaniËkespomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zaviËaja.

4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnostiKljuËni pojmovi: islam, kriæarski ratovi, arapskakultura.Obrazovna postignuÊa: pokazati na povijesnoj kartipodruËje nastanjivanja arapskih plemena, πirenjaarapske dræave i arapskog utjecaja; prepoznati osnoveislama i znaËajke arapske kulture, nabrojiti znanstvenadostignuÊa arapskih znanstvenika i prepoznatinjihovu ostavπtinu u suvremenosti; pokazati napovijesnoj karti i crti vremena kriæarske pohode;obrazloæiti uzroke i posljedice kriæarskih ratova zaEuropu i hrvatske zemlje.

5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.)KljuËni pojmovi: komuna, plemiÊi i puËani,bratovπtine, romanika i gotika, sveuËiliπte.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti razvojpoljodjelstva i obrtniËke proizvodnje; opisati kakorazvoj gospodarstva utjeËe na druπtveni razvoj; opisatiobnovu i nastanak novih gradova te razliku izmeugraana; istaknuti znaËaj sveuËiliπta; opisati æivotplemstva, vitezova i graana; imenovati povijesneizvore: trubadursko pjesniπtvo, knjiæevna djela,glazbu; razlikovati na primjerima znaËajke romanike igotike; opisati uzroke stradanja stanovniπtva (prirodnenepogode, bolesti, epidemije, ratovi).

6. Hrvatska u doba ArpadoviÊa i AnæuvinacaKljuËni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodnikraljevski gradovi, velikaπki rodovi, kulturni i pravnispomenici. Obrazovna postignuÊa: imenovati nekoliko vladara izdinastije ArpadoviÊa; opisati posljedice tatarskeprovale u hrvatske zemlje (pustoπenja i nastanakslobodnih kraljevskih gradova); opisati usponhrvatskih velikaπkih obitelji; na povijesnoj kartipokazati podruËja velikaπkih posjeda; obrazloæiti uloguhrvatskih plemiÊa u ustoliËenju Anæuvinaca; opisatirazvoj i obiljeæja MletaËke Republike; obrazloæitiznaËaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepriËatiborbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anæuvinskoga;obrazloæiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskihzemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnikate prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisatipostanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture icrkve; prepoznati i opisati graevine iz razdobljaromanike i gotike; na primjerima iz zaviËaja analiziratipovijesne izvore.

7. Humanizam i renesansaKljuËni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti uHrvatskoj.Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost renesanse santikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazloæiti nakoji naËin humanizam stavlja Ëovjeka u srediπteinteresa; pokazati na povijesnoj karti srediπtarenesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj;prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvojhrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknutehrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove igraevine nastale u razdoblju renesanse u Europi iHrvatskoj; obrazloæiti uzroke promjena u svako-dnevnome æivotu.

8. Velika geografska otkriÊaKljuËni pojmovi: geografska otkriÊa, karavela,konkvistadori.Obrazovna postignuÊa: opisati gospodarstvo i druπtvou Europi uoËi geografskih otkriÊa; navesti tehniËkadostignuÊa koja su omoguÊila geografska otkriÊa;pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanjaportugalskih i πpanjolskih pomoraca; naznaËiti

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

286

Page 289: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

vremenske odrednice na crti vremena; obrazloæitiposljedice geografskih otkriÊa za ameriËke Indijance iza Europljane.

9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj iEuropiKljuËni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica,uskoci, preseljavanja, Vlasi.Obrazovna postignuÊa: opisati nastanak OsmanskogaCarstva; obrazloæiti nastanak, πirenje Habsburπkemonarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj;obrazloæiti uzroke brzog prodora Osmanlija uEuropu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku inajvaænije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravceosvajanja; opisati proces islamizacije krπÊanskihnaroda, turski feudalni poredak; obrazloæiti odlukesabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razlogestvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) premaOsmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj kartipodruËja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovatiistaknute vojne zapovjednike u ratovima sOsmanlijama; opisati poloæaj Hrvata i njihovsvakodnevni æivot na podruËjima πto su ih osvojiliOsmanlije te ulogu franjevaca; obrazloæiti posljediceturskih ratova za hrvatske zemlje.

10. Reformacija i katoliËka obnovaKljuËni pojmovi: reformacija, katoliËka obnova,Isusovci.Obrazovna postignuÊa: navesti uzroke reformacije:gospodarske, druπtvene, politiËke; opisati ideje oreformi Crkve; pokazati pravce πirenja reformacije na povijesnoj karti i povezati s uzrocima πirenja; opisatiobnovu KatoliËke crkve; obrazloæiti uzroke iposljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedicereformacije i katoliËke obnove za hrvatske zemlje.

11. Europa u doba barokaKljuËni pojmovi: apsolutistiËka monarhija,parlamentarna monarhija, barok.Obrazovna postignuÊa: opisati promjene ugospodarstvu (manufakture, kapital); imenovatiistaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela;opisati utjecaj barokne umjetnosti na naËin æivljenja:velikaπke palaËe, graanske kuÊe.

12. Hrvatska u ranome novome vijeku(16. - 18. st.)KljuËni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat zaosloboenje, visoko πkolstvo, PragmatiËka sankcija. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke i posljediceZrinsko-frankopanskog otpora; obrazloæiti znaËenjerata za osloboenje te navesti pozitivne i negativneposljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona ipada DubrovaËke Republike, stanje u Dalmaciji iIstri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike injihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes zajezikoslovlje, narodnu povijest i obiËaje, djelovanjeisusovaca i pavlina, πkolstvo.

IZBORNE TEME1. Srednjovjekovni grad 2. Hrvatska srednjovjekovna kultura 3. Inkvizicija4. Srednjovjekovna Bosna 5. Hrvatske velikaπke obitelji

7. RAZREDTEME1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba

KljuËni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo,prosvijeÊeni apsolutizam, urbar, Deklaracijaneovisnosti, ustav.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost prosvje-titeljskih ideja o promjeni druπtva i politiËkogasustava; imenovati vladare prosvijeÊenog apsolutizmai njihove reforme (osobna sloboda kmetova, ureenjefeudalnih odnosa, unaprjeivanje πkolstva);obrazloæiti poloæaj hrvatskih zemalja u sklopuHabsburπke monarhije; obrazloæiti pojmovecentralizacije i germanizacije; obrazloæiti napovijesnoj karti uzroke i posljedice AmeriËkog rata zaneovisnost; opisati obiljeæja moderne demokracije teutjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost isvakodnevni æivot.

2. Oblikovanje modernog druπtva - znanost itehnologija, industrijska revolucijaKljuËni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija,radniπtvo, radniËka prava, slobodno vrijeme.Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja 1. i2. industrijske revolucije i usporediti ih s obiljeæjimaproizvodnje u predindustrijsko doba; imenovatinajvaænije izume i izumitelje; pokazati na povijesnojkarti podruËja najintenzivnijeg industrijskog razvoja;opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije napromjene u proizvodnji te svakodnevni æivot ljudi;obrazloæiti stanje u Hrvatskoj uzrokovanoindustrijskom revolucijom i smjestiti ga u πiriregionalni i europski okvir.

3. Europa od Francuske revolucije do BeËkogkongresa (1789. - 1815.)KljuËni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija opravima Ëovjeka i graanina, Graanski zakonik(Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, KraglskiDalmatin, Sveta alijansa.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke, tijek iposljedice Francuske revolucije te politiËke promjenetijekom revolucije: ustavna monarhija i republika;obrazloæiti vaænost ideja Deklaracije o pravimaËovjeka i graanina za cjelokupno ËovjeËanstvo;opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegovaosvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loπe straneNapoleonove vladavine; vrjednovati utjecajFrancuske revolucije i Napoleonovih osvajanja naHrvatsku: nestanak MletaËke Republike i ukidanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

287

Page 290: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

DubrovaËke Republike, opisati pokret za sjedinjenjeDalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskihpokrajina opisati prilike u zemljama podNapoleonovom vlaπÊu; opisati politiËki sustav iporedak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svetealijanse u Europi i Metternichov sustav uHabsburπkoj Monarhiji.

4. Hrvatski narodni preporod i pojavamodernih nacija u EuropiKljuËni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatskinarodni preporod (Ilirski pokret), nacija.Obrazovna postignuÊa: navesti preporodne pokrete usrednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisatipostanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke ipobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne iHercegovine; obrazloæiti nastanak i znaËajvelikosrpske politike; opisati druπtvene, kulturne,politiËke i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoËipreporoda; obrazloæiti politiËki program Hrvatskoganarodnoga preporoda te navesti najvaænije dogaaje izvremena preporoda; usporediti preporod u pojedinimdijelovima Hrvatske te navesti sliËnosti i posebnosti;vrjednovati vaænost preporoda za razvoj modernehrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika teoblikovanje hrvatske nacije; navesti znaËajkepreporoda u zaviËaju; navesti primjere oblikovanjanacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine idrugih naroda koji æive na tlu Hrvatske; analiziratiizvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjiæevna ikazaliπna djela, pjesme i dr.).

5. Revolucija 1848. u Europi i HrvatskojKljuËni pojmovi: ≈proljeÊe naroda«, Zahtijevanjanaroda, zastupniËki Sabor, Bansko vijeÊe, apsolutizam.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke, ciljeve,tijek i posljedice revolucije u Habsburπkoj Monarhiji;razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. uHrvatskoj i Srednjoj Europi: æelja za promjenomdruπtvenih odnosa politiËkoga sustava te pokuπajstvaranja nacionalnih dræava; pokazati glavnih æariπtarevolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloæitiosnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljeÊe 1848.Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa JelaËiÊa,ukinuÊem kmetstva i staleπkoga poretka teuvoenjem zastupniËkoga Sabora u BanskojHrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstuzbivanja u Habsburπkoj Monarhiji, pratiti kretanjeJelaËiÊeve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecajrevolucionarnih zbivanja na svakodnevni æivot(hrvatska zastava i dr); navesti vaænost demokratizacijei modernizacije druπtva; analiza izvora (Zahtijevanjanaroda, Odluka o ukinuÊu kmetstva i dr.).

6. Druπtvo, kultura i promjene u svako-dnevnom æivotu u prvoj polovici 19.stoljeÊaKljuËni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti posljedice razvojaznanosti i tehnologije te njihova utjecaja na

svakodnevni æivot (uspon graanstva, pojava i poloæaj radniπtva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanakideje socijalizma; navesti osnovne znaËajkeurbanizacije i æivota u gradovima te pojave novihgospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost(likovna, knjiæevnost i glazba) u razdoblju promjena;usporediti druπtvene i kulturne te promjene usvakodnevnom æivotu u prvoj polovici 19. stoljeÊa uEuropi s promjenama u hrvatskim zemljama.

7. Europa na vrhuncu moÊi: nastanak prvihmodernih dræava u EuropiKljuËni pojmovi: moderne dræave, imperijalizam,dualizam, IstoËno pitanje, humanitarne organizacije.Obrazovna postignuÊa: opisati prilike u Francuskoj iVelikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i NjemaËke;obrazloæiti sukob politiËkih interesa i nastanak IstoËnekrize; vrjednovati Berlinski kongres i njegoveposljedice: navesti glavna obiljeæja austrougarske vlastiu Bosni i Hercegovini te opisati poloæaj hrvatskoganaroda i crkvene prilike; obrazloæiti pojavu politikeimperijalizma; vrjednovati vaænost razvoja demokra-tskih sloboda (izborno pravo, graanska politiËkaprava); obrazloæiti pojavu humanitarnih organizacijate poËetke mirovnih konferencija i sporazuma.

8. Hrvatska u sklopu Habsburπke Monarhije(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i napoËetku 20. stoljeÊaKljuËni pojmovi: politiËke stranke, hrvatska ijuænoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-ugarska nagodba, moderno sveuËiliπte.Obrazovna postignuÊa: imenovati kljuËne osobe ipojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovodjelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora1861.; usporediti temeljne programe politiËkihstranka u Hrvatskoj (HPSS, ≈novi kurs«); usporeditiAustro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:obrazloæiti politiËke i gospodarske posljedicedualistiËkoga ureenja Habsburπke Monarhije nahrvatske zemlje (≈RijeËka krpica«, buna u Rakovici);usporediti osnovna obiljeæja banovanja IvanaMaæuraniÊa i Khuena Héderváryja; opisati politiËki,gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojnegranice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeÊe (detaljnije narazini zaviËajne povijesti); vrjednovanje vaænostiopismenjivanja i πkolovanja ljudi, te osnutkanacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova;usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljamakoncem stoljeÊa sa stanjem u ostatku Monarhije inekim veÊim europskim dræavama.

9. Svijet u doba europske dominacije u 19.stoljeÊuKljuËni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat,ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti pratitiπirenje kolonijalnih posjeda europskih velesila ikretanja istraæivaËa i doseljenika, opisati neke od

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

288

Page 291: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

sukoba europskih dræava oko kolonija te usporeditirazliËite kulture i civilizacije; vrjednovati odnoskolonijalnih sila prema domorodcima; opisatidruπtvene, gospodarske i politiËke prilike na prostoruSAD-a u 19. stoljeÊu; uoËiti i obrazloæiti uzroke iposljedice borbe stanovniπtva u kolonijama protiveuropske prevlasti; opisati na primjeru stjecanjesamostalnosti i neovisnosti kolonijalnih dræava;obrazloæiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovniπtva.

10. Druπtvo, kultura i promjene u svakodnev-nom æivotu u drugoj polovici 19. i napoËetku 20. stoljeÊa KljuËni pojmovi: Sueski kanal, sufraæetkinje,historicizam, impresionizam, moderna, secesija.Obrazovna postignuÊa: opisati nastavakmodernizacijskih procesa te najvaænije druπtvene ikulturne promjene u svakodnevnom æivotu u drugojpolovici 19. i na poËetku 20. stoljeÊa; opisati æivot ugradovima: razvoj prometa i komunikacija - Sueskogakanala; opisati promjene u svakodnevnom æivotu tekvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navestiprimjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva,glazbe, knjiæevnosti, kazaliπta i kinematografije;πkolstvo i pismenost; opisati razvoj πporta: noveπportske discipline, obnavljanje olimpijskih igara;opisati borbu za æenska prava te postupno mijenjanjepoloæaja æena.

11. Svjetske krize i Prvi svjetski ratKljuËni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje,mobilizacija (novaËenje), Londonski ugovor,Jugoslavenski odbor, kapitulacija. Obrazovna postignuÊa: navesti politiËke saveze injihove Ëlanice, obrazloæiti interese svjetskih silapoËetkom 20. stoljeÊa; navesti uzroke i posljediceBalkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvogasvjetskoga rata; navesti uzroke i povod Prvogasvjetskoga rata; pokazati na povijesnoj karti bojiπta iodluËujuÊe bitke; opisati naËine ratovanja i novaoruæja; obrazloæiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a urat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata nasvakodnevicu i opisati promjenu poloæaja æena;opisati politiËki poloæaj Hrvatske u AustrougarskojMonarhiji te ulogu hrvatskih domobrana nabojiπtima; vrjednovati vaænost djelovanja hrvatskihpolitiËara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnoszapadnih sila i susjednih dræava prema Hrvatskoj;analizirati izvore (fotografije, dokumenti,dokumentarni filmovi i dr.).

IZBORNE TEME 1. Postanak pjesme Joπ Horvatska ni propala2. Hrvatski sabor 1861. godine3. Ustanak Eugena Kvaternika3. Brodarstvo na Jadranu 4. Izgradnja æeljezniËkih pruga u Hrvatskoj

8. RAZRED

TEME1. Versajski poredak

KljuËni pojmovi: migracije, πpanjolska gripa, ≈14toËaka«, ≈velika Ëetvorica«, mirovni ugovori,Versajski poredak, Liga naroda.Obrazovna postignuÊa: procijeniti ishode Prvogasvjetskoga rata: politiËke, socijalne i demografskeposljedice te njihov utjecaj na æivote ljudi; utvrditipromjene granica u Europi i na Bliskom istoku napovijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskogarata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraæenimdræavama i posebno Wilsonovih ≈14 toËaka«), uoËiti iodrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet(posebice odnose meu velesilama: Velika Britanija,Francuska, NjemaËka, Italija, Japan, SAD) u 1920-imgodinama; uoËiti i obrazloæiti uzroËno-posljediËnuvezu izmeu versajskog poretka i novoga svjetskogasukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabostiLige naroda.

2. Demokratski procesi izmeu dvaju ratovaKljuËni pojmovi: ≈Lude dvadesete«, izolacionizam,sufraæetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarskakriza. Obrazovna postignuÊa: navesti primjere europskedemokracije (Velika Britanija, Francuska, VajmarskoNjemaËka ili »ehoslovaËka) i obraditi jedan model;procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uoËiti iobrazloæiti napredak i krize u gospodarstvu umeuratnom razdoblju; uoËiti i obrazloæiti uzroke iposljedice velike gospodarske krize; opisati druπtvenepromjene izmeu dvaju ratova: opÊe pravo glasa zamuπkarce, promjene u poloæaju æena i zahtjeve zapravom glasa, poboljπanje poloæaja radnika, razvojπkolstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova,nove oblike masovne zabave, utjecaj ameriËkekulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.

3. Totalitarni reæimi izmeu dva rataKljuËni pojmovi: boljπevizam, komunizam, faπizam,militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam,totalitarizam.Obrazovna postignuÊa: uoËiti i obrazloæiti navedenekljuËne pojmove; usporediti glavne znaËajkepojedinih totalitarnih reæima (naglasiti stradanje ljudiu svim trima totalitarnim reæimima); pokazati na kartidræave s totalitarnim reæimima (Rusija/SSSR, Italija,NjemaËka i Japan); opisati uspon faπista, nacista ikomunista do vlasti te na temelju izvora obrazloæitikako totalitarni reæimi utjeËu na æivot graana(stradanja po politiËkoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj,etniËkoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovatikulturu, umjetnost i πport u sluæbi totalitarnih reæimasa æivotom u demokraciji; opisati poloæaj Crkve utotalitarnim reæimima.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

289

Page 292: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Hrvatska u prvoj JugoslavijiKljuËni pojmovi: viπenacionalna dræava, Vidovdanskiustav, unitarizam, πestosijeËanjska diktatura,komunistiËki pokret, ustaπki pokret, hrvatsko pitanje,Banovina Hrvatska.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti tijek stvaranjaDræave SHS i Kraljevstva SHS u kontekstumeunarodnih zbivanja; obrazloæiti razliËite zamisli oustroju nove dræave: jugoslavenski unitarizam, novadræava kao proπirena Srbija, federalizam/konfederalizam, samostalna hrvatska dræava, sovjetskimodel i dr.; pokazati granice Dræave SHS i KraljevstvaSHS na povijesnoj karti i obrazloæiti meunarodnipoloæaj nove dræave, Jadransko pitanje i njegoveposljedice; opisati stanje u KraljevstvuSHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednakgospodarski razvoj, æivot na selu i u gradu(prenapuËenost, agrarna reforma, razvoj gradova,poloæaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanjereæima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni iznanstveni razvoj; na primjerima iz zaviËajne povijestiprotumaËiti nacionalnu povijest (npr. seljaËki pokreti1920. godine, poloæaj seljaπtva, Jadransko pitanje,izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd);opisati politiËki ustroj prema Vidovdanskom ustavu;usporediti obiljeæja razdoblja parlamentarizma irazdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojavehegemonizma i dominantnih ideologija te naglasitivaænost oËuvanja nacionalnog identiteta; obrazloæitinastanak komunistiËkoga i ustaπkoga pokreta;obrazloæiti hrvatsko pitanje i uzroke nastankaBanovine Hrvatske, sporazum CvetkoviÊ-MaËek,navesti pristaπe i protivnike sporazuma.

5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.stoljeÊa u svijetu i u HrvatskojKljuËni pojmovi: atomska energija, penicilin,Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost. Obrazovna postignuÊa: opisati najvaænije druπtvene ikulturne promjene u meuratnom razdoblju; navestinajznaËajnija znanstvena dostignuÊa: znanstveneteorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvojdruπtvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike(ili nekoliko umjetniËkih djela i stilova),znanstvenike, izumitelje; navesti viπestruku ulogufilma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidæbe;prepoznati najznaËajnija dostignuÊa tehnoloπkogarazvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnjaprometnica, radio, televizija, radar; obraditi πport umeuraÊu te posebno utjecaj politike (Olimpijskeigre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost æena;imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerskeustanove i njihov rad.

6. Drugi svjetski ratKljuËni pojmovi: politika popuπtanja, Trojni pakt,Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski sabirnilogori, antifaπistiËka koalicija, totalni rat, ærtve imasovna pogubljenja na podruËju Hrvatske.

Obrazovna postignuÊa: opisati zbivanja u drugojpolovici 1930-ih godina; uoËiti i obrazloæitiuzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, aposebno na tlu Jugoslavije; procijeniti savezniËkekonferencije i politiËke dogovore te utjecaj totalnograta na civilno stanovniπtvo: posebice stradanja ljudi izideoloπkih, politiËkih, vjerskih, rasnih i nacionalnihrazloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja,okupatorska nasilja, nestaπice hrane) na primjerima izzaviËajne povijesti; obrazloæiti i navesti primjereHolokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otporau Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastalaNezavisna Dræava Hrvatska, procijeniti ustaπki reæim iosuditi politiku terora nad graanima (posebnoSrbima, Æidovima i Romima), rasne zakone ikoncentracijske logore - Jasenovac; opisati nastanakFederalne Dræave Hrvatske u sklopu DFJ, procijenitiulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisatisudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu)i obrazloæiti znaËaj antifaπistiËke borbe za Hrvatsku,kao i prikljuËenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj;obrazloæiti i osuditi masovna pogubljenja civilnogastanovniπtva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata(Bleiburg i ≈Kriæni put« Hrvata i zbjegove), teposebno stradanja njemaËke i talijanske manjine; naprimjeru opisati kulturna dostignuÊa tijekom rata.

7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slomkomunistiËkih sustavaKljuËni pojmovi: ratni zloËini, hladni rat, Marshallovplan i Trumanova doktrina, blokovska politika,NATO, Varπavski pakt, Berlinski zid, potroπaËkodruπtvo, detant (popuπtanje napetosti), perestrojka,glasnost. Obrazovna postignuÊa: navesti ishode i uoËitiposljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnosizmeu dviju supersila; na primjeru opisatihladnoratovske sukobe i krize; uoËiti i obrazloæitiuzroke, povod i postupno πirenje hladnoga rata udrugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti veÊa kriznaæariπta u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanaki ulogu UN-a nakon rata i u danaπnjem svijetu(usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovatiOpÊu deklaraciju o pravima Ëovjeka i ostalihdokumenata te tako isticati vaænost demokratskihvrjednota kao temelj poπtivanja ljudskih prava, klasne(staleπke), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti;usporediti razlike izmeu Istoka i Zapada: promjeneu obitelji, poloæaj æena i mladih; vrjednovatipromidæbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,televizija); usporediti svakodnevni æivot s obiju strana≈æeljezne zavjese«; opisati kako je doπlo do slomakomunizma u istoËnoj Europi.

8. Procesi dekolonizacije svijeta KljuËni pojmovi: zemlje ≈TreÊeg svijeta«,dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam,apartheid.Obrazovna postignuÊa: procijeniti znaËajdekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

290

Page 293: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africii Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedanprimjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alæira;objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanjeneovisnosti kolonija; opisati glavne probleme urazvoju bivπih kolonija (npr. veliki poraststanovniπtva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi,zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomoÊizvora opisati proces dekolonizacije iz perspektivekolonijalnih metropola i bivπih kolonija.

9. Hrvatska u drugoj JugoslavijiKljuËni pojmovi: obnova, agrarna reforma,nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje,jednopartijski sustav, Hrvatsko proljeÊe.Obrazovna postignuÊa: opisati obiljeæja komuni-stiËkog reæima u Jugoslaviji; opisati prilike uJugoslaviji nakon rata: ærtve poraÊa, totalitarizam,jednostranaËje (jednopartijski sustav), odreivanjegranica i meunarodni poloæaj prije i poslije 1948.godine; obrazloæiti posljedice sukoba sa Staljinom(Goli Otok); razlikovati proklamirano federativnoustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistiËkogustroja; opisati promjene u gospodarstvu i druπtvu uHrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj nasvakodnevni æivot; uoËiti i obrazloæiti uzrokepolitiËke i gospodarske krize komunistiËkih reæima u1960-ima i poËetkom 1970-ih te razloge neuspjehagospodarskih reformi i demokratizacije druπtva;obrazloæiti odnos dræave prema religiji i vjerskimzajednicama; obrazloæiti ulogu hrvatske gospodarske ipolitiËke emigracije te ulogu UDB-e; navestiprimjere nacionalnog unitarizma; obrazloæiti uzroke iposljedice Hrvatskoga proljeÊa; na primjerima izzaviËajne povijesti opisati osnovne znaËajke razvojaturizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr.

10. Postanak i razvoj samostalne hrvatskedræaveKljuËni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpskapolitika, viπestranaËki izbori, samostalnost i suverenitet,Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirnare/integracija.Obrazovna postignuÊa: opisati politiËku i gospodarskukrizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita,uzroke slabljenja srediπnje vlasti i razliËite zamisli opreustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjojpolitici SR Srbije; obrazloæiti obnovu velikosrpskeideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i≈hrvatsku πutnju«; opisati viπestranaËje i prveposlijeratne viπestranaËke izbore u Hrvatskoj (ulogapredsjednika Franje Tumana); obrazloæiti prilike uHrvatskoj uoËi i nakon izbora; opisati nastanaksrpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelovaHrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i naBosnu i Hercegovinu; opisati stradanja izDomovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugihgradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje;opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na

hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graanaHrvatske koji nisu podræavali agresiju; opisatimeunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasnoodrediti kako je doπlo do rata, tko je agresor, a tkoærtva; navesti primjere teπkoÊa hrvatske obrane iulogu hrvatskog iseljeniπtva; opisati tijek rata u Bosnii Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomoÊpovijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranihpodruËja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akcijuhrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstveneakcije Bljesak i Oluja; obrazloæiti mirnu integracijuPodunavlja; opisati posljedice rata na prostoruHrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini:ljudske ærtve i materijalna razaranja, ratni zloËini,etniËko ËiπÊenje (OvËara i Srebrenica) i raseljavanjestanovniπtva; nabrojiti i obrazloæiti primjereDomovinskog rata na podruËju zaviËaja; opisatiprilike u suvremenom hrvatskom druπtvu: obnovaHrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nuænostdemografske obnove, povratak izbjeglica i prognanikaitd.

11. Hrvatska i svijet na pragu treÊeg tisuÊljeÊaKljuËni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika(genom), kloniranje, raËunala, kibernetika, proπirenjeEuropske unije.Obrazovna postignuÊa: na odabranim primjerimaobrazloæiti znanstveni i tehnoloπki razvoj te promjeneu druπtvu suvremenog svijeta; navesti primjerepozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene ugospodarstvu i druπtvu na primjerima globalizacije,demografske eksplozije u 20. stoljeÊu, socijalnihrazlika, promjena u obitelji, poloæaja æena i mladegeneracije; obrazloæiti pojavu postindustrijskogadruπtva: masovne kulture, masovnih medija injihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivihkulturnih i umjetniËkih pokreta i pravaca u drugojpolovici 20. stoljeÊa; na primjerima obrazloæitiprobleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti,kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu zaoËuvanjem Ëovjekova okoliπa i pronalaæenjem novihizvora energije; obrazloæiti znaËaj poπtivanja ljudskihprava u danaπnjem svijetu (posebno prava djece) kaoi poloæaj nacionalnih i drugih manjina; opisatipolitiËke odnose u suvremenom svijetu.

IZBORNE TEME1. Hrvatski kulturni identitet 2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata 3. Ivan Pavao II. 4. Terorizam5. Hrvatsko iseljeniπtvo u 20. stoljeÊu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

291

Page 294: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODNastavni se program geografije temelji na suvremenim

spoznajama geografske znanosti koje su nuæno pedagoπkodidaktiËki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5.razredu osnovne πkole, ali uËenici neka geografskapredznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda idruπtvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8.razredu. Nastava je geografije u suodnosu sprirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalimnastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slikepojavnosti svijeta. UvaæavajuÊi znanstvenu, odnosnostruËnu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitostiuËenika i nastavnoga procesa, program je zamiπljen ponaËelu od manje sloæenoga prema sloæenijemu, tj. dubina iπirina spoznaja poveÊava se s uzrastom uËenika. Opsegznanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebajuobraditi u jednom razredu, a dubina je odreenaupuÊenoπÊu uËenika (stupnjem usvojenosti znanja isposobnosti).

CILJCilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih

znanja o Zemlji, znaËenju i povezanosti prirodnihelemenata i druπtvenih pojava i procesa u svjetlusuvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanjegeografskih naËina miπljenja i razvijanje socijalnoafektivnihsposobnosti uËenika. Geografija ima ulogu prenjetiodreena znanja iz geografije, ali se temelji i naznanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji sebave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika,geologija, metereologija...).

ZADAΔEUËenike treba:

E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, sprirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljnii æivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu sdruπtvenim pojavama (stanovniπtvo, naËin æivota,djelatnosti, kultura),

E upoznati s osnovnim prirodno-geografskimznaËajkama i druπtvenim procesima zaviËajne regije iznaËenjem tranzitnoga poloæaja Republike Hrvatske sobzirom na europsko i globalno povezivanje(gospodarske, vojne i politiËke skupnosti),

E upoznati s prirodno-geografskim, druπtveno-kulturnim i gospodarskim znaËajkama kontinenata naprimjeru odabranih dræava,

E upoznati s ekoloπkim problemima u svijetu i saznaËenjem i moguÊnostima oËuvanja okoliπa zazdravlje i kvalitetu æivota sada i u buduÊnosti,

E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijatiumijeÊe uporabe geografske karte i atlasa kao izvoraznanja,

E uvesti u metode znanstvenoga istraæivanja(neposredno promatranje, brojanje, crtanje,

skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) irazvijati zanimanje za istraæivanje prostora; razvijatisposobnost znanstvenoga razmiπljanja i priopÊivanjarezultata istraæivanja (pisanja izvjeπÊa o istraæivanju).

NAPOMENANastavni program geografije u 5. razredu sadræava

poËetno gradivo iz osnova opÊe geografije tj. standardobvezan za sve uËitelje i uËenike. On predstavlja≈abecedu«, temelje za uËenje geografije u viπim razredimai za razumijevanje geografskih i druπtveno-gospodarskihpojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviËaja,domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konaËno naglobalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnomprogramu 5. razreda analitiËki je i polazi od tema o PlanetuZemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme osastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta iekstenziteta (dubine i πirine) gradiva, za uËitelje/uËiteljicesu: kljuËni pojmovi, novo struËno nazivlje te obrazovnapostignuÊa. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmovekoji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno jevoditi raËuna o aktualizaciji. Poæeljna je potpunaukljuËenost uËenika, a posebice njihovog praktiËnogsamorada. Osmiπljenoj didaktiËkoj igri u nastavi geografijetreba dati odgovarajuÊi prostor jer ona pridonosi veÊojdoæivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovompsihofiziËkom uzrastu uËenika. PreporuËuje seizvanuËioniËka nastava jer se mnogi sadræaji mogu obraditi(demonstrirati) u πkolskom dvoriπtu, naselju i bliæojokolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razreduvaæni su odgojni i socijalizirajuÊi ciljevi za svaku temu, aoni proizlaze iz sadræaja koji se obrauju i iz oblika imetoda rada. Za rastereÊenje uËenika, te za racionalizacijunastavnoga procesa, vrlo je vaæno koristiti uËeniËkapredznanja. RastereÊenju svakako pridonosi i suodnos sdrugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rijeËo horizontalnom suodnosu).

Nastavni program 6. razreda razraen je napluralistiËkom globalnom naËelu (razliËitost pojava iprocesa te suodnosu i uzroËno-posljediËnoj povezanosti)po temama o stanovniπtvu i gospodarstvute temamavezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australijai Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programuzahtijeva obavijeπtenost i otvorenost prema svijetu πtopridonosi razumijevanju sloæenosti i rjeπavanju zajedniËkihproblema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavatiromantiËarsko-turistiËke slike, a naglaπavati objektivnugeografsku stvarnost, problemski pristup i geografskomiπljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmovekoji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno jevoditi raËuna o aktualizaciji. Nastavno gradivo severtikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda.Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuiranopoticati uËenike na samostalan rad kako bi uËenici steklisigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

292

GEOGRAFIJA

Page 295: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje ikomunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima iskupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoπljivostprema drugome. Posebnu paænju treba posvetiti radu sraËunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji:verbalnoj, kvantitativnoj i grafiËkoj. Ekoloπki odgoj ioËuvanje okoliπa trajni je odgojni zadatak u nastavigeografije. Sadræaji nastavnoga programa u 6. razredupogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeÊanja premagladnim, unesreÊenim ratom i prirodnim katastrofama.KritiËko miπljenje i samopouzdanje u iznoπenju uËeniËkihstavova potiËu razgovori, rasprave ili parlaonice(razgovaraonice).

U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programauËenici upoznaju s geografskim obiljeæjima europskogakontinenta i Rusije koristeÊi predznanja koja su stekli u 5.i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opÊaobiljeæja Europe, nakon Ëega slijedi pregled po dræavama,a u zavrπnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeæjaEurope. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme oopÊim obiljeæjima Europe, gradivo se niæe geografskomlogikom, analizom: opÊe znaËajke Europe, prirodno-geografska obiljeæja, druπtveno-gospodarska obiljeæjarazvoja i znaËenje kontinenta u cjelini. Dræave i bitnaprirodno-geografska obiljeæja dræava (primjerno, ovisno onjihovu znaËenju u prostoru) obrauju se po dræavama:Zapadne, Sjeverne, Juæne, JugoistoËne i IstoËne Europe.

Osmi dio programa daje sintetiËki zbiljske problemsketeme, a naglasak je na integracijskim procesima,prometno-geografskom povezivanju, opÊem neskladurazvoja i podjeli na tzv: ≈jezgru« i ≈periferiju« s posebnimnaglaskom na ekoloπke probleme.

U takvu konceptu nastavnoga programauËitelj/uËiteljica moæe naÊi prostora i vremena zaosuvremenjivanje i osmiπljavanje nastavnih sadræaja inastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvrπavanjeobveza te razvijanje intelektualne znatiæelje uËenikapostiæe se istraæivaËkim radom i pripremom referata,posjetima manifestacijama na europskoj razini -ZagrebaËki velesajam, izloæbe ili ambasade. Posebnupozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljajuznanje. Stvaralaπtvo je najviπi stupanj osposobljenosti te gatreba poticati kako bi uËenici iskazali svoju osobnost:izradba plakata, pojmovna mreæa, geografska priËa, izradbaturistiËkoga prospekta, slikokarte i sl.

U tom uzrastu, kada uËenici preispituju svoje vrijednostii vrijednosti drugih, jako je vaæno promicanje ljubavi iponosa prema zaviËaju i domovini. Kartografska pismenostobrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Natoj je razini, uz opÊe geografske karte, potrebno koristiti itematske karte kako bi uËenici πto bolje uoËili neku pojavui proces u prostoru.

Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanjauËenika iz niæih razreda: priroda i druπtvo (znanja ozaviËaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz opÊegeografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijekistiËu sliËnosti i razlike i poveznice s geografskomobiljeæjima Republike Hrvatske. Nastavni program izgeografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je

dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dioRepublika Hrvatska. Tema o topografskim kartamaobrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uËenici veÊsvladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav upravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio RepublikaHrvatska obrauje se analitiËko-sintetiËkim pristupom. Tuse obrauju prirodno-geografska obiljeæja, zatimdemografska obiljeæja, raznolike veze Hrvatske (druπtvene,gospodarske, politiËke) i svijeta te geografska raznolikostHrvatske i regionalizacija. U treÊem se dijelu obraujuprirodno-geografske osobitosti i druπtveno-geografskaobiljeæja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.

Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moæe semijenjati ovisno o regiji u kojoj se πkola nalazi. Posebnupozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljajuznanje. Sloæenu prostornu stvarnost nemoguÊe je spoznatibez odgovarajuÊe kartografske pismenosti. Nastavageografije treba omoguÊiti sjecanje kartografskih znanja,umijeÊa i navika koriπtenja karte kao izvora informacija.Kartografski su znakovi sredstvo izraæavanja, kojima sebolje nego bilo kojim drugim znakovima, pruæainformacija o: poloæaju, geografskim obiljeæjima ibrojËanim vrijednostima sadræaja (pojava i procesa) uprostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo unastavi geografije.

IzvanuËioniËka nastava geografije vrlo je vaæna ustjecanju znanja, umijeÊa i navika, a ima i velike odgojnevrijednosti. UËitelj/uËiteljica treba planirati takvu nastavuza odreene programske sadræaje koji se mogu obraditi unaselju, bliæoj i daljoj okolici. Terenska i izvanuËioniËkanastava treba biti logistiËki i struËno dobro pripremljena, usuodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima(povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadatakanastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla zatimski rad kako bi uËenici usvojili odreene vrijednosti iusvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudimai poπtovanja tuega rada. Promicanje ljubavi premazaviËaju i domovini stalna je zadaÊa nastave geografije, aogleda se u vrijednostima kao πto su: znatiæelja ioduπevljenje prirodom i prirodnim pojavama, æelja zaoËuvanjem i zaπtitom prirodne i kulturne baπtine, ekoloπkasvijest i zaπtita biljnoga i æivotinjskoga svijeta, osjeÊaj zalijepo i duhovnu stranu æivota, ponos zaviËajem idomovinom.

Izborne su teme predloæene kao projekti i istraæivanja.

5. RAZRED

TEME1. Oblik i veliËina Zemlje

KljuËni pojmovi: oblik i veliËina Zemlje, sila teæa,globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti i opisati barem jedandokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloæitivaænost znanosti i tehnologije u spoznajama o oblikuZemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

293

Page 296: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Mjesec); znati povrπinu Zemlje; opisati oblik Zemlje(kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz(model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juænipol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile teæe inavesti primjere.

2. Razmjeπtaj kontinenata i oceanaKljuËni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka.Obrazovna postignuÊa: imenovati te na geografskojkarti i globusu pokazati kontinente i oceane; na kartiobrazloæiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovatii pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati iopisati kopnenu i vodenu polutku.

3. Zemlja u svemiruKljuËni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodnisateliti, MjeseËeve mijene.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost Sunca zaæivot na Zemlji; opisati SunËev sustav i nabrojitinazive planeta; razlikovati svemir od galaktike teplanet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite odumjetnih; nabrojiti MjeseËeve mijene i prepoznati ihna nebu.

4. Geografska mreæaKljuËni pojmovi: meridijani, paralele, geografskamreæa.Obrazovna postignuÊa: razlikovati paralele odmeridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti;odrediti smjeπtaj zadanog mjesta na geografskoj karti(sjeverno ili juæno od ekvatora i istoËno ili zapadnood poËetnoga meridijana); navesti primjer vaænostitoËnog odreivanja smjeπtaja.

5. Gibanja Zemlje i godiπnja dobaKljuËni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje,toplinski pojasi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati Zemljinu rotacijuod revolucije; odrediti na crteæu smjer rotacije itrajanje te posljedicu (smjena dana i noÊi); povezatinagnutost Zemljine osi i razliËitu osvijetljenostZemlje; prepoznati poloæaj Zemlje u razliËita godiπnjadoba; usporediti izmjenu godiπnjih doba na sjevernoji juænoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu;navesti datume poËetka godiπnjih doba i trajanje danai noÊi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa ipokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisatiosnovna obiljeæja toplinskih pojasa; na karti i globusuodrediti smjeπtaj Hrvatske i navesti u kojem setoplinskom pojasu nalazi.

6. Mjesno i pojasno vrijemeKljuËni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumskagranica, sumraËnica.Obrazovna postignuÊa: razlikovati na crteæimamjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na kartivremenskih zona Europe u kojem se vremenskompojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu;obrazloæiti vaænost raËunanja vremena u svijetu;

izraËunati na valjku za vrijeme razliku u vremenuZagreba i nekoliko gradova svijeta.

7. Prikazivanje Zemljine povrπineKljuËni pojmovi: geografska karta, kartografskiznakovi, tumaË znakova.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti πto je geografskakarta; opisati koji se sadræaji na geografskim kartamaprikazuju bojom, kartografskim znakovima inatpisima; razlikovati na geografskoj kartikartografske znakove, pravilno ih tumaËiti iprimjenjivati; navesti primjere primjene geografskihkarata u svakodnevnom æivotu.

8. Mjerilo i vrste karataKljuËni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata,atlas.Obrazovna postignuÊa: prepoznati na geografskojkarti grafiËko i brojËano mjerilo; odrediti naprimjerima iz atlasa vrste geografskih karata premasadræaju; prepoznati na crteæu topografske znakove injima se sluæiti; izmjeriti na karti zaviËaja uz pomoÊtrokuta ili πestara zraËnu udaljenost te ju oËitati nagrafiËkom mjerilu; odabrati odgovarajuÊu tematskukartu u konkretnoj situaciji.

9. OrijentacijaKljuËni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas.Obrazovna postignuÊa: orijentirati se u prostoru(izvan uËionice); orijentirati kartu ili plan u okoliπuπkole; uspjeπno se kretati uz pomoÊ kompasa, skice,plana, karte u okoliπu πkole; obrazloæiti vaænostorijentacije u svakodnevnom æivotu.

10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sileKljuËni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera ilitosferne ploËe, unutarnje sile, mlada i stara gorja.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na crteæuunutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteæu magmui lavu; opisati na crteæu pomicanje litosfernih ploËa;opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeriiz RH); razlikovati na crteæu epicentar i hipocentar;predvidjeti moguÊnosti zaπtite u vrijeme potresa;navesti primjere pruæanja pomoÊi stradalima odpotresa; prepoznati na crteæu boru i rasjed; navesti ina karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja uRepublici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeæjauz pomoÊ fotografija.

11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskimprocesimaKljuËni pojmovi: krπki, obalni, rijeËni, ledenjaËki ipustinjski reljef.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto se reljefneprestano mijenja (primjeri iz zaviËaja...); navestivanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere(po moguÊnosti iz zaviËaja); razlikovati reljefneuzvisine i udubine te krπke oblike reljefa (polje ukrπu, ponikva, πkrapa, πpilja, jama, sige); prepoznati na

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

294

Page 297: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

crteæu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif,æalo), rijeËni reljef (rijeËna dolina u obliku slova V),ledenjaËki reljef (ledenjaËka dolina u obliku slova U),pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati naterenskoj nastavi reljefne oblike u zaviËaju i razvrstatiih po pripadajuÊem tipu reljefa.

12. MoreKljuËni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora. Obrazovna postignuÊa: navesti znaËenje mora (naprimjeru Jadranskoga mora); opisati na crteæima,fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora(slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojitigibanja mora: valove, morske mijene i morske struje;razlikovati na crteæu ili u prirodi plimu i oseku te nakarti hladne i tople morske struje; razlikovati na kartiRepublike Hrvatske i Europe razvedene odnerazvedenih obala; nabrojiti najveÊe oneËiπÊivaÊemora i predloæiti mjere za zaπtitu mora.

13. Vode na kopnuKljuËni pojmovi: tekuÊice i stajaÊice, moËvare.Obrazovna postignuÊa: razlikovati tekuÊice odstajaÊica; opisati promatranjem crteæa ili fotografijavodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda uzaviËaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na kartiizvor, korito i rijeËno uπÊe; razlikovati deltu i estuariji prepoznati ih na karti; prepoznati na karti RepublikeHrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera premapostanku; opisati vaænost moËvara; prosuditi analizomfotografija kako neravnomjeran raspored voda uprirodi utjeËe na æivi svijet; izdvojiti na karti zaviËajavode stajaÊice od tekuÊica i navesti primjer njihovevaænosti.

14. Vrijeme i klimaKljuËni pojmovi: vrijeme, klima, zraËni omotaË,temperatura zraka, tlak zraka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati πto je vrijeme, a πtoklima; na crteæu izdvojiti najzastupljenije plinove uzraËnom omotaËu; na crteæu presjeka zraËnogaomotaËa izdvojiti troposferu i obrazloæiti njenoznaËenje za æivot Ëovjeka; opisati kako se zagrijavaZemlja i zraËni omotaË; povezati ovisnosttemperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskojvisini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oËitatitemperaturu zraka na termometru; opisati glavnevrste padalina; oËitavati klimatske dijagrame;razlikovati na sinoptiËkoj karti visoki i niski tlak;opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone;obrazloæiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteæustalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima;imenovati naπe najËeπÊe vjetrove (bura i jugo).

15. Tipovi klime, biljni i æivotinjski svijetKljuËni pojmovi: tipovi klima, biljni i æivotinjskisvijet, vrste tla u Hrvatskoj. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako tipovi klimaovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora(ukljuËujuÊi i morske struje) i nadmorskoj visini;imenovati osnovne tipove klima i pokazati na kartiprostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovnaobiljeæja pojedine klime i usporediti ih uz klimatskedijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i æivotinjskisvijet uz pomoÊ fotografija; nabrojiti tipiËne æivotinjepojedinih biljnih podruËja; razlikovati tipove tlaHrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloæitivaænost humusa i izmjeriti njegovu debljinu uzaviËaju.

16. Prirodna bogatstva i oËuvanje okoliπaKljuËni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi ineobnovljivi izvori energije, preradba otpada. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost sirovina ienergije za æivot i rad Ëovjeka; razlikovati nafotografijama ili crteæima obnovljive i neobnovljiveizvore energije; obrazloæiti vaænost pravilnogaodlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklaæu.

IZBORNE TEME1. ZaviËaj na topografskoj karti2. Astronomija u geografiji3. Reljef zaviËaja4. Vode u zaviËaju5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviËaju6. Zaπtita okoliπa - potok, rijeka, jezero, more u

zaviËaju, ili pravilno odlaganje otpada

6. RAZRED

TEME1. Stanovniπtvo

KljuËni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoÊanaseljenosti, razliËitost ljudi. Obrazovna postignuÊa: navesti pribliæan brojstanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanjebroja stanovnika; obrazloæiti gustoÊu naseljenosti iizraËunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzrokerijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostoreguste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasneskupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike iobrazloæiti njihovu vaænost; razlikovati rodnost odsmrtnosti i izraËunati prirodnu promjenu; odrediti πtoje prirodni pad, a πto prirodni porast stanovniπtva;opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaËitirazliku izmeu migracija u proπlosti i danas;obrazloæiti vaænost praÊenja podataka o stanovniπtvu.

2. GospodarstvoKljuËni pojmovi: BDP (bruto druπtveni proizvod),gospodarske djelatnosti, globalizacija.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

295

Page 298: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: nabrojiti skupine ljudskihdjelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne ikvartarne) i imenovati pripadajuÊa im zanimanja;obrazloæiti Ëemu nam sluæe podatci o BDP-u;razvrstati na temelju statiËkih podatka dræave premaBDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijenezemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske uodnosu na ostale dræave svijeta; opisati dva do triproblema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjerglobalizacije i obrazloæiti kako globalizacijasvakodnevno omoguÊuje povezivanje sve viπe ljudi.

3. Meunarodne organizacijeKljuËni pojmovi: meunarodne organizacije: UN,EU, NATO i G7/G8.Obrazovna postignuÊa: opisati vaænost UN-a inajvaænijih organizacija svijeta; navesti dva do triprimjera prava djece iz Deklaracije o pravima djetetaUNICEF-a; obrazloæiti vaænost prirodne i kulturnebaπtine u Republici Hrvatskoj pod zaπtitomUNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU.

4. Geografski poloæaj, smjeπtaj AzijeKljuËni pojmovi: Euroazija, geografski smjeπtaj,geografski poloæaj.Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti odreditigranicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloæaj ismjeπtaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnurazvedenost; obrazloæiti vaænost morskih prolaza,tjesnaca i najveÊih luka.

5. Reljef u pokretuKljuËni pojmovi: dubokomorski jarci, nabraneplanine i gromadna gorja, visoravni, depresije.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako je pomicanjelitosfernih ploËa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije;izdvojiti i pokazati na geografskoj kartidubokomorske jarke, nabrane planine i gromadnagorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografijenjihova obiljeæja; obrazloæiti pojam i na karti odreditismjeπtaj ≈pacifiËkog vatrenog prstena«; procijenitiprednosti i nedostatke æivljenja uz vulkane i obale.

6. Pustinje i nafta AzijeKljuËni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta,zemni plin, naftovod.Obrazovna postignuÊa: prepoznati na klimatskimdijagramima tipove klime i pridruæiti im pripadajuÊebiljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruËja;obrazloæiti pojam kontinentalnosti; pokazati nageografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije;odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruËjaAzije; obrazloæiti vaænost nafte i zemnoga plina zagospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte;navesti primjere i probleme suvremenoga transportanafte; obrazloæiti vaænost sustava za natapanje iizdvojiti negativne posljedice.

7. Tradicija i suvremenost AzijeKljuËni pojmovi: stare kulture i civilizacije,suvremenost.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænijeravniËarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaËenjeu naseljenosti i nastajanju drevnih kultura icivilizacija; usporediti tradicionalni naËin æivota saæivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitostigraditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedicemigracija selo - grad; obrazloæiti vaænost kulturno-povijesne baπtine i raznolikosti vjera za turistiËkudjelatnost.

8. Monsunska AzijaKljuËni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dæungla,tropske kulture.Obrazovna postignuÊa: opisati razliËitost i vaænostmonsuna; odrediti prostorni obuhvat MonsunskeAzije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjeneprehrani domaÊega stanovniπtva i izvozu; opisatiproblem krËenja dæungle; usporediti na tematskojkarti gustoÊu naseljenosti Monsunske i ostalihdijelova Azije; pokazati na geografskoj karti iimenovati najveÊe gradove.

9. Indija, Kina, JapanKljuËni pojmovi: les, morske struje, velegradovi.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti iusporediti smjeπtaj Indije, Kine i Japana; usporediti nagrafikonu kretanje broja stanovniπtva i dobno-spolnustrukturu, a na tematskim kartama gustoÊunaseljenosti; opisati poveznost lesa i naseljenosti;obrazloæiti povezanost mosrkih struja i ribarstva;izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije,Kine i Japana; nabrojiti najvaænije izvozne proizvode;obrazloæiti utjecaj navedenih dræava na svjetskotræiπte; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.

10. Geografski poloæaj i prirodno-geografskaobiljeæja AfrikeKljuËni pojmovi: Gondvana, zenitne kiπe, pasat, Sahel.Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj kartipoloæaj Afrike prema ostalim kontinentima;obrazloæiti na geografskoj karti smjeπtaj Afrike;pokazati na geografskoj karti i imenovati mora ioceane koji okruæuju Afriku te Sueski kanal i opisatinjegovu prometnu vaænost; pokazati na geografskojkarti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti;obrazloæiti povezanost hladnih morskih struja ipustinja; obrazloæiti razliku izmeu Visoke i NiskeAfrike; usporediti i pokazati na geografskoj kartiAfrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnostSahela; obrazloæiti nastanak i posljedice pasata izenitnih kiπa.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

296

Page 299: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

11. Voda i æivot AfrikeKljuËni pojmovi: oaza, akumulacijska brana,tektonska jezera.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije rijeke iusporediti njihovu vaænost; obrazloæiti vaænost dolineNila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditiprednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskihbrana; opisati proces πirenja pustinja i posljedice;pokazati na geografskoj karti najveÊa tektonska jezera;navesti probleme obilja i nedostatka vode.

12. Suvremena AfrikaKljuËni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost,monokultura, rudna bogatstva.Obrazovna postignuÊa: analizirati pomoÊu grafikonadinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliËitostrasa, vjera i jezika; obrazloæiti probleme niskegospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na kartipodruËja bogata rudama, energijom i πumama;rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu;izdvojiti suvremene probleme stanovniπtva i navestiprimjere moguÊih rjeπenja.

13. Turizam AfrikeKljuËni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee,safarijski turizam, prirodni rezervati.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti preduvjete razvojaEgipta; opisati utjecaj mora, spomeniËke baπtine,tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike;obrazloæiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata injihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati nakarti najvaænija turistiËka odrediπta.

14. Gana i JuænoafriËka Republika (JAR)KljuËni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti iusporediti smjeπtaj Gane i JAR-a; opisati preduvjetegospodarskoga razvoja; obrazloæiti prednosti inedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojitinajvaænije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a;izdvojiti i pokazati na karti najveÊe gradove.

15. OtkriÊa i podjela AmerikeKljuËni pojmovi: geografska otkriÊa Amerike,europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetnikanal.Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj kartipoloæaj i smjeπtaj Amerike; obrazloæiti druπtveno-prostornu podjelu Amerike i pokazati ju nageografskoj karti; obrazloæiti prometnu vaænostPanamskoga kanala; pokazati na geografskoj kartismjerove i navesti posljedice naseljavanja.

16. Prirodno-geografska obiljeæja AmerikeKljuËni pojmovi: gejzir, tornado i hariken,prerija/pampa/campos, selvas, llanos.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartireljefne cjeline Sjeverne i Juæne Amerike i opisatinjihova obiljeæja; obrazloæiti utjecaj vanjskih procesa i

unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojitiklimatske Ëinitelje, usporediti klime i biljni svijetAmerika; usporediti i analizirati na crteæu i tematskojkarti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizomfotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa[ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najveÊa jezera inajdulje rijeke i opisati njihov znaËaj.

17. Stanovniπtvo i gospodarstvo AmerikeKljuËni pojmovi: druπtvena obiljeæja Amerike,doseljavanje.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uz grafikonkretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustoÊunaseljenosti, vjersku, jeziËnu i gospodarsku strukturustanovniπtva; opisati znaËajke velegradova i izdvojitiprobleme æivljenja u njima.

18. SAD i KanadaKljuËni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalniparkovi.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pretpostavkegospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloæitipodjelu na poljoprivredne pojase s primjerimaprednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj kartii imenovati najveÊe gradove SAD-a i Kanade;odrediti gospodarski i politiËki znaËaj SAD-a usvijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove(Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisatinjihove osobitosti.

19. MeksikoKljuËni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka. Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj kartipoloæaj i smjeπtaja Meksika; opisati gospodarskupovezanost Meksika i SAD-a; navesti problemenekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradoveMeksika; opisati gospodarsku vaænost nafte i turizmatemeljena na starim kulturama Maya, Azteka iTolteka.

20. Brazil, Argentina, »ileKljuËni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed.Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj kartipoloæaj i smjeπtaj Brazila, Argentine i »ilea; opisatiposebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna,druπtvena i gospodarska obiljeæja Brazila (razlikaizmeu priobalja i unutraπnjosti) Argentine i »ilea;opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojitispecifiËnost poloæaja »ilea i utjecaj na naseljenost igospodarstvo; navesti primjere najpoznatijihturistiËkih odrediπta i prirodnih osobitosti (Iquasú,Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes).

21. AustralijaKljuËni pojmovi: veliki koraljni greben, arteπkibunari, endemi.Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti svijetaodrediti geografski poloæaj i smjeπtaj; pokazati iopisati reljefne osobitosti Australije; protumaËitinastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

297

Page 300: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

i prostor prevladavanja; analizirati problem vode ivaænost arteπkih bunara; navesti primjere ranogaodvajanja kopna Australije (endemi) i opisatiosobitosti biljnoga i æivotinjskoga svijeta; obrazloæitiutjecaj prirodne osnove na neravnomjeran rasporedstanovniπtva; nabrojiti glavne gospodarske grane;imenovati i pokazati na karti Australije najvaænijegradove.

22. OceanijaKljuËni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam Oceanije;izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otoËneskupine; obrazloæiti njihov postanak, turistiËku iprometnu vaænost; usporediti prirodna i druπtvenaobiljeæja Sjevernoga i Juænoga otoka; imenovati i nageografskoj karti pokazati najveÊe gradove.

23. Polarni krajeviKljuËni pojmovi: polarno podruËje.Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti i globusupokazati polarna podruËja (Arktik, Grenland,Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obziromna geografski poloæaj, klimu, biljni i æivotinjski svijet;istaknuti ekoloπko znaËenje polarnih podruËja.

IZBORNE TEME1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviËaju na

druge kontinente2. PacifiËki vatreni prsten3. OneËiπÊenje i zaπtita okoliπa - sjeËa tropskih

kiπnih πuma Amazonije4. Velika geografska otkriÊa5. Hrvati u Novom svijetu

7. RAZRED

TEME1. Pojam, veliËina, smjeπtaj i poloæaj Europe

KljuËni pojmovi: geografski poloæaj i smjeπtaj.Obrazovna postignuÊa: opisati uz pomoÊ geografskekarte pojam Europe i Euroazije; pokazati nageografskoj karti krajnje toËke Europe i istaknutipovoljan poloæaj i smjeπtaj; usporediti na grafikonuveliËinu Europe s drugim kontinentima.

2. Reljef EuropeKljuËni pojmovi: geoloπke ere, mlada, stara i prastaraEuropa, stijene po postanku. Obrazovna postignuÊa: nabrojiti geoloπke ere;izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazatii opisati na geografskoj karti reljefne razliËitosti.

3. Mora i obale, obiljeæja i znaËenje voda nakopnuKljuËni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenostobale, vode na kopnu.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartieuropska mora, najveÊe poluotoke, otoke, zaljeve,morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloæitirazvedenost obala; usporediti obale po postanku igospodarskoj iskoriπtenosti; analizirati vaænost rijekaza gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidro-energija); nabrojiti sljevove i najvaænije rijeke te ihpokazati na geografskoj karti; opisati vaænost kanalaRajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezeraprema postanku.

4. Klima i biljni pokrov KljuËni pojmovi: klimatski elementi i Ëimbenici,maritimnost.Obrazovna postignuÊa: navesti primjere utjecajaklimatskih Ëimbenika na klimu Europe; obrazloæiti nageografskoj karti maritimnost; analizirati klimatskedijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta;navesti i opisati primjere oËuvanja bioloπkeraznolikosti.

5. StanovniπtvoKljuËni pojmovi: sastav stanovniπtva, naseljenost,prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija.Obrazovna postignuÊa: opisati na grafikonu kretanjebroja stanovnika; navesti pribliæan broj stanovnikaEurope; analizirati na tematskim kartama gustoÊunaseljenosti; razlikovati smjerove migracija u proπlostii danas te njihove uzroke i posljedice; protumaËitirazliËitost etniËkoga i jeziËnoga sastava stanovniπtva(indoeuropski jezici); obrazloæiti na grafikonudemografsku tranziciju.

6. Gospodarstvo EuropeKljuËni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija. Obrazovna postignuÊa: nabrojiti preduvjete razvojagospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije iurbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovatistupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruËja;obrazloæiti razliku izmeu konurbacije, satelitskogagrada i aglomeracije i navesti primjer; analiziratigrafikon gospodarske strukture.

7. Ujedinjeno Kraljevstvo i FrancuskaKljuËni pojmovi: otoËna zemlja, pomorstvo,kolonijalizam.Obrazovna postignuÊa: usporediti na geografskoj kartipoloæaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske;prosuditi utjecaj geografskoga poloæaja na kolonijalnaosvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloæitivaænost prometnoga povezivanja; izdvojiti sliËnosti irazlike gospodarstva; pokazati na geografskoj kartiveÊe gradove i opisati posebnosti.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

298

Page 301: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Ostale dræave Zapadne EuropeKljuËni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort,vjetroelektrane.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartizemlje Beneluksa i Republiku Irsku i njihove najveÊegradove; obrazloæiti prirodne i druπtvene osobitostizemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanaki analizirati vaænost poldera; prosuditi vaænostRotterdama - Europoorta u pomorskom prometusvijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana iopisati njihovu vaænost; imenovati sjediπtameunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa;opisati ulogu EU i SAD-u u gospodarskimpromjenama Irske.

9. Skandinavske dræaveKljuËni pojmovi: ledenjaËki reljef, ugrofinski jezici.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartidræave Skandinavije, njihove najveÊe gradove; opisatiutjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanjereljefa; obrazloæiti vaænost i utjecaj mora nagospodarstvo i æivot; navesti razloge rijetkenaseljenosti; obrazloæiti gospodarski razvojskandinavskih dræava; izdvojiti posebnosti dræava;opisati osobitosti æivljenja uz polarnicu.

10. Ostale dræave Sjeverne EuropeKljuËni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalnaenergija.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartiBaltiËke dræave, Island i Dansku te njihove glavnegradove i obrazloæiti njihov smjeπtaj i poloæaj;obrazloæiti sliËnosti BaltiËkih dræava i izdvojitiprirodne razliËitosti Danske i Islanda; opisati vaænostgeotermalne energije i energije vjetra; oËitati iobrazloæiti na statistiËkim podatcima glavnegospodarske osobitosti dræava.

11. NjemaËkaKljuËni pojmovi: ujedinjenje NjemaËke, gospodar-stvena razvijenost, Ruhrstadt.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti iobrazloæiti vaænost geoprometnoga poloæajaNjemaËke; obrazloæiti znaËajke suvremenogagospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranihradnika; imenovati i pokazati na karti najvaænijegradove i konurbaciju; opisati znaËenje velikih lukana estuarijima.

12. Alpske dræaveKljuËni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam.Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti pokazati iimenovat alpske dræave; opisati utjecaj reljefa naklimu i biljni svijet; obrazloæiti vaænost planinskogareljefa u gospodarskom razvoju (HE); navestiprimjere utjecaja prirodne osnove i kulturne baπtinena turizam; izdvojiti sliËnosti i razlike meu dræavamaalpskoga prostora; navesti obiljeæja gospodarskogarazvoja i politiËku neutralnost ©vicarske.

13. Ostale dræave Srednje EuropeKljuËni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarskatranzicija.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti iimenovati ostale dræave Srednje Europe i njihoveveÊe gradove; opisati razliËitost PribaltiËke i Panonskenizine; obrazloæiti vaænost crnice i lesa zapoljoprivrednu proizvodnju; usporediti druπtvene igospodarske karakteristike dræava; analizirati sliËnostii razlike Ruhra i ©lezije (©ljonska); navesti primjereturizma gradova (Prag, Budimpeπta, Krakow).

14. Europsko SredozemljeKljuËni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijskikrug.Obrazovna postignuÊa: opisati i pokazati na kartiobiljeæja geografskoga smjeπtaja i poloæajaSredozemlja te pripadajuÊa mora, morske prolaze,morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti svojstva igibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovatina fotografiji ili crteæu reljefne oblike u krπu;obrazloæiti znaËenje Sredozemlja kroz povijest iutjecaj na danaπnji gospodarski razvoj i kulturu.

15. ItalijaKljuËni pojmovi: srediπnji poloæaj, turizam.Obrazovna postignuÊa: opisati i pokazati nageografskoj karti poloæaj i smjeπtaj Italije uSredozemlju; obrazloæiti utjecaj prirodne i kulturnebaπtine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednakagospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti iimenovati vaænije gradove i izdvojiti njihoveposebnosti; obrazloæiti ulogu i znaËenja Vatikana umeunarodnim odnosima.

16. Ostale dræave Juæne EuropeKljuËni pojmovi: primorska i pomorska dræava.Obrazovna postignuÊa: usporediti i izdvojitiposebnosti dræava i njihovih vaænijih gradova;obrazloæiti razliku izmeu pojmova primorska ipomorska dræava; usporediti pomorsku vaænost uvrijeme geografskih otkriÊa i danas; opisati vrsteturizma u pojedinim dræavama.

17. Dræave JugoistoËne EuropeKljuËni pojmovi: Crnomorske dræave, kontinentskedræave, etniËki i vjerski mozaik.Obrazovna postignuÊa: opisati na geografskoj kartiprometni poloæaj i pokazati najvaænije prometnepravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske ikontinentske dræave; obrazloæiti etniËki i vjerskimozaik naroda; pokazati na geografskoj karti iimenovati dræave i glavne gradove; opisati prirodno-geografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una,kanjon Tare, Ohridsko jezero...).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

299

Page 302: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

18. RusijaKljuËni pojmovi: merzlota, lesostepa.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti Rusiju kao najveÊudræavu svijeta; obrazloæiti na geografskoj karti poloæajna dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti iprobleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati nageografskoj karti i imenovati najvaænije gradove teizdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalskojezero, KamËatka).

19. Ostale dræave IstoËne EuropeKljuËni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda.Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati nageografskoj karti dræave i najveÊe gradove; navestimoguÊnosti prometnoga povezivanja IstoËne Europes ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporeditistupanj gospodarskoga razvoja IstoËne Europe sostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonomzaπtiÊene prirodne posebnosti i ekoloπke probleme(Beloveπka praπuma, »ernobil).

20. Ujedinjavanje EuropeKljuËni pojmovi: ujedinjavanje Europe, EuropskaUnija.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti razloge, vaænost ioblike udruæivanja u Europi; opisati proces proπirivanjaEU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirativaænost i ulogu EU-a u Europi i svijetu.

21. Hrvatska u EuropiKljuËni pojmovi: europske integracije.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na geografskojkarti smjeπtaj i poloæaj Republike Hrvatske u Europi;opisati proces proπirivanja EU-a i mjesto RepublikeHrvatske u europskim integracijama; navesti primjeresuradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugimgospodarskim zajednicama; pronaÊi na internetupodatke o ambasadama i konzularnim predstav-niπtvima u naπoj dræavi.

22. Prometni sustav i prometna povezanostEuropeKljuËni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa,prometno povezivanje.Obrazovna postignuÊa: opisati na prometnoj kartivaænost prometnoga povezivanja i njegove veze sgospodarskim razvojem; obrazloæiti razvoj glavnihvrsta prometa i glavna obiljeæja prometnog sustavaEurope; obrazloæiti vaænost i na geografskoj kartipokazati paneuropske prometne koridore; navestiprimjere globalizacije u prometu; sluæiti seinternetom u traæenju prometnih informacija.

23. Nesklad u gospodarskom razvoju EuropeKljuËni pojmovi: æivotni standard, ≈jezgra« i≈periferija«.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam razvijenostii usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarskerazvijenosti po BDP-u i æivotnom standardu;obrazloæiti pojam gospodarske jezgre i periferijeEurope; odrediti mjesto razvijenosti RepublikeHrvatske u odnosu na ostale dræave; izdvojiti uzrokenejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;obrazloæiti uzroËno - posljediËne veze urbanizacije idrugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije,razvoja prometa, obiljeæje i migracija...); nabrojitiuzroke te opisati posljedice litoralizacije.

8. RAZREDTEME1. Geografska πirina i duæina

KljuËni pojmovi: geografska πirina i duæina.Obrazovna postignuÊa: odrediti geografsku πirinu iduæinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. ugeografskoj mreæi; navesti primjer vaænosti geografskemreæe, odnosno toËnog odreivanja geografskogasmjeπtaja; odreivanje smjeπtaja uz pomoÊ GPSureaja.

2. Topografske karteKljuËni pojmovi: topografske karte, topografskiznakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav(GIS), azimut.Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovatiosnovne elemente sadræaja topografskih karata; Ëitatisadræaj topografske karata, analizirati ga te orijentiratilist karte; sluæiti se grafiËkim i brojËanim mjerilom;odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanogamjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uztopografsku kartu i GPS; obrazloæiti vaænosttopografske karte i geografskoga informacijskogasustava i njihovu primjenu; navesti tko izraujesluæbene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti.

3. Hrvatska - srednjoeuropska i sredozemnazemljaKljuËni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna zemlja,dræavnost, kulturno-civilizacijski krugovi.Obrazovna postignuÊa: odrediti geografski smjeπtaj ipoloæaj Hrvatske na geografskoj karti Europe;obrazloæiti i pokazati na geografskoj karti zaπto jeHrvatska srednjoeuropska i sredozemna dræava teutjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovatipojmove: dræavnost, suverenitet, meunarodnopriznanje.

4. Prometno-geografski poloæaj HrvatskeKljuËni pojmovi: tranzitni poloæaj Hrvatske - prometnipravci, hrvatski prag, prometna infrastruktura.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam tranzita;imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

300

Page 303: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

pravce te odrediti koje dijelove Europe i dræavepovezuju; prosuditi vaænost hrvatskoga praga zapromet; imenovati najvaænije pomorske, rijeËne izraËne luke i pokazati ih na geografskoj karti; odreditiprometni poloæaj zaviËaja u Republici Hrvatskoj.

5. VeliËina, granice i oblik teritorija HrvatskeKljuËni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliËinateritorija, hrvatska potkova.Obrazovna postignuÊa: na karti pokazati i opisatigranicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora(unutraπnje i teritorijalno more) i epikontinentskipojas; usporediti povrπinu Hrvatske s drugimdræavama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazatina karti 20 æupanija i Grad Zagreb.

6. Reljef HrvatskeKljuËni pojmovi: krπ, sredogorje, poloji, rijeËneterase, lesne zaravni.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste stijena premapostanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj;imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje,rijeËne terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati procesnastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krπkereljefne oblike; obrazloæiti posebnosti krπkoga reljefa injegovu vaænost za æivot Ëovjeka; usporeditigospodarsko znaËenje pojedinih reljefnih oblika;prepoznati i opisati reljefne oblike zaviËaja.

7. Klima, biljni svijet i ekoloπki problemiHrvatskeKljuËni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija,tlo.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti klimatskeËimbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatskedijagrame tipove klime i odrediti prostorprevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloæiti iusporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju;nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloæitimeuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisatiutjecaj klime na æivot Ëovjeka; navesti primjereutjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo;razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloæiti problemkiselih kiπa i navesti primjer.

8. Rijeke i jezera HrvatskeKljuËni pojmovi: slijev, porjeËje, jezera po postanku,moËvare, melioracija.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartirijeke, jezera i moËvare Hrvatske; odrediti nageografskoj karti porjeËje najvaænije rijeke zaviËaja;odrediti na geografskoj karti rijeËnu razvodnicu irijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijeËnihuπÊa; oËitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka inavesti primjere zaπtitu od poplava; opisatispecifiËnost rijeka i jezera; obrazloæiti pojam i vaænostmelioracije; opisati vaænost voda za gospodarstvo ivodoopskrbu zaviËaja.

9. Stanovniπtvo - broj i razmjeπtajKljuËni pojmovi: popis stanovniπtva, kontinuitetnaseljenosti, prostorni razmjeπtaj.Obrazovna postignuÊa: opisati na tematskim kartama igrafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke iposljedice kretanja broja stanovnika; usporediti nagrafikonu ili statistiËkim podatcima broj stanovnikaHrvatske s drugim dræavama; pokazati i obrazloæiti nakarti gustoÊu naseljenosti; obrazloæiti razlog promjenakretanja apsolutnoga broja stanovniπtva Hrvatske;usporediti na statistiËkim podatcima kretanje brojastanovnika naselja/æupanije s Republikom Hrvatskom.

10. Strukture stanovniπtva i gospodarstvaKljuËni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna igospodarska struktura stanovniπtva.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti analizom grafikonabioloπku, nacionalnu, vjersku i jeziËnu strukturustanovniπtva Hrvatske; navesti da je Hrvatska dræavaHrvata i nacionalnih manjina; obrazloæiti analizomdobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveÊanjaudjela starog stanovniπtva analizirajuÊi velike dobneskupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjenedobno-spolne strukture prema podatcima poslje-dnjega popisa stanovniπtva; opisati na grafikonupromjene udjela zaposlenosti po sektorimadjelatnosti.

11. Prirodno i prostorno kretanje stanovniπtvaKljuËni pojmovi: prirodna promjena, migracije.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na grafikonupromjene prirodnoga kretanja stanovniπtva Hrvatske;nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja iobrazloæiti ga; obrazloæiti uzroke i posljediceprostornoga kretanja stanovniπtva kroz povijest;pokazati na geografskoj karti smjerove migracija;usporediti i opisati migracije u naselju/æupaniji smigracijama u RH i nabrojiti posljedice.

12. Hrvatska - EU i svijetKljuËni pojmovi: ministarstvo, europski graanin.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænostukljuËenosti Hrvatske u meunarodne, politiËke,gospodarske, financijske, kulturne, πportske i drugeorganizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; nainternetu znati pronaÊi web stranice Ministarstvavanjskih poslova i europskih integracija te EU-a;obrazloæiti pojam ≈europski graanin«.

13. Geografska raznolikost HrvatskeKljuËni pojmovi: prirodno-geografska, upravno-politiËka i funkcionalna podjela.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke prirodno-geografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskojkarti prirodno-geografske cjeline i makroregije teopisati utjecaj makroregionalnih srediπta; obrazloæitiupravno-politiËku podjelu Hrvatske.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

301

Page 304: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

14. Jadransko moreKljuËni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tipobale.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti podrijetlo nazivaJadrana; pokazati i obrazloæiti poloæaj Jadrana uSredozemlju; usporediti posljedice transgresije iabrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tipobale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga ijuænoga Jadrana; navesti primjere vaænosti mora zaæivot te oneËiπÊenja i zaπtite Jadranskoga mora (naprimjerima iz zaviËaja/iz tiska ili s interneta).

15. Gospodarstvo Primorske HrvatskeKljuËni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda,ribarstvo, solane. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost industrije iprednost njezina razvoja na obali (litoralizacija);pokazati na geografskoj karti vaænije morske luke iprometne pravce, brodogradiliπta i solane te navestinjihovu vaænost; opisati utjecaj prometa nagospodarske promjene; izdvojiti specifiËnostipoljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipiËnepoljoprivredne kulture; odrediti πto je marikultura terazlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti ipokazati na karti RH podruËja pogodna zamarikulturu.

16. Prirodna i kulturna baπtina PrimorskeHrvatskeKljuËni pojmovi: prirodna i kulturna baπtina.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti iimenovati nacionalne parkove i parkove prirodePrimorske Hrvatske; uz fotografije opisati geografskerazloge odabira zaπtite pojedinih podruËja; imenovatikulturno-povijesne spomenike pod zaπtitomUNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisatitradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida ifolklornu baπtinu.

17. Turizam Primorske HrvatskeKljuËni pojmovi: Jadranska turistiËka regija, prirodnei kulturne pretpostavke razvoja.Obrazovna postignuÊa: opisati osnovne prirodne idruπtvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati ina geografskoj karti i pokazati turistiËke regijePrimorske Hrvatske; obrazloæiti vaænost turizma ugospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima;obrazloæiti komplementarnost turizma i ostalihgospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivnei negativne posljedice turizma.

18. Naselja Primorske HrvatskeKljuËni pojmovi: makroregija, naselja.Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti dugu urbanutradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodneosnove na funkcije grada; pokazati na geografskojkarti rijeËku i splitsku makroregiju i njihovanajvaænija gradska srediπta; opisati utjecaj turizma napromjenu funkcija i izgleda seoskih naselja.

19. Prirodna i kulturna baπtina GorskeHrvatskeKljuËni pojmovi: krπki fenomeni, sedrotvorna jezera.Obrazovna postignuÊa: uz fotografije opisatigeografske razloge odabira zaπtite pojedinih krπkihfenomena i πumskih podruËja; izdvojiti podruËja podzaπtitom UNESCO-a; opisati nastanak PlitviËkihjezera; usporediti nacionalne parkove Primorske iGorske Hrvatske; nabrojiti endeme i obrazloæitinjihovu rasprostranjenost; opisati tradicijskograditeljstvo i folklornu baπtinu.

20. Gospodarstvo i naselja Gorske HrvatskeKljuËni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraËkadomaÊinstva, ekoloπki prihvatljiva hrana.Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj kartivaænija naselja; opisati i usporediti tipove seoskihnaselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva;nabrojiti gospodarske moguÊnosti Gorske Hrvatske;obrazloæiti znaËenje oËuvane prirode u funkcijirazvoja turizma i proizvodnji ekoloπki prihvatljivehrane; pokazati na geografskoj karti poloæajhrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizamPrimorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrsteturizma i pokazati na geografskoj karti najvaænijaturistiËka odrediπta.

21. Gospodarstvo Nizinske HrvatskeKljuËni pojmovi: promet, energetika, JANAF,industrija.Obrazovna postignuÊa: odrediti i opisati nageografskoj karti poloæaj Nizinske Hrvatske te vaæneprometne pravce, prometna Ëvoriπta, rijeËne i zraËneluke; imenovati i na geografskoj karti pokazati veÊanalaziπta nafte i zemnog plina te rafinerije; opisatiulogu JANAF-a; obrazloæiti energetsku vaænostDrave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihovenajvaænije industrije.

22. Poljoprivreda i πumarstvo NizinskeHrvatskeKljuËni pojmovi: poljoprivreda, πumarstvo,ribnjaËarstvo.Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i pokazati nageografskoj karti poljoprivredne regije; opisatispecifiËnosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojitivaænije poljoprivredne kulture i vrste stoËarskeproizvodnje; obrazloæiti zaπto je Nizinska Hrvatskanajvaænija poljoprivredna regija; odrediti gospodarskuvaænost hrasta luænjaka za drvnu industriju i izvoz.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

302

Page 305: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

23. Prirodna i kulturna baπtina NizinskeHrvatskeKljuËni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci.Obrazovna postignuÊa: izdvojiti geografske osobitostiparkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vaænostzaπtite moËvarnih staniπta; prepoznati tipiËne oblikeseoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturnespomenike; obrazloæiti utjecaj prirodne osnove naizgled narodnih noπnji.

24. Naselja i turistiËke moguÊnosti NizinskeHrvatskeKljuËni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstveno-ljeËiliπni, seoski i vjerski turizam.Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na kartiveÊa naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarskoznaËenje; pokazati i imenovati na geografskoj kartinajpoznatija turistiËka odrediπta te ih razvrstati premavrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske sostalim turistiËkim regijama.

25. ZaviËajKljuËni pojmovi: zaviËaj, zaviËajnost, regija.Obrazovna postignuÊa: na izvadcima iz katastarskogaplana i zemljiπne knjige (gruntovnice) prepoznatitraæenu Ëesticu i njezina vlasnika, a potom ju pronaÊina terenu; opisati specifiËnosti naseljenosti igospodarstva u zaviËaju; usporediti prirodnu i kulturnubaπtinu zaviËaja s æupanijom ili ostalim dijelovima RH;navesti primjere ugroæenosti i zaπtite okoliπa; sluæiti setematskim kartama zaviËaja i GIS-om.

IZBORNE TEME (izborne teme predlaæu se kao projektii istraæivanja zaviËaja)

1. Karte Hrvatske2. Stanovniπtvo zaviËaja3. Jadransko more4. Prirodna obiljeæja zaviËaja5. Turizam zaviËaja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

303

Page 306: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODTehniËka kultura nastavni je predmet u kojem se stjeËu

opÊa tehniËko-tehnoloπka znanja i razvijaju umijeÊaprimjene ukupno steËenih znanja iz razliËitih nastavnihpredmeta i podruËja. Pritom se razvija djelatna sposobnost,radni odgoj i odgovornost uËenika.

Naime, tehniËko-tehnoloπki sadræaji mogu se izuËavatina πest razina:

E kultura i odgoj,E obrazovanje,E osposobljavanje,E stvaranje tehnologije,E poduzetniπtvo,E istraæivanje i stvaralaπtvo.

U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo napoËetnu razinu ≈kulture i odgoja«, gdje uËenici stjeËuznanje i upuÊuju se u primjenu znanja, ali bez strogeobveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno jezasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementimakoji Ëine jedinstvenu tehniËko-tehnoloπku cjelinu.

Tehnoloπki proces (TP) Ëine tehniËki materijalnielementi, a ukljuËivanjem Ëovjeka nastaje radni proces(RP) s dodatnim naznaËenim elementima. Izvoenjeradnoga procesa zapoËinje informacijom o radnoj zadaÊi(I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) itehniËka sredstva (TT) za preradbu materijala premapravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom trebavoditi raËuna o sigurnosti i zaπtiti na radu (Si), socijalno-ekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim uprocesu (Eko).

Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se unjegovu doprinosu raznovrsnim opÊeobrazovnim iodgojnim postignuÊima uËenika osnovne πkole.

Doprinosi su sljedeÊi:1. Govor i komunikacija: usvajanje tehniËkoga nazivlja,

poticanje i vjeæbanje priopÊajnih sposobnosti priraπËlambi tehniËkih izradaka, rasprave o izratku teuvoenje natjecateljskoga komunikativnogaponaπanja.

2. Pojedinac i druπtvo: zajedniËki rad u skupini, poticanjesnoπljivosti i meusobnoga poπtovanja pri izradbiizratka, razvijanje pojedinaËnih sposobnosti iodgovornosti za uËinjeno, profesionalno usmjerenje umeusobnom razgovoru uËenika pri zajedniËkomradu na zadatku.

3. Priroda i tehnika: sustavno razmiπljanje i razvojstrategije za rjeπenje problema, primjena i provjeraprirodoznanstvenih spoznaja u rjeπavanju neposrednezadaÊe, primjena suvremenih tehnoloπkih znanja.

4. Stvaralaπtvo i istraæivanje: poticanje stvaralaπtva isposobnosti oblikovanja pojedinaËnim pokazivanjemosobnih moguÊnosti i pronalazaËko rjeπavanjeproblema, razvoj moguÊnosti predoËivanja prisustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem iprojektiranjem objekata.

5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnostipri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj finemotorike.

6. Odræivi razvoj: pri izvoenju radnih vjeæbi nastajuotpadci, a odræivi razvoj pretpostavlja nastavak æivotai rada na istom lokalitetu.

7. Odræanje neovisnosti dræave i druπtva: ovo moguostvariti samo tehniËki obrazovani i osposobljenigraani.

8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjeæbi uËenicispoznaju da se planskim radom i redom uvijek moæepostiÊi zadovoljavajuÊi ishod.

Navedena postignuÊa nastavnoga predmeta sukladna suusvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeÊuizraæenima kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje,samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajuÊedruπtvo.

CILJCilj je nastave tehniËke kulture izgraditi djelatni,

poduzetniËki i stvaralaËki tehniËko-tehnoloπki naËinmiπljenja te osposobiti uËenike za prepoznavanje iprimjenu tehniËkih tvorevina u æivotnom okruæju.

ZADAΔEOpÊa je zadaÊa nastave tehniËke kulture navesti uËenike

na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologijii razvoj opÊe tehniËke kulture koju Ëine znanje idjelovanje.

PojedinaËne zadaÊe jesu:E upoznati uËenike s vrstama æivotnoga okruæja,

njihovim svojstvima i zadaÊom tehnike;E objasniti pojam tehnike, tehnologije, tehnoloπkoga i

radnoga procesa;E omoguÊiti uËenicima spoznaju znaËenja izraæavanja

tehniËkim crteæom te razvoj elementarnih umijeÊasposobnost i znanje Ëitanja jednostavnih crteæa (npr.tlocrta graditeljskih objekata, plana grada,ponudbenih i sklopnih crteæa tehniËkih tvorevina);

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

304

TEHNI»KA KULTURA

Page 307: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

E upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenunajvaænijih gradivnih materijala za izradbu tehniËkihtvorevina;

E omoguÊiti uËenicima spoznaju primjene sile, rada ienergije te oblike koriπtenja energije za obavljanjerada u razliËitim djelatnostima;

E spoznati temeljne vrste tehniËkih tvorevina, znatinjihovu uporabu i moÊi ih prepoznati u okruæju;

E razviti osnovno umijeÊe pisanja uz pomoÊ raËunala,slanje poruka i traæenje obavijesti na internetu;

E postiÊi naviku koriπtenja tehnoloπkoga algoritma rada,koji ukljuËuje sve sastavne elemente tehniËko-tehnoloπkih sadræaja, pri izvoenju poslova naprimjerima radnih vjeæbi izradbe tehniËkih tvorevina;

E prepoznati moguÊa zanimanja u tehniËko-tehnoloπkoj djelatnosti razliËitih podruËja;

E omoguÊiti uËenicima s posebnim obrazovnimapotrebama (oπteÊena vida, sluha, oteæane glasovnekomunikacije, tjelesnoga oπteÊenja, s lakπimmentalnim smetnjama, s poremeÊajima u ponaπanju)sudjelovanje u radnim vjeæbama i postizanje uspjehau odabranim tehniËko-tehnoloπkim sadræajimaobrazovanja i rada;

E omoguÊiti uËenicima upoznavanje sadræaja izpredloæenoga izbornoga programa za zadovoljenjenjihovih pojedinaËnih interesa.

U procesu ostvarivanja pojedinaËnih zadaÊa trebaustrajno isticati normirano, plansko djelovanje: korak pokorak, i praktiËnu vrijednost onoga πto se radi. Time seneprekidno stvara “tehniËka atmosfera” i osiguravapostizanje navedenih ciljeva obrazovanja u EU.

NAPOMENAProgram tehniËke kulture sastoji se od triju dijelova:

temeljni program, izborni program i izvannastavnedjelatnosti.

Predvia se da bi u nastavi tehniËke kulture trebala bitiprimijenjena iskljuËivo radna metoda u trima inaËicama:

E rad uËenika u tehniËkom pokusu spoznaje sadræaja uskupnome radu;

E rad uËenika u vjeæbi izradbe jednostavnih tehniËkihtvorevina u pojedinaËnome i skupnome radu;

E rad uËenika na projektnom konstrukcijskom zadatkuu skupnom i pojedinaËnome radu.

Posebno je vrijedna inaËica rad uËenika na projektnomzadatku koji se ostvaruje u trima fazama: analiza, sintezaizradbe i ocjenjivanje ostvarenoga, primjerice, u petomrazredu, tema br. 14. NaËin djelovanja mehanizma, moæebiti obraena na sva tri predloæena naËina na primjeruremenskoga mehanizma i to:

E u tehniËkom pokusu, mjerenjem broja okretaja ipromjera remenica te izraËunavanjem prijenosnogomjera;

E u vjeæbi izradbe remenskoga mehanizma premaËvrsto zadanim veliËinama;

E u izradbi projekta i slaganja konstrukcije remenskoga

mehanizma od standardnih elemenata, primjerice,LEGO prema zadanom cilju koji se æeli postiÊi(smjeπtaj mehanizma u ograniËenom prostoru tezadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenogavratila).

Rad u projektnom zadatku razvija opÊe stvaralaËko-istraæivaËke sposobnosti uËenika za rjeπavanje problemskihzadataka.

Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovestiuËenike u ova stanja:

E da vide tvarnu tvorevinu sadræaja teme,E da mjere veliËine tehniËkih tvorevina u tehniËkom

pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina,E da fiziËkim radom neπto i materijalno oblikuju,

naprave, proizvedu, stvore.

Radi toga je u prijedlogu programa veÊina nastavnihtema postavljena opÊenito, tako da se iz naziva ne iπËitavanaËin njihove metodiËke obradbe. Tek nakon pokusneprovedbe program Êe biti konkretnije iskazan, kao npr. zapeti razred.

Izborni programi dopuna su temeljnomu programu.Njima se uËenicima omoguÊuje spoznavanje osnovasuvremene tehnike i tehnologije iz posebnih podruËja testjecanje praktiËnih umijeÊa, ovisno o njihovimsklonostima i psihofiziËkim osobinama. Tako uËenicimogu birati programe koji su potrebni za njihovo daljnjeπkolovanje, te i programe kojima bi stekli neka korisnaznanja i vjeπtine. UËenici ih biraju u petom, πestom,sedmom i osmom razredu prema osobnom interesu;dakako, ovisno o moguÊnostima i opremljenosti πkole.Izborni programi izvode se neprekidno, tijekom πkolskegodine, po dva sata tjedno, odnosno 70 sati godiπnje.Izborni programi izvode se u skupini od najviπe 15 uËenikau slogu po 2 sata.

©kola moæe uËenicima ponuditi slobodan izbor jednogaizbornoga programa ili viπe njih. Vaæno je istaknuti da seslobodnim izborom sadræaja poveÊava motivacija uËenika.

Izvannastavne tehniËke djelatnosti obuhvaÊaju sustavnookupljanje uËenika u tehniËkim sekcijama i klubovimamladih tehniËara. U pravilu, prireuju se i odræavaju uprostorima πkole, po provjerenim programima i u suradnjis udrugama tehniËke kulture. Sudjelovanje u raduizvannastavnih tehniËkih djelatnosti je dragovoljno.

Cjelovit prikaz plana i sadræaja svake nastavne temenaveden je u HNOS-u nastave TehniËke kulture ipredstavlja sastavni dio ovoga programa. HNOS sadræavarazradbu svih tema programa, ukljuËujuÊi ovdje navedeniobvezni dio te dodatne i izborne sadræaje koji se moguobraditi, a ovdje nisu navedeni.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

305

Page 308: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. RAZRED

TEME1. Æivotno okruæje Ëovjeka i zadaÊa tehnike

KljuËni pojmovi: priroda, druπtvo i tehnika.Obrazovna postignuÊa: prepoznati prirodne,druπtvene i tehniËke elemente osobnoga okruæenja.

2. Vidljivi dijelovi osobnoga raËunalaKljuËni pojmovi: srediπnja jedinica raËunala i ulazno- izlazne naprave.Obrazovna postignuÊa: imenovati sve vidljivedijelove raËunala i pokazati ih.

3. NaËin rada raËunalaKljuËni pojmovi: procesor, spremnik (memorija),ulazno - izlazne naprave.Obrazovna postignuÊa: slobodnim iskazom opisatitijek podataka u raËunalu.

4. Operacijski sustav raËunala i raËunalniprogramiKljuËni pojmovi: operacijski sustav, radna povrπina,slikovna podloga i raËunalni program.Obrazovna postignuÊa: promijeniti sliku radnepovrπine; pokrenuti program i zatvoriti program.

5. Osnove pisanja tekstaKljuËni pojmovi: radni prozor, vrste traka i kretanjepo tekstu.Obrazovna postignuÊa: iskljuËiti i ponovno ukljuËitipojedine trake s naredbama i alatima; kretati se pogotovom tekstu; osnovno oblikovanje.

6. Pribor i norme u tehniËkom crtanjuKljuËni pojmovi: pribor i norme. Obrazovna postignuÊa: razlikovati papir po (A)formatu; prepoznati i imenovati dijelove pribora zatehniËko crtanje, prepoznati i imenovati vrste crta.

7. Crtanje plaπteva geometrijskih tijela ikotiranjeKljuËni pojmovi: plaπt, mreæa, geometrijsko tijelo,kotiranje i skica.Obrazovna postignuÊa: moÊi prepoznati tehniËkicrteæ plaπta odabranoga geometrijskoga tijela.

8. Pravokutno projiciranjeKljuËni pojmovi: nacrt, tlocrt i bokocrt. Obrazovna postignuÊa: nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrtjednostavnoga predmeta.

9. Izrada geometrijskoga tijela od kartonaKljuËni pojmovi: geometrijsko tijelo i karton.Obrazovna postignuÊa: izraditi geometrijsko tijelo odkartona.

10. Drvo, vrste drva i alati za obraduKljuËni pojmovi: drvo, vrste drva i ruËni alati zaobradu drva.Obrazovna postignuÊa: prepoznati odabrane vrstedrva i nabrojiti njihova svojstva; nabrojiti neke alateza obradu drva.

11. Izrada modelaKljuËni pojmovi: vjetrenjaËa, model i maketa. Obrazovna postignuÊa: izraditi model ili maketu.

12. Primjena sile, rada i energijeKljuËni pojmovi: sila, rad i energija. Obrazovna postignuÊa: opisati πto je rad i energija imoÊi izraËunati veliËinu rada.

13. NaËin djelovanja alataKljuËni pojmovi: alat i pribor.Obrazovna postignuÊa: objasniti pravilo djelovanja inavesti primjere alata.

14. NaËin djelovanja mehanizmaKljuËni pojmovi: mehanizam.Obrazovna postignuÊa: pokazati sklop mehanizamana primjerima sloæenih ureaja.

15. Prometni znakovi i propisiKljuËni pojmovi: znakovi upozorenja, znakoviizriËitih naredbi, znakovi obavijesti i vozila s pravomprvenstva (npr. pravila i sigurno kretanje ulicom kaopjeπak i biciklist).Obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËenje i ponaπatise u skladu s prometnim znakovima.

Popis primjera vjeæbi za svih 15 prethodno upisanihnastavnih tema1. Analiza prostora uËionice i stvari iz okoliπa vidljivih

kroz prozore uËionice.2. Pravilno ukljuËiti i iskljuËiti raËunalo. Prepoznati i

imenovati sve vidljive dijelove raËunala.3. PrikljuËivanje miπa, tipkovnice, zvuËnika, monitora i

pisaËa.4. Promijeniti sliku radne povrπine. Namjestiti datum i

pokazivanje vremena na raËunalu. Promijeniti Ëuvarzaslona.

5. Oblikovati neispravno napisan tekst prema zadanomuzorku.

6. PronaÊi papir formata A4 i na njega postavitiraznostraniËni trokut. Izvesti povlaËenje i imenovatiËetiri vrste crta.

7. Nacrtati i kotirati jednu plohu kvadra. IzradititehniËki crteæ plaπta kvadra.

8. Nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt predmeta sloæenoga oddviju kutija πibica.

9. Izrada kocke ili kvadra od kartona.10. Ispitivanje odabranih svojstava drva.11. Izraditi model vjetrenjaËe ili zraËne jedrilice.12. U vjeæbi podizanja πkolske torbe spoznati koriπtenje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

306

Page 309: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

sile i energije uËenika za obavljanje rada.13. Pokazivanje i imenovanje odabranih ruËnih alata.

Vjeæba primjene kljuËa za skidanje metalnih Ëepovaboca. Mjerenje sile na klijeπtima za sjeËenje æice.

14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvestisastavljanje remenskoga mehanizma na priprem-ljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lanËanika bicikla iizraËunati prijenosni omjer okretanja.

15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga napripremljeni stalak.

IZBORNE TEME1. TehniËko pismo2. Voænja bicikla3. Temeljni oblici energije

6. RAZRED

TEME1. Mjerila i vrste crteæa prema namjeni

KljuËni pojmovi: mjerila crtanja, vrste crteæa premanamjeni.Obrazovna postignuÊa: navesti i primijeniti vrstemjerila crtanja.

2. Simboli i kotiranje u graditeljstvuKljuËni pojmovi: normirani simboli crtanja ugraditeljstvu (npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik,kada za kupanje...).Obrazovna postignuÊa: prepoznati normiranegraditeljske simbole u graditeljstvu.

3. Crtanje tlocrta uËioniceKljuËni pojmovi: mjerilo crtanja, simboli ugraditeljstvu, kotiranje (npr. izmjeriti uËionicu inacrtati tlocrt).Obrazovna postignuÊa: izraditi tehniËki crteæ tlocrtauËionice.

4. TehniËka svojstva plastike i gumeKljuËni pojmovi: plastika, guma (npr. ËvrstoÊa,tvrdoÊa i elastiËnost).Obrazovna postignuÊa: navesti tehniËka svojstvaplastike i gume.

5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva,plastike i gumeKljuËni pojmovi: kotni broj, mjerna jedinica,tolerancija, kotni broj.Obrazovna postignuÊa: izvesti ocrtavanje predmetaprema tehniËkom crteæu.

6. Izrada uporabnoga predmeta od drva iliplastikeKljuËni pojmovi: montaæni crteæ, faze izradbe,izvedba spojeva (npr. stalak za olovke ili okvir zaslike).

Obrazovna postignuÊa: izraditi zadani predmet prematehniËkom crteæu.

7. Materijali u graditeljstvuKljuËni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort,prirodni materijali.Obrazovna postignuÊa: navesti vrste vezivnihmaterijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.

8. Iskoriπtavanje energije vodeKljuËni pojmovi: vrste vodne energije, naËinkoriπtenja vodne energije (npr. vodenica,hidroelektrana).Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin i navestiprimjere koriπtenja vodne energije.

9. Toplinska energija gorivaKljuËni pojmovi: vrste goriva, tri uvjeta izgaranja,toplinska vrijednost goriva (npr. poæar i gaπenjepoæara).Obrazovna postignuÊa: navesti tri uvjeta izgaranja iobjasniti toplinsku vrijednost goriva.

10. NaËin djelovanja aparata, strojeva iagregataKljuËni pojmovi: aparat, stroj, agregat (npr. elektriËniπtednjak, motor automobila, kompresorski pokretniagregat u graditeljstvu).Obrazovna postignuÊa: objasniti Ëemu sluæi stroj,aparat i agregat.

11. Vrste i zadaÊe strojevaKljuËni pojmovi: vrste skupa strojeva, zadaÊe strojevapojedine skupine (npr. pumpa [crpka], motor sunutraπnjim izgaranjem i digitalni informacijskistrojevi).Obrazovna postignuÊa: prepoznati energetske, radne iinformacijske strojeve.

12. Osnovno ureivanje tekstaKljuËni pojmovi: vrste pogleda, izgled slova(podebljana, nakoπena, podcrtana, obojena),poravnanje teksta.Obrazovna postignuÊa: odabrati oblik slova iporavnati tekst prije njegova ispisa.

13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelovatekstaKljuËni pojmovi: brisanje teksta, premjeπtanje teksta,zamjena teksta.Obrazovna postignuÊa: brisati nepotreban tekst udokumentu, izrezati ga i premjeπtati na druge dijelovedokumenta, kopiranjem ga umnaæati po istomdokumentu ili prebacivati u nove dokumente.

14. Mape i datotekeKljuËni pojmovi: mapa, datoteka (npr. mapa - ≈πkola«,a datoteka je uËenik).Obrazovna postignuÊa: razlikovati datoteke od mapa;uobliËiti novu mapu; premjestiti mapu i datoteku;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

307

Page 310: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kopirati mapu i datoteku; pomicanjem miπa upravljatipomicanjem znaËke na zaslonu monitora tepremjeπtati datoteke iz jedne mape u drugu.

15. ElektroniËka poπtaKljuËni pojmovi: mape u elektroniËkoj poπti,upravljanje porukama, opasnost od virusa.Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati pribor zaelektroniËku poπtu.

IZBORNE TEME1. Prizvodne i usluæne djelatnosti2. Struktura i pogon brodova i zrakoplova3. Strojevi i agregati u poljodjelstvu, graditeljstvu

i preraivaËkoj industriji

7. RAZREDTEME1. Tehnika, tehnologija, tehnoloπki i radni

procesKljuËni pojmovi: tehnologija, proces (npr. tehnika itehnologija gradnje obiteljske kuÊe).Obrazovna postignuÊa: navesti definiciju (odredbu)tehnologije i sastavnice radnoga procesa.

2. Vrste crteæa prema naËinu izradeKljuËni pojmovi: skica, original (izvornik), kopija(prijepis), shema (nacrt).Obrazovna postignuÊa: prepoznati vrste crteæa premanaËinu izrade.

3. Izrada radioniËkih crteæa predmetaKljuËni pojmovi: okvir i zaglavlje crteæa, skiciranje(ocrt) predmeta (npr. pincete i dræaËa za britvicu).Obrazovna postignuÊa: objasniti postupak izradbe inamjenu radioniËkoga crteæa te izraditi jednostavniradioniËki crteæ odabranoga predmeta.

4. Proizvodnja i svojstva metalaKljuËni pojmovi: proizvodnja sirovoga æeljeza,svojstva kovina (npr. ËvrstoÊa, tvrdoÊa i elastiËnost).Obrazovna postignuÊa: navesti temeljna svojstvametala.

5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje materijalaKljuËni pojmovi: mjerenje, ocrtavanje, rezanje (npr.kutija za vijke i matice).Obrazovna postignuÊa: rezati metal ruËnom pilom iπkarama.

6. Spajanje lima (npr. lemljenjem, vijcima izakovicama)KljuËni pojmovi: lem, sredstvo za ËiπÊenje, lemnik.Obrazovna postignuÊa: izvesti spoj limova.

7. Korozija i postupci zaπtite metalaKljuËni pojmovi: oksidacija, hranje, korozija (npr.korozijska zaπtita broda).Obrazovna postignuÊa: zaπtititi lim od korozije.

8. Hidroelektrane i termoelektraneKljuËni pojmovi: elektrana, naËin rada hidroelektranei termoelektrane, dalekovodna elektriËna mreæa (npr.pokazati crteæ poznatih elektrana u Hrvatskoj).Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin rada hidroe-lektrane i termoelektrane.

9. ElektriËna instalacija u kuÊiKljuËni pojmovi: fazni vodiË, razvodna ploËa,osiguraË (npr. strujni krug: izvor, vodiË, troπilo).Obrazovna postignuÊa: razlikovati vodiËe, osiguraËe itroπila te zamijeniti oπteÊeni osiguraË na pravilannaËin.

10. HladnjaciKljuËni pojmovi: kompresor, kondenzator, isparivaË(npr. kuÊanski hladnjak).Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin radakuÊanskoga hladnjaka.

11. ElektriËni grijaË vodeKljuËni pojmovi: elektriËni grijaË, termoregulator(npr. istaknuti opasnost od udara elektriËne struje).Obrazovna postignuÊa: opisati naËin rukovanja isigurnoga koriπtenja elektriËnoga grijaËa vode.

12. Tablice u programima za obradu tekstaKljuËni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,Êelija), namjeπtanje visine retka i πirine stupca,spajanje i razdvajanje Êelija (npr. izraËunati srednjutjednu temperaturu zraka).Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicuzadanoga broja redova i stupaca; unijeti podatke utablicu.

13. Crtanje programom za obradu tekstaKljuËni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnihlikova, skupina objekata (npr. kruga, trokuta,kvadrata i elipse).Obrazovna postignuÊa: nacrtati zadane objekte,obraditi ih crtama razliËitih boja i debljina te ihnaredbom za okupljanje spojiti u jednu cjelinu.

14. Pretraæivanje obavijesti na InternetuKljuËni pojmovi: naprednije moguÊnosti pretrage,uporaba pronaenih obavijesti (npr. koriπtenjeznakova navoda u tekstu).Obrazovna postignuÊa: smanjiti ishode pretrage natoËnije odreene stranice.

15. Rad s porukamaKljuËni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanjeporuke, privitci.Obrazovna postignuÊa: pravilno upravljati porukamaelektroniËke poπte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

308

Page 311: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNE TEME1. Zanimanja u metalskoj industriji2. Vodna i kanalizacijska instalacija3. Lijevanje materijala (npr. gips, plastika, metal)

8. RAZRED

TEME1. Izrada sheme jednostavnoga

elektroniËkoga sklopaKljuËni pojmovi: elektroniËki simboli, simboliaktivnih i pasivnih elektroniËkih sastavnica.Obrazovna postignuÊa: izraditi i ≈Ëitati« shemejednostavnih elektroniËkih sklopova.

2. Vrste i svojstva polimernih materijalaKljuËni pojmovi: vrste polimera (prirodni i umjetni),svojstva umjetnih polimera.Obrazovna postignuÊa: navesti svojstva umjetnihpolimera i primjere proizvoda izraenih od plastike.

3. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastikeKljuËni pojmovi: savijanje, lijepljenje, zavarivanje(npr. izrada stalka za olovke i kutije za elektroniËkeelemente).Obrazovna postignuÊa: izvesti savijanje i spajanjeplastiËnih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem.

4. Izrada spojeva elektriËnih vodiËaKljuËni pojmovi: spoj, vodiË, izolator (npr. strujnikrug sa sklopkom).Obrazovna postignuÊa: izvesti spojeve elektriËnihvodiËa zapletanjem æice, spojnicama i lemljenjem.

5. Pasivni i aktivni elektroniËki elementiKljuËni pojmovi: pasivni elektroniËki elementi,aktivni elektroniËki elementi.Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu pasivnih iaktivnih elektroniËkih elemenata i uoËiti njihovznaËaj u fiziËkom smanjenju sklopa.

6. IspravljaË izmjeniËne strujeKljuËni pojmovi: dioda, poluvalni i punovalniispravljaË.Obrazovna postignuÊa: navesti i objasniti primjerepretvorbe izmjeniËne u istosmjernu elektriËnu struju.

7. Izrada jednostavnoga elektroniËkogasklopa KljuËni pojmovi: titrajni krug, multivibrator, R-Cvremenska konstanta, punjenje i praænjenjekondenzatora (npr. zujalica, semafor...).Obrazovna postignuÊa: izraditi tiskanu ploËicukaπiranim bakrom.

8. Generatori izmjeniËne struje i elektro-motoriKljuËni pojmovi: generator, izmjeniËna struja,frekvencija izmjeniËne struje, elektromotor (npr.generator - alternator i elektropokretaË naautomobilu).Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin radageneratora izmjeniËne struje; objasniti naËin radaelektromotora.

9. ElektriËni ureaji u automobiluKljuËni pojmovi: akumulator, elektriËni pokretaË,alternator.Obrazovna postignuÊa: nadzor ispravnosti punjenjaakumulatora.

10. Izrada pokretanje i upravljanje robotomKljuËni pojmovi: elektriËni, hidrauliËki i pneumatskipogon (npr. robotska kolica i ruka).Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu elektro-motora, elektromagneta i razloge primjeneistosmjernog motora.

11. Program za izradu prezentacijeKljuËni pojmovi: traka s izbornicima, osnovne alatnetrake, oblikovanje prezentacije, otvaranje i spremanjeprezentacije, oblikovanje, naËini pogleda na slajdove.Obrazovna postignuÊa: uobliËiti jednostavnuprezentaciju; ureivati tekst na slajdu.

12. Ureivanje prezentacijeKljuËni pojmovi: premjeπtanje slajdova u pogleduobrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije,umetanje i oblikovanje ilustracije (npr. izraditiprezentaciju o uËionici).Obrazovna postignuÊa: ureivati vlastite prezentacije;ispisivati prezentacije; postavljati sliku na slajd ipronalaziti odgovarajuÊe slike za vlastitu prezentaciju.

13. Povezivanje na InternetKljuËni pojmovi: modem, lokalna mreæa, protivirusniprogram.Obrazovna postignuÊa: objasniti potrebu za bræiminternetskim vezama u buduÊnosti, samostalnoprilagoditi biranu vezu za kuÊnu uporabu.

14. Obrazovni sadræaji na WebuKljuËni pojmovi: obrazovne stranice, internetskisustav za uËenje, e-uËenje (npr. projektni zadatakzemljopisnoga poloæaja Hrvatske).Obrazovna postignuÊa: nauËiti osnove samostalnogauËenja s pomoÊu sadræaja na Internetu; upotrjebljivatiobrazovne portale i jednostavne sustave za uËenje.

IZBORNE TEME1. Korozija i postupci zaπtite metala2. Zanimanja u elektrotehnici i polimerstvu3. Izrada elektroniËkih sklopova

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

309

Page 312: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODPredmet Informatika treba omoguÊiti uËenicima

upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.Nastavni sadræaji iz podruËja informacijske i

komunikacijske tehnologije moraju uËenicima omoguÊiti:stjecanje umijeÊa uporabe danaπnjih raËunala i primjenskihprograma (vjeπtine), upoznavanje s osnovnim naËelima iidejama na kojima su sazdana raËunala odnosnoinformacijska i komunikacijska tehnologija (temeljnaznanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijskei komunikacijske tehnologije u razliËitim primjenskimpodruËjima (rjeπavanje problema).

UmijeÊa, temeljna znanja i rjeπavanje problema tri susastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati idjelomiËno odvojeno, ali tek njihovo meusobnoproæimanje dat Êe uËenicima dobru podlogu za buduÊecjeloæivotno uËenje.

Podrobni opis umijeÊa, temeljnih znanja i rjeπavanjaproblema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeÊa izinformacijske i komunikacijske tehnologije koje treba steÊi tijekomcjelokupnoga πkolovanja koji je sastavni dio HNOS-a.

IZBORNI PREDMET

CILJU okviru nastavnog predmeta uËenici moraju nauËiti

djelotvorno upotrebljavati raËunala i biti sposobni ugraditiosnovne zamisli algoritamskoga naËina razmiπljanja urjeπavanje svakodnevnih problema.

Stoga, nastavni program mora osposobiti uËenike:E za rjeπavanje problema;E za komuniciranje posredstvom razliËitih medija;E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za

njihovu sintezu u informacije;E za razumijevanje i kritiËku ocjenu prikupljenih

informacija;E za donoπenje zakljuËaka na temelju prikupljenih

informacija;E za timski rad pri rjeπavanju problema.

ZADAΔEPo zavrπetku osnovne πkole uËenici bi trebali biti u

stanju:E vjeπto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave;E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu

pisanih dokumenata i izradu prikaza;E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do

udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje;E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloπka sredstva i

alate za rjeπavanje odreene klase problema;E razumjeti naËine pohranjivanja informacija u

raËunalima;E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se

pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naËinenjihova otklanjanja;

E shvaÊati pravna i etiËka naËela uporabe informacijskei komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedicenjihova naruπavanja;

E upotrebljavati primjerene programske alate kaopotporu u uËenju i istraæivanju;

E upotrebljavati multimedijske alate kao potporuvlastitoj i grupnoj produktivnosti u uËenju;

E odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeπavanjeraznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga æivota.

NAPOMENANavedeni nastavni sadræaji podijeljeni su u devet

programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge zaizradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.Nastavna cjelina Rjeπavanje problema i programiranjemoæe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuËujukornjaËinu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekogproceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporuËa seuporaba obaju jezika.

Nastavne teme omoguÊuju da se izvedbeni programprilagodi tehniËkim moguÊnostima pojedinih πkola.Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreenistandard tehniËke opremljenosti. Ako moguÊnostiraËunalnih uËionica ne zadovoljavaju te standarde,program Êe se morati prilagoditi.

Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalnirad pojedinog uËenika na raËunalu.

U πkolama s ograniËenim tehniËkim i kadrovskimmoguÊnostima treba razmotriti Ëak i moguÊnostsmanjivanja sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊibroj uËenika makar i s optereÊenjem od samo jednog satatjedno.

Pri izvoenju nastave predmeta Informatika trebapoticati uporabu informacijske i komunikacijsketehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratitipozornost na svrhovitu i metodiËki opravdanu uporabutehnologije. Bez ozbiljne metodiËke pripreme uporabainformacijske i komunikacijske tehnologije moæe se svestisamo na prikazivanje πarenih sliËica.

Nastavni sadræaji drugih predmeta mogli bi omoguÊitibolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijskei komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom jesama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebnaprilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta imaneposredne veze s funkcionalnom pismenoπÊu), likovnogaodgoja (grafiËko suËelja i slikovni prikazi zahtijevajusposobnost likovnoga izraæavanja) i tehniËkoga odgoja(raËunala su sastavni dijelovi mnogih tehniËkih naprava isustava).

Nastava informatike mora razviti kod uËenikasposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno jekod uËenika razviti nazore koji Êe omoguÊiti razlikovanjeali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritiËkoga

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

310

INFORMATIKA

Page 313: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

prihvaÊanja sadræaja (nije sve istinito, nije svedobronamjerno, anonimnost ne znaËi neodgovornost).

5. RAZRED

TEME1. Bit

KljuËni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1(jedan), moguÊa stanja niza bitova. Obrazovna postignuÊa: napisati sva moguÊa stanja zanizove od 2, 3 i 4 bita.

2. Brojevi zapisani Ëetvorkom bitovaKljuËni pojmovi: teæinska vrijednost bitova, binarnizapis brojeva, binarna znamenka.Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima objasniti kakose nizom bitova moæe zapisati broj nula i ograniËenibroj prirodnih brojeva (pri Ëemu je najveÊi broj zajedan manji od broja moguÊih stanja niza bitova);kraÊe zapisivati vrijednosti Ëetvorke bitova jednimsimbolom.

3. BajtKljuËni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvijeËetvorke bitova.Obrazovna postignuÊa: navesti koliko moguÊih stanjamoæe poprimiti jedan bajt; izraËunavati teæinebinarnih mjesta uzastopnim mnoæenjem s dva;zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostimaËetvorki.

4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednogbajtaKljuËni pojmovi: kôd, kodiranje.Obrazovna postignuÊa: za zadani kratki tekst iz tabliceproËitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru.

5. Pohranjivanje niza znakova u spremnikraËunala, znakovna datotekaKljuËni pojmovi: znakovna datoteka.Obrazovna postignuÊa: objasniti kako se u raËunalimapohranjuju tekstovi; napisati viπeznamenkaste brojevekao kodne vrijednosti znamenki u potreban brojbajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnimvrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istogbroja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta.

6. Spremnici raËunalaKljuËni pojmovi: srediπnji spremnik, pomoÊnispremnici.Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima opisati ulogupojedinih spremnika.

7. Kako pokreÊemo programe?KljuËni pojmovi: sklopovlje raËunala, operacijskisustav, primjenski programi.Obrazovna postignuÊa: objasniti svojim rijeËima kakose raËunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjemodgovarajuÊih primjenskih programa pretvara unamjenske strojeve.

8. NaËini smjeπtanja i pristup do datoteka uraËunaluKljuËni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programskadatoteka, podatkovna datoteka.Obrazovna postignuÊa: objasniti koje operacije naddatotekama obavlja operacijski sustav i kakoprimjenski programi djeluju na sadræaj datoteka;pronaÊi i pokrenuti zadani program ili podatkovnudatoteku; stvarati, preimenovati i premjeπtatipodatkovne datoteke.

9. Osnovni alati programa za crtanjeKljuËni pojmovi: kist, brisalo, kantica.Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne alate ujednostavnom programu za crtanje.

10. Rad s dijelovima crteæaKljuËni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,zakretanje izreska.Obrazovna postignuÊa: kopirati izreske crteæa.

11. Kombiniranje crteæa iz dviju datotekaKljuËni pojmovi: pokretanje dvaju crteæa,premjeπtanje izreska iz crteæa u crteæ. Obrazovna postignuÊa: rabiti meuspremnik zaprenoπenje dijelova crteæa.

12. Pogled na slikuKljuËni pojmovi: poveÊavanje (zoom); mapa piksela. Obrazovna postignuÊa: brisati osnovni element crteæa(piksel).

13. Svojstva crteæaKljuËni pojmovi: promjena veliËine crteæa,pretvaranje viπebojnog crteæa u jednobojni crteæ,dubina boje.Obrazovna postignuÊa: mijenjati veliËine crteæa idubinu boja crteæa i ocjenjivati njegovu kakvoÊu.

14. (A) O snovne naredbe programskog jezikaKljuËni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbeza lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe zadizanje i spuπtanje pera te brisanje linije.Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati nove naredbe uprogramskom jeziku u rjeπavanju jednostavnijihzadataka; programom crtati kvadrat, trokut,pravokutnik i πesterokut.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

311

Page 314: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

15. (A) Ponavljanje niza naredbiKljuËni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanjejednakostraniËnog trokuta uporabom petlje, crtanjeπesterokuta uporabom petlje.Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrat, trokut iπesterokut pomoÊu petlje.

16. (A) Uporaba petlje za crtanje niza likovaKljuËni pojmovi: crtanje jednakostraniËnog trokutauporabom petlje, crtanje πesterokuta uporabompetlje. Obrazovna postignuÊa: nacrtati niz kvadrata ako jezadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.

17. (A) Ulazne vrijednosti proceduraKljuËni pojmovi: programi s jednom ulaznomvrijednoπÊu, programi s dvije ulazne vrijednosti.Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji crtajukvadrate, trokute ili πesterokute promjenljivih duljinastranice.

18. (A) Uporaba viπe ulaznih vrijednostiKljuËni pojmovi: crtanje paralelograma, crtanjepravilnih likova, crtanje kocke.Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji koristedvije ili viπe ulaznih vrijednosti (crtanje pravokutnikakojem su duljina i πirina ulazne vrijednosti, crtanjeparalelograma kojem su ulazne vrijednosti duljinestranica i kut izmeu dviju susjednih stranica).

19. (A) Odluke u programuKljuËni pojmovi: uvjet za donoπenje odluke, naredbaodluke, provjera ulazne vrijednosti.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati naredbu odlukeu jednostavnijim zadacima (usporeivanje dvajubrojeva, ispitivanje je li ulazna vrijednost veÊa ilimanja od zadanog broja, provjeravanje nalazi li seulazna vrijednost izmeu dva zadana broja).

14. (B) Pojam algoritmaKljuËni pojmovi: pojam algoritma, algoritam slijeda,algoritam grananja.Obrazovna postignuÊa: napisati algoritam zaizvoenje raËunske operacije, napisati algoritam zaodreivanje manjeg od dva zadana broja.

15. (B) Dijagram tijekaKljuËni pojmovi: pojam dijagrama tijeka, grafiËkiprikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka.Obrazovna postignuÊa: nacrtati dijagram tijeka zazbrajanje (oduzimanje, mnoæenje ili dijeljenje) dvabroja, nacrtati dijagram tijeka za usporeivanje dvabroja.

16. (B) Naredbe za ulaz i izlaz podatakaKljuËni pojmovi: naredba za ulaz podataka, naredbapridruæivanja, naredba za izlaz podataka.Obrazovna postignuÊa: napisati program za izvoenjejedne raËunske operacije s dva uËitana broja.

20. Oblikovanje tekstaKljuËni pojmovi: oznaËivanje nabrajanja u tekstu,umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica). Obrazovna postignuÊa: oblikovati tekst umetanjemsimbola, slike, obruba i ostalih efekata.

21. Ispis dokumentaKljuËni pojmovi: prilagodba granica teksta na papiru,pregled prije ispisa, opseg ispisa.Obrazovna postignuÊa: pregledati i ispraviti postavkedokumenta prije ispisa; ispisati dokument.

22. Dodavanje zaglavlja i podnoæja, pisanje uviπe stupacaKljuËni pojmovi: zaglavlja i podnoæja, stupci.Obrazovna postignuÊa: umetanje zaglavlja i podnoæjau dokument i njihovo popunjavanje sadræajima;preslagivanje teksta u odabrani broj stupaca.

23. Osnovne usluge InternetaKljuËni pojmovi: Internet, www, elektroniËka poπta.Obrazovna postignuÊa: razumijevanje Interneta kaoskupa usluga.

24. WWW preglednikKljuËni pojmovi: upis www adrese, pregledavanjeWeb stranica.Obrazovna postignuÊa: uporaba Web preglednika zajednostavan pregled stranica.

25. Moja prva pretragaKljuËni pojmovi: zadana rijeË ili izraz (pojam)pretrage, izbor rezultata pretrage. Obrazovna postignuÊa: traæiti zadani pojam naInternetu.

26. Uporaba Web poπteKljuËni pojmovi: adrese poπiljatelja i primatelja,struktura poruke.Obrazovna postignuÊa: pisati jednostavne poruke.

6. RAZRED

TEME1. Vrste datoteka, dokumenti

KljuËni pojmovi: programske datoteke, znakovnedatoteke, datoteke dokumenata. Obrazovna postignuÊa: objasniti u kojem se oblikusvi sadræaji trajno Ëuvaju u raËunalu.

2. Prikaz slika na monitoru i pisaËuKljuËni pojmovi: raster, piknja, piksel.Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavni crteæ ubiljeænici na rasteru malih dimenzija; na rasterumanjih dimenzija pokuπati πto toËnije prikazatipravocrtnu spojnicu dvaju piksela.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

312

Page 315: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. (A) Crtanje kocke i kvadraKljuËni pojmovi: naredbe za trodimenzionalnocrtanje, crtanje kocke, rotacija kocke.Obrazovna postignuÊa: crtati prikaze kocke i kvadra.

4. (A) Viπestruke kornjaËeKljuËni pojmovi: naredbe za rad s viπe kornjaËa.Obrazovna postignuÊa: izraditi crteæ s pomoÊu viπekornjaËa.

5. (A) Tipovi podataka: numeriËki, znakovni,listeKljuËni pojmovi: numeriËki tip, znakovni tip, liste.Obrazovna postignuÊa: preoblikovati znakovnenizove programom.

6. (A) Algoritmi koji koriste razliËite tipovepodatakaKljuËni pojmovi: pisanje algoritma, prevoenjealgoritma u program. Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti problem na manjedijelove i rjeπavati ga korak po korak.

3. (B) Uporaba naredbi za grananje ibezuvjetni skokKljuËni pojmovi: naredba za grananje, naredba zabezuvjetni skok.Obrazovna postignuÊa: napisati program zausporeivanje dva broja.

4. (B) Algoritmi s uporabom petljeKljuËni pojmovi: algoritam petlje.Obrazovna postignuÊa: sastaviti algoritam za ispis nizabrojeva ili za zbrajanje niza brojeva.

5. (B) Uporaba naredbi za petlju bezlogiËkog uvjetaKljuËni pojmovi: naredba za petlju bez logiËkoguvjeta.Obrazovna postignuÊa: napisati program za ispis nizabrojeva i program za zbroj niza brojeva.

7. Izrada i oblikovanje tablica, kretanje unjimaKljuËni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,Êelija), namjeπtanje visine retka i πirine stupca,spajanje i razdvajanje Êelija.Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicuzadanog broja redova i stupaca te podesiti njihoveveliËine; unijeti podatke u tablicu.

8. Poloæaj i uokvirivanje tablice,razvrstavanje u tabliciKljuËni pojmovi: poloæaj tablice u tekstu, okviritablica (debljine i vrste crta, odabir sjenËanja),razvrstavanje podataka u tablici (rastuÊim ilipadajuÊim redoslijedom).Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicuzadanog broja redova i stupaca, prilagoditi njihove

veliËine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebimijenjati poloæaj; podatke razvrstati abecednimredom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadanedebljine, vrste i boje linije.

9. Crtanje programom za obradbu tekstaKljuËni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnihlikova, grupiranje objekata.Obrazovna postignuÊa: nacrtati zadane (osnovne)objekte, obraditi ih linijama razliËitih boja i debljinate ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu.

10. Povezivanje raËunalaKljuËni pojmovi: lokalna mreæa, naËini povezivanja.Obrazovna postignuÊa: objasniti svrhu i potrebupovezivanja raËunala i pristupiti podatcima nadrugome raËunalu.

11. Paketni prijenos podataka mreæom KljuËni pojmovi: poruke, paketi podataka, norme zaprijenos (protokoli).Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima objasnitipaketni prijenos.

12. Sustavno prikupljanje sadræaja s Web-a KljuËni pojmovi: opasnost od virusa, spremanje Webstranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.Obrazovna postignuÊa: pretvarati Web sadræaje udruge oblike.

13. Snimanje audio zapisaKljuËni pojmovi: mikrofon, program za snimanjezvuka, pohranjivanje zvuËne snimke.Obrazovna postignuÊa: snimati zvuk i pohranitisnimku u zvuËnu datoteku, prepoznati zvuËnudatoteku.

14. Oblikovanje audiozapisaKljuËni pojmovi: WAV, MP3, liste (playlist).Obrazovna postignuÊa: koristiti neki odmultimedijskih sviraËa (media player).

15. Montaæa videozapisaKljuËni pojmovi: videozahvat (capture), montiranjekadrova, prijelazi (tranzicije). Obrazovna postignuÊa: stvoriti manji videozapis Webkvalitete od nekoliko zasebnih videoklipovasnimljenih digitalnim fotoaparatom.

16. Obrada videozapisa u vremenuKljuËni pojmovi: vremenski niz, umetanje zvuËnihdatoteka. Obrazovna postignuÊa: prilagoditi trajanjevideouratka.

17. Umetanje datoteka u videozapisKljuËni pojmovi: ubacivanje slika; ubacivanjevideoisjeËaka. Obrazovna postignuÊa: umetati crteæe uvideodatoteku.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

313

Page 316: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

18. Zavrπna obrada i pohrana videouradkaKljuËni pojmovi: najava i odjava, kakvoÊa (vrsnoÊa)videodatoteke. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i izgraditijednostavniji video uradak.

19. Upoznavanje alata za izradu prezentacijeKljuËni pojmovi: traka sa izbornicima programa zaizradu prezentacija, osnovne alatne trake.Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovnookruæenje alata za izradu prezentacija.

20. Oblikovanje prezentacijeKljuËni pojmovi: kreiranje prezentacije, otvaranje ispremanje prezentacije.Obrazovna postignuÊa: kreirati jednostavnuprezentaciju.

21. Oblikovanje teksta na slajdovimaKljuËni pojmovi: oblikovanje i sjenËanje teksta, naËinipogleda na slajdove.Obrazovna postignuÊa: ureivati tekst na slajdu.

22. Umetanje ilustracija KljuËni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije. Obrazovna postignuÊa: postavljati sliku na slajd ipronalaziti odgovarajuÊe slike za vlastitu prezentaciju.

23. Ureivanje prezentacijeKljuËni pojmovi: premjeπtanje slajdova u pogleduobrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije.Obrazovna postignuÊa: ureivati vlastite prezentacijei ispisivati prezentacije.

24. Animacijski uËinciKljuËni pojmovi: koriπtenje gotovih animacijskihshema, oblikovanje animacije na osnovi ponuenihefekata, efekti prijelaza slajdova.Obrazovna postignuÊa: dodavati animacijske efekteelementima na slajdu i koristiti tu vjeπtinu pri izradivlastite prezentacije.

7. RAZRED

TEME1. (A) Koordinatna grafika

KljuËni pojmovi: naredbe i funkcije koordinatnegrafike, usporedba koordinatne i kornjaËine grafike.Obrazovna postignuÊa: crtati likove zadanekoordinatama vrhova te primijeniti naredbe i funkcijekoordinatne grafike u zadatcima.

2. (A) Zadatci o pravilnim mnogokutimaKljuËni pojmovi: crtanje pravilnog mnogokuta akozadan broj vrhova i duljina polumjera opisanekruænice, crtanje upisane kruænice; raËunanje opsegai povrπine pravilnog mnogokuta.

Obrazovna postignuÊa: rjeπavati matematiËkeprobleme s pomoÊu raËunalnih programa.

3. (A) Izrada grafiËkog suËeljaKljuËni pojmovi: osnovni prozor, prozor s vidnimnaredbama, odreivanje poloæaja prozora.Obrazovna postignuÊa: opisati naËin programiranjagrafiËkih suËelja raËunalnih programa.

1. (B) Uporaba naredbe za petlju s logiËkimuvjetomKljuËni pojmovi: naredba za petlju s logiËkim uvjetom.Obrazovna postignuÊa: napisati jednostavan programs uporabom petlje s logiËkim uvjetom.

2. (B) Crtanje ravnih linija i pravokutnikaKljuËni pojmovi: grafiËki zaslon, naredba za crtanjeravne linije, naredba za crtanje pravokutnika.Obrazovna postignuÊa: nacrtati ravnu liniju sazadanom poËetnom i zavrπnom toËkom zadane boje,nacrtati pravokutnik zadane duljine i πirine, sazadanom koordinatom jednog vrha.

3. (B) Crtanje kruæniceKljuËni pojmovi: naredba za crtanje kruænice.Obrazovna postignuÊa: nacrtati kruænicu zadanogsrediπta i polumjera.

4. Stvaranje radne biljeæniceKljuËni pojmovi: dijelovi proraËunske tablice, aktivnaÊelija, oblici pokazivaËa miπa.Obrazovna postignuÊa: otvoriti radnu biljeænicu,pokazivaËem miπa oznaËavati redove, stupce, Êelije,oËitati njihove oznake na radnom listu.

5. Unos podataka KljuËni pojmovi: vrsta podataka (tekstualni podaci,numeriËki podaci), unos formula. Obrazovna postignuÊa: pisati formule uporabomznaka jednakosti i navoenjem konstanti ili varijablikoje su u matematiËkoj zavisnosti.

6. Uporaba radne biljeæniceKljuËni pojmovi: kazalo radne biljeænice, umetanje ibrisanje (Êelija, redova i stupaca), kopiranje ipremjeπtanje formula.Obrazovna postignuÊa: kopirati i premjeπtati te brisatisadræaje pojedinih Êelija, ubaciti red ili stupac uproraËunsku tablicu, koristiti brzi izbornik.

7. Ureivanje tabliceKljuËni pojmovi: brisanje sadræaja i formata Êelije,promjene πirina stupaca i visine redaka, obrubljivanjeÊelije.Obrazovna postignuÊa: promijeniti dimenzije stupacai redaka u proraËunskoj tablici; promijeniti sadræaj iobrubiti Êelije.

8. Formati brojeva u Êelijama tablicaKljuËni pojmovi: formati brojeva (decimalni broj, valuta,postotak), formati za nadnevke, korisniËki formati.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

314

Page 317: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: pretvarati jedan format brojau drugi.

9. Nizovi podatakaKljuËni pojmovi: kopiranje podataka i nizova,popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna iapsolutna adresa.Obrazovna postignuÊa: nadopunjavati nizoveraznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adreseÊelija u apsolutne adrese, te raditi jednostavneizraËune pomoÊu njih.

10. GrafikoniKljuËni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona,pomagalo za izradu grafikona.Obrazovna postignuÊa: izraditi grafikon na temeljuzadane tablice i oblikovati njegove elemente.

11. Promjena prikaza i ispis radne biljeæniceKljuËni pojmovi: prikaz viπe radnih biljeænica, prikazviπe listova jedne radne biljeænice, zamrzavanje dijelovaproraËunske tablice, zaglavlje i podnoæje stranice,pregled prije ispisa, ispis radne biljeænice.Obrazovna postignuÊa: postaviti trake za zamrzavanjena dugaËkim radnim listovima kako bi znaËenjepodataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice;postaviti zaglavlje i podnoæje.

12. Osnovne funkcije u programu za izraduproraËunskih tablicaKljuËni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znakrazdvajanja), osnovne funkcije.Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne funkcije i spomoÊu njih napraviti potrebne izraËune; pronaÊiprosjeËnu veliËinu, maksimalnu i minimalnu vrijednostniza brojeva.

13. GrafiËki elementiKljuËni pojmovi: crtanje grafiËkih oblika s pomoÊupredloæaka, samostalno crtanje grafiËkih oblika spomoÊu osnovnih elemenata (crta, strelica,pravokutnik), odabir i mijenjanje boje linije iispunjenja, trodimenzionalni efekti.Obrazovna postignuÊa: izraditi sheme i crteæe naslajdu; izraditi vlastiti crteæ koji Êe opisati zadanu temu.

14. Tekstni okviriKljuËni pojmovi: postavljanje tekstnog okvira na slajd,ureivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veliËina iboja pisma), ispunjavanje bojom i trodimenzionalniefekt, ukrasni tekst (dodavanje i ureivanje).Obrazovna postignuÊa: dodavati tekstne okvire iukrasne tekstove na slajdove u vlastitoj prezentaciji.

15. Dodatni elementi u prezentacijiKljuËni pojmovi: tablice, organizacijski dijagram,tabliËni proraËuni.Obrazovna postignuÊa: dodavati razliËite elemente(tablice, grafikoni, organizacijski dijagrami) na slajd iureivati ih.

16. Vizualni (grafiËki) HTML ureivaËiKljuËni pojmovi: upoznavanje suËelja, tekst i pozadina,umetanje grafiËkih elemenata.Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavnu osobnuWeb stranicu.

17. Poveznice (linkovi)KljuËni pojmovi: indeksna stranica, tekst kaopoveznica, slika kao poveznica.Obrazovna postignuÊa: umetnuti slikovni element ustranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.

18. Elementi straniceKljuËni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavnetablice, oblikovani tekst.Obrazovna postignuÊa: koristiti tablicu kao elementna Web stranicama.

19. Jezik HTMLKljuËni pojmovi: struktura HTML dokumenta,HTML oznake (tag), jednostavan HTML opisstranice.Obrazovna postignuÊa: protumaËiti jednostavniHTML opis stranice.

20. Oznake i parametri HTML jezikuKljuËni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.Obrazovna postignuÊa: znati dodavati parametre naosnovne oznake.

21. Uporaba vizualnog HTML ureivaËa zaizradu osobne Web straniceKljuËni pojmovi: planiranje strukture stranice,upravljanje strukturom, izrada i objava stranice.Obrazovna postignuÊa: uobliËiti strukturu stranice.

22. Struktura InternetaKljuËni pojmovi: posluæitelj, klijent, naËinikomunikacije.Obrazovna postignuÊa: znati objasniti naËinekomunikacije unutar Interneta.

23. Ostale Internet uslugeKljuËni pojmovi: udaljeni prijenos datoteka (FTP). Obrazovna postignuÊa: opisati opisane uslugeInterneta.

24. Davatelj usluga na InternetuKljuËni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanjeWeb stranica.Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu posluæitelja.

25. Povezivanje na InternetKljuËni pojmovi: vrste modema, uloga modema.Obrazovna postignuÊa: objasniti potrebu za bræimInternet vezama u buduÊnosti.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

315

Page 318: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

IZBORNA TEMA1. (A) Osnove rekurzivnog programiranja

8. RAZRED

TEME1. ElektroniËki logiËki sklopovi i registri

KljuËni pojmovi: logiËki sklopovi, registri, sabirnice.Obrazovna postignuÊa: objasniti kako se odvijajuosnovne funkcije raËunala na strojnoj razini, objasnitiulogu operacijskog sustava u djelovanju raËunala.

2. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupiraËunala KljuËni pojmovi: paralelni pristup, serijski pristup,pretvaranje bitova u elektriËke veliËine, oËitavanjestanja tipki.Obrazovna postignuÊa: opisati neke primjere(primjerice, kuÊanski ureaji) gdje se ugraenaraËunala koriste u upravljaËkim napravama.

3. Svojstva raËunalaKljuËni pojmovi: brzina procesora, kapacitetspremnika, brzina prijenosa podataka.Obrazovna postignuÊa: nabrojati osnovna svojstvaraËunala i mjere za njihovu usporedbu.

4. Pohranjivanje multimedijskih sadræaja,obrada zvuka KljuËni pojmovi: spremniËki prostor za pohranjivanjeslika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obradbemultimedijskih sadræaja, analogno-digitalna idigitalno-analogna pretvorba. Obrazovna postignuÊa: ocijeniti veliËine datoteka zapohranjivanje multimedijskih sadræaja.

5. (A) GrafiËke naredbe u programuKljuËni pojmovi: naredbeni gumbi, klizne trake,okviri s tekstom.Obrazovna postignuÊa: upotrijebiti osnovne grafiËkenaredbe grafiËkim kontrolama.

6. (A) Procedure i programske funkcijeKljuËni pojmovi: programska funkcija, ugnijeæenefunkcije.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati u programimaneke unaprijed pripremljene funkcije.

7. (B) PotprogramiKljuËni pojmovi: pojam potprograma.Obrazovna postignuÊa: napisati jednostavnijuproceduru (sa ili bez parametara) te je pravilnopozvati u programu.

8. (A,B) Primjena programiranja u nastavimatematikeKljuËni pojmovi: crtanje kvadratne funkcije, crtanjefunkcije drugog korijena.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati raËunalo kaopomagalo pri rjeπavanju jednostavnih geometrijskihzadataka.

9. (A,B) Primjena programiranja u fizici ikemijiKljuËni pojmovi: primjena u kinematici, simulacijakosog hitca, primjena za osnovna kemijskaizraËunavanja.Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati raËunalo kaopomagalo za rjeπavanje zadataka iz fizike i kemije.

10. Baza podatakaKljuËni pojmovi: baza podataka, tablica podataka ubazi, upis u polja tablice.Obrazovna postignuÊa: stvoriti jednostavnu tablicu unekom programu za upravljanje bazama podataka.

11. Upisni obrasci i pretragaKljuËni pojmovi: izrada upisnog obrasca, vizualnooblikovanje upisnog obrasca, aæuriranje podataka spomoÊu obrasca.Obrazovna postignuÊa: upisivati podatke u prireenebaze podataka, pretraæivati ih, aæurirati i brisati.

12. Ureivanje glavnog slajdaKljuËni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnoæjeslajda.Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavni glavnislajd s logotipom i podnoæjem.

13. Veze izmeu slajdovaKljuËni pojmovi: hiperveze izmeu slajdova,hiperveze izmeu prezentacije i drugih dokumenata,akcijski gumbi.Obrazovna postignuÊa: postaviti hiperveze izmeuslajdova; postaviti akcijske gumbe na slajd i odreditinjihova osnovna svojstva; postavljati veze izmeuslajdova pri izradi kviza i sl.

14. Prikazivanje prezentacijeKljuËni pojmovi: izvedba prezentacije, postavljanjetrajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije.Obrazovna postignuÊa: pripremiti prezentaciju zaizvoenje i obaviti njezino izvoenje.

15. Timska izrada Web stranica razredaKljuËni pojmovi: dogovor i podjela uloga u skupini,obrada sadræaja, provjera uspjeπnosti i ispravak.Obrazovna postignuÊa: suraivati u skupini.

16. Tehnike objavljivanjaKljuËni pojmovi: prijenos datoteka (FTP), Webpubliciranje, sinkronizacija.Obrazovna postignuÊa: znati objaviti svoje vlastiteWeb stranice.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

316

Page 319: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

17. Objavljivanje Web mjestaKljuËni pojmovi: Web mjesto, lokalno predstavljanjeWeb mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje).Obrazovna postignuÊa: objaviti svoj Web uradak.

18. Pokretni dijelovi stranicaKljuËni pojmovi: datoteka s animiranim sadræajima,program za animaciju.Obrazovna postignuÊa: izraditi animaciju i umetnutije na Web stranicu.

19. KritiËki odnos prema InternetuKljuËni pojmovi: izbor kvalitetnih sadræaja,popularizacija domaÊih sadræaja.Obrazovna postignuÊa: ocjenjivati sadræajedobavljene Internetom.

20. Sudjelovanje u Internet projektimaKljuËni pojmovi: besplatni volonterski projekti,sponzorirani projekti, komercijalni projekti.Obrazovna postignuÊa: prijaviti se i sudjelovatiaktivno u Internet projektu.

21. ©kolski Internet projektiKljuËni pojmovi: upoznavanje uËenika s projektima uπkoli, izbor æeljenog projekta.Obrazovna postignuÊa: potaknuti stvaralaËkopredlaganje i kritiku.

IZBORNE TEME1. LogiËke izjave 2. KraÊe zapisivanje logiËkih izjava i njihovih

vrijednosti, logiËke funkcije 3. Osnovne logiËke funkcije 4. Uporaba logiËkih funkcija u programiranju 5. Primjeri rekurzivnog programiranja

IZVANNASTAVNAAKTIVNOST

CILJNastavni sadræaji iz podruËja informacijske i

komunikacijske tehnologije moraju uËenicima omoguÊiti:E stjecanje umijeÊa uporabe danaπnjih raËunala i

primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijeÊa);E upoznavanje s osnovnim naËelima i idejama na

kojima su sazdana raËunala odnosno informacijska ikomunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu:temeljna znanja);

E razvijanje sposobnosti za primjene informacijske ikomunikacijske tehnologije u razliËitim primjenskimpodruËjima (u daljnjem tekstu: rjeπavanje problema).

ZADAΔEU dokumentu Obrazovanje iz informacijske i

komunikacijske tehnologije u osnovnoj πkoli, koji je sastavni dioHNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadaÊe predmetaInformatika.

Ustanovljuje se da bi bilo poæeljno da uËenici pozavrπetku 4. razreda budu u stanju:

E upotrebljavati raËunalo koriπtenjem ulazno-izlaznihnaprava;

E upotrebljavati raËunalo kao pomagalo pri uËenju;E raspravljiti o informacijskoj i komunikacijskoj tehno-

logiji uporabom ispravnog nazivlja;E upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske

izvore za uËenje (interaktivne udæbenike, obrazovneprograme, multimedijske enciklopedije i sl.);

E suraivati s drugim uËenicima, uËiteljima, roditeljimai ostalima pri uporabi tehnologije;

E pokazivati pozitivno druπtveno i etiËko ponaπanje teodgovornost pri uporabi tehnologije;

E naËiniti uzrastu primjerene multimedijskerukotvorine (artefakte) uz pomoÊ uËitelja, Ëlanovaobitelji i drugih uËenika;

E upotrebljivati prikladne programe za rjeπavanjeproblema primjerenih uzrastu;

E prikupljati obavijesti i komunicirati s drugimauporabom tehnologije uz pomoÊ uËitelja, Ëlanovaobitelji i drugih uËenika;

E razumjeti kako na koristan naËin rasporediti obavijesti(primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporaberaËunala).

NAPOMENANavedeni nastavni sadræaji podijeljeni su u devet

programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge zaizradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.Od tih devet programskih cjelina u prva Ëetri razredaobrauju se postupno pet cjelina tako da se postignekruæno πirenje znanja u vertikali πkolovanja.

Nastavne teme pojedinih cjelina razvrstane su porazredima uz uvaæavanje naËela spiralnog modela pokojima se isti sadræaj tijekom πkolovanja ne uËi neovisnoviπe puta veÊ se znanje steËeno na niæim stupnjevimaobrazovanja proπiruje u viπima.

Izvoenje izvan nastavnih aktivnosti po ovom programuuvodi uËenike na najizravniji naËin u podruËjeinformacijske i komunikacijske tehnologije. UËenici kojisvladaju taj program mnogo Êe uspjeπnije savladati programizbornog predmeta u viπim razredima osnovne πkole.

Nastavne teme omoguÊuju da se izvedbeni programprilagodi tehniËkim moguÊnostima pojedinih πkola.Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreenistandard tehniËke opremljenosti. Ako moguÊnostiraËunalnih uËionica ne zadovoljavaju te standarde programÊe se morati prilagoditi.

Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalnirad pojedinog uËenika na raËunalu.

U πkolama s ograniËenim tehniËkim i kadrovskimmoguÊnostima treba razmotriti i moguÊnost smanjivanja

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

317

Page 320: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊi broj uËenikamakar i s optereÊenjem manjim od jednog sata tjedno.

1. RAZRED

TEME1. Osobno raËunalo

KljuËni pojmovi: vanjski dijelovi raËunala, namjenavanjskih dijelova.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, pokazati iimenovati vanjske dijelove raËunala.

2. UkljuËivanje i iskljuËivanje raËunalaKljuËni pojmovi: tipka za ukljuËivanje, pokazivaËmiπa, gumbi za iskljuËivanje.Obrazovna postignuÊa: pravilno ukljuËiti i iskljuËitiraËunalo; pokazati da je uËenik svladao jednostrukiklik miπem.

3. Pokretanje i zaustavljanje programaKljuËni pojmovi: pokretanje programa, prozor,zaustavljanje programa.Obrazovna postignuÊa: pokrenuti neki jednostavnijiprogram i zaustaviti ga.

4. Uporaba CD/DVD naslovaKljuËni pojmovi: umetanje i izvlaËenje CD/DVDdiska, postupanje s CD/DVD diskom. Obrazovna postignuÊa: umetnuti i izvuÊi CD/DVDiz pogona optiËkog diska.

5. Uporaba obrazovnih programa KljuËni pojmovi: snalaæenje u programu, razlikovanjeslike i teksta kao poveznice.Obrazovna postignuÊa: pokrenuti neki (po izboruuËitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.

6. Uporaba jednostavnog programa zacrtanjeKljuËni pojmovi: simbol olovke, podruËje crtanja,spremanje crteæa.Obrazovna postignuÊa: pomicanjem simbola olovkepo podruËju crtanja s pomoÊu miπa nacrtati nekijednostavni lik.

7. Osnovni alati programa za crtanjeKljuËni pojmovi: kist, brisalo, kantica.Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne alate ujednostavnom programu za crtanje.

8. Podeπavanje alata programa za crtanjeKljuËni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta,otvaranje datoteke spremljenog crteæa.Obrazovna postignuÊa: podesiti osnovne alate popotrebi crteæa.

9. Crtanje geometrijskih likovaKljuËni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut.Obrazovna postignuÊa: nacrtati nekoliko osnovnihlikova razliËitih veliËina i poloæaja.

10. Osnove pisanja tekstaKljuËni pojmovi: tipkovnica, tipke.Obrazovna postignuÊa: pravilno upotrijebiti tipke zaslova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanjei tipke za kretanje po tekstu.

11. Uporaba jednostavnog programa zapisanjeKljuËni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavniizbornik, podruËje pisanja.Obrazovna postignuÊa: pravilno pokrenuti program inapisati neku kratku rijeË.

12. Osnovni koraci kornjaËeKljuËni pojmovi: grafiËki pokazivaË kornjaËe, kretanjakornjaËe, brisanje slike.Obrazovna postignuÊa: crtati ravne linije zadaneduljine od 1 do 20, brisati sliku.

13. Olovka kornjaËe KljuËni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke,spuπtanje olovke.Obrazovna postignuÊa: pomicati kornjaËu s dignutimili spuπtenim perom.

14. Okret kornjaËe koso lijevo i desno KljuËni pojmovi: postavljanje kornjaËe za crtanjekosih crta.Obrazovna postignuÊa: crtati kose linije.

15. Kretanje kroz labirint KljuËni pojmovi: snalaæenje u kornjaËinom svijetu.Obrazovna postignuÊa: pronaÊi najjednostavnijerjeπenje postavljenog zadatka.

2. RAZRED

TEME1. Mape i datoteke

KljuËni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa idatoteka.Obrazovna postignuÊa: razlikovati datoteke od mapa.

2. Rad s mapama i datotekamaKljuËni pojmovi: stvaranje mape, premjeπtanje mapa idatoteka, kopiranje mapa i datoteka.Obrazovna postignuÊa: naËiniti novu mapu,premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu idatoteku; povlaËenjem miπa upravljati pomicanjemznaËke na zaslonu monitora te premjeπtati datoteke izjedne mape u drugu.

3. Promjena izgleda radne povrπineKljuËni pojmovi: prozor opisa svojstava radnepovrπine, izbor vrste svojstva, promjena slikovnepodloge.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

318

Page 321: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Obrazovna postignuÊa: promijeniti slikovnu podloguradne povrπine; ukljuËiti zaπtitu zaslona; svojimrijeËima opisati vaænost zaπtite zaslona.

4. Multimedijski CD/DVDKljuËni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD.Obrazovna postignuÊa: presluπavati audiozapise ipregledavati videozapise raËunalom.

5. Rad s dijelovima crteæaKljuËni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,zakretanje izreska.Obrazovna postignuÊa: kopirati izreske crteæa.

6. Kombiniranje crteæa iz dviju datotekaKljuËni pojmovi: otvaranje dvaju crteæa, premjeπtanjeizreska iz crteæa u crteæ. Obrazovna postignuÊa: rabiti meuspremnik zaprenoπenje dijelova crteæa.

7. Pogled na slikuKljuËni pojmovi: poveÊavanje (zoom), mapa piksela. Obrazovna postignuÊa: brisati osnovni element crteæa(piksel).

8. Pisanje i spremanje jednostavnog tekstaKljuËni pojmovi: pravila pisanja na raËunalu,otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke.Obrazovna postignuÊa: napisati velika slova napoËetku reËenice i pravilno pisati znakoveinterpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke.

9. Ureivanje stranice tekstaKljuËni pojmovi: orijentacija i veliËina papira,porubnice, ispis teksta na papiru.Obrazovna postignuÊa: urediti i ispisati tekst.

10. Bojanje likova KljuËni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenjekvadrata i pravokutnika.Obrazovna postignuÊa: bojiti prethodno nacrtani lik.

11. Naredbe za okretanje lijevo i desno KljuËni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba zaokret udesno, crtanje trokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati trokut jednakih duljinastranica.

12. Crtanje πesterokuta KljuËni pojmovi: crtanje πesterokuta zadane duljinestranice, bojenje πesterokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati πesterokut zadaneduljine stranica.

13. Izrada crteæa s pomoÊu nauËenih naredbi KljuËni pojmovi: nema novih pojmova (utvrivanjeranije steËenog znanja).Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrate, pravokutnike,te trokute i πesterokute jednakih duljina stranica.

14. Osnovne usluge internetaKljuËni pojmovi: Internet, www, elektroniËka poπta.Obrazovna postignuÊa: razumijevanje Interneta kaoskupa usluga.

15. WWW preglednikKljuËni pojmovi: upis www adrese, pregledavanjeWeb stranica.Obrazovna postignuÊa: uporaba Web preglednika zajednostavan pregled stranica.

3. RAZRED

TEME1. Vrste spremnika (memorije)

KljuËni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnjispremnici, radni i trajni spremnici.Obrazovna postignuÊa: objasniti razliku izmeutrajnog i radnog spremnika, nabrojati unutraπnje ivanjske spremnike.

2. Povezivanje raËunalaKljuËni pojmovi: lokalna mreæa, veza s internetom,modem.Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima opisatipotrebu povezivanja raËunala i opisati naËine kako seto ostvaruje.

3. Snimanje audio zapisaKljuËni pojmovi: mikrofon, program za snimanjezvuka, pohranjivanje zvuËne snimke.Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuËnu datoteku;snimati zvuk i pohraniti snimku u zvuËnu datoteku.

4. Svojstva crteæaKljuËni pojmovi: promjena veliËine crteæa,pretvaranje viπebojnog crteæa u jednobojni crteæ,dubina boje.Obrazovna postignuÊa: mijenjati veliËine crteæa idubinu boja crteæa i ocjenjivati njegovu kakvoÊu.

5. Promjena izgleda crteæaKljuËni pojmovi: vodena boja, pastelni crteæ,zamuÊenje.Obrazovna postignuÊa: mijenjati izgled crteæauporabom razliËitih efekata.

6. OznaËivanje i kopiranje tekstaKljuËni pojmovi: oznaËavanje, kopiranje,premjeπtanje.Obrazovna postignuÊa: promijeniti vrstu pisma, stil iliveliËinu slova na postojeÊem tekstu.

7. Traæenje i zamjena rijeËiKljuËni pojmovi: pronalaæenje rijeËi, zamjena rijeËi.Obrazovna postignuÊa: traæiti i zamjenjivati rijeËi;koristiti program za pruæanje pomoÊi i u njegovuindeksu pronalaziti kljuËne rijeËi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

319

Page 322: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

8. Pisanje prvog programaKljuËni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi;otvaranje i zatvaranje ureivaËa; spremanje programai otvaranje spremljenoga programa.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati ureivaË tekstapri pisanju programa.

9. Procedure u programuKljuËni pojmovi: procedura, raπËlanjivanje zadatka naprocedure.Obrazovna postignuÊa: rastaviti problem na manjedijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastojipostavljeni zadatak.

10. Programi za rjeπavanje raËunskih zadatakaKljuËni pojmovi: ispis podataka, osnovne raËunskeoperacije.Obrazovna postignuÊa: pisati i koristiti programe zaobavljanje Ëetiriju raËunskih operacija te za raËunanjeopsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.

11. Moja prva pretragaKljuËni pojmovi: zadana rijeË ili izraz (pojam)pretrage, izbor rezultata pretrage.Obrazovna postignuÊa: traæiti zadani pojam nainternetu.

12. Uporaba Web poπteKljuËni pojmovi: adrese poπiljatelja i primatelja;struktura poruke.Obrazovna postignuÊa: pisati jednostavne poruke.

13. Prihvatljivo ponaπanje pri slanju poπteKljuËni pojmovi: pravila ponaπanja.Obrazovna postignuÊa: komunicirati na internetu naprihvatljiv naËin.

4. RAZRED

TEME1. Snimanje fotozapisa

KljuËni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslontraæila.Obrazovna postignuÊa: snimati digitalnimfotoaparatom.

2. Obrada digitalnih fotografijaKljuËni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, viπestrukopreimenovanje, viπestruka promjena veliËine.Obrazovna postignuÊa: premjeπtati fotografije sdigitalnog fotoaparata na disk.

3. Snimanje videozapisaKljuËni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa,pregled snimke.Obrazovna postignuÊa: snimati digitalne videozapise.

4. Postupci skeniranjaKljuËni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje,uravnoteæenost boja i zasiÊenje.Obrazovna postignuÊa: skenirati crteæe s papira.

5. Osnovne naredbe programskog jezikaKljuËni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbeza lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe zadizanje i spuπtanje pera te brisanje linije.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati nove naredbe uprogramskom jeziku u rjeπavanju jednostavnijihzadataka; programom crtati kvadrat, trokut,pravokutnik i πesterokut.

6. Ponavljanje niza naredbiKljuËni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanjejednakostraniËnoga trokuta uporabom petlje, crtanjeπesterokuta uporabom petlje.Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrat, trokut iπesterokut pomoÊu petlje.

7. Uporaba petlje za crtanje niza likovaKljuËni pojmovi: crtanje jednakostraniËnoga trokutauporabom petlje, crtanje πesterokuta uporabom petlje.Obrazovna postignuÊa: nacrtati niz kvadrata ako jezadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.

8. Ulazne vrijednosti proceduraKljuËni pojmovi: programi s jednom ulaznomvrijednoπÊu, programi s dvije ulazne vrijednosti.Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji crtajukvadrate, trokute ili πesterokute promjenljivih duljinastranica.

9. Postupak pripreme programaKljuËni pojmovi: postupak raπËlanjivanja sloæenijegzadatka.Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti problem na manjedijelove i rjeπavati ih korak po korak.

10. Programski alat za elektroniËku poπtuKljuËni pojmovi: mape u elektroniËkoj poπti,upravljanje porukama, opasnost od virusa.Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati alat zaelektroniËku poπtu.

11. Rad s porukamaKljuËni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanjeporuke, privitci.Obrazovna postignuÊa: pravilno upravljati porukamaelektroniËke poπte.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

320

Page 323: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODTjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruËje

zbog svoga znaËenja za skladan razvoj antropoloπkihobiljeæja uËenika jedinstveno je po moguÊnostima iposebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvubiotiËku uvjetovanost kao tjelesno vjeæbanje, koje uπkolstvu osmiπljava jedino nastava tjelesne i zdravstvenekulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerenarazvojnim znaËajkama djece i mladeæi, koje ovaj programu cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadræajapo razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenostnastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvojui usavrπavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su upojedinom razvojnom razdoblju bitne za uËenike.

Program tjelesne i zdravstvene kulture sadræava temeljnepostavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnogapodruËja kojega odreuju obrazovna, antropoloπka i odgojnasastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanjebitnih teorijskih i motoriËkih znanja zbog Ëega uprogramu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastaviprevladavaju modificirana biotiËka i osnovna kinezioloπkamotoriËka znanja, dok su u predmetnoj nastavi kaonadgradnja uvrπtena napredna kinezioloπka motoriËkaznanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja izkineziologije, koja u sprezi s motoriËkim znanjima izravnopotiËu razvoj osobnosti uËenika.

Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji nautjecaj razliËitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokujuviπestruke promjene morfoloπkih obiljeæja i poboljπanjafunkcionalno-motoriËkih sposobnosti. Upravo se zatoantropoloπka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosina sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfoloπkih,motoriËkih i funkcionalnih obiljeæja uËenika.

OpÊi morfoloπki uËinci podrazumijevaju utjecaj nasastav tijela unutar kojega se istiËe povoljan odnos izmeukoliËine miπiÊne mase i potkoænoga masnog tkiva, teprevencija pretilosti. Fizioloπki uËinci usmjereni su napoticanje funkcija krvoæilnoga i diπnoga sustava tedjelovanje na kakvoÊu koπtano-miπiÊnoga sustava.Pozitivno djelovanje na imunoloπki sustav jednako jepotrebno za odræavanje zdravlja i prevenciju akutnih ikroniËnih bolesti.

Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oËituje se i uprostoru razvoja motoriËkih sposobnosti, Ëime poveÊavamoguÊnosti motoriËkog izraæavanja uËenika u svimaktivnostima. Pritom struËno provedeni procesi tjelesnogavjeæbanja razvijaju motoriËke sposobnosti znatno iznadrazine dostiæne samo spontanim biotiËkim rastom irazvojem.

Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima ciljstvaranje takvoga sustava vrijednosti uËenika prematjelesnom vjeæbanju koji Êe potaknuti samostalno icjeloæivotno provoenje tjelovjeæbe. Takve navike izvorsu ukljuËivanja djece i mladeæi u πportske klubove i

bavljenja πportskom rekreacijom u drugoj i treÊoj æivotnojdobi.

Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbenoznaËajan i neizostavan dio opÊega obrazovanja i kultureæivljenja.

CILJCilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti uËenike

za primjenu teorijskih i motoriËkih znanja koja omoguÊujusamostalno tjelesno vjeæbanje radi veÊe kvalitete æivljenja.Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uËinkovito mijenjaosobine i razvija sposobnosti, Ëime izravno osiguravapromicanje zdravlja kao nezamjenjljivoga Ëimbenika svihljudskih aktivnosti.

OPΔE ZADAΔEZadaÊe tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj πkoli

trajno su usmjerene na:E usvajanje teorijskih i motoriËkih znanja za

svakodnevne motoriËke aktivnosti, djelotvornokoriπtenje slobodnog vremena i snalaæenje uurgentnim situacijama;

E zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanjesamostalnoga vjeæbanja;

E ukljuËivanje u πportske klubove i razvijanje interesaza osobni napredak u razliËitim πportskimaktivnostima;

E usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnogvjeæbanja;

E upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnihantropoloπkih obiljeæja;

E usvajanje znanja o oËuvanju i promicanju zdravlja;E praÊenje sastava tijela i prevencija pretilosti;E razvijanje i njegovanje higijenskih navika;E promicanje opÊih ljudskih vrijednosti;E omoguÊivanje osobne afirmacije uËenika;E osposobljavanje za timski (skupni) rad:E aktivan boravak u prirodi.

Bioloπke promjene u rastu i razvoju uËenika i uËenica,zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbuposebnih zadaÊa po trogodiπnjim razvojnim razdobljima.

NAPOMENAProgram tjelesne i zdravstvene kulture izraen je u

skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjenestrukture liËnosti, a Ëovjeka prikazuje kao integralnuantropoloπku cjelinu. Programska πirina uvjetovana jenaËelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbogËega su motoriËka znanja sredstvo za postizavanjeodreenih zadaÊa, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnograda. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovogprograma temeljem veÊeg broja kriterija. Prvi se odnosi naobjektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

321

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KLUTURA

Page 324: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

uvjetima osnovnih πkola Republike Hrvatske, a drugi naprimjerenost teme dobi i spolu uËenika. Slijede kriterijisigurnost uËenika, korisnost nastavne teme za svakodnevnoæivljenje, πportsku rekreaciju, urgentne situacije ilitemeljnost za nadgradnju razliËitih kinezioloπkihaktivnosti, znaËaj teme za razvoj antropoloπkih obiljeæjauËenika i usklaenost s interesima i potrebama uËenika.Time je ovaj program rastereÊen nastavnih tema koje zbognedostatnih materijalnih uvjeta nije moguÊe provesti uveÊem broju πkola ili koje zbog sloæenosti veliki brojuËenika ne moæe svladati odreenim uspjehom.

Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj πkoliosmiπljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojnorazdoblja navodi posebne antropoloπke, obrazovne iodgojne zadaÊe, pri Ëemu se unutar obrazovnih opisujutemeljna teorijska i motoriËka znanja. Slijedi popisnastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega sumasnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatrajutemeljnim motoriËkim znanjima. Time je odreenaosnova koju svaki uËenik (osim uËenika s posebnimpotrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne izdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokojrazini. Zbog olakπanog pretraæivanja programa nastavnecjeline po razredima oznaËene su rimskim, a nastavne temearapskim rednim brojevima.

Poslije programa svakoga razreda navode se kljuËnipojmovi i obrazovna postignuÊa. Meupredmetnepovezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesnei zdravstvene kulture kako za uËenike redovitog programatako i za uËenike s s posebnim potrebama navedene su uHrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. ToomoguÊuje cjelovitije razumijevanje zadaÊa tjelesne izdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugimpredmetima.

U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i neponavlja se u istom obliku, πto znaËi da se ista moæeodabrati i ponavljati u svim viπim razredima. DrugimrijeËima, ono πto je navedeno kao tema, primjerice u 3.razredu, moæe se planirati i u svim viπim razredima, iako tatema nije prikazana u programu tih razreda. U programuse u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelovametodiËkog postupka, kojega tako definirana tema uprovedbi ne iskljuËuje. Ovakav pristup istodobnoomoguÊuje okomitu meupovezanost programskihsadræaja krivuljom progresivnog optereÊenja i kreativnostuËitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer neograniËava zahtjeve s obzirom na razliËit sastav uËenikaprema sposobnostima i koliËini steËenih motoriËkihznanja.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzirbioloπke i popratne psihosocioloπke razliËitosti izmeuuËenika i uËenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne izdravstvene kulture sa stajaliπta znanstvenih i struËnihspoznaja, mora biti organizirana posebno za uËenike aposebno za uËenice.

TREΔE RAZVOJNORAZDOBLJE*

1., 2. i 3. RAZRED

TreÊe razvojno razdoblje obiljeæava sliËnost uËenika i uËenicau morfoloπkim, motoriËkim i funkcionalnim znaËajkama.

POSEBNE ZADAΔE:1. Obrazovne:

a) Temeljna teorijska znanja:Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati

pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvenakultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja seodnose na potrebu noπenja odgovarajuÊe odjeÊe i obuÊe, otjelovjeæbenom prostoru te higijenskim aktivnostimanakon tjelesnog vjeæbanja.

Slijede znanja o znaËenju bavljenja tjelesnimaktivnostima, korisnosti i πtetnosti utjecaja sunËevih zraka,djelovanju Ëistoga zraka na Ëovjeka te vaænosti pravilne iraznovrsne prehrane na rast i razvoj.

Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja oispravnosti osnovnih poloæaja (stav, sijed, ËuËanj, klek,upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, trËanje,naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi sesprijeËila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja opravilnom dræanju tijela, o odræavanju i ispravljanju svodastopala, te znaËenju praÊenja tjelesne visine i teæine.

b) Temeljna motoriËka znanja:Temeljna motoriËka znanja u ovom razdoblju kao πto su

brzo trËanje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaæenjepo πvedskim ljestvama, razliËiti poloæaji visova, upora ihvatova, te razliËiti naskoci i saskoci s poviπenja do 60 cmimaju cilj pripremiti uËenike za usvajanje sloæenijihmotoriËkih znanja. Usvajanje temeljnih motoriËkihznanja: razliËite poloæaje visova i upora, stoj na lopaticama,kolut naprijed i natrag te premet strance omoguÊujuuËenicima da razviju ravnoteæu, koordinaciju tijela uprostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakakopoticati razvoj ritma, sadræaji kao πto su hodanje i trËanjeuz glazbenu pratnju, ≈djeËji« poskoci, te djeËji ples poizboru upravo Êe to omoguÊiti.

Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motoriËkihznanja: elementarne i πtafetne igre, bacanje lopte u zid ihvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), voenjelopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R),voenje lopte unutraπnjom stranom stopala (N), voenjelopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suruËnododavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkaπkomstavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarenedjece i njihovo ukljuËivanje u πportske klubove.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

322

* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do treÊe godine æivota, adrugo razvojno razdoblje na djecu od Ëetvrte do πeste godine æivota.

Page 325: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Antropoloπke:U treÊem razvojnom razdoblju nuæno je uporabom

razliËitih kinezioloπkih sadræaja djelovati na povoljanodnos izmeu koliËine miπiÊne mase i potkoænoga masnogtkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnomutjecaju na æivËano-miπiÊnu koordinaciju i brzinuaktivacije motoriËkih jedinica tijekom jednostavnihmotoriËkih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvojbrzine reakcije na zvuËne i vidne podraæaje, manipulacijupredmetima i suradnju u prostoru s drugim uËenicima.

MotoriËke sposobnosti koordinacija, gibljivost, statiËka idinamiËka ravnoteæa nalaze se u razdoblju pojaËanetransformacijske osjetljivosti, πto omoguÊuje veÊepromjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratitipozornost na razvijanje srËano-æilnog i diπnoga sustava radisprjeËavanja negativnih utjecaja sjedilaËkoga naËinaæivljenja. S ukupnog antropoloπkoga stajaliπta izrazito jeznaËajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru sroditeljima uputiti u primjerene πportske klubove.

3. Odgojne:PoËetkom πkolovanja odgojne su zadaÊe prije svega

usmjerene na poznavanje i pridræavanje mjera opreza zaoËuvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjemhigijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenjetjelovjeæbom sastavni je dio osobne odgovornosti zavlastito zdravlje. PrihvaÊanje i uvaæavanje razliËitostiizmeu uËenika kao i razumijevanje djece s posebnimpotrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoπljivosti.Razvijanje odluËnosti, samopouzdanja, poticanjeustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doæivljavanjeosjeÊaja zadovoljstva, Ëime se razvija pozitivna slika o sebi.

S odgojnoga stajaliπta i homogeniziranja razreda uputnoje poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne izdravstvene kulture. Sa stajaliπta provoenja igara moguÊeje utjecati na poπtovanje protivnika, pridræavanje pravilaigre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanjepobjede protivniku. Kod uËenika je nuæno razvijatisuradniËko ponaπanje radi osposobljavanja za timski rad.

RAZREDNA NASTAVA

1. RAZRED

CJELINE I TEMEI. Hodanja i trËanja

1. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja 2. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute 3. Brzo trËanje do 20 m iz visokoga starta 4. Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine

II. Skakanja 5. Sunoæni i jednonoæni poskoci po oznaËenim

prostorima6. Preskakivanje kratke vijaËe sunoæno u mjestu7. Poskoci u mjeπovitome uporu uzduæ πvedske klupe

III. Bacanja i hvatanja 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakπih lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje 10. Bacanje lakπih lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje

IV. Kolutanja 11. BoËno valjanje u lijevo i u desno12. Povaljke u leæanju 13. Kolut naprijed niz kosinu

V. Penjanja i puzanja 14. Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine15. Penjanje i silaæenje po πvedskim ljestvama

VI. Viπenja i upiranja 16. RazliËiti poloæaji visova i hvatova17. RazliËiti mjeπoviti upori u mjestu i kretanju na

tlu/spravama18. Upor za rukama osloncem nogama na poviπenju19. Stoj na lopaticama

VII. RitmiËke strukture 20. Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju21. Oponaπanja prirodnih pojava i raspoloæenja uz

glazbenu pratnju

VIII. Igre 22. Elementarna igra bez pomagala 23. ©tafetna igra bez pomagala24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraËa u

oznaËenom prostoru (3:3,4:4) (N)

KljuËni pojmovi: bacanja, hvatanja, kolutanja, igre.Obrazovna postignuÊa: usavrπiti biotiËka motoriËkaznanja (hodanja, trËanja, skakanja itd.) u ovoj dobiima posebno znaËenje za slobodno vrijeme uËenika,urgentne situacije, kao i za vrhunsko πportskostvaralaπtvo. Usvojiti viπenje, upiranje i kolutanje kaotemeljna motoriËka znanja u ulozi nadgradnjekoordinacijski zahtjevnijih motoriËkih gibanja.

Primijeniti elementarne i πtafetne igre kao Ëimbeniksocijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri Ëemunjihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijegosmiπljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga æivota.

2. RAZRED

CJELINE I TEMEI. Hodanja i trËanja

1. Hodanje zadanom brzinom 2. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 2 minute3. Brzo trËanje do 30 m iz visokog starta4. Hodanje po uskoj povrπini

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

323

Page 326: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

II. Skakanja 5. Sunoæni i jednonoæni poskoci u mjestu i kretanju s

razliËitim zadacima6. Skok u daljinu iz zaleta7. Preskakivanje kratke vijaËe u kretanju 8. Naskok na poviπenje do 40 cm, razliËiti saskoci

III. Bacanja, hvatanja i gaanja9. Gaanje lopticom u cilj s razliËitih udaljenosti10. Bacanje lakπih lopti u zid na razliËite naËine i

hvatanje

IV. Kolutanja 11. Kolut natrag niz kosinu 12. Kolut naprijed

V. Penjanja 13. Penjanje na zapreke do 80 cm 14. Penjanje po πvedskim ljestvama, silaæenje po kosini i

suprotno

VI. Upiranja 15. RazliËiti poloæaji upora i sjedova na spravama 16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu

VII. RitmiËke strukture 17. RitmiËno povezivanje jednonoænih i sunoænih

skokova18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliËitog ritma i

tempa19. Oponaπanje kretanja æivotinja i razliËitih ljudskih

aktivnosti (improvizacija koreografije)

VIII. Igre 20. Elementarna igra s pomagalima21. ©tafetna igra s pomagalima22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u

mjestu (R)23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u

pravocrtnom kretanju (R)24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom

stranom stopala (N)26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)

KljuËni pojmovi: skakanja, kolutanja, upiranja,ritmiËke strukture, igre.Obrazovna postignuÊa: Usvojiti na viπoj razinibiotiËka motoriËka znanja iz nastavnih cjelinabacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene usvakodnevnom æivotu Ëime se spontano potiËe daljnjirazvoj motoriËkih sposobnosti u izvanπkolskomvremenu.

Usvajanja motoriËkih znanja iz cjelina kolutanja,ritmiËke strukture i igre potiËu razvoj koordinacije pokretakoja je od presudnog znaËenja i sa stajaliπta mnogihnastavnih predmeta.

Usavrπiti motoriËke strukture gibanja iz cjelina penjanjai upiranja vaæno je za svakodnevne æivotne situacije djeceËime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.

3. RAZREDCJELINE I TEMEI. Hodanja i trËanja

1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 3 minute2. Brzo trËanje do 40 m iz visokoga starta 3. RitmiËno pretrËavanje prepreka do 30 cm

visine4. Hodanje u usponu po niskoj gredi

II. Skakanja 5. Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i

desnom nogom6. Preskakivanje duge vijaËe7. Naskok u upor ËuËeÊi na poviπenje do 60 cm,

saskok pruæeni

III. Bacanja 8. Bacanje loptice udalj iz zaleta9. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama -

suvanjem

IV. Kolutanja 10. Kolut natrag 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte,

medicinke i dr.)

V. Penjanja i puzanja12. PovlaËenje po kosini13. Penjanje po kvadratnim ljestvama

VI. Upiranja 14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak 15. Premet strance

VII. VuËenja i potiskivanja 16. VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa na razliËite naËine

bez pomagala

VIII. RitmiËke i plesne strukture17. ≈DjeËji« poskoci18. Kretanje parova uz glazbu u razliËitim smjerovima

suËelice, postranice, otvoreno, zatvoreno, okretom isl.

19. DjeËji ples po izboru

IX. Igre 20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)21. Slobodna igra (R)22. Voenje lopte desnom i lijevom rukom u

mjestu i pravocrtnom kretanju (K)*23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u

mjestu (K)*24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju -

koπarkaπki dvokorak (K)*

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

324

Page 327: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

25. Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N)26. Voenje lopte rolanjem potplatom (N)27. Dodavanje lopte u kretanju (N)28. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon

odbijanja od podloge (N)

* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjemkoπeva s moguÊnoπÊu podeπavanja visine i koπarkaπke lopte veliËine5. Ukoliko ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kaoprogramski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole.

KljuËni pojmovi: hodanja i trËanja, skakanja, upiranja,igre.Obrazovna postignuÊa: daljnje usavrπavanje temeljnihmotoriËkih znanja kao πto su hodanja i trËanja,preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno zaæivËano-miπiÊnu koordinaciju, kao i pripremu zaodreene kinezioloπke aktivnosti. Ovimjednostavnijim motoriËkim gibanjima nadaljepoveÊavati uËinkovitost aktivacije motoriËkihjedinica.

Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvuËne ividne podraæaje te rukovanja predmetima. Programskimsadræajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanjeslobodnoga vremena djeteta te uËinkovito bavljenjekinezioloπkim aktivnostima koje u ovom uzrastuuspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela.

»ETVRTO RAZVOJNORAZDOBLJE

4., 5. i 6. RAZRED

»etvrto razvojno razdoblje obiljeæava progresivnorazlikovanje uËenika i uËenica u morfoloπkim, motoriËkim ifunkcionalnim znaËajkama.

POSEBNE ZADAΔE1. Obrazovne:

a) Temeljna teorijska znanja:Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim

bioloπkim promjenama u organizmu, potrebno je uËenikeupoznati s povezanoπÊu tjelesnog vjeæbanja ivoluminoznosti tijela. UËenicima valja prenijeti saznanja outjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzrokemoguÊih nerazmjera u odnosu visine i teæine, uputiti ih unaËin izraËunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kaokontrolne mjere sprjeËavanja pretilosti.

Jednako je znaËajno upoznati uËenike s razlozima pojaveumora u πkoli i naËinima njegova otklanjanja. UvoditiuËenike u organizaciju πportskih natjecanja s naglaskom naukljuËivanje u suenje razliËitih kinezioloπkih aktivnosti.Osim toga, nuæno je uËenike informirati o opÊemznaËenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanjutekuÊine prije, za vrijeme i nakon vjeæbanja.

b) Temeljna motoriËka znanja:Ovo obrazovno razdoblje obiljeæava usvajanje temeljnih

motoriËkih znanja koja su sloæenija po strukturi gibanja,πto potiËe daljnji razvoj motoriËkih i funkcionalnihsposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme:trËanje razliËitim tempom do 6 minuta, brzo trËanje do 60m iz niskoga starta, skok uvis prekoraËnom tehnikom≈πkare«, skok udalj zgrËnom tehnikom, bacanje malemedicinke do 2 kg boËnom tehnikom te pad naprijed udominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavrπiti svatemeljna motoriËka znanja kao pripremu za predmetnu nastavutjelesne i zdravstvene kulture.

Utjecaj pojedinih motoriËkih znanja na razvijanjepozitivnih crta liËnosti i smanjenje anksioznosti postiæe setemama: zgrËka, raznoπka, stoj na rukama uz okomituplohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu IgreuËenici usvajaju motoriËka znanja potrebna za samostalnutjelovjeæbu u funkciji ranog usmjeravanja premaodreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovusudjelovanju u radu πkolskih sportskih klubova: æongliranjeloptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bezskoka (N), vrπno odbijanje iz srednjeg odbojkaπkog stava(O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisapodlaktiËno (O), koπarkaπki stav i pivotiranje (K), πutjednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanjelopte razliËitim naËinima (R), te skok πut (R). OvamotoriËka znanja znaËajna su u kvalitetnom koriπtenjuslobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanjesloæenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples izzaviËajnoga podruËja upoznavanje i poπtivanje tradicijesvojega naroda.

2. Antropoloπke:U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju

motoriËkih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinuu jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloæenijimgibanjima sa stajaliπta æivËano-miπiÊne aktivnosti razvijatikontrolu pokreta.

Brzina, koordinacija, ravnoteæa i gibljivost su motoriËkesposobnosti koje je potrebno naglaπenije aktivirati, jer surazvojno senzibilnije. U podruËju funkcionalnih sposobnostiukljuËivanjem aerobnih programa treba utjecati na srËano-æilni i diπni sustav te na razvoj maksimalnog relativnogprimitka kisika. Takoer treba zapoËeti znaËajnije djelovatina sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne prieksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.

3. Odgojne:UËenici i uËenice u Ëetvrtom razdoblju trebaju nauËiti

uvaæavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeuspolova, Ëime se pridonosi odreivanju i prihvaÊanju vlastiteosobnosti. Vaæno je razvijanje sposobnosti emocionalnesamoregulacije u odnosu prema uËitelju i organizacijivjeæbanja (Ëekanje na red, obzirnost i pristojnost premadrugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha iliprednosti i sl.).

Poπtivanje suca i prihvaÊanje pravila igara uvjet jestvaranja uljuenih navijaËkih navika prihvaÊanjempozitivno odabranih πportskih i ljudskih uzora. UpuÊivanje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

325

Page 328: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

na kulturne naËine iskazivanja razoËaranja zbog neuspjeha,uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa inezadovoljstva, prihvaÊanje poraza uz prepoznavanjepogreπaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoËaranja iizgreda zbog poraza, odgojni su uËinci koji nalazeprimjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako jeznaËajno poticanje suradniËkoga ponaπanja i usvajanjenenasilnoga rjeπavanja konflikata.

Vaæno je i praÊenje osobnoga napretka, razvijanjeosjeÊaja zadovoljstva, poznavanje i pridræavanje mjeraopreza za oËuvanje æivota i zdravlja, pripremanje zasamostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenjatjelesnom aktivnoπÊu pomoÊu uputa i rasprava ovrijednosti zdravlja. UoËavanje ljepote i funkcionalnostipokreta bitno je u razvoju liËnosti uËenika s ciljempoveÊanja motivacije za vjeæbanjem.

4. RAZRED(razredna nastava)

CJELINE I TEMEI. TrËanja

1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 4 minute2. Brzo trËanje na 50 m iz poluvisokog starta

II. Skakanja 3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i

desnom nogom4. Sunoæni naskok na odskoËnu dasku i skok

pruæeno

III. Bacanja i gaanja5. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m6. Bacanje medicinke od 1 kg suruËno iz

razliËitih poloæaja

IV. Kolutanja 7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliËite

naËine

V. Penjanja8. Penjanje po mornarskim ljestvama9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

VI. Viπenja i upiranja10. Vis prednji na karikama11. Vis stojeÊi prednji provlakom u vis stojeÊi straænji na

doËelnim spravama12. Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskok

VII. VuËenja i potiskivanja 13. VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa na razliËite naËine

uz koriπtenje pomagala

VIII. RitmiËke i plesne strukture14. Trokorak15. Galop naprijed i strance16. Vaga zanoæenjem na tlu17. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga

podruËja

IX. Igre18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)19. Mini rukomet (R)20. Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*21. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom

odozgora nakon voenja - koπarkaπki dvokorak(K)*

22. DjeËja koπarka (K)*23. Dodavanje i hvatanje lopte iz ≈koπarice« u

odbojkaπkom stavu (O)24. Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N)25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)26. DjeËji nogomet (N)

* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjemkoπeva s moguÊnoπÊu namjeπtanja visine i koπarkaπke lopte veliËine5. Ako ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kaoprogramski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole.

KljuËni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmiËkei plesne strukture, igre.Obrazovna postignuÊa: Automatizirati ona motoriËkaznanja koja su preduvjet za daljnje uËenje sloæenijihnastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanjenastavnih tema iz nogometa, koπarke i rukometatemeljna su pretpostavka provoenja samostalnogatjelesnog vjeæbanja i razvijanju æivËano-miπiÊnekontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogimpredmetima razredne nastave. Upoznati kulturnubaπtinu i tradiciju svojega naroda uËenjem narodnogaplesa iz zaviËajnoga podruËja te isticanjemnacionalnog identiteta.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

326

Page 329: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

PREDMETNA NASTAVA

5. RAZRED(uËenici)

CJELINE I TEMEI. TrËanja

1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 6 minuta2. Brzo trËanje do 60 m iz niskog starta

II. Skakanja 3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare«4. Skok udalj zgrËnom tehnikom5. ZgrËeni skok odrazom s odskoËne daske

III. Bacanja 6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem

lijevom i desnom rukom

IV. Viπenja, upiranja i penjanja7. Penjanje po motki do 5 m8. Jednonoæni uzmah na niskoj preËi/pritki9. Stoj na rukama uz okomitu plohu10. Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama11. Njih u uporu na paralelnim ruËama do sjeda

raznoæno

V. Preskakanja12. Raznoπka

VI. RitmiËke i plesne strukture13. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja

VII. BorilaËke strukture14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu

stranu

VIII. Igre 15. Voenje lopte razliËitim naËinima (R)16. Dodavanje i hvatanje lopte razliËitim naËinima (R)17. ©ut s tla osnovnim naËinom (R)18. Osnovni koπarkaπki stav u napadu s loptom i

pivotiranje (K)19. ©ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)20. Slobodna igra 1:1 (K)21. Vrπno odbijanje iz srednjeg

odbojkaπkog stava (O)22. PodlaktiËno odbijanje (O)23. Donji servis i prijem servisa vrπno (O)24. Igre vrπnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)25. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom

amortizacije (N)26. Osnovno oduzimanje lopte suËelice (N)27. Æongliranje loptom (N)

5. RAZRED(uËenice)

CJELINE I TEMEI. TrËanja

1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 6 minuta2. Brzo trËanje do 60 m iz niskog starta

II. Skakanja 3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare«4. Skok udalj zgrËnom tehnikom5. ZgrËeni skok odrazom s odskoËne daske

III. Bacanja6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem

lijevom i desnom rukom.

IV. Viπenja, upiranja i penjanja 7. Penjanje po motki do 5 m8. Jednonoæni uzmah na niskoj preËi/pritki9. Stoj na rukama uz okomitu plohu10. Galop naprijed po tlu i na gredama razliËitih visina11. Vaga zanoæenjem na tlu i na gredama razliËitih

visina

V. Preskakanja12. Raznoπka

VI. RitmiËke i plesne strukture13. Osnovni koraci aerobike niskog i visokog

intenziteta14. Skok ≈πkarice«15. Narodni ples po izboru iz zaviËajnog podruËja

VII. BorilaËke strukture16. Pad naprijed preko ramena u dominantnu

stranu

VIII. Igre17. Voenje lopte razliËitim naËinima (R)18. Dodavanje i hvatanje lopte razliËitim naËinima (R)19. ©ut s tla osnovnim naËinom (R)20. Osnovni koπarkaπki stav u napadu s loptom i

pivotiranje (K)21. ©ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)22. Slobodna igra 1:1 (K)23. Vrπno odbijanje iz srednjega odbojkaπkoga

stava (O)24. PodlaktiËno odbijanje (O)25. Donji servis i prijem servisa vrπno (O)26. Igre vrπnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)27. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom

amortizacije (N)28. Osnovno oduzimanje lopte suËelice (N)29. Æongliranje loptom (N)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

327

Page 330: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

KljuËni pojmovi: skakanja, preskakanja, borilaËkestrukture, ritmiËke i plesne strukture, igre.Obrazovna postignuÊa: Povisiti razinu usvojenostiosnovnih elementa nastavne cjeline Igre s ciljemprimjene momËadskih πportova u svakodnevnomæivotu. Nastavne teme iz ove cjeline u funkciji suranog usmjerivanja prema odgovarajuÊim izbornimaktivnostima πkolskih πportskih klubova.

Utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snagenastavnim cjelinama trËanja, skakanja i bacanja.MotoriËkim znanjima penjanja na motku do 5 m i padomnaprijed osigurati uËinkovitu reakciju uËenika uurgentnim situacijama.

Osnovnim koracima aerobike pospjeπiti razvojkoordinacije u ritmu i utjecaj na ritam, jer u æenskojpopulaciji ovi sadræaji imaju visoku upotrebnu vrijednost usvakodnevnom æivotu.

6. RAZRED(uËenici)

CJELINE I TEMEI. TrËanja1. TrËanje razliËitim tempom do 6 minuta2. Preponsko trËanje

II. Skakanja 3. Skok udalj jedan i pol koraËnom tehnikom4. Osnovni skokovi s mini trampolina - pruæeni,

zgrËeni, raznoæni

III. Bacanja 5. Bacanje male medicinke do 2 kg boËnom

tehnikom

IV. Kolutanja6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa

V. Viπenja, upiranja i penjanja7. Penjanje po konopu do 5 m8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom,

saskok u zaljuljaju9. Njih u uporu na niskim paralelnim ruËama, saskok

zanoæno

VI. Preskakanja10. ZgrËka

VII. RitmiËke i plesne strukture11. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja12. Osnovne vjeæbe aerobike za razvoj repetitivne snage

VIII. BorilaËke strukture 13. Pad natrag i u stranu14. Osnovni zahvati dræanja u parteru

IX. Igre 15. Skok πut (R)16. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)17. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim

kruænim napadaËem (R)18. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na

dodanu loptu (K)19. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja

(K)20. Suradnja dva igraËa u obrani i napadu (K)21. Prijem servisa podlaktiËno (O)22. Mini odbojka 3:3 (O)23. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine

kretanja (N)24. Driblinzi i fintiranja (N)25. Udarac glavom iz kretanja bez skoka (N)

6. RAZRED(uËenice)

CJELINE I TEMEI. TrËanja1. TrËanje razliËitim tempom do 6 minuta2. Preponsko trËanje

II. Skakanja3. Skok udalj jedan i pol koraËnom tehnikom4. Osnovni skokovi s mini trampolina - pruæeni,

zgrËeni, raznoæni

III. Bacanja5. Bacanje male medicinke do 2 kg boËnom

tehnikom

IV. Kolutanja 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa

V. Viπenja i penjanja7. Penjanje po konopu do 5 m8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom,

saskok u zaljuljaju9. Klimom premah zgrËno i raznoæno na dvovisinskim

ruËama10. Naskok u upor ËuËeÊi na gredu, saskok pruæeno

VI. Preskakanja 11. ZgrËka

VII. RitmiËke i plesne strukture12. Spajanje osnovnih koraka aerobike niskog i

visokog intenziteta u jednostavnijekoreografije

13. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja14. Osnovne vjeæbe aerobike za razvoj repetitivne

snage. 15. ≈MaËji« skok 16. Daleko-visoki skok

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

328

Page 331: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

VIII. BorilaËke strukture17. Pad natrag i u stranu

IX. Igre 18. Skok πut (R)19. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)20. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim

kruænim napadaËem (R)21. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na

dodanu loptu (K)22. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja

(K)23. Suradnja dva igraËa u obrani i napadu (K)24. Prijem servisa podlaktiËno (O)25. Mini odbojka 3:3 (O)26. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine

kretanja (N)27. Driblinzi i fintiranja (N)

KljuËni pojmovi: trËanja, skakanja, bacanja,preskakanja, ritmiËke i plesne strukture, igre.Obrazovna postignuÊa: Upoznati uËenike spovezanoπÊu tjelesnog vjeæbanja i voluminoznostitijela. Nastavne teme: ljuljanje na karikama, saskok uzaljuljaju, njih u uporu na niskim paralelnim ruËama,saskok zanoæno kao i penjanje po konopu do 5 mznaËajne su za razvoj relativne repetitivne snage.Zbog toga su posebno pogodne za zorno prenoπenjesaznanja o reguliranju nerazmjera u odnosu visine iteæine tijela, πto u πirem smislu, valja povezati saznaËenjem pravilne prehrane za njihovo zdravlje.

Poticati kreativnost uËenica objedinjavanjem osnovnihstruktura koraka u jednostavne koreografije aerobike.Time se pospjeπuje razvoj obiljeæja vaænog za mnogeljudske djelatnosti. Usvojenost nastavnih tema iz nastavnecjeline RitmiËke i plesne strukture omoguÊit Êe djevojËicamaiskazivanje estetske komponente za vrijeme tjelesnogavjeæbanja.

MotoriËka znanja iz mnogih nastavnih cjelina iskustvenopruæaju saznanja o pojavi umora i naËinima njegovaotklanjanja u πkoli.

PETO RAZVOJNORAZDOBLJE

7. i 8. RAZREDuËenici

Peto razvojno razdoblje zapoËinje 7. razredom osnovne πkole,a zavrπava 1. razredom gimnazije ili strukovne πkole. Obiljeæavaga izrazito razlikovanje uËenika i uËenica u morfoloπkim,motoriËkim i funkcionalnim znaËajkama.

POSEBNE ZADAΔE1. Obrazovne:

a) Temeljna teorijska znanja:Informiranje uËenika o πtetnosti nikotina, alkohola,

dopinga i drugih sredstava ovisnosti za zdravlje uopÊe,jedna je od najznaËajnijih poruka u ovom razdoblju.Razdoblje burnih fizioloπkih promjena uvjetujepribliæavanje saznanja o promjenama koje se javljaju uvrijeme puberteta. ZnaËajna su i teorijska znanja o utjecajutjelesnoga vjeæbanja na Ëovjekov metabolizam, na funkcijukrvoæilnog, diπnog te koπtano-zglobnog sustava.Obrazloæiti potrebu posebnoga dnevnoga rasporedauzimanja hrane i tekuÊine u vrijeme poveÊanih tjelesnihnapora. Upoznati uËenice o korisnim i πtetnimtjelovjeæbenim sadræajima za vrijeme mjeseËnoga ciklusa.

Educiranje uËenika o pravilnoj izmjeni etapa rada,odmora i razonode tijekom dana, upozoravanje naposljedice nedovoljnoga sna i odmora, isticanje znaËenjaigre i boravka u prirodi primjerene su poruke za ovorazdoblje. Obrazlaganje higijenskih zahtjeva pri izletima iekskurzijama svrsishodna su teorijska znanja. UpuÊivanjeuËenika na kulturu i pravilno odijevanje radi zaπtite tijelai zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliËitimuvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vjeæbanju, odsvakodnevnog je znaËenja. Vrijedna su i teorijska znanja outjecaju tjelesnoga vjeæbanja na metabolizam æene, nafunkciju krvoæilnog, diπnog i koπtano-zglobnog sustava.

b) Temeljna motoriËka znanja: Sloæenija motoriËka znanja u ovom razdoblju kao πto su

tehnika ramenskog bacanja kroz klek, njih na preËi/pritki,polusalto na poviπenje od mekanih strunjaËa uz pomoÊodraznoga pomagala; poveÊavaju moguÊnosti brze reakcijeu urgentnim situacijama.

MoguÊnosti daljnjeg razvoja osjeÊaja za ljepotu pokretapostiæe se temama iz nastavne cjeline Sastavi, a poticajkulturi æivljenja pridonose nastavne teme; disco fox,engleski valcer i beËki valcer.

Vrijedne tjelesne aktivnosti razvoja æenske osobnostiomoguÊuju teme: latinoameriËki ples po izboru, okreti za1800 na gredi i dr. UËenici u ovom razdoblju i nadaljeusvajaju elemente odreenih motoriËkih struktura koje imu svojoj ukupnosti sada veÊ cjelovito omoguÊujusamostalnu tjelovjeæbu. Navedeno se odnosi na teme:ubacivanje lopte iz neposredne blizine (K), skok πut nakon

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

329

Page 332: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

voenja ili dodane lopte (K), smeË visoko dodane lopte izzaleta (O), πutiranje iz pozicije krila i kruænoga napadaËa(R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), tedribling fintiranjem (N).

2. Antropoloπke:U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjeæbama

snage pozitivno utjecati na razvoj miπiÊnoga i gustoÊukoπtanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito jeznaËajno poboljπati posturu, tj. pravilni uspravni poloæajtijela te razliËitim vjeæbama istezanja utjecati nafleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.

MotoriËke sposobnosti brzina i snaga (repetitivna ieksplozivna) posebno su osjetljive na podraæaje. Iakonavedeno u neπto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju igibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostimavalja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnostiunaprjeivati aerobnim sadræajima koji Êe utjecati napoboljπanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivnoutjecati na krvoæilni sustav poboljπanjem aktivnosti sustavaza prijenos kisika i odstranjivanje ugljiËnoga dioksida.

3. Odgojne:UËenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu

slobode i odgovornosti te biti sposobni izraæavatisamopoπtovanje i poπtovanje prema drugima. Posebno bitrebalo isticati i uvjeravati uËenice o znaËenju tjelesnihaktivnosti u svrhu razvoja æenske osobnosti. U ovomrazdoblju ubrzanog rasta i razvoja uËenice poseæu zarazliËitim naËinima reguliranja tjelesne teæine, pa jeusvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilovaæivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladogaorganizma.

U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost nadoliËno ponaπanje na satu i u πkoli, poticati na pomaganjedrugim uËenicima unutar razreda i πkole te utjecati nakontrolu agresivnosti.

Treba i nadalje poticati lijepo ponaπanje i upuÊivati nanjegovu vaænost u æivotu, promicati uljuene navijaËke navikete poπtivati rasne i nacionalne razlike. PoistovjeÊenje snacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanjevlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnostidomovini takoer je vrlo vaæno u ovom razvojnomrazdoblju. UËenike treba osposobiti da πportskimsadræajima samostalno organiziraju provoenja slobodnogavremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnostiu svrhu razvoja liËnosti.

7. RAZRED(uËenici)

CJELINE I TEMEI. TrËanja1. ©tafetna trËanja s primopredajom palice odozdo2. ≈LeteÊe« trËanje na 20 m

II. Skakanja 3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare√ iz

polukruænoga zaleta

III. Bacanja4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja5. Bacanje male medicinke do 3 kg boËnom tehnikom

IV. Kolutanja 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa uz

pomoÊ odraznog pomagala

V. Viπenja i upiranja7. Podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s

preËe/pritke8. Njih na preËi/pritki9. RazliËite varijante premeta strance10. Salto natrag odrazom iz visa stojeÊega na doËelnim

karikama

VI. Plesne strukture11. Engleski valcer12. Disco fox

VII. BorilaËke strukture13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek

VIII. Igre 14. ©ut s pozicija krila i kruænog napadaËa (R)15. PojedinaËni i skupni protunapad (R)16. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K). 17. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom

odozgora nakon dodane lopte - koπarkaπkidvokorak (K)

18. Kontranapad - zavrπna akcija (K)19. Dizanje lopte visoko na krajeve mreæe (O)20. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom

rukom - ≈kuhanje« (O)21. Mini odbojka 4:4 (O)22. Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N)23. Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom

amortizacije (N)24. Oduzimanje lopte presijecanjem (N)25. Forhend servis (B)26. Forhend lob iznad glave (B)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

330

Page 333: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. RAZRED(uËenice)

CJELINE I TEMEI. TrËanja1. ©tafetna trËanja s primopredajom palice odozdo2. ≈LeteÊe« trËanje na 20 m

II. Skakanja 3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare« iz

polukruænoga zaleta

III. Bacanja4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja5. Bacanje male medicinke do 3 kg boËnom tehnikom

IV. Kolutanja 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa uz

pomoÊ odraznog pomagala

V. Viπenja i upiranja7. Podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s

preËe/pritke8. Premasi odnoæno na dvovisinskim ruËama, saskok s

premahom odnoænim i okretom za 90º9. Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom

odnoænim i okretom za 90º, usprav kroz ËuËanj

VI. RitmiËke i plesne strukture10. Engleski valcer11. Disco fox12. Sloæeniji koraci aerobike niskog i visokog

intenziteta13. Okreti14. Valovita gibanja rukama i tijelom15. Skokovi sa spravom po izboru16. ≈MaËji« skok na niskoj gredi

VII. Sastavi17. Koreografija aerobike

VIII. Igre 18. ©ut s pozicija krila i kruænog napadaËa (R)19. PojedinaËni i skupni protunapad (R)20. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K)21. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom

odozgora nakon dodane lopte - koπarkaπkidvokorak (K)

22. Kontranapad - zavrπna akcija (K)23. Dizanje lopte visoko na krajeve mreæe (O)24. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom

rukom - ≈kuhanje« (O)25. Mini odbojka 4:4 (O)26. Forhend servis (B)27. Forhend lob iznad glave (B)

KljuËni pojmovi: bacanja, viπenja i upiranja, ritmiËkei plesne strukture, sastavi, igre.Obrazovna postignuÊa: promicati sve inaËicesuradniËkoga ponaπanja, kako u razredu, tako uobitelji i u druπtvu.

Usvajanjem motoriËkih znanja njihanja na preËi ibacanje male medicinke do 3kg boËnom tehnikompoticati pozitivne promjene u poveÊanju snage, posebiceruku i ramenog pojasa, te trupa, kao i stvaranje predloπkaza razvijanje objektivnosti i osobne procjene uspjeπnosti.Kod uËenica Êe sve navedeno omoguÊiti motoriËka znanjapodmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s preËe/pritke,premasi odnoæno i saskok s premahom odnoænim sokretom za 90º, naskok na gredu visine 80 - 120 cm spremahom odnoænim i okretom za 90º, usprav krozËuËanj.

Druπtveni plesovi engleski valcer i disco fox motoriËka suznanja koja se svrstavaju u opÊu kulturu te samim timnalaze primjenu u svakodnevnom æivotu. Osim toga, ovesu nastavne teme jednako znaËajne za pojaπnjavanje iuvaæavanje nacionalnih razlika, πto je izravni prilogtolerantnom ponaπanju.

Nastavne teme iz cjeline Igre omoguÊit Êe njihovuprimjenu u razliËitim aspektima ljudskoga æivljenja. Takose, osim poveÊanja kvalitete bavljenja pojedinimπportovima, istiËe njihov uËinak na promicanje poπtenja,iskrenosti, samokontrole te poticanja uljuenoga navijaËkogaponaπanja. Strukturna sloæenost gibanja ovih nastavnihtema omoguÊuje uËenje na vlastitim pogreπkama, πto jeneizbjeæna sastavnica svih ljudskih djelatnosti.

Nastavna cjelina Sastavi omoguÊit Êe uËenicamapodizanje razine usvojenosti motoriËkih znanja iz aerobikena viπu razinu, πto Êe sigurno izazvati pozitivan utjecaj narazvoj koordinacije, gibljivosti, eksplozivne te repetitivnesnage.

8. RAZRED(uËenici)

CJELINE I TEMEI. Hodanja i trËanja

1. Osnove brzog hodanja2. KinematiËke razlike u tehnikama trËanja na

kratke i duge prugeII. Skakanja 3. Skok uvis lenom tehnikom flop4. Polusalto na poviπenje od mekanih strunjaËa uz

pomoÊ odraznog pomagla

III. Bacanja5. Bacanje loptice tehnikom O’Brien

IV. Viπenja i upiranja6. Ljuljanje na karikama s okretima za 180º

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

331

Page 334: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

V. RitmiËke i plesne strukture7. BeËki valcer8. LatinoameriËki ples po izboru

VI. BorilaËke strukture9. Tehnika boËnoga bacanja hvatom glave i ruke kroz

klek

VII. Sastavi10. Vjeæba na tlu

VIII. Igre 11. Finte (R)12. Stvaranje viπka napadaËa zabadanjem (R)13. Skok πut nakon voenja ili dodane lopte (K)14. Igra koπarka 3:3 ili 5:5 (K)15. SmeË iz zaleta visoko dodane lopte (O)16. Gornji servis bez rotacije (O)17. Udarci lopte vanjskom stranom stopala (N)18. Volej i/ili poluvolej (N)19. Udarac glavom iz kretanja sa skokom (N)20. Kratka loptica na mreæi (B)21. Forhend drop iznad glave (B)

8. RAZRED(uËenice)

CJELINE I TEMEI. Hodanja i trËanja

1. Osnove brzog hodanja2. KinematiËke razlike u tehnikama trËanja na

kratke i duge pruge

II. Skakanja 3. Skok uvis lenom tehnikom flop

III. Bacanja4. Bacanje loptice tehnikom O’Brien

IV. RitmiËke i plesne strukture5. BeËki valcer6. LatinoameriËki ples po izboru7. Okreti za 180º na tlu/gredi8. ≈KozaËki« skok9. Pirueta u desnu i lijevu stranu

V. Sastavi10. Vjeæba na tlu11. Vjeæba na gredi, preporuka visine 80 cm12. Koreografija bez ili sa spravom po izboru

VI. Igre 13. Finte (R)14. Stvaranje viπka napadaËa zabadanjem (R)15. Igra koπarka 3:3 ili 5:5 (K)16. SmeË iz zaleta visoko dodane lopte (O)

17. Gornji servis bez rotacije (O)18. Kratka loptica na mreæi (B)19. Forhend drop iznad glave (B)

KljuËni pojmovi: skakanja, ritmiËke i plesne strukture,sastavi, igre. Obrazovna postignuÊa: Usvojiti kinematiËke razliketehnika trËanja na duge i kratke pruge. Njihovaobrazovna primjena oËituje se u upoznavanju spravilnim izmjenama etapa vjeæbanja i oporavka,Ëime se postavljaju temelji doziranja optereÊenja uneselekcionirane populacije. Nastavnom temomosnove brzog hodanja upoznati uËenike sterapeutskom ulogom πporta.

Nastavnom temom vjeæba na tlu poticati kreativnostuËenika i razvoj estetske komponente gibanja. Osim togaovom temom treba uËenicima omoguÊiti stjecanjespoznaja o osobnim moguÊnostima, Ëime se razvijaobjektivna slika o sebi.

Poznavanje beËkoga valcera na razini samostalnoga plesa spartnerom osigurava usvajanje druπtveno prihvatljivihnaËina komuniciranja.

Naprednije tehnike nogometa, koπarke, odbojke irukometa nalaze svrhu u mnogim oblicima rada πkolskogasportskoga kluba kao πto su meurazredna i meuπkolskanatjecanja. Na taj se naËin uËenici osposobljavaju zaaktivno organiziranje slobodnoga vremena te samostalnopostaju kreatori naËina æivljenja.

Nastavne teme iz cjelina RitmiËke i plesne strukture iSastavi omoguÊuju uËenicama razvijanje estetske sastavniceu okviru tjelesnoga vjeæbanja πto moæe biti od iznimnaznaËenja u daljnjem æivotu.

POSEBNE PROGRAMSKE ZADAΔE 1. Posebne programske zadaÊe tjelesne i zdravstvenekulture omoguÊuju niz daljnjih aktivnosti koje su ufunkciji razvoja uËenika. Tomu pridonose natjecanja urazrednom odjelu, meurazredna natjecanja i priredbetjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svimrazredima osnovne πkole provodi πkolski πportski klub, dokse opÊinska, meuopÊinska, æupanijska i dræavna natjecanjaprovode na drugim razinama.

©kolski sportski klub odgovoran je za provedbuizvannastavnih aktivnost koje omoguÊuju uËenicima, bezobzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuËivanje u skladu snjihovim interesima u pojedine kinezioloπke aktivnosti.Sadræaj programa, kao i njegov opseg odreuje se premapotrebama i interesima uËenika, druπtvene sredine,materijalnim i kadrovskim moguÊnostima, klimatskimuvjetima i sl.

Tijekom πkolovanja treba voditi brigu o zimovanjima,ljetovanjima i aktivnom boravku uËenika u prirodi.UËenicima treba omoguÊiti da nauËe voziti koturaljke ibicikl, skijati, klizati, igrati stolni tenis, tenis i dr.

2. U sklopu zakonske obveze uËenicima treba osigurati svepotrebne uvjete da tijekom osnovne πkole nauËe plivati,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

332

Page 335: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

zbog Ëega se u godiπnji program djelatnosti πkole morauvrstiti program plivanja za odgovarajuÊi razred. Kako jeproces uËenja plivanja u negativnoj korelaciji skronoloπkom dobi, preporuËuje se zapoËeti uËenjetijekom drugog ili treÊega razreda. Ta zadaÊa nije vezanaza redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego seorganizira i provodi kao izvanπkolska aktivnost u trajanjuod 20 do 30 sati. Ako πkola ima moguÊnosti, plivanje jemoguÊe nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu iliizbornu nastavu.

Ako u mjestu boravka uËenika nedostaju prikladniobjekti, preporuËuje se πkolama da se poduka neplivaËaprovodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosnoorganiziranim prijevozom uËenika u mjesta gdje za topostoje uvjeti. Za veÊinu πkola najprikladnije je vrijemepoduke plivanja kraj i poËetak πkolske godine.

UËenici s posebnim potrebama takoer mogu nauËitiplivati. Za uËenike oπteÊena sluha nema ograniËenja, alisluπno pomagalo moraju odloæiti prije ulaska u bazen.UËenici s motoriËkim poremeÊajima trebaju najËeπÊepomoÊ druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogunauËiti plivati. UËenici oπteÊena vida trebaju pomoÊ drugeosobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauËitiplivati.

Zbog izvanrednoga znaËenja plivanja sa zdravstvenoga,pedagoπkoga i socijalnoga glediπta plivanje se smatrasvakodnevnom potrebom suvremenoga Ëovjeka.

3. Planiran je rad za uËenike s posebnim potrebama.Sadræaji ovoga dijela programa odreuju se pojedinaËno zasvakog uËenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrstioπteÊenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne izdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja πkola sasvim Ëimbenicima koji mogu pridonijeti poboljπanju stanjatakvih uËenika.

DODATAK ZA U»ENIKE SPOSEBNIM POTREBAMA

Program tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike sposebnim potrebama izrauje se pojedinaËno sukladno santropoloπkim obiljeæjima uËenika i uvjetima u kojima seizvodi aktivnost. Kod izradbe programa uËitelj tjelesne izdravstvene kulture treba dobiti struËnu pomoÊ ovlaπtenogalijeËnika πkolske medicine i struËnoga suradnikadefektologa - struËnjaka za tu vrstu teπkoÊa u razvoju tenjegovoga terapeuta ako je uËenik ukljuËen urehabilitacijski program.

I. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE SO©TEΔENJEM VIDA

Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uËenika treba imatipojedinaËni pristup. ukljuËuju se u program tjelesne izdravstvene kulture sukladno svojim moguÊnostima uzosiguranje dodatnih specifiËnih materijalnih, po potrebi ikadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima iprilagoenom programu.

Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo

zdravstveni status nego i razinu motoriËkih sposobnosti ipostignuÊa, stupanj usvojenosti motoriËkih znanja, kao irazvijenost kinestetiËkih osjeta i sposobnost snalaæenja uprostoru.

Kod veÊega broja uËenika potreban je oprez, jer uËeniciosim slabovidnosti (sljepoÊe) mogu imati i druge bolestizbog kojih neke nastavne teme mogu bitikontraindicirane.

U radu treba upoznati uËenike s pravilnim izvoenjemopÊih pripremnih vjeæbi (poloæaj tijela, ruku i nogu uprostoru) kako bi πto samostalnije sudjelovali u nastavi;obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; ukretanju je potreban ≈vodiË√; potrebno je olakπati uvjeteizvoenja nekih aktivnosti - npr. niæa greda, niæe preprekei pojaËana asistencija od strane uËitelja ili uËenika-pomagaËa i sl.

Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igretreba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstvai pomagala (npr. zvuËne lopte) te koristiti glazbu kaopoticaj.

Suradnja s roditeljima i lijeËnikom treba biti stalna kakobi se na vrijeme saznalo o moguÊim promjenamazdravstvenoga stanja uËenika te uskladio program rada spromjenama u zdravstvenom statusu.

II. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE SO©TEΔENJEM SLUHA

UËenici s oπteÊenjem sluha ukljuËuju se u redovitiprogram tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajuÊepostupke kao πto su:

E Prije nastave ili πportske aktivnosti potrebno jeupozoriti uËenika o skidanju sluπnoga pomagala.

E Biti licem okrenut uËeniku za vrijeme davanjanovih uputa ili rukom pokazivati odreeneznakove.

E Novu i sloæeniju vjeæbu zorno pokazati i polakoobjasniti.

UËenici s oπteÊenjem sluha nemaju motoriËkihograniËenja pa se predlaæe dodatno motiviranje zabavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalosamopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjeπtine.

III. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE SPOREMEΔAJIMA GLASOVNO-GOVORNE KOMUNIKACIJE ISPECIFI»NIM TE©KOΔAMA UU»ENJU

Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je naskladan razvoj antropoloπkih obiljeæja uËenika te ga jenuæno πto viπe prilagoditi moguÊnostima pojedinoguËenika. NajËeπÊe poteπkoÊe ove djece su smanjena razinanekih motoriËkih sposobnosti (koordinacija, ravnoteæa),oteæano snalaæenje u prostoru te smanjena moguÊnost duæekoncentracije na odreene sadræaje.

Zato u nastavnom procesu treba posebno obratitipozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motoriËkihzadaÊa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaæavanjeteπkoÊa kod uËenika. Taj proces trebao bi obuhvaÊati sve

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

333

Page 336: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu satakoriπtenjem razliËitih motoriËkih zadataka utjecati narazvoj motoriËkih sposobnosti te djelovati na poboljπanjekoncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenihzadaÊa. U glavnom B dijelu sata omoguÊiti i poticatisuradnju kroz πportske, momËadske i πtafetne igre

U sluËaju veÊih teπkoÊa, nastavu treba maksimalnoindividualizirati ne napuπtajuÊi æelju za πto veÊimukljuËivanjem uËenika u zajedniËke aktivnosti.

IV. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE STJELESNOM INVALIDNO©ΔU IKRONI»NIM BOLESTIMA

A. UËenici s kroniËnim bolestimaUËenici s kroniËnim bolestima imaju bolesti trajnije

naravi, promjenljive teæine (razdoblja poboljπanja ipogorπanja zdravstvenog stanja), πto moæe uvjetovatipotrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada tesprava i pomagala. Ponekad Êe biti nuæno uvoenje,odnosno primjena specifiËnih odgojno-obrazovanihsadræaja.

Populacija uËenika s kroniËnim bolestima raznovrsna je sobzirom na vrstu i stupanj ograniËenja te u odnosu nasadræaje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvenekulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanjauËenika tijekom πkolske godine (poboljπanja ili pogorπanjazdravlja) i potrebe lijeËenja u bolnici i/ili kuÊi, zahtijeva sestalno prilagoivanje sadræaja, metoda i sredstava rada.Potrebno je stupiti u vezu s lijeËnicima u bolnici u kojoj jeuËenik lijeËen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad suËenikom nakon povratka u πkolu.

Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinoguËenika nuæno je prikupiti informacije od uËenikovogalijeËnika o ograniËenjima koje je ta bolest izazvala, kako bise mogla pravilno dozirati razina optereÊenja prilikomvjeæbanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima iupoznati ih s potrebom ukljuËivanja uËenika u primjereniprogram tjelesne i zdravstvene kulture te πportskihaktivnosti koje neÊe ugroziti uËenikovo zdravlje. SigurnoÊe primjereno tjelesno vjeæbanje pomoÊi u podizanjunjegovoga samopouzdanja i omoguÊiti bolju integraciju urazredni kolektiv. B. UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu

UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu imaju razliËite oblike iteæinu poremeÊaja pokreta i poloæaja tijela.Smanjena/onemoguÊena funkcija pojedinih dijelova tijela(najËeπÊe ruku, nogu i kraljeænice), nepostojanje dijelovatijela (najËeπÊe uroena nerazvijenost pojedinih dijelovaruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremitetazbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela).

UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu ukljuËuju se u nastavutjelesne i zdravstvene kulture najËeπÊe premaindividualnim programima primjerenim njihovimspecifiËnim potrebama i moguÊnostima. Program seizrauje sukladno individualnim moguÊnostima uËenika,uz konzultaciju s lijeËnikom specijalistom kod kojega seuËenik lijeËi te terapeutom ako je uËenik ukljuËen urehabilitacijski program. UËenik treba biti ukljuËenzajedno s ostalim uËenicima u sve sadræaje koji se mogu

prilagoditi njegovim moguÊnostima. Posebno je vaænonaÊi podruËje u kojem takav uËenik moæe postiÊizapaæeniji uspjeh, jer mu time omoguÊavamo usvajanjepozitivne slike o sebi.

Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike stjelesnom invalidnoπÊu orijentacijski, na temelju kojega Êesvaki uËitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutomi lijeËnikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditipojedinaËni program temeljen na djetetovim motoriËkimsposobnostima. MotoriËki testovi i liste praÊenja koje vodestruËnjaci omoguÊavaju stalno usklaivanje i prilagoivanjeprograma sukladno djetetovu razvoju.

UËenicima je potrebno omoguÊiti voænju biciklom (spomoÊnim kotaËima ili bez njih), obuku plivanja,sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuÊu dodatnu opremui struËnu pomoÊ kada je to nuæno.

V. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE SMENTALNOM RETARDACIJOM

Za planiranje i programiranje rada s uËenicima znaËajnaje inicijalna procjena posebnih uËenikovih potreba zbogosobitosti na podruËju percepcije, vremensko-prostorneorijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuænamaksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinihmotoriËkih zadaÊa koje trebaju biti primjerenemotoriËkim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostimauËenika s teπkoÊama. Ostvarivanjem sadræaja treba pruæitiuËeniku moguÊnost opuπtanja, poveÊanja interesa zatjelesne/πportske aktivnosti i praÊenje vaænijih dogaanjaradi zadovoljavanja πportsko-zabavnih potreba usvakodnevnom æivotu.

Uz usvajanje pojedinih motoriËkih zadaÊa te poticanjemotivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti naodgojne zadaÊe (zdravstveno-higijenske navike) teomoguÊiti uËenicima doæivljaj zadovoljstva, πto je posebnoznaËajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.UËenike je potrebno uvoditi u sva podruËja i sadræajetjelesnog vjeæbanja. Za ovu skupinu uËenika osobito jevaæna primjerena demonstracija i metodiËki postupakonom brzinom koja je primjerena potrebama uËenikakako bi pravilno izveo motoriËki zadatak.

Poæeljno je pruæati podrπku uËeniku tijekom rada kakood strane uËitelja tako i od strane vrπnjaka. Njih jepotrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna izdravstvena kultura je predmet posebno pogodan zastvaranje boljeg odnosa meu uËenicima, πto je sa stajaliπtaemocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaËajno za djecuusporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoerpoticati kako bi se ukljuËivali u njima primjereneizvannastavne i izvanπkolske organizacijske oblike rada.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

334

Page 337: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

VI. POSEBNOSTI RADA S U»ENI-CIMA S POREMEΔAJIMA U PONA-©ANJU UVJETOVANIM ORGAN-SKIM ILI PROGREDIRAJUΔIMPSIHOPATOLO©KIM STANJEM

UËenicima s poremeÊajima u ponaπanju uvjetovanimorganskim ili progredirajuÊim psihopatoloπkim stanjemnajËeπÊe nije potrebno sadræajno prilagoivati nastavu akonemaju neke dodatne teπkoÊe. U sluËaju dodatnih teπkoÊatreba se rukovoditi preporukama za sadræajnu prilagodbu uodnosu na njihove specifiËnosti koje proizlaze izdefiniranja dodatne razvojne teπkoÊe. Nuæno je provjeriti,u razgovoru s roditeljima i struËnom sluæbom, moguÊaograniËenja za pojedine sadræaje iz programa uzrokovanihzdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi kojedijete uzima i sl.).

Prilagodba u nastavi odnosi se na metodiËku stranunastave, uz napomenu da se sve teπkoÊe ne javljaju kodsvih uËenika, a razliËita je i etiologija i teæina simptoma.Zbog toga je za svakog uËenika potreban individualnipristup od ponuenih postupaka odabirati one kojiuËenicima mogu pomoÊi da se ne osjeÊaju manjevrijednima te im omoguÊiti usvajanje potrebnih znanja iumijeÊa sukladno s njihovim moguÊnostima.

Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanjai jasne granice izrazito je znaËajno za ove uËenike, jer ihsami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na naËinkoji omoguÊava djetetu uspjeπni zavrπetak zadatka(stavljanje naglaska na ono πto dijete moæe raditi bolje je zadijete nego stavljanje naglaska na ono πto ne moæenapraviti), jer zbog poremeÊaja paænje i hiperaktivnosti,mogu imati teπkoÊa u praÊenju uputa i pravila te usnalaæenju u prostoru i vremenu.

Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu,kako bi mu zadræali paænju. Ako uËenik ima slaborazvijene motoriËke sposobnosti i znanja, treba gaohrabrivati za izvoenje aktivnosti koje su mu teπke. Nepropustiti pohvaliti dijete za praÊenje uputa, o Ëemu godse radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno,usmjerivati djetetovu pozornost. Upoπljavanjem malimzadacima, izmjenjivanje i variranje zadaÊa zadræat Êenjegovu paænju.

Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jesti pomoÊi mu u prilagodbi, jer o naπem naËinu prihvaÊanjaovisi i naËin prihvaÊanja djeteta od strane njegovihvrπnjaka u razredu!

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

335

Page 338: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

UVODKatoliËki πkolski vjeronauk uklopljen je u opÊe odgojno-

obrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske πkole.On je po svojim ciljevima i sadræajima ucijepljen u cjelinuhrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, ukomplementarnom suodnosu s drugim πkolskimpredmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj Ëovjeka nanaËelima korelacijsko-integrativnoga uËenja. BuduÊi da jereligioznost integralna Ëinjenica Ëovjekove osobnosti ikulture, autentiËan i cjelovit odgoj u πkoli zahtijeva da sereligiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliËitaobrazovna podruËja i nastavne predmete kojima po svojojnaravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonomanπkolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguÊujesvim uËenicima, koji to æele, autentiËno i sustavnoupoznavanje, Ëuvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskogai kulturnoga identiteta, promiËuÊi istodobno duh dijaloga iekumenizma u odnosu na razliËite ljude, svjetonazore,religije, konfesionalne i kulturne izriËaje. Posebnostπkolskoga vjeronauka oËituje se u njegovoj zadaÊi dauËenicima omoguÊi susret s osobom i porukom Isusa Kristai tako im pomogne, sa stajaliπta krπÊanske Objave i TradicijeCrkve, ≈istinito i sigurno« upoznati vjeru i religijsko-kulturnu baπtinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliËkivjeronauk u πkoli slijedi teoloπke i antropoloπko-pedagoπketemelje odgoja i obrazovanja, sustavno i πto cjelovitije,dijaloπki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katoliËkevjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno unjezinu uËenju, slavljenju i æivljenju. RijeË je o takvu≈upoznavanju« koje ukljuËuje sve bitne tjelesno-duπevno-duhovne sposobnosti uËenika: kognitivnu (spoznajnu),afektivnu (doæivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu(djelatnu). Po tim odrednicama katoliËki vjeronauk u πkoliostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost,podupiruÊi pritom sveobuhvatne procese πkolskogapouËavanja i uËenja.

Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronaukakoji se ne moæe i ne smije svesti na puko posredovanjeinformacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaÊauËenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaÊa svebitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguÊujustvaralaËko i integrirano uËenje, kritiËko promiπljanje,izgraivanje sposobnosti i stavova, æivotno slavljenje isvjedoËenje vjere u osobnom i druπtvenom æivotuuËenika. UËenicima se ponajprije æeli omoguÊiti da uduhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiËki prosuujusvoj æivot, da upoznaju razliËite faze svojega odrastanja iizgradnje osobnosti, da usvajaju opÊe etiËke i moralnenorme, osobito naËela i vrjednote krπÊanske vjere te da seodgovorno suoËe sa svim problemima, nadama itjeskobama druπtva u kojem æive. U tom se duhuuËenicima æeli ponuditi jasnoÊa nauka o Bogu, Ëovjeku isvijetu, na naËelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti,kako bi oni mogli kritiËki i osobno, zrelo i svjesno ostvaritisvoj vlastiti krπÊanski æivot u obitelji i druπtvu.

Jednako tako vjeronauk u πkoli æeli uËenike upoznati skrπÊanskim korijenima hrvatske i europske kulturnebaπtine koja u proπlosti i sadaπnjosti ostvaruje svoje plodovena religiozno-duhovnom, etiËkom, kulturnom,umjetniËkom, filozofskom, znanstvenom, pravnom,politiËkom, i drugim podruËjima. Ta katoliËka baπtinahrvatskoga naroda, koja se prouËava i u drugimpredmetima, nije neka sporedna Ëinjenica, nego ona dajesnaæan peËat æivotu naroda, a krπÊanski simboli i vrjednote,koji su duboko utkani u narodno biÊe, obiljeæavaju njegovukupan identitet.

SVRHASvrha ili globalni cilj nastave katoliËkog vjeronauka u

osnovnoj πkoli jest sustavno i skladno teoloπko-eklezioloπko i antropoloπko-pedagoπko povezivanja Boæjeobjave i tradicije Crkve sa æivotnim iskustvom uËenikakako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski idijaloπki otvoreno, upoznavanje katoliËke vjere nainformativno-spoznajnoj, doæivljajnoj i djelatnoj raziniradi zrelosti u krπÊanskoj vjeri i postignuÊa cjelovitaopÊeljudskoga i vjerskog odgoja uËenika koji æive usvojem religioznom i crkvenom, kulturnom i druπtvenomprostoru.

OPΔI CILJEVIOpÊi su ciljevi katoliËkoga vjeronauka u osnovnoj

πkoli:E Otkriti tragove najdubljega smisla Ëovjekova æivota i

izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskojkrhkosti i veliËini, vremenitosti i vjeËnosti.

E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniËkuosobnost, na individualnoj i druπtvenoj razini, u svimdimenzijama Ëovjekova æivota: tjelesnoj, duπevnoj iduhovnoj.

E PomoÊi uËenicima da ostvare ljudski i krπÊanski odgojsavjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosuprema sebi, prema drugima, prema druπtvu i svijetuopÊenito, a na temelju Boæje objave, krπÊanskeTradicije i crkvenog UËiteljstva.

E Osposobiti za dublje shvaÊanje i povezivanje biblijskeporuke sa svakodnevnim osobnim i druπtvenimæivotom.

E Osnaæiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude nameusobnu ljubav i zajedniπtvo i da æive u skladu stim pozivom.

E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i æivotom svjedoËitiotajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga,Boga koji se Ëovjeku objavio, otkupio ga i ponudiomu vjeËno spasenje.

E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kaonavjestitelja Radosne vijesti Ëovjeku, jedinog ikonaËnog osloboditelja i spasitelja svih ljudi.

E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boæjeljubavi, blizine i djelovanja u osobnom æivotu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

336

KATOLI»KI VJERONAUK

Page 339: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

vjernika, u æivotu krπÊanske zajednice i u cijelojpovijesti ljudskog roda.

E Otkriti, upoznati i doæivjeti kako Duh Sveti ispunjaljude duhovnom snagom da mogu svjedoËiti vjeru inesebiËnu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.

E Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajedniπtva isluæenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenjameu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetnoæivljenje svojeg poslanja i sluæenja u Crkvi.

E Upoznati znaËenje povijesti spasenja i povijestiKatoliËke crkve koja izvrπava Kristov nalogevangelizacije i sluæenja na razliËitim podruËjimacrkvenoga i druπtvenoga æivota kako u cijeloj Crkvitako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom,znanstvenom, prosvjetnom i dr.

E Razviti sposobnost nutarnjeg osjeÊaja i osobnog stavazahvalnosti za Boæju beskrajnu ljubav i dobrotu, zauzajamno bratsko sluæenje, dobrotu, socijalnu pravdu,solidarnost i pomoÊ te za osjeÊaj zahvalnosti jednihprema drugima.

E Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti æivot ucijepiticjelovit krπÊanski moral, tj. Isusov zakon ljubavi isluæenja kao istinski naËin krπÊanskoga æivota.

E Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjskuvrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata,poboænosti i vjerniËkoga æivota koji je protkansvjedoËanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga.

E Otkrivati, upoznavati i prihvaÊati druge i razliËite odsebe te izgraditi osjeÊaj poπtovanja prema drugim(razliËitim) kulturama, konfesijama i religijama(ekumenska i dijaloπka dimenzija).

E Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeuroditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima inarodima i steÊi sposobnosti prevladavanja sukoba inerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni idruπtveni æivot.

E Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom idruπtvenom æivotu i razviti stav o vlastitojodgovornosti i ulozi u obitelji te u πiroj druπtvenojzajednici (obitelji).

E U krπÊanskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i naËinkako se oduprijeti negativnim æivotnim iskuπenjima iproblemima, osobito u doba sazrijevanja i mladostikako bismo postigli punu ljudsku i vjerniËku zrelost.

E Razvijati duhovne i druge komunikacijske istvaralaËke sposobnosti istinskim ≈govorom vjere« isveobuhvatnim pristupom u zajedniËkom radu poradiostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko imolitveno izraæavanje).

Svrha i opÊi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj πkolidalje se ostvaruju po sadræajima (temama), posebnim ipojedinaËnim ciljevima ili odgojno-obrazovnimpostignuÊima po naËelima sustavnosti, postupnosti icjelovitosti. Stoga je vjeronauËna graa u svim godiπtimaoblikovana u tematske cjeline koje Ëine dvije i viπe tema.Time se æeli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna

preglednost vjeronauËnih sadræaja i ciljeva, kao i cijelogaPrograma.

NAPOMENAU definiranju Plana i programa katoliËkoga vjeronauka prema

HNOS-u slijedili smo Program katoliËkoga vjeronauka uosnovnoj πkoli πto ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupskakonferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta RH. Program je zapravo sastavljen ioblikovan kao cjelovit vjeronauËni kurikulum ili uputnikna temelju suvremenih standarda programiranja pojedinihnastavnih predmeta i ukupna uputnika na naËelimaotvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovalii donijeli sve glavne didaktiËke varijable, od odreivanjanaËela vjeronauka u suvremenoj πkoli i polaziπne situacijeuËenika u pojedinim godiπtima, pa sve do odreivanjaciljeva, tema, sadræaja, proπirenih sadræaja, didaktiËkihuputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije usvakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak,donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismopojedinaËne ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smodonijeli kljuËne pojmove uza te teme. Sada to Ëinimo uProgramu naËinjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauËnadidaktika i metodika razlikuje opÊe, posebne i pojedinaËneciljeve u svakom godiπtu, sada se prema HNOS-ovustandardu, uza svaku temu, definiraju kljuËni pojmovi iodgojno-obrazovna postignuÊa koja u naπoj terminologijinisu niπta drugo do li pojedinaËni ciljevi kao ishodi(postignuÊa) uËenja ostvarena na spoznajnom,doæivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouËitelji trebajuuzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak zaizravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronauËnenastave.

Dosadaπnji Program katoliËkoga vjeronauka (2003.) nudiizmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavnecjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu kojuje trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedineteme mogle biti obraene, veÊ prema potrebi uËenika, odjednoga do tri nastavna sata. To isto omoguÊuje HNOS.Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralodosadaπnji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a,smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za niæe razrede i 27tema za viπe razrede osnovne πkole. To je uËinjeno tako dase nisu mijenjale dosadaπnje nastavne cjeline po godiπtima,nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjemdviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih.Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinimgodiπtima prebacivanjem nekih tema iz jednog godiπta udrugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opÊoj crkvenojpovijesti iz sedmoga razreda prenesena u πesti razred, a usedmom se viπe prostora ostavlja pitanjima i temama kojezanimaju pubescente.

HNOS kao posebnu vrijednost preporuËujekorelacijsko-integracijsku nastavu. Naπ je dosadaπnjivjeronauËni Program tu odrednicu, i naËelno i praktiËno,promicao, provodeÊi unutraπnju povezanost razliËitihvjeronauËnih podruËja, ciljeva i sadræaja te

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

337

Page 340: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

meupredmetnu povezanost razliËitih nastavnih predmeta,osobito hrvatskoga jezika i knjiæevnosti, kao i likovnoga,glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podruËjaodgoja i obrazovanja. Upravo vjeronauk svoju posebnostprema drugim πkolskim predmetima pokazuje time πto onreligiozne i religijske Ëinjenice, koje su dio ukupnekulture, Ëita svojim autentiËnim religioznim i duhovnimoËima i jezikom. Stoga vjeronauk u πkoli, uza prvotnuvjersko-odgojnu zadaÊu, ima zadaÊu da tumaËi, u duhuevanelja, krπÊanske poruke i tradicije, temeljnevrijednosti naπe kulture i civilizacije kao πto su ljudskaprava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobekoje su zajedniËke danaπnjim europskim narodima izemljama. RijeË je o temeljnim vrjednotama Ëovjeka,druπtva i ljudske kulture o kojima Crkva, odnosno religijamora govoriti o svojim nazorima i izloæiti ih. ©kolskivjeronauk svemu tomu ne pristupa povrπno, na raziniinformacije kao izvanjskom povijesnom i socioloπkomfenomenu, nego iznutra, u skladu s porukom kojunavijeπta.

Na kraju, Program katoliËkoga vjeronauka posve slijediHNOS-ove zahtjeve i promiËe suvremene didaktiËko-metodiËke pristupe i metode πkolskog uËenja i pouËavanjatraæeÊi dubinsko uËenje te stvaralaËku, suradniËku iintegriranu nastavu na naËelima metodiËkoga pluralizmaradi prevladavanja kognitivnog uËenja usmjerena nastjecanje enciklopedijskoga znanja. RijeË je o potrebistvaralaËkoga i integriranoga multimedijalnog imultimetodiËkog uËenja koje u prvi plan stavlja procesepouËavanja i uËenja koji promiËu samu sposobnost uËenja,potom kritiËko miπljenje, uËeniËko stvaralaπtvo i suradnju,stjecanje sposobnosti, izgradnju stavova i vrijednosti,stjecanje vjeπtina, umijeÊa itd. VjeronauËna nastava,promiËe sve navedeno, prednost daje metodiËkimpristupima, sustavima, metodama i postupcima kojiuËenicima omoguÊuju istinsko i stvaralaËko, ljudsko ivjerniËko, osobno i zajedniËko komuniciranje sasadræajima evaneoske poruke i tako pomaæe ljudskojosobi da se ostvari u svojem cjelovitom tjelesnom iduhovnom, ljudskom i vjerniËkom, osobnom idruπtvenom, vjerskom i kulturnom identitetu.

1. RAZRED

I. CJELINA:NA©I VJERONAU»NI SUSRETITEME1. Imam svoje ime i svoje mjesto

KljuËni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica,prijatelj/prijateljstvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i doæivjetiπkolu kao mjesto susreta, zajedniπtva, radosti i uËenja;imenovati Ëlanove svoje obitelji; prepoznati iimenovati Ëlanove razredne zajednice; odreditiosnovne razlike/sliËnosti izmeu πkole i obitelji;otkriti da u razredu svi moæemo biti prijatelji; pronaÊivlastito mjesto u uËionici i skupini.

2. Svi smo vrijedni poπtovanjaKljuËni pojmovi: vjeronauk, vjerouËitelj, pomaganje,drugi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti pojmovevjeronauk i vjerouËitelj; prepoznati da se navjeronauku obrauju vaæna æivotna pitanja; doæivjetivjeronauk kao radosni susret u kojem uËimo ljubitiBoga i ljude; prepoznati vaænost zajedniËkog rada iaktivnog sudjelovanja u nastavi; uoËiti da nam jeljepπe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se;uoËiti vaænost meusobnoga prihvaÊanja sviju; otkritivaænost uzajamnoga pomaganja.

II. CJELINA:OTKRIVAMO ZNAKOVE BOÆJE DOBROTETEME1. Divan Boæji svijet pjeva slavu Bogu

KljuËni pojmovi: Bog, stvaranje, svijet, zemlja.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i spoznati daje sve πto postoji stvorio Bog; prepoznati veliËinu iljepotu prirode oko sebe; uoËiti ljepotu æivih Boæjihstvorenja; zahvaliti Bogu na darovima koje nam daje;prepoznati potrebu i vaænost Ëuvanja prirode i æivihstvorenja koje nam Bog daruje.

2. Boæe, Ëudesno si stvorio ljudeKljuËni pojmovi: stvaranje Ëovjeka, prvi ljudi, Adam,Eva, aneo Ëuvar.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati, uz pomoÊilustracije, biblijsko izvjeπÊe o stvaranju svijeta iËovjeka; navesti imena prvih ljudi; doæivjeti i izrazitiosjeÊaj zahvalnosti Bogu za dar æivota; uoËiti vaænostËuvanja dara æivota; nauËiti molitvu Anelu Ëuvaru.

3. Bog je naπ dobri OtacKljuËni pojmovi: Bog Otac, Boæja dobrota.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti i doæivjetiBoga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude; prepoznatinaËine kako moæemo pokazivati poπtovanje premasvakome Ëovjeku; navesti znakove Boæje dobrote izvlastitoga iskustva.

4. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodovezemljeKljuËni pojmovi: plodovi zemlje, zahvaljivanje,darivanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti da je Bogdarovao Ëovjeku zemlju da je obrauje i da æivi odnjezinih plodova; nabrojiti neke plodove zemlje;prepoznati i objasniti vaænost kruha u æivotu ljudi;otkriti i prepoznati naËine kako moæemo pokazatizahvalnost prema Bogu zbog njegove dobrote;prepoznati naËine kako moæemo druge darivati,osobito one u potrebi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

338

Page 341: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

III. CJELINA:LJUDI I POSLIJE SMRTI ÆIVE S BOGOMTEME1. Novi æivot s Bogom

KljuËni pojmovi: smrt, novi æivot, Duπni dan, svijeÊa.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da oko nasbiljke i æivotinje nestaju, a ljudi umiru; shvatiti dasmrt nije kraj, veÊ prijelaz u novi æivot; rado se sjeÊatipokojnika i moliti za njih; opisati πto se obiljeæava naDuπni dan; opisati na koji naËin naπa obitelj i drugiljudi iskazuju poπtovanje svojim pokojnima (molitva,svijeÊe, cvijeÊe...).

2. Svetci su prijatelji BoæjiKljuËni pojmovi: svetac, Svi sveti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti imenanekoliko svetaca; imenovati svetca zaπtitnika svojeæupe; otkriti da se svetci nalaze kod Boga i rado sesvetcima moliti; opisati πto se slavi svetkovinom Svisveti; razlikovati blagdan Svih svetih i Duπni dan;shvatiti da su sveti ne samo oni zapisani u kalendaru,nego i naπi djedovi i bake, roaci, braÊa i sestre.

IV. CJELINA:ISUSOVO RO–ENJETEME1. DoπaπÊe

KljuËni pojmovi: doπaπÊe, iπËekivanje, blagdani, misazornica, adventski vjenËiÊ.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti pojmovedoπaπÊe i blagdani; prepoznati doπaπÊe kao vrijemeiπËekivanja Isusova roenja; imenovati naËine kako semoæemo pripremiti za Isusovo roenje (npr.: izradbaËestitki, pripremanje darova za bliænje, mise zornice,pjesme i molitve, adventski vjenËiÊ...); nauËiti pjevatijednu adventsku pjesmu; opisati adventski vjenËiÊ.

2. Radujemo se svetomu NikoliKljuËni pojmovi: darivanje, biskup, sv. Nikola.Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti æivot sv.Nikole; prepoznati i doæivjeti sv. Nikolu kao onogakoji dariva; navesti naËine uzajamnoga darivanja.

3. Marija - Isusova majkaKljuËni pojmovi: Marija, aneo Gabrijel, radosnavijest, Isus, Sin Boæji.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko jeMarija; prepriËati susret anela Gabrijela i Marije;uoËiti i shvatiti da je Isus Sin Boæji; nauËiti molitvuZdravo, Marijo; prepoznati Marijinu spremnost zasluæenje Bogu.

4. BoæiÊ - blagdan Isusova roenjaKljuËni pojmovi: BoæiÊ, Betlehem, Isusovo roenje,pastiri.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti kada i πtoslavimo na BoæiÊ; navesti osnovne podatke o Isusovu

roenju i osobama koje su ga izbliza pratile (gdje seIsus rodio i zaπto, tko je i kako prvi saznao vijest oIsusovu roenju); opisati kako BoæiÊ slavimo u Crkvii obitelji; izraditi boæiÊne crteæe i Ëestitke; nauËitipjevati neke poznatije hrvatske boæiÊne pjesme.

V. CJELINA:ISUS SUSREΔE LJUDETEME1. Isus poziva ljude u svoju sluæbu

KljuËni pojmovi: poziv, apostol, zajednica IsusovihuËenika, Isusov prijatelj.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati naËin æivotaljudi u Isusovo vrijeme; navesti imena nekolikoIsusovih uËenika; objasniti tko su apostoli; opisatizadatak koji Isus daje svojim prijateljima apostolima;razumjeti i doæivjeti da Isus poziva sve ljude sebi zauËenike i prijatelje.

2. Isus svima Ëini dobro i posebno volidjecuKljuËni pojmovi: Isus i drugi, Isus i djeca, Ëinitidobro.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako je Isus sljubavlju susretao ljude; nabrojiti nekoliko naËina nakoje Isus pomaæe ljudima; prepriËati jednu biblijskuzgodu koja govori o Isusovoj brizi za druge, osobitosiromaπne i bolesne; uoËiti kako Isus voli sve ljude, aosobito djecu; znati zahvaliti Isusu za njegovu briguza djecu i ljude.

3. Isus nas uËi molitiKljuËni pojmovi: kraljevstvo Boæje, molitva,blagoslov, OËenaπ.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i odrediti πtoje molitva; prepoznati da svoju zahvalnost i svojepovjerenje u Boga izraæavamo molitvom; nauËitimolitvu OËenaπ; prepoznati da nas je OËenaπ nauËiomoliti sam Isus; doæivjeti radosno iskustvo osobnemolitve i molitve u zajednici; uoËiti ljepotu Boæjeblizine i kraljevstva Boæjeg kao najveÊe dragocjenosti;izreÊi svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskomu i Isusu.

4. Isus opraπtaKljuËni pojmovi: radost, æalost, oproπtenje,pomirenje, korizma.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da uæivotu ima radosnih i æalosnih trenutaka; prepoznatikako radost moæemo dijeliti s drugima; prepoznatiiskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;navesti i opisati znakove pomirenja i praπtanja;spoznati da Bog nama opraπta i da smo i mi duæniopraπtati; prepoznati korizmu kao vrijeme praπtanja,pomirenja, dobrih djela i priprave za Uskrs.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

339

Page 342: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

VI. CJELINA:ISUSOVO USKRSNUΔETEME1. Ususret Uskrsu

KljuËni pojmovi: priprema za Uskrs, Cvjetnica, Velikitjedan, Veliki Ëetvrtak.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i opisatinaËine kako se krπÊani pripremaju za Uskrs; opisati πtose dogodilo na Cvjetnicu; prepoznati Isusa kao kraljamira; odrediti koji je tjedan Veliki tjedan i navestinjegove velike dane; opisati πto se dogodilo na VelikiËetvrtak; opisati s kim i kako Isus blaguje PosljednjuveËeru.

2. Isusova muka i smrtKljuËni pojmovi: Veliki petak, Isusova muka, smrt nakriæu, znak kriæa.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaaje kojise povezuju uz Isusovu muku i smrt; naslutitiznaËenje Isusove muke, smrti i uskrsnuÊa za spasenjesvih ljudi na svijetu; prepoznati kriæ kao znak Isusoveljubavi i kao sveti znak za sve krπÊane; uoËiti vaænostdostojnog i redovitog Ëinjenja znaka kriæa.

3. Isus je uskrsnuo i æiviKljuËni pojmovi: Uskrs, nedjelja, prazan grob.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijskitekst o Isusovu uskrsnuÊu; razliËitim oblicimastvaralaËkog izraæavanja izraziti radost zbog KristovauskrsnuÊa; nauËiti pjevati uskrsnu pjesmu; opisatineke uskrsne obiËaje i simbole; prepoznati poklik≈aleluja« kao uskrsni poklik radosti; upoznati Uskrskao najvaæniji krπÊanski blagdan; nauËiti da IsusovouskrsnuÊe slavimo u nedjeljnoj svetoj misi; imenovatinekoliko naËina na koje se radujemo Uskrsu uobitelji, πkoli, æupi.

4. Uskrsli Isus ostaje s namaKljuËni pojmovi: UzaπaπÊe, slanje apostola, Duh Sveti,ognjeni jezici.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijskoizvjeπÊe o Kristovu uzaπaπÊu i odlasku Ocunebeskom; otkriti kako Isus i dalje ostaje meusvojim uËenicima i vjernicima; pripovjediti πto sedogodilo na Duhove; prepoznati biblijski govorsimbola vatre (ognja) i vjetra; prepoznati DuhaSvetoga kao Boæju snagu koja nas jaËa, brani i vodikroz æivot; navesti πto slavimo na blagdan DuhaSvetoga (Duhove).

VII. CJELINA:ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNITEME1. U zajednici Isusovih uËenika

KljuËni pojmovi: Crkva, krπtenje, æupa zajednicavjernika.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti πto jeCrkva; prepoznati Crkvu kao zajednicu Isusovih

vjernika; prepoznati da krπtenjem postajemo ËlanoviCrkve - zajednice Isusovih uËenika; nabrojiti nekeobredne znakove krπtenja (voda, bijela haljina,svijeÊa); prepoznati nedjelju kao dan okupljanjaIsusovih uËenika u crkvi; imenovati svoju æupu.

2. Marija - uzor naπim majkamaKljuËni pojmovi: Marija, majka, svibanj, MajËin dan.Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti komu jeposveÊen mjesec svibanj; prepoznati da je MarijaIsusova i naπa majka; izreÊi vlastitoj majci zahvalnostu povodu MajËina dana; izraditi Ëestitke majkama;obrazloæiti vaænost majke u obitelji; nauËiti jednumarijansku pjesmu (npr. CvijeÊe za Mariju).

IZBORNE TEME1. Mali misionari

KljuËni pojmovi: misionar, poruka, Radosna vijest,misionar, pomaganje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati misionarekao glasnike Isusove Radosne vijesti; prepoznativelikoduπnost i dobrotu misionara; razvijati osjeÊajbrige za misionare i biti ≈mali misionar«.

2. Radujemo se πkolskim praznicima iostajemo povezani KljuËni pojmovi: radost, zahvalnost, molitva,povezanost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati razlogenaπe radosti i zahvalnosti; navesti naËine kakomoæemo drugima pokazivati naπu radost i zahvalnost;nauËiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovatise zasluæenomu odmoru; uoËiti da krπÊani i za vrijemeπkolskih praznika sudjeluju na nedjeljnoj svetoj misi,gdje god bili; nabrojiti naËine kako i tijekom praznikamoæemo ostati meusobno povezani (u mislima,molitvi, razglednicom…).

2. RAZRED

I. CJELINA:PONOVNO SMO ZAJEDNOTEME1. Gradimo zajedniπtvo i prijateljstvo

KljuËni pojmovi: prijatelj, zajedniπtvo, radost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati duhprijateljstva, povjerenja i poπtovanja u razrednojzajednici; poznavati uvjete dobra i plodnaprijateljstva; nabrojiti i obrazloæiti znaËajkeprijateljstva; uoËiti da svatko od uËenika pridonosiizgradnji zajedniπtva u razrednoj zajednici i u πkoli;otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navestikako se moæemo u πkoli i kod kuÊe pomagati;povezati prijateljstvo s radoπÊu.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

340

Page 343: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Isus nam daje snagu i sigurnostKljuËni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati, s pomoÊubiblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolimakad je utiπao oluju na moru; uoËiti na temeljubiblijskih tekstova vaænost povjerenja u Isusa; otkriti ishvatiti da Isus daje sigurnost i zaπtitu; otkriti kako sepo Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge uπkoli i kod kuÊe; navesti naËine kako se moæemomeusobno pomagati.

II. CJELINA:BOG JE »UDESNO STVORIO SVIJET I LJUDETEME1. Biblija je najljepπa knjiga

KljuËni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati svetuknjigu krπÊana; razumjeti da je Biblija sveta knjigakoja govori o Bogu i o ljudima; prepoznati Biblijukao knjigu koja pripovijeda o velikim Boæjimdjelima; prepoznati i razlikovati dva osnova dijelaBiblije: Stari i Novi zavjet; dobiti prvi uvid uraπirenost Biblije diljem svijeta.

2. Svijet je Ëudesan i tajnovitKljuËni pojmovi: Bog Stvoritelj, ljepote stvorenoga,briga za prirodu i okoliπ, pouzdanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati iimenovati neke ljepote stvorenoga svijeta (u nama ioko nas); diviti se tomu svijetu; uoËiti vaænostpouzdanja u Boga Stvoritelja; povezati vjeru u BogaStvoritelja i potrebu oËuvanja svega stvorenoga (brigaza prirodu i okoliπ).

3. »ovjek je divno Boæje stvorenjeKljuËni pojmovi: Boæje stvorenje, razliËitost,jednakost, povezanost, zahvala Bogu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati æivot kaodar; prepoznati i obrazloæiti kako Ëovjek svojim radomizgrauje svijet; prepoznati i imenovati razlike i sliËnostimeu ljudima; uoËiti da su svi ljudi, unatoË razlikama,jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovatisituacije u kojima se vidi kako su ljudi upuÊeni jedni nadruge; otkrivati radost zbog naπih bliænjih.

4. Ljudi nisu posluπali BogaKljuËni pojmovi: neposluh (grijeh), prijateljstvoizmeu Boga i ljudi, obeÊanje Spasitelja.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati biblijskitekst o prvome neposluhu (grijehu); opisatiprijateljstvo izmeu Boga i prvih ljudi; kratkoupoznati i pripovjediti kako su prvi ljudi sretnoæivjeli, sagrijeπili u raju zemaljskom i kako su izgubiliprijateljstvo s Bogom; prepoznati da ljudi mogusagrijeπiti; otkriti kako nas Bog ljubi i praπta nam.

5. Ljudi velike vjere na Boæjemu putuKljuËni pojmovi: potop, Noa, Abraham, JosipEgipatski.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati iimenovati neke velike starozavjetne likove (Noa,Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskihtekstova, kratko prepriËati osnovno o njima;prepoznati u njihovim æivotima vaænost vjere ipouzdanja u Boga; uoËiti vaænost vjere u Boga uvlastitome æivotu, osobito u teπkim trenucima.

III. CJELINA:ISUS - DAR BOÆJI ZEMLJI I LJUDIMATEME1. Ljudi æive u nadi i iπËekivanju

KljuËni pojmovi: izraelski narod, iπËekivanje, Mesija,Spasitelj, doπaπÊe.Odgojno-obrazovna postignuÊa: povezati izraelskinarod i Spasitelja (Mesiju); prepoznati i kratko opisatidugotrajno iπËekivanje Spasitelja (Mesije) uizraelskome narodu; kratko upoznati Izaijin tekst oMesiji; prepoznati i doæivjeti doπaπÊe kao vrijemeradosna iπËekivanja Spasiteljeva roenja; nabrojitiznakove i adventske obiËaje koji nas pripravljaju zaproslavu Isusova roenja; nabrojiti naËine kako sepripremamo za BoæiÊ (molitva, dobra djela,pomaganje potrebnima, darovi, Ëestitke, ukrasi…).

2. Isus je oËekivani SpasiteljKljuËni pojmovi: BoæiÊ, Sveta obitelj.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da jeIsusovo roenje ispunjenje starozavjetnih iπËekivanja;jednostavnim rijeËima opisati dogaaj Isusova roenjakako ga opisuje sv. Luka; imenovati Ëlanove Sveteobitelji; shvatiti da se Isus rodio da nam pokaæe kolikaje Boæja ljubav prema ljudima; nauËiti neku hrvatskuboæiÊnu pjesmu; prepoznati povezanost naπegameusobnog darivanja i velikoga Boæjeg dara nama;razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja izrazitiboæiÊnu radost.

3. Mudraci traæe IsusaKljuËni pojmovi: mudraci, zvijezda, darovi. Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijskitekst o poklonu mudraca (Mt 2,1-12); navesti brojmudraca i njihove darove; povezati boæiÊnu zvijezdus mudracima; uoËiti ustrajnost mudraca da pronaunovoroenog Isusa.

IV. CJELINA:ISUSOVI PRIJATELJITEME1. Mnogi su povjerovali Isusovoj ljubavi i

dobrotiKljuËni pojmovi: Isusova ljubav, Isusove rijeËi i djela.Odgojno-obrazovna postignuÊa: u Isusovim rijeËima idjelima, na temelju biblijskih tekstova, prepoznatiBoæju ljubav; navesti neko Isusovo djelo ili rijeËi u

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

341

Page 344: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kojima se oËituje njegova ljubav; prepoznati da jeBoæja ljubav o kojoj nam govori Isus upuÊena svimljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva kojisu povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusovaljubav neπto veliko i neuobiËajeno.

2. Isus treba ljude za svoja djelaKljuËni pojmovi: poziv, Isusovi uËenici, apostoli,poslanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko suIsusovi uËenici i apostoli; prepriËati biblijski dogaajo Isusovu pozivu prvih uËenika i apostola; prepoznatida Isus u svoju sluæbu poziva obiËne ljude; opisatiposlanje Isusovih uËenika; razumjeti da svi ljudi, bezobzira na dob, uËenost, posao i sluæbu mogu Ëinitidobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus idanas poziva ljude i πalje ih da Ëine dobro.

3. Novi zavjet pripovijeda o IsusovuæivotuKljuËni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov æivot,Djela apostolska.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati Evaneljakao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste;navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusui opisuju njegov lik; navesti πto viπe podataka oIsusovu æivotu koje smo dosada nauËili navjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa(pjesma, film, knjiga, slika…); prepoznati Djelaapostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori oæivotu prvih krπÊana.

V. CJELINA:ÆIVOT JE LIJEP I TEÆAKTEME1. UpuÊeni smo jedni na druge

KljuËni pojmovi: radost, æalost, pomoÊ u nevolji,bliænji.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati irazlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne)strane æivota; kratko prepriËati prispodobu omilosrdnome Samarijancu; uvidjeti da ljepπe i boljeæivimo kada se uzajamno pomaæemo; shvatiti dateπkoÊe lakπe moæemo prihvatiti, podnositi iliokrenuti na dobro s Boæjom pomoÊu; navesti nekeljude koji ne mogu æivjeti bez pomoÊi drugih; navestineke ljude koji pomaæu drugima; prepoznati naËinekako mi moæemo pomoÊi drugima.

2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet iumrijetiKljuËni pojmovi: Isusova muka i smrt, trpljenje(patnja).Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaaje kojise povezuju uz Isusovu muku i smrt; navesti imenanekih ljudi koje povezujemo uz Isusovu muku i smrt(Juda, Pilat); prepoznati da su Isusova muka i smrtoslikane na slikama kriænoga puta (u crkvi); uoËiti da

je Isus ljubio ljude i Ëitav svijet te da je radi nas ljudiprihvatio put kriæa i trpljenja; nauËiti pjevati nekukorizmenu pjesmu; prepoznati naËine kako mimoæemo pomagati bolesnim ljudima i drugima kojipate.

3. Uskrsli Isus daruje mir i radostKljuËni pojmovi: Isusovo uskrsnuÊe, prazan grob,uskrsna radost, Uskrs.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da Isusovasmrt na kriæu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratkopripovjediti dogaaj uskrsnuÊa (prazan grob; susretuskrsnuloga Isusa sa æenama i apostolima); uoËiti kakosu se strah i æalost Isusovih uËenika nakon njegovauskrsnuÊa pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrsi uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo IsusovouskrsnuÊe; razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanjaizraziti uskrsnu radost.

VI. CJELINA:LIJEPO JE KAD BRAΔA ÆIVE ZAJEDNOTEME1. Isus nas uËi opraπtati, ljubiti i moliti

KljuËni pojmovi: praπtanje, zlatno pravilo, molitva.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasnitizlatno pravilo; uoËiti vaænost praπtanja usvakodnevnom æivotu; navesti primjere praπtanja;prepoznati pogrjeπke koje Ëinimo jedni drugima;razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odreditinajprikladnije vrijeme za rad i za molitvu;izreÊi/napisati vlastitu molitvu.

2. MajËin danKljuËni pojmovi: MajËin dan, majka, ljubav,pomaganje, zahvalnost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti πto seobiljeæava MajËinim danom; prepoznati vaænostpokazivanja zahvalnosti onima koji skrbe o nama;prepoznati i odrediti u Ëemu nam je primjer majËinaljubav; uoËiti da su Isusovi prijatelji pozvani svimaËiniti dobro; odreenom gestom izreÊi zahvalnostvlastitoj majci.

3. U obitelji æivimo jedni za drugeKljuËni pojmovi: roditelji, djeca, nedjelja u obitelji,obiteljsko zajedniπtvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da svatko æiviu zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred,æupa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji trebaznati Ëuti druge, vidjeti druge, æivjeti za druge;prepoznati vaænost obiteljskoga zajedniπtva; spoznatida se u obitelji svatko treba zauzimati za ono πto trebauËiniti.

4. Pripadam æupnoj zajedniciKljuËni pojmovi: krπtenje, ime, Crkva, zajednica,druæenje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati krπtenje

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

342

Page 345: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

kao naËin primanja u Kristovu Crkvu i znakpripadnosti Crkvi; otkriti i spoznati da krπÊanskaobitelj s drugim obiteljima Ëini Crkvu; naslutiti da sunam za æivot u vjeri potrebni drugi: krπÊanskazajednica, æupa, Crkva; navesti neke podatke ovlastitoj æupnoj zajednici.

5. KrπÊani se u svijetu poπtuju i pomaæuKljuËni pojmovi: krπÊani, papa, biskupi, sveÊenici,pomaganje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da se svikrπÊani, koji vjeruju u Krista, trebaju meusobnopoπtovati i pomagati; imenovati osnovnesluæbe/osobe u Crkvi; uoËiti da se krπÊani u cijelomesvijetu meusobno pomaæu (npr. misijski krajevi).

IZBORNE TEME1. Naπa zahvalnost Bogu i ljudima

KljuËni pojmovi: otac, dijete, dar æivota, Tobija,Rafael.Odgojno-obrazovna postignuÊa: izraziti radost izahvalnost prema Bogu za dar æivota; uoËiti i doæivjetida je Bog dobar i da smo mi meusobno braÊa i sestre;graditi odnos zahvalnosti i povjerenja prema Bogu iljudima; izreÊi/napisati vlastitu molitvu zahvale.

2. Naπa zahvalnost svecima i pokojnicimaKljuËni pojmovi: svetac, pokojnik, sjeÊanje, vjeËniæivot.Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti vrline ljudikoji su æivjeli za druge i tako postali sveti kao i naπihpredaka koji su nas zaduæili i od kojih smo mnogotoga naslijedili; imenovati svetce - osobito zaπtitnikesvoje æupe i one Ëija imena nosimo; izraziti zahvalnostprema drugim ljudima koji su æivjeli prije nas; uoËitivaænost molitve za sve pokojne, posebno za one kojisu nam bliski; nauËiti neke molitve za pokojne.

3. Zahvalni idemo u radost æivotaKljuËni pojmovi: praznici, zahvalnost, radost,povezanost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: izreÊi zahvalnost zaprimljene darove tijekom πkolske godine: dar æivota,uËenja, prijateljstva, zajedniπtva; prepoznati znakovepovezanosti i zajedniπtva; razliËitim oblicimastvaralaËkog izraæavanja iskazati radost æivota; stvoritiodluke i plan za πkolske praznike.

3. RAZRED

I. CJELINA:BOG - TAJNA NA©EGA ÆIVOTATEME1. U zajedniπtvu otkrivamo tajne Boæje

dobroteKljuËni pojmovi: tajna stvaranja, vjernost, poπtenje,zajedniπtvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznatiBoga Stvoritelja u svemu stvorenom; razvijatipovjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrotatemeljni poziv Ëovjekova æivota; shvatiti vaænostzajedniπtva; nabrojiti nekoliko elemenata zajedniπtvau obitelji, πkoli i ljudskoj zajednici koji omoguÊujubolji napredak, bolji æivot i radost svih ljudi; otkrivatii prepoznati znakove Boæje dobrote prema Ëovjeku unjegovu svakodnevnom æivotu.

II. CJELINA:ISUS JE S NAMATEME1. Ne moæemo sve kupiti

KljuËni pojmovi: vjera, bogatstvo (materijalno iduhovno), slijepi Bartimej, prijateljstvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: na temelju æivotnihiskustava otkrivati i poznavati neke æivotnevrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doæivjeti tevrijednosti kao neπto πto nije moguÊe kupiti i otkritinjihovo znaËenje u svakodnevnom æivotu; opisatisusret Isusa i Bartimeja; otkriti i razumjeti snagu Boæjeljubavi i dobrote prema Ëovjeku; razvijati potrebumeusobnoga pomaganja i povjerenja.

2. Isus reËe: ≈Ja sam kruh æivota.«KljuËni pojmovi: put i æivot kao simboli, kruh æivota,æivot vjeËni.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti znaËenjekruha u æivotu Ëovjeka; uoËiti da ne postoji samo gladza kruhom; shvatiti simboliku Isusovih rijeËi o putu ikruhu æivota; izgraivati nazor o pomaganju onimakoji na razliËite naËine gladuju; probuditi Ëeænju zaæivotom koji se daruje u Isusu Kristu.

3. Dani kruha i zahvalnostiKljuËni pojmovi: kruh, zahvaljivanje, darivanje, djelamilosra.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati osjeÊaj i Ëinzahvalnosti prema Bogu i ljudima; prepoznati svedarovano kao znak Boæje brige za Ëovjeka i njegovepovezanosti s Ëovjekom; uoËiti pravednost podjeledarovanoga svim ljudima; njegovati osjeÊaj brige zasiromaπne i potrebite; prepoznati darivanje kaotemeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti nekadjela milosra.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

343

Page 346: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

III. CJELINA:BOG JE NA© SPASITELJTEME1. Vidio sam vaπu nevolju

KljuËni pojmovi: Egipat, Æidovi (Izraelci), Pasha,Izrael, Jakov i njegovi sinovi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati nastanakizraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga sdvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati naËinæivota Izraelaca u Egiptu; uoËiti Boæju brigu za njegovnarod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznatiBoæju prisutnost u svakodnevnom æivotu; buditi osjeÊajzahvalnosti za Boæje djelovanje u æivotu Ëovjeka.

2. Bog se objavljuje MojsijuKljuËni pojmovi: Mojsije, goruÊi grm, ropstvo, Jahve,faraon.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da se Bogobjavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje;spoznati da goruÊi grm predstavlja simbol Boæjeprisutnosti; upoznati i znati objasniti znaËenje imenaJahve; otkriti da Bog u povijesti i sadaπnjostiËovjeËanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boæjuprisutnost u svakodnevnom æivotu.

3. Izlazak spasaKljuËni pojmovi: pashalna noÊ, izlazak iz ropstva,spasenje, Crveno more.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i znatiopisati znaËenje pashalne noÊi za Izraelce, kao i zasuvremene Æidove; shvatiti da prijelaz prekoCrvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoganaroda; otkriti da Bog spaπava iz bezizlaznih situacija;uoËiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovudjelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kaonedostatak povjerenja u Boæju moÊ; prepoznati Boæjedjelovanje po ljudima oko nas.

4. Bog hrani svoj narod u pustinjiKljuËni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, màna,prepelice.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati tijek hoda uObeÊanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda iprepoznati ju kao znak sumnje u Boæje obeÊanje;razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinjushvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boæjeblizine Ëovjeku; navesti naËine na koje se Bog brinuoza narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren zaotkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva.

5. Bog daje Deset zapovijediKljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj(Horeb), Savez.Odgojno-obrazovna postignuÊa: poznavati biblijskoizvjeπÊe sklapanja Saveza i nauËiti Boæje zapovijedidane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjetiznaËenje rijeË Savez i znati gdje je on sklopljen;shvatiti znaËenje Boæjih zapovijedi za izraelski narod

ali i sve ljude; otkriti Boæje obeÊanje Ëovjeku kojiËuva i obdræava zapovijedi; prepoznati zapovijedikoje se odnose na Boga, a koje se odnose na Ëovjeka;buditi æelju za revnim obdræavanjem zapovijedi.

IV. CJELINA:BOG JE DO©AO ME–U LJUDETEME1. Znakovi Boæje dobrote

KljuËni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, svetiNikola.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti æivotesvetaca kao znakove Ëudesne Boæje ljubavi premaËovjeku; osvjeæiti znanja o adventu, odnosno doπaπÊu;upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijatiosjeÊaj ljubavi i dobrote prema bliænjemu; motiviratiosobni angaæman uËenika za djelotvornu ljubavprema bliænjemu u vremenu adventa.

2. Raduj se, Marijo!KljuËni pojmovi: navjeπtenje, susret, Marija iElizabeta, hvalospjev.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovnuporuku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti iopisati susret Marije i Elizabete; uoËiti da Bog uvijekispunjava svoja obeÊanja; shvatiti Boæju æelju zastalnim obnavljanjem zajedniπtva s Ëovjekom;prepoznati u susretima ljudi Boæje djelovanje.

3. Bog postaje ËovjekomKljuËni pojmovi: Emanuel, BoæiÊ, roenje IsusaKrista, Tri kralja, spasenje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti izvjeπÊesv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovoroenje ispunjenje Boæjeg obeÊanja dano poprorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog poroenju Isusa Krista æeli spasiti svakoga Ëovjeka;pobuditi æelju za djelotvornom proslavom boæiÊnihblagdana; poznavati boæiÊne narodne obiËaje idoæivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnostiBogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.

V. CJELINA:ISUSOV POZIV NA POMIRENJETEME1. Ljudi i njihova krivica

KljuËni pojmovi: savjest, grijeh, opraπtanje, dug,duænik.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti irazlikovati znaËenje pojmova dug i duænik; uoËitiporuku Isusove pripovijesti o opraπtanju; upoznati irazumjeti znaËenje pojma savjesti; savjest shvatiti kaoBoæji glas u Ëovjeku koji mu govori πto je dobro a πtoje zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanjai kao znak Boæjih uputa; nauËiti πto je grijeh;izbjegavati pogrjeπke i grijeh; izgraivati stav premapravednosti; usvojiti naËelo ljubavi kao temeljnoæivotno iskustvo krπÊana.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

344

Page 347: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Susret Isusa i grjeπnikaKljuËni pojmovi: Zakej, priznanje krivice, kajanje,Boæje milosre.Odgojno-obrazovna postignuÊa: znati opisati Zakejevsusret s Isusom i njegovu æelju za obraÊenjem; shvatitiIsusov pristup grjeπniku kao poziv na sluæenje dobru;znati priznati krivnju i traæiti oproπtenje; razumjetipojam ≈kajanje«; otkriti savjest kao Boæji glas u namakoji nas potiËe na kajanje i pomirenje; razvijatiosobnu æelju za pomirenjem; razumjeti milostsakramenta pomirenja.

3. Isus daje priliku za novi poËetakKljuËni pojmovi: obraÊenje, pomirenje, osuivanje,Boæje milosre, opraπtanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjeditiprispodobu o ≈dobrom ocu«, shvatiti znaËenje pojmaobraÊenje; otkriti Boæji poziv na obraÊenje kao znakpomirenja i saveza s Bogom; doæivjeti potrebuzahvalnosti na pruæenoj prilici za novi poËetak;doæivjeti stav odbojnosti prema grijehu; otkritipotrebu trajnoga pomirenja s Bogom i ljudima; uoËitibeskrajnu veliËinu Boæjeg milosra; opisati kako Isuspostupa prema æeni grjeπnici (Iv 8,2b-11); otkriti inaznaËiti putove i naËine pomirenja s ljudima i sBogom.

4. Isusova smrt i uskrsnuÊe (temelj oproπtenja)KljuËni pojmovi: novi Savez, smrt, uskrsnuÊe, æivot sKristom, sakramenti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaajKristove smrti i uskrsnuÊa (Mt 28,1-10); uoËitiznakove Boæje ljubavi, opraπtanja grijeha i spasenjaËovjeka; razumjeti i prihvatiti Kristovu smrt kao ærtvupo kojoj je pomirio Ëovjeka s Bogom; otkriti uKristovoj muci i smrti njegovu beskrajnu ljubav pokojoj je pobijedio grijeh, donio oproπtenje i spasenjeËovjeku; postati svjestan da se grijesima udaljavamood æivota s Kristom; upoznati da je Isus ustanoviosakramente po kojima se susreÊemo s uskrsnulimKristom; nabrojiti sedam svetih sakramenata.

5. Sakrament obraÊenje i pomirenjaKljuËni pojmovi: Pedesetnica, ovlast opraπtanjagrijeha, kajanje, zadovoljπtina, sakrament pomirenja.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati dogaajsilaska Duha Svetoga nad apostole; otkriti djelovanjeDuha Svetoga u primanju sakramenata; uoËiti irazumjeti ovlast opraπtanja grijeha πto ga je Isus daosvojim uËenicima; poznavati vaænost kajanja,ispovijedi i izvrπenja zadovoljπtine (pokore) zagrijehe; nauËiti formulu kajanja u sv. ispovijedi;poznavati znaËenje slavlja sakramenta pomirenja;razumjeti ulogu sveÊenika u sakramentu pomirenja;spremnost opraπtanja i izgraivanja meusobnogapomirenja.

VI. CJELINA:U EUHARISTIJI - ISUS JE ME–U NAMATEME1. Kako je daleko Emaus?

KljuËni pojmovi: Emaus, susret, lomljenje kruha,prepoznavanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i prepriËatibiblijski opis dogaaja na putu u Emaus; uæivjeti se ulik dvojice uËenika i osjetiti njihovo beznae na putu;razumjeti zaπto uËenici prepoznaju Krista u lomljenjukruha; shvatiti i slaviti Euharistiju kao uvijek novi Ëinspasenja Ëovjeka; u euharistiji prepoznati Krista kojilomi kruh; u euharistiji pronalaziti novu snagu zaæivot.

2. Kruh i vino tijelo je i krv KristovaKljuËni pojmovi: kruh, vino, trs i loza, darivanje,zajedniπtvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: produbiti osjeÊaj irazumijevanje Isusova dara u kruhu i vinu naPosljednjoj veËeri; razumjeti da u euharistiji kruh ivino postaju tijelo i krv Kristova; poznavati da uvijektreba dostojno primati tijelo i krv Kristovu; shvatitieuharistiju kao izvor i vrhunac istinskoga æivotavjernika; upoznati biblijsko znaËenje vina kao piÊa;otkriti da dijeliti kruh meu sobom znaËi imati udjelau zajedniËkoj radosti; otkriti znaËenje objedovanja uËovjekovu æivotu; ophoditi se prema zajedniËkomblagovanju lijepim i kulturnim ponaπanjem.

3. Euharistija - izvor æivotaKljuËni pojmovi: euharistija, sluæba rijeËi, spomen,Kristova prisutnost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: susresti se i upoznatis obredom slavlja svete mise u prvim krπÊanskimvremenima; poznavati obred slavlja svete mise danas(glavni dijelovi); razumjeti da se pod prilikama kruhai vina nalazi pravi i æivi Krist; uoËiti i prepoznatipojedine molitvene stavove za vrijeme svete mise;usvojiti molitvu kao znak zahvale Bogu i kao znakzajedniπtva za stolom; izgraivati osobni odnos premasvetoj misi u vlastitom krπÊanskom æivotu; spoznatiznaËenje primanja tijela Kristova u svetoj priËesti iotvoriti se radosti Ëesta primanja svete priËesti.

4. Podijeli svoj kruh s gladnimaKljuËni pojmovi: caritas, Ëiniti dobro, milostinja,dijeliti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati osjetljivost iotvorenost za potrebe drugih; odgajati zanasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi; razumjetipomaganje drugima kao nastavak Kristova djelovanjana zemlji; shvatiti uËinjeno dobro djelo kaosvjedoËanstvo nasljedovanja Isusa Krista; razumjeti dase ne daruje Ëovjeka samo materijalnim darom nego irijeËju, lijepim ponaπanjem.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

345

Page 348: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

5. Isus je uvijek meu namaKljuËni pojmovi: svetohraniπte, Presveti oltarskisakrament, blagdan Tijelova, pokaznica, susret.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti da jeeuharistijski Isus prisutan meu nama i izvan svetemise; otkriti i doæivjeti Isusovu prisutnost u njegovimrijeËima i djelima; upoznati znaËenje sakramenata kaoposebna naËina trajne Kristove prisutnosti meuvjernicima; upoznati kako nam Krist prekoprimljenih sakramenata daruje sebe sama i svojumilost, daje slobodu, praπta grijehe, daje snagu i mir;otkriti svetohraniπte u Crkvi kao mjesto trajneKristove prisutnosti meu vjernicima u Presvetomoltarskom sakramentu; poznavati i navesti nekolikopoboænosti kojima se u Crkvi πtuje i slavi Kristovaprisutnost meu nama.

IZBORNE TEME1. Isusov zakon ljubavi

KljuËni pojmovi: ljubav, bliænji, Samarijanac,Jeruzalem i Jerihon, sveÊenik i levit.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjetiIsusov zakon ljubavi; prepriËati dogaaj omilosrdnom Samarijancu; shvatiti da je ljubav temeljæivota i ljudske sreÊe; razumjeti da je Kristu vaæno daËovjek na isti naËin voli i Boga i svojega bliænjega;razumjeti i opisati pojam bliænji.

2. Slavlje prve priËesti u æupiKljuËni pojmovi: radost, sveËanost, hostija,zajedniπtvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti znaËenjeprimanja Tijela Kristova; slavlje u obiteljskoj i æupnojzajednici prihvatiti kao izvorno mjesto slavlja prvepriËesti; njegovati posebnost trenutka prve priËesti.

3. Na praznicima svjedoËimo IsusovudobrotuKljuËni pojmovi: odmor, svjedoËenje, praznici, susret,dobra djela.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti da vrijemeodmora æivimo kao vrijeme u kojemu nam sedarivaju susreti s ljudima; truditi se u konkretnomæivotu svjedoËiti Isusa Krista; razumjeti i prihvatiti dau vrijeme odmora ≈nema odmora« od dobrih djela.

4. RAZRED

I. CJELINA:ZEMLJA JE NA©A I BOÆJA KUΔATEME1. Zajedno stvarati i Ëuvati svijet

KljuËni pojmovi: Boæja mudrost, Boæja dobrota,Ëovjek-sustvaratelj, ekologija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti Ëudesnost iljepotu naπega planeta Zemlja i cijeloga svemira;upoznati biblijsko izvjeπÊe o stvaranju svijeta; otkriti ishvatiti svemoÊ Boga Stvoritelja koji sve stvara mudroi dobro; znati prepriËati biblijski izvjeπtaj Stvaranja;razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; shvatiti daBog Ëovjeku povjerava da bude gospodar i Ëuvarprirode; poznavanje znaËenja pojma ekologije;razvijati osjeÊaj odgovornosti za zaπtitu naπega planetaZemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravilaËuvanja okoliπa.

2. Sklad prirode i svijeta - susret s dobrimBogomKljuËni pojmovi: Bog je nevidljiv i svemoguÊ, red uprirodi, Boæji tragovi i objava u prirodi, zahvalnostBogu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti u prirodnimljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi;razumjeti da je Ëovjek posebno stvorenje u odnosu nasva druga stvorenja po svojem razmiπljanju,osjeÊajima, slobodnom odluËivanju o tome πto ÊeËiniti; razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima,redu i skladu cijele prirode prepozna Boæje tragove;uvidjeti da Ëovjek Boga ne moæe vidjeti svojimljudskim oËima; nauËiti i navesti neka Boæja svojstva(nevidljiv, svemoguÊ, mudar, dobar).

3. »ovjek u Boæjem zrcalu i njegova zahvalaBoguKljuËni pojmovi: Ëovjek - Ëudesno biÊe, Ëovjek slikaBoæja, vjera u Boga, zahvala Bogu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati Ëovjeka kaoposebno i Ëudesno biÊe; opisati po Ëemu je ËovjeksliËan Bogu; shvatiti da sve oko nas govori, osobitoËovjek, da Bog postoji; nauËiti Apostolsko vjerovanjekojim krπÊani ispovijedaju glavne istine svoje vjere;upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojomispovijedaju svoju vjeru u Boga; prepoznati da suËovjek i sav stvoreni svijet dar Boæji i razvijati osjeÊajzahvalnosti Bogu; pokazati kako se moæe molitvom ipjesmom, po uzoru na psalme iz Staroga zavjeta,zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.

II. CJELINA:S BOGOM NA PUTU ÆIVOTATEME1. Boæje zapovijedi - pravila æivota

KljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Boæji zakon,pravila æivota, Zapovijed ljubavi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

346

Page 349: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i opisatiznaËenje dviju ploËa Zakona kojega Bog dajeMojsiju; razumijevanje Boæjih zapovijedi kao pravilaæivota; uoËiti posljedice krπenja pravila usvakodnevnom æivotu; razumjeti vaænost poπtivanjaBoæjega zakona u æivotu svakoga Ëovjeka; nauËitiDeset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoËiti da suBoæje zapovijedi pravila za pravedan i sretan æivotsvih ljudi na zemlji.

2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkujdan Gospodnji! KljuËni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka,dan Gospodnji.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjetiporuku prvih triju Boæjih zapovijedi; uoËiti kako seljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naËineklanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijeπe kadapsovkom, kletvama i ruænim rijeËima vrijeaju Bogai Ëovjeka; otkriti poveznicu izmeu poπtovanjaBoæjeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega;upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaÊanjevaænosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vaænostkrπÊanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.

3. Poπtuj roditelje i Ëuvaj dar æivota!KljuËni pojmovi: roditelji i stariji, poπtovanje, daræivota, ≈ne ubij«.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjetiporuku Ëetvrte i pete Boæje zapovijedi; otkritiznaËenje rijeËi ≈poπtovati« roditelje; razumjetipotrebu zahvalnosti roditeljima za dar æivota;poznavati znakove i pravila poπtovanja roditelja usvakodnevnom æivotu i nauËiti im zahvaliti; upoznatineke naËine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljskiposlovi); uËiti i vjeæbati kako se s poπtovanjemophoditi prema starijim osobama; prepoznati vaænostbrige za tjelesni æivot i znaËenje Boæje zapovijedi ≈neubij«!; upoznati kako se u djeËjoj dobi moæe rijeËimai djelima grijeπiti protiv pete Boæje zapovijedi(tuËnjava, nanoπenje ozljeda, udariti slabije,vrijeanje, osveta); nauËiti pravila izbjegavanja nasiljai sukoba meu svojim vrπnjacima (strpljivost,razgovor, oproπtenje).

4. Pravedno æivi - ne ukradi niti æeli tuestvari!KljuËni pojmovi: kraa, πkrtost, zavist, pravednost,dareæljivost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i poznavatiporuku sedme i desete Boæje zapovijedi; uoËitivaænost poπtivanja sedme zapovijedi ≈ne ukradi« uobitelji, πkoli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjetipojmove zavist, πkrtost i kraa u poveznici skonkretnim æivotnim priËama i iskustvima uËenika;razumjeti znaËenje poslovice: ≈Boæje oko uvijekgleda, niπta mu se sakrit ne da«; otkriti dobrotu idareæljivost kao blago koje donosi pravu sreÊu;razumjeti na primjerima iz æivota Isusovu poruku:

≈Doista, gdje ti je blago, ondje Êe ti biti i srce« (Mt6,19-21).

5. Budi istinit u rijeËi i djelu!KljuËni pojmovi: istina, iskrenost, laæ, krivoprisegnuti, prijevara.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti porukuzapovijedi ≈ne reci laæna svjedoËanstva«; otkriti ishvatiti da je vaæno i dobro uvijek govoriti istinu;uoËiti i na æivotnim zgodama razumjeti kako laædovodi do raznih nevolja (laæ roditeljima zbog loπeocjene u πkoli, laæ zbog igre s prijateljima, zatajitiizostanak sa svete mise, krivo priËati o drugima,izmisliti neπto o nekome, prevariti drugoga);razumjeti znaËenje poruke: ≈Mrske su Gospodinuusne laæljive, a mili su mu oni koji zbore istinu« (Izr12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijeπi ineπto slaæe: reÊi istinu, priznati pogrjeπku, ispriËati se,iskreno se ispovjediti za laæ i prijevaru.

III. CJELINA:BOÆJI NAS GLASNICI ZOVUTEME1. Glas viËe u pustinji: Pripravite put

Gospodinu!KljuËni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja,obraÊenje, pripraviti put Gospodinu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Palestinepokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj narijeci Jordanu i protumaËiti glavne poruke o kojimagovori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok Ëovjek kojigovori u Boæje ime; u Ivanovoj poruci uoËiti put inaËin vlastite priprave u doπaπÊu za Isusov dolazak:rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, πiriti mir,kajati se za grijehe i propuste, traæiti oproπtenje;pripremati se za boæiÊnu ispovijed i ispuniti Ivanovpoziv na obraÊenje i dobra djela.

2. ≈Neka mi bude po rijeËi tvojoj«KljuËni pojmovi: aneo Gabrijel, navjeπtaj Isusovaroenja Mariji, Isusovo zaËeÊe, Sin Boæji, Duh Sveti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti da Bog imaplan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju jeizabrao da bude Boæja majka; poznavati biblijskiizvjeπtaj o anelovu navjeπtenju Mariji; razumjeti daje Marija imala snaænu vjeru u Boga po kojoj jepristala da bude Isusova majka; otkrivati DuhaSvetoga kao Ëudesnu Boæju silu po kojoj je MarijazaËela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.

3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlonarodaKljuËni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel,≈mir ljudima«. Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Svete zemljepokazati Betlehem; pripovjediti glavne ËinjeniceIsusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14);otkriti znaËenje rijeËi Emanuel; u poruci pastirima

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

347

Page 350: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

otkriti vaænost Isusova roenja za sve ljude; otkriti daje Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji imsamo Bog moæe dati; pobuditi osjeÊaj radosti zbogBoæje blizine i sudjelovati u slavlju BoæiÊa; povezatiboæiÊnu poruku s narodnim obiËajima slavljenjaBadnjaka i BoæiÊa u svome zaviËaju.

IV. CJELINA:ISUS JE SIN BOÆJI - NJEGA SLU©AJTE!TEME1. DjeËak Isus u kuÊi Oca nebeskoga

KljuËni pojmovi: Isusova domovina, hodoËaπÊe,Jeruzalemski hram, Otac nebeski. Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti pokazatiJeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu,i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviËaji naËin æivota æidovskoga djeËaka u to doba;prepriËati dogaaj Isusova prikazanja u hramu;razumjeti rijeËi starca ©imuna: ≈oËi moje vidjeπespasenje tvoje«; pripovjediti zgodu o dvanaestogo-diπnjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51);razumjeti i objasniti Isusove rijeËi u Jeruzalemskomehramu: ≈Niste li znali da mi je biti u onome πto jeOca mojega?«; u Isusovoj posluπnosti prema svojimroditeljima otkriti πto znaËi ≈sluπati roditelje« i tako seprema njima ponaπati.

2. ≈Ovo je moj ljubljeni Sin«KljuËni pojmovi: Isusovo krπtenje, Sin Boæji, golub,jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Odgojno-obrazovna postignuÊa: znati pripovjeditidogaaj Isusova krπtenja na rijeci Jordanu; uoËiti da sekod Isusova krπtenja objavilo Presveto Trojstvo:Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauËiti glavnu istinukrπÊanske vjere koju Ëovjek nikada ne moæe posverazumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boæanske osobe:Otac, Sin i Duh Sveti; s povjerenjem prihvatiti tajnutrojedinoga Boga i otkrivati njegovo djelovanje udogaajima povijesti spasenja; nauËiti da smo kodkrπtenja krπteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga;poznavati vaænost molitve kojom se obraÊamotrojedinomu Bogu - Ocu, Sinu i Duhu Svetomu.

3. Isus u Nazaretu - Glasnik radosne vijestiKljuËni pojmovi: sinagoga, svitak knjige, pomazanje,Boæji siromasi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati æidovskusinagogu kao mjesto Ëitanja i tumaËenja svetih knjiga;poznavati i prepriËati dogaaj s Isusom u nazaretskojsinagogi; otkriti Ëemu se Ëude Isusovi mjeπtani;protumaËiti Isusovu poruku: ≈Duh Gospodnji nameni« i ≈on me posla blagovjesnikom bitisiromasima«; upoznati znakove posebne Boæje brigeza siromaπne, bolesne, grjeπne i sve potrebne ljude;pokazati kako su krπÊani danas pozvani slijeditiIsusovu brigu za siromaπne i ugroæene.

4. Isusu je vaæan ËovjekKljuËni pojmovi: subota - sveti dan, krπenje Ëudesnoozdravljenje, krπenje propisa, djeËja prava. Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasnitiznaËenje subote u æivotu Æidova, osobito odredbe≈ne radi«; pripovjediti Isusov susret s uzetimËovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoËiti irazumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojihrijeËi: ≈uzmi svoju postelju i hodi«; doæivjeti radostbolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zaπto Isus krπiæidovske propise i ozdravlja bolesnika; uoËiti da usvijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravdei da im krπÊani trebaju pomagati; nabrojiti nekatemeljna djeËja prava koja posebno treba poπtovati.

5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga æivogaKljuËni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Bogaæivoga. Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako Isus traæiod svojih uËenika da kaæu tko je on; poznavatidogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista;razumjeti i opisati rijeËi o Isusu da je ≈Sin Bogaæivoga«; upoznati kako Isus prihvaÊa Petrovu vjeru iπto mu obeÊava; otkriti i naznaËiti koliko je vaænanaπa vjera u Isusa Boæjega Sina; nauËiti Apostolskovjerovanje.

V. CJELINA:NA ISUSOVU PUTU -SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO!TEME1. Slijedimo Isusove rijeËi i djela

KljuËni pojmovi: korizma, post, djela milosra, snagavjere.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti i objasnitiznaËenje rijeËi korizma; prepoznati i navesti nekadjeËja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i okonas; razumjeti i doæivjeti korizmu kao posebnovrijeme u kojem treba Ëiniti djela ljubavi i milosra;upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji ikuπnjama; razumjeti pojmove post i djela milosra;upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti iiskusiti snagu vjere u Isusa Krista koji pomaæe uraznim æivotnim patnjama, po primjeru æene tuinke(Mt 15,21-28).

2. IÊi putem Kristova kriæaKljuËni pojmovi: Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinskagora, trpljenje, kriæni put.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati i protumaËitidogaaje Cvjetnice i Velikoga Ëetvrtka i petka;upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjeπÊe o Isusovojmuci i smrti na kriæu; upoznati i razumjeti Isusovumuku i kriæni put kao znak njegove boæanske ljubavii praπtanja prema Ëovjeku; razumjeti i prihvatitipoteπkoÊe i kuπnje trpljenja u vlastitom æivotu kaoput nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasnitiznaËenje Isusove poruke: ≈πto god uËiniste jednom odmoje najmanje braÊe, meni uËiniste« (Mt 25, 40).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

348

Page 351: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. SvjedoËiti pobjedu uskrsnuloga KristaKljuËni pojmovi: smrt, æivot, uskrsnuÊe, πalom - mir.Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti smrt kao dioljudskoga æivota; pripovjediti biblijsko izvjeπÊe oKristovu uskrsnuÊu (Mt 28,1-10); otkriti, objasniti idoæivjeti Isusovo uskrsnuÊe kao pobjedu æivota nadsmrÊu; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitoguskrsnuÊa; razumjeti i protumaËiti dio Apostolskogvjerovanja o Isusu Kristu koji je ≈treÊi dan uskrsnuood mrtvih«; znati protumaËiti rijeË πalom, prepoznatimir kao skladan æivot s Bogom i ljudima, osjetitidanaπnju potrebu za mirom, uvidjeti vlastitemoguÊnosti doprinosa miru.

VI. CJELINA:GRADIMO KRISTOVU CRKVUTEME1. Kristov Duh okuplja Crkvu

KljuËni pojmovi: Duh Sveti, plameni jezici, Crkva,≈jedno srce i jedna duπa«. Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti ipripovjediti biblijski izvjeπtaj o silasku Duha Svetoganad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola iprvih krπÊana i djelovanja Duha Svetoga u njihovuæivotu; uoËiti da Duh Sveti okuplja Kristove uËenikeu zajednicu braÊe i sestara i pomaæe im da budu≈jedno srce i jedna duπa«; shvatiti da Duh Sveti i danasKristovu Crkvu vodi, posveÊuje i Ëisti, da vjernicimadaje svoje darove i snagu da mogu æivjeti i svjedoËitisvoju vjeru.

2. Crkva u πarenim bojama i licimaKljuËni pojmovi: KatoliËka crkva, papa, biskup,sveÊenik, vjernik laik. Odgojno-obrazovna postignuÊa: doæivjeti Crkvu kaozajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svihnaroda, plemena i jezika na svijetu; uoËiti i upoznatida su u KatoliËkoj crkvi svi vjernici pred Bogomjednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto isvoju sluæbu: papa, biskup, sveÊenik i vjernik laik;poznavati razliku izmeu biskupa i sveÊenika;njegovati osjeÊaj brige za sve Ëlanove Crkve u svijetui s njima biti povezan u molitvi i dobrim djelima.

3. Moja æupna zajednica i æupna crkvaKljuËni pojmovi: zajednica vjernika, æupa, æupnik,æupna crkva, zaπtitnik æupe. Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti ime svojebiskupije, æupe i æupnika; otkriti svoju æupu kaozajednicu braÊe i sestara koji se okupljaju na nedjeljnusv. misu, primaju sakramente i slave æupnogazaπtitnika; shvatiti kako se u æupi svaki njezin Ëlantreba osjeÊati kao ≈kod svoje kuÊe« i uzajamno sepoπtovati i pomagati; znati opisati svoju æupnu crkvui navesti πto treba imati da se u njoj moæe slaviti svetamisa i okupljati vjernici; osjeÊati se aktivnim Ëlanomsvoje æupe; odluËiti redovito iÊi na nedjeljnu misu ivjeronauk; biti Ëlan ministrantske ili neke drugeskupine i rado pomagati potrebnima.

IZBORNE TEME1. Bog poziva ljude na put dobrote

KljuËni pojmovi: doπaπÊe, put dobrote, svetac - svetËovjek, sv. Lucija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako jeljudima potreban Bog da bi istinski i radosno æivjeli;razumjeti dobrotu kao Boæji dar i put svetosti; naprimjeru sv. Nikole, koji vraÊa nesretnim roditeljimanjihova zarobljena sina, otkriti Boæju brigu i dobrotuprema ljudima, osobito ugroæenima, razumjeti πto zakrπÊane znaËi pomagati ljudima, osobito siromaπnimai potrebnima; odluËiti u doπaπÊu pomoÊi potrebnomui odabrati neko dobro djelo.

2. Boæji Zakon u æivotu æidovskoga djeËakaKljuËni pojmovi: odgoj djece, obrezanje, bar micva,slavljenje πabata, Pesah.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti vaænostobitelji u odgoju i æivotu æidovske djece; poznavativaænije æidovske vjerske obrede koji se odvijaju isveËano slave u obitelji; znati πto znaËi obrezanje zaæidovskoga djeËaka; upoznati vjerski obred po kojemæidovski djeËak postaje vjerski punoljetan i prvi putËitata tekst iz Svetoga pisma; otkriti πto ÆidovimaznaËi sveta knjiga Tora.

3. Boæja rijeË i krπtenje - hrvatski krπÊanskikorijeniKljuËni pojmovi: Hrvati, pokrπtavanje, narodnabaπtina.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti simbolikurijeËi ≈korijen«; otkriti i doæivjeti kako je lijepo imatimiran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kaonarod primili krπtenje i odluËili svoju domovinugraditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi;prepoznati Viπeslavovu krstionicu i zavjetni kriæ kaohrvatske simbole primanja krπtenja i vjernosti Kristu iCrkvi; upoznati i odluËiti moliti Zavjetnu molitvuHrvata katolika.

5. RAZRED

I. CJELINA:SNAGA ZAJEDNI©TVATEME1. Ja i drugi - zajedno

KljuËni pojmovi: zajednica, vjeronauËna zajednica,razlike i sliËnosti meu ljudima, meusobnapovezanost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti nekolikozajednica; odrediti πto je zajedniËko ËlanovimavjeronauËne zajednice; nabrojiti nekolikoosobina/ponaπanja koji povezuju Ëlanove zajednice;nabrojiti nekoliko osobina/ponaπanja koji razdvajajuËlanove zajednice; otkriti, razumjeti i prihvaÊatirazlike meu ljudima; uvidjeti i objasniti zaπto jeËovjeku za æivot i vjeru potrebna zajednica.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

349

Page 352: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

2. Pravila dobrih odnosa, poπtovanja izajedniπtvaKljuËni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudskiodnosi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti nekolikovaænijih pravila za ponaπanje u razredu i πkoli; uoËitii protumaËiti posljedice krπenja pravila; obrazloæitikako krπenje pravila πteti pojedincu i cijeloj zajednici;usvojiti temeljna pravila koja omoguÊuju dobreodnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajedniËkeinterese zajednice; pokazati spremnost na suradnju sdrugima u zajedniËkim aktivnostima; uvidjeti iobjasniti vaænost vjere i povjerenja u meuljudskimodnosima i odnosima prema Bogu.

II. CJELINA:RELIGIJA U ÆIVOTU »OVJEKA:BOÆJI TRAGOVI

TEME1. ©to je religija? PoËetak religije.

KljuËni pojmovi: religija, religiozno pitanje,primitivne religije, religije antiËkih naroda,politeizam. Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da su pitanjasastavni dio naπeg æivota, ali da ne moæemo na svapronaÊi odgovore; objasniti kako nam vjera moæe datiodgovore na mnoga pitanja; prepoznati vaænost iukorijenjenost religije u Ëovjekovu æivotu; spoznatida je religija stara koliko i Ëovjek; nabrojiti antiËkereligije; usvojiti i razumjeti nove pojmove.

2. Velike monoteistiËke religije: æidovstvo iislamKljuËni pojmovi: suvremene nekrπÊanske religije,monoteizam, ateizam, æidovstvo, islam.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti raπirenostreligije danas; usvojiti odnos poπtovanja prema svimreligijama; kratko opisati najvaænije o velikimmonoteistiËkim religijama (ime, simbol, osnivaË,sveta knjiga, Bog, raπirenost); uoËiti i imenovatizajedniËke korijene tih religija; usvojiti i razumjetikljuËne pojmove.

3. KrπÊanstvoKljuËni pojmovi: Isus Krist, krπÊani, temeljna porukakrπÊanstva.Odgojno-obrazovna postignuÊa: spoznati i objasniti daje Isus Krist utemeljitelj krπÊanstva i krπÊanske vjere;navesti stoæerne Ëinjenice krπÊanstva i krπÊanske vjere;objasniti vaænost i Ëudesnost Radosne vijesti;prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krπÊanadanas; navesti naËine na koje moæemo prepoznatikrπÊane danas.

4. RazliËiti a povezaniKljuËni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliËiti, alipovezani.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje

rijeËi dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijalogai diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga idiskriminacije u vlastitome æivotu; protumaËiti stavCrkve prema nekrπÊanskim religijama; usvojiti stavpoπtovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijatidijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo kojinaËin, osobito u vjeri.

III. CJELINA:BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMATEME1. Biblija: posebna knjiga rijeËi i æivota

KljuËni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet,autor Svetoga pisma.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti znaËenjerijeËi Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvorkrπÊanske vjere, ali i dokument æidovske religije;opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasnitiposebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovatiosnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadræajeStaroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoËiti razlikuizmeu Staroga i Novoga zavjeta.

2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti BiblijuKljuËni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija,knjiæevne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjigezakona, pisma, proroËke knjige, pjesme), Biblija -RijeË Boæja, biblijske kratice, poglavlja i retci.Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati nazemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojitiknjiæevne vrste u Bibliji i navesti neke primjere;prepoznati da je Biblija miniknjiænica koja sadræimnoge knjige; objasniti po Ëem je Biblija drugaËija odsvih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i spomoÊu njih pronaÊi odreena mjesta u Novomezavjetu.

IV. CJELINA:PO»ETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERETEME1. Æivot i vjera ljudi u ≈plodnom

polumjesecu«KljuËni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi,plodni polumjesec.Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati na kartiprostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznakenomadskoga æivota te prepoznati povezanost takvanaËina æivota sa shvaÊanjem æivota i poimanjem Boga;definirati kljuËne pojmove; uoËiti i objasnitipovezanost proπlosti i sadaπnjosti, tj. razumjeti vaænostbiblijske povijesti za naπ æivot.

2. Abraham, Izak i Jakov KljuËni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak,Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræajBoæjega obeÊanja Abrahamu; prepoznati uskupovezanost izmeu Boæjeg obeÊanja i ljudskog

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

350

Page 353: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

povjerenja; navesti vaænije dogaaje iz Izakova æivota;nabrojiti najvaænije dogaanje iz Jakovljeve povijesti(san, potomci…); uvidjeti i obrazloæiti vaænost Jakovai njegovih sinova za povijest izabranog naroda;definirati kljuËne pojmove; povezivanjem biblijskogai suvremenoga iskustva otkriti i vrjednovati znaËenjepoziva u svakidaπnjem æivotu; samostalnopronalaæenje biblijskih tekstova u Bibliji; opisatiprisutnost Abrahama u æidovskoj, islamskoj ikrπÊanskoj religiji.

V. CJELINA:BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA:IZRAELSKI KRALJEVITEME1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi

KljuËni pojmovi: sudci, Samuel, ©aul.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenjerijeËi sudac i kralj; opisati ulogu sudaca nakon ulaskau ObeÊanu zemlju; prepoznati u Ëem je veliËinasudca Samuela; objasniti potrebu za izborom kraljeva;imenovati i kratko opisati prvoga izraelskog kralja.

2. Davidov æivotni put - moÊ i odgovornostKljuËni pojmovi: David, pomazanje, Golijat, Jonatan,Jeruzalem.Odgojno-obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænijetrenutke Davidova æivotnoga puta; usvojiti irazumjeti nove pojmove; uoËiti razliku izmeuBoæjeg i ljudskog biranja; usporediti Golijata i Davidate obrazloæiti odakle dolazi Davidova snaga; odredititko je Jonatan i njegova uloga u Davidovu æivotu;razumjeti biblijsku logiku da slabiji pobjeuje;prepoznati i vrjednovati vaænost istinskogaprijateljstva; prepoznati i vrjednovati ljudske ivjerniËke kvalitete koje su jasno uoËljive u Davida,osobito pouzdanje u Boga; s pomoÊu Davidovarodoslovnoga stabla uvidjeti povezanost Davida iIsusa; objasniti vaænost Jeruzalema za Æidove, krπÊanei muslimane.

3. Mudrost kralja SalomonaKljuËni pojmovi: Salomon, Hram u Jeruzalemu,Salomonova mudrost, Zid plaËa.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko jeSalomon i po Ëem je poznat; prepoznati vrijednostjeruzalemskog Hrama u æivotu Izraelaca; obrazloæitipojam mudrosti; odrediti ljestvicu vrijednosti uvlastitome æivotu; uvidjeti i obrazloæiti vaænost iljepotu mudrosti u æivotu.

VI. CJELINA:ISUS KRIST -OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETATEME1. Isus - neobiËni kralj - propovijeda

Radosnu vijest o novome kraljevstvuKljuËni pojmovi: Isus - srediπnja osoba cjelokupnepovijesti, Isusovi suvremenici, Boæje kraljevstvo,ljubav - temeljni zakon, Isus - kralj.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti vaænostIsusove osobe za cjelokupnu povijest ËovjeËanstva;uoËiti povezanost Isusa Krista i starozavjetnogobeÊanja; nabrojiti i kratko opisati vjerske i drugeskupine u Isusovo vrijeme; uoËiti i ispravnovrjednovati vaænost vrjednota Boæjega kraljevstva,osobito za ostvarenje mira i ljubavi u æivotu;usporediti i razlikovati ljudske zakone od Isusovazakona; nabrojiti neke evaneoske tekstove kojigovore o Boæjem kraljevstvu; samostalnopronalaæenje evaneoskih tekstova u Bibliji.

2. Isus prema drugima - susreti mogupromijenitiKljuËni pojmovi: Isusov odnos prema grjeπnicima,bolesnima i odbaËenima, ozdravljenje, obraÊenje,Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i opisatinekoliko vaænijih susreta Isusa i njegovihsuvremenika koji su rezultirali ozdravljenjem/obraÊenjem; spoznati vaænost vjere za ozdravljenje;samostalno pronalaæenje evaneoskih tekstova uBibliji; upoznati i obrazloæiti originalnost irevolucionarnost Isusove poruke i njegova odnosaprema Ëovjeku; razvijati osjeÊaj i konkretne gestebrige prema svima onima koji su potrebiti naπepomoÊi.

3. Isusovi uËenici - svjedoci istine i ljubaviKljuËni pojmovi: Isusovi uËenici, apostoli, svjedoci.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojitiznaËenje rijeËi uËenik, apostol i svjedok; imenovatineke istaknutije Isusove uËenike/apostole; uvidjeti iprotumaËiti vaænost razvijanja angaæiranog krπÊanskogsvjetonazornoga djelovanja; imenovati i opisatiosobine Kristovih uËenika (nekada i danas); uvidjetida Isusov æivot svakoga stavlja pred odluku;prepoznati i protumaËiti posljedice Isusova æivota inauka kroz povijest, a i danas.

VII. CJELINA:ÆIVOT PRVIH KR©ΔANA. ULOGA SV. PETRAI SV. PAVLA U ©IRENJU ISUSOVE PORUKETEME1. Æivot prvih krπÊana

KljuËni pojmovi: duhovski dogaaj, prva krπÊanskazajednica, Djela apostolska, sv. Stjepan, progonikrπÊana.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasnitivaænost duhovskoga dogaaja (Dj 2,1-40); opisati

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

351

Page 354: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

æivot u prvoj krπÊanskoj zajednici; imenovati dijeloveNovoga zavjeta koji govore o prvoj krπÊanskojzajednici; uoËiti pojavu πirenja krπÊanstva; upoznativaænije Ëinjenice iz æivota prve Crkve; prepoznati iprotumaËiti teπkoÊe s kojima je æivjela prva Crkva;prepoznati vaænost progona i muËeniËke krvi zarazvoj Crkve.

2. Æivot i djelo apostola PetraKljuËni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolskiprvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati vaænijetrenutke Petrova æivota; objasniti povezanost Petra ipapinske sluæbe; navesti nekoliko vaænijih biblijskihmjesta u kojima se spominje Petar; uoËiti dubinuPetrove vjere; usvojiti i razumjeti znaËenje rijeËiapostolski prvak i rimski biskup; objasniti vaænostvjere u vlastitome æivotu.

3. Æivot apostola PavlaKljuËni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja,krπÊanske zajednice koje osniva Pavao, pogani,poslanice.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati mjestonastanka prve krπÊanske zajednice; opisati vaænijetrenutke Pavlova æivota; nabrojiti nekoliko krπÊanskihzajednica koje je osnovao Pavao; uz pomoÊzemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavaoboravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekolikoPavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovovrijeme; uoËiti i vrjednovati novinu poruke kojupropovijeda Pavao; razvijati osjeÊaj odgovornosti zaπirenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasnitivaænost svjedoËenja istinoljubivosti i dosljednosti uæivotu.

VIII. CJELINA:KR©ΔANI ME–U NAMA: UZORI VJERE UHRVATSKOME NARODUTEME1. Biti Kristov uËenik - poziv i poslanje

KljuËni pojmovi: Kristov uËenik, poziv, poslanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti ljepotu izahtjevnost krπÊanskoga puta; prepoznati i usporeditirazliËite æivotne pozive; uoËiti i ispravno vrjednovativlastiti æivotni poziv; prepoznati vaænostistinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti uvlastitome æivotu.

2. Uzori vjere u hrvatskom naroduKljuËni pojmovi: svetost, svetac, blaæenik, hrvatskisvetci i blaæenici.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojitiznaËenje rijeËi svet, svetac i blaæenik; nabrojitihrvatske svetce i blaæenike; nabrojiti osnovne podatkeo æivotima nekih hrvatskih svetaca i blaæenika;prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstvaBoæjega u njihovim æivotima; imenovati vaænijecrkve/svetiπta posveÊene hrvatskih svetcima/

blaæenicima; ispravno vrjednovati vaænost njihovaæivotnog primjera za nas danas.

IX. CJELINA:»OVJEK SE OBRAΔA BOGU MOLITVOM IPJESMOMTEME1. Kada i gdje se pojavljuje molitva

KljuËni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvenegeste, naËini Ëovjekova obraÊanja Bogu, krπÊanskemolitve.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti πto jemolitva; uoËiti da je molitva temeljni ljudski stav predBogom; obrazloæiti vaænost osobne molitve tijekomdana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste;izreÊi vlastitu molitvu; objasniti πto je praznovjerje.

2. KrπÊanska molitva - oblici, naËini i vrijememolitveKljuËni pojmovi: OËenaπ, vrijeme i prostori molitve,molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijskagodina.Odgojno-obrazovna postignuÊa: dublje razumjetimolitvu OËenaπ i prepoznati ju kao najpoznatijukrπÊansku molitvu; imenovati situacije kada je Isusmolio; nabrojiti neke vaænije krπÊanske molitve;memorirati tekst jedne nove molitve po izboru;prepoznati i usporediti razliËite oblike i naËinemolitve; imenovati prostore gdje je moguÊe moliti;objasniti vaænost molitve u odreenim vremenima(dana, tjedna, liturgijske godine…).

IZBORNE TEME1. Vjerski æivot Æidova, muslimana i

pripadnika drugih religijaKljuËni pojmovi: subota u æivotu Æidova, petak uæivotu muslimana, sinagoga, dæamija, glavni dogaajiu vjerskom æivotu Æidova, muslimana, budista.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenjesubote i petka u æivotu Æidova i muslimana; razumjetiznaËenje sinagoge i dæamije u æivotu Æidova imuslimana; uoËiti sliËnosti i razlike u naËinimaslavljenja Boga u drugim monoteistiËkim religijama;prepoznati vaænost poznavanja, prihvaÊanja ipoπtivanja razliËitosti; prepoznati i nabrojiti nekevjerske obiËaje pripadnika drugih religija.

2. Biblija u filmu, knjiæevnosti ili likovnojumjetnostiKljuËni pojmovi: poznata umjetniËka djela nadahnutaBiblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjiæevnadjela, kao πto su npr.: Pietà, Sikstinska kapela,Posljednja veËera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sinarazmetnoga, Judita, Mojsije…).Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i prepoznatineka umjetniËka djela nadahnuta Biblijom;prepoznati biblijske motive koje Ëesto susreÊemo;imenovati neke vaænije autore umjetniËkih djela

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

352

Page 355: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

nadahnutih Biblijom; uoËiti obilje umjetniËkogabogatstva nadahnutoga Biblijom.

3. Dijelovi svijeta u kojima se danaskrπÊanstvo intenzivno πiriKljuËni pojmovi: raπirenost krπÊanstva, misije,evangelizacija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove misije i evangelizacija; na zemljovidupokazati podruËja na kojima je krπÊanstvo raπireno;uoËiti i objasniti novost koju donosi krπÊanska vjera;uoËiti probleme i poteπkoÊe na koje nailazepropovjednici Radosne vijesti; imenovati nekevaænije krπÊanske misionare danaπnjice.

4. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, boæiÊni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ililiturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinihblagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenihkrπÊana.

5. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, uskrsni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinog blagdana ililiturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinihblagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenihkrπÊana.

6. RAZRED

I. CJELINA:ÆIVJETI U MIRU I SLOBODITEME1. Suvremene situacije neslobode

KljuËni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeπiti),zarobljenost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati situacijeslobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoËiti razlikei sliËnosti izmeu vanjske i unutraπnjeneslobode/zarobljenosti; uoËiti povezanost grijeha ineslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornostu promicanju slobode; imenovati neke vaænije osobekoje se bore (koje su se borile) za slobodu Ëovjeka.

2. Sloboda izvire iz prave ljubaviKljuËni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudskaodgovornost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i ispravnoprotumaËiti neraskidivu povezanost odgovornosti i

slobode; ispravno protumaËiti povezanost slobode iljubavi; otkriti i protumaËiti Isusov poziv na izgradnjupravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudioko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravnovrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnjipravednijega svijeta.

II. CJELINA:IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJNAROD U SLOBODUTEME1. Boæji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u

sloboduKljuËni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz prekoCrvenog mora, Knjiga Izlaska.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalnopronaÊi tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditisituaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakonosloboenja; poznavati najvaænije dogaaje/Ëinjeniceiz Mojsijeva æivota; opisati prijelaz preko Crvenogmora; uoËiti da je tijekom povijesti Bog izveoËudesne zahvate spasenja u Mojsijevu æivotu i uæivotu Izraelaca; kratko protumaËiti biblijske tekstovekoji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva;prepoznati i imenovati situacije u kojima moæemo≈zarobiti« sebe i druge oko sebe.

2. Boæja ljubav i pomoÊ - u pustinji hranisvoj narodKljuËni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice,voda, pustinja. Odgojno-obrazovna postignuÊa: na zemljovidupronaÊi Sinajski poluotok; nabrojiti poteπkoÊe nakoje su naiπli Izraelci u pustinji; opisati i objasnitireakcije Izraelaca u pustinji; uoËiti da se Bog brine zasvoj narod; protumaËiti vaænost i smisao ≈pustinje« uvlastitome æivotu; u osobnome æivotu prepoznatiBoæju prisutnost i vodstvo.

3. Krivnja i oprost - Savez na SinajuKljuËni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta(zapovijedi), zlatno tele, KovËeg Saveza, ObeÊanazemlja.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove Sinajski savez, zlatno tele, KovËeg Saveza iObeÊana zemlja; protumaËiti vaænost Deset savjeta(zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije;ispravno tumaËiti i prihvaÊati vrjednote koje susadræane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacijeu kojima je vidljivo da Ëovjek sebi i danas stvara idole;analizirajuÊi biblijske tekstove otkriti kako je Boguvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi sËovjekom; samostalno traæenje i pronalaæenjebiblijskih tekstova.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

353

Page 356: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

III. CJELINA:ISUS KRIST -NA© OSLOBODITELJ I SPASITELJTEME1. »ovjek izmeu Ëeænje za slobodom i

izazovom robovanjaKljuËni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, Ëeænjaza slobodom.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usporediti i uoËitirazliku izmeu vanjskog i unutarnjeg ropstva;prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeuslobode i robovanja; uoËiti i objasniti krπÊanski naËinizlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode; navestii ispravno protumaËiti neke biblijske tekstove kojigovore o osloboenju ≈srca«.

2. Isusove rijeËi i djela (zakon novoga æivota,Isusova Ëudesa, Isusove prispodobe)KljuËni pojmovi: Isus - osloboditelj i spasitelj, noviSavez, Govor na gori, Isusova Ëuda, prispodobe,Kraljevstvo Boæje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove Isus osloboditelj i spasitelj, novi Savez;kraljevstvo Boæje; usporediti Isusa i Mojsija; objasnitisliËnosti i razlike izmeu staroga i novoga Zakona;uoËiti od Ëega nas Isus oslobaa; protumaËiti porukui vaænost Isusovih blaæenstava; usporediti Isusova idanaπnja blaæenstva; uoËiti i protumaËiti radikalnostIsusovih rijeËi i djela; nabrojiti nekoliko Isusovih Ëudai te tekstove pronaÊi u Bibliji; uoËiti vaænost vjere injezinu ulogu u prihvaÊanju Ëuda; odrediti πto suprispodobe i nabrojiti neke; s pomoÊu prispodobaodrediti πto je kraljevstvo Boæje.

3. Tajna Boæjeg sluæenja - Posljednja veËeraKljuËni pojmovi: sluæenje, zapovijed ljubavi,posljednja veËera, djela milosra.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati u Ëemu sesastoji Isusov primjer sluæenja; uoËiti radikalnost togasluæenja; uoËiti i protumaËiti dalekoseænost posljedicaIsusova primjera sluæenja za cijelu povijest; navestiIsusovu zapovijed ljubavi; nabrojiti nekolikoduhovnih i tjelesnih djela milosra; otkriti da jeIsusov primjer temelj krπÊanskoga ponaπanja i æivota;u vlastitome æivotu otkriti znakove Boæje ljubavi iblizine; pokazati spremnost za krπÊansko djelovanje isluæenje u vlastitome æivotnom okruæju.

4. Ljubav koja oslobaa - muka, smrt iuskrsnuÊeKljuËni pojmovi: muka, smrt, uskrsnuÊe, kriæ.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati i protumaËitidogaaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak;otkriti i protumaËiti jedinstvenost Isusova uskrsnuÊa upovijesti i njegovo znaËenje za krπÊane; objasniti zaπtoje Kristovo uskrsnuÊe temelj krπÊanske nade islobode; ispravno vrjednovati Kristov kriæ kaosrediπte povijesti ËovjeËanstva; objasniti kako se

odreuje datum slavljenja Uskrsa; uoËiti i protumaËitivaænost zadaÊe koju je uskrsnuli Isus dao uËenicima.

IV. CJELINA:CRKVA - NOVI BOÆJI NARODTEME1. Crkva - zajednica Isusovih uËenika

KljuËni pojmovi: Crkva, Crkva - zajednica IsusovihuËenika, boæansko i ljudsko lice Crkve, razliËitidarovi i sluæbe. Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti πto je Crkva;navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima seCrkva opisuje; objasniti razliku izmeu boæanskog iljudskog lica Crkve; objasniti vaænost uloge svakogakrπÊanina u Crkvi; prepoznati postojanje razliËitihdarova i sluæbi u Crkvi; prepoznati vlastite darovekoje smo pozvani ugraditi u Crkvu; otkrivati naËin nakoji moæemo vlastite darove ugraivati u zajednicu.

2. Pastiri Kristove CrkveKljuËni pojmovi: sveti red, pastiri Crkve, æupe,(nad)biskupije.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove sveti red, pastiri Crkve, (nad)biskupija;nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge(zadaÊe); nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH);smjestiti vlastitu æupu unutar odreene(nad)biskupije; objasniti tko je papa i koja je njegovavaænost za KatoliËku crkvu.

3. Redovnici i redovnice u CrkviKljuËni pojmovi: poziv, redovnici, redovnice,redovniËki zavjeti, redovi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove poziv, redovi, redovnici i redovnice,redovniËki zavjeti; nabrojiti nekoliko osnovnihredovniËkih redova; opisati naËin æivota i radaredovnika; nabrojiti redovniËke zavjete; uoËitivaænost redovniπtva u æivotu Crkve; odreditipovijesna razdoblja kada se javlja redovniπtvo;imenovati nekoliko utemeljitelja redovniËkih redova.

4. Vjernici laici u CrkviKljuËni pojmovi: vjernici laici, podruËja djelovanjalaika, Ivan Merz, II. vatikanski sabor i vjernici laici.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko suvjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga;prepoznati moguÊnosti za djelovanje vjernika laika uCrkvi; spoznati i imenovati vlastite talente; uoËiti iobjasniti vaænost II. vatikanskog sabora s obzirom naangaæman vjernika laika; ispravno vrjednovati primjerlaika Ivana Merza.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

354

Page 357: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

V. CJELINA:CRKVA KROZ POVIJESTTEME1. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem

vijekuKljuËni pojmovi: IstoËni raskol, obnova redovniπtva iprosjaËki redovi, kriæarski ratovi, inkvizicija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati uzroke iposljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeÊu; uoËitii obrazloæiti danaπnje ekumenske pokuπaje uzbliæavanju podijeljenih Crkava; prepoznati i objasnitivaænije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnovaredovniπtva, nastanak prosjaËkih redova, osnivanjesveuËiliπta, promicanje kulture i umjetnosti);prepoznati i objasniti negativno djelovanje Crkve usrednjem vijeku (kriæarski ratovi, inkvizicija,preveliko bogatstvo); kritiËki i objektivnoprotumaËiti pozitivne i negativne uloge Crkve usrednjem vijeku; prepoznati i shvatiti da je Crkvazajednica ljudi koji takoer mogu grijeπiti; uoËitikako obnova Crkve poËinje od osobnog obraÊenjasvakoga krπÊanina ponaosob.

2. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova CrkveKljuËni pojmovi: Martin Luther i reformacija,protestantizam, Tridentski koncil, isusovci, misijskipokret.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati iobrazloæiti uzroke i posljedice reformacije i katoliËkeobnove; navesti glavne odrednice novogaprotestantskog nauka; otkriti i opisati znaËenjeTridentskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve;uoËiti i obrazloæiti znaËajnu ulogu isusovaca usveopÊoj obnovi Crkve; opisati misijski pokret; uoËitipotrebu stalnog obraÊenja i obnove Crkve i svihnjezinih Ëlanova.

3. Novo lice Crkve u XX. stoljeÊuKljuËni pojmovi: socijalni nauk Crkve, Ivan XXIII.,Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve, Ivan Pavao II.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasnitikako se Crkva sve viπe otvara svijetu; uoËiti i objasnitivaænost socijalnog nauka Crkve; prepoznati iprotumaËiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstvaËovjeka; uoËiti i odrediti znaËenje II. vatikanskogsabora u novoj slici Crkve u svijetu; usvojiti irazumjeti pojmove socijalni nauk Crkve, Drugivatikanski sabor, obnova Crkve; nabrojiti imenanekoliko papa iz XX. stoljeÊa.

VI. CJELINA:SAKRAMENTI I KR©ΔANSKA INICIJACIJATEME1. Sedam sakramenata - Kristovi darovi

KljuËni pojmovi: sakrament, 7 sakramenata.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËenjeznakova i simbola u æivotu; otkriti da su sakramentiznakovi spasenja i milosnoga æivota s Bogom;

prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi iznakove susreta s Bogom i jednih s drugima; nabrojitii kratko opisati 7 sakramenata.

2. Sakramenti krπÊanske inicijacijeKljuËni pojmovi: krπÊanska inicijacija, krπtenje (krst),potvrda, euharistija, pretvorba.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojitipojmove krπÊanska inicijacija, krπtenje, potvrda,euharistija i pretvorba; nabrojiti i protumaËitisakramente krπÊanske inicijacije; opisati ukratkokrπÊansku inicijaciju u prvim stoljeÊima; prepoznatikrst kao sakrament roenja za novi æivot i ulaska unovi Boæji narod; prepoznati potvrdu kao sakramentu kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga;prepoznati euharistiju kao srediπte i vrhunackrπÊanskoga æivota; nabrojiti drugo nazivlje zaeuharistiju; razumjeti pojam pretvorbe; protumaËitinovost i snagu krπÊanskoga æivota koji se dogaa usakramentima; objasniti vaænost izgradnje svjesnijega iodgovornijega odnosa prema sakramentima.

VII. CJELINA:CRKVENI JEZICI I KULTURATEME1. Crkvene zgrade

KljuËni pojmovi: crkve, kapele, crkveno graditeljstvo,graditeljski stilovi kroz povijest, unutraπnjost crkve.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetipojmove crkva, kapela, crkveno graditeljstvo; opisatimjesta okupljanja prvih krπÊana; prepoznati iusporediti osnovne znaËajke najvaænijih stilovacrkvenog graditeljstva; navesti neke primjerenajpoznatijih crkava - predstavnica pojedinih stilova;nabrojiti najvaænije dijelove koje uoËavamo ucrkvama (oltar, svetohraniπte, ambon, krstionica,ispovjedaonica, slike...); prepoznati vaænost i naËinËuvanja sakralnih dobara.

2. Liturgijski predmeti, jezik i glazbaKljuËni pojmovi: misno ruho, Liturgijski predmeti;liturgijske knjige, liturgijski jezik, liturgijska glazba.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati iimenovati dijelove misnog ruha; objasniti Ëemu sluæeodreeni liturgijski predmeti i knjige, imenovati ih;navesti neke vrste liturgijskih pjevanja i sviranja;imenovati liturgijske jezike; imenovati najstarijehrvatske pjesmarice liturgijske glazbe; uoËiti iprotumaËiti posebnosti liturgijske glazbe; otkritiljepotu duhovne glazbe.

3. KrπÊanski simboli i kraticeKljuËni pojmovi: krπÊanski simboli i kratice, svetiznakovi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti, opisati iobjasniti znaËenje vaænijih krπÊanskih simbola ikratica; imenovati svete znakove i objasniti πto senjima izraæava.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

355

Page 358: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

VIII. CJELINA:MARIJA U CRKVITEME1. Upoznajmo Mariju iz Evanelja

KljuËni pojmovi: Marija, Aneo Gospodnji, Marija uEvanelju.Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i interpretiratibiblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk1,26-38; Lk 2,1-19; Iv 19,25-27; Dj 1,12-14); izreÊinaizust molitvu Aneo Gospodnji; uoËiti Marijinuslobodu i veliËinu u prihvaÊanju Boæje rijeËi.

2. Glavni Marijini blagdani i molitveKljuËni pojmovi: Marijini blagdani i molitve, krunica,marijanska svetiπta, Marija u likovnoj umjetnosti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti iprotumaËiti glavne Marijine blagdane (Navjeπtenje,Uznesenje, Roenje BDM, Bezgrjeπno zaËeÊe);nabrojiti marijanska svetiπta u hrvatskome narodu;njegovati stav poπtovanja i povjerenja prema Mariji;navesti neke marijanske pjesme i molitve; opisati iprotumaËiti molitvu krunice.

IZBORNE TEME1. Rimski biskup

KljuËni pojmovi: papa, bazilika sv. Petra, Vatikan,konklava.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti tko je papa(koje uloge i zadaÊe ima) i uvidjeti njegovu vaænost zadjelovanje KatoliËke crkve; nabrojiti osnovnepodatke o bazilici sv. Petra i Vatikanu; usvojiti irazumjeti pojam konklava; nabrojiti nekoliko vaænijihpapa kroz povijest; imenovati sadaπnjega papu.

2. Æivot redovnika/redovnicaKljuËni pojmovi: samostan, molitva, rad, redovi,zavjeti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti posebnostiredovniËkoga poziva i æivota redovnica/redovnica;uoËiti vaænost molitve i rada u redovniËkome æivotu;uvidjeti osnovne razlike u naËinu æivota i djelovanjapojedinih redova; upoznati detaljnije æivot redovnikakoji djeluju na odreenome podruËju.

3. Crkveno graditeljstvoKljuËni pojmovi: stilovi gradnje, razlike izmeupojedinih stilova, katedrale i crkve pojedinog stila.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti stilovegradnje crkva kroz povijest; objasniti osnovne razlikeizmeu pojedinih stilova; izdvojiti osnove znaËajkestila gradnje katedrale odreene biskupije ili æupnecrkve; prepoznati veÊe i poznatije crkvene graevineu Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kriæa uNinu, pojedine katedrale…) ili u Europi (NotreDame, katedrala u Milanu, Barceloni, BeËu, bazilikeu Rimu…); upoznati stil gradnje æupne crkve/katedrale u vlastitoj æupi/biskupiji.

4. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, boæiÊni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ililiturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinihblagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenihkrπÊana.

5. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, uskrsni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ililiturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinihblagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenihkrπÊana.

7. RAZRED

I. CJELINA:UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITUOSOBNOSTTEME1. Svatko je od nas jedinstven i potreban

drugogaKljuËni pojmovi: Ëovjek kao vrhunac stvaranja,Ëovjek kao jedinstvena osoba, Ëovjek kao druπtvenobiÊe.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati iobrazloæiti da je svaki Ëovjek jedinstveno ineponovljivo biÊe; prihvatiti sebe sa svim svojimprednostima i nedostatcima; uoËiti da je svaki Ëovjekdruπtveno biÊe i nuæno upuÊen na druge ljude;prepoznati sebe i druge kao vrhunac Boæjegastvarateljskoga djela; doæivjeti i æivjeti svoju sliËnost sBogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.

2. Izazovi pubertetaKljuËni pojmovi: pubertet, tjelesni razvoj, duπevnirazvoj, sukobi u pubertetu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i odreditipubertet kao jednu od prijelaznih faza u Ëovjekovurazvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati inabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja upubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odredniceduπevnog razvoja u pubertetu; uoËiti i navesti nekeprobleme s kojima se mladi najËeπÊe susreÊu upubertetu; uoËiti razloge zbog kojih dolazi do sukobai razmirica u odnosu prema roditeljima i drugimautoritetima te navesti naËine rjeπavanja nastalihsukoba.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

356

Page 359: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Idoli i ideali u izgradnji osobnostiKljuËni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, Ëovjek jeslika Boæja.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti razlikuizmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaËkupotrebu za poistovjeÊivanjem; otkriti i kritiËkiobrazloæiti privid suvremenih idola koji se najËeπÊenameÊu mladima danas; otkriti i imenovati prave iistinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti;otkriti i prihvatiti Boga kao naπ najveÊi ideal.

4. Zamke suvremenih ovisnostiKljuËni pojmovi: ovisnost, droga, puπenje, alkohol.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i imenovatiopasnosti suvremenih ovisnosti u koje najËeπÊe upadasuvremena mladeæ; prepoznati i protumaËiti razlogezbog kojih mladi najËeπÊe postaju ovisnici o drogi,puπenju i alkoholu; prepoznati loπa druæenja inegativne druπtvene utjecaje; shvatiti posljediceovisniËkoga ponaπanja; prihvatiti svoju slobodu kaodar Boæji da Ëinimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo;izgraivati osobni stav i Ëvrsti znaËaj prema napastimasuvremenih ovisnosti kod mladih.

II. CJELINA:DEKALOG -PRAVILA ZA ÆIVOT U LJUBAVI I SLOBODITEME1. Savjest - Boæji glas u Ëovjeku

KljuËni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sudsavjesti, odgoj savjesti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti savjest kaoBoæji glas u Ëovjeku koji nas potiËe da Ëinimo dobroi izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki Ëovjek ima pravoæivjeti po svojoj savjesti; uoËiti naËine i potrebutrajnog odgoja savjesti kako bi naπa savjest bilaispravno formirana; prepoznati i obrazloæiti vaænostvjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje posavjesti.

2. Boæje zapovijedi - put u sloboduKljuËni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudskaprava.Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti iprotumaËiti deset Boæjih zapovijedi; otkriti zaπto namje Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatitispoznaju da nas Boæje zapovijedi oslobaaju i da neugroæavaju naπu slobodu; uoËiti da se sve zapovijedisvode na ljubav prema Bogu i bliænjemu; nastojatiæivjeti prema Boæjim zapovijedima; usporeditiDekalog i temeljna ljudska prava i uoËiti njihovupovezanost.

3. Ljubav prema BoguKljuËni pojmovi: prva ploËa Dekaloga, bogoslovnekrjeposti, naËini krπenja prvih triju zapovijedi, DanGospodnji i zapovijedani blagdani.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati sadræaj prvih

triju zapovijedi Dekaloga; obrazloæiti na πto naspozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojitibogoslovne krjeposti i obrazloæiti njihovu vaænost zaæivot; otkriti i protumaËiti smisao πtovanja Boæjegimena kroz razliËite molitvene oblike; otkriti svetostdana Gospodnjega i obrazloæiti vaænost redovitogsudjelovanja krπÊana na nedjeljnim euharistijskimslavljima; nabrojiti i kritiËki protumaËiti najuËestalijenaËine krπenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.

4. Poπtovanje roditelja i starijihKljuËni pojmovi: Ëetvrta Boæja zapovijed, obiteljskozajedniπtvo, roditeljski odgoj, duænosti djece, odnosprema drugim autoritetima.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj iopseg Ëetvrte Boæje zapovijedi; navesti i obrazloæitinajËeπÊe naËine krπenja Ëetvrte Boæje zapovijedi;navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijsketekstove koji govore o odnosu djece i roditelja;prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu druπtvenuzajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvihodgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloæitivaænost ispravnog odnosa prema roditeljima istarijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosapoπtovanja prema nastavnicima, nadreenima idræavnim poglavarima.

5. Svetost ljudskoga æivotaKljuËni pojmovi: peta Boæja zapovijed, svetost æivota,ubojstvo, pobaËaj, eutanazija, samoubojstvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj iopseg pete Boæje zapovijedi; uoËiti da je Bog jedinigospodar svakoga ljudskoga æivota; otkriti i spoznatisvetost svakog ljudskog æivota od zaËeÊa do prirodnesmrti; kritiËki protumaËiti najuËestalije povredeljudskog æivota (ubojstvo, pobaËaj, eutanazija,samoubojstvo, ugroæavanje zdravlja, rat i naoruæanje);navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijsketekstove koji govore o dostojanstvu i svetostiljudskoga æivota; imenovati naËine kako se moæemozauzeti za svaki ljudski æivot, a osobito zanajugroæenije.

6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i braËnaËistoÊaKljuËni pojmovi: spolnost, bludnost, braËna ljubav,predbraËni spolni odnosi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj iopseg πeste i devete Boæje zapovijedi; odreditiËovjeka kao jedinstvo duπe i tijela; obrazloæiti u Ëemse sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoËiti da jenaπe tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiËkiprotumaËiti najuËestalije zloporabe na podruËjuljudske spolnosti; uoËiti i spoznati svetost braka iobitelji koja se oËituje u meusobnoj ljubavi ivjernosti; kritiËki protumaËiti opasnosti braËnenevjere i rastave braka; uoËiti vaænost i vrijednostpredbraËne i braËne ËistoÊe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

357

Page 360: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

7. Poπtovanje tue imovineKljuËni pojmovi: privatno vlasniπtvo, kraa, tjelesna iduhovna djela milosra, pohlepa, zavist.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj iopseg sedme i desete Boæje zapovijedi; uoËiti iobrazloæiti pravo svakog Ëovjeka na privatnovlasniπtvo; imenovati i protumaËiti razliËite oblikekrae i povrede tuega vlasniπtva; imenovati djelamilosra; prepoznati situacije u kojima je Ëovjekpozvan Ëiniti djela milosra; uoËiti i kritiËkiobrazloæiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti;zauzimati se za jednostavnost i siromaπtvo srca.

8. Poziv na istinoljubivostKljuËni pojmovi: istina, laæ, krivo svjedoËenje,ogovaranje, klevetanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj iopseg osme Boæje zapovijedi; uoËiti i protumaËitivaænost istine i istinoljubivosti u svakodnevnomeæivotu; posvijestiti da svaki Ëovjek ima pravo napriopÊivanje istine; imenovati i protumaËitinajuËestalije oblike povrede istine (laæ, krivosvjedoËenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje);prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati zaistinu; nastojati uvijek govoriti istinu.

III. CJELINA:ÆIDOVSKI NAROD I VJERATEME1. Judaizam

KljuËni pojmovi: judaizam, ≈©ema Jisrael«, πabat,obrezanje, æidovski blagdani.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti novepojmove, razumjeti ih i koristiti ih; imenovati iobjasniti temeljne odrednice judaizma, vjere ujednoga Boga; usporediti krπÊanstvo i judaizam teprepoznati najosnovnije poveznice meu njima;imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskognaroda, osobito Petoknjiæje; opisati vjerniËki æivotÆidova; imenovati i kratko objasniti najvaænijeæidovske blagdane i uoËiti njihovu povezanost skrπÊanskim blagdanima.

2. Dijalog Æidova i krπÊanaKljuËni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam,deklaracija ≈Nostra aetate«.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti novepojmove, razumjeti ih i rabiti ih; navesti i objasnitivaænije odrednice koje Ëine zajedniËku baπtinuÆidova i krπÊana; protumaËiti vaænost religijskogadijaloga sa Æidovima; imenovati i opisati tragiËneposljedice antisemitizma, mrænje i progona Æidova;kratko obrazloæiti πto II. vatikanski koncil govori oodnosu i dijalogu krπÊana sa Æidovima; posvijestitikako su Æidovi naπa povlaπtena braÊa u vjeri.

IV. CJELINA:PROROCI - BOÆJI GLASNICITEME1. Proroci govore u Boæje ime

KljuËni pojmovi: prorok, poslanje, Mojsije, proroci -pisci, veliki i mali proroci.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti tko subili proroci u Starome zavjetu i kada se oni osobitopojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanjestarozavjetnih proroka; uoËiti i objasniti razlikuizmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odreditizaπto je Mojsije najveÊi starozavjetni prorok;imenovati nekoliko vaænijih starozavjetnih proroka;navesti i kratko protumaËiti neke izabrane proroËketekstove; posvijestiti da smo i mi danas svi pozvanivrπiti proroËku sluæbu; razlikovati proroπtva odproricanja.

2. Proroci - Ëuvari SavezaKljuËni pojmovi: Savez, proroci u Izraelu, proroci uJudi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti osobitoposlanje proroka u Ëuvanju Saveza s Bogom; objasnitizbog Ëega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno(Izrael) i Juæno (Juda); imenovati proroke koji sudjelovali u Izraelu, i one u Judi; uoËiti kako se prorocibore za ËistoÊu vjere, za vjernost Savezu, protivdruπtvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogui poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskogizgnanstva; navesti i kratko protumaËiti neke izabraneproroËke tekstove; imenovati suvremene oblikezarobljenosti i posvijestiti naπe osobno proroËkoposlanje danas.

3. Glasnici nade i izbavljenjaKljuËni pojmovi: Perzijsko Carstvo, povratak udomovinu, obnova Hrama, æidovska dijaspora, IvanKrstitelj.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati povijesnostanje izraelskog naroda nakon propasti Babilonskogcarstva i uspostave Perzijskoga carstva; odrediti uloguproroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka udomovinu; protumaËiti vaænost obnove i ponovneizgradnje Hrama; objasniti πto je to æidovska dijasporanekada i danas; navesti glavne sadræaje proroËkognavijeπtanja, osobito navjeπtaj dolaska Mesije; navestii kratko protumaËiti neke izabrane proroËke tekstove;definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjegastarozavjetnog proroka i Mesijina preteËu; navestiglavni sadræaj Ivanova propovijedanja, tj. navjeπtajMesije i poziv na obraÊenje; posvijestiti da smo svipotrebni obraÊenja i da nas Bog nikada ne napuπta.

4. Isus Krist - ispunjenje proroËanstavaKljuËni pojmovi: protoevanelje, Mesija, Davidovpotomak, novi Savez.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati prvinavjeπtaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijehaprvih ljudi; obrazloæiti tvrdnju da su se u Isusu Kristu

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

358

Page 361: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

ispunila sva starozavjetna proroπtva; otkriti i prihvatitiIsusa Krista kao najveÊeg od svih proroka, Mesiju,Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeËni Savez sBogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoËiti vaænostvjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko iotkupiteljsko djelo.

V. CJELINA:DA SVI BUDU JEDNOTEME1. Isusova æelja i molitva za jedinstvom

KljuËni pojmovi: jedna, sveta, katoliËka i apostolskaCrkva.Odgojno-obrazovna postignuÊa: primjerenoprotumaËiti tekst Isusove velikosveÊeniËke molitve zajedinstvo svojih uËenika; uoËiti da je Isus æelio jednuCrkvu; obrazloæiti znaËenje Ëetiriju oznaka KristoveCrkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjskekriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos poπtovanja itolerancije prema drugim krπÊanskim vjeroispo-vijestima; uvidjeti vaænost molitve za jedinstvo svihkrπÊana.

2. KrπÊani na drugi naËinKljuËni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici,protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti novepojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaËitiposebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu inavesti ono πto nam je zajedniËko; objasniti nastanakgrkokatolika i prepoznati moguÊnost jedinstva Crkveu raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljnepostavke protestantskog nauka; imenovati vaænijeprotestantske Crkve; uvidjeti vaænost odnosapoπtovanja i tolerancije prema drugim krπÊanskimvjeroispovijestima.

3. Ekumenski pokretKljuËni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret,jedinstvo krπÊana.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti poËetak irazvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati uekumenizmu jednu od najvaænijih zadaÊa Crkve;otkriti i prepoznati naËine ekumenskoga zbliæavanjapodijeljenih Crkava; navesti najvaænije ekumenskedogaaje; uoËiti vaænost razvijanja ekumenske svijesti iosobnog angaæmana; imenovati naËine kako moæemopromicati jedinstvo krπÊana u osobnome æivotu; molitise za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.

VI. CJELINA:POTREBA POMIRENJA I OPRO©TENJATEME1. Iskustvo krivnje i grijeha

KljuËni pojmovi: grijeh, istoËni grijeh, glavni grijesi,osobni grijeh, laki i teπki grijesi.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je togrijeh; prepoznati da je svaki Ëovjek grjeπnik;

protumaËiti πto je to iskonski ili istoËni grijeh;usporediti teπke i lake grijehe i odrediti razliku meunjima; imenovati i obrazloæiti sedam glavnih grijeha;prepoznati i obrazloæiti povezanost grijeha i naπeslobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijehstvara osjeÊaj krivnje koje se moramo osloboditi;uoËiti da se grijehom Ëovjek udaljava od Boga;navesti i obrazloæiti posljedice grijeha u osobnom idruπtvenome æivotu.

2. Pomirenje s Bogom i s ljudimaKljuËni pojmovi: savrπeno i nesavrπeno kajanje,odgovornost za vlastite Ëine, obraÊenje, sakramentispovijedi ili pomirenja, pokora.Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti vaænostpriznanja grijeha i obraÊenja; razlikovati grijeh odgrjeπnika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjeπnika; spoznatikako obraÊenje zapoËinje vlastitim kajanjem zagrijehe; razlikovati savrπeno i nesavrπeno kajanje;razvijati svijest odgovornosti za svoje loπe postupke igrijehe; navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijsketekstove koji govore o Ëovjekovu pokajanju iobraÊenju i Boæjemu praπtanju i milosru; otkritiveliËinu Boæjeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi;uoËiti vaænost pokore za vlastite grijehe; biti spremandrugima opraπtati.

VII. CJELINA:TAJNA SMRTI I KR©ΔANSKA VJERA UVJE»NI ÆIVOTTEME1. Pred tajnom smrti

KljuËni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja,bolesniËko pomazanje, besmrtnost duπe, vjera uuskrsnuÊe.Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zbog Ëegaljudi vole æivot i zaπto se boje smrti; shvatiti da je smrtprijelaz iz zemaljskoga æivota u vjeËni æivot;posvijestiti da je naπa duπa besmrtna; prepoznati iobrazloæiti kako Ëovjekova patnja ima smisla; opisati,na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos premabolesnicima; probuditi naπu brigu za bolesne;obrazloæiti smisao i znaËenja sakramenta bolesniËkogapomazanja; produbiti vjeru u vjeËni æivot s Bogom.

2. O æivotu nakon smrtiKljuËni pojmovi: raj, pakao, Ëistiliπte, posljednji sud,uskrsnuÊe tijela, æivot vjeËni.Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i kratkoprotumaËiti neke izabrane biblijske tekstove o æivotunakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ihprotumaËiti; uoËiti moguÊnost vjeËne propasti ako sesvjesno i slobodno odluËimo protiv Boga; dubljerazumjeti moguÊnost Ëovjekova ËiπÊenja pred Bogomnakon smrti; prepoznati vaænost i potrebu molitve zasve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakonsmrti Ëeka konaËni susret s Bogom i vjeËni raj;ispravno protumaËiti povezanost naπega æivljenja nazemlji i vjeËnog æivota; naslutiti vaænost krπÊanskevjere u Boæje milosre i uskrsnuÊe na vjeËni æivot.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

359

Page 362: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

3. Æivimo u vjeri, nadi i ljubaviKljuËni pojmovi: krjepost, bogoslovne krjeposti,stoæerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetikljuËne pojmove; obrazloæiti πto je krjepost ikrjepostan æivot; usporediti i uoËiti razliku izmeustoæernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti πto je tovjera i na πto nas vjera poziva; odrediti u Ëemu sesastoji krπÊanska nada; prepoznati ljubav kao temelj ivrhunsko mjerilo krπÊanskoga æivota; imenovati iobjasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi iljubavi; uoËiti vaænost i ljepotu krjeposnoga æivota.

IZBORNE TEME1. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme

kroz godinu, boæiÊni ciklusKljuËni pojmovi: blagdani, liturgijska vremena,vrijeme kroz godinu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskihvremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.

2. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, uskrsni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana iliturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati iprotumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskihvremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.

8. RAZRED

I. CJELINA:UPOZNAJMO I IZGRA–UJMO SVOJ ÆIVOTTEME1. Radost odrastanja

KljuËni pojmovi: adolescencija, mladenaËke krize,zrelost.Odgojno-obrazovna postignuÊa: definirati vrijemeadolescencije kao vaæno prijelazno razdoblje ucjelovitome sazrijevanju Ëovjeka; obrazloæiti vaænostskladnoga dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom,intelektualnom, druπtvenom i duhovnom pogledu;imenovati i dublje shvatiti mladenaËke krize kaonormalni put razvoja i odrastanja; prihvatiti sebe idruge ljude; spoznati vaænost usklaivanja vlastitihosjeÊaja s razumom; spoznati koliko je vaæan utjecajBoæje milosti u vlastitome dozrijevanju.

2. Prijateljstvo i ljubavKljuËni pojmovi: prijateljstvo, ljudska spolnost,ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav.Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vrijednostprijateljstva; obrazloæiti obiljeæja pravoga prijateljstva;razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja izraziti

zahvalnost na daru prijateljstva; prepoznati iobrazloæiti kako je Ëovjek pozvan shvaÊati i æivjetisvoju spolnost i seksualnost u sluæbi istinske ljubavi iæivota; prepoznati i protumaËiti vaænost ljubavi kaonorme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima;uoËiti vaænost odgoja vlastite spolnosti; prepoznati inavesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi;zauzimati se za razvoj zajedniπtva, prijateljstva iljubavi.

3. Brak i celibat - oblici krπÊanskoga æivotaKljuËni pojmovi: sakrament æenidbe, brak, obitelj,celibat, duhovno zvanje.Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i protumaËitivrjednote braka i braËne ljubavi; navesti i objasnitiosnovna obiljeæja krπÊanskoga braka; odrediti bitnedimenzije braka koje se oËituju u meusobnoj ljubavii raanju djece; imenovati i kritiËki protumaËitipoteπkoÊe suvremenoga braka; imenovati i protumaËitivrijednost sveÊeniËkoga poziva i æivota u celibatu iËistoÊi; poπtovati osobni izbor svakoga Ëovjeka.

II. CJELINA:»OVJEKOVO TRAGANJE ZA ÆIVIM BOGOMTEME1. Svaki Ëovjek traæi Boga

KljuËni pojmovi: religioznost, religija, vjera,praznovjerje, magija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti da jeËovjek po svojoj naravi religiozno biÊe; navestirazliku izmeu religioznosti, religije i vjere;usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost odkrivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaËitinajËeπÊa kriva shvaÊanja Boga danas; izdvojiti iobjasniti opasnosti praznovjerje i magije; biti spremansuËeliti se s religioznim pitanjima u osobnom ijavnom æivotu.

2. Ateizam i vjerska ravnoduπnostKljuËni pojmovi: ateizam, vjerska ravnoduπnost,praktiËni ateizam.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razlikovati teorijski ipraktiËni ateizam; prepoznati i protumaËitisuvremene oblike ateizma koji pokuπavaju istisnutiBoga iz æivota; jasno iznositi svoje argumente oateizmu; uoËiti i objasniti vaænost krπÊanskogasvjedoËenja nasuprot suvremenim oblicima ateizma;usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju.

3. Traæenje Boga u novim religioznimpokretimaKljuËni pojmovi: sekta/sljedba, religiozni pokret,reinkarnacija, yoga, New Age.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetikljuËne pojmove; usporediti i navesti razliku izmeusekti i religioznih pokreta; navesti i opisati nekekrπÊanske i nekrπÊanske sekte i religiozne pokrete;imenovati razliËite oblike religioznog ponaπanja;opisati neka vaænija uËenje u suvremenim religioznim

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

360

Page 363: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija,okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljneodrednice New Agea; obrazloæiti vaænost izgradnjeosobnoga vjerskog svjetonazora i krπÊanskogavjerskog nazora.

III. CJELINA:TAJNA SVIJETA I »OVJEKA U SVJETLUBIBLIJETEME1. Biblijska i danaπnja slika svijeta

KljuËni pojmovi: Objava, postanak svijeta, BogStvoritelj, evolucija.Odgojno-obrazovna postignuÊa: razlikovati naravnu inadnaravnu objavu; kratko protumaËiti znaËenjebiblijskoga govora o stvaranju svijeta; navesti i kratkoprotumaËiti izabrane biblijske tekstove o stvaranjusvijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slikesvijeta; razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanjaizreÊi osjeÊaj divljenja i zahvalnosti za stvoreni svijet;uoËiti i obrazloæiti Ëovjekovu odgovornost zastvoreni svijet i njegovu izgradnju.

2. »ovjek je slika BoæjaKljuËni pojmovi: stvaranje Ëovjeka, Ëovjek slika Boæja,dostojanstvo Ëovjeka, jednakost muπkarca i æene.Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËitiizabrane biblijske tekstove o stvaranju Ëovjeka;objasniti znaËenje i poruku biblijskoga govora ostvaranju Ëovjeka; uoËiti zaπto je Ëovjek krunaBoæjega stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvoËovjeka kao slike Boæje; obrazloæiti razliËitost ijednakost dostojanstva muπkarca i æene; razliËitimoblicima stvaralaËkog izraæavanja izraziti zahvalnost iradost na darovanome æivotu.

3. Grijeh kao zloporaba slobodeKljuËni pojmovi: sloboda kao dar, istoËni grijeh,oholost, zavist, bratoubojstvo.Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËitiizabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi iprvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaËitipovezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode;prepoznati i objasniti oholost i zavist kao glavneizvore Ëovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protivËovjeka ujedno i grijeh protiv Boga; uoËiti iobrazloæiti vaænost krjeposti poniznosti; konkretnimgestama pokazivati ljubav prema bliænjemu.

4. Boæja dobrota i ljubav prema grjeπnicimaKljuËni pojmovi: potop, Savez s Noom, kulaBabilonska.Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËitiizabrane biblijske tekstove o opÊem potopu iBabilonskoj kuli; objasniti znaËenje i porukubiblijskoga govora o opÊem potopu; protumaËitiznaËenje Boæjeg saveza s Noom; protumaËiti znaËenjei poruku o gradnji Babilonske kule; na temeljubiblijskih tekstova uoËiti i ispravno protumaËiti kako

je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati iotkrivati Boæju dobrotu koja nas poziva na miran,ispunjen i sretan æivot na zemlji; postupno otkrivati dasu nam æivot i svijet darovani i da smo te darovepozvani dalje svjedoËiti u susretu s ljudima.

IV. CJELINA:KATOLI»KA CRKVA I KR©ΔANSTVO UHRVATATEME1. Korijeni krπÊanstva na hrvatskome

prostoruKljuËni pojmovi: krπÊanstvo u Iliriku, krπÊanskimuËenici, Salona, Sirmij.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati poËetkekrπÊanstva na hrvatskim prostorima; imenovati iobjasniti veliËinu i vrijednost kulturno-povijesnihspomenika iz ranokrπÊanskog vremena; imenovati ikratko opisati neke vaænije krπÊanske muËenike nanaπim prostorima; imenovati i ispravno vrjednovativrline svetih krπÊanskih muËenika.

2. Pokrπtenje Hrvata i ulazak u zajednicukrπÊanskih narodaKljuËni pojmovi: Viπeslavova krstionica, knezBranimir, papa Ivan VIII., sv. Δiril i Metod,glagoljica, glagoljski spomenici.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti postupnostpokrπtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljeÊa; opisati ulogukneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrπtavanjuHrvata; jasno izraziti stav poπtovanja premanajstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskognaroda; ispravno vrjednovati ulogu krπÊanske vjerekoja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranjusamostalnosti hrvatske dræave; povezati poËetkepismenosti u Hrvata s Crkvom; opisati vaænostglagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluæju;obrazloæiti vaænost i znaËaj narodnog jezika u liturgiji;imenovati naËine kako trebamo Ëuvati i promicatihrvatsku kulturnu baπtinu.

3. Druπtveni i vjerski æivot Hrvata u srednjemvijekuKljuËni pojmovi: Zvonimirova zavjernica,bratovπtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve,predzie krπÊanstva.Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjetikljuËne pojmove; kratko opisati glavne odrednicedruπtvenoga i vjerskoga æivota Hrvata u srednjemvijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve;imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovnehrvatske biskupije kao srediπta crkvenoga,druπtvenoga i kulturnoga æivota; prepoznati i objasnitiulogu Crkve u obrani krπÊanstva na hrvatskimprostorima; objasniti zaπto se hrvatski narod smatrapredziem krπÊanstva.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

361

Page 364: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskogπkolstva, kulture i znanostiKljuËni pojmovi: benediktinske πkole, doprinosbiskupa i sveÊenika, doprinos redovnika, hrvatskinarodni preporod.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati ulogubenediktinaca i benediktinskih samostana u razvojuhrvatskoga πkolstva; imenovati te kratko opisati nekezasluæne pojedince u Crkvi u izgradnji naπeg naroda naduhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom ipolitiËkom podruËju æivota (A. KaæotiÊ, R. BoπkoviÊ,A. KaËiÊ-MioπiÊ, B. KaπiÊ, J. J. Strossmayer); navesti ikratko opisati nekoliko znaËajnijih redovniËkihzajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznatiulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijemehrvatskoga narodnog preporoda; ispravno vrjednovatidoprinos Crkve u razvoju πkolstva, kulture i znanosti;navesti naËine kako mi moæemo aktivno sudjelovati urazvoju i napretku naπeg druπtva danas.

5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratovai poraÊâKljuËni pojmovi: Hrvatski katoliËki pokret, IvanMerz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac.Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko opisatidruπtveno-politiËke prilike XIX. i XX. stoljeÊa iulogu Hrvatskog katoliËkog pokreta (I. Merz); navestii opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijemebezboænih totalitaristiËkih sustava (nacizam ikomunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. AlojzijaStepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II.svjetskog rata; uoËiti potrebu te navesti naËine kakose valja boriti protiv svakog oblika jednoumlja; uoËitivaænost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga imeusobnog poπtovanja; jasno izreÊi πto moæemonauËiti i primijeniti u vlastitome æivotu od velikihhrvatskih svetaca i muËenika.

6. KatoliËka crkva u Hrvata danasKljuËni pojmovi: Domovinski rat i samostalnostHrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II. iHrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori.Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko opisatistradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpskeagresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisatiulogu Crkve u brizi za svoje Ëlanove u domovini iinozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizacijuu Hrvatskoj i BiH danas; protumaËiti ulogu papeIvana Pavla II. u odnosu prema hrvatskomu narodu iCrkvi u Hrvata; jasno iznijeti tvrdnje o potrebi ivaænosti djelatne uloge i poslanja u druπtvu i u Crkvi;navesti razliËite oblike zajedniπtva izmeu iseljene idomovinske Hrvatske.

V. CJELINA:U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGABOGATEME1. Proπao je zemljom ËineÊi dobro

KljuËni pojmovi: Isusovo propovijedanje, Isusovodnos prema ljudima, Isusov odnos premagrjeπnicima i najpotrebnijima, Isusov odnos premaZakonu.Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati temeljnesadræaje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasnitiIsusov stav bezuvjetnog prihvaÊanja svih ljudi,osobito djece, æena, grjeπnika i najpotrebnijih; kratkoprotumaËiti neke izabrane novozavjetne tekstove kojigovore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaËitiIsusov odnos prema Zakonu; uoËiti i protumaËitivaænost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava uodnosu prema Isusu i njegovoj poruci; ispravnovrjednovati vaænost osobnog stava vjere; iznijetiargumente o potrebi prihvaÊanja, poπtovanja iuvaæavanja svakog Ëovjeka po uzoru na Isusa Krista.

2. Ljubio nas je do krajaKljuËni pojmovi: Posljednja veËera, Isusova muka,smrt i uskrsnuÊe.Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti otajstvoIsusove muke, smrti i uskrsnuÊa; postupno otkrivatismisao Isusova potpunog predanja radi Ëovjeka injegova spasenja; prepoznati povezanost ærtve iljubavi; obrazloæiti Isusovo uskrsnuÊe kao pobjeduæivota nad smrÊu; posvijestiti da je Uskrsnuli Kristprisutan i danas meu nama; uoËiti i protumaËitipotrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuÊe ivjeËni æivot.

3. Tko je Isus Krist?KljuËni pojmovi: Pravi Bog, pravi Ëovjek, UËitelj,Spasitelj, Otkupitelj.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati u IsusuKristu pravoga Boga i pravoga Ëovjeka; uoËiti iprotumaËiti potrebu stalnog produbljivanja iproËiπÊivanja vlastite slike o Isusu; uoËiti potrebuizgradnje dosljednoga æivota u skladu s vjerom u IsusaKrista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu premaIsusu Kristu.

VI. CJELINA:POTVRDA - SNAGA KR©ΔANSKOGAPOSLANJATEME1. U potvrdi primamo Duha Svetoga

KljuËni pojmovi: potvrda krπtenja, sedam darovaDuha Svetoga, krπÊanska zrelost, sakrament potvrde.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti da posakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru kojusmo primili na krπtenju; protumaËiti sakramentpotvrde kao dar Duha Svetoga; prepoznati tko je DuhSveti u naπem æivotu; nabrojiti darove Duha Svetoga;

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

362

Page 365: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

protumaËiti njihovo znaËenje za zrelo i odgovornoæivljenje krπÊanske vjere; objasniti vaænost dobrepriprave za primanje sakramenta potvrde; opisatiobred i uËinke sakramenta potvrde; navesti i objasnitiprava i obveze koje ima svaki punopravni Ëlan Crkve.

2. Duh Boæji u Svetom pismuKljuËni pojmovi: Duh Boæji, boæanska snaga, poma-zanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga.Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i kratkoopisati djelovanje Duha Boæjega u Starome zavjetu;prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga uIsusovu æivotu; kratko protumaËiti izabrane biblijsketekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom iNovom zavjetu; navesti simbole i nazive za DuhaSvetoga i njihovo znaËenje; otvoriti se djelovanju ipoticajima Duha Svetoga.

3. Duh Sveti u CrkviKljuËni pojmovi: Duh Sveti kao duπa Crkve, DuhSveti vodi Crkvu, Duh Sveti u æivotu krπÊanskihsvjedoka, plodovi Duha Svetoga.Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti DuhaSvetoga kao duπu Crkve; kratko protumaËiti izabranenovozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga uprvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetogau Crkvi, u æivotu svetaca i meu ljudima u svijetu;prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga uæivotu Crkve; pronaÊi i navesti tragove Duha Svetogau vlastitome æivotu; imenovati naËine kako moæemoæivjeti i svjedoËiti krπÊansku vjeru te s Bogom≈sustvarati« bolji svijet.

VII. CJELINA:BITI KR©ΔANIN U CRKVI I U DRU©TVUTEME1. Izbor æivotnoga poziva

KljuËni pojmovi: æivotno zvanje ili zanimanje, æivotnipoziv, vaænost osobnog izbora, sluπanje savjeta.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto jeæivotno zvanje ili zanimanje, a πto æivotni poziv; jasnoiznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kaokriterije pri izboru æivotnog poziva; uoËiti vaænosttraæenja i uvaæavanja savjeta pri izboru æivotnogazvanja; uoËiti i obrazloæiti odgovornost u izboruæivotnoga zvanja.

2. Rad i slobodno vrijemeKljuËni pojmovi: Ëovjek je biÊe rada, potreba za radom,pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme.Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti znaËenje ivrijednost rada za ljudski æivot; navesti posljedice kojeproizlaze iz razliËitih odnosa prema radu; obrazloæitipotrebu za radom i pravo svakog Ëovjeka na rad;kratko objasniti i ispravno vrjednovati krπÊanskoshvaÊanje rada; obrazloæiti znaËenje i vrijednostslobodnog vremena u ljudskom æivotu; uoËiti iprotumaËiti potrebu kvalitetnoga i kreativnogakoriπtenja slobodnog vremena.

3. Sudjelovanje u æivotu æupne zajedniceKljuËni pojmovi: zajednica, æupna zajednica, vjerskiæivot u æupi, moje mjesto u æupnoj zajednici.Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je toæupa i koje su bitne odrednice koje Ëine jednu æupnuzajednicu; prepoznati i imenovati vaænije oblikevjerskog æivota u jednoj æupi; navesti moguÊnostidjelovanja krπÊana u æupnim zajednicama; otkrivati iimenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaæmanu æivotu i radu æupne zajednice; navesti naËine kakomoæemo aktivno sudjelovati u æivotu svoje æupnezajednice.

4. Suodgovornost za pravedan æivot udruπtvuKljuËni pojmovi: ljudska prava, druπtvena pravda,oblici druπtvene nepravde, krπÊanska pravda i ljubav.Odgojno-obrazovna postignuÊa: ispravno povezatiravnopravnost i dostojanstvo Ëovjeka s temeljnimljudskim pravima; navesti razliËite oblikesuodgovornog angaæmana za pravedan i miran suæivotu uæoj i πiroj æivotnoj sredini; prepoznati i opisatirazliËite oblike druπtvene nepravde i uoËiti njezinekorijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti zasudjelovanje u razliËitim oblicima angaæmana zapravedan i miran suæivot u druπtvu.

IZBORNE TEME1. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme

kroz godinu, boæiÊni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana iliturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati blagdane iprotumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskihvremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.

2. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijemekroz godinu, uskrsni ciklusKljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana iliturgijskih vremena.Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati blagdane iprotumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskihvremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ililiturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

363

Page 366: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 367: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

365

GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc.Nevio ©etiÊ, Mario RogaË, prof., Nenad MarkoviÊ, prof.,Vinko FilipoviÊ, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.Vini RakiÊ, Boπka MilanoviÊ Litre, uË. raz. nast., Zdenka»ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uËiteljica, LjerkaSlaviËek

UVODNI DIO:TEKST PRIPREMILIAGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJERuæica Ambruπ Kiπ, prof., mr. sc. Dijana GaraπiÊ, DarkoTot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. uË., Maja ZrnËiÊ,prof., Dubravka ©ubiÊ, prof. def., mr. sc. Majda FajdetiÊ,Jadranka OπtarËeviÊ, prof., Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof.

DEFEKTOLOGIJAmr. sc. Vini RakiÊ, dr. sc. Ljiljana IgriÊ, dr. sc. ZrinjkaStanËiÊ, mr. sc. Snjeæana Sekuπak-Galeπev, mr. sc. MajdaFajdetiÊ, Robert Cimperman, prof., Æeljka Butorac, prof.,Zora JoviÊ, prof., Tatjana Landsman, prof., Æana Paradæik

©KOLSKE KNJIÆNICEprof. dr. sc. Jadranka LasiÊ-LaziÊ, mr. sc. Dinka KovaËeviÊ,Biserka ©uπnjiÊ, prof., Sonja ToπiÊ-GrlaË, prof., ZdenkaBiliÊ, prof., Ingrid PoljaniÊ, prof.

TEKST OBLIKOVALI I UREDILIdoc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.

RAZREDNA NASTAVA: akademik Sibe MardeπiÊ, akademik Mislav JeæiÊ, VesnaBobinski, uË. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, –uraKuluπiÊ, dipl. uËiteljica, Petar MladiniÊ, prof., LjiljanaKlinger, dipl. uËiteljica, Mirjana SuËeviÊ, uË. raz. nast.,Ladislava BunjaËki, prof., Vesna Budinski, dipl. uËiteljica,Biljana Petljak, dipl. uËiteljica, mr. sc. Snjeæana Dobrota,mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof.,Silvana GalinoviÊ, dipl. def., Sanja Æupa, dipl. uËiteljica,Gordana CuraÊ Depolo, dipl. uËiteljica, Anelka Salopek,dipl. uËiteljica, Marina DikoviÊ, dipl. uËiteljica

PREDMETNA NASTAVA:HRVATSKI JEZIKdoc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.sc. Lucija Puljak, Nada BabiÊ, prof., Boæica JelakoviÊ,prof., Marina SaboloviÊ, prof., Marijana »eπi, prof.,Dubravka RovinËanac, prof., Anelka RihtariÊ, prof.,Marija BaliËeviÊ, prof., Jele Srπen, prof., Vesna Novak,prof., Marica LediÊ, prof.

STRANI I KLASI»NI JEZICIakademik Mislav JeæiÊ, koordinator

ENGLESKI JEZIKMarija Andraka, prof., NinoËka Truck Biljan, prof.,Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., MilicaBiliÊ ©tefan, prof.

NJEMA»KI JEZIKdoc. dr. sc. Ana PetraviÊ, Gordana Matolek VeseliÊ, prof.,Dinka ©tiglmayer, prof., Ankica CrkvenËiÊ, prof.,NinoËka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,Ruæica Herdelja, prof.

FRANCUSKI JEZIKprof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,Dubravka SkenderoviÊ-KeleË, prof., Jadranka StrabiÊ,prof.

TALJANSKI JEZIKprof. dr. sc. Nives SironiÊ BonefaËiÊ, Mirjana MarkoviÊMarinkoviÊ, prof., Maja SimonoviÊ, prof.

LATINSKI I GR»KI JEZIKAnelka Dukat, prof., Dubravka MatkoviÊ, prof., ZdravkaMartiniÊ-JerËiÊ, prof., Kornelija PaviÊ, prof.

POVIJESTakademik Tomislav Raukar, Ivan DukiÊ, prof., LidijaVranar, prof., Franjo »iËak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,Vedrana Dokuπ, prof., Renate Ob den Camp, prof., KarloLisica, prof., Mirjana –uraπ, prof., Zvonko IvankoviÊ,prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,prof.

GEOGRAFIJAmr. sc. Dragica HusanoviÊ-PejnoviÊ, prof. dr. sc. MiljenkoLapaine, Vesna MiliÊ, dipl. geograf, Zdenka »ukelj, prof.,Anica FumiÊ, prof., Jela Moguπ, prof., Zoran LjubiÊ, prof.,Ana Vodvarka, prof., Ana ©imundiÊ, prof., JadrankaVukaniÊ, prof.

MATEMATIKAakademik Sibe MardeπiÊ, Petar MladiniÊ, prof., MiroslavKlaiÊ, prof., Ladislava BunjaËki, prof., Marija Rako, prof.,Davorka ©kare, prof., Danijela RuæiÊ-Mrak, prof., BrankoGoleπ, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuliπ, prof.

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA IPROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU

Page 368: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice

FIZIKAakademik Stanko PopoviÊ, mr. sc. Branka MilotiÊ,Anelka JaluπiÊ, prof., Sonja Prelovπek Peroπ, prof., FranjoMarËec, prof., Æeljko JakopoviÊ, prof., Mladen KlaiÊ,prof., Ivan –o, prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja KodriÊ,prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof.

KEMIJA prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Judaπ,Marina LeutiÊ, prof., Petar Vrkljan, prof., MihaelaVrbnjak, prof., –ura Kocijan, prof., Slavica IljkiÊ, prof.,Branka VukoviÊ, prof., Vedrana BebiÊ, prof., Ivka »aËiÊ,prof., Mirjana MatiÊ, prof.

BIOLOGIJA I PRIRODA doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija RosandiÊ, doc.dr. sc. Ines RadanoviÊ, dr. sc. Edita BoriÊ, mr. sc. DianaGaraπiÊ, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Niπt, prof.,Zdravko Furlan, prof., Stanislav LeniËek, prof., DanicaSinoæiÊ, prof., Jasna TonπetiÊ, prof., Boπko DumanËiÊ,prof., Zvonimir MaliÊ, prof., Tanja Dunaj, prof., RuæaBule, prof.

INFORMATIKA akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, FrediGlavan, prof., Magdalena BabiÊ, dipl. ing.,Vladimir Bank,prof., Zlatko BagariÊ, prof., Ivan NekiÊ, prof., SanjaProdanoviÊ Trlin, prof., Marija Vrdoljak IvkoviÊ prof.,Nikolina Bubica, prof.

TEHNI»KA KULTURAmr. sc. Luka MajetiÊ, prof. dr. sc. Igor »atiÊ, mr. sc. MileKrekoviÊ, Æarko Boπnjak, prof., Milan UtkoviÊ, prof.,Sanja KovaËeviÊ, prof., Ankica Gudelj, prof., ©imoVukasoviÊ, prof., Anita Jakac, prof., Sonja PrevolπekPeroπ, prof., Nada Tica, prof., Vladimira MilakoviÊ, prof.,Ksenija PeriπiÊ, prof.

GLAZBENA KULTURAdr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeæana Dobrota, Pepa©koriÊ, prof., Ruæica Ambruπ-Kiπ, prof., Iata Kocman,prof., Danica GospodariÊ, prof., Jasna ©ulentiÊ BegiÊ,prof., Josip Burjan, prof., Tomislav SeletkoviÊ, prof.,Snjeæana –urinski, prof.

LIKOVNA KULTURAEmil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof.,Dubravko Lepej, prof., Mirjana TomaπeviÊ-DanËeviÊ,prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hirπl, prof., Mira Boroπ,prof., Katja PeriÊ, prof., Dragana PalËiÊ, prof.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURAdoc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kreπimir Pleπa, mr. sc.Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar,prof., Josip Arefijev, prof., Mario KeËa, prof., IvanaPutarek, prof., Darinka ©imunËiÊ, prof., Dubravka SkaËej,prof., Karmela NikoliÊ PrkaËin, prof., Stipe BoæinoviÊ-Maor, prof.

VJERONAUKdr. sc. Ante PavloviÊ, prof. dr. sc. Ruæica Razum, dr. sc.Josip JakπiÊ, mr. sc. Josip Periπ, mr. sc. Anton PeraniÊ, doc.dr. sc. Ivica Paæin, Dalibor AdæiÊ, prof., Zvonka Matoic,prof. def., Marica MateπiÊ, prof. def., Sandra Zavrπki,prof., Vladimir ©oπtariÊ, prof., Martina FilipoviÊ, prof.,Martina RaπpoliÊ, prof., Tanja KneæeviÊ, prof., RuæicaMaleπ, prof., Davor ©amadan, prof., Marija JovanoviÊ,prof., Marina VukiÊ, prof., Anelka »ajkovac, prof.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

366

Page 369: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice
Page 370: Nastavni - azoo.hr · 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkoluiznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice