ZaπtiÊene prirodne vrijednostiZ a g r e b a Ë k e æ u p a n i j e

IIzzddaavvaaËË:: ZagrebaËka æupanija Ul. grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ZZaa iizzddaavvaaËËaa:: mr.sc. Stjepan KoæiÊ

UUrreeddnniikk:: Nada Sohora

SSttrruuËËnnii ssuurraaddnniiccii:: Zoran TonkoviÊ, Æeljka KuËiniÊ

IIddeejjnnoo rrjjeeππeennjjee:: Nenad PejuπkoviÊ

GGrraaffiiËËkkaa pprriipprreemmaa:: Grafem d.o.o.

FFoottooggrraaffiijjee:: Boris KovaËiÊ, Igor Kunπtek, arhiva Parka prirode Medvednica, Mladen Houπka,Nenad PejuπkoviÊ, Toni NikoliÊ

TTiissaakk:: Denona d.o.o.

Zagreb, 2006.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 502.72 (497.5-35 Zagreb)

ZA©TI∆ENE prirodne vrijednostiZagrebaËke æupanije / <urednik Nada Sohora; fotografije Boris KovaËiÊ . . . et al.>. -Zagreb : ZagrebaËka æupanija, 2006.

ISBN 953-7410-00-5

I. Prirodna baπtina - - ZagrebaËka æupanija

300717031

Zapadni dio Medvednice - park prirode, 1971.

Æumberak-Samoborsko gorje - park prirode, 1999.

SmeroviπÊe - posebni botaniËki rezervat,1963.

Dubravica - posebni botaniËki rezervat, 1966.

Jastrebarski lugovi - posebni ornitoloπki rezervat, 1967.

ZapreπiÊ-Sava - Strmec-Sava - posebni ornitoloπki rezervat, 1970.

Crna Mlaka - posebni ornitoloπki rezervat, 1980.

Varoπki lug - posebni zooloπki rezervat, 1982.

MarkovËak-Bistra - posebni rezervat πumske vegetacije, 1963.

StupniËki lug - posebni rezervat πumske vegetacije, 1964.

JapetiÊ - posebni rezervat πumske vegetacije, 1975.

Varoπki lug - posebni rezervat πumske vegetacije, 1988.

»esma - posebni rezervat πumske vegetacije, 1982.

Novakuπa - posebni rezervat πumske vegetacije, 1982.

Tepec-PalaËnik-Straænik - park πuma, 1970.

Karta ZagrebaËke æupanije

Slapnica - znaËajni krajobraz, 1964.

Zelinska glava - znaËajni krajobraz, 1991.

OkiÊ grad-okolica - znaËajni krajobraz, 1970.

Turopoljski lug i vlaæne livade uz rijeku Odru - znaËajni krajobraz, 2003.

Grgosova spilja - spomenik prirode geomorfoloπki, 1974.

Tisa u ©upljaku - spomenik prirode -rijetki primjerak drveÊa, 1964.

Hrast luænjak u dvoriπtu πkole Rakitovec, - spomenik prirode

- rijetki primjerak drveÊa, 2001.

Samobor - park u Langovoj -spomenik parkovne arhitekture, 1962.

Lug - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1948.

Samobor - park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture, 1969.

Jastrebarsko - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1961.

Boæjakovina - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1965.

Gornja Bistra - ljeËiliπni park - spomenik parkovne arhitekture, 1971.

Samobor - park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture, 1976.

Samobor - tisa - spomenik parkovne arhitekture, 1963.

sadr

æaj 1

2345

6,789

10111213141516

17181920212223

2425262728293031

2

4

6

7

8

9

10

12

13

14

15

16

17

18

19

20

22

24

25

26

28

29

30

31

32

33

34

36

38

39

40

4

Park prirode Medvednica zaπtiÊenje 1981. godine, a obuhvaÊa naj-

znaËajniji dio planine koji seæe odPodsuseda do Kaπinskog sedla u du-ljini oko 24 km. Ukupna povrπina par-ka prirode iznosi 22.826,00 ha, apovrπina koja se odnosi na ZagrebaË-ku æupaniju je 4.593,22 ha.

OËuvani kompleksi πuma u niæim di-jelovima, hrast kitnjak i kesten, zatimbukva te smreka i jela, bili su temeljproglaπenju parkom prirode. U skla-du sa zaπtitom prirode temeljna muje funkcija ekoloπka, izletniËko-rek-reativna i edukativna.

Medvednica svojim prirodnim vrijed-nostima s obzirom na reljef, geoloπki

P a r k p r i r o d ez a p a d n i d i oM e d v e d n i c eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

11

5

sastav klimatska i hidroloπka obiljeæ-ja te vegetacijski pokrov s faunom, aosobito na svoj poloæaj ima iznimnoznaËenje na oblikovanje zdravstve-nih uvjeta za æivot i rad stanovnikaZagreba i ZagrebaËke æupanije.

Park prirode Medvednica bogat je ikrπkim fenomenima na podruËju is-toËno od Jelenje vode meu kojimase istiËe peÊina Medvednica i Tisinponor. Niz obronke Medvednice sli-jevaju se brojni potoci koji su u trupplanine urezali duboke doline.

6

PodruËje Æumberka i Samoborskoggorja zaπtiÊeno je 1999. godine u

kategoriji parka prirode.

ÆumberaËko i Samoborsko gorje ugeomorfoloπkom i krajobraznomsmislu predstavlja cjelinu, koja se

P a r k p r i r o d eÆ u m b e r a k -S a m o b o r s k og o r j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

22

P a r k p r i r o d eÆ u m b e r a k -S a m o b o r s k og o r j e

7

pruæa u smjeru jugozapad - sjeverois-tok, duæine oko 40 kilometra s ukup-nom povrπinom od 33.300 ha. Povrπi-na parka prirode koja se nalazi napodruËju ZagrebaËke æupanije iznosi26.031,33 ha.

ÆumberaËko-Samoborsko gorje vrloje vrijedan i joπ uvijek, s glediπta zaπti-te prirode, oËuvan prostor. Visoka es-tetska vrijednost je u prostranim brd-skim livadama koje se izmjenjuju saπumskim kompleksima i poljodjelskimpovrπinama.

Znatan broj rijetkog i zaπtiÊenog biljanaπao je takoer utoËiπte u ovim go-rama, posebno u πiroj okolici Samo-bora: blagajev likovac, crveni likovac,lovorasti likovac, kranjski ljiljan, pla-ninski boæur, tisa, boæikovina, ende-miËna samoborska gromotulja itd.

Vrlo je πiroka i zanimljiva lepezapredstavnika æivotinjskog svijeta ovogparka prirode. Od krupnijih æivotinjanajbrojnije su srne i divlje svinje. Po-vremeno se pojavljuju ris i divlja maË-ka. Tu su i kune bijelica i zlatica (ovapotonja je vezana uz najstarije πume),

puh i vjeverica, temnoge vrste sitnih imiπolikih glodava-ca. U potocima æi-ve potoËne pastr-ve, Ëuveni su tere-ni za sportski ribo-lov Bregana i Slap-nica.

8

Posebni botaniËki rezervat kodSmeroviπÊa nalazi se na dolomit-

nom breæuljku neposredno iznad ko-rita LipoveËke Gradne uz aktivni ka-menolom. Povrπina rezervata iznosi3,00 ha.

NajznaËajnije biljke su: mala sapuni-ka (Saponaria belidifolia) koja je ter-cijarni relikt, a pripada juænoeurop-skom flornom elementu, te brdskagromotulja (Alyssum montanum ssp.Samoborense). Izvanredna floristiË-ka vrijednost ovog lokaliteta feno-men je dolomita. Rezervat je zaπti-Êen 1963. godine.

S m e r o v i π Ê e- p o s e b n i r e z e r v a t - b o t a n i Ë k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

33

9

D u b r a v i c a - p o s e b n i r e z e r v a t -b o t a n i Ë k i

PodruËje creta kod Dubravice sokolnom πumom stavljeno je pod

posebnu zaπtitu 1966. godine. Ukup-na zaπtiÊena povrπina iznosi 6,00 ha.Rezervat se nalazi u πumi Dubrava is-pod Lugarskog brega na lijevomobronku potoka Dubrava. Cretnepovrπine su okruæene πikarom johe.Cret je gotovo jednoliko pokriven nis-kom vegetacijom s mjestimice izraslimgrmovima johe, krkavine, breze i vr-be. Vegetaciju creta izgrauje biljnazajednica πiljkice, a jedno je odposljednjihn a l a z i π t aokrugolisner o s i k e( D r o s e r arotondifolia)u Hrvatskoj.

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

44

10

Posebni ornitoloπki rezervat Jas-trebarski lugovi obuhvaÊa πum-

ski odjel 15. u gospodarskoj jedini-ci Jastrebarski lugovi, a nalazi se uzlijevu obalu rjeËice OkiËnice u Cr-noj Mlaki. Povrπina rezervata iznosi61,18 ha.

To je mjeπovita nizinska sastojinahrasta luænjaka, jasena, brijesta,klena, johe i dr.; hrast, jasen i bri-jest u prosjeku su starosti oko 140god. Uslijed depresije tog podru-Ëja voda se dugo zadræava, pa jeπumsko tlo moËvarno. Proglaπen je1967. godine posebnim ornitoloπ-kim rezervatom kao obitavaliπteorla πtekavca, rijetke i ugroæenegrabljivice.

J a s t r e b a r s k il u g o v i - o r n i t o l o π k ir e z e r v a tOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

55

11

Z a p r e π i Ê - S a v ai S t r m e c - S a v ao r n i t o l o π k ir e z e r v a t

PodruËje ZapreπiÊ-Sava zaπtiÊenoje 1970., a podruËje Strmec-Sava

1971. godine. Povrπine rezervata su243,00 i 287,00 ha.

PodruËje na lijevoj i desnoj obali Savezapadno od Podsuseda jedinstvenoje staniπte brojnih vrsta ptica, obrasloπumom vrba, topola, johe i gustomniskom vegetacijom, protkano rukav-cima, brojnim kanalima i kanaliÊima,pjeπËanim i πljunËanim nanosima temoËvarnim livadama.

Na ovom podruËju naroËito je vaænookupljanje nekih znaËajnih i rijetkihvrsta ptica kao na primjer: sokol grlaπ,kulik slijepËiÊ, prutka pjegavka, Ëuka-vica potrk, vodomar ribar, pËelaricaæuta, pupavac boæjak, plazica vuga,slavuj mali i grmuπa pjegava. NaroËitu

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

66 ii 77

vrijednost ovog podruËja u europ-skim razmjerima predstavlja gnijeæe-nje rijetke vrste ptice - plazice vuge(Remiz pendulinus).

UnatoË zahvatima, u neposrednoj bli-

zini oËuvana je autohtona πuma i πika-re priobalja rijeke Save, gdje obitavajubrojne ptiËje vrste i druga fauna. U di-jelu rezervata oËuvan je prirodni tokrijeke Save s meandrima i rukavcima.

PodruËje Crne Mlake nalazi se iz-meu rjeËica OkiÊnice na zapadu

i Brebernice na istoku u pokupskombazenu, na povrπini od pribliæno 650ha. U sklopu moËvarnog podruËja Cr-ne Mlake nalaze se i istoimeni ribnja-ci, koji su nastali na mjestu nekadaπ-nje Male mlake uz rjeËicu OkiÊnicu.

U πumskim sastojinama nalaze se:hrast luænjak, poljski jasen, brijest,joha, topola i grab, te πumsko voÊe(divlja kruπka i divlja jabuka). Uslijeddepresije i previsoke razine pod-zemne vode, πumsko tlo je minero-geno i moËvarno.

MoËvarne povrπine i periferni dijelo-vi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom,trskom, rogozom i sitom, a vodene

C r n a M l a k a -p o s e b n i r e z e r v a t - o r n i t o l o π k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

88

13

povrπine prekriva lopoË, lokvanj ioraπac.

Od moËvarne ornitofaune, koja jezastupana u velikom broju vrsta i pri-mjeraka, najËeπÊi su predstavnici:gnjurac Ëubasti, siva Ëaplja, Ëapljadanguba, Ëapljica bijela, æuta Ëaplja,gak kvakavac, patka divlja, patka

njorka, crna liska, πljuka kokoπica, Ëi-gra bjelokrila, Ëigra obiËna. U trscignijezde: trstenjak droπËiÊ, trstenjakcvrkutiÊ i dr.

U srediπtu rezervata-ribnjaka CrneMlake nalazi se dvorac nekadaπnjegvlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je ok-ruæen prostranim parkom.

Prostor zaπtiÊenog rezervata je do-bro oËuvan kao obitavaliπte brojnihptiËjih vrsta. Rezervat Crna Mlaka uvr-πten je u popis Ramsarske konvencijei u projekt Ornitoloπki vaænih podru-Ëja u Europi IBA.

PodruËje rezervata Crna Mlaka zaπti-Êeno je 1980. godine.

14

PodruËje Varoπkog luga leæi jugoza-padno od Vrbovca. Ukupna povrπi-

na iznosi 811,39 ha, a podruËje je zaπ-tiÊeno 1982. godine.

To je tipiËni biotop πume hrasta luænja-ka u kojem su zastupljene zajednicehrasta luænjaka i graba na gredama(Carpino betuli - Quercetum roboris),a u nizinama πume hrasta luænjaka s ve-likom æutilovkom i rastavljenim πaπem(Genisto-elatae - Quercetum roboriscaricetum remotae).

Ovo je podruËje osobito faunistiËki za-nimljivo, jer u njemu obitavaju brojnipredstavnici srednjoeuropske faune:jelen, srna, divlja svinja, divlja maËka, ja-zavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor idr. PodruËje obiluje brojnim ptiËjim vrs-tama: πkanjac miπar, eja pijuljaËa, dije-

V a r o π k i l u g -p o s e b n i r e z e r v a t -z o o l o π k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

tao veliki, dijetao mali, zlatovrana mo-drulja, sjenica plavetna, sjenica crno-glava, brgljez obiËni. U zamoËvarenomdijelu gnijezde se divlje patke, trstenja-ci te vodene kokoπarice (crna liska, ko-koπica mlakara i guπa zelenonoga). Po-sebna vrijednost rezervata je gnijeæe-nje crne rode i orla πtekavca.

99

15

M a r k o v Ë a k -B i s t r a - r e z e r v a tπ u m s k e v e g e t a c i j e

Rezervat se nalazi u gravitacijskompodruËju potoka Bistre, Ëiji se pri-

toci sastaju na livadi Markov travnjak.Povrπina rezervata iznosi 250,24 ha,od toga 151,46 ha u ZagrebaËkoj æu-paniji. Reprezentativne su i veoma li-jepe sastojine bukve i jele; impozant-ni primjerci jele promjera su i do 150cm, a visine do 40 m. U istoËnom di-jelu podruËja Oπtrica Ëista je sastoji-na jele.

Donja zona rezervata oko Markovogtravnjaka, te istoËni dio rezervata iz-graeni su od vapnenca oblikovanogu stepeniËastim liticama. Na stjenovi-tom, vapnenaËkom terenu karakte-ristiËna je vegetacija s mnogo stabalatise (neki primjerci su debljine u prs-nom promjeru 35 cm - 45 cm).

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II1100

16

Rezervat se nalazi oko 15 km ju-gozapadno od srediπta Zagre-

ba, a obuhvaÊa povrπinu od pribli-æno 18 ha. PodruËje rezervataomeeno je potokom Lomnicom idalekovodom Rakitje - Mraclin.ZnaËenje je ovog podruËja u tomeπto su se zadræala osnovna obiljeæ-ja autohtone πume hrasta luænjaka(spada meu najstarije sastojine tevrste u Hrvatskoj), a one predstav-ljaju veliku znanstvenu vrijednostza komparativna istraæivanja u πu-marstvu.

Na cijelom podruËju razvijena jeπumska zajednica hrasta luænjaka iobiËnoga graba s bukvom. Od1982. godine osnovana je jedna

S t u p n i Ë k i l u g- r e z e r v a tπ u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1111trajna ploha (veliËine 1 ha) u sklo-pu meunarodnog istraæivaËkogprojekta “»ovjek biosfera” (MAB)na kojoj se provode znanstvena is-traæivanja.

17

J a p e t i Ê -r e z e r v a t π u m s k e v e g e t a c i j e

PodruËje JapetiÊa zaπtiÊeno je1975. godine. Vrh JapetiÊa visok

je 871 m, a istiËe se dobro saËuva-nom starom bukovom πumom. Osimbukovih πuma, JapetiÊ se istiËe bo-gatom planinskom florom koja prek-riva gorske livade. Ukupna povrπinarezervata je 28,20 ha.

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1122

18

PodruËje Varoπkog luga zaπtiÊeno je1988. godine. Zaπtita je danas os-

tala u jednom πumskom odsjeku, napovrπini od 26,15 ha.

Rezervat se nalazi unutar zooloπkogrezervata Varoπki lug. Ovo je podru-Ëje tipiËno staniπte hrasta luænjaka ukojemu su zastupljene zajednicehrasta luænjaka i graba na gredama, au nizinama i depresijama πume hras-ta luænjaka s velikom æutilovkom irastavljenim πaπem. Te πumske zajed-nice predstavljaju znanstvenu vrijed-nost za komparativna istraæivanja uπumarstvu. ©ume hrasta luænjaka uEuropi su gotovo nestale, a i u naπojzemlji sve ih je manje.

V a r o π k i l u g -r e z e r v a t -π u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1133

19

PodruËje »esme zaπtiÊeno je 1982.godine. Rezervat πumske vegetaci-

je »esma obuhvaÊa dva πumska odje-la. Prirodnu znaËajku tih odjela pred-stavljaju stoljetne πumske zajednicehrasta luænjaka i obiËnog graba. Sta-rost sastojina se procjenjuje na oko130 godina. Za odjel 89d karakteristiË-na je joha na Ëunjevima, a odjel imapraπumski karakter. Ukupna povrπinarezervata iznosi 26,28 ha.

» e s m a - r e z e r v a tπ u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1144

20

PodruËje Novakuπe zaπtiÊeno je1982. godine. U πumskom predje-

lu Novakuπa zaπtitom su obuhvaÊenadva πumska odjela u ukupnoj povrπi-ni od 2,07 ha. Prirodna vrijednost seoËituje u izvornoj sastojini hrastaluænjaka i obiËnog graba starosti oko160 godina.

N o v a k u π a -r e z e r v a tπ u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1155

21

PodruËje Tepec-PalaËnik-StraænikzaπtiÊeno je 1970. godine. Park-

πuma Tepec-PalaËnik-Straænik ukupneje povrπine 350,15 ha, a sastoji se odtri dijela: dio Tepec, zvan Anindol (pokapelici Sv. Ane) obrastao je podignu-tom kulturom razliËitih vrsta ËetinjaËa ito: smreka, bor, borovac, ariπ, kesten ihrast, te predstavlja omiljeno πetaliπte;u πumi Tepec nalaze se i ostaci staroggrada Samobora koji datira iz XIII. st.;PalaËnik je prirodna, vrlo kvalitetna πu-ma bukve s poneπto unesene crnogo-rice, dok je sunËani Straænik sav podkulturom crnog bora, sa znatno manjesmreke i ariπa, te s neπto pitomog kes-tena i hrasta kitnjaka s ponekim sta-blom medunca. Navedeni πumskipredjeli su prepoznatljiva krajobraznacjelina grada Samobora.

T e p e c -P a l a Ë n i k -S t r a æ n i k -p a r k - π u m aOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1166

Zapadni dio Medvednice - park prirode

Æumberak-Samoborsko gorje - park prirode

SmeroviπÊe - posebni botaniËki rezervat

Dubravica - posebni botaniËki rezervat

Jastrebarski lugovi - posebni ornitoloπki rezervat

ZapreπiÊ-Sava - Strmec-Sava - posebni ornitoloπki rezervat

Crna Mlaka - posebni ornitoloπki rezervat

Varoπki lug - posebni zooloπki rezervat

MarkovËak-Bistra - posebni rezervat πumske vegetacije

StupniËki lug - posebni rezervat πumske vegetacije

JapetiÊ - posebni rezervat πumske vegetacije

Varoπki lug - posebni rezervat πumske vegetacije

»esma - posebni rezervat πumske vegetacije

Novakuπa - posebni rezervat πumske vegetacije

Tepec-PalaËnik-Straænik - park πuma

Slapnica - znaËajni krajobraz

Zelinska glava - znaËajni krajobraz

OkiÊ grad-okolica - znaËajni krajobraz

Turopoljski lug i vlaæne livade uz rijeku Odru - znaËajni krajobraz

Grgosova spilja - spomenik prirode geomorfoloπki

Tisa u ©upljaku - spomenik prirode -rijetki primjerak drveÊa

Hrast luænjak u dvoriπtu πkole Rakitovec, - spomenik prirode

- rijetki primjerak drveÊa

Samobor - park u Langovoj -spomenik parkovne arhitekture

Lug - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture

Samobor - park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture

Jastrebarsko - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture

Boæjakovina - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture

Gornja Bistra - ljeËiliπni park - spomenik parkovne arhitekture

Samobor - park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture

Samobor - tisa - spomenik parkovne arhitekture

ZaπtiÊene prirodne vrijednosti

ZagrebaËke æupanije

1

2

3

4

5

6,7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

24

slap Brisalo, visine 60 metara kojinastaje od potoka Pisarovca iDubokog potoka, te slap Vranjakvisok 50 metara nastao od isto-imenog potoka.

Dolina potoka Slapnice sa πumovi-tim strmim bregovima ÆumberaË-

ke gore zaπtiÊena je 1964. godine.Zaπtita Slapnice zapoËinje sredinomnjenog toka od slapova Vranjak pasve do njenog izvora na sjeveru. Zaπ-tiÊeno podruËje ima povrπinu od319,80 ha.

Dolina Slapnice predstavlja vrlo sli-kovitu πumovitu kanjonsku dolinustvorenu na dolomitima, koja sespuπta gotovo u ravnoj crti od sjeve-ra prema jugu. Uz dolinu se pruæajupreteæito πumske povrπine, koje seizmjenjuju s manjim povrπinama liva-da. Od autohtonih πumskih zajedni-ca prevladava bukva.

U samom kanjonu Slapnice istiËe se

D o l i n a p o t o k aS l a p n i c e -z n a Ë a j n i k r a j o b r a zOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1177

25

26

PodruËje Zelinske glave zaπtiÊe-no je 1991. godine u povrπini

od 951,56 ha., a pruæa se sjevero-zapadno od grada Sveti Ivan Zelinai predstavlja najistoËnije ogrankemasiva Medvednice. U krajoliku seizmjenjuju prostrane brdske livadesa πumama. Unutar zaπtiÊenog pros-tora dominiraju zidine srednjovje-kovnog Zelin-grada. U ovom podru-Ëju Medvednice oËuvala se raznoli-kost i bujnost prizemnog raπÊa ukojem se naroËito istiËu proljetnice.Uz prilazni put k Zelin-gradu, uzpotok, proteæe se pojas ljeskoveπume.

Z e l i n s k a g l a v a - z n a Ë a j n i k r a j o b r a zOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1188

27

O k o l i c a O k i Ê -g r a d a- z n a Ë a j n ik r a j o b r a z

Okolica OkiÊ-grada zaπtiÊena je1970. godine. Povrπina zaπtiÊe-

nog krajobraza je 6,60 ha. ZaπtiÊe-no podruËje okolice starog gradaOkiÊa udaljeno je 29 km od Zagre-ba. OkiÊ-grad je jedna od najljepπihruπevina starih gradova, a smjestilase na vrhu Ëunjastog breæuljka viso-kog oko 100 m (n.v. je 410 m). Pa-dine brijega na kojem se nalazi starigrad OkiÊ obrasle su termofilnomπumom iz koje proviruju strme litice.

Lokalitet je stavljen pod posebnuzaπtitu zbog svojih krajobraznih, kul-turno-povijesnih i turistiËkih znaËaj-ki, a takoer je znaËajan zbog svojihbotaniËkih vrijednosti (sadræi frag-mente vegetacije stijena).

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

1199

28

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2200T u r o p o l j s k il u g i v l a æ n e l i v a d e u z r i j e k u O d r u - z n a Ë a j n ik r a j o b r a z

Turopoljski lug nosi ime πireg podru-Ëja koje se proteæe od juænih dje-

lova grada Zagreba do Siska, a od dav-nina se zvalo Turopolje. ZaπtiÊen je2003. godine, a zaπtiÊena povrπina iz-nosi 3.340,38 ha.

Na ovom se podruËju razlikuju tricjeline. To su joπ uvijek oËuvanikompleks poplavnih πuma hrastaluænjaka - Turopoljski lug, zatim vla-æne livade uz rijeku Odru te prirod-ni tok rijeke Odre. Ova staniπta seosobito istiËu brojnoπÊu i raznoli-koπÊu vrsta ptica kojih ovdje obita-va oko 220 vrsta, a od onih naj-ugroæenijih treba istaknuti kosca(Crex crex) koji se gnijezdi na vlaæ-nim livadama uz Odru. Ove livadepredstavljaju jedno od deset pri-rodnih europskih gnjezdiliπta ovevrste. U bogatoj fauni Turopljskogluga, uz ptice kao πto su orao πteka-vac, crna æuna, sova jastrebaËa i dr.,znaËajno mjesto imaju i sisavci kaoπto su πiπmiπi i alpski voluhariÊ; glaci-jalni relikt koji, osim Turopolja, napodruËju Hrvatske jedino joπ obita-va u Motovunskoj πumi u Istri. RijekaOdra, osim πto je nuæna za odræanjeovih staniπta koja prije svega ovise oreæimu podzemnih i poplavnih vo-da, takoer se odlikuje i vrijednomihtiofaunom.

30

Grgosova πpilja nalazi se uz cestuna ulazu u selo Otruπevec, oko 4

km udaljenosti od Samobora. ©pilja jenastala erozivnim i korozivnim radomvode u litotamnijskim naslagama. Sni-æavanjem razina podzemnih voda uformiranoj πupljini doπlo je do stvara-nja kalcitnih tvorevina. Prema vrlo de-belim sigastim nakupinama i stalagmiti-ma na tlu moguÊe je zakljuËiti da πpiljaima relativno veliku starost, dok nammnoπtvo tankih stalaktita na stropuukazuje na joπ uvijek postojeÊi processtvaranja i oblikovanja prostora πpilje.

Ovaj podzemni objekt je znaËajanpo bogatsvu kalcitnih ukrasa te kaotakav predstavlja jedan od vrijednihdetalja naπeg krπa.

G r g o s o v a π p i l j a- s p o m e n i k p r i r o d e - g e o m o r f o l o π k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2211

31

Dimenzijama najveÊa stara tisa(Taxus baccata L.) na Medved-

nici nalazi se na kod “Prvog francus-kog rudnika”, neposredno uz Lu-garsku stazu. Opseg u prsnoj visiniiznosi 2,40 m. Stablo je Ëvrsto i vi-talno (iako πuplje), a kroπnja zelenai bogata. Kao tercijarni relikt, tisuzaπtiÊuju i πumarski propisi.

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2222

T i s a u© u p l j a k u -s p o m e n i k p r i r o d e

32

U πkolskom dvoriπtu podruËne πko-le u Rakitovcu nalazi se soliterno

stablo hrasta luænjaka, prsnog promje-ra 102 cm (opsega 320 cm), visineoko 20 m, starosti oko 85 godina. Sta-blo je zaπtiÊeno 2001. godine.

Hrast luænjak udvor iπ tu πkole Raki tovec - spomenik pr i rode OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2233

33

P a r k u S a m o b o r uu L a n g o v o j u l i c i3 9 - s p o m e n i kp a r k o v n e a r h i t e k t u r e

gimnokladus, javor mlijeË, piramidalnihrast, crvena bukva i æalobni grab.Od grmlja zastupljeni su: mirisna bo-rovica, boæikovina, lijeska, πimπir i dr.Povrπina parka iznosi 0,6 ha.

Park u Samoboru, Langova ulica br.39 (uz kuÊu Wagner - BilokapiÊ),

nalazi se u srediπtu grada, u nepos-rednoj blizini glavnog trga. Nastao je1878. godine kao mali pejsaæni peri-voj s vrijednim i skladnim skupinamadrveÊa. Najstariji primjerci drveÊa uparku su stara bijela lipa (opseg pre-ko 3m), koja je zasaena prilikom os-nivanja parka, te mamutovac (opsegpreko 5m), zasaen 1880. godineOstalo drveÊe saeno je kasnije, aosobito su znaËajni: koloradska jela,golema tuja, virginijska borovica, dvatulipanovca, libanonski cedar i ginko.Osim spomenutog drveÊa, u parkuse nalazi i Veitchijeva jela, kanadskaËuga, europski ariπ, skupine smreka,tisa, obiËni bor, katalpa, glediËija,

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2244

34

divlji kesten, moËvarni Ëempres,ameriËki borovac, ariπ i tuju. Od do-maÊih vrsta osobito se istiËe impo-zantni stoljetni hrast luænjak, te sku-pina bukve i graba.

Park u Lugu leæi uz cestu Samobor-Bregana. Podignut je oko historicis-

tiËkog dvorca sa stilskim elementimabaroka. Dvorac, kao i nekada tako idanas, naziva se “Balagovi dvori”. Uproπlosti je bio u vlasniπtvu plemiÊkihobitelji DraπkoviÊ, Erdödy, Kulmer i Kie-pach. Dvorac i park dobili su svoj da-naπnji izgled 1830. godine Povrπinaparka iznosi 0,60 ha. Park je oblikovanu slobodnom engleskom stilu s malimjezerom i otoËiÊem u sredini.

Park je podignut na prirodnom sta-niπtu πume hrasta luænjaka, graba ibukve od koje su se oËuvale manjeskupine. U samom parku nalazi se

veÊi broj egzotiËnog bjelogoriË-nog i crnogoriËnog drveÊa, od ko-

jih je vrijedno spomenuti: platane,

P a r k u L u g u- s p o m e n i kp a r k o v n e a r h i t e k t u r eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2255

35

P a r k u B i s t r a c u- s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e

P ark Bistrac nalazi se iznad cesteSamobor - Bregana. Udaljen je

od Samobora 2,5 km. Park oko kuri-je su osnovali prvotni vlasnici Ruic deRoxas. Park je oblikovan u slobod-nom stilu, a u njegovom biljnom in-ventaru ima bjelogorice i crnogorice,od kojih se po starosti i obujmu kroπ-nje posebno istiËu crvenolisna bukvai javorolisna platana kao i dobro raz-vijena stabla ariπa i smreke. Osim na-vedenih stabala, istiËu se i primjercidivljeg kestena, graba i dr. Povrπinaparka iznosi 2,00 ha.

Park, kao i dvorac s gospodarskimzgradama, Ëesto je mijenjao vlasnike ikorisnike, ali se redovito odræavaosve do osamdesetih godina.

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2266

Dvorac Jastrebarsko bio je uposjedu obitelji Erdödy od

1517. do 1922. godine, a zaπtiÊe-na povrπina parka oko dvorca iz-nosi 9,47 ha.

Park je oblikovan u slobodnom sti-lu i zapravo predstavlja nastavakna prirodnu πumu, koja i danaszauzima zapadno podruËje parka.Od autohtonih elemenata istiËu seprimjerci hrasta luænjaka, javora,crvenolisne bukve i graba. Impo-zantne su skupine starih viseÊihsmreka, ariπa i πumskog bora. Odegzota znaËajniji su po starosti irazvijenosti kroπnje katalpa, sofo-ra, kao i æalosne vrbe u opkopudvorca.

P a r k o k o d v o r c a u

J a s t r e b a r s k o m

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2277

37

- s p o m e n i kp a r k o v n e a r h i t e k t u r e

38

Posjed na kojem se nalazi zaπtiÊenipark oko dvorca u Boæjakovini je

nekada pripadao obitelji Frankopan,a kasnije i obitelji DraπkoviÊ. U drugojpolovici 19. st. park je obnavljan isluæio je za potrebe ©umarske akade-mije u Zagrebu. Okolne povrπine uzpark postale su ogledno zemaljskodobro (godine 1896.). Kasnije je parktretiran kao arboretum Savske bano-vine, odnosno vrtlarske πkole u Boæja-kovini (utemeljena je 1931. godine ibila je prva takve vrste u Hrvatskoj).Povrπina parka iznosi 7,00 ha.

U park je uneseno mnogo egzota,meu kojima se istiËu: mamutovactoreja, dva stabla tuje, dva stabla ka-nadske Ëuge i viπe stabala hikorija,crnog oraha, pterokarije i dr.

P a r k u B o æ j a k o v i n i - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2288

39

40

Park u Gornjoj Bistri udaljen je odZagreba 28 km, neposredno

smjeπten ispod sjevernog obronkaMedvednice, na nadmorskoj visini od230 m, u dolini potoka ©upljaka. Pos-jed je zajedno s dvorcem pripadaoplemiÊkoj obitelji OrπiÊ, a kasnije obi-telji Karioni. ©ezdesetih godina 20.stoljeÊa dvorac je preureen u Bolni-cu za djeËje bolesti.

Park je podignut u devetnaestomstoljeÊu u slobodnom stilu. Starostperivoja procjenjuje se na pribliæno150 godina. U njemu se istiËu prilaz-na stoljetna aleja graba, zatim skupi-ne graba, smreka, breza i hrastova.Neposredno uz dvorac istiËu se sto-ljetne tise i aleja divljeg kestena.Povrπina parka iznosi 7,72 ha.

P a r k u G o r n j o jB i s t r i - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

2299

41

P a r k M o j m i r -s p o m e n i kp a r k o v n e a r h i t e k t u r e

grËka jela, smreka, sibirski ariπ,golemi mamutovac, a od listaËa:ameriËki tulipanovac, platana, cr-venolisna bukva, ameriËka lipa idr. Povrπina parka iznosi 1,01 ha.

P ark Mojmir u Samoboru, Giznikbr. 43, smjestio se na blago

nagnutoj sjeverozapadnoj padiniGizniËkog brijega. Podigao ga je udrugoj polovici proπlog stoljeÊasudac Stjepan DrËiÊ oko svoje vi-le. Kompozicija parka je u slobod-nom stilu, te ne predstavlja po-sebnu odreenu ustaljenu formu.Srediπnji dio parka je nekada biosimetriËno zasaen æivicama odπimπira i grmovima boæura. Danasje na tome mjestu tek ostatak πim-πirove æivice i naknadno posae-na smreka.

Mojmir ima vrlo bogatu dendro-floru. Od zasaenih vrsta domini-raju ËetinjaËe i to: πpanjolska jela,

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

3300

42

Tisa (Taxus baccata) se nalazi uzzgradu u PerkovËevoj ulici br. 17.

Predstavlja stoljetni i lijepi primjerakautohtonog crnogoriËnog stabla.Deblo spomenute tise raËva se na vi-sini od 50 cm u dva kraka, a kroπnjaje impozantna s visinom preko 10 m.Prema obiteljskoj predaji, tisa je sta-ra oko 240 godina.

T i s a u S a m o b o r u -s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e

OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II

3311

Osim navedenih i opisanih zaπtiÊe-nih prirodnih vrijednosti na prosto-ru Æupanije, Prostornim je planomZagrebaËke æupanije prepoznat ipredloæen za zaπtitu i veÊi brojdrugih lokaliteta koji svojom po-sebnom vrijednoπÊu zasluæuju sta-tus posebno zaπtiÊene prirodnebaπtine. U nastavku slijedi popisevidentiranih prirodnih vrijednosti,njihova lokacija u Æupaniji i kate-gorija u kojoj se zaπtita predlaæe.

1. »rnec RugviËki (Rugvica) - posebnirezervat-ornitoloπki

2. Hrastova πuma kod Hrastja (Sv. IvanZelina) - park πuma

3. ©uma Starka (Dugo Selo) - park πu-ma

4. Pleso-Hrastov πumarak uz zraËnuluku (V. Gorica) - park πuma

5. Dolina rijeke Kupe (KraπiÊ, Pisarovi-na, Pokupsko) - znaËajni krajobraz

6. Krajolik dvorca SlavetiÊ s dolinompotoka Radilovac (Jastrebarsko) -znaËajni krajobraz

7. Dolina rijeke KupËine (KraπiÊ) -znaËajni krajobraz

8. Dolina potoka »rnec i krajolik uzpotok Luænicu (ZapreπiÊ) - znaËaj-ni krajobraz

9. Ribnjak Vukπinac (Dubrava) - zna-Ëajni krajobraz

10. Zelinska glava sa njenom okoli-nom - poveÊanje znaËajnog kra-jobraza (Sv. Ivan Zelina)

11. Livade uz vodotok Vuna (Prese-ka) - znaËajni krajobraz

12. Ribnjak Fuka (Gradec) - znaËajnikrajobraz

13. VukomeriËke gorice, Predio Bu-kovËak-Sv. Kata (V. Gorica) - zna-Ëajni krajobraz

14. Dolina ReËice i KravarπËice (V. Go-rica, Kravarsko i Pokupsko) - zna-Ëajni krajobraz

15. Izvoriπno podruËje rijeke Odre (V.Gorica, Orle) - znaËajni krajobraz

16. Skupina hrasta kitnjaka na raskriæ-ju za selo Vidalin (KlinËa Sela) -spomenik prirode

17. Stoljetni hrast u StupniËkom lugu(Stupnik) - spomenik prirode

18. Bukevje-hrast luænjak uz pokossavskog nasipa (Orle) - spomenikprirode

19. Skupina starih hrastova kod lugar-nice Vratovo u Turopoljskom lugu(V. Gorica) - spomenik prirode

20. Sopotski slap (Æumberak) - spo-menik prirode

21. Hrast luænjak u Donjem Hruπevcu(Kravarsko) - spomenik prirode

22. Novi dvori (ZapreπiÊ) - spomenikparkovne arhitekture

23. Park oko dvorca u Luænici (ZapreπiÊ)

- spomenik parkovne arhitekture

24. Park u LaduËu (Brdovec) - spome-nik parkovne arhitekture

25. Park u Donjoj Zelini (Sv. Ivan Zelina)- spomenik parkovne arhitekture

26. Donja TopliËica (Sv. Ivan Zelina) -spomenik parkovne arhitekture

27. Stari jasen u Dugom Selu - Miha-noviÊeva 1 (Dugo Selo) - spome-nik parkovne arhitekture

28. Park u Dugom Selu (Dugo Selo) -spomenik parkovne arhitekture

29. Park u centru Vrbovca (Vrbovec) -spomenik parkovne arhitekture

30. Kurija ModiÊ-BedekoviÊ (V. Gorica)- spomenik parkovne arhitekture

31. Stablo taksodija-Veleπevec (Orle)- spomenik parkovne arhitekture

32. Lipa kod kurije JosipoviÊ (V. Gorica)- spomenik parkovne arhitekture.

Spomenik prirode Stari “Turski”hrast kod Velike Gorice (Gudci)osuπio se, te Êe se pokrenuti pos-tupak za skidanje zaπtite.

ZagrebaËka æupanijawww.zagrebacka-zupanija.hr

www.tzzz.hr