Nastavni Plan i Program Za Osnovnu

Nastavni plan i program

za osnovnu kolu

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Nakladnik:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Za nakladnika:prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

Tekst uredili:doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

Lektor:Tomislav Ladan, prof.

Recenzenti:prof. dr. sc. Izabela Sori, prof. dr. sc. Slavica Bai, doc. dr. sc. Antun Arbuni, doc. dr. sc. Maja Ljubeti, doc. dr. sc. Igor Radeka

Naslovnica:Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL

Grafika priprema:SAND, Zagreb

Tisak:GIPA, Zagreb

Naklada: 10.000

Zagreb, kolovoz 2006.

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaTrg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490E-mail: [email protected] URL: http://www.mzos.hr

ISBN 953-6569-25-6

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 371.214(497.5)

NASTAVNI plan i program za osnovnu kolu /.- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja iporta, 2006.

ISBN 953-6569-25-6

I. Nastavni planovi -- Osnovno kolstvo -- Hrvatska

300731027

Nastavni plan i program

za osnovnu kolu

Zagreb, 2006.

Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU ....................................................................... 8

1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8

2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu................................................................................. 9

3. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli ................................................................................... 10

4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11

5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12

6. Odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13

7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada............................... 13

8. Rad s darovitim uenicima ................................................................................................................................. 14

9. Rad s uenicima s posebnim potrebama............................................................................................................ 15

10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj koli .............................................................................. 16

11. Odgojno-obrazovna djelatnost strunih suradnika u osnovnoj koli .............................................................. 17

12. kolska knjinica................................................................................................................................................... 19

13. Integrativni odgojno-obrazovni sadraji za osnovnu kolu.............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK...................................................................................................................................................... 25

LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51

GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66

STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79

ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81

NJEMAKI JEZIK.................................................................................................................................................... 117

FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156

TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194

KLASINI JEZICI .................................................................................................................................................... 224

LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224

GRKI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232

MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238

PRIRODA I DRUTVO....................................................................................................................................... 253

PRIRODA................................................................................................................................................................... 261

BIOLOGIJA................................................................................................................................................................. 266

KEMIJA......................................................................................................................................................................... 272

FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279

POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284

GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292

TEHNIKA KULTURA ....................................................................................................................................... 304

INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321

KATOLIKI VJERONAUK................................................................................................................................. 336

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU............ 365

SADRAJ

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u koli - uitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiniara te mentora, savjetnika i sveuilinihnastavnika na poboljanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Poboljanje je usmjerenona rastereenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadraja,predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteenuraspodjelu po razredima, preciznije uoblienje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa prema razvojnim razinamauenika.

Unoenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojno-obrazovnih sadraja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvie kvalitete rada osnovnokolskoga sustavaodgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je novpristup pouavanja u osnovnoj koli, usmjeren na uenika umjesto na sadraj, ostvareno je primjerenijeumijee pouavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaenost s predkolskom, srednjokolskom ivisokokolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.

Kako bi se dobile odreenije, jasnije i vre smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja iobrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvojasustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jodva znaajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeinacionalne ispite meu uenicima prvih razreda gimnazija. Uinci istraivanja ovih pristupa promjenamasustava odgoja i obrazovanja posluit e za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicamakoje ine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima ekole i svi zainteresirani biti obavijeteni i sustavno ukljueni u daljnja poboljanja obveznog odgoja iobrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Okvir promjena u osnovnoj koli za prosvjetnu i iru hrvatsku javnost naznaen je u Vodiu krozHrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoganacionalnoga obrazovnog standarda oivljen je senzibilitet uitelja i drugih prosvjetnih djelatnika zapromiljanjem bolje vlastite prakse i odlunost da se unaprijedi uenje u koli.

Zahvaljujem lanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnihpodruja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuilinim profesorima i drugima kojisu predano radili na poboljanju nastavnih sadraja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli.

Nova hrvatska kola doputa, omoguuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju strunost i ostvarenajvia postignua svoga poziva, kako u podruju sveukupnoga kolskog ivota, tako i u prihvaanju provedbeovoga nastavnog plana i programa kao kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljanja.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

MINISTAR

1. UVOD

SaetakU uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu kolu iznesene su odgojno-obrazovnevrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnimpromjenama, prikazani su vidovi i oblici kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uenicima i s uenicima stekoama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuionikog rada, odgojno-obrazovna djelatnost nositelja kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionikakolskoga i nastavnog rada, te oekivanja glede njihove uloge u promiljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupnopoboljanje odgojno-obrazovnoga rada u koli i izvan kole. Objanjena je svrha knjinice kao sastavnoga dijelakole.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (temeljem l. 22. Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadrajno donosi:

1. NASTAVNE PLANOVE, i to

E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godinjem broju sati, teukupnom tjednom i godinjem broju sati

E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godinjem broju satiE plan realizacije posebnih programa uenja stranih i klasinih jezika E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika

2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi(odgojno-obrazovna postignua)

E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaen - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnimsadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)

E posebne programe uenja stranih i klasinih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnimsadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)

Nastavni plan i program nove hrvatske kole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadraja.Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogunostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.

Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoganastavnoga i kolskog rada temeljit e se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmogarazreda osnovne kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom2005./2006. godine u 49 osnovnih kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-apovjereni su znanstvenicima Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uenicima prvih razreda gimnazija.Rezultati uspjeha uenika na tim ispitima bit e takoer jedan od pokazatelja uinkovitosti rada u osnovnoj koli, odnosnoputokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2006.

Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU

o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu

I.Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu kolu u Republici Hrvatskoj.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu primjenjuje se od kolske godine 2006./2007.

Dosadanji nastavni plan i program tehnike kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnomvjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne kole.

II.Sadraj Nastavnoga plana i programa iz toke I. sastavni je dio ove odluke.

III.

S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnukolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehnike kulture i izbornenastave informatike iz toke I., stavak 3 ove odluke.

IV.Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja i objavit e se u Narodnim novinama.

KLASA: 602-02/06-05/00041

URBROJ: 533-10-06-1

Zagreb, 3. kolovoza 2006.

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA IOBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI

Osnovna kola predstavlja obveznu razinu odgoja iobrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanjairokog opeg odgoja i obrazovanja. S opim odgojem iobrazovanjem uenici dobivaju temeljna znanja potrebnaovjeku za ivot, otvara im se mogunost daljnjegakolovanja, postie se jednakost odgojno-obrazovnihmogunosti, a s obvezom polaenja osnovne kolesprjeava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje idrutveno marginaliziranje.

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se napouavanje uenika onim znanjima i na razvijanje onihkompetencija koje e im biti potrebne za obnaanjerazliitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smisluusvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebinije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanjepodrazumijeva primjenu najdjelotvornijih nainapouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji sutemelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih,stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuiranoprilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenihuenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima.

Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanjesvijeta u kojemu ive, razumijevanje prolosti i sadanjostiu svijetu prirode i drutva, ovjekovom odnosu premaprirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim iduhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima.

Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i nemoe se reducirati na drutveno-kulturnu reprodukciju.Drutveno-politike, gospodarske, radno-tehnoloke,informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada isve dinaminiji razvoj znanosti, nameu koli zahtjev zauspostavljanjem nove kulture pouavanja i uenja, koja epridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih zacjeloivotno uenje. Od kole se oekuje da uenike nauiuiti.

Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanjenovih drutveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda usvim ivotnim podrujima, ali istodobno uvanje vlastitihkulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.Osnovni odgoj i obrazovanje sadri etiku dimenzijupotrebnu za ivot dostojan ovjeka. Zato je razvoj stavova,miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja iuenja u osnovnoj koli. Osobne i drutvene vrijednostiispunjavaju ivot svakoga ovjeka. Uenike valja pouitidrutveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu odkole se oekuje promiljanje o vrijednostima idugoronim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanjeu skladu sa zajedniki usuglaenim drutveno-kulturnimvrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanjedrutva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politikausmjerena je na stvaralatvo, inovativnost, kompetitivnost,osposobljenost za usavravanje, te potrebu cjeloivotnogobrazovanja.2 Njima treba teiti na svim razinamaformalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj iobrazovanje ine njihov temelj.

Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su:E osigurati sustavan nain uenja o svijetu, prirodi,

drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi, E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni,

tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvojuenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima,

E stvoriti mogunosti da svako dijete ui i budeuspjeno,

E osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uitii pomoi im u uenju,

E pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja kojaih ekaju u ivotu,

E pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka.

Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavljaodgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarneosobe, osobe stvaralakoga duha, s dubokim osjeajem za ouvanjenacionalne i kulturne batine, te potivanje vrijednosti drugihkultura i naroda.

S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli valja usmjeriti na cjelovitirazvoj uenika imajui u vidu drutvene, politike,gospodarske, informacijsko-tehnoloke, globalizacijske idruge promjene.

Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice suusmjerene na uravnoteeno i povezano obrazovno i odgojnodjelovanje. U tom smislu uenike valja pouiti o i osposobitiza ivljenje prema:

E najsuvremenijim spoznajama iz jezinoga,matematikoga, prirodoslovnoga, drutvenoga,tehnolokoga, informacijsko-komunikacijskoga,umjetnikoga, zdravstveno-tjelesnog podruja ipodruja ope kulture i religije,

E zahtjevima promjenjivoga svijeta, to iziskujevisoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnostiapstraktnoga miljenja, sposobnosti samostalnogauenja i samostalnoga rjeavanja problema, trajnorazvijena intelektualna uvstva, te sposobnosti zaostvarivanja humanih meuljudskih odnosa,

E vrijednostima znanja i uenja kao individualnoga idrutvenog dobra,

E individualnim i kolektivnim pravima iodgovornostima,

E graanskom moralu, opim kulturnim icivilizacijskim vrijednostima koje izviru iznacionalne i europske tradicije,

10

2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2005., str. 11.


E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,E sadrajima i naelima zdravoga ivljenja,E slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miljenja,

svijesti i savijestiE naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog

razumijevanja.

Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju iobrazovanju u osnovnoj koli su: samostalnost,inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes,komunikativnost, potenje, pravednost, samopouzdanje,potivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija irazumijevanje, samostalno i kritiko miljenje,miroljubivost, odgovornost, osjeaj za jednakovrijednost ijednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniki duh tesamosvjesnost.

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA I NASTAVNOGRADA PREMA HNOS-u

Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnui nastavnu djelatnost u koli odnosi se na usmjerenostpouavanja na uenika. Ona podrazumijeva:

E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstavarada pojedinanim potrebama uenika, kako bi seosigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoguenika,

E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda isredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svihpodruja uenikove osobnosti,

E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu spostavljenim kratkoronim odgojno-obrazovnimciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenjaodreenoga odgojno-obrazovnog sadraja jasnauitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,

E uvaavanje uenikovih predznanja i neposrednogaiskustva,

E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugihpouavatelja u uenikovom okruenju,

E planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog radaprema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovnesadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalnoustrojstvo i tempo nastave,

E praenje uenikovih podruja interesa i uvoenjenjemu primjerenih oblika pouavanja i uenja, kojie omoguiti aktivno, samostalno uenje ipraktino djelovanje uenika,

E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnihsredstava i drugih izvora koji potiu promatranje,samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju teuenje kako uiti,

E stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozrajakoje e odraavati interes i motivaciju uenika zauenje,

E stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje setemelji na meusobnom potivanju, iskrenosti,razumijevanju i solidarnosti,

E upuivanje na samostalno uenje kod kue,upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavnopraenje izradbe domaih zadaa,

E identificiranje i praenje darovitih uenika iuenika s tekoama u uenju,

E pruanje pomoi uenicima s tekoama u razvojui senzibliziranje ostalih uenika za njihove potrebe,pomo i suradnju,

E poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanjenjihovoga stvaralatva

E sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanjerazliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standardaocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje ouenikovom napretku o uenju i razvoju,

E redovito praenje te pravodobno, jasno i razvidno,uoblieno i zbrojno vrjednovanje uenika skonstruktivnim povratnim informacijama ouenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, nanain da uenici i roditelji/skrbnici razumijupotrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja inain daljnjega razvoja i poboljanja,

E uvoenje i praenje samovrjednovanja uenika imeusobnoga vrjednovanja uenika u razredu,

E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnihciljeva, naina njihova postizanja i ishodanastavnoga rada te rada i rezultata uenika,

E redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima uobliku rasprava o povezanosti i postojanostiodgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojno-obrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjenemiljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja,mogunosti organizacije i dr., te poticanjeprofesionalnoga entuzijazma,

E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislujasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanjaciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno unastavi svakoga pojedinog predmeta,

E razumljivu komunikaciju, dogovorena naela radau koli, nain praenja uenikova rada kod kue, izahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,

E djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnomsatu i u koli.

11


12

NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

OBVEZNI PREDMETI

1. HRVATSKI JEZIK (175) 55 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)

2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

5. MATEMATIKA (140) 44 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)

6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)

7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)

8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)

9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)

10. PRIRODA I DRUTVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)

11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

13. TEHNIKA KULTURA (35) 11 (35) 1 (35) 1 (35)

14. TJELESNA IZDRAVSTVENA KULTURA

3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO OBVEZNIPREDMETI (REDOVITANASTAVA)

18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)

IZBORNI PREDMETI

15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

17. OSTALI IZBORNIPREDMETI 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO IZBORNIPREDMETI (IZBORNANASTAVA)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA

18. LATINSKI JEZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

19. GRKI JEZIK 3 (105) 3 (105)

UKUPNO POSEBNIPROGRAMI

3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210)

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

20. DOPUNSKA NASTAVAI DODATNI RAD1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)1+1

(35+35)

21. IZVANNASTAVNEDJELATNOSTI 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA


6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI INASTAVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje seredovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnimradom s uenicima.

Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanjedjece starosne dobi od est do petnaest godina u odgojno-obrazovni rad osnovne kole, koji se u pravilu organizirakao razredna nastava za uenike od I. do IV. razreda i kaopredmetna nastava za uenike od V. do VIII. razreda.Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednogodjela koji se formira od uenika istoga razreda. Izuzetakine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati zasve uenike od I. do IV. razreda ili za uenike od V. doVIII. razreda u planinskim i otokim kolama.

Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izborodreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnihpredmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadraja ukoli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavnipredmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njegaopredijelio. O uenikovom izboru i obveznosti pohaanjaizborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.Svrha organiziranja izborne nastave je omoguivanjeslobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onomodgojno-obrazovnom podruju za koje uenik pokazujeposebne sklonosti i pojaan interes.

Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovniprogram koji se odnosi na uenika i/ili skupinu uenikakoji ne prate redoviti nastavni program s oekivanomrazinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organiziraoblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanjusposobnosti i vjetina iz odreenih nastavnih podruja ilivie nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnogpredmeta. Dopunski rad se moe organizirati za svenastavne predmete izuzevi likovnu, glazbenu, tehniku itjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastaveslui i kao posebna pomo djeci graana RepublikeHrvatske koji se vraaju iz inozemstva. Dopunski rad setada organizira radi brega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede razliitih kolskih sustava,uspjenijega prilagoavanja novom kolskom okruenju, tekao efikasan nain prevladavanja jezinih prepreka usluenju materinjim jezikom.

Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira zadarovite uenike.

Razina odgojno-obrazovne kolske i nastavneuinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, i oblicima nastavnogarada, nego i o stupnju osposobljenosti uitelja za primjenunajadekvatnijih oblika, metoda i sredstava kolskoga,nastavnoga i izvankolskog rada.

Uitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicimanastavnoga i kolskog rada, te svim vidovima odgoja iobrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom

radu s uenicima. Iako se izbor odreenoga odgojno-obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnimmogunostima kole, esto je zadravanje tradicionalnihoblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.Preporuuje se vie timskoga promiljanja i unoenjapromjena koje e poveati kvalitetu nastavnoga i kolskograda.

7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,METODE I SREDSTVAIZVANNASTAVNOGA IIZVANUIONIKOG RADA

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj kolipodrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno iuspjean poticaj za angairanje uenika za rad izvanredovite nastave.

Izvannastavne aktivnosti obino su povezane sodreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarnenaravi. Naini i metode realizacije izvannastavnihaktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupno-istraivakoga, samoistraivakog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnihdidaktiko-metodikih pristupa.

Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uenike -uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenikekoji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike sposebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnihaktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku oukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veimuspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem uslobodnijim okruenjima pouavanja/uenja.

Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnostiveoma su raznolika. To su:

E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,likovne radionice, organiziranje kolskog radija ikolskih novina, projekti - umjetniki stilovi irazdoblja (odjea, komunikacija, obrasci ponaanja,prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanjetrajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetnikoj glazbi iostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,

E prirodoslovno-matematiko podruje, kojeomoguuje iskustveno uenje i razmatranje odnosa,primjerice, ovjek i biljke, ovjek i ivotinje,pokusi iz kemije, kemija u okoliu, kemija usvakodnevnom ivotu, meteorologija, istraivanjeuzroka i posljedica prirodnih nepogoda,kartografija, genetika, astronomija i sl.,

E portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruje koje seodnosi na stjecanje portskih vjetina i sposobnosti(nogomet, koarka, odbojka, ah...), uenjedrutvenih plesova, folklora, ovladavanjevjetinama i sposobnostima korektivne gimnastike,vjebama relaksacije i dr.,

13


E njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje seodnose na izradbu i realizaciju projekata oistraivanju zaviaja, etnologije, turistike kulture isl.,

E ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina ivota- istraivanje zaviaja i ouvanje njegova okolia,uenje o ouvanju okolia, stjecanje kultureivljenja u zdravom okoliu za zdrav okoli,

E drutveno-humanistiki projekti i radionice(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece iljudska prava),

E ueniko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,domainstvo, pelarstvo, osnovne tehnikekukianja, vezenja, pletenja, ureenje kolskihvrtova i sl.,

E tehniko stvaralatvo (tehnike inovacije, tehnikemodeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.).

Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji nainsprjeavanja drutveno neprihvatljivoga ponaanja, aiznimno su poticajne za samoaktualizaciju uenika isamostalno-istraivako uenje.

Izvanuionika nastava je oblik nastave kojipodrazumijeva ostvarivanje planiranih programskihsadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju:izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazalita, galerije i drugeustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugi sliniorganizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Ciljizvanuionike nastave je uenje otkrivanjem uneposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenicisusreu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji unjoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kolepotie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja, pogodan jeza timski rad, utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutarodgojno-obrazovne skupine te potie intelektualnauvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditirauna o interesima, mogunostima i sposobnostimauenika. Izvanuionika nastava treba koristiti mogunostinterdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitihnastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jestlake i bre uenje. Vano je temeljito planiranje aktivnostiizvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama,sadrajno i metodiki adekvatno pripremljeno. Najeioblici izvanuionike nastave su kolski izleti, kolskeekskurzije te program poznat kao kola u prirodi. Plan iprogram ovih aktivnosti utvruje se godinjim planom iprogramom rada kole.

kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednikiodlazak uenika i uitelja u mjestu u kojemu je kola iliizvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhuispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva izadaa.

kolska ekskurzija je viednevno putovanje radiposjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, portskim itehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu sodreenim ciljevima i zadaama kole. kolske ekskurzijemogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duan

upoznati roditelje s planom i programom izleta iliekskurzije prije poetka provedbe.

kola u prirodi je oblik nastave koji se organiziraviednevno na posebno odabranom prirodnom odreditu sodgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostoraza pouavanje i uenje. Program kola u prirodi temelji sena godinjem nastavnom planu i programu osnovne kole.

8. RAD S DAROVITIM UENICIMA

Tenja za visokim odgojno-obrazovnim standardima ipostignuima zahtijeva pridavanje veega znaenjaotkrivanju iznadprosjene i darovite djece i stvaranjumogunosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ilivie podruja. Zadaa uitelja je zamijeniti uobiajenurazrednu situaciju u kojoj su se sadraji, metode i oblicirada prilagoavali prosjenoj veini u razredu. Uoavanjedarovitih uenika i poticanje razvoja njihove darovitostiizradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,motivacijom i sposobnostima darovitih uenika je obvezauitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli.

Dva najea pristupa koja se koriste za potrebe darovitihuenika u osnovnoj koli su:

E izradba i realizacija posebnoga ili obogaenogaodgojno-obrazovnog programa i

E akceleracija programa.Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaenoga

odgojno-obrazovnog programa za darovitog uenika iliskupinu darovitih uenika pretpostavlja:

E identificiranje darovitoga uenika, odnosnodijagnosticiranje darovitosti

E izradbu programa rada za jednog ili skupinudarovitih uenika,

E formiranje tima strunjaka koji e pratitinjegov/njihov rad,

E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,nastavna sredstva, literatura, oblici pouavanja,odnosno uenja),

E vrjednovanje uenikovih rezultata i postignua.

Mogunosti obogaivanja programa za darovitogauenika ili uenike su raznovrsne. Program se moeodnositi na svako odgojno-obrazovno podruje, a pristupsadraju je dublji, individualno voen, esto povezan sdrugim podrujima, interaktivan, a moe biti podvodstvom mentora izvan kole (primjerice, znanstvenika,umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaenog programadaroviti uenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice ikolskog okruenja, nego individualno rade na zadacima iliprojektima uz struno voenje. Vano je voditi rauna oindividualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitoguenika, a napose o njihovoj motivaciji.

Akceleracija je oblik nastave kojim se uenikuomoguuje zavravanje osnovne kole u vremenu kraemod propisanog. Odnosi se na one uenike koji se istiuizvrsnim postignuima u dijelu ili svim odgojno-

14


obrazovnim predmetima. Takvim uenicima se pruamogunost svladavanja nastavnih programa iz dva razredatijekom jedne kolske godine. Akceleracija moe bitidjelomina - kada daroviti uenik provodi u viem razredusamo dio kolskoga dana, sluajui jedan ili vie predmeta,i potpuna - kada uenik u jednoj kolskoj godini zavravadva razreda.

Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenjapotreba darovitoga uenika. Darovita se djeca istiuodreenim natprosjenim sposobnostima, to je za uiteljazahtjevnije u didaktiko-metodikom pristupu. Vano jepritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalnezrelosti darovitoga uenika prije donoenja odluke oprimjeni akceleracije.

Dodatnim radom esto se potie ukljuivanje uenika zasudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.

Hrvatski kolski sustav omoguuje i trei vid rada sdarovitim uenicima, a to je omoguivanje ukljuivanja uposebne povremene odgojno-obrazovne programe koji seorganiziraju za skupinu darovite djece unutar same kole,ili programe kojima se organizira poseban razred zadarovite uenike, a postoje i posebne kole - glazbene,baletne, likovne, i slini programi koji se povremenoorganiziraju kao tzv. ljetne kole, subotnje kole, programispecijalizacija i sl.

9. RAD S UENICIMA S POSEBNIMPOTREBAMA

Suvremena hrvatska kola omoguuje i potieintegraciju uenika s lakim tekoama u razvoju u redovitikolski sustav, to ovisi o stupnju tekoe i procjeniposebne odgojno-obrazovne podrke koju uenici stekoama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima kojeprua kola i omoguuje lokalna zajednica.

Prema novim terminologijskim odreenjima uenici stekoama u razvoju kategoriziraju se u uenike sposebnim potrebama, jer njihova integracija u redovitiosnovnokolski sustav podrazumijeva prakticiranjeposebnih sadraja, naina, metoda rada i vrjednovanjapostignua.

Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu seukljuuju u redovite razredne odjele, te svladavajuredovite nastavne programe uz individualizirane nainerada s obzirom na strunu procjenu posebnoga odgojno-obrazovnog djelovanja, o kojemu miljenje i prosudbudonosi poseban tim strunjaka.

Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne koleomoguuje dva vida integracije djece s tekoama urazvoju:

a) potpunu integraciju, ib) djelominu integraciju.

Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenostuenika s tekoama u razvoju u razredni odjel, izradbu iprimjenu posebno prilagoenih programa za uenika stekoom ili tekoama u razvoju, koje kreira uitelj usuradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. Sposebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.

Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebamapotpuno je integriran u redovne razredne odjele i to nanain da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie triuenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom obroju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu uosnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel ukoji je ukljuen jedan uenik s tekoama u razvoju, moeimati najvie 28 uenika, s dva uenika s tekoama urazvoju razredni odjel moe imati najvie 26 uenika, a stri uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moeimati najvie 24 uenika.

Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenikas tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjerenioblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnimpotrebama.

Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima(vida, sluha, tjelesnih oteenja) koji su potpuno integriraniu redovite razredne odjele organizira se produeni strunipostupak u skupinama od 6 do 10 uenika nakon nastave.

Djelomina integracija podrazumijeva ukljuenostuenika s tekoama u razvoju, najee s lakommentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednomodjelu sa skupinom uenika koji rade prema Nastavnomplanu i programu za osnovnu kolu, a dio programa svladavajuprema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu zauenike s tekoama u razvoju, kojega realizira defektolog uposebnom razrednom odjelu.

Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnihtekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomineintegracije u posebnim razrednim odjelima u kojimasvladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematikei prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne iglazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvenekulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,uglavnom po prilagoenom programu.

U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama urazvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebeuenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga inastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrkeprimjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjemosposobljenih asistenata u nastavi i dr.

15


Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao iNacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. -2012. predviaju niz mjera u podruju odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: struno osposobljavanje iusavravanje uitelja, meuresornu suradnja i suradnja scivilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova iprograma, mobilne slube podrke i dr.

Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunihsuradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti zarad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnimpotrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izboranajprikladnijih pedagoko-psiholokih i didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanjanapredovanja i uspjenosti.

Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga radas uenicima s tekoama u razvoju i njihovoj integraciji uredoviti nastavni rad u koli ukljuuje intenzivnu suradnjuuitelja, ostalih uenika, strunih suradnika, ravnatelja,roditelja/skrbnika i lanova obitelji, lokalne zajednice,udruga.

U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitomsustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli teite sestavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih inastavnih programa. Posebno izraen programpretpostavlja individualizirani rad, praenje i vrjednovanjeuenikova napredovanja, savjetovanje sa strunimsuradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.

Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnogprograma temelji se na procjeni sposobnosti, interesa ipotreba uenika, te procjeni podruja koja treba razvijatikod uenika s posebnim potrebama.

Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalnaprocjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadraja, razineusvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni idugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka,sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignuauenika. Preporuuje se ee praenje uspjenostiprograma zbog eventualne potrebe mijenjanja ilidoraivanja programa.

Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi suenicima s tekoama u razvoju, ona je duna osiguratiprimjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporusuradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlateniminstitucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenikaulau se u mapu uenika.

Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji koleduni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao ipreporuke za daljnji rad.

Individualizirani odgojno-obrazovni programi izraujuse za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebamatemeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odlukeuiteljskog vijea kole.

Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenjanovih, alternativnih oblika rada s uenicima s tekoama urazvoju, koji obogauju postojee nastavne planove iprograme, a mogu se provoditi kao izvannastavne iliizvankolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.bonus nastava, koji predstavlja ponudu zamjenskihaktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vie kognitivnerazine, a za uenike s tekoama u razvoju predstavljajuteko dostian ili pak nedostian cilj. Ovaj oblik rada jeposebno koristan za sprjeavanje upuivanja djece uspecijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliskesredine kada to nije nuno. Blok satovi olakavajuorganizaciju bonus nastave.

Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadraje, planira kolau suradnji s roditeljima, uenikom i strunim suradnicima,a oni ovise o inicijativnosti, domiljatosti i mogunostineposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNEDJELATNOSTI U OSNOVNOJ KOLI

Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli su:ravnatelj, uitelji i struni suradnici.

Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba zafunkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada ukoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagokojdjelatnosti kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja jestvaranje ozraja za promjene, povezivanje s kolektivom,poticanje timskoga rada i zajednikoga rjeavanjaproblema, stvarati suradniko ozraje, pokazati jasnonamjere, ciljeve i zadae kole, istaknuti doprinose izasluge lanova kolektiva, ukljuiti lokalnu zajednicu u radi ivot kole, jasno iskazivati prioritete kole, suraivati slanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo izahvalnosti s drugima, nagraivati napore uitelja iuenika, nazoiti proslavama, provoditi vrjednovanje isamovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje isamovrjednovanje rada uitelja.

Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnojnastavi prema podrujima nastavne djelatnosti. Oniostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uenicimas posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuionikimaktivnostima.

Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenjepovjerenoga razrednog odjela te komunikacijskoposredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionikaodgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uenika,uitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj iodgojitelj odreene skupine uenika koja ini razrednoodjeljenje. On je osoba koja upuuje uenike u kolski inastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomae im,potie razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima teih pouava zajednikom ivljenju. Ulazak djeteta u koluoznaava susret s novim socijalnim okruenjem, drukijim

16


drutvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova jeuloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholokog ozraja imeusobnoga potovanja. Razrednik prati rast i razvojuenika, njihovo ponaanje, otkriva uzroke mogueganeprihvatljivog ponaanja. Razrednik radi u skladu sodgojno-obrazovnim ciljevima kole i nastave, identificiraprobleme uenika, pomae im u rjeavanju problema ineuspjeha u uenju, te stalno surauje s drugim uiteljima.Njegova je obveza i stalna suradnja sroditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praenjarazvoja uenika, razrednik vodi pedagoke iadministrativne poslove. Na poetku kolske godinerazrednik izrauje program rada svoga odjela.

11. ODGOJNO-OBRAZOVNADJELATNOST STRUNIHSURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI

Razvojno-pedagoka i psiholoka djelatnost sastavni jedio programa rada osnovne kole, ija uloga jest stalnounaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga radau koli i nastavi.

Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su strunisuradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,socijalni radnik i knjiniar.

Struni suradnici u koli ostvaruju sljedee zadae:E potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje

omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika,E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignua

uenika,E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi

uenika,E profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u

skladu s njihovim potrebama, interesima isposobnostima,

E pruaju savjetodavnu pomo uenicima,roditeljima, uiteljima, strunim tijelima i drugimsudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalniodgojno-obrazovni rad,

E sudjeluju u strunom usavravanju odgojno-obrazovnih djelatnika,

E istrauju potrebe za kvalitetnu organizacijuodgojno-obrazovnoga rada,

E istrauju i analiziraju pojedine pedagoke /psiholoke / defektoloke pojavnosti (programa,akcija, odgojno-obrazovnih postignua, pedago-kog standarda) i drugih sastavnica odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E rade na povezivanju kole s lokalnom i iromzajednicom,

E uvode i prate inovacije u svim sastavnicamaodgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E prate nove spoznaje iz podruja pedagogije /psihologije / defektologije i njihovu primjenu unastavnom i kolskom radu,

E uspostavljaju i razvijaju sustav informatike idokumentacijske djelatnosti radi evidencije iunaprjeivanja osobnoga rada te rada kole,

E provode vrjednovanje i samovrjednovanje radasudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa ukoli.

Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnogaradnika i knjiniara usmjeren je na sva podruja odgojno-obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju uostvarivanju ciljeva osnovne kole. Ta podruja su:

E pripremanje kolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije,

E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu,

E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,provoenje studijskih analiza, istraivanja iprojekata,

E stalni struni razvoj nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u koli,

E biblioteno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost.

Pripremanje kolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije odnosi se na:

E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uenika,kole i okruenja - ispitivanje i utvrivanje pojava iprocesa s ciljem operativnih, dijagnostikih,znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizacijui pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;

E organizacijske poslove, planiranje i programiranjerada kole i nastave - planiranje i programiranje radasvakoga strunog suradnika; sudjelovanje uosmiljavanju i kreiranju kratkoronoga idugoronog razvoja kole, te izradbu godinjegaplana i programa rada kole; planiranje iprogramiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti irada strunih tijela kole; provedbu kvantitativne ikvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva kole;praenje razvoja i napredovanja uenika;profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;izvannastavne aktivnosti; rad strunih tijela kole;planiranje provedbe integrativnih nastavnih ikolskih programa; pripremu individualnih programaza uvoenje pripravnika u samostalni rad;sudjelovanje u planiranju i programiranju javneafirmacije kole;

E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programakole - praenje cjelokupnoga rada kole ivrjednovanje kvalitete rada i didaktiko-metodikihuvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbunastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje uestetsko-ekolokom ureivanju prostora kole;poticanje uitelja za primjenu audio-vizualnihsredstava i informatike opreme u nastavi.

17


Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:

E upisi djece u I. razred osnovne kole - utvrivanjepsihofizike sposobnosti djece pri upisu u I. razred,utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;

E unaprjeenje rada kole - sudjelovanje usuvremenim promjenama rada kole; poticanjeuvoenja i primjene novih metoda i oblikanastavnoga i kolskog rada; struna pedagoko-psiholoka i didaktiko-metodika pomo uostvarivanju nastavnih planova i programa; praenjerealizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornihpredmeta, izvannastavnih i izvanuionikihaktivnosti; identifikacija i praenje rada i uspjehadarovitih uenika, sudjelovanje u izradbiindividualiziranih programa za darovite uenike iuenike s tekoama u razvoju, pruanje strunepomoi uenicima s tekoama u uenju, s loimobiteljskim prilikama i drugim oteavajuimokolnostima; provoenje razvojnih i akcijskihistraivanja i drugih znanstveno-strunih projekata;vrjednovanje realizacije nastavnih programa ikolskoga rada, uenika i razrednih odjela;predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete radakole, kulture kole i profesionalne kulture;sudjelovanje u meukolskim, upanijskim,regionalnim i meunarodnim projektima;

E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupnopruanje savjetodavne pomoi uenicima,roditeljima, uiteljima; razmatranje i predlaganjeodgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranjenepoeljnih ponaanja uenika; individualni i skupnisavjetodavni rad sa strunjacima;

E profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika -ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnihpotreba uenika, procjenjivanje njihovihsposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika,roditelja i uitelja s mogunostima nastavkakolovanja djece/uenika s obzirom na potrebesvijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavodaza zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama;savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama;

E zdravstvena i socijalna zatita uenika - sudjelovanjeu provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja ipodizanje zdravstvene kulture uenika i drugihsudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomouenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalnezatite; upoznavanje socijalnih prilika uenika ipomo ueniku u ostvarivanju socijalno-zatitnihpotreba; uvaavanje i zastupanje prava uenika.

Struno usavravanje je obveza neposrednihsudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u koli i nastavi,a aktivnosti strunih suradnika povezane su sa stalnimstrunim razvojem, i to na nain:

E planiranja i provedbe obveznoga strunogusavravanja uitelja i strunih suradnika,

E praenja i pruanja strune pomoi pripravnicima iuiteljima poetnicima,

E suradnje sa strunjacima i ustanovama koje prateodgojno-obrazovni sustav i onima koji se baveunaprjeivanjem odgoja i obrazovanja,

E organiziranja i voenja strunih rasprava u koli,E organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova,E angairanja u odgovarajuim strunim

udruenjima, E praenja znanstvene i strune literature.

Biblioteno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost podrazumijeva sljedee aktivnosti:

E nabavku znanstveno-strunih asopisa, knjiga idruge literature,

E nabavku multimedijskih izvora znanja, E poticanje uenika, roditelja, uitelja na koritenje

znanstvene i strune literature, E pruanje strune pomoi ueniku i roditelju u

koritenju literature, E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju

informatizacije kole, E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uenike,

uitelje, roditelje, nastavni i kolski rad,E voenje kolske, pedagoke i nastavne

dokumentacije, E izradba i uvanje uenike dokumentacije.

Struni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dioposlova neophodan je timski rad.

Pedagog je najire profiliran struni suradnik. Sudjelujeu svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, odplaniranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. Onsurauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovnedjelatnosti/procesa u koli. Prati, istrauje i analiziranastavni rad, te predlae naine i sadraje za unaprjeivanjei poboljavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnograda u koli. Teite rada pedagoga je na pedagoko-didaktikom podruju kolskoga i nastavnog rada.

Psiholog je strunjak koji primjenjuje znanstvenespoznaje pedagoke i razvojne psihologije u kolskojpraksi. Primjenom odgovarajuih psihologijskihinstrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanjupsiholokoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnogprocesa. Teite njegova rada je individualni i skupni rad suenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihovaosposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potrebai ponaanja, te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj inapredovanje uenika, psiholog radi s njima savjetodavno,a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.

Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju iterapiji uenika s tekoama u razvoju i uenju. Utvrujeindividualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjeneuenicima s tekoama u razvoju i uenju, te odreujenastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostimatakve djece. Brine o osposobljavanju i strunomusavravanju uitelja u podruju integracije i brige za

18


razvoj djece s tekoama. U skladu s vrstom i stupnjemtekoe, utvruje didaktiko-metodike uvjete rada.Surauje s roditeljima usklaujui odgojno-obrazovnenapore kole i roditeljskoga doma.

Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uenika ukoli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira iutvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih imbenika iuspjeha uenika. Analizom socijalne situacije u koliutvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnihproblema i neuspjeha pojedinih uenika. Upoznaje se sneposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastajudjeca s izraenim socijalnim potrebama te predlaerjeavanje socijalnih problema takvih uenika. Pruapomo uiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnogaambijenta i otklanjanju socijalnih problema.

Knjiniar potie razvoj italake kulture iosposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,pridonosei razvoju kulture samostalnoga intelektualnograda. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada suenicima i njihova upuivanja u koritenje razliitihizvora znanja, knjiniar sudjeluje u formiranjumultimedijskoga sredita kole kroz opremanje strunomliteraturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuomodgojno-obrazovnom tehnikom. Knjiniar pratiznanstveno-strunu literaturu, izrauje anotacije i tematskebibliografije, te potie uenike i uitelje na koritenjeznanstvene i strune literature. S aktualiziranimpromjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, teprovoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standardza osnovnu kolu, knjiniari unose kvalitativne promjene uodgojno-obrazovni rad knjinice donoenjem posebnogaprograma rada Informacijska pismenost i poticanje itanja.

12. KOLSKA KNJINICA

Suvremena kolska knjinica informacijsko je, medijskoi komunikacijsko sredite kole. Kao izvor informacija iznanja prvenstveno je namijenjena uenicima i uiteljimaza potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnimi izvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja iprovoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena.

Nositelj djelatnosti kolske knjinice kolski je knjiniarod kojeg se oekuje profesionalni pristup u komunikaciji iradu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba teinformacijske vjetine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnojuporabi informacija.

kolska knjinica je prostor prilagoen potrebamauenika i omoguuje im uenje i samostalno istraivanje.Zadaa je suvremene kolske knjinice potpora odgojno-obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana iprograma kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristupizvorima znanja koji e uenike potaknuti na razliite idejeu procesu iskustvenoga uenja i omoguiti im stjecanjestvaralakoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

To su i preduvjeti za uspjena postignua u uenju irazumijevanju, poticanju mate i uivanju u itanju,promicanju naela da su sloboda miljenja i slobodanpristup informacijama polazita za uspjeno i odgovornosudjelovanje u graanskom demokratskom drutvu. Zaostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna jesuradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnimosobljem i roditeljima/skrbnicima.

Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaaneposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struno-knjininu te kulturnu i javnu djelatnost.

Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je nainformacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvuinformacijska pismenost je jedna od vanih sastavnicaovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje iuporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja,nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenostikolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenikesamostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih nastvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju,vrjednovanju i primjeni informacija.

kolska knjinica je mjesto gdje se uenik uvodi u svijetknjige i itanja. itanjem uenik otkriva raznoliki svijetliterature. Pritom tehnike itanja i razumijevanjeproitanoga postaju bitan preduvjet uspjenosti procesacjelokupnoga kolskog uenja. Zadaa je kolskogaknjiniara stvoriti od uenika itatelja koji e soduevljenjem i radou osjetiti knjievno djelo.

Samostalnost u uporabi razliitih izvora informacija iznanja oituje se u snalaenju u svim knjinicama, sluenjunjihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naela,uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentnezbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga isvrsishodnoga cjeloivotnog uenja te napredovanja ustruci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.

Timskim radom kolskoga knjiniara i uiteljaomoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ilizajednikih nastavnih sadraja iz podruja informacijske iitalake pismenosti, kako pri planiranju tako i uostvarivanju, ime se znatno smanjuje optereenostuenika. Program rada kolske knjinice moe bitinamijenjen uenicima, uiteljima, roditeljima ili svimkorisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaama i ciljevima.

Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupuprema drugim predmetima odnose se na sljedee:

E sudjelovanje u zajednikom planiranju tema,E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,E provoenje individualnih i skupnih projekata,E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,

tema ili cjelina,E organiziranje predavanja i radionica za uenike,

uitelje, strune suradnike, roditelje,E prezentacije projekata.

19


Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi urazliitim oblicima:

E radionica za interesnu skupinu uenika,E radionica za uenike pojedinih razrednih odjela,E radionica za uenike s posebnim potrebama,E nastavni dan u kolskoj knjinici,E knjievni susreti - predstavljanje knjiga,E izradba biltena, preporuenih popisa literature,

bibliografija i drugih izvora,E izlobe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih

materijala, audiovizualne grae, uenikihradova...),

E organiziranje susreta s osobama koje izlauodreenu temu,

E organiziranje itateljskih klubova,E pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike

i uitelje,E obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih

uenika kole i dr.

Nezaobilazna je uloga kolske knjinice u promicanjuprava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakogaovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojihsposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.Takav e uenik moi dosegnuti optimalni i eljeni stupanjobrazovanja, pridonijeti svojoj drutvenoj sredini, aktivnose ukljuiti u cijelo drutvo, znati se oduprijeti ivotnimnedaama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura istilove ivljenja, sa znatieljom usvajati nova znanjapotrebna za prilagoivanje u svim ivotnim situacijama.

Osnovna je zadaa suvremene kole zajedno sa kolskomknjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalimvrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine inavike te osnove informacijske pismenosti i informacijskevjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenjeinformacija. Isticanjem osnovne zadae kolske knjinice,uenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske kole.

Navedeni imbenici omoguit e uenicima da postanusvjesni vlastitih informacijskih i italakih potreba koje eim pomoi u aktivnom ukljuivanju u drutvo znanja.

Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskojknjinici su:

E privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje,E utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi,

knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijatinaviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja,

E razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetineuenika (komunikacijske, informacijske, istrai-vake...),

E osposobiti uenike za koritenje izvora znanja iinformacija u kolskoj knjinici,

E odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motiviratiuenike za izvankolsko itanje,

E upoznati uenike sa svim izvorima informacija inauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica,posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenikai sl. za istraivake i projektne zadae,

E uputiti uenike na knjige kao stalni izvorraznovrsnih znanja (informativnih, umjetnikih,tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim,auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,crte, mapa, tonski i videozapis),

E raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, uslobodnim aktivnostima, te na satovima razrednezajednice,

E upoznati uenike s primarnim i sekundarnimizvorima informacija za potrebe cjeloivotnoguenja,

E pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu, E pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat,

citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebeproblemsko-istraivakoga i projektnog rada,

E pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskihpodataka o knjinoj grai.

Neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u kolskojknjinici strukturiran je po razredima i sadrajima, tezadaama odgojno-obrazovnoga rada.

Od I. do IV. razreda osnovne kole razvijaju se vjetinepisanja i itanja. Prioritet aktivnostima u radu s uenicimau i sa kolskom knjinicom daje se poticanju itanja kaojezinoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjemitalake pismenosti potie se govorno i pisano izraavanjeuenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik,pomae im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanjuetikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svihpredmeta.

U I. razredu uenike treba upoznati sa kolskimknjiniarom i knjininim prostorom, nauiti ihrazlikovati knjinicu od knjiare, upoznati ih s izvorimauenja i znanja i njihovoj svrsi, nauiti ih posuivati, uvatii vraati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga(slikovnica, rjenik, knjiga), razvijati sposobnostpromatranja, zapaanja i slobodnog iznoenja vlastitogamiljenja.

U II. razredu uenik treba znati prepoznati i imenovatidjeje asopise (naslovnica), razlikovati djeji tisak oddnevnoga tiska i asopisa, znati prepoznati rubriku iodrediti je li ga sadraj pouava ili zabavlja (pouno-zabavnilist), razlikovati asopise prema vremenu izlaenja (tjednik,mjesenik), stjecati naviku itanja djejih asopisa.

Od uenika se oekuje da se znaju samostalnoorijentirati u knjinici i pronai eljenu knjigu, da znajukako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjini blok), dasavladaju osnovnu komunikaciju s knjievno-umjetnikimtekstovima na razini prepoznavanja, da doivljavaju knjigukao motivacijsko sredstvo za razliite aktivnosti prianjempria i bajki u knjinici, da naue aktivno sluati, da usvajajunove rijei i bogate rjenik.

U III. razredu uenik treba znati imenovati osobe kojesu vane za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadraj,biljeka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

20


Uenici trebaju svladati samostalno itanje knjievno-umjetnikih tekstova i poznavati aktivnosti knjinice radipoticanja itanja i uporabe knjinice u uenju i kreativnomkoritenju slobodnoga vremena.

U IV. razredu uenici trebaju upoznavati referentnuzbirku (enciklopedija, leksikon, rjenik, pravopis, atlas) i nainenjezine uporabe u svrhu proirivanja znanja, trebaju znatiprepoznati referentnu zbirku na razliitim medijima, teznati pronai, izabrati te primijeniti informaciju. Uenicitrebaju nauiti razlikovati knjievno-umjetnika djela,popularno-znanstvena i strunu literaturu te stjecati navikusluenja znanstveno-popularnim tekstom.

Od V. razreda kolska knjinica uvodi uenike u svijetinformacija pouavajui ih samostalnoj uporabi izvorainformacija i znanja. U procesu pouavanja vano jerazvijati sposobnosti procjene vrijednosti svakeinformacije. U sreditu su pozornosti, dakle, informacija injeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobneodgovornosti pri stjecanju vjetina potrebnih zacjeloivotno uenje.

U V. razredu uenik treba znati uoiti podrujaljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti,zapaziti njihovo grananje, itati tekst iz asopisa srazumijevanjem i znati ga prepriati. Oekivanje je dauenik zna pronai knjigu na polici uz pomo signature,objasniti kataloni opis i pronai knjigu u knjinici uzpomo knjininoga kataloga.

U VI. razredu uenik e razumjeti sustav Univerzalnedecimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificirajupopularno-znanstvena i struna djela te prema njemu znatipronai knjigu u bilo kojoj knjinici, sluiti se katalozima ibibliografijama pri pronalaenju informacija za potrebeproblemsko-istraivake i projektne nastave. Uenik trebasamostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, nainepretraivanja i izvore informacija za rjeavanjeproblemsko-istraivakih zadaa.

U VII. razredu uenik treba znati izabrati i uporabitipodatke iz razliitih asopisa pri oblikovanju informacija,treba znati citirati, pronai citat i uporabiti ga, usvojiticitiranje literature pri izradbi referata i zadaa istraivakogatipa, razumjeti vanost i svrhu pravilnoga citiranja literatureu tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojamautorstva (potovati intelektualno vlasnitvo u uporabi ikreiranju informacija). Uenik treba biti osposobljenpretraivati fondove knjinica putem e-kataloga (on-linekatalozi), znati pronai odgovor na pitanje ima li odreenaknjinica neku jedinicu knjinine grae, koliko ih ima ikoji im je trenutani status, treba samostalno uoiti kojeknjige nekoga autora ima knjinica. Uenik treba znatirazlikovati tiskani i elektroniki asopis.

U VIII. razredu vano je da uenici razumiju sustavpojedinih vrsta knjinica u Republici Hrvatskoj(Nacionalna i sveuilina knjinica, narodna, specijalna ikolska knjinica) i u svijetu; znati samostalno pretraivati

fondove knjinica e-katalogom (on-line katalog i on-lineinformacija) radi pronalaenja jedinica knjine grae iliizvora informacija za samostalnu izradbu uenikoga rada.Oekuje se da uenici steknu znanje o meupredmetnompovezivanju knjinino-informacijskih znanja s drugimpredmetima, da su osposobljeni itati s razumijevanjem iprepriavati vlastitim rijeima, raditi biljeke i pisatisaetak, te primijeniti steena znanja i vjetine ucjeloivotnom uenju.

Realizacija sadraja programa italake pismenostii knjinino-informacijskoga podruja kolskeknjinice

Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadraja vezanih zarad u kolskoj knjinici nije odreen posebnim brojemnastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadrajebit e potrebno vie sati, a neki e se obraditi tijekomjednog sata. Redoslijed sadraja ne upuuje na strogiredoslijed obradbe.

Sadraje treba ostvarivati na naine koji aktivnoukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju i kreativnost.Sadraji programa mogu se izvoditi u kolskoj knjinici,informatikoj uionici, razredu, vienamjenskom ilinekom drugom prostoru u koli ili izvan nje.

Budui da kolska knjinica sve uspjenije usklaujesvoje zadae i ciljeve s nastavnim i izvannastavnimaktivnostima, teme iz programa mogu se ostvaritikorelacijom s bilo kojim podrujem iz kolskogaprograma, jer svaki sadraj moe biti podloga zaostvarivanje ciljeva i zadaa italakoga i informacijskogopismenjivanja.

U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,timski rad uitelja i svih strunih suradnika, meu kojimaje i kolski knjiniar, te korelacijski pristup planiranju iprogramiranju rada, jer se samo meupredmetnimsuodnosom, usporedbom sadraja, pokazivanjem slinosti irazlike unutar odreenoga podruja znanja moe usvojitikvalitetno i primjenjivo znanje.

kolska knjinica je prostor za kulturne i javnedjelatnosti kao to su organiziranje, priprema i provedbakulturnih sadraja - knjievne i filmske tribine, natjecanjau znanju, knjievni susreti, veeri poezije, predstavljanjekolskih novina, knjiga, tematske izlobe, filmskeprojekcije i videoprojekcije.

Program rada u kolskoj knjinici odnosi se i na suradnjus ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecomi mladei u slobodno vrijeme.

21


13. INTERGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRAJI ZAOSNOVNU KOLU

a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJEPlaniranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i

obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedan je odtemeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja.Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose se na uenje ozdravlju i zdravom ivljenju, promociju zdravlja i kulturezdravoga ivljenja svakoga ovjeka.

Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolokih iglobalizacijskih uvjeta ivota nadili su mogunostisamostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kaovrijednosti koja pridonosi kvaliteti ivota pojedinca izajednice.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u kolitimskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih izdravstvenih djelatnika. Opi cilj interdisciplinarnoga radaje promicanje zdravlja i zdravoga naina ivota, usvajanjezdravih ivotnih navika, pravilne prehrane i redovitetjelesne aktivnosti.

Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanjausmjereni su na razumijevanje imbenika higijene iosobnoga ivotnog stila u odgoju i obrazovanju zazdravlje.

Budui da na zdravlje utjeu okolina i ivotne navike,potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuitiroditelje i druge strunjake, odnosno istaknute pojedincekoji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim ivotnimnavikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanjuopih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.

Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizacijidefinira kao fiziko, duevno i socijalno blagostanje, a nesamo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

U radu s uenicima, preventivni odgojno-obrazovniprogram potrebno je temeljiti na viedimenzionalnommodelu zdravlja koji ukljuuje podruja tjelesnoga,emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga iduhovnog zdravlja.

Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravljejest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.Budui da je zdravlje veoma sloena kvaliteta ivljenja,pouavanje o zdravlju i zdravom ivljenju treba doticatisva podruja koja na njega utjeu.

U odgoju i obrazovanju za zdravlje oekivanja suusmjerena na to da uenici razumiju odnos higijene iosobnoga ivotnog stila, ime se razvija odgovornost zavlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uenici razumijuodnos izmeu hrane i zdravlja, moi e donositi odlukekoje e poboljavati njihovo zdravlje i sprjeavati bolesti.

U sigurnoj i poticajnoj sredini kole i roditeljskoga domauenici trebaju nauiti preuzimati odgovornost za vlastitozdravlje, to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravojprehrani, uenje o spolno prenosivim bolestima, ouvanjureprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,uinkovitom suprotstavljanju uivanju sredstava ovisnosti idrugim rizinim ponaanjima.

Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zatiti, zdravstvenojkulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno jeuskladiti s razvojnom dobi uenika, njihovim interesima ipotrebama.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadrajsatova razredne zajednice, koji se odraava na cjelokupniivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskihsastanaka i okosnica zajednikoga druenja, okupljanja,provedbe razliitih humanitarnih i drugih aktivnosti.

Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetnopovezane s konkretnim nastavnim sadrajima i temamakoje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne izdravstvene kulture, razrednike i strune suradnike kojisudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili urealizaciji drugih planiranih programa i projekata.

Uinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazu-mijeva opredjeljenje cijele kole i usklaeno djelovanjesvih imbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitomdjelovanju kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvarujusvi uitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalniradnici, rukovodstvo kole i svi zaposlenici kole u suradnjis roditeljima.

Roditelje je potrebno ukljuiti u odgojno-obrazovni radkole kada dijete krene u kolu. S roditeljima je osobitovano suraivati na promicanju zdrave prehrane,upozoravati na potrebu redovitoga djejega sna i odmora,na vanost kretanja i boravka na svjeem zraku, na najeeprobleme i poremeaje koji se pojavljuju u odreenojrazvojnoj dobi, na specifina ponaanja i problemeodrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizinaponaanja.

Odgojno-obrazovno djelovanje kole i roditeljadopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,ovlatenim vanjskim suradnicima, ustanovama iinstitucijama.

Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesuusvajanja zdravoga naina ivota, posebno s obzirom naprevenciju najznaajnijih zdravstvenih problema, terazvoja pozitivnih stajalita i motiva za zdrav i odgovorannain ivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u kolisu razumijevanje zdravlja, shvaanje vrijednosti zdravlja isposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.

Svjetska i domaa iskustva rada na tom podrujupokazuju kako je vanije i uinkovitije promicati zdravlje,

22


isticati i podupirati i vjebati pozitivne modele ponaanjaradi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i naporeusmjerivati na sprjeavanje bolesti.

Razliite aktivnosti u koli, prmjerice, urednost i istoakolskoga prostora, mogunost odravanja potrebne razineosobne higijene, primjerenost namjetaja i opreme, teestetsko ureenje kole, vani su imbenici u provedbi iostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.

Provoenje programa zdravstvenoga odgoja iobrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni-kacijskih obrazaca koji e pomoi da uenici shvate utjecajzdravlja na kvalitetu ivljenja i donoenje kvalitetnihodluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osimredovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenogaodgoja i obrazovanja korisne su razliite akcije, predavanja,posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranogapromicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiesuradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjetina, gleditai vrijednosti.

Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaanjemdaju uitelji, struni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenicikole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici idrutveno okruenje u najirem smislu, vaan je za razvojsloenih kognitivnih i socijalnih vjetina koji e djeci imladima pomoi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterijezdravoga ponaanja i prihvaanja zdravlja kao istinskevrijednosti.

Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanjapotrebno je trajno usavravanje uitelja, nastavnika istrunih suradnika.

b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI IODRIVI RAZVOJ

Pitanje zatite okolia i odrivoga razvoja strateko jepitanje svake drave. Ono je takoer u sreditu zanimanjameunarodne zajednice te je predmetom brojnihdeklaracija, konvencija i meudravnih sporazuma. Zaostvarivanje odrivoga razvoja, koji podrazumijevagospodarski i drutveni rast i razvoj, uz istodobno ouvanjekvalitete okolia i razumno koritenje prirodnih resursa,obrazovanje ima presudno znaenje. Potrebna je temeljitapromjena stoljeima razvijane kolektivne svijesti oneiscrpnom kapacitetu okolia, koji e pridonijeti inadomjestiti sva naruavanja nastala ljudskim aktivnostima.Novi narataji moraju izgraditi drukiji odnos spramokolia, te razviti sposobnosti i vjetine koje e im pomoiu suoavanju s naslijeenim i novonastalim problemima.

Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojimsadrajima obuhvaa sve to nas okruuje te podrazumijevaprirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarskeaspekte okolia. Budui da se temelji na izgraivanjupozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, esto se govori ounutarnjem okoliu, to se odnosi na potovanje fenomena

ivota, suosjeanje i uvaavanje potreba drugih,zadovoljavanje vlastitih potreba, pri emu se vodi raunada se ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanjapotreba buduih generacija i drugih ivih bia, naizgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,mogunostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnihodnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.

U smislu osposobljavanja mladih ljudi za uloguaktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,razvijanje kritikoga miljenja i vjetina vrjednovanjainformacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanjuproblema, mirnog rjeavanja sukoba i spremnost zaodgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovihkompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuih metoda ioblika rada, koji e u najveoj mjeri aktivirati uenika temu omoguiti iskustveno uenje i uenje otkrivanjem,rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivnosudjelovanje u donoenju odluka.

Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje zaostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli i odrivi razvoj.

Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj iobrazovanje za okoli i odrivi razvoj moe se ostvarivati uizvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskimoblicima rada: integriranom izvankolskom nastavom,danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjem kolskihprojekata za okoli, posebno u suradnji s lokalnomzajednicom, strunim institucijama, udrugama igospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, tesudjelovanjem u razliitim regionalnim, nacionalnim imeunarodnim projektima.

Projekti i programi s temom zatite okolia i odrivogarazvoja, poput meunarodnih programa GLOBE iSEMEP, projekta RKO - kole, nacionalnoga programaMladih uvara prirode i slino, daju tematski i sadrajni okviraktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli, omoguujuumreavanje kola sa slinim interesima te osiguravajumeusobnu potporu i razmjenu iskustava.

Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj predstavljarelevantan sadraj cjeloivotnog uenja. U realizacijuovoga programa poeljno je ukljuivanje roditelja/skrbnika, ali i lokalne zajednice.

c) PROMETNA KULTURAPrometna kultura je dio ope kulture, a odnosi se na

sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanjeu prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole.Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest usprjeavanju i smanjenju broja nesrea u kojima stradavajudjeca i odrasli.

Prometni odgoj poinje ve u roditeljskom domu.Polaskom u prvi razred uenici trebaju pokazatidjelominu samostalnost u cestovnom prometu i prelaskueljeznike pruge ako put do kole vodi preko nje. Zasamostalno kretanje uenika do kole i oko kole odgoj iobrazovanje poinju u koli.

23


U I. razredu od uenika se ne oekuje snalaenje usloenim prometnim situacijama. U niim razredimaosnovne kole djeca su posebno ugroena u prometnojsvakidanjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila,tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.

Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnostsnalaenja, zbog niskoga rasta imaju sueno vidno polje iorijentacija im je znatno oteana na prometnoj ulici. Djecate dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasneprometne situacije, pa im panja esto skree na drugesadraje i to ih posebno ugroava.

Nastavnim programom predvieni su sadraji prometnekulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda idrutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnikakultura u viim razredima osnovne kole. Osim u redovitojnastavi sadraji prometne kulture predvieni su u izbornojnastavi, uz program tehnike kulture.

Uenici mogu, ako to ele, odabrati jedan od izbornihmodula ve od V. razreda. Izborni programi izvode sekontinuirano tijekom cijele kolske godine jedan, odnosnodva kolska sata tjedno, ovisno o programu.

Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijamaklubova mladih tehniara prua velike mogunosti zaodgojno-obrazovno djelovanje u podruju prometnekulture i preporuuje se njihovo osnivanje gdje godpostoje mogunosti za njihov rad.

Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnojkulturi uenika korisne su i povremene akcije u suradnji sprometnom policijom i predstavnicima hrvatskiheljeznica.

Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanjauenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja uvjetinama kao to su vonja bicikla, uklanjanje kvarova nabiciklu, natjecanja u vonji biciklom na prometnompoligonu.

Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovoris roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomo filmovaroditelji mogu pomoi uiteljima u prevenciji stradavanjadjece u prometnim nezgodama.

Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniitisamo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilanprometni odgoj i obrazovanje ukljuuje uvjebavanjeponaanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranojprometnoj situaciji.

Primjer odraslih u pouavanju prometne kulture jepresudan. Dobri primjeri vrijede vie od zapovijedi izabrana.

d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKAPRAVA I DEMOKRATSKO GRAANSTVO

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratskograanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade RepublikeHrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programaodgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.

U njemu su ujedinjena dosadanja iskustva steenaprovoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naemsustavu i iskustva drugih zemalja.

Program obuhvaa:E odgoj za ljudska prava,E odgoj za demokratsko graanstvo,E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,E odgoj za mir i nenasilno rjeavanje sukoba, E odgoj za odrivi razvoj,E odgoj za sprjeavanje predrasuda i diskriminacije,E istraivanje humanitarnog prava i sl.

Ovaj program moe se ostvarivati na nekoliko naina:E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre

programske teme koje su bliske temama ljudskihprava,

E kao izborni predmet,E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,E kroz izvankolske aktivnosti,E sustavno kroz cjelokupni kolski plan i program.

Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj jeprogramski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podrujurazredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.razreda izraena su dva posebna programa: program odgojai obrazovanja za ljudska prava i program graanskogodgoja.

Poeljno je da svi uitelji budu upueni na programodgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgojakako bi uinkovitije koristili metodu integracije ikorelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadraja.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratskograanstvo omoguuje primjenu aktivnih metoda uenja ipouavanja: projektno uenje, suradniko uenje, uenje uparu, igranje uloga, simulacije, rjeavanje problema,socijalno uenje koritenjem informacijskih ikomunikacijskih tehnologija i dr.

24


UVODHrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga

obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezanasa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavnakomunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet jezastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaa etiripredmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezinoizraavanje i medijsku kulturu. Prema naeluunutarpredmetnoga povezivanja zadae i sadraji svihpredmetnih sastavnica meusobno se proimaju inadopunjuju, a prema naelu meupredmetnogapovezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnimpodrujima.

CILJTemeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti

uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguujeovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta iukljuivanje u cjeloivotno uenje.

Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezikaukljuuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi:

E razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti prigovornoj i pisanoj uporabi jezika u svimfunkcionalnim stilovima;

E razvoju literarnih sposobnosti, itateljskih interesa ikulture;

E stvaranju zanimanja i potrebe za sadrajima medijskekulture; osvjeivanju vanosti znanja hrvatskogajezika;

E razvijanju potovanja prema jeziku hrvatskoganaroda, njegovoj knjievnosti i kulturi.

Nastava hrvatskoga jezika omoguuje uenicimastjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, stajalita, vrijednostii navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju iomoguuje im aktivno sudjelovanje u drutvu. S obziromna sloenu stru

Nastavni Plan i Program Za Osnovnu

Documents

Transcript of Nastavni Plan i Program Za Osnovnu