Nastavni za osnovnu πkoluos-vbecica-os.skole.hr/.../1373/attachment/NPP_Matematika_za_OS.pdf ·...

Nastavni plan i program

za osnovnu !kolu

Republika HrvatskaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i !porta

Nastavni plan i program za osnovnu !kolu

Nakladnik:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i !porta

Za nakladnika:prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

Tekst uredili:doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.

Lektor:Tomislav Ladan, prof.

Recenzenti:prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica Ba!iÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ, doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka

Naslovnica:Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL

GrafiËka priprema:SAND, Zagreb

Tisak:GIPA, Zagreb

Naklada: 10.000

Zagreb, kolovoz 2006.

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i !portaTrg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490E-mail: [email protected] URL: http://www.mzos.hr

ISBN 953-6569-25-6

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËili!na knjiænica - Zagreb

UDK 371.214(497.5)

NASTAVNI plan i program za osnovnu !kolu /<tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>.- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i!porta, 2006.

ISBN 953-6569-25-6

I. Nastavni planovi -- Osnovno !kolstvo -- Hrvatska

300731027

Nastavni plan i program

za osnovnu !kolu

Zagreb, 2006.

Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU ....................................................................... 8

1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8

2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu !kolu................................................................................. 9

3. Ciljevi i zadaÊe odgoja i obrazovanja u osnovnoj !koli ................................................................................... 10

4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11

5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12

6. Odgojno-obrazovni, !kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13

7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada............................... 13

8. Rad s darovitim uËenicima ................................................................................................................................. 14

9. Rad s uËenicima s posebnim potrebama............................................................................................................ 15

10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj !koli .............................................................................. 16

11. Odgojno-obrazovna djelatnost struËnih suradnika u osnovnoj !koli .............................................................. 17

12. ©kolska knjiænica................................................................................................................................................... 19

13. Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu !kolu.............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK...................................................................................................................................................... 25

LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51

GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66

STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79

ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81

NJEMA»KI JEZIK.................................................................................................................................................... 117

FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156

TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194

KLASI»NI JEZICI .................................................................................................................................................... 224

LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224

GR»KI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232

MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238

PRIRODA I DRU©TVO....................................................................................................................................... 253

PRIRODA................................................................................................................................................................... 261

BIOLOGIJA................................................................................................................................................................. 266

KEMIJA......................................................................................................................................................................... 272

FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279

POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284

GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292

TEHNI»KA KULTURA ....................................................................................................................................... 304

INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321

KATOLI»KI VJERONAUK................................................................................................................................. 336

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU............ 365

SADRÆAJ

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu !kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u !koli - uËitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiæniËara te mentora, savjetnika i sveuËili!nihnastavnika na pobolj!anju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj !koli. Pobolj!anje je usmjerenona rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja,predmetno i me"upredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteæenuraspodjelu po razredima, preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinamauËenika.

Uno!enje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojno-obrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvi!e kvalitete rada osnovno!kolskoga sustavaodgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je novpristup pouËavanja u osnovnoj !koli, usmjeren na uËenika umjesto na sadræaj, ostvareno je primjerenijeumijeÊe pouËavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaËenost s pred!kolskom, srednjo!kolskom ivisoko!kolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.

Kako bi se dobile odre"enije, jasnije i Ëvr!Êe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja iobrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i !porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvojasustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jo!dva znaËajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu !kolu2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊinacionalne ispite me"u uËenicima prvih razreda gimnazija. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenamasustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicamakoje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odre"ivanje prioritetnih promjena o kojima Êe!kole i svi zainteresirani biti obavije!teni i sustavno ukljuËeni u daljnja pobolj!anja obveznog odgoja iobrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Okvir promjena u osnovnoj !koli za prosvjetnu i !iru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu krozHrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu !kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoganacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika zapromi!ljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u !koli.

Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnihpodruËja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuËili!nim profesorima i drugima kojisu predano radili na pobolj!anju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj !koli.

Nova hrvatska !kola dopu!ta, omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvarenajvi!a postignuÊa svoga poziva, kako u podruËju sveukupnoga !kolskog æivota, tako i u prihvaÊanju provedbeovoga nastavnog plana i programa kao !kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja pobolj!anja.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

MINISTAR

1. UVOD

SaæetakU uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu !kolu iznesene su odgojno-obrazovnevrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnimpromjenama, prikazani su vidovi i oblici !kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uËenicima i s uËenicima ste!koÊama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada, odgojno-obrazovna djelatnost nositelja !kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika!kolskoga i nastavnog rada, te oËekivanja glede njihove uloge u promi!ljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupnopobolj!anje odgojno-obrazovnoga rada u !koli i izvan !kole. Obja!njena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela!kole.

Nastavni plan i program za osnovnu !kolu (temeljem Ël. 22. Zakona o osnovnom !kolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadræajno donosi:

1. NASTAVNE PLANOVE, i to

E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godi!njem broju sati, teukupnom tjednom i godi!njem broju sati

E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godi!njem broju satiE plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika

2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,zadaÊama, odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi(odgojno-obrazovna postignuÊa)

E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnimsadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)

E posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnimsadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)

Nastavni plan i program nove hrvatske !kole pretpostavlja provo"enje posebnih programa kao integrativnih sadræaja.Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.

Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoganastavnoga i !kolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.Izvo"enje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmogarazreda osnovne !kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom2005./2006. godine u 49 osnovnih !kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvo"enja HNOS-apovjereni su znanstvenicima Instituta dru!tvenih znanosti #Ivo Pilar«. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija.Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe tako"er jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj !koli, odnosnoputokaz za provo"enje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut dru!tvenih znanosti #Ivo Pilar«, 2006.

Na temelju Ëlanka 24. Zakona o osnovnom !kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i !porta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU

o nastavnom planu i programu za osnovnu !kolu

I.Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu !kolu u Republici Hrvatskoj.

Nastavni plan i program za osnovnu !kolu primjenjuje se od !kolske godine 2006./2007.

Dosada!nji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnomvjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne !kole.

II.Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I. sastavni je dio ove odluke.

III.

S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu!kolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehniËke kulture i izbornenastave informatike iz toËke I., stavak 3 ove odluke.

IV.Ova odluka stupa na snagu s danom dono!enja i objavit Êe se u Narodnim novinama.

KLASA: 602-02/06-05/00041URBROJ: 533-10-06-1Zagreb, 3. kolovoza 2006.

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

3. CILJEVI I ZADA"E ODGOJA IOBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI

Osnovna !kola predstavlja obveznu razinu odgoja iobrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja!irokog opÊeg odgoja i obrazovanja. S opÊim odgojem iobrazovanjem uËenici dobivaju temeljna znanja potrebnaËovjeku za æivot, otvara im se moguÊnost daljnjega!kolovanja, postiæe se jednakost odgojno-obrazovnihmoguÊnosti, a s obvezom polaæenja osnovne !kolesprjeËava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje idru!tveno marginaliziranje.

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se napouËavanje uËenika onim znanjima i na razvijanje onihkompetencija koje Êe im biti potrebne za obna!anjerazliËitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smisluusvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebinije dostatno Ëovjeku za æivot, pa opÊe obrazovanjepodrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naËinapouËavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji sutemelj za razvijanje intelektualnih, dru!tvenih, estetskih,stvaralaËkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,praktiËnih vje!tina i odlika osobnosti, kontinuiranoprilago"enih razvojnoj dobi uËenika i primjerenihuËenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima.

UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanjesvijeta u kojemu æive, razumijevanje pro!losti i sada!njostiu svijetu prirode i dru!tva, Ëovjekovom odnosu premaprirodi i dru!tvu, ljudskom stvarala!tvu, materijalnim iduhovnim vrjednotama, te me"uljudskim odnosima.

Funkcija i uloga !kole znaËajno je promijenjena i nemoæe se reducirati na dru!tveno-kulturnu reprodukciju.Dru!tveno-politiËke, gospodarske, radno-tehnolo!ke,informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada isve dinamiËniji razvoj znanosti, nameÊu !koli zahtjev zauspostavljanjem nove kulture pouËavanja i uËenja, koja Êepridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih zacjeloæivotno uËenje. Od !kole se oËekuje da uËenike nauËiuËiti.

Opredijeljenost za europski suæivot znaËi prihvaÊanjenovih dru!tveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda usvim æivotnim podruËjima, ali istodobno Ëuvanje vlastitihkulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiËku dimenzijupotrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. Zato je razvoj stavova,mi!ljenja, motivacije i volje sastavni dio pouËavanja iuËenja u osnovnoj !koli. Osobne i dru!tvene vrijednostiispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. UËenike valja pouËitidru!tveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od!kole se oËekuje promi!ljanje o vrijednostima idugoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanjeu skladu sa zajedniËki usugla!enim dru!tveno-kulturnimvrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanjedru!tva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politikausmjerena je na stvarala!tvo, inovativnost, kompetitivnost,osposobljenost za usavr!avanje, te potrebu cjeloæivotnogobrazovanja.2 Njima treba teæiti na svim razinamaformalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj iobrazovanje Ëine njihov temelj.

Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj !koli su:E osigurati sustavan naËin uËenja o svijetu, prirodi,

dru!tvu, ljudskim dostignuÊima, o drugima i sebi, E poticati i kontinuirano unaprje"ivati intelektualni,

tjelesni, estetski, dru!tveni, moralni, duhovni razvojuËenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima,

E stvoriti moguÊnosti da svako dijete uËi i budeuspje!no,

E osposobiti uËenike za uËenje, nauËiti ih kako uËitii pomoÊi im u uËenju,

E pripremiti uËenike za moguÊnosti i isku!enja kojaih Ëekaju u æivotu,

E pouËiti uËenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka.

Suvremeno dru!tveno-kulturno okruæenje pretpostavljaodgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarneosobe, osobe stvaralaËkoga duha, s dubokim osjeÊajem za oËuvanjenacionalne i kulturne ba!tine, te po!tivanje vrijednosti drugihkultura i naroda.

S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-obrazovni rad u osnovnoj !koli valja usmjeriti na cjelovitirazvoj uËenika imajuÊi u vidu dru!tvene, politiËke,gospodarske, informacijsko-tehnolo!ke, globalizacijske idruge promjene.

Promjene !kolskoga pouËavanja/uËenja posebice suusmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojnodjelovanje. U tom smislu uËenike valja pouËiti o i osposobitiza æivljenje prema:

E najsuvremenijim spoznajama iz jeziËnoga,matematiËkoga, prirodoslovnoga, dru!tvenoga,tehnolo!koga, informacijsko-komunikacijskoga,umjetniËkoga, zdravstveno-tjelesnog podruËja ipodruËja opÊe kulture i religije,

E zahtjevima promjenjivoga svijeta, !to iziskujevisoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnostiapstraktnoga mi!ljenja, sposobnosti samostalnogauËenja i samostalnoga rje!avanja problema, trajnorazvijena intelektualna Ëuvstva, te sposobnosti zaostvarivanja humanih me"uljudskih odnosa,

E vrijednostima znanja i uËenja kao individualnoga idru!tvenog dobra,

E individualnim i kolektivnim pravima iodgovornostima,

E gra"anskom moralu, opÊim kulturnim icivilizacijskim vrijednostima koje izviru iznacionalne i europske tradicije,

10

2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i !porta, 2005., str. 11.


E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,E sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja,E slobodi moralnoga rasu"ivanja te slobodi mi!ljenja,

svijesti i savijestiE naËelima po!tivanja razliËitosti i interkulturalnog

razumijevanja.

Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju iobrazovanju u osnovnoj !koli su: samostalnost,inicijativnost, istraæivaËki duh, stvaralaËki interes,komunikativnost, po!tenje, pravednost, samopouzdanje,po!tivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija irazumijevanje, samostalno i kritiËko mi!ljenje,miroljubivost, odgovornost, osjeÊaj za jednakovrijednost ijednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniËki duh tesamosvjesnost.

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO-OBRAZOVNOGA I NASTAVNOGRADA PREMA HNOS-u

Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnui nastavnu djelatnost u !koli odnosi se na usmjerenostpouËavanja na uËenika. Ona podrazumijeva:

E prilago"ivanje nastavnih oblika, metoda i sredstavarada pojedinaËnim potrebama uËenika, kako bi seosigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoguËenika,

E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda isredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svihpodruËja uËenikove osobnosti,

E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu spostavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnimciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uËenjaodre"enoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasnauËitelju, uËenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,

E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednogaiskustva,

E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih#pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju,

E planiranje i pripremu !kolskoga i nastavnog radaprema sposobnostima uËenika, stvarajuÊi razlikovnesadræaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalnoustrojstvo i tempo nastave,

E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvo"enjenjemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja, kojiÊe omoguÊiti aktivno, samostalno uËenje ipraktiËno djelovanje uËenika,

E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnihsredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje,samostalno istraæivanje, zakljuËivanje, znatiæelju teuËenje kako uËiti,

E stvaranje ugodnoga razrednoga i !kolskog ozraËjakoje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika zauËenje,

E stvaranje !kolskoga i razrednog ozraËja koje setemelji na me"usobnom po!tivanju, iskrenosti,razumijevanju i solidarnosti,

E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe,upuÊivanje u tehnike uspje!nog uËenja i sustavnopraÊenje izradbe domaÊih zadaÊa,

E identificiranje i praÊenje darovitih uËenika iuËenika s te!koÊama u uËenju,

E pruæanje pomoÊi uËenicima s te!koÊama u razvojui senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe,pomoÊ i suradnju,

E poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanjenjihovoga stvarala!tva

E sustavno ocjenjivanje uËenika, primjenjivanjerazliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridræavanje standardaocjenjivanja i redovito, razloæno izvje!Êivanje ouËenikovom napretku o uËenju i razvoju,

E redovito praÊenje te pravodobno, jasno i razvidno,uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika skonstruktivnim povratnim informacijama ouËenikovom napredovanju, razvoju i pona!anju, nanaËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumijupotrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja inaËin daljnjega razvoja i pobolj!anja,

E uvo"enje i praÊenje samovrjednovanja uËenika ime"usobnoga vrjednovanja uËenika u razredu,

E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnihciljeva, naËina njihova postizanja i ishodanastavnoga rada te rada i rezultata uËenika,

E redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima uobliku rasprava o povezanosti i postojanostiodgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojno-obrazovnim podruËjima i/ili predmetima, razmjenemi!ljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja,moguÊnosti organizacije i dr., te poticanjeprofesionalnoga entuzijazma,

E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislujasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanjaciljeva odgoja i obrazovanja u !koli, odnosno unastavi svakoga pojedinog predmeta,

E razumljivu komunikaciju, dogovorena naËela radau !koli, naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe, izahtijevanje dosljednosti u njihovu provo"enju,

E djelotvornu iskori!tenost vremena na nastavnomsatu i u !koli.

11


12

NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODI©NJE) PO RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

OBVEZNI PREDMETI

1. HRVATSKI JEZIK (175) 55 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)

2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

5. MATEMATIKA (140) 44 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)

6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)

7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)

8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)

9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)

10. PRIRODA I DRU©TVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)

11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

13. TEHNI»KA KULTURA (35) 11 (35) 1 (35) 1 (35)

14. TJELESNA IZDRAVSTVENA KULTURA 3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO OBVEZNIPREDMETI (REDOVITANASTAVA)

18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)

IZBORNI PREDMETI

15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

17. OSTALI IZBORNIPREDMETI 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

UKUPNO IZBORNIPREDMETI (IZBORNANASTAVA)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASI»NIH JEZIKA

18. LATINSKI JEZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

19. GR»KI JEZIK 3 (105) 3 (105)

UKUPNO POSEBNIPROGRAMI

3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210)

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

20. DOPUNSKA NASTAVAI DODATNI RAD

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

1+1(35+35)

21. IZVANNASTAVNEDJELATNOSTI 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA


6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, ©KOLSKI INASTAVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj !koli ostvaruje seredovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnimradom s uËenicima.

Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuËivanjedjece starosne dobi od !est do petnaest godina u odgojno-obrazovni rad osnovne !kole, koji se u pravilu organizirakao razredna nastava za uËenike od I. do IV. razreda i kaopredmetna nastava za uËenike od V. do VIII. razreda.Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednogodjela koji se formira od uËenika istoga razreda. IzuzetakËine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati zasve uËenike od I. do IV. razreda ili za uËenike od V. doVIII. razreda u planinskim i otoËkim !kolama.

Izborna nastava odnosi se na uËenikov osobni izborodre"enoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnihpredmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja u!koli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavnipredmet u !kolskoj godini u kojoj se uËenik za njegaopredijelio. O uËenikovom izboru i obveznosti poha"anjaizborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.Svrha organiziranja izborne nastave je omoguÊivanjeslobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,pro!irivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onomodgojno-obrazovnom podruËju za koje uËenik pokazujeposebne sklonosti i pojaËan interes.

Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovniprogram koji se odnosi na uËenika i/ili skupinu uËenikakoji ne prate redoviti nastavni program s oËekivanomrazinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organiziraoblik pomoÊi u uËenju i nadokna"ivanju znanja, stjecanjusposobnosti i vje!tina iz odre"enih nastavnih podruËja ilivi!e nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnogpredmeta. Dopunski rad se moæe organizirati za svenastavne predmete izuzev!i likovnu, glazbenu, tehniËku itjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastavesluæi i kao posebna pomoÊ djeci gra"ana RepublikeHrvatske koji se vraÊaju iz inozemstva. Dopunski rad setada organizira radi bræega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede razliËitih !kolskih sustava,uspje!nijega prilago"avanja novom !kolskom okruæenju, tekao efikasan naËin prevladavanja jeziËnih prepreka usluæenju materinjim jezikom.

Dodatni rad oblik je rada u !koli koji se organizira zadarovite uËenike.

Razina odgojno-obrazovne !kolske i nastavneuËinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, i oblicima nastavnogarada, nego i o stupnju osposobljenosti uËitelja za primjenunajadekvatnijih oblika, metoda i sredstava !kolskoga,nastavnoga i izvan!kolskog rada.

UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicimanastavnoga i !kolskog rada, te svim vidovima odgoja iobrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom

radu s uËenicima. Iako se izbor odre"enoga odgojno-obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnimmoguÊnostima !kole, Ëesto je zadræavanje tradicionalnihoblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.PreporuËuje se vi!e timskoga promi!ljanja i uno!enjapromjena koje Êe poveÊati kvalitetu nastavnoga i !kolskograda.

7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,METODE I SREDSTVAIZVANNASTAVNOGA IIZVANU»IONI»KOG RADA

Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj !kolipodrazumijevaju uËiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvarala!tvo, a istodobno iuspje!an poticaj za angaæiranje uËenika za rad izvanredovite nastave.

Izvannastavne aktivnosti obiËno su povezane sodre"enim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarnenaravi. NaËini i metode realizacije izvannastavnihaktivnosti preteæito su radioniËkoga, projektnoga, skupno-istraæivaËkoga, samoistraæivaËkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnihdidaktiËko-metodiËkih pristupa.

Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uËenike -uËenike prosjeËnih sposobnosti, darovite uËenike, uËenikekoji zaostaju za oËekivanom razinom uËenja i uËenike sposebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnihaktivnosti pretpostavlja samostalnu uËeniËku odluku oukljuËivanju, !to odraæava i njihovo htijenje za veÊimuspjehom, a pokazuje i veÊu motivaciju za uËenjem uslobodnijim okruæenjima pouËavanja/uËenja.

Sadræaji i podruËja ostvarenja izvannastavnih aktivnostiveoma su raznolika. To su:

E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,likovne radionice, organiziranje !kolskog radija i!kolskih novina, projekti - umjetniËki stilovi irazdoblja (odjeÊa, komunikacija, obrasci pona!anja,prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanjetrajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniËkoj glazbi iostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,

E prirodoslovno-matematiËko podruËje, kojeomoguÊuje iskustveno uËenje i razmatranje odnosa,primjerice, Ëovjek i biljke, Ëovjek i æivotinje,pokusi iz kemije, kemija u okoli!u, kemija usvakodnevnom æivotu, meteorologija, istraæivanjeuzroka i posljedica prirodnih nepogoda,kartografija, genetika, astronomija i sl.,

E !portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruËje koje seodnosi na stjecanje !portskih vje!tina i sposobnosti(nogomet, ko!arka, odbojka, !ah...), uËenjedru!tvenih plesova, folklora, ovladavanjevje!tinama i sposobnostima korektivne gimnastike,vjeæbama relaksacije i dr.,

13


E njegovanje nacionalne i kulturne ba!tine, koje seodnose na izradbu i realizaciju projekata oistraæivanju zaviËaja, etnologije, turistiËke kulture isl.,

E oËuvanje prirode i okoli!a te zdravoga naËina æivota- istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoli!a,uËenje o oËuvanju okoli!a, stjecanje kultureæivljenja u zdravom okoli!u za zdrav okoli!,

E dru!tveno-humanistiËki projekti i radionice(gra"anski odgoj i obrazovanje, prava djece iljudska prava),

E uËeniËko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,domaÊinstvo, pËelarstvo, osnovne tehnikekukiËanja, vezenja, pletenja, ure"enje !kolskihvrtova i sl.,

E tehniËko stvarala!tvo (tehniËke inovacije, tehnikemodeliranja i gra"enja, maketarstvo, i dr.).

Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËinsprjeËavanja dru!tveno neprihvatljivoga pona!anja, aiznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika isamostalno-istraæivaËko uËenje.

IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave kojipodrazumijeva ostvarivanje planiranih programskihsadræaja izvan !kole. U izvanuËioniËku nastavu spadaju:izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazali!ta, galerije i drugeustanove, terenska nastava, !kola u prirodi i drugi sliËniorganizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan !kole. CiljizvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem uneposrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojemu se uËenicisusreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji unjoj æive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan !kolepotiËe radost otkrivanja, istraæivanja i stvaranja, pogodan jeza timski rad, utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutarodgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualnaËuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditiraËuna o interesima, moguÊnostima i sposobnostimauËenika. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnostinterdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitihnastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jestlak!e i bræe uËenje. Vaæno je temeljito planiranje aktivnostiizvan uËionice, s jasno osmi!ljenim ciljevima i zadaÊama,sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. NajËe!Êioblici izvanuËioniËke nastave su !kolski izleti, !kolskeekskurzije te program poznat kao #!kola u prirodi«. Plan iprogram ovih aktivnosti utvr"uje se godi!njim planom iprogramom rada !kole.

©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËkiodlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je !kola iliizvan njega, a koji organizira i izvodi !kola u svrhuispunjavanja odre"enih odgojno-obrazovnih ciljeva izadaÊa.

©kolska ekskurzija je vi!ednevno putovanje radiposjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, !portskim itehniËkim odredi!tima izvan sjedi!ta !kole, u skladu sodre"enim ciljevima i zadaÊama !kole. ©kolske ekskurzijemogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duæan

upoznati roditelje s planom i programom izleta iliekskurzije prije poËetka provedbe.

©kola u prirodi je oblik nastave koji se organiziravi!ednevno na posebno odabranom prirodnom odredi!tu sodgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostoraza pouËavanje i uËenje. Program ©kola u prirodi temelji sena godi!njem nastavnom planu i programu osnovne !kole.

8. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA

Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima ipostignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenjaotkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranjumoguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ilivi!e podruËja. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenurazrednu situaciju u kojoj su se sadræaji, metode i oblicirada prilago"avali prosjeËnoj veÊini u razredu. UoËavanjedarovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitostiizradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obvezauËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj !koli.

Dva najËe!Êa pristupa koja se koriste za potrebe darovitihuËenika u osnovnoj !koli su:

E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenogaodgojno-obrazovnog programa i

E akceleracija programa.Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga

odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika iliskupinu darovitih uËenika pretpostavlja:

E identificiranje darovitoga uËenika, odnosnodijagnosticiranje darovitosti

E izradbu programa rada za jednog ili skupinudarovitih uËenika,

E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratitinjegov/njihov rad,

E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,nastavna sredstva, literatura, oblici pouËavanja,odnosno uËenja),

E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa.

MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitogauËenika ili uËenike su raznovrsne. Program se moæeodnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje, a pristupsadræaju je dublji, individualno vo"en, Ëesto povezan sdrugim podruËjima, interaktivan, a moæe biti podvodstvom mentora izvan !kole (primjerice, znanstvenika,umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaÊenog programadaroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i!kolskog okruæenja, nego individualno rade na zadacima iliprojektima uz struËno vo"enje. Vaæno je voditi raËuna oindividualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitoguËenika, a napose o njihovoj motivaciji.

Akceleracija je oblik nastave kojim se uËenikuomoguÊuje zavr!avanje osnovne !kole u vremenu kraÊemod propisanog. Odnosi se na one uËenike koji se istiËuizvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno-

14


obrazovnim predmetima. Takvim uËenicima se pruæamoguÊnost svladavanja nastavnih programa iz dva razredatijekom jedne !kolske godine. Akceleracija moæe bitidjelomiËna - kada daroviti uËenik provodi u vi!em razredusamo dio !kolskoga dana, slu!ajuÊi jedan ili vi!e predmeta,i potpuna - kada uËenik u jednoj !kolskoj godini zavr!avadva razreda.

Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naËin ostvarenjapotreba darovitoga uËenika. Darovita se djeca istiËuodre"enim natprosjeËnim sposobnostima, !to je za uËiteljazahtjevnije u didaktiËko-metodiËkom pristupu. Vaæno jepritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalnezrelosti darovitoga uËenika prije dono!enja odluke oprimjeni akceleracije.

Dodatnim radom Ëesto se potiËe ukljuËivanje uËenika zasudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.

Hrvatski !kolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada sdarovitim uËenicima, a to je omoguÊivanje ukljuËivanja uposebne povremene odgojno-obrazovne programe koji seorganiziraju za skupinu darovite djece unutar same !kole,ili programe kojima se organizira poseban razred zadarovite uËenike, a postoje i posebne !kole - glazbene,baletne, likovne, i sliËni programi koji se povremenoorganiziraju kao tzv. ljetne !kole, subotnje !kole, programispecijalizacija i sl.

9. RAD S U»ENICIMA S POSEBNIMPOTREBAMA

Suvremena hrvatska !kola omoguÊuje i potiËeintegraciju uËenika s lakim te!koÊama u razvoju u redoviti!kolski sustav, !to ovisi o stupnju te!koÊe i procjeniposebne odgojno-obrazovne podr!ke koju uËenici ste!koÊama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima kojepruæa !kola i omoguÊuje lokalna zajednica.

Prema novim terminologijskim odre"enjima uËenici ste!koÊama u razvoju kategoriziraju se u uËenike sposebnim potrebama, jer njihova integracija u redovitiosnovno!kolski sustav podrazumijeva prakticiranjeposebnih sadræaja, naËina, metoda rada i vrjednovanjapostignuÊa.

UËenici s lakim te!koÊama u razvoju u pravilu seukljuËuju u redovite razredne odjele, te svladavajuredovite nastavne programe uz individualizirane naËinerada s obzirom na struËnu procjenu posebnoga odgojno-obrazovnog djelovanja, o kojemu mi!ljenje i prosudbudonosi poseban tim struËnjaka.

Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne !koleomoguÊuje dva vida integracije djece s te!koÊama urazvoju:

a) potpunu integraciju, ib) djelomiËnu integraciju.

Potpuna integracija podrazumijeva ukljuËenostuËenika s te!koÊama u razvoju u razredni odjel, izradbu iprimjenu posebno prilago"enih programa za uËenika ste!koÊom ili te!koÊama u razvoju, koje kreira uËitelj usuradnji s defektologom i drugim struËnim suradnicima. Sposebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.

NajveÊi broj uËenika s posebnim obrazovnim potrebamapotpuno je integriran u redovne razredne odjele i to nanaËin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvi!e triuËenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom obroju uËenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu uosnovnoj !koli (NN, 74/99.) utvr"eno je da razredni odjel ukoji je ukljuËen jedan uËenik s te!koÊama u razvoju, moæeimati najvi!e 28 uËenika, s dva uËenika s te!koÊama urazvoju razredni odjel moæe imati najvi!e 26 uËenika, a stri uËenika s te!koÊama u razvoju razredni odjel moæeimati najvi!e 24 uËenika.

Pravilnikom o osnovno!kolskom odgoju i obrazovanju uËenikas te!koÊama u razvoju (NN, 23/91.) utvr"eni su primjerenioblici !kolovanja uËenika s posebnim obrazovnimpotrebama.

Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim o!teÊenjima(vida, sluha, tjelesnih o!teÊenja) koji su potpuno integriraniu redovite razredne odjele organizira se produæeni struËnipostupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave.

DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuËenostuËenika s te!koÊama u razvoju, najËe!Êe s lakommentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednomodjelu sa skupinom uËenika koji rade prema Nastavnomplanu i programu za osnovnu !kolu, a dio programa svladavajuprema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu zauËenike s te!koÊama u razvoju, kojega realizira defektolog uposebnom razrednom odjelu.

UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnihte!koÊa u razvoju !koluju se u sustavu djelomiËneintegracije u posebnim razrednim odjelima u kojimasvladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika, matematikei prirode i dru!tva, dok nastavne sadræaje likovne iglazbene kulture te tehniËke i tjelesne i zdravstvenekulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,uglavnom po prilago"enom programu.

U odgojno-obrazovnom radu s uËenicima s te!koÊama urazvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebeuËenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga inastavnog rada, te osiguravanje dodatne podr!keprimjenom rehabilitacijskih programa, ukljuËivanjemosposobljenih asistenata u nastavi i dr.

15


Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao iNacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. -2012. predvi"aju niz mjera u podruËju odgojno-obrazovne integracije djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje iusavr!avanje uËitelja, me"uresornu suradnja i suradnja scivilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova iprograma, mobilne sluæbe podr!ke i dr.

Sustavnim struËnim usavr!avanjem uËitelja i struËnihsuradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti zarad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnimpotrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izboranajprikladnijih pedago!ko-psiholo!kih i didaktiËko-metodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanjanapredovanja i uspje!nosti.

Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga radas uËenicima s te!koÊama u razvoju i njihovoj integraciji uredoviti nastavni rad u !koli ukljuËuje intenzivnu suradnjuuËitelja, ostalih uËenika, struËnih suradnika, ravnatelja,roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji, lokalne zajednice,udruga.

U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitomsustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj !koli teæi!te sestavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih inastavnih programa. Posebno izra"en programpretpostavlja individualizirani rad, praÊenje i vrjednovanjeuËenikova napredovanja, savjetovanje sa struËnimsuradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.

Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnogprograma temelji se na procjeni sposobnosti, interesa ipotreba uËenika, te procjeni podruËja koja treba razvijatikod uËenika s posebnim potrebama.

Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalnaprocjena, odre"ivanje nastavnih predmeta i sadræaja, razineusvajanja sadræaja, vremenske dimenzije (kratkoroËni idugoroËni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka,sredstava i pomagala, praÊenje i ocjenjivanje postignuÊauËenika. PreporuËuje se Ëe!Êe praÊenje uspje!nostiprograma zbog eventualne potrebe mijenjanja ilidora"ivanja programa.

Ukoliko !kola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi suËenicima s te!koÊama u razvoju, ona je duæna osiguratiprimjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporusuradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovla!teniminstitucijama. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenikaulaæu se u mapu uËenika.

Na kraju svake !kolske godine struËni tim i uËitelji !koleduæni su izraditi pisano izvje!Êe o postignuÊima, kao ipreporuke za daljnji rad.

Individualizirani odgojno-obrazovni programi izra"ujuse za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebamatemeljem Rje!enja Ureda dræavne uprave i OdlukeuËiteljskog vijeÊa !kole.

Nova hrvatska !kola predvi"a moguÊnost uvo"enjanovih, alternativnih oblika rada s uËenicima s te!koÊama urazvoju, koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove iprograme, a mogu se provoditi kao izvannastavne iliizvan!kolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.#bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskihaktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vi!e kognitivnerazine, a za uËenike s te!koÊama u razvoju predstavljajute!ko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Ovaj oblik rada jeposebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece uspecijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliskesredine kada to nije nuæno. Blok satovi olak!avajuorganizaciju #bonus nastave«.

Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadræaje, planira !kolau suradnji s roditeljima, uËenikom i struËnim suradnicima,a oni ovise o inicijativnosti, domi!ljatosti i moguÊnostineposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNEDJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI

Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u !koli su:ravnatelj, uËitelji i struËni suradnici.

Ravnatelj je ovla!tena i odgovorna osoba zafunkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u!koli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedago!kojdjelatnosti !kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja jestvaranje ozraËja za promjene, povezivanje s kolektivom,poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rje!avanjaproblema, stvarati suradniËko ozraËje, pokazati jasnonamjere, ciljeve i zadaÊe !kole, istaknuti doprinose izasluge Ëlanova kolektiva, ukljuËiti lokalnu zajednicu u radi æivot !kole, jasno iskazivati prioritete !kole, sura"ivati sËlanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo izahvalnosti s drugima, nagra"ivati napore uËitelja iuËenika, nazoËiti proslavama, provoditi vrjednovanje isamovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje isamovrjednovanje rada uËitelja.

UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnojnastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. Oniostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uËenicimas posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuËioniËkimaktivnostima.

Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na vo"enjepovjerenoga razrednog odjela te komunikacijskoposredovanje izme"u neposrednih i posrednih sudionikaodgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uËenika,uËitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj iodgojitelj odre"ene skupine uËenika koja Ëini razrednoodjeljenje. On je osoba koja upuÊuje uËenike u !kolski inastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaæe im,potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva me"u uËenicima teih pouËava zajedniËkom æivljenju. Ulazak djeteta u !koluoznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem, drukËijim

16


dru!tvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova jeuloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholo!kog ozraËja ime"usobnoga po!tovanja. Razrednik prati rast i razvojuËenika, njihovo pona!anje, otkriva uzroke moguÊeganeprihvatljivog pona!anja. Razrednik radi u skladu sodgojno-obrazovnim ciljevima !kole i nastave, identificiraprobleme uËenika, pomaæe im u rje!avanju problema ineuspjeha u uËenju, te stalno sura"uje s drugim uËiteljima.Njegova je obveza i stalna suradnja sroditeljima/skrbnicima. Uz poslove vo"enja i praÊenjarazvoja uËenika, razrednik vodi pedago!ke iadministrativne poslove. Na poËetku !kolske godinerazrednik izra"uje program rada svoga odjela.

11. ODGOJNO-OBRAZOVNADJELATNOST STRU»NIHSURADNIKA U OSNOVNOJ ©KOLI

Razvojno-pedago!ka i psiholo!ka djelatnost sastavni jedio programa rada osnovne !kole, Ëija uloga jest stalnounaprje"ivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga radau !koli i nastavi.

Nositelji razvojno-pedago!ke djelatnosti su struËnisuradnici u !koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,socijalni radnik i knjiæniËar.

StruËni suradnici u !koli ostvaruju sljedeÊe zadaÊe:E potiËu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje

omoguÊavaju cjelovit razvoj osobnosti uËenika,E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuÊa

uËenika,E sudjeluju u provo"enju zdravstvene i socijalne skrbi

uËenika,E profesionalno informiraju i usmjeravaju uËenike u

skladu s njihovim potrebama, interesima isposobnostima,

E pruæaju savjetodavnu pomoÊ uËenicima,roditeljima, uËiteljima, struËnim tijelima i drugimsudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E sudjeluju u uvo"enju pripravnika u samostalniodgojno-obrazovni rad,

E sudjeluju u struËnom usavr!avanju odgojno-obrazovnih djelatnika,

E istraæuju potrebe za kvalitetnu organizacijuodgojno-obrazovnoga rada,

E istraæuju i analiziraju pojedine pedago!ke /psiholo!ke / defektolo!ke pojavnosti (programa,akcija, odgojno-obrazovnih postignuÊa, pedago-!kog standarda) i drugih sastavnica odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E rade na povezivanju !kole s lokalnom i !iromzajednicom,

E uvode i prate inovacije u svim sastavnicamaodgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,

E prate nove spoznaje iz podruËja pedagogije /psihologije / defektologije i njihovu primjenu unastavnom i !kolskom radu,

E uspostavljaju i razvijaju sustav informatiËke idokumentacijske djelatnosti radi evidencije iunaprje"ivanja osobnoga rada te rada !kole,

E provode vrjednovanje i samovrjednovanje radasudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u!koli.

Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnogaradnika i knjiæniËara usmjeren je na sva podruËja odgojno-obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju uostvarivanju ciljeva osnovne !kole. Ta podruËja su:

E pripremanje !kolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije,

E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu,

E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,provo"enje studijskih analiza, istraæivanja iprojekata,

E stalni struËni razvoj nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti u !koli,

E biblioteËno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost.

Pripremanje !kolskih odgojno-obrazovnihprograma i njihove realizacije odnosi se na:

E utvr"ivanje odgojno-obrazovnih potreba uËenika,!kole i okruæenja - ispitivanje i utvr"ivanje pojava iprocesa s ciljem operativnih, dijagnostiËkih,znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizacijui pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;

E organizacijske poslove, planiranje i programiranjerada !kole i nastave - planiranje i programiranje radasvakoga struËnog suradnika; sudjelovanje uosmi!ljavanju i kreiranju kratkoroËnoga idugoroËnog razvoja !kole, te izradbu godi!njegaplana i programa rada !kole; planiranje iprogramiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti irada struËnih tijela !kole; provedbu kvantitativne ikvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva !kole;praÊenje razvoja i napredovanja uËenika;profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;izvannastavne aktivnosti; rad struËnih tijela !kole;planiranje provedbe integrativnih nastavnih i!kolskih programa; pripremu individualnih programaza uvo"enje pripravnika u samostalni rad;sudjelovanje u planiranju i programiranju javneafirmacije !kole;

E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa!kole - praÊenje cjelokupnoga rada !kole ivrjednovanje kvalitete rada i didaktiËko-metodiËkihuvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbunastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje uestetsko-ekolo!kom ure"ivanju prostora !kole;poticanje uËitelja za primjenu audio-vizualnihsredstava i informatiËke opreme u nastavi.

17


Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnomprocesu sastoji se od sljedeÊih aktivnosti:

E upisi djece u I. razred osnovne !kole - utvr"ivanjepsihofiziËke sposobnosti djece pri upisu u I. razred,utvr"ivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;

E unaprje"enje rada !kole - sudjelovanje usuvremenim promjenama rada !kole; poticanjeuvo"enja i primjene novih metoda i oblikanastavnoga i !kolskog rada; struËna pedago!ko-psiholo!ka i didaktiËko-metodiËka pomoÊ uostvarivanju nastavnih planova i programa; praÊenjerealizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornihpredmeta, izvannastavnih i izvanuËioniËkihaktivnosti; identifikacija i praÊenje rada i uspjehadarovitih uËenika, sudjelovanje u izradbiindividualiziranih programa za darovite uËenike iuËenike s te!koÊama u razvoju, pruæanje struËnepomoÊi uËenicima s te!koÊama u uËenju, s lo!imobiteljskim prilikama i drugim oteæavajuÊimokolnostima; provo"enje razvojnih i akcijskihistraæivanja i drugih znanstveno-struËnih projekata;vrjednovanje realizacije nastavnih programa i!kolskoga rada, uËenika i razrednih odjela;predlaganje naËina za unaprje"ivanje kvalitete rada!kole, kulture !kole i profesionalne kulture;sudjelovanje u me"u!kolskim, æupanijskim,regionalnim i me"unarodnim projektima;

E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupnopruæanje savjetodavne pomoÊi uËenicima,roditeljima, uËiteljima; razmatranje i predlaganjeodgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranjenepoæeljnih pona!anja uËenika; individualni i skupnisavjetodavni rad sa struËnjacima;

E profesionalno informiranje i usmjeravanje uËenika -ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnihpotreba uËenika, procjenjivanje njihovihsposobnosti i motivacije; upoznavanje uËenika,roditelja i uËitelja s moguÊnostima nastavka!kolovanja djece/uËenika s obzirom na potrebesvijeta rada; suradnja sa struËnim sluæbama Zavodaza zapo!ljavanje i drugim relevantnim ustanovama;savjetodavni rad s uËenicima s posebnim potrebama;

E zdravstvena i socijalna za!tita uËenika - sudjelovanjeu provo"enju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja ipodizanje zdravstvene kulture uËenika i drugihsudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomoÊuËenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalneza!tite; upoznavanje socijalnih prilika uËenika ipomoÊ uËeniku u ostvarivanju socijalno-za!titnihpotreba; uvaæavanje i zastupanje prava uËenika.

StruËno usavr!avanje je obveza neposrednihsudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u !koli i nastavi,a aktivnosti struËnih suradnika povezane su sa stalnimstruËnim razvojem, i to na naËin:

E planiranja i provedbe obveznoga struËnogusavr!avanja uËitelja i struËnih suradnika,

E praÊenja i pruæanja struËne pomoÊi pripravnicima iuËiteljima poËetnicima,

E suradnje sa struËnjacima i ustanovama koje prateodgojno-obrazovni sustav i onima koji se baveunaprje"ivanjem odgoja i obrazovanja,

E organiziranja i vo"enja struËnih rasprava u !koli,E organiziranja i izvo"enja oglednih nastavnih satova,E angaæiranja u odgovarajuÊim struËnim

udruæenjima, E praÊenja znanstvene i struËne literature.

BiblioteËno-informacijska i dokumentacijskadjelatnost podrazumijeva sljedeÊe aktivnosti:

E nabavku znanstveno-struËnih Ëasopisa, knjiga idruge literature,

E nabavku multimedijskih izvora znanja, E poticanje uËenika, roditelja, uËitelja na kori!tenje

znanstvene i struËne literature, E pruæanje struËne pomoÊi uËeniku i roditelju u

kori!tenju literature, E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju

informatizacije !kole, E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uËenike,

uËitelje, roditelje, nastavni i !kolski rad,E vo"enje !kolske, pedago!ke i nastavne

dokumentacije, E izradba i Ëuvanje uËeniËke dokumentacije.

StruËni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dioposlova neophodan je timski rad.

Pedagog je naj!ire profiliran struËni suradnik. Sudjelujeu svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, odplaniranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. Onsura"uje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovnedjelatnosti/procesa u !koli. Prati, istraæuje i analiziranastavni rad, te predlaæe naËine i sadræaje za unaprje"ivanjei pobolj!avanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnograda u !koli. Teæi!te rada pedagoga je na pedago!ko-didaktiËkom podruËju !kolskoga i nastavnog rada.

Psiholog je struËnjak koji primjenjuje znanstvenespoznaje pedago!ke i razvojne psihologije u !kolskojpraksi. Primjenom odgovarajuÊih psihologijskihinstrumenata i metoda pridonosi unaprje"ivanjupsiholo!koga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnogprocesa. Teæi!te njegova rada je individualni i skupni rad suËenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihovaosposobljavanja za bolje razumijevanje uËenikovih potrebai pona!anja, te djelotvorniji rad s njima. PrateÊi razvoj inapredovanje uËenika, psiholog radi s njima savjetodavno,a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.

Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju iterapiji uËenika s te!koÊama u razvoju i uËenju. Utvr"ujeindividualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjeneuËenicima s te!koÊama u razvoju i uËenju, te odre"ujenastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostimatakve djece. Brine o osposobljavanju i struËnomusavr!avanju uËitelja u podruËju integracije i brige za

18


razvoj djece s te!koÊama. U skladu s vrstom i stupnjemte!koÊe, utvr"uje didaktiËko-metodiËke uvjete rada.Sura"uje s roditeljima uskla"ujuÊi odgojno-obrazovnenapore !kole i roditeljskoga doma.

Socijalni radnik utvr"uje socijalni sastav uËenika u!koli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira iutvr"uje odnose i utjecaje izme"u socijalnih Ëimbenika iuspjeha uËenika. Analizom socijalne situacije u !koliutvr"uje eventualne uzroke odgojno-obrazovnihproblema i neuspjeha pojedinih uËenika. Upoznaje se sneposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastajudjeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæerje!avanje socijalnih problema takvih uËenika. PruæapomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnogaambijenta i otklanjanju socijalnih problema.

KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture iosposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnograda. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada suËenicima i njihova upuÊivanja u kori!tenje razliËitihizvora znanja, knjiæniËar sudjeluje u formiranjumultimedijskoga sredi!ta !kole kroz opremanje struËnomliteraturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuÊomodgojno-obrazovnom tehnikom. KnjiæniËar pratiznanstveno-struËnu literaturu, izra"uje anotacije i tematskebibliografije, te potiËe uËenike i uËitelje na kori!tenjeznanstvene i struËne literature. S aktualiziranimpromjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj !koli, teprovo"enjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standardza osnovnu !kolu, knjiæniËari unose kvalitativne promjene uodgojno-obrazovni rad knjiænice dono!enjem posebnogaprograma rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja.

12. ©KOLSKA KNJIÆNICA

Suvremena !kolska knjiænica informacijsko je, medijskoi komunikacijsko sredi!te !kole. Kao izvor informacija iznanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljimaza potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnimi izvannastavnim aktivnostima !kole, mjesto okupljanja iprovo"enja izvannastavnoga i slobodnog vremena.

Nositelj djelatnosti !kolske knjiænice !kolski je knjiæniËarod kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji iradu, sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba teinformacijske vje!tine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnojuporabi informacija.

©kolska knjiænica je prostor prilago"en potrebamauËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje.ZadaÊa je suvremene !kolske knjiænice potpora odgojno-obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana iprograma !kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristupizvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite idejeu procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanjestvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

To su i preduvjeti za uspje!na postignuÊa u uËenju irazumijevanju, poticanju ma!te i uæivanju u Ëitanju,promicanju naËela da su sloboda mi!ljenja i slobodanpristup informacijama polazi!ta za uspje!no i odgovornosudjelovanje u gra"anskom demokratskom dru!tvu. Zaostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna jesuradnja s uËenicima, nastavnicima, administrativnimosobljem i roditeljima/skrbnicima.

Djelatnost knjiæniËara u !kolskoj knjiænici obuhvaÊaneposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struËno-knjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost.

Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je nainformacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. U dana!njem dru!tvuinformacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnicaËovjekove pismenosti uopÊe. Ona ukljuËuje razumijevanje iuporabu informacija, ne samo iz klasiËnih izvora znanja,nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.Upravo u osposobljavanju kori!tenja tog oblika pismenosti!kolska knjiænica dobiva veÊu ulogu, jer pouËava uËenikesamostalnom projektno-istraæivaËkom radu, potiËe ih nastvaralaËko i kritiËko mi!ljenje pri pronalaæenju, selektiranju,vrjednovanju i primjeni informacija.

©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijetknjige i Ëitanja. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijetliterature. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanjeproËitanoga postaju bitan preduvjet uspje!nosti procesacjelokupnoga !kolskog uËenja. ZadaÊa je !kolskogaknjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe sodu!evljenjem i rado!Êu osjetiti knjiæevno djelo.

Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija iznanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama, sluæenjunjihovom gra"om, poznavanju klasifikacijskih naËela,uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentnezbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga isvrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja ustruci, a ni kvalitetnoga provo"enja slobodnoga vremena.

Timskim radom !kolskoga knjiæniËara i uËiteljaomoguÊuje se me"upredmetno povezivanje sliËnih ilizajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske iËitalaËke pismenosti, kako pri planiranju tako i uostvarivanju, Ëime se znatno smanjuje optereÊenostuËenika. Program rada !kolske knjiænice moæe bitinamijenjen uËenicima, uËiteljima, roditeljima ili svimkorisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima.

Aktivnosti !kolske knjiænice u korelacijskom pristupuprema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe:

E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema,E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,E provo"enje individualnih i skupnih projekata,E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,

tema ili cjelina,E organiziranje predavanja i radionica za uËenike,

uËitelje, struËne suradnike, roditelje,E prezentacije projekata.

19


Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi urazliËitim oblicima:

E radionica za interesnu skupinu uËenika,E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela,E radionica za uËenike s posebnim potrebama,E nastavni dan u !kolskoj knjiænici,E knjiæevni susreti - predstavljanje knjiga,E izradba biltena, preporuËenih popisa literature,

bibliografija i drugih izvora,E izloæbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih

materijala, audiovizualne gra"e, uËeniËkihradova...),

E organiziranje susreta s osobama koje izlaæuodre"enu temu,

E organiziranje Ëitateljskih klubova,E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike

i uËitelje,E obiljeæavanja obljetnica pisaca, biv!ih poznatih

uËenika !kole i dr.

Nezaobilazna je uloga !kolske knjiænice u promicanjuprava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakogaËovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojihsposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanjobrazovanja, pridonijeti svojoj dru!tvenoj sredini, aktivnose ukljuËiti u cijelo dru!tvo, znati se oduprijeti æivotnimnedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura istilove æivljenja, sa znatiæeljom usvajati nova znanjapotrebna za prilago"ivanje u svim æivotnim situacijama.

Osnovna je zadaÊa suvremene !kole zajedno sa !kolskomknjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalimvrstama knjiæniËne gra"e, razvijati ËitalaËke vje!tine inavike te osnove informacijske pismenosti i informacijskevje!tine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenjeinformacija. Isticanjem osnovne zadaÊe !kolske knjiænice,uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske !kole.

Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanusvjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êeim pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u dru!tvo znanja.

Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u !kolskojknjiænici su:

E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje,E utjecati na pozitivna mi!ljenja i stavove o knjizi,

knjiænici i njezinoj sveukupnoj gra"i, te razvijatinaviku kori!tenja knjiænice i moguÊnosti kori!tenja,

E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vje!tineuËenika (komunikacijske, informacijske, istraæi-vaËke...),

E osposobiti uËenike za kori!tenje izvora znanja iinformacija u !kolskoj knjiænici,

E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja, motiviratiuËenike za izvan!kolsko Ëitanje,

E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija inauËiti ih koristiti usluge !kolske i drugih knjiænica,posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjeËnikai sl. za istraæivaËke i projektne zadaÊe,

E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvorraznovrsnih znanja (informativnih, umjetniËkih,tehniËkih, zabavnih), prikazanih vizualnim,auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,crteæ, mapa, tonski i videozapis),

E raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu, uslobodnim aktivnostima, te na satovima razrednezajednice,

E upoznati uËenike s primarnim i sekundarnimizvorima informacija za potrebe cjeloæivotnoguËenja,

E pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu, E pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat,

citiranje, referenca, bilje!ka i saæetak za potrebeproblemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada,

E pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskihpodataka o knjiænoj gra"i.

Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u !kolskojknjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima, tezadaÊama odgojno-obrazovnoga rada.

Od I. do IV. razreda osnovne !kole razvijaju se vje!tinepisanja i Ëitanja. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicimau i sa !kolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kaojeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. RazvijanjemËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanjeuËenika, daju im se nova znanja, obogaÊuje se rjeËnik,pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanjuetiËkih normi, !to su preduvjeti za uspje!no uËenje svihpredmeta.

U I. razredu uËenike treba upoznati sa !kolskimknjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom, nauËiti ihrazlikovati knjiænicu od knjiæare, upoznati ih s izvorimauËenja i znanja i njihovoj svrsi, nauËiti ih posu"ivati, Ëuvatii vraÊati knjige na vrijeme, pokazati razlike izme"u knjiga(slikovnica, rjeËnik, knjiga), razvijati sposobnostpromatranja, zapaæanja i slobodnog izno!enja vlastitogami!ljenja.

U II. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovatidjeËje Ëasopise (naslovnica), razlikovati djeËji tisak oddnevnoga tiska i Ëasopisa, znati prepoznati rubriku iodrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavnilist), razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik,mjeseËnik), stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa.

Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalnoorijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu, da znajukako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjiæni blok), dasavladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkimtekstovima na razini prepoznavanja, da doæivljavaju knjigukao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjempriËa i bajki u knjiænici, da nauËe aktivno slu!ati, da usvajajunove rijeËi i bogate rjeËnik.

U III. razredu uËenik treba znati imenovati osobe kojesu vaæne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadræaj,bilje!ka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

20


UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevno-umjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radipoticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnomkori!tenju slobodnoga vremena.

U IV. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnuzbirku (enciklopedija, leksikon, rjeËnik, pravopis, atlas) i naËinenjezine uporabe u svrhu pro!irivanja znanja, trebaju znatiprepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima, teznati pronaÊi, izabrati te primijeniti informaciju. UËenicitrebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela,popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati navikusluæenja znanstveno-popularnim tekstom.

Od V. razreda !kolska knjiænica uvodi uËenike u svijetinformacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvorainformacija i znanja. U procesu pouËavanja vaæno jerazvijati sposobnosti procjene vrijednosti svakeinformacije. U sredi!tu su pozornosti, dakle, informacija injeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobneodgovornosti pri stjecanju vje!tina potrebnih zacjeloæivotno uËenje.

U V. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËjaljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti,zapaziti njihovo grananje, Ëitati tekst iz Ëasopisa srazumijevanjem i znati ga prepriËati. OËekivanje je dauËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature,objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uzpomoÊ knjiæniËnoga kataloga.

U VI. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalnedecimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificirajupopularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znatipronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici, sluæiti se katalozima ibibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebeproblemsko-istraæivaËke i projektne nastave. UËenik trebasamostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naËinepretraæivanja i izvore informacija za rje!avanjeproblemsko-istraæivaËkih zadaÊa.

U VII. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabitipodatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija,treba znati citirati, pronaÊi citat i uporabiti ga, usvojiticitiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkogatipa, razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literatureu tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojamautorstva (po!tovati intelektualno vlasni!tvo u uporabi ikreiranju informacija). UËenik treba biti osposobljenpretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-linekatalozi), znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odre"enaknjiænica neku jedinicu knjiæniËne gra"e, koliko ih ima ikoji im je trenutaËni status, treba samostalno uoËiti kojeknjige nekoga autora ima knjiænica. UËenik treba znatirazlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis.

U VIII. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustavpojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj(Nacionalna i sveuËili!na knjiænica, narodna, specijalna i!kolska knjiænica) i u svijetu; znati samostalno pretraæivati

fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-lineinformacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne gra"e iliizvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada.OËekuje se da uËenici steknu znanje o me"upredmetnompovezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugimpredmetima, da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem iprepriËavati vlastitim rijeËima, raditi bilje!ke i pisatisaæetak, te primijeniti steËena znanja i vje!tine ucjeloæivotnom uËenju.

Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenostii knjiæniËno-informacijskoga podruËja !kolskeknjiænice

Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih zarad u !kolskoj knjiænici nije odre"en posebnim brojemnastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadræajebit Êe potrebno vi!e sati, a neki Êe se obraditi tijekomjednog sata. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogiredoslijed obradbe.

Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivnoukljuËuju uËenike, potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost.Sadræaji programa mogu se izvoditi u !kolskoj knjiænici,informatiËkoj uËionici, razredu, vi!enamjenskom ilinekom drugom prostoru u !koli ili izvan nje.

BuduÊi da !kolska knjiænica sve uspje!nije uskla"ujesvoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnimaktivnostima, teme iz programa mogu se ostvaritikorelacijom s bilo kojim podruËjem iz !kolskogaprograma, jer svaki sadræaj moæe biti podloga zaostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskogopismenjivanja.

U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika, me"u kojimaje i !kolski knjiæniËar, te korelacijski pristup planiranju iprogramiranju rada, jer se samo me"upredmetnimsuodnosom, usporedbom sadræaja, pokazivanjem sliËnosti irazlike unutar odre"enoga podruËja znanja moæe usvojitikvalitetno i primjenjivo znanje.

©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javnedjelatnosti kao !to su organiziranje, priprema i provedbakulturnih sadræaja - knjiæevne i filmske tribine, natjecanjau znanju, knjiæevni susreti, veËeri poezije, predstavljanje!kolskih novina, knjiga, tematske izloæbe, filmskeprojekcije i videoprojekcije.

Program rada u !kolskoj knjiænici odnosi se i na suradnjus ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecomi mladeæi u slobodno vrijeme.

21


13. INTERGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRÆAJI ZAOSNOVNU ©KOLU

a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJEPlaniranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i

obrazovanja uËenika u osnovnoj !koli jedan je odtemeljnih ciljeva i zadaÊa opÊega odgoja i obrazovanja.Sadræaji zdravstvenoga odgoja odnose se na uËenje ozdravlju i zdravom æivljenju, promociju zdravlja i kulturezdravoga æivljenja svakoga Ëovjeka.

Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolo!kih iglobalizacijskih uvjeta æivota nadi!li su moguÊnostisamostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kaovrijednosti koja pridonosi kvaliteti æivota pojedinca izajednice.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u !kolitimskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih izdravstvenih djelatnika. OpÊi cilj interdisciplinarnoga radaje promicanje zdravlja i zdravoga naËina æivota, usvajanjezdravih æivotnih navika, pravilne prehrane i redovitetjelesne aktivnosti.

Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanjausmjereni su na razumijevanje Ëimbenika higijene iosobnoga æivotnog stila u odgoju i obrazovanju zazdravlje.

BuduÊi da na zdravlje utjeËu okolina i æivotne navike,potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuËitiroditelje i druge struËnjake, odnosno istaknute pojedincekoji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim æivotnimnavikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanjuopÊih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.

Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizacijidefinira kao fiziËko, du!evno i socijalno blagostanje, a nesamo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

U radu s uËenicima, preventivni odgojno-obrazovniprogram potrebno je temeljiti na vi!edimenzionalnommodelu zdravlja koji ukljuËuje podruËja tjelesnoga,emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga iduhovnog zdravlja.

Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravljejest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.BuduÊi da je zdravlje veoma sloæena kvaliteta æivljenja,pouËavanje o zdravlju i zdravom æivljenju treba doticatisva podruËja koja na njega utjeËu.

U odgoju i obrazovanju za zdravlje oËekivanja suusmjerena na to da uËenici razumiju odnos higijene iosobnoga æivotnog stila, Ëime se razvija odgovornost zavlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uËenici razumijuodnos izme"u hrane i zdravlja, moÊi Êe donositi odlukekoje Êe pobolj!avati njihovo zdravlje i sprjeËavati bolesti.

U sigurnoj i poticajnoj sredini !kole i roditeljskoga domauËenici trebaju nauËiti preuzimati odgovornost za vlastitozdravlje, !to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravojprehrani, uËenje o spolno prenosivim bolestima, oËuvanjureprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,uËinkovitom suprotstavljanju uæivanju sredstava ovisnosti idrugim riziËnim pona!anjima.

Informacije o zdravlju, zdravstvenoj za!titi, zdravstvenojkulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno jeuskladiti s razvojnom dobi uËenika, njihovim interesima ipotrebama.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadræajsatova razredne zajednice, koji se odraæava na cjelokupniæivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskihsastanaka i okosnica zajedniËkoga druæenja, okupljanja,provedbe razliËitih humanitarnih i drugih aktivnosti.

Nastavne teme o zdravlju mogu biti me"upredmetnopovezane s konkretnim nastavnim sadræajima i temamakoje obvezuju uËitelje prirode, biologije, tjelesne izdravstvene kulture, razrednike i struËne suradnike kojisudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili urealizaciji drugih planiranih programa i projekata.

UËinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazu-mijeva opredjeljenje cijele !kole i uskla"eno djelovanjesvih Ëimbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitomdjelovanju !kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvarujusvi uËitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalniradnici, rukovodstvo !kole i svi zaposlenici !kole u suradnjis roditeljima.

Roditelje je potrebno ukljuËiti u odgojno-obrazovni rad!kole kada dijete krene u !kolu. S roditeljima je osobitovaæno sura"ivati na promicanju zdrave prehrane,upozoravati na potrebu redovitoga djeËjega sna i odmora,na vaænost kretanja i boravka na svjeæem zraku, na najËe!Êeprobleme i poremeÊaje koji se pojavljuju u odre"enojrazvojnoj dobi, na specifiËna pona!anja i problemeodrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na riziËnapona!anja.

Odgojno-obrazovno djelovanje !kole i roditeljadopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,ovla!tenim vanjskim suradnicima, ustanovama iinstitucijama.

Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesuusvajanja zdravoga naËina æivota, posebno s obzirom naprevenciju najznaËajnijih zdravstvenih problema, terazvoja pozitivnih stajali!ta i motiva za zdrav i odgovorannaËin æivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u !kolisu razumijevanje zdravlja, shvaÊanje vrijednosti zdravlja isposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.

Svjetska i domaÊa iskustva rada na tom podruËjupokazuju kako je vaænije i uËinkovitije promicati zdravlje,

22


isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele pona!anjaradi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i naporeusmjerivati na sprjeËavanje bolesti.

RazliËite aktivnosti u !koli, prmjerice, urednost i ËistoÊa!kolskoga prostora, moguÊnost odræavanja potrebne razineosobne higijene, primjerenost namje!taja i opreme, teestetsko ure"enje !kole, vaæni su Ëimbenici u provedbi iostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.

Provo"enje programa zdravstvenoga odgoja iobrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni-kacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecajzdravlja na kvalitetu æivljenja i dono!enje kvalitetnihodluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osimredovitoga i stalnog rada na provo"enju zdravstvenogaodgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije, predavanja,posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranogapromicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËesuradnju i samostalnost u primjeni znanja, vje!tina, gledi!tai vrijednosti.

Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim pona!anjemdaju uËitelji, struËni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici!kole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici idru!tveno okruæenje u naj!irem smislu, vaæan je za razvojsloæenih kognitivnih i socijalnih vje!tina koji Êe djeci imladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterijezdravoga pona!anja i prihvaÊanja zdravlja kao istinskevrijednosti.

Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanjapotrebno je trajno usavr!avanje uËitelja, nastavnika istruËnih suradnika.

b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© IODRÆIVI RAZVOJ

Pitanje za!tite okoli!a i odræivoga razvoja strate!ko jepitanje svake dræave. Ono je tako"er u sredi!tu zanimanjame"unarodne zajednice te je predmetom brojnihdeklaracija, konvencija i me"udræavnih sporazuma. Zaostvarivanje odræivoga razvoja, koji podrazumijevagospodarski i dru!tveni rast i razvoj, uz istodobno oËuvanjekvalitete okoli!a i razumno kori!tenje prirodnih resursa,obrazovanje ima presudno znaËenje. Potrebna je temeljitapromjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti oneiscrpnom kapacitetu okoli!a, koji Êe pridonijeti inadomjestiti sva naru!avanja nastala ljudskim aktivnostima.Novi nara!taji moraju izgraditi drukËiji odnos spramokoli!a, te razviti sposobnosti i vje!tine koje Êe im pomoÊiu suoËavanju s naslije"enim i novonastalim problemima.

Odgoj i obrazovanje za okoli! i odræivi razvoj svojimsadræajima obuhvaÊa sve !to nas okruæuje te podrazumijevaprirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarskeaspekte okoli!a. BuduÊi da se temelji na izgra"ivanjupozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, Ëesto se govori ounutarnjem okoli!u, !to se odnosi na po!tovanje fenomena

æivota, suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih,zadovoljavanje vlastitih potreba, pri Ëemu se vodi raËunada se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanjapotreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa, naizgra"ivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnihodnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.

U smislu osposobljavanja mladih ljudi za uloguaktivnoga gra"anina potrebna su relevantna znanja,razvijanje kritiËkoga mi!ljenja i vje!tina vrjednovanjainformacija te vje!tina demokratske rasprave u rje!avanjuproblema, mirnog rje!avanja sukoba i spremnost zaodgovorno dono!enje odluka. Ostvarivanje ovihkompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda ioblika rada, koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika temu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem,rje!avanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivnosudjelovanje u dono!enju odluka.

ZadaÊa je !kole osmi!ljavati i unositi sadræaje zaostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli! i odræivi razvoj.

Osim u postojeÊim nastavnim predmetima, odgoj iobrazovanje za okoli! i odræivi razvoj moæe se ostvarivati uizvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskimoblicima rada: integriranom izvan!kolskom nastavom,danima integrirane nastave u !koli, ostvarivanjem !kolskihprojekata za okoli!, posebno u suradnji s lokalnomzajednicom, struËnim institucijama, udrugama igospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, tesudjelovanjem u razliËitim regionalnim, nacionalnim ime"unarodnim projektima.

Projekti i programi s temom za!tite okoli!a i odræivogarazvoja, poput me"unarodnih programa GLOBE iSEMEP, projekta RKO - !kole, nacionalnoga programaMladih Ëuvara prirode i sliËno, daju tematski i sadræajni okviraktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli!, omoguÊujuumreæavanje !kola sa sliËnim interesima te osiguravajume"usobnu potporu i razmjenu iskustava.

Odgoj i obrazovanje za okoli! i odræivi razvoj predstavljarelevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. U realizacijuovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/skrbnika, ali i lokalne zajednice.

c) PROMETNA KULTURAPrometna kultura je dio opÊe kulture, a odnosi se na

sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanjeu prometu sastavni su dio plana i programa osnovne !kole.Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest usprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavajudjeca i odrasli.

Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu.Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazatidjelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelaskuæeljezniËke pruge ako put do !kole vodi preko nje. Zasamostalno kretanje uËenika do !kole i oko !kole odgoj iobrazovanje poËinju u !koli.

23


U I. razredu od uËenika se ne oËekuje snalaæenje usloæenim prometnim situacijama. U niæim razredimaosnovne !kole djeca su posebno ugroæena u prometnojsvakida!njici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila,tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.

Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnostsnalaæenja, zbog niskoga rasta imaju suæeno vidno polje iorijentacija im je znatno oteæana na prometnoj ulici. Djecate dobi nemaju dovoljno izgra"enu odgovornost za opasneprometne situacije, pa im paænja Ëesto skreÊe na drugesadræaje i to ih posebno ugroæava.

Nastavnim programom predvi"eni su sadræaji prometnekulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda idru!tvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehniËkakultura u vi!im razredima osnovne !kole. Osim u redovitojnastavi sadræaji prometne kulture predvi"eni su u izbornojnastavi, uz program tehniËke kulture.

UËenici mogu, ako to æele, odabrati jedan od izbornihmodula veÊ od V. razreda. Izborni programi izvode sekontinuirano tijekom cijele !kolske godine jedan, odnosnodva !kolska sata tjedno, ovisno o programu.

Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijamaklubova mladih tehniËara pruæa velike moguÊnosti zaodgojno-obrazovno djelovanje u podruËju prometnekulture i preporuËuje se njihovo osnivanje gdje godpostoje moguÊnosti za njihov rad.

Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnojkulturi uËenika korisne su i povremene akcije u suradnji sprometnom policijom i predstavnicima hrvatskihæeljeznica.

Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanjauËenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja uvje!tinama kao !to su voænja bicikla, uklanjanje kvarova nabiciklu, natjecanja u voænji biciklom na prometnompoligonu.

Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovoris roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomoÊ filmovaroditelji mogu pomoÊi uËiteljima u prevenciji stradavanjadjece u prometnim nezgodama.

Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniËitisamo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilanprometni odgoj i obrazovanje ukljuËuje uvjeæbavanjepona!anja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranojprometnoj situaciji.

Primjer odraslih u pouËavanju prometne kulture jepresudan. Dobri primjeri vrijede vi!e od zapovijedi izabrana.

d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKAPRAVA I DEMOKRATSKO GRA–ANSTVO

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratskogra"anstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade RepublikeHrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programaodgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra"anstvo.

U njemu su ujedinjena dosada!nja iskustva steËenaprovo"enjem takvoga odgoja i obrazovanja u na!emsustavu i iskustva drugih zemalja.

Program obuhvaÊa:E odgoj za ljudska prava,E odgoj za demokratsko gra"anstvo,E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,E odgoj za mir i nenasilno rje!avanje sukoba, E odgoj za odræivi razvoj,E odgoj za sprjeËavanje predrasuda i diskriminacije,E istraæivanje humanitarnog prava i sl.

Ovaj program moæe se ostvarivati na nekoliko naËina:E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadræe

programske teme koje su bliske temama ljudskihprava,

E kao izborni predmet,E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,E kroz izvan!kolske aktivnosti,E sustavno kroz cjelokupni !kolski plan i program.

Odgoj za ljudska prava i demokratski gra"anski odgoj jeprogramski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruËjurazredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.razreda izra"ena su dva posebna programa: program odgojai obrazovanja za ljudska prava i program gra"anskogodgoja.

Poæeljno je da svi uËitelji budu upuÊeni na programodgoja za ljudska prava i na program gra"anskoga odgojakako bi uËinkovitije koristili metodu integracije ikorelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadræaja.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratskogra"anstvo omoguÊuje primjenu aktivnih metoda uËenja ipouËavanja: projektno uËenje, suradniËko uËenje, uËenje uparu, igranje uloga, simulacije, rje!avanje problema,socijalno uËenje kori!tenjem informacijskih ikomunikacijskih tehnologija i dr.

24


UVODOsuvremenjivanje plana i programa ima cilj naÊi

kompromis izme!u tradicionalnog i novih stajali"ta unastavi matematike. Glavna je znaËajka promjena u tomeda su iz programa izostavljeni sadræaji za Ëije uvo!enje narazini osnovne "kole nema znanstvenog opravdanja, kao idijelovi koji su neprimjereni moguÊnostima i dobiuËenika, a dodani su sadræaji koji se danas primjenjuju iprijeko su potrebni.

Programski sadræaj matematike je izra!en na sljedeÊimnaËelima:

E da uËenicima u osnovnoj "koli treba dati znanja kojasu nuæna svim uËenicima neovisno o izboru njihovabuduÊeg zanimanja;

E da opseg, sadræaj i metode nastave treba uskladiti sdobi uËenika;

E da treba razvijati i produbljivati matematiËkomi"ljenje uËenika i osposobljivati ih za osmi"ljavanje irje"avanje raznih praktiËnih problema.

Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo naslijedeÊe stavove:

Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta uosnovnoj "koli i to zbog znanja koja su bitna za uspje"noukljuËivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju idru"tvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike uformiranju liËnosti, razvijanju intelekta, razvijanjulogiËkog mi"ljenja, razvijanju stvaralaËke sposobnosti prirje"avanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanjutoËnosti u radu, razvijanju osjeÊaja za kvantitativne(koliËinske) odnose i razvijanju prostornog zora.

U postojeÊoj osnovnoj "koli matematika je predmet sdugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadræajima tenisu potrebni veliki zahvati u sada"njim programima, stogasu polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematikutvorili postojeÊi programi i HNOS.

U nastavi matematike nema mnogo Ëinjenica koje trebapamtiti i teæi"te je rada na razumijevanju pojmova iuvjeæbavanju pojedinih postupaka. »injenica je da jematematika velikom broju uËenika jedan od najteæihpredmeta. Uspjelo se koliËinski smanjiti gradivo i to takoda su izostavljeni pojedini sloæeniji dijelovi, koji su se dosada tradicionalno uËili, odnosno da su prebaËeni u izbornesadræaje. Npr. odustalo se od raËunanja s velikimbrojevima (bez dæepnog raËunala) i od veÊine dokaza, doksu problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaËeni uizborne sadræaje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja seslobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogistrani struËni nazivi.

Nastavni program nagla"ava primjenu matematike nakoju treba gledati i kao na praktiËni, korisni predmet koji

uËenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razneprobleme u svojem okruæju. U radu s uËenicima trebateæiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologijena temeljima suvremene metodike nastave matematike.

CILJCilj nastave matematike je stjecanje temeljnih

matematiËkih znanja potrebnih za razumijevanje pojava izakonitosti u prirodi i dru"tvu, stjecanje osnovnematematiËke pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijeÊarje"avanja matematiËkih problema.

ZADA!EUËenik treba

E nauËiti matematiËki se izraæavati pismeno i usmeno,E razviti vje"tinu pisanja, Ëitanja i uspore!ivanja

brojeva,E usvojena matematiËka znanja znati primjenjivati u

svakodnevnom æivotu,E razviti sposobnosti i vje"tine osnovnih matematiËkih

problema potrebnih za nastavak "kolovanja, E spoznavati matematiku kao koristan i nuæan dio

znanosti, tehnologije i kulture,E osposobljavati za apstraktno mi"ljenje, logiËko

zakljuËivanje i precizno formuliranje pojmova,E razvijati osjeÊaj odgovornosti i kritiËnosti prema

svome i tu!em radu,E razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za

rad, toËnost, urednost, sustavnost, preciznost ikonciznost u pisanom i usmenom izraæavanju.

RAZREDNA NASTAVA

1. RAZREDTEME1. Tijela u prostoru

KljuËni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka,piramida.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati kuglu,valjak, kocku, kvadar i piramidu me!u predmetima izneposredne okoline, na modelima geometrijskih tijelai na ilustracijama.

2. Ravne i zakrivljene plohe KljuËni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha.Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne plohe odzakrivljenih ploha.

3. Ravne i zakrivljene crte KljuËni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta,zakrivljena crta.Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne, izlomljene izakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravnecrte.

Nastavni plan i program za osnovnu !kolu Matematika

238

MATEMATIKA

4. ToËkaKljuËni pojmovi: sjeci"te crta, toËka.Obrazovna postignuÊa: isticati toËke kruæiÊem ilikriæiÊem; oznaËavati toËku velikim tiskanim slovima;spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toËke.

5. Odnosi me"u predmetima KljuËni pojmovi: veÊi - manji, unutar - izvan.Obrazovna postignuÊa: procijeniti odnose me!upredmetima.

6. Geometrijski likoviKljuËni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut,pravokutnik, kvadrat.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati irazlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat..

7. Brojevi od 1 do 5KljuËni pojmovi: broj, brojenje.Obrazovna postignuÊa: zapisavati i Ëitati brojeve 1, 2,3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1.

8. Uspore"ivanje brojeva do 5KljuËni pojmovi: uspore!ivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose me!ubrojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama iznakovima =, <, >.

9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raËunskaradnja.Obrazovna postignuÊa: usvojiti dodavanje broja 1;zapisivati zbrajanje matematiËkim znakovima; zbrajatibrojeve od 1 do 5.

10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raËunskaradnja.Obrazovna postignuÊa: usvojiti oduzimanje broja 1;zapisivati oduzimanje matematiËkim znakovima;oduzimati brojeve od 1 do 5.

11. Broj 0KljuËni pojmovi: broj 0.Obrazovna postignuÊa: rje"avati zadatke u kojima je 0rezultat ili jedan od Ëlanova u raËunskoj radnji.

12. Brojevna crtaKljuËni pojmovi: brojevna crta.Obrazovna postignuÊa: odrediti mjesto broja nabrojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.

13. Brojevi od 6 do 10KljuËni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.Obrazovna postignuÊa: razumjeti nastajanje nizabrojeva do 10; zapisivati i Ëitati brojeve do 10; brojitiod 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati iuspore!ivati u skupu brojeva do 10.

14. Zamjena mjesta pribrojnikaKljuËni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjestapribrojnika.Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive pribrojnici izbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.

15. Veza zbrajanja i oduzimanjaKljuËni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, vezazbrajanja i oduzimanja.Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive umanjenik,umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja ioduzimanja.

16. Brojevi od 11 do 20KljuËni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka,jedinica, desetica.Obrazovna postignuÊa: zapisati dvoznamenkasti brojkao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, Ëitati i brojitido 20.

17. Jednoznamenkasti i dvoznamenkastibrojeviKljuËni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi,dvoznamenkasti brojevi.Obrazovna postignuÊa: znati da se znamenkama 0, 1,2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoËitimjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastombroju.

18. Uspore"ivanje brojeva do 20KljuËni pojmovi: uspore!ivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose me!ubrojevima; zapisati zadani odnos me!u brojevima do20.

19. Redni brojevi do 20KljuËni pojmovi: glavni broj, redni broj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavni i redni broj;zapisivati i Ëitati redne brojeve do 20.

20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20KljuËni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do20.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja brojeva do 20.

21. Zadatci rijeËimaKljuËni pojmovi: zadatak zadan rijeËima.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rje"avanjazadataka zadanih rijeËima.


239

2. RAZRED

TEME1. Brojevi do 100

KljuËni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica.Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti do 100;pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjetistrukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica;odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.

2. Uspore"ivanje brojeva do 100KljuËni pojmovi: brojevi do 100, uspore!ivanjebrojeva, odnosi: veÊi, manji, jednaki.Obrazovna postignuÊa: usporediti i matematiËkimzapisom izraziti odnos me!u brojevima do 100.

3. Redni brojevi do 100KljuËni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati redne brojeve odglavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto unizu; pravilno pisati i Ëitati redne brojeve do 100.

4. Rimske brojke do dvanaestKljuËni pojmovi: rimske brojke.Obrazovna postignuÊa: Ëitati rimske brojke do 12;rimskim brojkama zapisati brojeve do 12.

5. Zbrajanje i oduzimanje deseticaKljuËni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanjedesetica.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja desetica do 100.

6. Zbrajanje dvoznamenkastoga ijednoznamenkastoga brojaKljuËni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj,jednoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjadvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja.

7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja oddvoznamenkastogaKljuËni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastogabroja od dvoznamenkastoga broja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkomoduzimanja jednoznamenkastoga broja oddvoznamenkastoga broja.

8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastihbrojeva do 100KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje,dvoznamenkasti brojevi.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja dvoznamenkastih brojeva.

9. Zbrajanje i oduzimanje triju i vi#e brojevaKljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rje"avanjazadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.

10. Jedinice za novacKljuËni pojmovi: jedinice za novac.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za hrvatskinovac; osposobiti se za sluæenje novcem.

11. Duæina kao spojnica dviju razliËitih toËakaKljuËni pojmovi: toËka, duæina.Obrazovna postignuÊa: nacrtati i imenovati duæinu teoznaËiti krajnje toËke; razlikovati toËke kojepripadaju ili ne pripadaju duæini.

12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokutaKljuËni pojmovi: stranica kvadrata, stranicapravokutnika, stranica trokuta.Obrazovna postignuÊa: oznaËiti stranice kvadrata,pravokutnika i trokuta kao duæine.

13. Mnoæenje brojevaKljuËni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoæenje,umnoæak, faktor.Obrazovna postignuÊa: razumjeti mnoæenje kaozbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoæenjematematiËkim zapisom.

14. Zamjena mjesta faktoraKljuËni pojmovi: mnoæenje, faktor, zamjena mjestafaktora.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primijenitisvojstvo komutativnosti mnoæenja.

15. Mnoæenje brojem 2KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 2.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja brojem 2.

16. Mnoæenje brojem 5KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 5.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja brojem 5.

17. Dijeljenje brojevaKljuËni pojmovi: dijeljenje, veza mnoæenja idijeljenja.Obrazovna postignuÊa: razumjeti dijeljenje kaooperaciju obrnutu od mnoæenja; razumjeti iprimjenjivati vezu mnoæenja i dijeljenja; pisatidijeljenje matematiËkim zapisom.

18. Dijeljenje brojem 2KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 2.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjabrojem 2.


240

19. Dijeljenje brojem 5KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 5.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjabrojem 5.

20. Mnoæenje i dijeljenje brojem 3KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 3.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja i dijeljenja brojem 3.


22. Mnoæenje brojevima 1 i 0KljuËni pojmovi: mnoæenje brojevima 1 i 0.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je umnoæakzadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju;razumjeti da je umnoæak bilo kojega broja 1 i 0jednak 0.

23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenjuKljuËni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju.Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je rezultatdijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomubroju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliËitim od0 daje 0 i da se 0 ne dijeli.






29. Tablica mnoæenjaKljuËni pojmovi: mnoæenje, tablica mnoæenja.Obrazovna postignuÊa: ovladati tablicom mnoæenja uskupu brojeva do 100.

30. Parni i neparni brojeviKljuËni pojmovi: parni i neparni brojevi.Obrazovna postignuÊa: razlikovati parne i neparnebrojeve.

31. Izvo"enje vi#e raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: redoslijed izvo!enja raËunskihradnji.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom raËunanjas vi"e raËunskih radnji uz uporabu zagrada i bezuporabe zagrada.

3. RAZREDTEME1. Brojevi do 1000

KljuËni pojmovi: brojevi do 1000, tisuÊica,Ëetveroznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: pisati i brojiti do 1000.

2. Slovo kao znak za brojKljuËni pojmovi: slovo kao znak za broj.Obrazovna postignuÊa: razumjeti uporabu slova kaoznaka za broj.

3. Uspore"ivanje brojeva do 1000KljuËni pojmovi: uspore!ivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: uspore!ivati i matematiËkimzapisom izraziti odnos me!u brojevima do 1000.

4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamen-kastih brojevaKljuËni pojmovi: dvoznamenkasti broj,troznamenkasti broj. Obrazovna postignuÊa: pisati dvoznamenkaste itroznamenkaste brojeve u obliku 73 = 7·10 + 3, 205 = 2·100 + 0·10 + 5.

5. Zbrajanje i oduzimanje vi#ekratnika broja100KljuËni pojmovi: vi"ekratnik broja 100.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjai oduzimanja vi"ekratnika broja 100.

6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastogabroja i jednoznamenkastoga broja.KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednozna-menkasti broj, troznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanjatroznamenkastog i jednoznamenkastoga broja,ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastogabroja od troznamenkastoga broja.

7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do100KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do100.


241

8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do1000KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.

9. Ravnina, likovi u ravniniKljuËni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini.Obrazovna postignuÊa: shvaÊati ravninu kaoneograniËenu ravnu plohu i likove kao dijeloveravnine.

10. Pravac, polupravac i duæina kao dijelovipravcaKljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina. Obrazovna postignuÊa: nacrtati i oznaËiti pravac ipolupravac; nacrtati duæinu kao dio pravca i istaknutinjezine krajnje toËke.

11. Mjerenje duæineKljuËni pojmovi: jediniËna duæina, mjerenje duæine.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjeduæine; izmjeriti zadanu duæinu jediniËnom duæinom;prenositi zadane duæine; crtati duæine zadane duljine;preraËunavati mjerne jedinice za duljinu.

12. Mnoæenje zbroja brojemKljuËni pojmovi: mnoæenje zbroja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja zbroja brojem.

13. Mnoæenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 10 i 100,mnoæenje i dijeljenje vi"ekratnika.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 ibrojem 100; ovladati postupkom dijeljenjavi"ekratnika broja 10 brojem 10 i vi"ekratnika broja100 brojem 100.

14. Mnoæenje dvoznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: mnoæenje, vi"ekratnik broja 10,jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkommnoæenja vi"ekratnika broja 10 jednoznamenkastimbrojem; ovladati postupkom mnoæenja dvoznamen-kastoga broja jednoznamenkastim brojem;primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoæenja.

15. Pisano mnoæenje dvoznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja dvoznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem.

16. Dijeljenje zbroja brojemKljuËni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjazbroja brojem.

17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jedno-znamenkastim brojemKljuËni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj,dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenjadvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem,bez ostatka i s ostatkom.

18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga itroznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkastibroj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.

19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravciKljuËni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjeci"te,usporedni pravci.Obrazovna postignuÊa: crtati pravce koji se sijeku iodrediti im sjeci"te; crtati usporedne pravce.

20. Okomiti pravciKljuËni pojmovi: okomiti pravci.Obrazovna postignuÊa: prepoznati okomite pravce;crtati okomite pravce.

21. Krug, kruænicaKljuËni pojmovi: krug, kruænica, sredi"te, polumjer ipromjer.Obrazovna postignuÊa: crtati kruænicu "estarom;prenositi duæinu; razlikovati krug i kruænicu.

22. Mjerenje obujma tekuÊineKljuËni pojmovi: obujam tekuÊine; mjerenje obujmatekuÊine; mjerne jedinice za obujam tekuÊine.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjeobujma tekuÊine (litra, decilitar) i preraËunavati ih.

23. Mjerenje maseKljuËni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice zamasu.Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenjemase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih;preraËunavati jedinice za mjerenje mase.


242

4. RAZRED

TEME1. Brojevi do milijun

KljuËni pojmovi: brojevi do milijun, vi"eznamenkastibrojevi.Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti domilijun.

2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednostznamenkeKljuËni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednostznamenaka.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i odrediti mjesnuvrijednost znamenaka u brojevima do milijun.

3. Uspore"ivanje brojeva do milijunKljuËni pojmovi: uspore!ivanje brojeva.Obrazovna postignuÊa: uspore!ivati brojeve domilijun.

4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupubrojeva do milijunKljuËni pojmovi: pisano zbrajanje, pisanooduzimanje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogazbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun.

5. KutKljuËni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta.Obrazovna postignuÊa: shvaÊati kut kao dio ravnineome!en polupravcima; crtati, imenovati i oznaËavativrh i krakove kuta.

6. Pravi kutKljuËni pojmovi: pravi kut.Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati pravi kut.

7. ©iljasti i tupi kutoviKljuËni pojmovi: "iljasti i tupi kut.Obrazovna postignuÊa: crtati "iljasti i tupi kut;razlikovati pravi, "iljasti i tupi kut.

8. Pisano mnoæenje vi#eznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja vi"eznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem.

9. Pisano mnoæenje vi#eznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano mnoæenje.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogamnoæenja vi"eznamenkastoga broja dvoznamenkastimbrojem udesno.

10. TrokutKljuËni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovitrokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati trokut; istaknuti ioznaËiti vrhove, stranice i kutove trokuta.

11. Vrste trokuta s obzirom na straniceKljuËni pojmovi: raznostraniËan, jednakokraËan ijednakostraniËan trokut.Obrazovna postignuÊa: uspore!ivati duljine stranicatrokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute sobzirom na duljinu stranica.

12. Pravokutni trokutKljuËni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati, crtati ipravilno oznaËiti pravokutni trokut.

13. Opseg trokutaKljuËni pojmovi: opseg trokuta.Obrazovna postignuÊa: razumjeti opseg trokuta kaozbroj duljina njegovih stranica; izraËunati opsegtrokuta.

14. Pravokutnik i kvadratKljuËni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice,vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata.Obrazovna postignuÊa: prepoznati, razlikovati i crtatipravokutnik i kvadrat; oznaËivati stranice, vrhove ikutove pravokutnika i kvadrata.

15. Opseg pravokutnika i kvadrataKljuËni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i izraËunati opsegpravokutnika i kvadrata.

16. Mjerenje povr#inaKljuËni pojmovi: jediniËni kvadrat, kvadratna mreæa,povr"ina.Obrazovna postignuÊa: mjeriti povr"inu prekrivanjemjediniËnim kvadratima; sluæiti se kvadratnom mreæomu odre!ivanju povr"ine.

17. Povr#ina pravokutnika i kvadrataKljuËni pojmovi: povr"ina kvadrata i pravokutnika,mjerne jedinice za mjerenje povr"ine.Obrazovna postignuÊa: raËunati povr"inu kvadrata ipravokutnika; znati mjere za povr"inu (kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratnimetar).

18. Pisano dijeljenje vi#eznamenkastoga brojajednoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje vi"eznamenkastogabroja jednoznamenkastim brojem.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja vi"eznamenkastoga broja jednoznamen-kastim brojem; rabiti vezu mnoæenja i dijeljenja.


243

19. Pisano dijeljenje vi#eznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojemKljuËni pojmovi: pisano dijeljenje vi"eznamenkastogabroja, dvoznamenkasti broj.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanogadijeljenja duljim postupkom vi"eznamenkastoga brojadvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoæenja idijeljenja.

20. Izvo"enje vi#e raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoæenje,dijeljenje, zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rje"avanjazadatka s vi"e raËunskih radnji uz uporabu zagrada ibez uporabe zagrada.

21. Kvadar i kockaKljuËni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi ivrhovi.Obrazovna postignuÊa: upoznati kvadar i kocku,znati bitna obiljeæja kvadra i kocke; odrediti njihovestrane, bridove i vrhove.

22. Obujam kockeKljuËni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere zaobujam.Obrazovna postignuÊa: mjeriti obujam kockeslaganjem jediniËnih kocaka; upoznati jedinice zamjerenje obujma (kubiËni centimetar i kubiËnidecimetar).

PREDMETNA NASTAVA

5. RAZREDTEME1. Prirodni brojevi

KljuËni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac,jediniËna duæina.Obrazovna postignuÊa: zapisivati i Ëitati prirodnebrojeve veÊe od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnihbrojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nulanije prirodni broj, ne postoji najveÊi prirodni broj.

2. Uspore"ivanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, uspore!ivanjeprirodnih brojeva, zaokruæivanje prirodnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usporediti dva prirodna broja;usvojiti postupak zaokruæivanja zadanih prirodnihbrojeva do zadane dekadske jedinice.

3. Zbrajanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnihbrojeva, pribrojnik, zbroj.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanjaprirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak isvojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima izæivotnih situacija.

4. Oduzimanje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnihbrojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanjaprirodnih brojeva uz uporabu procjene.

5. Mnoæenje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnihbrojeva, faktor, umnoæak.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak pisanogamnoæenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene;mnoæenje s 10, 100, 1000.

6. Osnovna svojstva mnoæenjaKljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnihbrojeva, svojstva mnoæenja prirodnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primjenjivatikomutativnost, asocijativnost i distributivnostmnoæenja; uoËiti kada je primjenom tih svojstavapostupak raËunanja kraÊi, lak"i i jednostavniji.

7. Dijeljenje prirodnih brojevaKljuËni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnihbrojeva, djeljenik, djelitelj, koliËnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenja sdvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezuizme!u mnoæenja i dijeljenja uz procjenu rezultata;uoËiti problem broja nule pri dijeljenju.

8. Izvo"enje vi#e raËunskih radnjiKljuËni pojmovi: raËunska radnja.Obrazovna postignuÊa: uvjeæbati raËunske radnje sprirodnim brojevima uz po"tovanje redoslijedaraËunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuËiti zadatkes pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steËenaznanja u zadatcima iz æivotnih situacija.

9. Uporaba dæepnoga raËunalaKljuËni pojmovi: dæepno raËunalo.Obrazovna postignuÊa: osposobiti uËenike zauporabu standardiziranoga dæepnoga raËunala ujednostavnim raËunima uz uporabu procjenerezultata.

10. Djelitelj i vi#ekratnikKljuËni pojmovi: djelitelj, vi"ekratnik, biti djeljiv.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmovevi"ekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadaniprirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje inabrojiti nekoliko vi"ekratnika.

11. Svojstva djeljivostiKljuËni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike,djeljivost umno"ka. Obrazovna postignuÊa: uoËiti djeljivost zbroja(razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tihbrojeva; uoËiti djeljivost umno"ka zadanih faktorabrojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.


244

12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9KljuËni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.Obrazovna postignuÊa: usvojiti i primjenjivati praviladjeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.

13. Prosti i sloæeni brojeviKljuËni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloæeni broj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati proste i sloæenebrojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloæen.

14. Rastavljanje broja na proste faktoreKljuËni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore.Obrazovna postignuÊa: zadani broj rastaviti na prostefaktore.

15. ZajedniËki djelitelji. NajveÊi zajedniËkidjeliteljKljuËni pojmovi: zajedniËki djelitelj, najveÊizajedniËki djelitelj, relativno prosti brojevi.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odre!ivanjazajedniËkih djelitelja, najveÊega zajedniËkogadjelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve.

16. ZajedniËki vi#ekratnici. NajmanjizajedniËki vi#ekratnikKljuËni pojmovi: zajedniËki vi"ekratnik, najmanjizajedniËki vi"ekratnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odre!ivanjazajedniËkih vi"ekratnika i najmanjega zajedniËkogvi"ekratnika za dva zadana broja.

17. Pravac, polupravac, duæinaKljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina,udaljenost toËaka, pruga.Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati duæinu,polupravac i pravac, istraæiti me!usobni poloæaj dvajupravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duæine;preraËunavati mjerne jedinice za duljinu iprocjenjivati mjere; primjenjivati steËeno znanje;crtati okomite i usporedne pravce s pomoÊu dvajutrokuta; crtati prugu.

18. Simetrala duæineKljuËni pojmovi: duæina, polovi"te duæine, simetraladuæine.Obrazovna postignuÊa: crtati i definirati simetraluduæine i polovi"te duæine; razumjeti, analizirati iprimjenjivati svojstva simetrale duæine.

19. Kruænica i krugKljuËni pojmovi: kruænica, krug, sredi"te kruænice,polumjer kruænice, promjer kruænice.Obrazovna postignuÊa: crtati, oznaËivati i definiratikruænicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu,kruæni luk, polukrug, kruæni isjeËak i odsjeËak tekruæni vijenac.

20. ParalelogramKljuËni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat.Obrazovna postignuÊa: definirati, crtati paralelogramte mu oznaËivati vrhove, stranice i kutove; na osnoviuoËenoga svojstva stranica paralelograma i veliËinanjegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik iromb; primjenjivati steËena znanja na zadatcima izæivotnih situacija; izraËunavati opseg paralelograma,opseg i povr"inu pravokutnika i kvadrata;preraËunavati mjerne jedinice za povr"inu.

21. Kut. Mjerenje kutovaKljuËni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutnaminuta, kutna sekunda, mjera (veliËina) kuta.Obrazovna postignuÊa: crtati razliËite kutove spomoÊu kutomjera, isticati ih i oznaËivati; mjeritiveliËine kutova; uoËavati razlike izme!u razliËitihvrsta kutova.

22. Sukuti i vr#ni kutoviKljuËni pojmovi: sukut, vr"ni kut.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i crtati sukute ivr"ne kutove te izraËunavati mjeru kuta ako jepoznata mjera sukuta.

23. Trokut i vrste trokutaKljuËni pojmovi: trokut, jednakokraËni trokut,jednakostraniËni trokut, pravokutni trokut, opsegtrokuta.Obrazovna postignuÊa: crtati trokut, pravilno gaoznaËivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtatijednakokraËni i jednakostraniËni trokut te pravokutnitrokut s pomoÊu dvaju trokuta; konstruirati trokutuopisanu kruænicu; izraËunavati opseg trokuta.

24. OsnosimetriËni likoviKljuËni pojmovi: os simetrije, osna simetrija,osnosimetriËne toËke.Obrazovna postignuÊa: uoËavati i razlikovatiosnosimetriËne likove na crteæu i u na"em okruæenju.

25. RazlomciKljuËni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik,razlomaËka crta, mje"oviti broj.Obrazovna postignuÊa: vizualizirati pojam razlomka;uoËavati ekvivalenciju izme!u dijeljenja i razlomka;usvojiti naËin zapisivanja i Ëitanja razlomka teznaËenje brojnika i nazivnika; usvojiti naËinzapisivanja i Ëitanja razlomka u obliku mje"ovitogabroja; pretvarati razlomak u mje"oviti broj i obratno.

26. Uspore"ivanje, zbrajanje i oduzimanjerazlomaka jednakih nazivnikaKljuËni pojmovi: razlomak, uspore!ivanje razlomakajednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomakajednakih nazivnika.Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvajurazlomaka jednakih nazivnika veÊi; znati je li zadanirazlomak veÊi ili manji od 1; usvojiti postupakzbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.


245

27. Pro#irivanje i skraÊivanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, pro"irivanje razlomka,skraÊivanje razlomka.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak pro"irivanjarazlomka zadanim brojem te uoËavati koji jerazlomak skrativ; usvojiti postupak skraÊivanjarazlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivatisteËeno znanje u rje"avanju zadataka u æivotnimsituacijama.

28. Decimalni razlomciKljuËni pojmovi: decimalni broj, decimalna toËka(decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja,decimalna mjesta, decimale.Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojamdecimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranjezadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak iobratno; uvjeæbati Ëitanje i pisanje decimalnihbrojeva.

29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: smje"tati decimalne brojeve sjednom decimalom na brojevni pravac.

30. Uspore"ivanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, uspore!ivanjedecimalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvajudecimalnih brojeva veÊi; poredati tri ili vi"edecimalnih brojeva po veliËini.

31. Zaokruæivanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, zaokruæivanjedecimalnog broja.Obrazovna postignuÊa: zaokruæivati decimalnebrojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivatirezultat.

32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanjedecimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja ioduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raËunanje iprocjenu u rje"avanju zadataka iz svakida"njice.

33. Mnoæenje i dijeljenje decimalnih brojevadekadskim jedinicamaKljuËni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica,mnoæenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama,dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke mnoæenja idijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama;rabiti procjenu rje"enja prije raËunanja; primjenjivatisteËeno znanje na preraËunavanje mjernih jedinica.

34. Mnoæenje decimalnih brojevaKljuËni pojmovi: decimalni broj, mnoæenjedecimalnih brojeva, umnoæak.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak mnoæenjadecimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima tenakon izvo!enja operacije rezultat usporediti sprocjenom rezultata i rezultatom dobivenim dæepnimraËunalom.

35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnimbrojevimaKljuËni pojmovi: decimalni broj, dijeljenjedecimalnih brojeva prirodnim brojevima.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenjadecimalnoga broja prirodnim brojem te dobivenirezultat usporediti s procjenom rje"enja; usvojitipostupak prikazivanja razlomaka u oblikudecimalnoga broja; rabiti pisano raËunanje, raËunanjedæepnim raËunalom i procjenu za rje"avanje zadatakaiz svakida"njice.

36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnimbrojevimaKljuËni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojevadecimalnim brojevima.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenjadecimalnoga broja decimalnim brojem te dobivenirezultat usporediti s procjenom rje"enja; rabiti pisanoraËunanje, raËunanje dæepnim raËunalom i procjenuza rje"avanje zadataka iz svakida"njice.

6. RAZREDTEME1. Svo"enje razlomaka na zajedniËki nazivnik

KljuËni pojmovi: razlomak, zajedniËki nazivnik.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak svo!enjadvaju razlomaka na najmanji zajedniËki nazivnik iprimjenjivati steËeno znanje pri rje"avanju zadataka.

2. Uspore"ivanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, uspore!ivanje razlomaka.Obrazovna postignuÊa: poredati po veliËini iusporediti razlomke s razliËitim nazivnicima (do 100).

3. Brojevni pravacKljuËni pojmovi: razlomak, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac,procijeniti i odrediti izme!u kojih se dvaju prirodnihbrojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravacsmjestiti toËke pridruæene zadanim razlomcima snazivnikom manjim od 10.

4. Zbrajanje i oduzimanje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka,zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlikarazlomaka.


246

Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja ioduzimanja razlomaka razliËitih nazivnika; izraËunatijednostavnije brojevne izraze; steËena znanjarazumjeti i primijeniti za rje"avanje zadataka izsvakida"njice.

5. Mnoæenje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, mnoæenje razlomaka,umnoæak razlomaka.Obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti postupakmnoæenja razlomaka; steËeno znanje primijeniti;snalaæljivo i toËno raËunati koristeÊi svojstva mnoæenja.

6. Dijeljenje razlomakaKljuËni pojmovi: razlomak, reciproËni razlomak,dijeljenje razlomaka, koliËnik razlomaka. Obrazovna postignuÊa: uvesti pojam reciproËnogbroja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenjarazlomaka; rabiti pisano raËunanje, raËunanjedæepnim raËunalom i procjenu za rje"avanje zadatakaiz svakida"njice.

7. Kutovi uz presjeËnicu usporednih pravacaKljuËni pojmovi: kut, presjeËnica ili transverzala.Obrazovna postignuÊa: definirati pojam presjeËnice;prepoznati kutove uz presjeËnicu i njihova svojstva testeËeno znanje primjenjivati na rje"avanju zadataka.

8. Kutovi s usporednim i okomitim kracimaKljuËni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima,kutovi s okomitim kracima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati, usporediti iuspostaviti veze me!u kutovima s usporednim iliokomitim kracima.

9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokutaKljuËni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta,kut trokuta.Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste trokuta;istraæiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranicau trokutu.

10. Zbroj kutova trokutaKljuËni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta. Obrazovna postignuÊa: dokazati i usvojiti tvrdnju daje zbroj mjera (veliËina) kutova u trokutu 1800;izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta trokuta.

11. Simetrala kutaKljuËni pojmovi: kut, simetrala kuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam simetrale kuta;konstruirati simetralu te istraæiti njena svojstva;konstruirati trokutu upisanu kruænicu.

12. Konstrukcija kutova od 60°, 30°, 90°, 45°KljuËni pojmovi: kut, konstrukcija kuta.Obrazovna postignuÊa: konstruirati kutoveprimjenjujuÊi svojstva simetrale kuta; prenositi zadanekutove.

13. Sukladnost trokutaKljuËni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta. Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojamsukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znatirije"iti jednostavnije zadatke primjenom znanja osukladnosti trokuta.

14. Tri osnovne konstrukcije trokuta KljuËni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanjetrokuta. Obrazovna postignuÊa: skicirati, analizirati ikonstruirati trokut te raspraviti rje"enje.

15. Povr#ina trokutaKljuËni pojmovi: trokut, visina trokuta, povr"inatrokuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam visine trokutai crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristeÊi znanjeo povr"ini pravokutnika, zornim prikazom doÊi doformule za povr"inu trokuta; izraËunavati povr"inutrokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljinavisine na tu stranicu; steËeno znanje primjenjivati uzadatcima iz svakida"njice.

16. Cijeli brojeviKljuËni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijelibroj.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pozitivne inegativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerimaiz svakida"njice.

17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac,jediniËna duæina.Obrazovna postignuÊa: smje"tati cijele brojeve nabrojevni pravac.

18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednostKljuËni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi,apsolutna vrijednost.Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam suprotnibroj; odre!ivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja;odre!ivati cijele brojeve ako je zadana njihovaapsolutna vrijednost.

19. Uspore"ivanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, uspore!ivanje cijelihbrojeva. Obrazovna postignuÊa: zadane cijele brojeve poredatipo veliËini.

20. Zbrajanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva,zbroj cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanjacijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanjaprimjenjivati u zadatcima iz æivotnih situacija.


247

21. Oduzimanje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelihbrojeva, razlika cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanjacijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rje"avanjujednostavnijih zadataka.

22. Rad sa zagradamaKljuËni pojmovi: zagrade.Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkomizraËunavanja izraza sa zagradama.

23. Mnoæenje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, mnoæenje cijelih brojeva,umnoæak cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti umnoæak cijelihbrojeva; prepoznavati zajedniËki faktor ujednostavnijim zadatcima i izluËiti ga; primjenjivatisteËeno znanje u rje"avanju zadataka iz svakida"njice.

24. Dijeljenje cijelih brojevaKljuËni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva,koliËnik cijelih brojeva.Obrazovna postignuÊa: odrediti koliËnik dvaju cijelihbrojeva; rabiti pisano raËunanje, raËunanje dæepnimraËunalom i procjenu pri rje"avanju zadataka izsvakida"njice.

25. Pozitivni i negativni racionalni brojeviKljuËni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni inegativni racionalni broj.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovatipozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivatiracionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnogbroja).

26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcuKljuËni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac,procjenjivati i odre!ivati izme!u kojih se dvaju cijelihbrojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevnipravac smje"tati toËke pridruæene zadanimracionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10.

27. Uspore"ivanje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, uspore!ivanjepozitivnoga i negativnog racionalnog broja iuspore!ivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: uspore!ivati racionalnebrojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnogabroja i primjenjivati steËeno znanje na primjerima izsvakida"njice.

28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje ioduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlikaracionalnih brojeva.

Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke za zbrajanjei oduzimanje racionalnih brojeva; izraËunatijednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstvazbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima izæivotnih situacija.

29. Mnoæenje i dijeljenje racionalnih brojevaKljuËni pojmovi: racionalni broj, mnoæenje idijeljenje racionalnih brojeva, umnoæak i koliËnikracionalnih brojeva.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke zamnoæenje i dijeljenje racionalnih brojeva;upotrebljavati i primjenjivati steËeno znanje.

30. Jednadæba oblika ax + b = 0KljuËni pojmovi: linearna jednadæba s jednomnepoznanicom, rje"enje linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom, ekvivalentne jednadæbe.Obrazovna postignuÊa: rije"iti jednadæbe oblika ax + b = 0 i jednostavnije jednadæbe koje se mogusvesti na taj oblik; usvojiti pojam rje"enja jednadæbe;provjere rje"enja; objasniti postupak rje"avanja.

31. Primjena linearne jednadæbeKljuËni pojmovi: linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom, nepoznata veliËina, ekvivalentnejednadæbe. Obrazovna postignuÊa: razvijati razumijevanje ianaliziranje problemskih zadataka; upotrebljavatiusvojeno znanje i moÊi zapisati jednostavnijeprobleme u obliku linearne jednadæbe s jednomnepoznanicom.

32. »etverokutKljuËni pojmovi: Ëetverokut, dijagonala, paralelo-gram, trapez.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati, crtati i pravilnooznaËivati Ëetverokut; crtati dijagonale Ëetverokuta;razlikovati vrste Ëetverokuta; analizirati njihovasvojstva; prepoznavati ih u okolini.

33. Zbroj kutova u ËetverokutuKljuËni pojmovi: Ëetverokut, kut, mjera kuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti i objasniti tvrdnju daje zbroj veliËina (mjera) kutova u Ëetverokutu 3600;izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta.

34. Konstrukcije paralelogramaKljuËni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcijaparalelograma. Obrazovna postignuÊa: primjenjujuÊi svojstvaparalelograma, skicirati, analizirati i crtati ilikonstruirati paralelogram te raspraviti rje"enje.

35. Povr#ina paralelograma i trapezaKljuËni pojmovi: paralelogram, trapez, povr"inaparalelograma, povr"ina trapeza.Obrazovna postignuÊa: zornim prikazom, koristeÊiznanje o povr"ini trokuta i pravokutnika, doÊi do


248

formule za povr"inu paralelograma i trapeza;procjenjivati i izraËunavati povr"inu paralelograma itrapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakida"njice.

7. RAZRED

TEME1. Koordinatni sustav na pravcu

KljuËni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu,ishodi"te, jediniËna duæina, koordinata toËke.Obrazovna postignuÊa: znati racionalnim brojevimapridruæiti toËke brojevnoga pravca.

2. Pravokutni koordinatni sustav u ravniniKljuËni pojmovi: ure!eni par, koordinatne osi,pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinatetoËke.Obrazovna postignuÊa: odrediti toËke koordinatneravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oËitatikoordinate zadane toËke.

3. Omjer i proporcija (razmjer)KljuËni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer). Obrazovna postignuÊa: odre!ivati bilo koji nepoznatiËlan proporcije koristeÊi osnovno svojstvo proporcije.

4. Proporcionalne veliËineKljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),koeficijent proporcionalnosti.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati proporcionalneveliËine u zadatcima iz svakida"njice.

5. Primjena proporcionalnosti na rje#avanjeproblema iz svakida#njiceKljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),koeficijent proporcionalnosti. Obrazovna postignuÊa: primjeniti matematiËkipostupak na zadatke iz svakida"njice.

6. GrafiËki prikaz proporcionalnostiKljuËni pojmovi: grafiËki prikaz proporcionalnosti. Obrazovna postignuÊa: grafiËki prikazivatiproporcionalnost; iz zadanoga grafiËkog prikazaodËitavati vrijednosti, tj. koordinate toËke.

7. Obrnuta proporcionalnostKljuËni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliËine.Obrazovna postignuÊa: prepoznavati obrnutoproporcionalne veliËine na primjerima izsvakida"njice; odre!ivati razmjerom i formulomnepoznate veliËine u zadatcima.

8. Postotak. RaËunanje s postocimaKljuËni pojmovi: postotak.Obrazovna postignuÊa: raËunati s postotcima te ihprimjenjivati na zadatke iz znanosti i svakida"njice.

9. Jednostavni kamatni raËunKljuËni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica.Obrazovna postignuÊa: odrediti kamate i primijenitiih na zadatke iz svakida"njice.

10. Prikazivanje i analiza podatakaKljuËni pojmovi: obiljeæje skupa objekata, frekvencijai relativna frekvencija, tabliËni prikaz, stupËastidijagram, kruæni dijagram.Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæje skupaobjekata, odre!ivati vrijednosti tog obiljeæja;prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeæju spomoÊu tablice frekvencija i relativnih frekvencija tegrafiËki s pomoÊu stupËastoga dijagrama i kruænogadijagrama; izraËunavati aritmetiËku sredinu teinterpretirati dobivene podatke.

11. Vjerojatnost sluËajnoga doga"ajaKljuËni pojmovi: sluËajni doga!aj, elementarnidoga!aj, relativna frekvencija doga!aja, vjerojatnostdoga!aja.Obrazovna postignuÊa: navesti elementarne doga!aje,prepoznati koji su elementarni doga!aji povoljni zazadani doga!aj, izraËunati vjerojatnost doga!aja.

12. Dijeljenje duæine na jednake dijelove i uzadanom omjeruKljuËni pojmovi: omjer dviju duæina.Obrazovna postignuÊa: dijeliti duæinu na jednakedijelove i u zadanom omjeru.

13. SliËnost trokuta i primjenaKljuËni pojmovi: sliËni trokuti, koeficijent sliËnosti.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam sliËnostitrokuta; znati pouËke o sliËnosti trokuta; izraËunatiduljine stranica sliËnih trokuta; izraËunati opseg ipovr"inu sliËnih trokuta.

14. MnogokutKljuËni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonalemnogokuta, kutovi mnogokuta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam mnogokuta inacrtati mnogokut; odre!ivati ukupni broj dijagonalamnogokuta; odre!ivati zbroj veliËina kutovamnogokuta.

15. Pravilni mnogokutiKljuËni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristiËnitrokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta.Obrazovna postignuÊa: istaknuti karakteristiËnitrokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilnemnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilnipeterokut s pomoÊu karakteristiËnoga trokuta sluæeÊise kutomjerom.

16. Opseg i povr#ina mnogokutaKljuËni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta,povr"ina mnogokuta.


249

Obrazovna postignuÊa: izraËunati opseg i povr"inumnogokuta.

17. Kruænica i krugKljuËni pojmovi: kruænica, krug, sredi"te, polumjer ipromjer kruænice.Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove kruænicei kruga; znati da je kruænica odre!ena trima toËkamakoje nisu na istom pravcu; odre!ivati me!usobnipoloæaj dviju kruænica.

18. Odnos sredi#njega i obodnoga kuta,Talesov pouËak.KljuËni pojmovi: kruænica, sredi"nji kut, obodni kut,Talesov pouËak.Obrazovna postignuÊa: znati da je obodni kut jednakpolovini pripadnoga sredi"njega kuta; usvojitiËinjenicu da je svaki obodni kut nad promjeromkruænice pravi kut.

19. Pravac i kruænicaKljuËni pojmovi: tangenta kruænice, dirali"tetangente, sekanta.Obrazovna postignuÊa: usvojiti da pravac i kruænicamogu imati dvije zajedniËke toËke, jednu zajedniËkutoËku ili da nemaju nijednu zajedniËku toËku;konstrukcija tangente kruænice u njenoj toËki.

20. Opseg krugaKljuËni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga,broj p.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati opseg kruga iprimjenjivati znanje na zadatke iz svakida"njice.

21. Kruæni lukKljuËni pojmovi: kruænica, kruæni luk, duljinakruænog luka.Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu kruænogaluka.

22. Povr#ina krugaKljuËni pojmovi: krug, povr"ina kruga.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati povr"inu kruga;primjenjivati znanje na rje"avanje zadataka izsvakida"njice; izraËunavati povr"inu kruænoga isjeËka.

23. Sustav linearnih jednadæbiKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, rje"enje sustava.Obrazovna postignuÊa: provjeravati je li zadaniure!eni par rje"enje sustava.

24. Metoda supstitucijeKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena.Obrazovna postignuÊa: usvojiti metodu supstitucije;naËiniti provjeru rje"enja.

25. Metoda suprotnih koeficijenataKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent.Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak metodesuprotnih koeficijenata; naËiniti provjeru rje"enja.

26. Primjena sustava linearnih jednadæbiKljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi sdvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotnikoeficijenti.Obrazovna postignuÊa: u zadanim primjerimasamostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi dojednostavnijega naËina rje"avanja; svoditi problemskezadatke na rje"avanje sustava dviju jednadæbi; izreÊi,zapisivati i provjeravati rje"enje te ga po potrebiraspraviti.

27. Linearna funkcijaKljuËni pojmovi: linearna funkcija, vrijednostfunkcije.Obrazovna postignuÊa: usvojiti naËin zapisivanjafunkcije; izraËunavati vrijednosti funkcije;primjenjivati znanje na rje"avanje zadataka izsvakida"njice.

28. Graf linearne funkcije, jednadæba pravcaKljuËni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitnioblik jednadæbe pravca, nultoËka.Obrazovna postignuÊa: crtati graf linearne funkcije iiz nacrtanoga grafa i"Ëitavati vrijednost funkcije;procjenjivati i provjeravati (raËunski i grafiËki)pripada li zadana toËka grafu funkcije; odre!ivatinultoËke zadane linearne funkcije raËunski i grafiËki;opisivati ovisnost dviju veliËina s pomoÊu tablice igrafa.

29. Tok linearne funkcijeKljuËni pojmovi: nagib pravca, rastuÊa funkcija,padajuÊa funkcija.Obrazovna postignuÊa: usvojiti znaËenje nagibapravca i odsjeËka na osi y i njihovu geometrijskuinterpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcijeprema nagibu pravca.

30. GrafiËko rje#avanje sustava linearnihjednadæbiKljuËni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednostpravaca, presjek pravaca, sjeci"te, koordinate sjeci"ta.Obrazovna postignuÊa: iskazivati uvjet usporednostidvaju pravaca; iz jednadæbi pravaca odrediti jesu lipravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rje"avatisustav linearnih jednadæbi grafiËki i raËunskim putem;provjeriti rje"enje; odrediti grafiËkom metodom imali sustav dviju linearnih jednadæbi jedno, nijedno ilibeskonaËno mnogo rje"enja.


250

8. RAZRED

TEME1. Kvadriranje racionalnih brojeva

KljuËni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja,kvadriranje.Obrazovna postignuÊa: kvadrirati racionalne brojevei procjenjivati vrijednosti kvadrata.

2. Kvadriranje umno#ka i koliËnikaKljuËni pojmovi: kvadrat umno"ka, umnoæakkvadrata, kvadrat koliËnika, koliËnik kvadrata. Obrazovna postignuÊa: kvadrirati umnoæak i koliËnikte transformirati umnoæak kvadrata i koliËnikkvadrata.

3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrataKljuËni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike,razlika kvadrata.Obrazovna postignuÊa: kvadrirati zbroj i razliku dvajubrojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadratzbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata nafaktore.

4. Potencije s bazom 10KljuËni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponentpotencije, potenciranje.Obrazovna postignuÊa: potencirati broj 10 prirodnimeksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnimeksponentom; raËunati s potencijama s bazom 10.

5. Drugi korijenKljuËni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen,korjenovanje, pribliæna vrijednost drugog korijena.Obrazovna postignuÊa: procjenjivati vrijednostidrugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja;procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugogakorijena; izraËunavati i pribliæno odre!ivati drugikorijen uporabom dæepnoga raËunala.

6. RaËunanje s korijenimaKljuËni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje,djelomiËno korjenovanje, racionalizacija nazivnika.Obrazovna postignuÊa: raËunati sa korijenima;djelomiËno korjenovati; racionalizirati nazivnik

.

7. Pitagorin pouËakKljuËni pojmovi: pouËak, Pitagorin pouËak, obratpouËka.Obrazovna postignuÊa: znati izreku, smisao i zornidokaz Pitagorina pouËka; izreÊi obrat PitagorinapouËka te izraËunati duljinu jedne stranicepravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalihstranica.

8. Primjena Pitagorina pouËka na kvadrat ipravokutnikKljuËni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala.Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu dijagonalekvadrata i pravokutnika.

9. Primjena Pitagorina pouËka na jednako-straniËni i jednakokraËni trokutKljuËni pojmovi: jednakostraniËni trokut, jednako-kraËni trokut, visina trokuta.Obrazovna postignuÊa: rje"avati zadatke kojipovezuju visinu i stranicu jednakostraniËnogatrokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicujednakokraËnoga trokuta.

10. Primjena Pitagorina pouËka na romb itrapezKljuËni pojmovi: romb, trapez.Obrazovna postignuÊa: izraËunavati duljine dijagonalaromba; izraËunati duljinu visine jednakokraËnog trapeza.

11. Realni brojeviKljuËni pojmovi: racionalni broj, beskonaËniperiodiËki decimalni broj, iracionalni broj, realnibroj.Obrazovna postignuÊa: zapisivati racionalne brojeve uobliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne iiracionalne brojeve; odrediti odnose izme!u skupovaN, Z, Q, I i R.

12. Realni brojevi i brojevni pravacKljuËni pojmovi: Pitagorin pouËak, realni broj, skuprealnih brojeva, brojevni pravac.Obrazovna postignuÊa: konstruirati duæine duljina

i , prikazati na brojevnom pravcu toËkepridruæene realnim brojevima.

13. Grafovi funkcija i

KljuËni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija

, funkcija , parabola.

Obrazovna postignuÊa: izraËunati vrijednost funkcijeza odre!ene vrijednosti argumenta x; rjeËavatijednadæbu x2=a; crtati grafove funkcija

i ; odrediti ili procijeniti

koordinate toËaka na grafu.

14. VektoriKljuËni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotnivektori.Obrazovna postignuÊa: crtati zadane vektore,prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.

15. Zbrajanje i oduzimanje vektoraKljuËni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora,oduzimanje vektora, razlika vektora.

y=÷xy=x2

y=÷xy=x2

y=÷xy=x2

÷3÷2

÷ba


251

Obrazovna postignuÊa: zbrajati i oduzimati vektoreprimjenom pravila trokuta.

16. TranslacijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija(usporedni pomak).Obrazovna postignuÊa: translatirati toËku, duæinu,pravac, trokut i kruænicu; prepoznati lik koji je nastaotranslacijom drugoga.

17. Osna simetrijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, osnasimetrija, os simetrije.Obrazovna postignuÊa: odre!ivati osnosimetriËnusliku toËke, duæine, pravca, trokuta i kruænice;prepoznati osnosimetriËan lik; konstruirati simetraluduæine i simetralu kuta.

18. Centralna simetrijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralnasimetrija, centar (sredi"te) simetrije.Obrazovna postignuÊa: odre!ivati centralno-simetriËnu sliku toËke, duæine, pravca, trokuta ikruænice; prepoznati centralnosimetriËni lik;odre!ivati centar simetrije.

19. RotacijaKljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija(vrtnja), sredi"te rotacije, kut rotacije.Obrazovna postignuÊa: rotirati zadani lik ako jezadano sredi"te rotacije i njezin kut.

20. ToËke, pravci i ravnine u prostoruKljuËni pojmovi: toËka, pravac, ravnina, prostor.Obrazovna postignuÊa: znati da je ravnina odre!ena stri nekolinearne toËke; odrediti ravninu ako su jojzadane neke toËke; odrediti (na modelu kvadra)pripada li neka toËka nekoj ravnini.

21. Me"usobni poloæaji pravaca i ravninaKljuËni pojmovi: pravci, ravnine i me!usobni odnosi.Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra odreditime!usobne poloæaje pravaca i ravnina; znati sustavnoprebrojati sve pravce odre!ene danim toËkama koji suusporedni, odnosno koji nisu usporedni s danomravninom.

22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitostdviju ravninaKljuËni pojmovi: okomitost pravca i ravnine,okomitost dviju ravnina.Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra prepoznatije li zadani pravac okomit na ravninu ili nije;prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne;nabrojiti pravce odre!ene danim toËkama koji suokomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje suokomite na danu ravninu.

23. Ortogonalna projekcija toËaka na ravninu.Udaljenost toËke od ravnineKljuËni pojmovi: ortogonalna projekcija toËke naravninu, udaljenost toËke od ravnine.Obrazovna postignuÊa: odrediti ortogonalnuprojekciju toËke i duæine na ravninu; odreditiudaljenost toËke od ravnine.

24. PrizmaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mreæaprizme.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati prizme;odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skiciratiprizme i njihove mreæe.

25. Oplo#je i obujam prizmeKljuËni pojmovi: prizma, oplo"je prizme, obujam(volumen) prizme.Obrazovna postignuÊa: odre!ivati oplo"je i obujamprizme.

26. PiramidaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mreæapiramide.Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati piramide;odre!ivati broj vrhova, bridova i strana piramida;crtati skice piramida i njihove mreæe.

27. Oplo#je i obujam piramideKljuËni pojmovi: piramida, oplo"je piramide, obujampiramide.Obrazovna postignuÊa: odrediti obujam i oplo"jepiramide.

28. Valjak. Oplo#je i obujam valjkaKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mreæavaljka, oplo"je valjka, obujam valjka.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu valjka i njegovumreæu; izraËunati obujam i oplo"je valjka.

29. Stoæac. Oplo#je i obujam sto#caKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, stoæac, izvodnicasto"ca, mreæa sto"ca, oplo"je sto"ca, obujam sto"ca.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu sto"ca i njegovumreæu; izraËunavati obujam i oplo"je sto"ca.

30. Kugla i sfera. Oplo#je i obujam kugleKljuËni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjerkugle, sfera, oplo"je kugle, obujam kugle.Obrazovna postignuÊa: crtati skicu sferu i kuglu;uoËavati glavne kruænice; izraËunati oplo"je i obujamkugle.


252


365

GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc.Nevio ©etiÊ, Mario RogaË, prof., Nenad MarkoviÊ, prof.,Vinko FilipoviÊ, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.Vini RakiÊ, Bo!ka MilanoviÊ Litre, uË. raz. nast., Zdenka»ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uËiteljica, LjerkaSlaviËek

UVODNI DIO:TEKST PRIPREMILIAGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJERuæica Ambru! Ki!, prof., mr. sc. Dijana Gara!iÊ, DarkoTot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. uË., Maja ZrnËiÊ,prof., Dubravka ©ubiÊ, prof. def., mr. sc. Majda FajdetiÊ,Jadranka O!tarËeviÊ, prof., Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof.

DEFEKTOLOGIJAmr. sc. Vini RakiÊ, dr. sc. Ljiljana IgriÊ, dr. sc. ZrinjkaStanËiÊ, mr. sc. Snjeæana Seku!ak-Gale!ev, mr. sc. MajdaFajdetiÊ, Robert Cimperman, prof., Æeljka Butorac, prof.,Zora JoviÊ, prof., Tatjana Landsman, prof., Æana Paradæik

©KOLSKE KNJIÆNICEprof. dr. sc. Jadranka LasiÊ-LaziÊ, mr. sc. Dinka KovaËeviÊ,Biserka ©u!njiÊ, prof., Sonja To!iÊ-GrlaË, prof., ZdenkaBiliÊ, prof., Ingrid PoljaniÊ, prof.

TEKST OBLIKOVALI I UREDILIdoc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.

RAZREDNA NASTAVA: akademik Sibe Marde!iÊ, akademik Mislav JeæiÊ, VesnaBobinski, uË. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, –ur"aKulu!iÊ, dipl. uËiteljica, Petar MladiniÊ, prof., LjiljanaKlinger, dipl. uËiteljica, Mirjana SuËeviÊ, uË. raz. nast.,Ladislava BunjaËki, prof., Vesna Budinski, dipl. uËiteljica,Biljana Petljak, dipl. uËiteljica, mr. sc. Snjeæana Dobrota,mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof.,Silvana GalinoviÊ, dipl. def., Sanja Æupa, dipl. uËiteljica,Gordana CuraÊ Depolo, dipl. uËiteljica, An"elka Salopek,dipl. uËiteljica, Marina DikoviÊ, dipl. uËiteljica

PREDMETNA NASTAVA:HRVATSKI JEZIKdoc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.sc. Lucija Puljak, Nada BabiÊ, prof., Boæica JelakoviÊ,prof., Marina SaboloviÊ, prof., Marijana »e!i, prof.,Dubravka RovinËanac, prof., An"elka RihtariÊ, prof.,Marija BaliËeviÊ, prof., Jele Sr!en, prof., Vesna Novak,prof., Marica LediÊ, prof.

STRANI I KLASI»NI JEZICIakademik Mislav JeæiÊ, koordinator

ENGLESKI JEZIKMarija Andraka, prof., NinoËka Truck Biljan, prof.,Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., MilicaBiliÊ ©tefan, prof.

NJEMA»KI JEZIKdoc. dr. sc. Ana PetraviÊ, Gordana Matolek VeseliÊ, prof.,Dinka ©tiglmayer, prof., Ankica CrkvenËiÊ, prof.,NinoËka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,Ruæica Herdelja, prof.

FRANCUSKI JEZIKprof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,Dubravka SkenderoviÊ-KeleË, prof., Jadranka StrabiÊ,prof.

TALJANSKI JEZIKprof. dr. sc. Nives SironiÊ BonefaËiÊ, Mirjana MarkoviÊMarinkoviÊ, prof., Maja SimonoviÊ, prof.

LATINSKI I GR»KI JEZIKAn"elka Dukat, prof., Dubravka MatkoviÊ, prof., ZdravkaMartiniÊ-JerËiÊ, prof., Kornelija PaviÊ, prof.

POVIJESTakademik Tomislav Raukar, Ivan DukiÊ, prof., LidijaVranar, prof., Franjo »iËak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,Vedrana Doku!, prof., Renate Ob den Camp, prof., KarloLisica, prof., Mirjana –ura!, prof., Zvonko IvankoviÊ,prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,prof.

GEOGRAFIJAmr. sc. Dragica HusanoviÊ-PejnoviÊ, prof. dr. sc. MiljenkoLapaine, Vesna MiliÊ, dipl. geograf, Zdenka »ukelj, prof.,Anica FumiÊ, prof., Jela Mogu!, prof., Zoran LjubiÊ, prof.,Ana Vodvarka, prof., Ana ©imundiÊ, prof., JadrankaVukaniÊ, prof.

MATEMATIKAakademik Sibe Marde!iÊ, Petar MladiniÊ, prof., MiroslavKlaiÊ, prof., Ladislava BunjaËki, prof., Marija Rako, prof.,Davorka ©kare, prof., Danijela RuæiÊ-Mrak, prof., BrankoGole!, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuli!, prof.

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA IPROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU

FIZIKAakademik Stanko PopoviÊ, mr. sc. Branka MilotiÊ,An"elka Jalu!iÊ, prof., Sonja Prelov!ek Pero!, prof., FranjoMarËec, prof., Æeljko JakopoviÊ, prof., Mladen KlaiÊ,prof., Ivan –o", prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja KodriÊ,prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof.

KEMIJA prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Juda!,Marina LeutiÊ, prof., Petar Vrkljan, prof., MihaelaVrbnjak, prof., –ur"a Kocijan, prof., Slavica IljkiÊ, prof.,Branka VukoviÊ, prof., Vedrana BebiÊ, prof., Ivka »aËiÊ,prof., Mirjana MatiÊ, prof.

BIOLOGIJA I PRIRODA doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija RosandiÊ, doc.dr. sc. Ines RadanoviÊ, dr. sc. Edita BoriÊ, mr. sc. DianaGara!iÊ, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Ni!t, prof.,Zdravko Furlan, prof., Stanislav LeniËek, prof., DanicaSinoæiÊ, prof., Jasna Ton!etiÊ, prof., Bo!ko DumanËiÊ,prof., Zvonimir MaliÊ, prof., Tanja Dunaj, prof., RuæaBule, prof.

INFORMATIKA akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, FrediGlavan, prof., Magdalena BabiÊ, dipl. ing.,Vladimir Bank,prof., Zlatko BagariÊ, prof., Ivan NekiÊ, prof., SanjaProdanoviÊ Trlin, prof., Marija Vrdoljak IvkoviÊ prof.,Nikolina Bubica, prof.

TEHNI»KA KULTURAmr. sc. Luka MajetiÊ, prof. dr. sc. Igor »atiÊ, mr. sc. MileKrekoviÊ, Æarko Bo!njak, prof., Milan UtkoviÊ, prof.,Sanja KovaËeviÊ, prof., Ankica Gudelj, prof., ©imoVukasoviÊ, prof., Anita Jakac, prof., Sonja Prevol!ekPero!, prof., Nada Tica, prof., Vladimira MilakoviÊ, prof.,Ksenija Peri!iÊ, prof.

GLAZBENA KULTURAdr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeæana Dobrota, Pepa©koriÊ, prof., Ruæica Ambru!-Ki!, prof., Iata Kocman,prof., Danica GospodariÊ, prof., Jasna ©ulentiÊ BegiÊ,prof., Josip Burjan, prof., Tomislav SeletkoviÊ, prof.,Snjeæana –urinski, prof.

LIKOVNA KULTURAEmil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof.,Dubravko Lepej, prof., Mirjana Toma!eviÊ-DanËeviÊ,prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hir!l, prof., Mira Boro!,prof., Katja PeriÊ, prof., Dragana PalËiÊ, prof.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURAdoc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kre!imir Ple!a, mr. sc.Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar,prof., Josip Arefijev, prof., Mario KeËa, prof., IvanaPutarek, prof., Darinka ©imunËiÊ, prof., Dubravka SkaËej,prof., Karmela NikoliÊ PrkaËin, prof., Stipe BoæinoviÊ-Ma"or, prof.

VJERONAUKdr. sc. Ante PavloviÊ, prof. dr. sc. Ruæica Razum, dr. sc.Josip Jak!iÊ, mr. sc. Josip Peri!, mr. sc. Anton PeraniÊ, doc.dr. sc. Ivica Paæin, Dalibor AdæiÊ, prof., Zvonka Matoic,prof. def., Marica Mate!iÊ, prof. def., Sandra Zavr!ki,prof., Vladimir ©o!tariÊ, prof., Martina FilipoviÊ, prof.,Martina Ra!poliÊ, prof., Tanja KneæeviÊ, prof., RuæicaMale!, prof., Davor ©amadan, prof., Marija JovanoviÊ,prof., Marina VukiÊ, prof., An"elka »ajkovac, prof.


366

Nastavni za osnovnu πkoluos-vbecica-os.skole.hr/.../1373/attachment/NPP_Matematika_za_OS.pdf ·...

Documents

Transcript of Nastavni za osnovnu πkoluos-vbecica-os.skole.hr/.../1373/attachment/NPP_Matematika_za_OS.pdf ·...