Nastavni Plan i Program Za OS

370

Transcript of Nastavni Plan i Program Za OS

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Nastavni plan i program za osnovnu koluNakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Tekst uredili: doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol. Lektor: Tomislav Ladan, prof. Recenzenti: prof. dr. sc. Izabela Sori, prof. dr. sc. Slavica Bai, doc. dr. sc. Antun Arbuni, doc. dr. sc. Maja Ljubeti, doc. dr. sc. Igor Radeka Naslovnica: Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL Grafika priprema: SAND, Zagreb Tisak: GIPA, Zagreb Naklada: 10.000 Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 371.214(497.5) NASTAVNI plan i program za osnovnu kolu / . - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006. ISBN 953-6569-25-6 I. Nastavni planovi -- Osnovno kolstvo -- Hrvatska 300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490 E-mail: [email protected] URL: http://www.mzos.hr ISBN 953-6569-25-6

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Zagreb, 2006.

SADRAJPredgovor .......................................................................................................................................................................... 7 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU ....................................................................... 81. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8 2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu ................................................................................. 9 3. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli ................................................................................... 10 4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11 5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12 6. Odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13 7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada ............................... 13 8. Rad s darovitim uenicima ................................................................................................................................. 14 9. Rad s uenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15 10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj koli .............................................................................. 16 11. Odgojno-obrazovna djelatnost strunih suradnika u osnovnoj koli .............................................................. 17 12. kolska knjinica................................................................................................................................................... 19 13. Integrativni odgojno-obrazovni sadraji za osnovnu kolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25 LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51 GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66 STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79 ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81 NJEMAKI JEZIK .................................................................................................................................................... 117 FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156 TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194 KLASINI JEZICI .................................................................................................................................................... 224 LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224 GRKI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232 MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238 PRIRODA I DRUTVO ....................................................................................................................................... 253 PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261 BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266 KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272 FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279 POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284 GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292 TEHNIKA KULTURA ....................................................................................................................................... 304 INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321 KATOLIKI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336 SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU ............ 365

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli - uitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiniara te mentora, savjetnika i sveuilinih nastavnika na poboljanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Poboljanje je usmjereno na rastereenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadraja, predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteenu raspodjelu po razredima, preciznije uoblienje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa prema razvojnim razinama uenika. Unoenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadraja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvie kvalitete rada osnovnokolskoga sustava odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov pristup pouavanja u osnovnoj koli, usmjeren na uenika umjesto na sadraj, ostvareno je primjerenije umijee pouavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaenost s predkolskom, srednjokolskom i visokokolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava. Kako bi se dobile odreenije, jasnije i vre smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jo dva znaajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu 2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodei nacionalne ispite meu uenicima prvih razreda gimnazija. Uinci istraivanja ovih pristupa promjenama sustava odgoja i obrazovanja posluit e za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama koje ine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima e kole i svi zainteresirani biti obavijeteni i sustavno ukljueni u daljnja poboljanja obveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Okvir promjena u osnovnoj koli za prosvjetnu i iru hrvatsku javnost naznaen je u Vodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda oivljen je senzibilitet uitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za promiljanjem bolje vlastite prakse i odlunost da se unaprijedi uenje u koli. Zahvaljujem lanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih podruja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuilinim profesorima i drugima koji su predano radili na poboljanju nastavnih sadraja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Nova hrvatska kola doputa, omoguuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju strunost i ostvare najvia postignua svoga poziva, kako u podruju sveukupnoga kolskog ivota, tako i u prihvaanju provedbe ovoga nastavnog plana i programa kao kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljanja.

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU

1. UVODSaetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu kolu iznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim promjenama, prikazani su vidovi i oblici kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uenicima i s uenicima s tekoama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuionikog rada, odgojnoobrazovna djelatnost nositelja kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika kolskoga i nastavnog rada, te oekivanja glede njihove uloge u promiljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno poboljanje odgojno-obrazovnoga rada u koli i izvan kole. Objanjena je svrha knjinice kao sastavnoga dijela kole.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (temeljem l. 22. Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadrajno donosi: 1. NASTAVNE PLANOVE, i toE

E E E

plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godinjem broju sati, te ukupnom tjednom i godinjem broju sati plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godinjem broju sati plan realizacije posebnih programa uenja stranih i klasinih jezika plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika 2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E

E

E

program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua) program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaen - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua) posebne programe uenja stranih i klasinih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)

Nastavni plan i program nove hrvatske kole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadraja. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogunostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu. Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i kolskog rada temeljit e se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti. Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005./2006. godine u 49 osnovnih kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19. lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uenicima prvih razreda gimnazija. Rezultati uspjeha uenika na tim ispitima bit e takoer jedan od pokazatelja uinkovitosti rada u osnovnoj koli, odnosno putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2006.

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU

Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi

ODLUKUo nastavnom planu i programu za osnovnu kolu

I. Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu kolu u Republici Hrvatskoj. Nastavni plan i program za osnovnu kolu primjenjuje se od kolske godine 2006./2007. Dosadanji nastavni plan i program tehnike kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne kole.

II. Sadraj Nastavnoga plana i programa iz toke I. sastavni je dio ove odluke. III. S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehnike kulture i izborne nastave informatike iz toke I., stavak 3 ove odluke. IV. Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja i objavit e se u Narodnim novinama.

MINISTAR KLASA: 602-02/06-05/00041 URBROJ: 533-10-06-1 Zagreb, 3. kolovoza 2006. prof. dr. sc. Dragan Primorac

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLIOsnovna kola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja irokog opeg odgoja i obrazovanja. S opim odgojem i obrazovanjem uenici dobivaju temeljna znanja potrebna ovjeku za ivot, otvara im se mogunost daljnjega kolovanja, postie se jednakost odgojno-obrazovnih mogunosti, a s obvezom polaenja osnovne kole sprjeava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i drutveno marginaliziranje. Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouavanje uenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje e im biti potrebne za obnaanje razliitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenih uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima. Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu ive, razumijevanje prolosti i sadanjosti u svijetu prirode i drutva, ovjekovom odnosu prema prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima. Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i ne moe se reducirati na drutveno-kulturnu reprodukciju. Drutveno-politike, gospodarske, radno-tehnoloke, informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i sve dinaminiji razvoj znanosti, nameu koli zahtjev za uspostavljanjem nove kulture pouavanja i uenja, koja e pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca, otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za cjeloivotno uenje. Od kole se oekuje da uenike naui uiti. Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanje novih drutveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u svim ivotnim podrujima, ali istodobno uvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. Osnovni odgoj i obrazovanje sadri etiku dimenziju potrebnu za ivot dostojan ovjeka. Zato je razvoj stavova, miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja i uenja u osnovnoj koli. Osobne i drutvene vrijednosti ispunjavaju ivot svakoga ovjeka. Uenike valja pouiti drutveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od kole se oekuje promiljanje o vrijednostima i dugoronim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedniki usuglaenim drutveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2005., str. 11. 10

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje drutva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralatvo, inovativnost, kompetitivnost, osposobljenost za usavravanje, te potrebu cjeloivotnog obrazovanja.2 Njima treba teiti na svim razinama formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i obrazovanje ine njihov temelj. Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su: E osigurati sustavan nain uenja o svijetu, prirodi, drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi, E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj uenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima, E stvoriti mogunosti da svako dijete ui i bude uspjeno, E osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uiti i pomoi im u uenju, E pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja koja ih ekaju u ivotu, E pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka. Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne osobe, osobe stvaralakoga duha, s dubokim osjeajem za ouvanje nacionalne i kulturne batine, te potivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojnoobrazovni rad u osnovnoj koli valja usmjeriti na cjeloviti razvoj uenika imajui u vidu drutvene, politike, gospodarske, informacijsko-tehnoloke, globalizacijske i druge promjene. Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice su usmjerene na uravnoteeno i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. U tom smislu uenike valja pouiti o i osposobiti za ivljenje prema: E najsuvremenijim spoznajama iz jezinoga, matematikoga, prirodoslovnoga, drutvenoga, tehnolokoga, informacijsko-komunikacijskoga, umjetnikoga, zdravstveno-tjelesnog podruja i podruja ope kulture i religije, E zahtjevima promjenjivoga svijeta, to iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti apstraktnoga miljenja, sposobnosti samostalnoga uenja i samostalnoga rjeavanja problema, trajno razvijena intelektualna uvstva, te sposobnosti za ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa, E vrijednostima znanja i uenja kao individualnoga i drutvenog dobra, E individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima, E graanskom moralu, opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije,

Nastavni plan i program za osnovnu koluE E E

E

temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, sadrajima i naelima zdravoga ivljenja, slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miljenja, svijesti i savijesti naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog razumijevanja.

E

E

E

Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj koli su: samostalnost, inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes, komunikativnost, potenje, pravednost, samopouzdanje, potivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razumijevanje, samostalno i kritiko miljenje, miroljubivost, odgovornost, osjeaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniki duh te samosvjesnost.

E

E

E

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-uKonceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u koli odnosi se na usmjerenost pouavanja na uenika. Ona podrazumijeva: E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim potrebama uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uenika, E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svih podruja uenikove osobnosti, E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoronim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenja odreenoga odgojno-obrazovnog sadraja jasna uitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, E uvaavanje uenikovih predznanja i neposrednoga iskustva, E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih pouavatelja u uenikovom okruenju, E planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovne sadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave, E praenje uenikovih podruja interesa i uvoenje njemu primjerenih oblika pouavanja i uenja, koji e omoguiti aktivno, samostalno uenje i praktino djelovanje uenika, E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiu promatranje, samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti, E stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozraja koje e odraavati interes i motivaciju uenika za uenje, E stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje se temelji na meusobnom potivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti,11E

E

E

E

E

E

upuivanje na samostalno uenje kod kue, upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavno praenje izradbe domaih zadaa, identificiranje i praenje darovitih uenika i uenika s tekoama u uenju, pruanje pomoi uenicima s tekoama u razvoju i senzibliziranje ostalih uenika za njihove potrebe, pomo i suradnju, poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanje njihovoga stvaralatva sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje razliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standarda ocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje o uenikovom napretku o uenju i razvoju, redovito praenje te pravodobno, jasno i razvidno, uoblieno i zbrojno vrjednovanje uenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, na nain da uenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i nain daljnjega razvoja i poboljanja, uvoenje i praenje samovrjednovanja uenika i meusobnoga vrjednovanja uenika u razredu, ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva, naina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uenika, redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojnoobrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjene miljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja, mogunosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma, redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta, razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada u koli, nain praenja uenikova rada kod kue, i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju, djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnom satu i u koli.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

NASTAVNI PREDMETII. OBVEZNI PREDMETI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. HRVATSKI JEZIK LIKOVNA KULTURA GLAZBENA KULTURA STRANI JEZIK MATEMATIKA PRIRODA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA PRIRODA I DRUTVO POVIJEST GEOGRAFIJA TEHNIKA KULTURA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA) IZBORNI PREDMETI 15. 16. 17. VJERONAUK STRANI JEZIK OSTALI IZBORNI PREDMETI UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMAII. III. IV. V. VI. VII. VIII.

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 1,5 (52,5)

5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70)

4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140)

4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 2 (70) 1,5 (52,5) 1 (35) 3 (105) 18 (630) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 18 (630) 2 (70) 22 (770) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 23 (805) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910)

2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910)

2 (70)

2 (70)

2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 2 (70)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210)

2 (70)

2 (70)

4 (140)

6 (210)

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA 18. 19. LATINSKI JEZIK GRKI JEZIK UKUPNO POSEBNI PROGRAMI OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 20. 21. 22. DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD IZVANNASTAVNE DJELATNOSTI SAT RAZREDNIKA 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 3 (105) 3 (105) 6 (210)

12

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI I NASTAVNI RADOdgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim radom s uenicima. Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanje djece starosne dobi od est do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne kole, koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za uenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za uenike od V. do VIII. razreda. Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od uenika istoga razreda. Izuzetak ine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve uenike od I. do IV. razreda ili za uenike od V. do VIII. razreda u planinskim i otokim kolama. Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izbor odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadraja u koli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njega opredijelio. O uenikovom izboru i obveznosti pohaanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Svrha organiziranja izborne nastave je omoguivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podruju za koje uenik pokazuje posebne sklonosti i pojaan interes. Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uenika i/ili skupinu uenika koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vjetina iz odreenih nastavnih podruja ili vie nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Dopunski rad se moe organizirati za sve nastavne predmete izuzevi likovnu, glazbenu, tehniku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave slui i kao posebna pomo djeci graana Republike Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva. Dopunski rad se tada organizira radi brega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliitih kolskih sustava, uspjenijega prilagoavanja novom kolskom okruenju, te kao efikasan nain prevladavanja jezinih prepreka u sluenju materinjim jezikom. Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira za darovite uenike. Razina odgojno-obrazovne kolske i nastavne uinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadraja, i oblicima nastavnoga rada, nego i o stupnju osposobljenosti uitelja za primjenu najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava kolskoga, nastavnoga i izvankolskog rada. Uitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i kolskog rada, te svim vidovima odgoja i obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom13

radu s uenicima. Iako se izbor odreenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim mogunostima kole, esto je zadravanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. Preporuuje se vie timskoga promiljanja i unoenja promjena koje e poveati kvalitetu nastavnoga i kolskog rada.

7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI, METODE I SREDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANUIONIKOG RADAIzvannastavne aktivnosti u osnovnoj koli podrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno i uspjean poticaj za angairanje uenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obino su povezane s odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Naini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupnoistraivakoga, samoistraivakog tipa odgojnoobrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiko-metodikih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uenike uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike koji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku o ukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veim uspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem u slobodnijim okruenjima pouavanja/uenja. Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. To su: E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje kolskog radija i kolskih novina, projekti - umjetniki stilovi i razdoblja (odjea, komunikacija, obrasci ponaanja, prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetnikoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock, jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd., E prirodoslovno-matematiko podruje, koje omoguuje iskustveno uenje i razmatranje odnosa, primjerice, ovjek i biljke, ovjek i ivotinje, pokusi iz kemije, kemija u okoliu, kemija u svakodnevnom ivotu, meteorologija, istraivanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda, kartografija, genetika, astronomija i sl., E portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruje koje se odnosi na stjecanje portskih vjetina i sposobnosti (nogomet, koarka, odbojka, ah...), uenje drutvenih plesova, folklora, ovladavanje vjetinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vjebama relaksacije i dr.,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraivanju zaviaja, etnologije, turistike kulture i sl., E ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina ivota - istraivanje zaviaja i ouvanje njegova okolia, uenje o ouvanju okolia, stjecanje kulture ivljenja u zdravom okoliu za zdrav okoli, E drutveno-humanistiki projekti i radionice (graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i ljudska prava), E ueniko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo, domainstvo, pelarstvo, osnovne tehnike kukianja, vezenja, pletenja, ureenje kolskih vrtova i sl., E tehniko stvaralatvo (tehnike inovacije, tehnike modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.). Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji nain sprjeavanja drutveno neprihvatljivoga ponaanja, a iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uenika i samostalno-istraivako uenje.E

upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poetka provedbe. kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viednevno na posebno odabranom prirodnom odreditu s odgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouavanje i uenje. Program kola u prirodi temelji se na godinjem nastavnom planu i programu osnovne kole.

8. RAD S DAROVITIM UENICIMATenja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignuima zahtijeva pridavanje veega znaenja otkrivanju iznadprosjene i darovite djece i stvaranju mogunosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili vie podruja. Zadaa uitelja je zamijeniti uobiajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadraji, metode i oblici rada prilagoavali prosjenoj veini u razredu. Uoavanje darovitih uenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih uenika je obveza uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli. Dva najea pristupa koja se koriste za potrebe darovitih uenika u osnovnoj koli su: E izradba i realizacija posebnoga ili obogaenoga odgojno-obrazovnog programa i E akceleracija programa. Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaenoga odgojno-obrazovnog programa za darovitog uenika ili skupinu darovitih uenika pretpostavlja: E identificiranje darovitoga uenika, odnosno dijagnosticiranje darovitosti E izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih uenika, E formiranje tima strunjaka koji e pratiti njegov/njihov rad, E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica, nastavna sredstva, literatura, oblici pouavanja, odnosno uenja), E vrjednovanje uenikovih rezultata i postignua. Mogunosti obogaivanja programa za darovitoga uenika ili uenike su raznovrsne. Program se moe odnositi na svako odgojno-obrazovno podruje, a pristup sadraju je dublji, individualno voen, esto povezan s drugim podrujima, interaktivan, a moe biti pod vodstvom mentora izvan kole (primjerice, znanstvenika, umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaenog programa daroviti uenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i kolskog okruenja, nego individualno rade na zadacima ili projektima uz struno voenje. Vano je voditi rauna o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog uenika, a napose o njihovoj motivaciji. Akceleracija je oblik nastave kojim se ueniku omoguuje zavravanje osnovne kole u vremenu kraem od propisanog. Odnosi se na one uenike koji se istiu izvrsnim postignuima u dijelu ili svim odgojno14

Izvanuionika nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazalita, galerije i druge ustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugi slini organizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Cilj izvanuionike nastave je uenje otkrivanjem u neposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenici susreu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kole potie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potie intelektualna uvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi rauna o interesima, mogunostima i sposobnostima uenika. Izvanuionika nastava treba koristiti mogunost interdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lake i bre uenje. Vano je temeljito planiranje aktivnosti izvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama, sadrajno i metodiki adekvatno pripremljeno. Najei oblici izvanuionike nastave su kolski izleti, kolske ekskurzije te program poznat kao kola u prirodi. Plan i program ovih aktivnosti utvruje se godinjim planom i programom rada kole. kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki odlazak uenika i uitelja u mjestu u kojemu je kola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhu ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa. kolska ekskurzija je viednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, portskim i tehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu s odreenim ciljevima i zadaama kole. kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duan

Nastavni plan i program za osnovnu kolu obrazovnim predmetima. Takvim uenicima se prua mogunost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne kolske godine. Akceleracija moe biti djelomina - kada daroviti uenik provodi u viem razredu samo dio kolskoga dana, sluajui jedan ili vie predmeta, i potpuna - kada uenik u jednoj kolskoj godini zavrava dva razreda. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenja potreba darovitoga uenika. Darovita se djeca istiu odreenim natprosjenim sposobnostima, to je za uitelja zahtjevnije u didaktiko-metodikom pristupu. Vano je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga uenika prije donoenja odluke o primjeni akceleracije. Dodatnim radom esto se potie ukljuivanje uenika za sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama. Hrvatski kolski sustav omoguuje i trei vid rada s darovitim uenicima, a to je omoguivanje ukljuivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same kole, ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite uenike, a postoje i posebne kole - glazbene, baletne, likovne, i slini programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. ljetne kole, subotnje kole, programi specijalizacija i sl. Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenost uenika s tekoama u razvoju u razredni odjel, izradbu i primjenu posebno prilagoenih programa za uenika s tekoom ili tekoama u razvoju, koje kreira uitelj u suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na nain da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s tekoama u razvoju, moe imati najvie 28 uenika, s dva uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe imati najvie 26 uenika, a s tri uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe imati najvie 24 uenika. Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima (vida, sluha, tjelesnih oteenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produeni struni postupak u skupinama od 6 do 10 uenika nakon nastave. Djelomina integracija podrazumijeva ukljuenost uenika s tekoama u razvoju, najee s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom uenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za uenike s tekoama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu. Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih tekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne i glazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu. U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrke primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.

9. RAD S UENICIMA S POSEBNIM POTREBAMASuvremena hrvatska kola omoguuje i potie integraciju uenika s lakim tekoama u razvoju u redoviti kolski sustav, to ovisi o stupnju tekoe i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrke koju uenici s tekoama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje prua kola i omoguuje lokalna zajednica. Prema novim terminologijskim odreenjima uenici s tekoama u razvoju kategoriziraju se u uenike s posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti osnovnokolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadraja, naina, metoda rada i vrjednovanja postignua. Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele, te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane naine rada s obzirom na strunu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja, o kojemu miljenje i prosudbu donosi poseban tim strunjaka. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne kole omoguuje dva vida integracije djece s tekoama u razvoju: a) potpunu integraciju, i b) djelominu integraciju.

15

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. 2012. predviaju niz mjera u podruju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struno osposobljavanje i usavravanje uitelja, meuresornu suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne slube podrke i dr. Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih pedagoko-psiholokih i didaktikometodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspjenosti. Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uenicima s tekoama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u koli ukljuuje intenzivnu suradnju uitelja, ostalih uenika, strunih suradnika, ravnatelja, roditelja/skrbnika i lanova obitelji, lokalne zajednice, udruga. U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli teite se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. Posebno izraen program pretpostavlja individualizirani rad, praenje i vrjednovanje uenikova napredovanja, savjetovanje sa strunim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i potreba uenika, te procjeni podruja koja treba razvijati kod uenika s posebnim potrebama. Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadraja, razine usvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni i dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua uenika. Preporuuje se ee praenje uspjenosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili doraivanja programa. Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi s uenicima s tekoama u razvoju, ona je duna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlatenim institucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenika ulau se u mapu uenika. Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole duni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao i preporuke za daljnji rad. Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju se za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odluke uiteljskog vijea kole.16

Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenja novih, alternativnih oblika rada s uenicima s tekoama u razvoju, koji obogauju postojee nastavne planove i programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvankolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv. bonus nastava, koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vie kognitivne razine, a za uenike s tekoama u razvoju predstavljaju teko dostian ili pak nedostian cilj. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprjeavanje upuivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nuno. Blok satovi olakavaju organizaciju bonus nastave. Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadraje, planira kola u suradnji s roditeljima, uenikom i strunim suradnicima, a oni ovise o inicijativnosti, domiljatosti i mogunosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ KOLINositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli su: ravnatelj, uitelji i struni suradnici. Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u koli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagokoj djelatnosti kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozraja za promjene, povezivanje s kolektivom, poticanje timskoga rada i zajednikoga rjeavanja problema, stvarati suradniko ozraje, pokazati jasno namjere, ciljeve i zadae kole, istaknuti doprinose i zasluge lanova kolektiva, ukljuiti lokalnu zajednicu u rad i ivot kole, jasno iskazivati prioritete kole, suraivati s lanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uitelja i uenika, nazoiti proslavama, provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i samovrjednovanje rada uitelja. Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj nastavi prema podrujima nastavne djelatnosti. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj, izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uenicima s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuionikim aktivnostima. Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uenika, uitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i odgojitelj odreene skupine uenika koja ini razredno odjeljenje. On je osoba koja upuuje uenike u kolski i nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomae im, potie razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima te ih pouava zajednikom ivljenju. Ulazak djeteta u kolu oznaava susret s novim socijalnim okruenjem, drukijim

Nastavni plan i program za osnovnu kolu drutvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholokog ozraja i meusobnoga potovanja. Razrednik prati rast i razvoj uenika, njihovo ponaanje, otkriva uzroke moguega neprihvatljivog ponaanja. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima kole i nastave, identificira probleme uenika, pomae im u rjeavanju problema i neuspjeha u uenju, te stalno surauje s drugim uiteljima. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praenja razvoja uenika, razrednik vodi pedagoke i administrativne poslove. Na poetku kolske godine razrednik izrauje program rada svoga odjela. uspostavljaju i razvijaju sustav informatike i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeivanja osobnoga rada te rada kole, E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u koli. Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga radnika i knjiniara usmjeren je na sva podruja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne kole. Ta podruja su: E pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije, E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provoenje studijskih analiza, istraivanja i projekata, E stalni struni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli, E biblioteno-informacijska i dokumentacijska djelatnost.E

11. ODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRUNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLIRazvojno-pedagoka i psiholoka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne kole, ija uloga jest stalno unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u koli i nastavi. Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiniar. Struni suradnici u koli ostvaruju sljedee zadae: E potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignua uenika, E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi uenika, E profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, E pruaju savjetodavnu pomo uenicima, roditeljima, uiteljima, strunim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa, E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad, E sudjeluju u strunom usavravanju odgojnoobrazovnih djelatnika, E istrauju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada, E istrauju i analiziraju pojedine pedagoke / psiholoke / defektoloke pojavnosti (programa, akcija, odgojno-obrazovnih postignua, pedagokog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa, E rade na povezivanju kole s lokalnom i irom zajednicom, E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, E prate nove spoznaje iz podruja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i kolskom radu,17

Pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na: E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uenika, kole i okruenja - ispitivanje i utvrivanje pojava i procesa s ciljem operativnih, dijagnostikih, znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike; E organizacijske poslove, planiranje i programiranje rada kole i nastave - planiranje i programiranje rada svakoga strunog suradnika; sudjelovanje u osmiljavanju i kreiranju kratkoronoga i dugoronog razvoja kole, te izradbu godinjega plana i programa rada kole; planiranje i programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i rada strunih tijela kole; provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva kole; praenje razvoja i napredovanja uenika; profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima; izvannastavne aktivnosti; rad strunih tijela kole; planiranje provedbe integrativnih nastavnih i kolskih programa; pripremu individualnih programa za uvoenje pripravnika u samostalni rad; sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije kole; E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa kole - praenje cjelokupnoga rada kole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktiko-metodikih uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u estetsko-ekolokom ureivanju prostora kole; poticanje uitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatike opreme u nastavi.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti: E upisi djece u I. razred osnovne kole - utvrivanje psihofizike sposobnosti djece pri upisu u I. razred, utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela; E unaprjeenje rada kole - sudjelovanje u suvremenim promjenama rada kole; poticanje uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i kolskog rada; struna pedagokopsiholoka i didaktiko-metodika pomo u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanuionikih aktivnosti; identifikacija i praenje rada i uspjeha darovitih uenika, sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite uenike i uenike s tekoama u razvoju, pruanje strune pomoi uenicima s tekoama u uenju, s loim obiteljskim prilikama i drugim oteavajuim okolnostima; provoenje razvojnih i akcijskih istraivanja i drugih znanstveno-strunih projekata; vrjednovanje realizacije nastavnih programa i kolskoga rada, uenika i razrednih odjela; predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada kole, kulture kole i profesionalne kulture; sudjelovanje u meukolskim, upanijskim, regionalnim i meunarodnim projektima; E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno pruanje savjetodavne pomoi uenicima, roditeljima, uiteljima; razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoeljnih ponaanja uenika; individualni i skupni savjetodavni rad sa strunjacima; E profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika, roditelja i uitelja s mogunostima nastavka kolovanja djece/uenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda za zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama; E zdravstvena i socijalna zatita uenika - sudjelovanje u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture uenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomo uenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne zatite; upoznavanje socijalnih prilika uenika i pomo ueniku u ostvarivanju socijalno-zatitnih potreba; uvaavanje i zastupanje prava uenika. Struno usavravanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u koli i nastavi, a aktivnosti strunih suradnika povezane su sa stalnim strunim razvojem, i to na nain: E planiranja i provedbe obveznoga strunog usavravanja uitelja i strunih suradnika, E praenja i pruanja strune pomoi pripravnicima i uiteljima poetnicima,18E

E E E

E

suradnje sa strunjacima i ustanovama koje prate odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja, organiziranja i voenja strunih rasprava u koli, organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova, angairanja u odgovarajuim strunim udruenjima, praenja znanstvene i strune literature.

Biblioteno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedee aktivnosti: E nabavku znanstveno-strunih asopisa, knjiga i druge literature, E nabavku multimedijskih izvora znanja, E poticanje uenika, roditelja, uitelja na koritenje znanstvene i strune literature, E pruanje strune pomoi ueniku i roditelju u koritenju literature, E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije kole, E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uenike, uitelje, roditelje, nastavni i kolski rad, E voenje kolske, pedagoke i nastavne dokumentacije, E izradba i uvanje uenike dokumentacije. Struni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio poslova neophodan je timski rad. Pedagog je najire profiliran struni suradnik. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u koli. Prati, istrauje i analizira nastavni rad, te predlae naine i sadraje za unaprjeivanje i poboljavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u koli. Teite rada pedagoga je na pedagokodidaktikom podruju kolskoga i nastavnog rada. Psiholog je strunjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoke i razvojne psihologije u kolskoj praksi. Primjenom odgovarajuih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju psiholokoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. Teite njegova rada je individualni i skupni rad s uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba i ponaanja, te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj i napredovanje uenika, psiholog radi s njima savjetodavno, a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju. Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji uenika s tekoama u razvoju i uenju. Utvruje individualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjene uenicima s tekoama u razvoju i uenju, te odreuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i strunom usavravanju uitelja u podruju integracije i brige za

Nastavni plan i program za osnovnu kolu razvoj djece s tekoama. U skladu s vrstom i stupnjem tekoe, utvruje didaktiko-metodike uvjete rada. Surauje s roditeljima usklaujui odgojno-obrazovne napore kole i roditeljskoga doma. Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uenika u koli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih imbenika i uspjeha uenika. Analizom socijalne situacije u koli utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih problema i neuspjeha pojedinih uenika. Upoznaje se s neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju djeca s izraenim socijalnim potrebama te predlae rjeavanje socijalnih problema takvih uenika. Prua pomo uiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga ambijenta i otklanjanju socijalnih problema. Knjiniar potie razvoj italake kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora, pridonosei razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima i njihova upuivanja u koritenje razliitih izvora znanja, knjiniar sudjeluje u formiranju multimedijskoga sredita kole kroz opremanje strunom literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuom odgojno-obrazovnom tehnikom. Knjiniar prati znanstveno-strunu literaturu, izrauje anotacije i tematske bibliografije, te potie uenike i uitelje na koritenje znanstvene i strune literature. S aktualiziranim promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, te provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu, knjiniari unose kvalitativne promjene u odgojno-obrazovni rad knjinice donoenjem posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje itanja. To su i preduvjeti za uspjena postignua u uenju i razumijevanju, poticanju mate i uivanju u itanju, promicanju naela da su sloboda miljenja i slobodan pristup informacijama polazita za uspjeno i odgovorno sudjelovanje u graanskom demokratskom drutvu. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima/skrbnicima. Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, strunoknjininu te kulturnu i javnu djelatnost. Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica ovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenosti kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike samostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih na stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija. kolska knjinica je mjesto gdje se uenik uvodi u svijet knjige i itanja. itanjem uenik otkriva raznoliki svijet literature. Pritom tehnike itanja i razumijevanje proitanoga postaju bitan preduvjet uspjenosti procesa cjelokupnoga kolskog uenja. Zadaa je kolskoga knjiniara stvoriti od uenika itatelja koji e s oduevljenjem i radou osjetiti knjievno djelo. Samostalnost u uporabi razliitih izvora informacija i znanja oituje se u snalaenju u svim knjinicama, sluenju njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naela, uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i svrsishodnoga cjeloivotnog uenja te napredovanja u struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena. Timskim radom kolskoga knjiniara i uitelja omoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ili zajednikih nastavnih sadraja iz podruja informacijske i italake pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarivanju, ime se znatno smanjuje optereenost uenika. Program rada kolske knjinice moe biti namijenjen uenicima, uiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaama i ciljevima. Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedee: E sudjelovanje u zajednikom planiranju tema, E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom, E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu, E provoenje individualnih i skupnih projekata, E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, E organiziranje predavanja i radionica za uenike, uitelje, strune suradnike, roditelje, E prezentacije projekata.19

12. KOLSKA KNJINICASuvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko sredite kole. Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena uenicima i uiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja i provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. Nositelj djelatnosti kolske knjinice kolski je knjiniar od kojeg se oekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba te informacijske vjetine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija. kolska knjinica je prostor prilagoen potrebama uenika i omoguuje im uenje i samostalno istraivanje. Zadaa je suvremene kolske knjinice potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i programa kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji e uenike potaknuti na razliite ideje u procesu iskustvenoga uenja i omoguiti im stjecanje stvaralakoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u razliitim oblicima: E radionica za interesnu skupinu uenika, E radionica za uenike pojedinih razrednih odjela, E radionica za uenike s posebnim potrebama, E nastavni dan u kolskoj knjinici, E knjievni susreti - predstavljanje knjiga, E izradba biltena, preporuenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora, E izlobe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, audiovizualne grae, uenikih radova...), E organiziranje susreta s osobama koje izlau odreenu temu, E organiziranje itateljskih klubova, E pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike i uitelje, E obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih uenika kole i dr. Nezaobilazna je uloga kolske knjinice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga ovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. Takav e uenik moi dosegnuti optimalni i eljeni stupanj obrazovanja, pridonijeti svojoj drutvenoj sredini, aktivno se ukljuiti u cijelo drutvo, znati se oduprijeti ivotnim nedaama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove ivljenja, sa znatieljom usvajati nova znanja potrebna za prilagoivanje u svim ivotnim situacijama. Osnovna je zadaa suvremene kole zajedno sa kolskom knjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenje informacija. Isticanjem osnovne zadae kolske knjinice, uenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske kole. Navedeni imbenici omoguit e uenicima da postanu svjesni vlastitih informacijskih i italakih potreba koje e im pomoi u aktivnom ukljuivanju u drutvo znanja. Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj knjinici su: E privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje, E utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi, knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati naviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja, E razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetine uenika (komunikacijske, informacijske, istraivake...), E osposobiti uenike za koritenje izvora znanja i informacija u kolskoj knjinici, E odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motivirati uenike za izvankolsko itanje, E upoznati uenike sa svim izvorima informacija i nauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica, posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenika i sl. za istraivake i projektne zadae,20E

E

E

E E

E

uputiti uenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetnikih, tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crte, mapa, tonski i videozapis), raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, u slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne zajednice, upoznati uenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloivotnog uenja, pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu, pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebe problemsko-istraivakoga i projektnog rada, pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjinoj grai.

Neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u kolskoj knjinici strukturiran je po razredima i sadrajima, te zadaama odgojno-obrazovnoga rada. Od I. do IV. razreda osnovne kole razvijaju se vjetine pisanja i itanja. Prioritet aktivnostima u radu s uenicima u i sa kolskom knjinicom daje se poticanju itanja kao jezinoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem italake pismenosti potie se govorno i pisano izraavanje uenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik, pomae im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svih predmeta. U I. razredu uenike treba upoznati sa kolskim knjiniarom i knjininim prostorom, nauiti ih razlikovati knjinicu od knjiare, upoznati ih s izvorima uenja i znanja i njihovoj svrsi, nauiti ih posuivati, uvati i vraati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga (slikovnica, rjenik, knjiga), razvijati sposobnost promatranja, zapaanja i slobodnog iznoenja vlastitoga miljenja. U II. razredu uenik treba znati prepoznati i imenovati djeje asopise (naslovnica), razlikovati djeji tisak od dnevnoga tiska i asopisa, znati prepoznati rubriku i odrediti je li ga sadraj pouava ili zabavlja (pouno-zabavni list), razlikovati asopise prema vremenu izlaenja (tjednik, mjesenik), stjecati naviku itanja djejih asopisa. Od uenika se oekuje da se znaju samostalno orijentirati u knjinici i pronai eljenu knjigu, da znaju kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjini blok), da savladaju osnovnu komunikaciju s knjievno-umjetnikim tekstovima na razini prepoznavanja, da doivljavaju knjigu kao motivacijsko sredstvo za razliite aktivnosti prianjem pria i bajki u knjinici, da naue aktivno sluati, da usvajaju nove rijei i bogate rjenik. U III. razredu uenik treba znati imenovati osobe koje su vane za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj), te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadraj, biljeka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu Uenici trebaju svladati samostalno itanje knjievnoumjetnikih tekstova i poznavati aktivnosti knjinice radi poticanja itanja i uporabe knjinice u uenju i kreativnom koritenju slobodnoga vremena. U IV. razredu uenici trebaju upoznavati referentnu zbirku (enciklopedija, leksikon, rjenik, pravopis, atlas) i naine njezine uporabe u svrhu proirivanja znanja, trebaju znati prepoznati referentnu zbirku na razliitim medijima, te znati pronai, izabrati te primijeniti informaciju. Uenici trebaju nauiti razlikovati knjievno-umjetnika djela, popularno-znanstvena i strunu literaturu te stjecati naviku sluenja znanstveno-popularnim tekstom. Od V. razreda kolska knjinica uvodi uenike u svijet informacija pouavajui ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. U procesu pouavanja vano je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. U sreditu su pozornosti, dakle, informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vjetina potrebnih za cjeloivotno uenje. U V. razredu uenik treba znati uoiti podruja ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti, zapaziti njihovo grananje, itati tekst iz asopisa s razumijevanjem i znati ga prepriati. Oekivanje je da uenik zna pronai knjigu na polici uz pomo signature, objasniti kataloni opis i pronai knjigu u knjinici uz pomo knjininoga kataloga. U VI. razredu uenik e razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju popularno-znanstvena i struna djela te prema njemu znati pronai knjigu u bilo kojoj knjinici, sluiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaenju informacija za potrebe problemsko-istraivake i projektne nastave. Uenik treba samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naine pretraivanja i izvore informacija za rjeavanje problemsko-istraivakih zadaa. U VII. razredu uenik treba znati izabrati i uporabiti podatke iz razliitih asopisa pri oblikovanju informacija, treba znati citirati, pronai citat i uporabiti ga, usvojiti citiranje literature pri izradbi referata i zadaa istraivakoga tipa, razumjeti vanost i svrhu pravilnoga citiranja literature u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam autorstva (potovati intelektualno vlasnitvo u uporabi i kreiranju informacija). Uenik treba biti osposobljen pretraivati fondove knjinica putem e-kataloga (on-line katalozi), znati pronai odgovor na pitanje ima li odreena knjinica neku jedinicu knjinine grae, koliko ih ima i koji im je trenutani status, treba samostalno uoiti koje knjige nekoga autora ima knjinica. Uenik treba znati razlikovati tiskani i elektroniki asopis. U VIII. razredu vano je da uenici razumiju sustav pojedinih vrsta knjinica u Republici Hrvatskoj (Nacionalna i sveuilina knjinica, narodna, specijalna i kolska knjinica) i u svijetu; znati samostalno pretraivati21

fondove knjinica e-katalogom (on-line katalog i on-line informacija) radi pronalaenja jedinica knjine grae ili izvora informacija za samostalnu izradbu uenikoga rada. Oekuje se da uenici steknu znanje o meupredmetnom povezivanju knjinino-informacijskih znanja s drugim predmetima, da su osposobljeni itati s razumijevanjem i prepriavati vlastitim rijeima, raditi biljeke i pisati saetak, te primijeniti steena znanja i vjetine u cjeloivotnom uenju. Realizacija sadraja programa italake pismenosti i knjinino-informacijskoga podruja kolske knjinice Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadraja vezanih za rad u kolskoj knjinici nije odreen posebnim brojem nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadraje bit e potrebno vie sati, a neki e se obraditi tijekom jednog sata. Redoslijed sadraja ne upuuje na strogi redoslijed obradbe. Sadraje treba ostvarivati na naine koji aktivno ukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju i kreativnost. Sadraji programa mogu se izvoditi u kolskoj knjinici, informatikoj uionici, razredu, vienamjenskom ili nekom drugom prostoru u koli ili izvan nje. Budui da kolska knjinica sve uspjenije usklauje svoje zadae i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim podrujem iz kolskoga programa, jer svaki sadraj moe biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaa italakoga i informacijskog opismenjivanja. U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja, timski rad uitelja i svih strunih suradnika, meu kojima je i kolski knjiniar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo meupredmetnim suodnosom, usporedbom sadraja, pokazivanjem slinosti i razlike unutar odreenoga podruja znanja moe usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje. kolska knjinica je prostor za kulturne i javne djelatnosti kao to su organiziranje, priprema i provedba kulturnih sadraja - knjievne i filmske tribine, natjecanja u znanju, knjievni susreti, veeri poezije, predstavljanje kolskih novina, knjiga, tematske izlobe, filmske projekcije i videoprojekcije. Program rada u kolskoj knjinici odnosi se i na suradnju s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladei u slobodno vrijeme.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

13. INTERGRATIVNI ODGOJNOOBRAZOVNI SADRAJI ZA OSNOVNU KOLUa) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedan je od temeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja. Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose se na uenje o zdravlju i zdravom ivljenju, promociju zdravlja i kulture zdravoga ivljenja svakoga ovjeka. Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolokih i globalizacijskih uvjeta ivota nadili su mogunosti samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao vrijednosti koja pridonosi kvaliteti ivota pojedinca i zajednice. Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u koli timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Opi cilj interdisciplinarnoga rada je promicanje zdravlja i zdravoga naina ivota, usvajanje zdravih ivotnih navika, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja usmjereni su na razumijevanje imbenika higijene i osobnoga ivotnog stila u odgoju i obrazovanju za zdravlje. Budui da na zdravlje utjeu okolina i ivotne navike, potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuiti roditelje i druge strunjake, odnosno istaknute pojedince koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim ivotnim navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju opih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje. Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao fiziko, duevno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. U radu s uenicima, preventivni odgojno-obrazovni program potrebno je temeljiti na viedimenzionalnom modelu zdravlja koji ukljuuje podruja tjelesnoga, emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i duhovnog zdravlja. Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje. Budui da je zdravlje veoma sloena kvaliteta ivljenja, pouavanje o zdravlju i zdravom ivljenju treba doticati sva podruja koja na njega utjeu. U odgoju i obrazovanju za zdravlje oekivanja su usmjerena na to da uenici razumiju odnos higijene i osobnoga ivotnog stila, ime se razvija odgovornost za vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uenici razumiju odnos izmeu hrane i zdravlja, moi e donositi odluke koje e poboljavati njihovo zdravlje i sprjeavati bolesti.22

U sigurnoj i poticajnoj sredini kole i roditeljskoga doma uenici trebaju nauiti preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje, to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj prehrani, uenje o spolno prenosivim bolestima, ouvanju reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu, uinkovitom suprotstavljanju uivanju sredstava ovisnosti i drugim rizinim ponaanjima. Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zatiti, zdravstvenoj kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno je uskladiti s razvojnom dobi uenika, njihovim interesima i potrebama. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadraj satova razredne zajednice, koji se odraava na cjelokupni ivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih sastanaka i okosnica zajednikoga druenja, okupljanja, provedbe razliitih humanitarnih i drugih aktivnosti. Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno povezane s konkretnim nastavnim sadrajima i temama koje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, razrednike i strune suradnike koji sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u realizaciji drugih planiranih programa i projekata. Uinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele kole i usklaeno djelovanje svih imbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom djelovanju kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju svi uitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici, rukovodstvo kole i svi zaposlenici kole u suradnji s roditeljima. Roditelje je potrebno ukljuiti u odgojno-obrazovni rad kole kada dijete krene u kolu. S roditeljima je osobito vano suraivati na promicanju zdrave prehrane, upozoravati na potrebu redovitoga djejega sna i odmora, na vanost kretanja i boravka na svjeem zraku, na najee probleme i poremeaje koji se pojavljuju u odreenoj razvojnoj dobi, na specifina ponaanja i probleme odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizina ponaanja. Odgojno-obrazovno djelovanje kole i roditelja dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, ovlatenim vanjskim suradnicima, ustanovama i institucijama. Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu usvajanja zdravoga naina ivota, posebno s obzirom na prevenciju najznaajnijih zdravstvenih problema, te razvoja pozitivnih stajalita i motiva za zdrav i odgovoran nain ivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u koli su razumijevanje zdravlja, shvaanje vrijednosti zdravlja i sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge. Svjetska i domaa iskustva rada na tom podruju pokazuju kako je vanije i uinkovitije promicati zdravlje,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu isticati i podupirati i vjebati pozitivne modele ponaanja radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore usmjerivati na sprjeavanje bolesti. Razliite aktivnosti u koli, prmjerice, urednost i istoa kolskoga prostora, mogunost odravanja potrebne razine osobne higijene, primjerenost namjetaja i opreme, te estetsko ureenje kole, vani su imbenici u provedbi i ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji e pomoi da uenici shvate utjecaj zdravlja na kvalitetu ivljenja i donoenje kvalitetnih odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja korisne su razliite akcije, predavanja, posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potie suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjetina, gledita i vrijednosti. Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaanjem daju uitelji, struni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici kole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i drutveno okruenje u najirem smislu, vaan je za razvoj sloenih kognitivnih i socijalnih vjetina koji e djeci i mladima pomoi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije zdravoga ponaanja i prihvaanja zdravlja kao istinske vrijednosti. Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja potrebno je trajno usavravanje uitelja, nastavnika i strunih suradnika. ivota, suosjeanje i uvaavanje potreba drugih, zadovoljavanje vlastitih potreba, pri emu se vodi rauna da se ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanja potreba buduih generacija i drugih ivih bia, na izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima, mogunostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom. U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritikoga miljenja i vjetina vrjednovanja informacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanju problema, mirnog rjeavanja sukoba i spremnost za odgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuih metoda i oblika rada, koji e u najveoj mjeri aktivirati uenika te mu omoguiti iskustveno uenje i uenje otkrivanjem, rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno sudjelovanje u donoenju odluka. Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli i odrivi razvoj. Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj moe se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvankolskom nastavom, danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjem kolskih projekata za okoli, posebno u suradnji s lokalnom zajednicom, strunim institucijama, udrugama i gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te sudjelovanjem u razliitim regionalnim, nacionalnim i meunarodnim projektima. Projekti i programi s temom zatite okolia i odrivoga razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i SEMEP, projekta RKO - kole, nacionalnoga programa Mladih uvara prirode i slino, daju tematski i sadrajni okvir aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli, omoguuju umreavanje kola sa slinim interesima te osiguravaju meusobnu potporu i razmjenu iskustava. Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj predstavlja relevantan sadraj cjeloivotnog uenja. U realizaciju ovoga programa poeljno je ukljuivanje roditelja/ skrbnika, ali i lokalne zajednice. c) PROMETNA KULTURA Prometna kultura je dio ope kulture, a odnosi se na sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprjeavanju i smanjenju broja nesrea u kojima stradavaju djeca i odrasli. Prometni odgoj poinje ve u roditeljskom domu. Polaskom u prvi razred uenici trebaju pokazati djelominu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku eljeznike pruge ako put do kole vodi preko nje. Za samostalno kretanje uenika do kole i oko kole odgoj i obrazovanje poinju u koli.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I ODRIVI RAZVOJ Pitanje zatite okolia i odrivoga razvoja strateko je pitanje svake drave. Ono je takoer u sreditu zanimanja meunarodne zajednice te je predmetom brojnih deklaracija, konvencija i meudravnih sporazuma. Za ostvarivanje odrivoga razvoja, koji podrazumijeva gospodarski i drutveni rast i razvoj, uz istodobno ouvanje kvalitete okolia i razumno koritenje prirodnih resursa, obrazovanje ima presudno znaenje. Potrebna je temeljita promjena stoljeima razvijane kolektivne svijesti o neiscrpnom kapacitetu okolia, koji e pridonijeti i nadomjestiti sva naruavanja nastala ljudskim aktivnostima. Novi narataji moraju izgraditi drukiji odnos spram okolia, te razviti sposobnosti i vjetine koje e im pomoi u suoavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojim sadrajima obuhvaa sve to nas okruuje te podrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okolia. Budui da se temelji na izgraivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, esto se govori o unutarnjem okoliu, to se odnosi na potovanje fenomena23

b)

Nastavni plan i program za osnovnu kolu U I. razredu od uenika se ne oekuje snalaenje u sloenim prometnim situacijama. U niim razredima osnovne kole djeca su posebno ugroena u prometnoj svakidanjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila, tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva. Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost snalaenja, zbog niskoga rasta imaju sueno vidno polje i orijentacija im je znatno oteana na prometnoj ulici. Djeca te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne prometne situacije, pa im panja esto skree na druge sadraje i to ih posebno ugroava. Nastavnim programom predvieni su sadraji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i drutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnika kultura u viim razredima osnovne kole. Osim u redovitoj nastavi sadraji prometne kulture predvieni su u izbornoj nastavi, uz program tehnike kulture. Uenici mogu, ako to ele, odabrati jedan od izbornih modula ve od V. razreda. Izborni programi izvode se kontinuirano tijekom cijele kolske godine jedan, odnosno dva kolska sata tjedno, ovisno o programu. Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama klubova mladih tehniara prua velike mogunosti za odgojno-obrazovno djelovanje u podruju prometne kulture i preporuuje se njihovo osnivanje gdje god postoje mogunosti za njihov rad. Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj kulturi uenika korisne su i povremene akcije u suradnji s prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih eljeznica. Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja uenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u vjetinama kao to su vonja bicikla, uklanjanje kvarova na biciklu, natjecanja u vonji biciklom na prometnom poligonu. Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomo filmova roditelji mogu pomoi uiteljima u prevenciji stradavanja djece u prometnim nezgodama. Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniiti samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan prometni odgoj i obrazovanje ukljuuje uvjebavanje ponaanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj prometnoj situaciji. Primjer odraslih u pouavanju prometne kulture je presudan. Dobri primjeri vrijede vie od zapovijedi i zabrana. d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAANSTVO Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo. U njemu su ujedinjena dosadanja iskustva steena provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naem sustavu i iskustva drugih zemalja. Program obuhvaa: E odgoj za ljudska prava, E odgoj za demokratsko graanstvo, E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje, E odgoj za mir i nenasilno rjeavanje sukoba, E odgoj za odrivi razvoj, E odgoj za sprjeavanje predrasuda i diskriminacije, E istraivanje humanitarnog prava i sl. Ovaj program moe se ostvarivati na nekoliko naina: E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre programske teme koje su bliske temama ljudskih prava, E kao izborni predmet, E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata, E kroz izvankolske aktivnosti, E sustavno kroz cjelokupni kolski plan i program. Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruju razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII. razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog odgoja. Poeljno je da svi uitelji budu upueni na program odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja kako bi uinkovitije koristili metodu integracije i korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadraja. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo omoguuje primjenu aktivnih metoda uenja i pouavanja: projektno uenje, suradniko uenje, uenje u paru, igranje uloga, simulacije, rjeavanje problema, socijalno uenje koritenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.

24

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Hrvatski jezik

HRVATSKI JEZIKUVODHrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezana sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaa etiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezino izraavanje i medijsku kulturu. Prema naelu unutarpredmetnoga povezivanja zadae i sadraji svih predmetnih sastavnica meusobno se proimaju i nadopunjuju, a prema naelu meupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim podrujima. sadraja. Odailjanje poruka ili jezina proizvodnja ostvaruje se misaonom obradbom sadraja i njegovim jezinim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.

ZADAEZadae svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja. Zadae nastavnoga podruja hrvatski jezik: E osposobljivanje uenika za uspjeno snalaenje u svakodnevnim priopajnim situacijama; E ovladavanje jezinim sredstvima potrebnim za uspjenu komunikaciju; E osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem; E suzbijanje straha od jezika; E osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviajnih idioma; E postupno usvajanje hrvatskoga jezinog standarda. Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima jezino-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije uenika od prvoga do etvrtoga razreda osposobljivati za praktino sluenje hrvatskim jezikom, posebno jezinim normama, nego ga uiti jezikoslovnim pojmovima te normama i pravilima na teorijskoj razini. Zadae nastavnoga podruja jezino izraavanje: E razvoj sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja, misli i stavova; E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma; E ostvarivanje uspjene usmene i pisane komunikacije. Zadae nastavnoga podruja knjievnost: E spoznavanje i doivljavanje, tj. primanje (recepcija) knjievnih djela; E razvijanje osjetljivosti za knjievnu rije; E razvijanje itateljskih potreba; E stvaranje itateljskih navika; E osposobljivanje za samostalno itanje i primanje (recepciju) knjievnih djela. Zadae nastavnoga podruja medijska kultura: E osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom, raunalom; E primanje (recepcija) kazaline predstave, filma, radijske i televizijske emisije; E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.

CILJTemeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguuje ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i ukljuivanje u cjeloivotno uenje. Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezik