Razvoj stomatologije u Hrvatskoj - Srce

A S CActa Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002. 5

Razvoj stomatologije u Hrvatskoj

Saæetak

Suvremena stomatologija vuËe korijen znanstvene medicinske graneod godine 1728., tj. otkako je objavljeno djelo Pierrea Faucharda podnaslovom “Le chirurgien dentiste où traité des dents”. Bolesti usneπupljine, osobito bolesti zuba, pratilje su Ëovjekova æivota od njegovihpoËetaka. Isto su tako stara i nastojanja da se lijeËe bolesti usta i zuba.

Stomatologija u Hrvatskoj razvijala se na usporediv naËin kao i udrugim europskim zemljama, a prema druπtvenim i materijalnim pri-likama u nas. Primorski gradovi imali su joπ od 13. stoljeÊa u sluæbistalne lijeËnike fizike, kirurge, ljekarnike i brijaËe (niæe kirurge), aDubrovnik godine 1777. prvi osniva i zubno-lijeËniËku sluæbu kaozasebnu granu opÊe zdravstvene zaπtite.

U kopnenome dijelu Hrvatske stomatologija se razvija kasnije, tekrajem 18. stoljeÊa i poËetkom 19. stoljeÊa, npr. u Zagrebu, ima osobakoje se iskljuËivo bave zubarstvom, a u 19. stoljeÊu imenuju se i gradskizubari. Djelovanje πkolovanih stomatologa, u to doba preteæno stra-naca, pojedinaËno je, samostalno i temelji se na zaradi.

Javna stomatoloπka sluæba bræe se razvijala od dvadesetih godinaproπloga stoljeÊa (πkolske, gradske, dræavne poliklinike). U velikimsrediπtima (Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) utemeljene su poliklinike,a samo u Zagrebu Stomatoloπka klinika (1931.). Specijalizacije po-jedinih stomatoloπkih grana u Hrvatskoj poËinju od 1959. godine, a bilesu samo dvije. Danas bi doktor stomatologije mogao specijalzirati osamgrana. K tome treba dodati i potrebu trajnog usavrπavanja, koja je ut-kana u sadaπnji Zakon o zdravstvu.

Raπirenost bolesti usta, usne πupljine, zuba i Ëeljusti u Hrvatskojvelika je. PoËetkom 1979. godine u Hrvatskoj se uvodi Meunarodnaklasifikacija bolesti u stomatologiji (MKBS) za odreene bolesti (karijeszuba, parodontopatije, ortodontske anomalije, zloÊudne tumore usta,rascjepe usta i nepca...).

Stomatoloπko πkolstvo zaËeto je osnutkom Katedre za stomatologijui zubarstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine 1922. s prvimnastavnikom Eduardom RadoπeviÊem. Stomatoloπka klinika, premdaosnovana 1931. godine, stvarno je otvorena 1939. u novoizgraenojzgradi na ©irokom brijegu na ©alati, s predstojnikom Ivom »uparomkoji ju je vodio tri sljedeÊa desetljeÊa. U Splitu je 1945. bila osnovanaViπa zubarska πkola, istovrsna i u Zagrebu 1947., te 1948. godineOdontoloπki odsjek na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji je 1962.prerastao u samostalni Stomatoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu.

Zvonimir KaiÊ

Zavod za dentalnuantropologiju Stomatoloπkogfakulteta SveuËiliπta u Zagrebu

Acta Stomat Croat2002; 5-18

PREGLEDNI RADPrimljeno: 1. oæujka 2002.

Adresa za dopisivanje:

Zvonimir KaiÊZavod za dentalnuantropologijuStomatoloπki fakultetGunduliÊeva 5, 10000 Zagrebe-mail: [email protected]

A S C Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.6

Z. KaiÊ Razvoj stomatologije u Hrvatskoj

Prvi dekan Fakulteta bi je Æivko Bolf. Stomatoloπki studij na Rijeciutemeljen je u sklopu Medicinskog fakulteta 1973. godine.

ZnanstvenoistraæivaËka djelatnost u stomatologiji moæe se pratitiviπe od sto godina. U poËetku su to bili pojedinci, a danas je s porastommnoæine istraæivaËa stvorena kritiËna masa za osnutak Centra zainterdisciplinarnu djelatnost u stomatologiji.

Pisana rijeË traje veÊ desetljeÊima u Ëasopisima (Folia stoma-tologica, na æalost prestao izlaziti 1950. godine, Acta StomatologicaCroatica; u novije vrijeme Hrvatski stomatoloπki vjesnik), te brojnimskriptama, priruËnicima, udæbenicima i u novije vrijeme internetskimstranicama.

Druπtvena organiziranost struke krenula je godine 1903. osnutkomZadruge hrvatskih stomatologa, a danas imamo Hrvatsko stomatoloπkodruπtvo i niz specijalistiËkih druπtava u sklopu Hrvatskoga lijeËniËkogzbora, te od 1995. Hrvatsku stomatoloπku komoru. Nakon osnutka sa-mostalnog Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu (1962.) bitno je pobolj-πana struktura visokoπkolovanih kadrova u stomatologiji u Hrvatskoj,a πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeÊa nastao je i veÊi“izvoz” stomatologa u europske zemlje (npr. SR NjemaËku, ©vicarsku).Danas se, na æalost, joπ uvijek ne moæemo pohvaliti bitnim smanjenjemrasta zubnoga karijesa i njegovih posljedica u hrvatskom puËanstvu.

KljuËne rijeËi: zubarstvo, stomatologija, Hrvatska, povijest.

Uvod

Suvremena stomatologija vuËe korijen znan-stvene medicinske grane od godine 1728. tj. otkakoje objavljeno djelo Pierrea FAUCHARDA (1) podnaslovom “Le chirurgien dentiste où traité desdents”.

No bolesti usne πupljine, i osobito bolesti zuba,pratilje su Ëovjekova æivota od njegovih poËetaka.Isto su tako stara i nastojanja da se lijeËe bolestiusta i zuba.

Hrvatska je u svojoj proπlosti Ëesto bila razdi-jeljena stranim dræavnim sustavima te se je i raz-vijala pod njihovim utjecajima. Kopneni dio Hrvat-ske stoljeÊima je bio pod utjecajem Austro-Ugarske,a jednim dijelom i pod Turcima. Obalni pak dio bioje pod MleËanima, Francuzima, Austrijancima. TeËinjenice bitno su utjecale na regionalni razvojzdravstvene kulture u Hrvatskoj, pa time i stoma-tologije.

Organizacija stomatoloπke zdravstvene skrbi

Primorski gradovi, kao npr. Dubrovnik, imali sujoπ od 13. stoljeÊa u sluæbi stalne lijeËnike fizike,kirurge, ljekarnike i brijaËe (niæe kirurge). Zubno--zdravstvenu sluæbu u Dubrovniku obavljali su upravilu kirurzi i brijaËi, ili niæi kirurzi. LijeËenjezuba bilo im je sporedno zanimanje te su zato Ëestoimali konkurente meu πarlatanima i nazovilijeËni-cima (2). Glavni zahvat lijeËenja zuba bio je zapravoda ga se izvadi. U inventaru zadarskoga kirurgabrijaËa FIORINIJA iz godine 1625. moæemo vidjetiinstrumente s pomoÊu kojih se bavio kirurgijom,ginekologijom i zubarstvom (3).

Dubrovnik godine 1777. osniva zubno-lijeËniËkusluæbu kao zasebnu granu opÊe zdravstvene zaπtite.Gaetano PIERINI, zubni lijeËnik (chirurgo-dentista)koji je doπao iz Italije u Dubrovnik, vodio je tusluæbu za plaÊu od 12 denara na dan. Na sliËan senaËin razvijala javna zdravstvena sluæba i u drugim



dalmatinskim gradovima. ©kolovani struËnjaci u todoba mahom su stranci (2).

U kopnenome dijelu Hrvatske zdravstvene suprilike u 18. stoljeÊu bile izrazito loπe. BuduÊi da jeu cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji godine 1770. bilosamo Ëetiri lijeËnika, suviπno bi bilo oËekivati da suse posebno bavili joπ i zubima. Zato je u to doba useoskim sredinama bila nezamjenjiva uloga brijaËai pojedinih spretnijih samouka. Znanje se stjecalo uzpomoÊ raznih ljekaruπa, kalendara i sliËnih publi-kacija (4).

Krajem 18. i poËetkom 19. stoljeÊa u Zagrebuima osoba koje se iskljuËivo bave zubarstvom (5).BrijaËa-kirurga bilo je tada veÊ i u drugim grado-vima kopnene Hrvatske (6). Kirurzi-barbiri brojËanosu rasli, pa su osnovali i svoj ceh za zaπtitu vlastitihinteresa. Neki od njih postigli su i velik druπtveniugled. Primjerice, zagrebaËki je barbir MihajloDAB 8. sijeËnja 1430. godine dobio plemstvo od

kralja Sigismunda za zasluge koje mu je uËinio.Veza sa zubima oËitovala se i u njegovu grbu kojise sastojao od triju srebrnih zuba, a nad kacigom naπtitu bila je ruka koja u πaci dræi zub (7).

No glavni i jedini posao na zubima bilo je ipaksamo da ih se izvadi. Suzbijanje zubne boli postizalose raznim pripravcima, najËeπÊe biljnog ili æivo-tinjskog podrijetla (4).

Osim kirurga-barbira u Hrvatskoj su djelovali iranarnici, i to od kraja 18. stoljeÊa te do poËetkasedamdesetih godina 19. stoljeÊa kada je u BeËuukinuta ranarniËka πkola te je uveden jedinstvenstudij medicine (1872.), a svrπeni studenti dobivalisu naziv doktor medicinae universae (8).

Tijekom 19. stoljeÊa u mnogim hrvatskim gra-dovima djeluju sezonski zubari razliËita znanja,diploma i opreme. Oni reklamiraju svoje znanje ulokalnim novinama. U Zagrebu su to bili AgramerZeitung (od 1827.) i Narodne novine (od 1835.) (5,9), u Zadru Narodni list i Il Dalmata (3). Meunjima najviπe je bilo stranaca, a profil im je bio odmagistra zubarstva, zubnog mehaniËara, zubnogalijeËnika do, rjee, doktora medicine. ObiËno sunekoliko tjedana do nekoliko mjeseci ordinirali umjesnim svratiπtima. U reklamama se Ëesto hvale darade po najnovijim metodama, npr. francuskim iengleskim, da posjeduju zlatne i platinske napraves kojima pacijenti ne samo da lijepo izgledaju negomogu posluæiti i kod jela. Mnogi su oglaπavali upo-rabu zlatnog i srebrnog amalgama, te reguliranjenepravilnog zubala (3, 5). Meutim, veliki su gra-dovi i u 19. stoljeÊu zapoπljavali gradske zubare.Tako je primjerice Zagreb preko svojega pogla-varstva imenovao za gradskog zubara Josipa HAF-NERA, magistra zubarstva, 22. svibnja 1866., anakon raspisanoga natjeËaja (5).

Josip HAFNER djelovao je u Zagrebu 42 godine,tj. sve do svoje smrti 24. kolovoza 1908. Na temeljusvojega uzornoga rada bio je primljen i u ËlanstvoZbora lijeËnika Kraljevine Hrvatske i Slavonijegodine 1885., iako nije bio lijeËnik (5).

Na kraju 19. stoljeÊa uvelike se poveÊala mno-æina lijeËnika opÊe medicine koji su specijaliziralistomatologiju na nekom od vanjskih uËiliπta (BeË,Graz, Budimpeπta, Prag, Padova, Bologna) i koji sudjelovali u veÊim gradskim sredinama u Hrvatskoj.Osim njih djeluju i zubari koji su diplomirali na

Slika 1. PoËetni dio zapisnika o izboru Gaetana Pierinijaza zubara DubrovaËke Republike 1777. godine

Figure 1. Part of the document about election of GaetanoPierini as dentist of the Republic of Dubrovnik 1777



visokim πkolama zubnoga lijeËniπtva u NjemaËkoj,©vicarskoj ili u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.Tako se u zadarskim novinama Narodnom listu iliIl Dalmata reklamiraju zubni lijeËnici Mate GJI-VOVI∆ (diplomirao u Philadelphiji), Niko GJI-VOVI∆ (diplomirao u San Franciscu), Josip MarioVEÆA (diplomirao u Baltimoru) (3, 5).

Bez obzira na bitan porast mnoæine i kakvoÊezdravstvenih radnika u 19. stoljeÊu u Hrvatskoj jejoπ uvijek naglasak na seljaËkom stanovniπtvu.Osim toga, treba uzeti u obzir i Ëinjenicu da su doukinuÊa kmetstva, tj. do 1848. godine, narod po-litiËki predstavljali samo plemstvo, sveÊenstvo igraanstvo. Osnove osiguranja u Hrvatskoj orga-nizirano nastaju od godine 1891., ali njima nisuobuhvaÊeni i zubi. Djelovanje stomatologa je po-jedinaËno, samostalno i temeljeno na zaradi. Tu

treba izuzeti izabrane gradske zubare koji su, kao πtoje to sluËaj sa zagrebaËkim, morali “... svaki danopredeliti 2 sata za besplatno vidanje i trganje zu-bah gradskim siromakom”. ©kolska djeca i mladeænisu bili obuhvaÊeni organiziranom stomatoloπkomskrbi (4, 5).

Zaslugom Andrije ©TAMPARA u Zagrebu je 1.rujna 1924. godine otvorena ©kolska poliklinika ukojoj su djelovali i stomatolozi. Poslije su πkolske,gradske i dræavne poliklinike osnovane diljem zem-lje, πto je omoguÊilo πiru i bolju skrb za zube mla-deæi (10, 11). Privatni lijeËnici stomatolozi sklapalisu ugovore s tzv. bolesniËkim blagajnama, odnosnookruænim uredima socijalnog osiguranja, tako dasu, premda u relativno skromnom opsegu, stanov-nici Hrvatske mogli dobiti stomatoloπku pomoÊpokrivenu iz javnih financijskih sredstava. Modelzdravstvene skrbi puËanstva s pomoÊu domovanarodnoga zdravlja utemeljio je Andrija ©TAMPARgodine 1927. u tadaπnjoj Kraljevini Srba, Hrvata iSlovenaca (od 1929. godine pod imenom Jugosla-vija), πto je dalo zamah i socijalno-higijenskom sto-matoloπkom radu (12). Savez stomatoloπkih druπ-tava Jugoslavije stavio je poËetkom godine 1936. upromet svoje pripravke za higijenu usta i zuba podzajedniËkim nazivom “SISTOM”. Oni su se pro-davali diljem zemlje sve do poËetka Drugoga svjet-skog rata (13), s promjenjljivim uspjehom. “SIS-TOM” pripravci proizvodili su se u Zagrebu.

Javna stomatoloπka sluæba poËinje se bræe raz-vijati od godine 1947. Tako se npr. u Zagrebu 1947.osniva Centralna zubna stanica (14) u PerkovËevojulici, a iz nje je godine 1953. izrasla Stomatoloπkapoliklinika.

Reorganizacijom zdravstvene sluæbe πezdesetihgodina dvadesetog stoljeÊa u Hrvatskoj niËu medi-cinski centri u Ëijim sastavima bujaju i sluæbe zazaπtitu usta i zuba. U lepezi stomatoloπkog zdrav-stva treba istaknuti i osnutak stomatoloπkih poli-klinika u velikim srediπtima kao u Osijeku, Splitu iRijeci. U Zagrebu je godine 1961. osnovana stoma-toloπka poliklinika na Medicinskom fakultetu.

Specijaliziranje pojedinih stomatoloπkih grana uHrvatskoj poËinje od godine 1959. Tada su bilepredviene samo dvije: ortopedija vilica s prote-tikom i maksilofacijalna kirurgija. Poslije se mije-njaju sadræaji i grane specijaliziranja stomatologijeu Hrvatskoj. Dugi niz godina (od 1970. do 1994.

Slika 2. Imenovanje Josipa Hafnera, magistra zubarstva, zagradskoga zubara u Zagrebu, 22. svibnja 1866. g.

Figure 2. Nomination of Josip Hafner for city dentist inZagreb, May 22, 1866



godine) to su bile specijalizacije iz oralne kirurgije,ortodoncije, stomatoloπke protetike, djeËje i preven-tivne stomatologije te dentalne i oralne patologije sparodontologijom.

Korijenite druπtvene i gospodarske promjene u Hr-vatskoj u posljednjih deset godina zahvatile su i zdrav-stvenu skrb. Danas je ona utemeljena na primarnoj,specijalistiËko-konzilijarnoj i bolniËkoj razini. Doktorstomatologije trenutaËno u Hrvatskoj moæe specijali-zirati: 1. obiteljsku stomatologiju, 2. stomatoloπku pro-tetiku, 3. ortodonciju. 4. pedodonciju, 5. dentalnu pa-tologiju i endodonciju, 6. oralnu patologiju, 7. paro-dontologiju i 8. oralnu kirurgiju. VeÊ malim pogle-dom unatrag moæe se uoËiti bitna kvalitativna i kvan-titativna promjena u poslijediplomskom usavrπavanjustomatologa u nas. Opisanomu treba dodati i potrebutrajnog usavrπavanja doktora stomatologije, koja jeutkana i u Zakon o zdravstvu.

Raπirenost oralnih bolesti u Hrvatskoj

Raπirenost bolesti usta, usne πupljine, zuba iËeljusti u Hrvatskoj velika je. Uvoenjem Meu-narodne klasifikacije bolesti u stomatologiji (15)(MKBS; 1977. godine) Svjetska zdravstvena orga-nizacija stvorila je osnovne pretpostavke infor-macijskog i statistiËkog sustava o bolestima usta,usne πupljine, zuba i Ëeljusti.

PoËetkom godine 1979. u Hrvatskoj se uvodizdravstvena statistika MKBS za odreeni broj bo-lesti (karijes zuba, parodontopatije, ortodontske ano-malije, zloÊudne tumore usta, rascjepe usta i nep-ca...).

Stvarna raπirenost oralnih bolesti u Hrvatskojmoæe se samo pribliæno vrjednovati zbog nedo-sljednoga praÊenja i nepouzdanih statistiËkih po-kazatelja. Neovisno o nedostatcima statistiËke ob-

Slika 3. Diploma magistra zubarstva Josipa Hafnera, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Grazu, 11. veljaËe 1865. godineFigure 3. Diploma of master of dentistry given to Josip Hafner from School of Medicine of the University of Graz, February 11, 1865



radbe moæe se zakljuËiti da su vodeÊe bolesti karijeszuba i njegove posljedice, zatim parodontopatije, iortodontske anomalije (16).

Stomatoloπko πkolstvo

Profesorski zbor Medicinskog fakulteta u Zag-rebu dodijelio je godine 1922. dr. Eduardu RA-DO©EVI∆U, lijeËniku zubarstva iz Zagreba, za-moljeni venia docendi iz stomatologije i zubarstva.Tim je Ëinom poËela nastava predmeta stomato-logije za studente studija opÊe medicine na Sve-uËiliπtu u Zagrebu. Iste je godine dr. Eduard RA-DO©EVI∆ objavio svoju habilitacijsku radnju “Pro-

blemi zubarstva u vidu fizikalne kemije”. On je unastavku svojega istraæivaËkoga rada, osim mnogihznanstvenih i struËnih radova, godine 1935. objaviomonografiju “Fiziologija i patologija zuba”. To djelobilo je hrabar iskorak u istraæivanju zuba u naπojsredini, a imalo je odjeka i u svjetskoj znanstvenojjavnosti (17). U πkolskoj godini 1931./32. prvi seput spominje Zubna klinika u izgradnji, Univerzitetau Zagrebu, s upraviteljem prof. Eduardom Radoπe-viÊem i laboranticom Slavom ABT (18).

U djelatnom smislu, stomatoloπki je rad poËeogodine 1933. u sklopu otorinolaringoloπke klinikeu njezinu ambulatoriju, koji tako postaje klica bu-duÊe stomatoloπke klinike (19).

Stomatoloπka klinika otvorena je u rujnu godine1939. u novoizgraenoj zgradi na ©irokom brijeguna ©alati, s predstojnikom doc. dr. Ivom »UPA-ROM. U to doba Kliniku tvore dva odjela: Zubno-lijeËniËki i KliniËko-bolniËki (19).

SmrÊu profesora Eduarda RADO©EVI∆A go-dine 1939., zavrπilo je jedno razdoblje razvoja

Slika 4. Predaja dozvole predavanja venia docendi izstomatologije i zubarstva u LijeËniËkom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu dr. Eduardu RadoπeviÊu,lijeËniku zubaru iz Zagreba, od 20. sijeËnja 1922.godine

Figure 4. Official confirmation for lectures of dentistry at theSchool of Dental Medicine of Zagreb given to EduardRadoπeviÊ, dentist from Zagreb, January 20, 1922

Slika 5. Fotoportret Eduarda RadoπeviÊaFigure 5. Photo of Eduard RadoπeviÊ



nastave stomatologije na Medicinskom fakultetu uZagrebu. Naslijedio ga je doc. dr. Ivo »UPAR, kojije struku usmjerio kirurgiji Ëeljusti i lica (17).

U nastavnoj djelatnosti doc. »UPAR vodio jepredmet pod nazivom “KliniËka stomatologija spraktiËnim vjeæbama” (20). Godine 1943. Katedraza stomatologiju dobiva joπ jednoga nastavnika,doc. dr. Jurja KALLAYA, koji je vodio Stoma-toloπki odjel Zakladne bolnice na Rebru (21). JurajKALLAY dao je svoj doprinos praktiËnoj nastavi,koju je obavljao za povjerene skupine studenata naRebru, a u teoretskoj nastavi bavio se problemomfokalne infekcije (22). Prestankom rata 1945. godineu Splitu je osnovana Viπa zubarska πkola koju jeupisalo nekoliko naraπtaja. Godine 1946. u Zagrebuje otvorena dentistiËka πkola, trajala je godinu danai bila je u rangu srednje πkole. Viπa zubarska πkolaosnovana je u Zagrebu 1947. godine, trajala je trigodine i u svojem djelovanju upisale su ju tri na-raπtaja studenata. Njezin nasljednik bio je Odon-toloπki odsjek Medicinskog fakulteta. Godine 1948.u Zagrebu se osniva Srednja medicinska zubo-tehniËka πkola, jedina tada u nas (danas postoje uZagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu - privatna s pravomjavnosti, i u Bjelovaru), te se proπiruje lepeza sto-matoloπkog πkolstva.

Nakon Drugoga svjetskog rata u sastavu Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu osniva se Odontoloπkiodsjek. ToËan dan osnutka Odsjeka nije lako od-rediti. Naime, neki dokumenti govore veÊ godine1947. o nacrtu pravilnika za rad Odsjeka. U Nas-tavnom planu za Medicinski fakultet SveuËiliπta uZagrebu, koji je objavljen u Narodnim novinamagodine 1948., u toËki VII. spominje se da Êe zaOdontoloπki odsjek biti propisan nastavni plan. UPravilniku o nastavi na Medicinskom fakultetu, ob-javljenom iste godine, u Ëlanku 3. spominje se po-stojanje Odontoloπkog odsjeka i istiËe da nastavatraje pet godina. Studenti Odontoloπkog odsjekasluπali su prve dvije godine studija skupa sa stu-dentima opÊe medicine. U treÊoj godini studija po-Ëinjala je odvojena nastava opÊemedicinskih pred-meta i nastavljala se nastava struËnih odontoloπkih(23, 24).

Godine 1949. i 1950. provode se prvi organi-zatorski postupci. U to doba studenti obavljaju prak-tiËne vjeæbe u prostorijama Stomatoloπke klinike na©alati. Posebna povjerenstva VijeÊa nastavnika Me-

dicinskog fakulteta nekoliko su puta razmatrala mo-guÊnost i naËin djelovanja Odsjeka (23).

Proces nastave dobiva svoje prve nositelje radomprvih nastavnika Odsjeka dr. Æivka BOLFA, u todoba asistenta Stomatoloπke klinike, i dr. MiroslavaSUVINA (25, 26). Spomenuti lijeËnici u prvo vri-jeme rade honorarno. PoËetkom 1951. izraena jeuputa o reæimu studija na Odsjeku. Nastava je po-dijeljena na uæe struËne predmete i na opÊeme-dicinske. Nastava struËnih i opÊih predmeta odræavase istodobno. Od ukupnog dijela sati na struËnepredmete otpada 40%, a ostatak na opÊe. Osobito sepazi da se opÊemedicinski dio nastave prilagodisvrsi visokog odontoloπkog studija. Na prijedlogSavjeta za visoku medicinsku nastavu Ministarstvonarodnog zdravlja NR Hrvatske 20. IV. 1951. izdajeNaredbu o formiranju Odontoloπkog odsjeka Me-dicinskog fakulteta u Zagrebu. U jedanaest Ëlanakasadræane su odredbe o ustroju nastave, o odnosimaMedicinskog fakulteta i Odsjeka, o financiranju radaitd. (23). Iste godine VijeÊe Medicinskog fakultetau Zagrebu raspisuje natjeËaj za predavaËe predmeta:materia technica, zubarska protetika, te patologija iterapija zuba na Odontoloπkom odsjeku.

Godine 1952. izabrani su nastavnici i za ostaleodontoloπke predmete. To su: dr. Ivo »UPAR (re-doviti profesor), Kirurgija Ëeljusti; dr. Æivko BOLF(predavaË), Regulacija zubi i Ëeljusti; dr. MiroslavSUVIN (πef Odjela za zubnu protetiku, predavaË),KliniËka protetika; dr. Zdenko NJEMIROVSKIJ(honorarni nastavnik), Patologija i terapija zubi; dr.Dalibor SVOBODA (honorarni nastavnik), Odonto-kirurgija; dr. Vitold RITTERMAN (honorarni nas-tavnik), Patologija i terapija usne πupljine (27).

Osniva se Zavod za odontologiju Medicinskogfakulteta, a za predstojnika je bio izabran dr. ÆivkoBOLF. Osnovano je VijeÊe nastavnika Odsjeka, naËelu s predsjednikom dr. Æivkom BOLFOM. Akut-no pitanje prikladnih zgrada i opreme za nastavutrebalo je æurno rijeπiti. Prvi naraπtaj studenata po-Ëeo je sluπati struËne kliniËke predmete (23, 28).

Kao privremeno rjeπenje Odsjek preuzima pro-storije i opremu ukinute Viπe zubarske πkole. Pre-uzete prostorije bile su raπtrkane po cijelome gradu,veÊinom troπne i zapuπtene. U tim okolnostima vjeæ-be je moglo obavljati najviπe 30 studenata. UpravaOdsjeka nekoliko je puta nastojala rijeπiti spome-nute probleme preko Medicinskog fakulteta, Sve-



uËiliπta, Gradske uprave i drugih tijela. Uz nastavnoosoblje u rad se ukljuËilo i pomoÊno, πto je omo-guÊilo da Odsjek ispravno djeluje unatoË spome-nutim teπkoÊama (23).

SljedeÊih godina jaËe se razvila nastavna, struËnai istraæivaËka djelatnost. Nastavnu ulogu na sebepreuzima Zavod za odontologiju s odjelima za lije-Ëenje zuba, zubnu protetiku, ortodonciju, dentalnukirurgiju i lijeËenje bolesti usne πupljine.

Godine 1954. studij je zavrπilo prvih osam stu-denata. Prvi je bio Miljenko LAINOVI∆. Katedrupatoloπke morfologije godine 1954. preuzima doc.dr. Blaæenka MARKOVI∆-PEI»I∆ koja je, uz struË-ne nastavnike doc. BOLFA, doc. SUVINA i prof.»UPARA i ostale, dala velik doprinos napretku vi-soke stomatoloπke nastave u naπoj sredini.

Ozbiljnost studija i jaki opÊemedicinski naglasakponukali su studente i nastavnike da se pokrene pos-tupak za izmjenu naziva Odontoloπkog odsjeka istrukovnog naziva koji su dobivali svrπeni studenti,doctor medicinae dentium. ZajedniËka nastojanjanastavnika i studenata bila su uspjeπna tako da je1957. Odsjek promijenio ime u Stomatoloπki odjel,a diplomirani studenti dobivali su strukovni nazivdoctor medicinae stomatologicae.

SljedeÊe dvije godine intenzivno se je pripremalareforma nastave i nastojalo se preurediti zgradu uGunduliÊevoj 5, u kojoj su i do dana danaπnjegostale matiËne prostorije.

Porazno stanje zdravlja usne πupljine stanov-niπtva u tadaπnjoj Hrvatskoj i pomanjkanje odgo-varajuÊega kadra ponukali su Savjet za narodnozdravlje NR Hrvatske da Savjetu Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu predloæi reformu i skraÊenjestudija stomatologije te da se hitno proπiri i na-dogradi nastavna baza Stomatoloπkog odjela Me-dicinskog fakulteta (23).

Izvrπene graevinske preinake zgrada u Gundu-liÊevoj 5 omoguÊile su da se poveÊa broj studenatana dnevnim vjeæbama s dotadaπnjih 70 na 200 (23).

Organizacijske promjene u πkolskoj godini 1958//59. oËitovale su se u osnutku pet zavoda:

1. Zavod za dentalnu kirurgiju; predstojnik dr. Da-libor SVOBODA, asistent, naslovni docent; dr.Erich JELINEK, asistent; 6 sluæbenika, 1 radnik.

2. Zavod za dentalnu protetiku; predstojnik dr.Miroslav SUVIN, docent; dr. Dragutin CUN-DEKOVI∆, asistent; 5 sluæbenika, 2 radnika.

3. Zavod za dentalnu patologiju; predstojnik dr.Zdenko NJEMIROVSKIJ, docent; dr. MilutinDOBRENI∆, asistent; dr. Lovro PAVELI∆,zubni lijeËnik; 6 sluæbenika, 1 radnik.

4. Zavod za regulaciju zubi i Ëeljusti; predstojnikdr. Æivko BOLF, docent; dr. Vladimir LAPTER,asistent; 5 sluæbenika, 2 radnika.

5. Zavod za djeËju i preventivnu stomatologiju; uËasu osnutka nisu imenovani nastavnici i ostali(29); godine 1961. za predstojnika je imenovandr. Oskar ©TERN (23), docent.

No kada je godine 1959. studij skraÊen s dva-naest na osam semestara, uËinjena je velika pog-rjeπka. Studij je skraÊen tako da su ukinute fizika ikemija u prvoj godini, a neki su predmeti pre-mjeπteni iz viπih u niæe godine. Takav je programbrzo pokazao mnogo nedostataka te su nastavnici istudenti pokrenuli akciju da se ponovno uspostavirealan naËin i trajanje studija.

U πkolskoj godini 1960./61. prvi je put izabranprodekan za stomatoloπki studij, prof. dr. MiroslavSUVIN (30), koji je niz godina predavao predmete:Uvod u odontologiju, (stomatologiju) (II. sem.),Dentalnu tehnologiju (IV. sem.), Protetsku prope-deutiku (VI. sem.) i KliniËku protetiku (VIII., X.,XI. i XII. sem.) i svojim je dugogodiπnjim nas-tavniËkim, istraæivaËkim, lijeËniËkim te organiza-torskim radom ostavio neizbrisiv trag u razvoju naπestomatologije. Godine 1961. osnovan je Zavod zabolesti usta Stomatoloπkog fakulteta.

©kolska godina 1962./63. bila je prijelomna.Nastava stomatologije iziπla je iz okvira Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu i odlukom Sabora 26.rujna 1962. godine (23) stvoren je samostalan Sto-matoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu.

U prvome Statutu Fakulteta istaknuto je bilo:“...nastava i nauËni rad na Fakultetu provodi se usmislu naËela da je stomatologija integralni diomedicine”. Nastava je trajala pet godina (31).

Za prvog dekana Fakulteta bio je izabran prof.dr. Æivko BOLF, koji je svojim dugogodiπnjimvelikim iskustvom uvelike pridonio uspjeπnomrazvoju osamostaljenja Fakulteta.

Petogodiπnji studij stomatologije razvijao se odtada prema nastavnome planu i programu koji se ubitnim odredbama nije mnogo mijenjao sve do1994. godine. Kako se razvijala znanstvenonastavna



kadrovska osnovica Fakulteta tako su se razvijali inastavni sadræaji, pa je Fakultet vrlo brzo osimdodiplomske nastave poËeo i s poslijediplomskimstudijem, specijalistiËkom i trajnom izobrazbom.

Da se doista radilo o uvoenju novih nastavnihsadræaja potvrdile su i odluke o osnutku novihfakultetskih zavoda. Odluke donosi Savjet Fakul-teta, pa je tako 8. veljaËe 1966. osnovan Zavod zamorfologiju zubi (danas Zavod za dentalnu antro-pologiju) s predstojnikom, predavaËem, dr. Musta-fom ∆ATOVI∆EM, 15. srpnja 1971. Zavod za sto-matoloπku protetiku podijeljen je u dva zavoda,osnovan je Zavod za mobilnu protetiku s pred-stojnikom doc. dr. Dankom NIK©I∆EM i Zavod zafiksnu protetiku s predstojnikom doc. dr. Zvoni-mirom KOSOVELOM, a zatim se godine 2000.ponovno ujedinio, i naposljetku 19. travnja 1973. izZavoda za oralnu patologiju izdvaja se Zavod zaparodontologiju s predstojnicom doc. dr. JelenomAURER-KOÆELJ.

To je bez sumnje bilo razdoblje velikih imenahrvatske stomatologije. Prof. dr. Miroslav SUVIN,predstojnik Zavoda za stomatoloπku protetiku, joπ je godinama nakon svojega umirovljenja, godine1969., vodio poslijediplomsku nastavu iz protetskihsadræaja na Fakultetu, i postao legendom hrvatskestomatologije. Prof. dr. Oskar ©TERN bio je pred-stojnik Zavoda za djeËju i preventivnu stoma-tologiju. Prof. dr. Vladimir LAPTER predstojnikZavoda za ortodonciju, takoer je nastavnik kojinije prekinuo svoju djelatnost nakon umirovljenjagodine 1989. OsnivaË je specijalistiËke udruge, vi-πegodiπnji je glavni urednik struËnoznanstvenogËasopisa Acta Stomatologica Croatica i struËnogalista Hrvatski stomatoloπki vjesnik. Prof. dr. MilutinDOBRENI∆, prvi predstojnik Zavoda za oralnupatologiju (danas Zavod za oralnu medicinu), i duginiz godina bio je i nakon umirovljenja aktivni su-dionik u poslijediplomskoj nastavi i trajnoj izo-brazbi. Prof. dr. Zdenko NJEMIROVSKIJ bio jepredstojnik Zavoda za dentalnu patologiju i viπe-godiπnji urednik Acta Stomatologica Croatica.

Prof. dr. Ivo MI©E, predstojnik Zavoda za oralnukirurgiju, utemeljitelj oralne kirurgije, osnivaË spe-cijalistiËke udruge i druπtveni djelatnik, bio je unekoliko mandata dekan Fakulteta.

Prof. dr. Ivo »UPAR, predstojnik Katedre zakirurgiju lica Ëeljusti i usta, nestor je maksilofa-

cijalne kirurgije i osnivaË istoimene klinike. Nje-govo glavno djelo “Kirurgija glave i vrata” u IIIdijela, tiskano nakon njegova umirovljenja od 1973.do 1978., temelj je kasnijeg razvoja te struke. Nji-hovi sljedbenici bili su takoer vrlo vaæni za razvojstomatoloπke nastave i struke. To su svakako prof.dr. Danko NIK©I∆ i prof. dr. Zvonimir KOSOVEL,obojica protetiËari, no prerano umrli napustili suFakultet u najveÊem naponu fiziËkih i umnih spo-sobnosti. Prof. dr. Vladimir AM©EL, drugi pred-stojnik Zavoda za oralnu kirurgiju i jedan od nas-tavnika koji je djelovao na Fakultetu od njegovaosnutka, upravljao je kao dekan Fakultetom.

Prof. dr. Branka PILAR-SVOBODA predavalaje maksilofacijalnu kirurgiju studentima Stomato-loπkog fakulteta i jedna je od suradnica izdanjaprvoga sustavnog djela o maksilofacijalnoj kirurgiji.

Prof. dr. Erih JELINEK, predstojnik Zavoda zadjeËju i preventivnu stomatologiju (danas Zavod zapedodonciju), takoer jedan od nastavnika koji je naStomatoloπkom fakultetu od njegova osnutka go-dine 1962., vodio je Zavod do umirovljenja 1980.

Nasljee prijaπnjega razdoblja studija stoma-tologije ostavilo je nekoliko loπih tragova koji su seodraæavali na kakvoÊi studija. To je u prvome redubila raπtrkanost opÊemedicinskih nastavnih sadræajaposvuda po zagrebaËkim bolnicama. Zbog toga suSavjet Stomatoloπkog fakulteta i Savjet tadaπnjeOpÊe bolnice “Dr. Mladen StojanoviÊ” na zajed-niËkoj sjednici 21. sijeËnja godine 1971. donijeliodluku da ta bolnica ispunjava sve uvjete za kliniËkunastavu studenata Stomatoloπkog fakulteta koju jeBolnica poËela provoditi za Stomatoloπki fakultetjoπ 8. lipnja 1970.

Od tada je danaπnja KliniËka bolnica “Sestremilosrdnice” KliniËka bolnica Stomatoloπkog fa-kulteta SveuËiliπta u Zagrebu, πto je studentimaznatno olakπalo naËin studija.

Drugi nedostatak nastave, koji se je godinamaosjeÊao u tzv. baziËnim opÊemedicinskim pred-metima, nije se mogao rijeπiti sve donedavno zbogkrutosti zakonskih propisa i istovrsnog razmiπljanjaËelnika i Stomatoloπkog i Medicinskog fakulteta uZagrebu. Posljednih nekoliko godina pokazale su upraksi da su nastojanja za izravnim poslovnim od-nosom odreenog dijela nastavnika baziËnih pred-meta sa Stomatoloπkim fakultetom bila opravdana.



Dana 24. sijeËnja godine 1992. Fakultet je otvorionov poslovni prostor u Petrinjskoj 34 i preureeneprostore u GunduliÊevoj ulici (32). Odlukom ËelnikaGrada Zagreba dobiven je u najam poslovni prostorod oko 350 m2. To je omoguÊilo da se na novu lo-kaciju preseli ukupna administracija Fakulteta, aispraænjeni prostori u GunduliÊevoj 5 ureeni su zapotrebe nastavnika. Tako su konaËno stvorene mo-guÊnosti da se prateÊim sluæbama i nastavnicima osi-guraju ljudski i akademski uvjeti za rad. Ujedno suureeni prostori iz kojih se nazire povijest i tradicijahrvatske visokoπkolske nastave, nabavljena je foto ivideo oprema koja moæe pratiti sve oblike nastave,uspostavljena je telekomunikacija svih kliniËkih za-voda i predavaonice Fakulteta, a preureena je i op-remljena zastarjela pretkliniËka vjeæbaonica, πto jekonaËno omoguÊilo da se stvore uvjeti za vrsnu do-diplomsku nastavu i za odræavanje teËajeva trajneizobrazbe na najviπoj svjetskoj razini.

Posljednjih godina Stomatoloπki je fakultet pri-mio meu svoje nastavnike nekoliko gostiju pro-fesora iz inozemstva: dr. Alexandra GUTOWSKOGiz SR NjemaËke, prof.dr. Zvonimira CURILO-VI∆A, Hrvata i uglednoga nastavnika iz Züricha(©vicarska), prof. dr. Dietera SCHLEGELA iz Mün-chena (SR NjemaËka), prof. dr. Jolanu BANOCZYiz Budimpeπte (Maarska) i prof. dr. Miomira CVE-KA, Hrvata koji je kao nastavnik proveo svoj radnivijek u ©vedskoj (33).

VeÊ sama Ëinjenica da su tako ugledna imenasvjetske stomatologije pristala biti gostima profeso-rima Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu ima iznimnoveliku vaænost za ugled te πkole diljem Europe.

Posebnu moguÊnost znanstvenog usavrπavanjastomatologa pruæa poslijediplomski studij koji or-ganizirano traje na Stomatoloπkom fakultetu u Za-grebu od 1973. godine. U proteklome razdoblju okodevet stotina stomatologa pohaalo je znanstveniposlijediplomski studij, a tristopedestdvojica obra-nila su magistarske radnje. Tome treba dodati da jeod 1972. godine do 2002. godine obranjeno i sto-sedamdeset doktorskih teza.

Znanstveno istraæivaËka djelatnost

Znanstveno istraæivaËka djelatnost u stomato-logiji u Hrvatskoj moæe se pratiti viπe od stotinu

godina. U poËetku su provoditelji istraæivanja bilipojedini privatni lijeËnici stomatolozi koji su seistraæivaËkim radom bavili u svojem slobodnomvremenu. Tragovi tih radova ostali su saËuvani nastranicama Ëasopisa u Hrvatskoj (LijeËniËki vjesnik,Folia stomatologica) i u inozemstvu. Nastavnicistomatologije na SveuËiliπtu u Zagrebu i na drugimsveuËiliπtima u Hrvatskoj veÊ su imali pravo i ob-vezu bavljenja istraæivaËkim radom. Kamen teme-ljac postavio je E. RadoπeviÊ, prvi nastavnik sto-matologije na SveuËiliπtu u Zagrebu, godine 1922.kada je objavio svoj habilitacijski rad “Problemizubarstva u vidu fizikalne kemije”. Kasnije slijediI. »upar, J. Kallay, J. Bocak, ml., Æ. Bolf, M. Suvini mnogi drugi. Rastom mnoæine istraæivaËa u sto-matologiji u Hrvatskoj stvorena je ona kritiËna masadjelatnika koja je omoguÊila da se godine 1988.osnuje Centar za interdisciplinarnu i znanstvenudjelatnost na Stomatoloπkom fakultetu u Zagrebu.

Slika 6. Naslovnica habilitacijske radnje EduardaRadoπeviÊa “Problemi zubarstva u vidu fizikalnekemije”, tiskane u Zagrebu 1922. godine

Figure 6. Front page of habitation work of EduardRadoπeviÊ printed in Zagreb 1922 “Problems ofdentistry related to physical chemistry”



Samo u zadnjem desetljeÊu odgovarajuÊe zajedniceza znanstveni rad na razini Hrvatske materijalnopomaæu Ëetrdesetak projekata, a u manjem brojusluËajeva djelatnici Stomatoloπkog fakulteta u Zag-rebu suistraæivaËi su ili nositelji projekata koje ma-terijalno pomaæu meunarodne institucije. Jedan dionastavnika Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu usa-vrπavao se je u uglednim srediπtima u Europi, Ame-rici i Aziji. Aktivno sudjelovanje na znanstvenim istruËnim kongresima diljem svijeta pruæa naπimistraæivaËima moguÊnost vrjednovanja vlastitih re-zultata, ali i neposrednu razmjenu misli s inozem-nim struËnjacima.

Pisana rijeË

Hrvatski stomatolozi dali su velik doprinosstomatoloπkoj periodici u vremenu od godine 1933.Primjerice nakon stomatoloπkog kongresa u Crik-venici dr. Juraj KALLAY preuzeo je uredniπtvoStomatoloπkoga glasnika, mjeseËnika Saveza sto-matoloπkih druπtava Jugoslavije, koji je izlazio uLjubljani (34). Juraj KALLAY uredio je i dva brojaParadentoza, povremenog Ëasopisa za istraæivanjeparadentoze Druπtva “ARPA JUGOSLAVICA”1935. i 1936. godine (35). Dr. Ivo »UPAR god.1937. preuzima uredniπtvo Stomatoloπkoga glasnika(36). U Hrvatskom lijeËniËkom domu dobiva pro-storije za rad uredniπtva. Na njegov prijedlog Ëa-sopis mijenja ime u Folia Stomatologica sa zamislida “budu u pogledu nauËnom, struËnom i staleπkomna visini, koja odgovara glasilu naπeg staleæa takovaænog po svom broju i po ulozi, koju bi moraoigrati u narodu” (37).

Folia Stomatologica izlazi u Zagrebu iduÊe Ëetirigodine. Dva sveska uredio je dr. Ivo »UPAR (1937.i 1938. godine), a dva Juraj KALLAY (1939. i1940.). Folia Stomatologica imala je vaænu ulogu uπirenju pisane rijeËi u naπoj stomatologiji.

Ulogu Ëasopisa Folia Stomatologica, koji je pre-stao izlaziti 1950. godine, preuzima Acta Stoma-tologica Croatica, s prvim urednikom ZdenkomNjemirovskim, koja je ugledala svjetlo dana 1966.godine i od tada neprekidno izlazi.

Godine 1993. pokrenut je struËni Ëasopis Hr-vatski stomatoloπki vjesnik, koji od 1996. godinepostaje struËno glasilo Hrvatske stomatoloπke ko-

more. Periodici treba dodati mnoge nastavne tek-stove (skripta, priruËnike, udæbenike).

Druπtvena organiziranost struke

Strukovna stomatoloπka udruga u Hrvatskoj nas-tala je 1903. kao Zadruga hrvatskih stomatologa, arad joj se moæe pratiti do 1914. godine. HrvatskilijeËnici-zubari, Ëlanovi Sbora lieËnika KraljevineHrvatske i Slavonije, u Zagrebu su, 20. prosinca1903. godine osnovali Zadrugu hrvatskih stoma-tologa.

Odrednice rada te udruge bile su sljedeÊe:

1. Zadatak joj je da javnim predavanjima i publi-kacijama upozna obÊinstvo s higijenom usta “...kano prevaænom granom obÊe higijene” i da seta i u hrvatskim zemljama od mjerodavnih Ëim-benika vaænost prizna.

2. Treba proizvoditi i u promet stavljati ispitanekozmetiËke pripravke za njegovanje zuba i hi-gijenu usta.

3. Siromaπnim slojevima puËanstva, u prvome redusiromaπnoj πkolskoj mladeæi, zubi Êe se bes-platno lijeËiti. U te svrhe Skupπtina odjeljujejedan dio Ëistog dohotka.

4. »lanom Zadruge postati moæe samo zakonitopriznati doktor sveukupnoga lijeËniπtva, koji napodruËju Hrvatske, Slavonije, Istre te Bosne iHercegovine obavlja praksu lijeËnika zubara(38).

Tom su prigodom odræali i znanstvenu sjednicu.Dr. Æiga Hercog izvijestio je o temi “Kozmetika zausta”, dr. Eugen Rado obradio je “»etke za zube”(sam je bio autorom Ëetkice za zube patentirane1897. godine), dr. Adolf Müller postavio je pitanje“Treba li za njegu usta upotrebljavati preparate, kojisadræaju sapuna?”, te Edo Spitzer obradio je “Vaæ-nost ËiπÊenja zubi”. Sva predavanja temeljila su sena spoznajama iz literature, vlastitim iskustvima,vlastitim istraæivanjima i na suradnji s kemiËarima,fiziËarima, farmaceutima i tvorniËarima. KritiËkastajaliπta autora predavanja onovremena su i odrazsu praÊenja razvoja stomatologije kao ravnopravnemedicinske grane i kao vaæne znanstvene disciplineu kojoj se napredak moæe ostvariti osnutkom la-boratorija “providjenog svim potrebnim aparatom.BuduÊi da pojedinac ovakova πta ne moæe da na-



bavi, nadajmo se, da Êe to uspjeti naπoj udruzi, πtosmo je danas osnovali. Onda Êe moæda i hrvatskistomatolozi stupiti na znanstveno popriπte, te do-prinesti neπta napredku struke.” (Æ. Hercog)

Da bi namaknuli novac za provedbu socijalnogprograma proizvodili su i preporuËivali za njeguusta i zuba svoje prokuπane te znanstveno prosuenei sastavljene pripravke pod imenom “Sanator”. Do-bit od prodaje pripravka “Sanator” darivali su rav-nateljima puËkih πkola za besplatno lijeËenje siro-maπnih uËenika. »lanovi Zadruge zauzimali su se zaosnutak πkolskih zubnih ambulanti (38).

U Rijeci se godine 1909. osniva Stomatoloπkodruπtvo za Primorje (39). Nakon Prvoga svjetskograta u Zagrebu se godine 1919. osniva Sekcija zub-nih lijeËnika, koja poslije mijenja naziv u Stomato-

loπko druπtvo Savske Banovine (40) i godine 1939.u Hrvatsko stomatoloπko druπtvo (41).

Nakon Drugoga svjetskog rata obnavlja se rad Sto-matoloπke sekcije 1947. godine u suradnji sa Stomato-loπkom klinikom u Zagrebu. Porastom broja lijeËnikastomatologa poËinju se osnivati ogranci Stomatoloπkesekcije u sklopu Zbora lijeËnika Hrvatske (npr. Rijeka,Split, Osijek, »akovec, Karlovac, GospiÊ, itd) (15).Hrvatsko stomatoloπko druπtvo Hrvatskog lijeËniËkogzbora ishodiπna je udruga svih kasnijih specijalistiË-kih druπtava. Godine 1992. primljeno je u punoprav-no Ëlanstvo u FDI i u ERO. IduÊe, 2003. godine, HSDobiljeæit Êe stotu obljetnicu od osnutka. U tome raz-doblju broj stomatologa u Hrvatskoj porastao je oddesetak, koliko ih je bilo 1903. godine, do 3300 kolikoih danas radi u Republici Hrvatskoj.

Slika 7. Naslovnica knjiæice popularnih uputa za njegu iËuvanje zuba “Zubi” autora dr. Eugena Radoa,prvoga predsjednika Zadruge hrvatskihstomatologa, tiskane u Zagrebu 1900. godine

Figure 7. Front page of instructions for care and protectionof teeth “Teeth”. Author Eugen Rado firstpresident of Croatian Dental Society. The bookletwas printed in Zagreb 1900

Slika 8. Oglas ljekarne i drogerije K Salvatoru, Zagreb,Duga ulica 3, vlasnik S. Mittelbach, u kojemupreporuËuje vlastite proizvode za njegu usta i zuba,a osobito Ëetku po patentu dr. Radoa, 1900. godine

Figure 8. Announcement of pharmacy “K Salvatoru”offering own products for care of teeth and mouthand tooth-brush patented by dr. Rado



Uvoenjem pet specijalizacija u stomatologiji od1970. godine narasla je potreba za utemeljenjemspecijalistiËkih sekcija - druπtava. Ortodonti su prviosnovali specijalistiËku sekciju 1966. godine, danasHrvatsko ortodontsko druπtvo. Stomatoloπki pro-tetiËari utemeljili su svoju sekciju godine 1972.(danas se zove Hrvatsko druπtvo za stomatoloπkuprotetiku). Oralni kiruzi godine 1975. organizirajustrukovnu udrugu koja danas djeluje pod nazivomHrvatsko druπtvo za oralnu kirurgiju. Na sliËannaËin strukovno su organizirani pedodonti (od 1974.godine) pod imenom Druπtvo za djeËju i pre-ventivnu stomatologiju, te dentalni i oralni patolozii parodontolozi, Ëiji je sljednik Hrvatsko endo-dontsko druπtvo (postoji od 1993. godine). Druπtvoza oralnu medicinu i patologiju HLZ-a utemeljenoje 1997. godine, Hrvatsko parodontoloπko druπtvo1999. godine, a Hrvatsko druπtvo za estetsku sto-matologiju 2000. godine. Izvan okrilja HrvatskogalijeËniËkog zbora samostalno djeluje Hrvatsko druπ-tvo za dentalnu traumatologiju od 1992. godine.

Godine 1995., temeljem Zakona o zdravstvu,odlukom Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu i Hr-vatskoga stomatoloπkog druπtva osnovana je Hr-vatska stomatoloπka komora kao krovna organi-zacija hrvatskih stomatologa.

ZakljuËak

U ovome prikazu razvoja stomatologije u Hr-vatskoj moæe se opaziti Ëinjenica da je on tekao nausporediv naËin kao i u drugim europskim zem-ljama, a prema druπtvenim i materijalnim prilikamau nas. U dvadesetom stoljeÊu, usprkos svim ne-daÊama, stomatologija u Hrvatskoj dolazi na eu-ropsku razinu u svojim odreenim segmentima, ustruËnome radu, kadrovima lijeËnika specijalistastomatologa i lijeËnika stomatologa preventivnimradom meu πirokim slojevima puËanstva i druπ-tvenim radom. Glavni naglasak do poËetka plod-noga djelovanja Stomatoloπke klinike u Zagrebu(1939.) bio je uvoz kadrova. Nakon osnutka samo-stalnog Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu (1962.)bitno je poboljπana struktura visokoπkolovanih kad-rova u stomatologiji u Hrvatskoj, a πezdesetih i se-damdesetih godina proπloga stoljeÊa bilo je i veÊeg“izvoza” stomatologa u zemlje Europe (npr. SRNjemaËka, ©vicarska).

Danas se, na æalost, joπ uvijek ne moæemo po-hvaliti bitnim smanjenjem rasta zubnoga karijesa injegovih posljedica u puËanstva u Hrvatskoj. Na-dajmo se da su bolji dani pred stomatolozima injihovim pacijentima u Hrvatskoj.

Literatura

1. FAUCHARD P. Le chirurgien dentiste où traité des dents.Paris, 1746., pretisak-faksimil. Paris: Julien Prelat, 1961.

2. KORDI∆, ©: Prilog poznavanju zubnozdravstvenih prilikaDubrovnika u prvoj polovini XIX stoljeÊa. Acta historicamedicinae pharmaciae veterinae 1967; 7 (12): 521.

3. VISKOVI∆ R, VISKOVI∆ I. Povijest stomatologije Zadrado danaπnjih dana. Hrvat stomatol vjesn 1993; 1 (3): 111-4.

4. KAI∆ Z, ∆ATOVI∆ M. Stomatoloπko zdravstveno prosvje-Êivanje u kontinentalnom dijelu Hrvatske od druge polovice18. stoljeÊa do 1914. godine. Medicinar 1974; 25 (6): 487--99.

5. KAI∆ Z. Stomatologija Zagreba u 19. stoljeÊu. Medicinar1964; 15 (1): 512.

6. DJE©KA S, MANDI∆ Z. PoËeci stomatologije u Osijeku.Hrvat stomatol vjesn 1993; 1 (1): 27-9.

7. KALLAY J. Iz povijesti stomatologije. Pro medico, Ljub-ljana: Lek 1972: 92-9.

8. GRMEK MD. Uvod u medicinu, drugo izdanje. Zagreb:Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1971: 34.

9. KAI∆ Z. Zdravstvena tematika na stupcima zagrebaËkeπtampe u 19. stoljeÊu. Medicinar 1965; 16 (3): 135-42.

10. Naπ glavni socijalno higijenski stomatoloπki rad, Glasnik,MjeseËnik Saveza stomatoloπkih druπtava Jugoslavije.1933; 2 (9): 813.

11. KARLOVI∆ I. Organizacija profilakse kariesa, Foliastomatologica 1940; 9 (2): 33-6.

12. GRMEK MD. Uvod u medicinu, drugo izdanje, Zagreb:Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1971: 222.

13. Naπa kozmetika, Stomatoloπki glasnik 1936; 5 (5): 150-2.

14. CAR M. (gl. i odg. urednik): Stomatoloπka poliklinika:1953. 1993., Zagreb, Stomatoloπka poliklinika, 1993: 16.

15. HRASTE J. Stomatologija i Zdravstvo u SR Hrvatskoj,razvoj - stanje - perspektive, knjiga prva. U: PopoviÊ B,Letica S, ©krbiÊ M. ur. Zdravlje i zdravstvena zaπtita.Zagreb: JUMENA 1981: 209-10.

16. LEU©I∆ Z, MI©E I, RAJI∆ Z, KORDI∆ ©, SMERDELJ S,HRASTE J, HORVAT I. Oralno zdravlje i stomatoloπkazdravstvena zaπtita u Zdravstvo u SR Hrvatskoj, razvoj -stanje - perspektive, knjiga druga. U: PopoviÊ B, Letica S,©krbiÊ M. ur. Medicinske struke. Zagreb: JUMENA 1981:364-74.

17. KAI∆ Z. Znanstvena misao Eduarda RadoπeviÊa, Zbornikskrajπanih referatov, XXX sestanek zveze znanstvenihdruπtev za zgodovino zdravstvene kulture Jugoslavije, NovoMesto 1981: 185-90.



18. Univerzitet Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu, Univerzi-tetske vlasti, osoblje, ustanove i Red predavanja u Univer-zitetu Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu u zimskom se-mestru 1931./1932. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1931: 48.

19. »UPAR I. Deset godina Stomatoloπke klinike u Zagrebu,Folia stomatologica, 1949: 10 (34): 1-16.

20. Rektorat SveuËiliπta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu,SveuËiliπne vlasti, osoblje ustanove i Red predavanja uSveuËiliπtu Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu u zimskompoljeÊu 1938./39. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1938: 128.i 157.

21. Nezavisna Dræava Hrvatska, Rektorat Hrvatskog SveuËi-liπta u Zagrebu, SveuËiliπtne oblasti i Red predavanja uHrvatskom sveuËiliπtu u Zagrebu u zimskom poljeÊu1943./44. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1943: 42.

22. Nezavisna dræava Hrvatska, Rektorat Hrvatskog SveuËiliπtau Zagrebu, SveuËiliπne oblasti i Red predavanja u Hr-vatskom sveuËiliπtu u Zagrebu u ljetnom poljeÊu 1943./44.Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1944: 42. i 77.

23. BOLF Æ. Razvoj fakultetske stomatoloπke nastave uHrvatskoj, tekst Ëitan prigodom proslave dvadesetgodi-πnjice visokoπkolske stomatoloπke nastave na SveuËiliπtu uZagrebu godine 1969.

24. »UPAR I. Osvrt na stanje stomatologije, tekst Ëitanprigodom proslave dvadesete obljetnice visokoπkolskestomatoloπke nastave na SveuËiliπtu u Zagrebu godine1969.

25. »UPAR I. Ciljevi i putevi 30-godiπnjeg rada Klinike, O30-godiπnjici Klinike za maksilofacijalni kirurgiju, radoviMedicinskog fakulteta u Zagrebu, 1969; 17 (3): 234-46

26. Federativna Narodna Republika Jugoslavija, NarodnaRepublika Hrvatska, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπnevlasti, osoblje, ustanove i Red predavanja u zimskomsemestru πkolske godine 1952./1953. Zagreb, 1952: 71.

27. FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti iRed predavanja u ljetnom semestru πkolske godine1952./53. Zagreb, 1953: 57., 128. i 129.

28. FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti,osoblje, ustanove i Red predavanja u zimskom semestruπkolske godine 1953./54. Zagreb, 1953: 30., 31., 76., 143.,206. i 207.

29. FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, Medicinski fakultet uZagrebu, Red predavanja u zimskom i ljetnom semestruπkolske godine 1958./59., SveuËiliπni vjesnik C Prilog,Zagreb, 1958.

30. FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, Red predavanja uzimskom i ljetnom semestru πkolske godine 1960./61.,SveuËiliπni vjesnik C Prilog, Zagreb, 1961.

31. Statut Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu.Zagreb, 1963.

32. KNEÆEVI∆ G. Otvorenje novog poslovnog prostora Sto-matoloπkog fakulteta u Zagrebu. Acta Stomatol Croat 1992;26: 68-70.

33. KNEÆEVI∆ G. Stomatoloπki fakultet od godine 1962. do1993., Ljetopis Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu, gl. ur. KneæeviÊ, G., Stomatoloπki fakultetSveuËiliπta u Zagrebu. Zagreb, 1994: 22-6.

34. Staleπke vijesti, Zapisnik glavne godiπnje skupπtine DruπtvaStomatologa Savske Banovine odræane 25. II. 1934. uprostorijama LijeËniËke komore u Zagrebu, Stomatoloπkiglasnik, 1934; 3 (3): 93-5.

35. KALLAY J. Uvodna rijeË, Paradentoza, 1935; 1: 1.

36. Staleπke vijesti, Zapisnik redovite godiπnje skupπtineSaveza Stomatoloπkih druπtava Kraljevine Jugoslavije,odræane dne 25.X.1936. u prostorijama LijeËniËke komoreu Zagrebu, Stomatoloπki glasnik, 1936; 5 (12): 385-97.

37. Druπtvene vijesti, Zapisnik redovite godiπnje skupπtineodræane 31. januara 1937 u prostorijama LijeËniËke komore©ubiÊeva ul. 9, Folia stomatologica, 1937; 6 (1): 55-7.

38. KAI∆ Z. 65 godina Zadruge hrvatskih stomatologa, ActaStomatol Croat 1964; 3 (3): 164-8.

39. HRASTE J. Staleπko udruæenje stomatologa u Rijeci po-Ëetkom XX. stoljeÊa, Acta Stomatol Croat 1971; 6 (2): 107--11.

40. NJEMIROVSKIJ Z. Iz povijesti Stomatoloπke sekcijeZbora lijeËnika Hrvatske, Acta Stomatol Croat 1969; 4 (2):56-61.

41. Druπtvene vijesti, Zapisnik glavne redovite godiπnje skup-πtine Saveza Stomatoloπkih druπtava Kraljevine Jugoslavijeodræane u Ljubljani 8. oktobra 1939. Folia stomatologica1939; 8 (4): 183-7.

Razvoj stomatologije u Hrvatskoj - Srce

Documents

Transcript of Razvoj stomatologije u Hrvatskoj - Srce